INTERNACIONALNI BURČ UNIVERZITET FAKULTET ZA INŽINJERING I PRIRODNE NAUKE ODSJEK ZA ELEKTROTEHNIKU I ELEKTRONIKU INTERNATIONAL BURCH

Transcription

1 INTERNACIONALNI BURČ UNIVERZITET FAKULTET ZA INŽINJERING I PRIRODNE NAUKE ODSJEK ZA ELEKTROTEHNIKU I ELEKTRONIKU INTERNATIONAL AL BURCH U N I V E R S I T Y S S A R A J E V O SPECIFIKACIJE PROGRAMA PRVOG STUDIJSKOG CIKLUSA SARAJEVO Septembar, 2017

2 SADRŽAJ 1. OPIS PROGRAMA Uvod Vizija Misija Program Studentske Prakse Učenje i Podučavanje Metode i strategije učenja/podučavanja Protokoli u ocjenjivanju Ocjenjivanje Prenosive Vještine Vještine i druge karakteristike Metode za Evaluaciju i Unapređenje Kvaliteta i Standarda Učenja i Podučavanja Kriteriji za Upis Mogućnosti Zapošljavanja PLAN I PROGRAM ODSJEKA ZA ELEKTROTEHNIKU I ELEKTRONIKU

3 1. OPIS PROGRAMA 1.1 Uvod Elektrotehnika je najvažniji dio skoro svih naučnih i inženjerskih aplikacija. Zbog njene uloge u napretku civilizacije, ova disciplina je postala potpuno odvojena inženjerska profesija. U današnjoj eri nauke, elektrotehnika je jedna od glavnih grana inženjeringa koja kroz profesionalne usluge doprinosi prosperitetnijem i održivijem društvu. 1.2 Vizija Uvijek da bude povlašćen odsjek koji je dinamičan, interdisciplinaran, etičan, poduzetan, privlačan, otvoren za nove koncepte, onaj koji se bavi problemima čovjekove okoline, aktivan u društvenim pitanjima, poštuje čovjekov dignitet, visoko kvalitetan u nauci i moderan. 1.3 Misija Misija odsjeka za elektrotehniku je da nauči studente osnovama nauke i inženjeringa tako da mogu razviti rješenja za probleme iz elektrotehnike. Također, teži da naročito naglasi timski rad, neovisnost i inovativno razmišljanje, kvalitete liderstva i da obrazuje visoko kvalificirane inženjere za ovu svrhu. U suštini, program odsjeka za elektrotehniku ima za cilj da: Da studentima teoretsku podlogu osnova nauke i inženjerstva i da budu opskrbljeni potrebnim tehničkim vještinama; Razvije sposobnosti studenata za čitanje, pisanje i usmenu komunikaciju; Obezbijedi praktično iskustvo što će omogućiti studentima da iskoriste i unaprijede svoje inženjersko znanje; Promoviše samodisciplinu i samosigurnost kod studenata te sposobnost da uče sami; Podstakne timski rad, suradnju i razvoj međuljudskih odnosa; Motiviše studente da učestvuju u razvoju nauke i tehnologije; Nauči važnosti etičnog ponašanja u društvenom i profesionalnom životu; Proizvede diplomante za inženjerska i poslovna društva koji su pronicljivi, znatiželjni i otvoreni za nove tehnologije radi razvijanja boljih rješenja; Proizvede diplomante za inženjerska i poslovna društva s integritetom, usmjerenjem, odlukom, motivacijom, mogućnošću i obrazovanjem da preuzmu ulogu lidera u suočavanju sa zahtjevnim izazovima društva Program Elektrotehnika je uključena u široku lepezu tehnologija počev od velikih globalnih pozicionih sistema koji mogu odrediti lokaciju vozila u pokretu do gigantskih elektro-energetskih generatora. Elektrotehnika je zadužena za sintezu razvitka nauke, tehnologije i dizajna, testiranja, kao i praćenja proizvodnje elektronske opreme i mašinerije, za razvoj potrošačkih proizvoda, elektronskih komponenti, mikročipova, kompjutera, robota, električnih mašina, uređaja za energetsko generisanje, kontroliranje i transmisiju koji se koriste u uslugama prijenosa električne energije: osvjetljenje i ožičavanje u zgradama, kao i kod vještačke inteligencije, obrade signala, mikrovalova i telekomunikacijske opreme. Uzimajući u obzir brzi razvoj informacionih tehnologija, mnoge prilike i izazovi su stvoreni za inženjere elektrotehnike. Pored toga, i drugi električni/elektronski proizvodi su se nevjerovatno razvili u posljednje vrijeme. Dakle, elektrotehnika je dobila na izuzetnoj važnosti i postaje sve popularnije. Ovo je također područje koje uključuje širok spektar tehnologija, gdje su novi razvoji česti i velika konkurencija. 3

4 Program odsjeka za elektrotehniku nudi sva tri ciklusa studija: tri godine Bachelor studija, dvije godine Master programa te tri godine doktorskog programa. Prva godina je posvećena učenju osnova nauke i matematike, što daje studentu osnove inženjerstva. Kao prvo, program je razvijen da omogući studentima laboratorijsku praksu koju mogu steći upotrebljavajući modernu opremu. S obzirom na to da je umijeće projektovanja važan dio elektrotehnike, studentima su dati izazovni projektantski zadaci u nekoliko predmeta. Predmeti na posljednjoj godini daju studentima mogućnost da rade na velikim projektima, koji su slični onima na kojima će oni raditi u stvarnoj praksi. Nastavni program uključuje i izborne predmete, što daje studentima mogućnost da poboljšaju svoje profesionalne vještine shodno njihovim interesima. Postoji kako tehnički tako i netehnički izborni predmeti. Uvjeti za sticanje diplome uključuju skupljanje minimalno 180 ECTS kredita formalnih predmeta i 60 dana prakse. Po završetku prvog ciklusa student može da upiše drugi ciklus u ovisnosti o njegovoj želji i prosjeka koji je imao na dodiplomskom studiju (GPA). Drugi ciklus studija traje dvije godine i nosi 120 ECTS kredita. U prvoj godini student sluša predmete koje sam izabere. U drugoj godini student radi magistarku tezu koja nudi studentima dodatno usavršavanje iz oblasti koja ih zanima. Po završetku student stiče zvanje Magistra elektrotehnike. Program doktorskog studija elektrotehnike je u trajanju od tri godine i nosi 180 ECTS kredita. Prva godina studija posvećena je izučavanju naprednih kurseva iz elektrotehnike. Plan rada uključuje izborne predmete, koji daju mogućnost studentima da unaprijede svoje profesionalne vještine u polju koje studente interesuje. Da bi se steklo zvanje PhD elektrotehnike, mora se steći minimum 180 ECTS kredita. Akademski program odsjeka za elektrotehniku je praktičan, kompetitivan, i napravljen da pripremi studente za tržište rada kao profesionalce u polju elektrotehnike. 1.5 Studentske Prakse Praksa, pored akademskih kredita koje nosi, je važna što student stiče radno iskustvo. Obavljanjem prakse, student dobiva 4 ECTS kredita. Također stiču radne navike i iskustvo vezano za njihovu odabranu oblast u elektrotehnike. Praksa pruža mogućnost studentima za interakciju sa stručnjacima u područjima u kojima oni u budućnosti mogu početi razvijati svoju karijeru. 1.6 Učenje i Podučavanje Učenje i nastavne metode nude visoko-kvalitetne mogućnosti koje pružaju studentima da demonstriraju dostizanje ishoda učenja. Predmeti teže da podstaknu razvoj neovisnih vještina učenja i ohrabri predanost cjeloživotnom učenju i kontinuiranom profesionalnom razvoju. Podučavanje i metode učenja nastoje u velikoj mjeri da podstaknu studente da sami preuzmu odgovornost za vlastito obrazovanje i razvoj. Progresivno korištenje projektnog učenja, integrisane procjene i proizvod/problem učenja dozvoljava studentima veću samozainteresovanost tokom učenja. Poseban naglasak je često stavljen na grupni i timski rad tokom cjelokupnog trogodišnjeg studija. Predmeti koriste veliki obim različitih mogućnosti učenja i nastavnih metoda, koje se mogu vidjeti u nastavnom planu i programu, pedagoškim istraživanjima i kontinuiranom napredovanju i obrazovanju uposlenika i nastavnog kadra. Inovativna pristupanja podučavanju, učenju i razvoju su poželjna. Gdje je to prikladno, predmeti traže proširenje tehnološke primjene u procesu podučavanja i učenja. Planirani časovi će uključivati korištenje predavanja, seminara, tutorijala i praktične laboratorijske vježbe. Prednost će biti upotreba tehnologije i dodatnih aktivnosti kako bi se osiguralo odvijanje učinkovitog učenja. Ove aktivnosti će uključivati korištenje simulacija, projekte, praktičan rad, radionice, rad i interakciju sa kolegama, samostalno upravljanje timovima. 4

5 1.7 Metode i strategije učenja/podučavanja Predavanja/nastava: pruža informacije, pregled literature i ilustrativne aplikacije te prezentuje i istražuje osnovne ideje vezane za predmet. Student će koristiti intelektualne vještine da pripremi rješenja na zadata pitanja koja će biti diskutovana za vrijeme nastave. Praktične sesije: računske metode su podučavane kao niz računarski baziranih vježbi sa kratkim predavanjima na kojima je objašnjena teorija. Ovo omogućava studentu razumijevanje problema u primjeni računskih metoda u simuliranim i stvarnim problemima i takođe omogućava razvoj računskih vještina relevantnih za ostatak predmeta uključujući istraživački projekat. Vježbe, kompjuterski i eksperimentalni laboratoriji pružaju mogućnost studentu da primijene teoriju koju su naučili na nastavi. Grupni projekat: pruža mogućnost detaljnog učenja stvarnog problema, praktičnu analizu i vještine rješavanja problema i timski rad. Individualni projekat: uključuje pregled literature, specifikaciju problema i eksperimente/analize zabilježene u izvještajima. Ovo omogućava studentu da primijeni tehnike koje su naučili kao i da se steknu opće istraživačke vještine. Ekspert (gostujuća) predavanja i seminari: pruža studentima mogućnost da slušaju različite interne i vanjske predavače iz industrije. Ovo omogućava studentima da steknu priznanja iz nekih primjena, potrebe i uloge elektro-inženjera kao i odabir potencijalne karijere. 1.8 Protokoli u ocjenjivanju Svrha rezultatsko-baziranog učenja je da se poboljša kvalitet učenja i predavanja na Odsjeku za elektrotehniku. Osnovni principi su: Učenje studenata je glavna pozornost odsjeka. Svaki student je jedinstven i izrazit će učenje na jedinstven način. Student moraju biti u mogućnosti da primjene stečeno znanje van nastave. Student trebaju postati djelotvorni, neovisni, cjeloživotni učenici nakon završene edukacije.. Ocjenjivanje sa normalni evaluacijskim procesom na glavnim predmetima koje student uzima. Svaki predmet definiše ishode učenja. Studenti također pripremaju portfolije koji reflektuju njihova ostvarenja i mogućnost i evaluacija portfolija od strane fakultetske komisije pokazuje završnu evaluaciju studentskog uspjeha Ocjenjivanje Ocjenjivanje znanja i razumijevanje se provodi kroz: Pismeni ispiti Pismeni esejski zadaci Ocjenjivanje praktičnog rada Izvještaji o grupnim projektima i timske prezentacije Izvještaji o samostalnim projektima i kraće prezentacije 1.9 Prenosive Vještine Po završetku studija, student će razviti veliki broj vještina koje uključuju: Upravljanje vlastitim učenjem i sprovođenje neovisnog razmišljanja i učenja Specificiranje i modeliranje problema Upotreba matematičkih i računskih metoda u svrhu rješavanja (inženjerskih problema) Upotreba generalnih tehnologija u elektrotehnici Upravljanje istraživačkim projektima uključuje planiranje i vođenje tima 5

6 Sprovođenje istraživačkog rada, od hipoteze do pisanja izvještaja Rad u multidisciplinarnim timovima Kritička analiza 1.10 Vještine i druge karakteristike Sposobnost efektivnog prenosa informacija, argumentovanja i analize u različitim formama stručnim i nestručnim licima, i korištenje glavnih tehnika u disciplinama. Sposobnost daljnjeg napretka, razvoja postojećih vještina i stjecanje novih kompetencija koje će im omogućiti da preuzme značajnu odgovornost unutar organizacija Posjedovanje kvalitete i prenosivih vještina potrebnih za zapošljavanje koje zahtijevaju vježbanje lične odgovornosti i odlučivanja 1.11 Metode za Evaluaciju i Unapređenje Kvaliteta i Standarda Učenja i Podučavanja Studentske Grupe i Godišnji studentski upitnici Promatranje predavača za vrijeme predavanja Napredne Stručne Diplome u podučavanju i učenju u Visoko Školskom Obrazovanju Članstvo u Akademiji Visokog Obrazovanja Izvještaji Vanjskih Ispitivača Akreditacijske Posjete Pregled plana i programa Predmetni Odbori Godišnji i periodični izvještaji Indikatori kvalitete i standarda Mišljenje studenata o kvaliteti Stopa uspjeha za svaki ciklus za svaki predmet Studentske procjene Godišnje Studentske Ankete Prva Odredišna Statistika Profesionalna akreditacija Izvještaji Vanjskih Ispitivača 1.12 Kriteriji za Upis Uslovi za upis su u skladu sa pravilima Univerziteta i Fakulteta. Odsjek za Elektrotehniku priznaje svakog aplikanta koji je sposoban uspješno završiti odabrane predmete. Aplikanti koji zadovoljavaju zahtjeve ili prilažu alternativne dokaze za akreditaciju prethodnog učenja koje je ekvivalentno pravilima upisa zadovoljavaju ovu procjenu u praksi. Profil za upis će biti pregledan na godišnjem nivou kao i kriterij za odabir i pružit će fer i objektivnu osnovu za odabir. Upis ce pratiti Univerzitetske procedure. Šema podstiče nestandardne i starije aplikante kao i aplikante sa naprednim znanjem i vještinama. Ovo se razmatra na individualnoj bazi. Student čiji maternji jezik nije Engleski, sa certificiranim kvalifikacijama, profesionalnim kvalifikacijama, i/ili radnim iskustvom ekvivalentnim prethodno navedenim detaljima će biti razmatrani i ohrabruju se da apliciraju. Dodatak ovome jeste demonstriranje Engleskog jezika kroz IELTS, TOEFL ili test organizovan od strane Univerziteta. Za sve kandidate tražiti će se dokaz o posjedovanju ličnih vještina i kvalitete kroz lične izjave i reference. Takve vještine i osobine uključuju komunikacijske vještine, pismenost, računanje, informatičko znanje, vještina učenja, motivaciju, radno iskustvo i uključenosti u zajednicu.. 6

7 1.13 Mogućnosti Zapošljavanja U globalnoj industriji postoji ogromna potreba za inženjerima elektrotehnike, naročito onima koji kombiniraju tehničke vještine s dobrim komunikacijskim vještinama i sposobnošću da rade u timu. Neke, ali ne sve mogućnosti zapošljavanja mogu biti sumirane na sljedeći način: Raditi kao predavač ili istraživač na univerzitetima ili u istraživačkim centrima Istraživati, projektovati, razvijati, testirati i nadzirati proizvodnju i instalaciju kompjuterskog hardvera, uključujući hardverske čipove, sklopovske ploče, kompjuterske sisteme i relevantnu opremu Projektovati, razvijati, testirati i nadzirati proizvodnju električne opreme, uključujući električne motore; upravljanje mašinama, osvjetljavanje i ožičavanje u zgradama, automobilima, avionima, radarskim i navigacijskim sistemima, uređajima za generiranje energije, kontrolu i transmisiju koji se koriste u uslugama prijenosa električne energije Biti odgovoran za različite vrste tehnologija, od prenosivih muzičkih uređaja do globalnih pozicionih sistema (GPS), koji mogu konstantno davati podatak o lokaciji Dizajnirati, razvijati, testirati i nadzirati proizvodnju elektronske opreme kao što su difuzioni I komunikacijski sistemi Razvijati uređaje i procedure koji rješavaju medicinske i probleme vezane za zdravlje kombinirajući svoje znanje iz biologije i medicine s inženjerskim načelima i praksom. 7

8 2. PLAN I PROGRAM ODSJEKA ZA ELEKTROTEHNIKU I ELEKTRONIKU 1. Semestar ŠIFRA NAZIV PREDMETA P V ECTS MTH 101 Matematika I MTH 103 Linearna Algebra PHY 101 Fizika I CEN 111 Programiranje ELT 117 Akademsko čitanje i vokabular I XXX Izborni jezik Ukupno Semestar ŠIFRA NAZIV PREDMETA P V ECTS EEE 201 Električna Kola I MTH 102 Matematika II PHY 102 Fizika II CEN 112 Programiranje EEE 106 Uvod u Elektrotehniku XXX Izborni jezik Ukupno Semestar ŠIFRA NAZIV PREDMETA P V ECTS EEE 202 Električna Kola II EEE 205 Poluprovodnički Uređaji i Modeliranje MTH 201 Diferencijalne Jednačine MTH 205 Vjerovatnoća i Statistika za Inženjere CEN 283 Digitalni Dizajn XXX xxx Netehnički Izborni Predmet Ukupno Semestar ŠIFRA NAZIV PREDMETA P V ECTS EEE 309 Teorija Elektromagnetnog Polja EEE 206 Elektronika I EEE 212 Signali i Sistemi MTH 204 Numerička Analiza CEN 382 Mikroprocesori XXX xxx Netehnički Izborni Predmet Ukupno Semestar ŠIFRA NAZIV PREDMETA P V ECTS XXX 3xx Tehnički Izborni Predmet I EEE 311 Elektronika II EEE 390 Studentska Praksa XXX 3xx Tehnički Izborni Predmet II XXX 3xx Tehnički Izborni Predmet III XXX 3xx Tehnički Izborni Predmet IV Ukupno BOS 101 Bosanski/Hrvatski/Srpski Jezik I / TDE 101 Turski Jezik I / GRM 101 Njemački Jezik I 2 BOS 102 Bosanski/Hrvatski/Srpski Jezik II / TDE 102 Turski Jezik II / GRM 102 Njemački Jezik II 8

9 6. Semestar ŠIFRA NAZIV PREDMETA P V ECTS EEE 382 Linearni Sistemi Upravljanja XXX 3xx Tehnički Izborni Predmet V XXX 3xx Tehnički Izborni Predmet VI XXX 3xx Tehnički Izborni Predmet VII EEE 392 Diplomski Rad Ukupno Stručni izborni predmeti ŠIFRA NAZIV PREDMETA P V ECTS EEE 310 Teorija Elektromagnetnih Valova EEE 320 Uvod u Energetske Sisteme EEE 321 Mikrotalasna Tehnika EEE 322 Antene EEE 324 Mikrovalna Elektronika EEE 331 Telekomunikacije I EEE 332 Telekomunikacije II EEE 333 Digitalna Komunikacija EEE 334 Digitalna Obrada Signala EEE 336 Komunikacijska Elektronika EEE 337 Uvod u Bežične Komunikacije EEE 346 Uvod u VLSI dizajn EEE 348 Uvod u Obradu Slike EEE 349 Uvod u Optičke Komunikacije EEE 360 Rasvjeta EEE 361 Električne Mašine I EEE 362 Električne Mašine II EEE 363 Obnovljivi Sistemi Električne Energije EEE 364 Analiza Elektroenergetskih Sistema EEE 366 Prenos Električne Energije EEE 367 Zaštita Prenosne Mreže EEE 369 Sistemi Distribucije EEE 370 Industrijska Elektronika EEE 371 Pretvorba Statičke Snage EEE 372 Energetska Elektronika EEE 373 Niskonaponski Energetski Sistemi EEE 374 Relejna Zaštita EEE 375 Komunikacija u Energetskim Sistemima EEE 376 Inteligentne Elektroenergetske Mreže EEE 377 Distribuirani Elektroenergetski Sistemi EEE 378 Kvalitet Električne Energije EEE 379 Industrijski Elektroenergetski Sistemi EEE 380 Uvod u Robotiku EEE 381 Upravljanje Procesima EEE 383 Sistemi Upravljanja U Diskretnom Vremenu EEE 384 Upravljanje Procesima i Instrumentacija EEE 391 HDL Logički Dizajn EEE 394 Ugradbeni Sistemi GBE 307 Bioinformatika GBE 321 Inteligentni Sistemi GBE 323 Biomedicinska Instrumentacija GBE 325 Biomedicinski Signali i Sistemi GBE 330 Biosenzori CEN 221 Objektno Orijentisano Programiranje CEN 254 Strukture Podataka CEN 263 Računarske Mreže

10 Ne-tehnički izborni predmeti ŠIFRA NAZIV PREDMETA P V ECTS MAN 102 Osnove Menadzementa MAN 309 Poduzetništvo MAN 107 Uvod u Poslovanje MAN 223 Liderstvo ELT 219 Usmeno Izražavanje I Javno Govorništvo ELT 236 Edukacijska Psihologija ELT 237 Nastavni Principi i Metode BOS 101 Bosanski/Hrvatski/Srpski Jezik I TDE 101 Turski Jezik I GRM 101 Njemački Jezik I BOS 102 Bosanski/Hrvatski/Srpski Jezik II TDE 102 Turski Jezik II GRM 102 Njemački Jezik II

11 Šifra predmeta: MTH 101 Naziv predmeta: : MATEMATIKA I Nivo: Prvi Godina:I Semestar: I ECTS Krediti: 6 Status: Obavezan Sati / Sedmica: 3+2 Ukupan broj sati: Funkcije, limiti, kontinuitet i derivativi. Primjena. Ekstremne vrijednosti, teorije srednje vrijednosti i njena primjena. Grafovi. Konačni integral. Područje i zapremina kao integrali. Beskonačni integral. Transcendentalne funkcije i njihova derivacija. L'Hopitalovo pravilo. Tehnike integracije. Nepravilni integrali. Primjene. Parametarske krive. Polarne koordinate. Proširiti znanje oblasti matematike s kojima se već ranije susretalo. Upoznati i istražiti teme s kojima se studenti možda nisu već bili susretali. Razviti razumijevanje razvoja matematičke logike i uloge koju je matematika imala u našim životima. Naučiti primjenu matematike u stvarnim životnim problemima i analizi rezultata. Uvod Funkcije: pregled trigonometrije. Funkcije: pregled trigonometrije. Eksponencijalne i logaritamske funkcije. Limiti i kontinuiranost. Derivacija: pravila diferencijacije, omjeri. Priprema za Primjena derivacije: ekstremne vrijednosti, teorija srednje vrijednosti i njena primjena, grafički prikaz Primjena derivacije: ekstremne vrijednosti, teorija srednje vrijednosti i njena primjena, grafički prikaz Integracija: beskonačni i konačni integrali, pravila integracije, temeljna osnova računanja Integracija: beskonačni i konačni integrali, pravila integracije, temeljna osnova računanja Primjena integrala: površina, zapremina okreta, dužin arkusa. Primjena integrala: površina, zapremina okreta, dužine arkusa. Priprema za Interaktivna predavanja Tutorijali Kviz 10 % Laboratorija 0 % Zadaća 0 % Članak 0 % Projekat 15 % Prisustvo 5 % 30 % Class Deliverables 0 % Prezentacija 10 % 40 % Preciznije, student može : koristiti definiciju limesa i odrediti limese; formulisati i izvesti svojstva za maxime, minime i srednje vrijednosti neprekidne funkcije; koristiti kontinuirane, monotone i invertibilne funkcije za rješavanje jednačina analitički i numerički; koristiti i razumjeti izvode za proučavanje grafova, analizirati nejednakosti i riješiti probleme optimizacije; formulirati definiciju integrala i analizirati integrabilnost; odrediti neke integrale preko primitivnih funkcija; koristiti integrale za određivanje površine, zapremine i dužine krive. Obavezna literatura James Stewart, Essential Calculus. Early Transcendentals, Second Edition, Cengage Learning, Jonhston E.H.,Mathews J.C., Raymond A. S.: Calculus. Addison Wesley H. Fatkić, Notes and slides from lectures (See Faculty WEB Site) in Mathematics for Engineers I, Sarajevo, M. Merkle: Matematička analiza, Akademska misao, Beograd, H. Fatkić, B. Mesihović: Zbirka riješenih zadataka iz matematike I, ETF, Sarajevo, 1973.; Corons, Sarajevo, M. P. Ušćumlić, P. M. Miličić: Zbirka zadataka iz više matematike I i II, Građevinska knjiga, Beograd, Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) Priprema za Priprema za Zadaća / Projekat Seminar / Prezentacija Ukupno opterećenje 155

12 ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 6

13 Šifra predmeta: MTH 103 Naziv predmeta: : LINEARNA ALGEBRA Nivo: Prvi Godina: I Semestar: I ECTS Krediti : 5 Status: Obavezan Sati / Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: Uvod u matrice. Polja i vektorski prostori, linearna transformacija, promjena baza. Linearne jednačine, postojanje i klasifikacija rješenja, Gausova eliminacija i LU dekompozicija. Karakteristična jednačina matrice: vlastite vrijednosti, vlastiti vektori i Jordan-ova matrica. Numeričke tehnike za izračunavanje vlastitih i vrijednosti vlastitih vektora. Unitarni vektorski prostor, kvadratne forme. Linearna algebra je matematika sistema linearnih jednačina i njihovih rješenja. Postoje mnoge primjene linearne algebre. Dovoljno znanje iz ovog polja pomaže studentima kod učenja drugih (više primjenjivih) predmeta, kao što su problemi lineralnog programiranja, operaciona istraživanja, problemi optimizacije itd. Glavni ciljevi ovog predmeta su: da proširi znanje studenatima u domenu sistema linearnih jednačina da se shvate glavna polja primjene linearne algebre Sistemi lineranih jednačina. Tipovi matrica. Inverzne matrice. Rješavanje linearnih sistema. Metoda Gaussove eliminacije. Echelonova forma matrice. Determinante. Kramerovo pravilo determinante 2x2 matrice, 3x3 matrice. Indukcija. Rješavanje linearnih sistema. Analize. Definicija vektorskih polja. Linearna nezavisnost. Definicija linearne transformacije. Reprezentacija linearne transformacije matricom. Svojstvene vrijednosti, svojstveni vektori, karakteristične vrijednosti, karakteristični vektori. Unitarni vektorski prostor. Unutrašnji (skalarni) proizvod. Unitarni vektorski prostor. Ortognonalna baza. Ortagonalizacijski proces. Kvadratna forma bilinearnih formi. 3/2 linearne forme. Priprema za Interaktivna predavanja Prezentacije Obavezna literatura Kviz 10% Laboratorija 0 % Zadaća 10 % Članak 0 % Projekat 20 % Prisustvo 0 % 20 % Class Deliverables 0 % Prezentacija 0 % 40 % Pri završetku predmeta očekuje se da studenti: znaju kako riješiti linearne jednačine pomoću Gauss eliminacije. znaju kako da obavlja proračune matrica. znaju kako izračunati determinantu matrice preko operacija osnovnog reda i kolone, kao i preko širenja po redovima ili kolonama. razumiju koncept vektora i kako sabrati vektore i pomnožiti ih skalarom u 3D prostoru pomoću koordinata i u prostorima bez datog koordinatnog sistema. znati formulu za proizvod dot vektora, koristeći dati ortogonalni koordinatni sistem i bez koordinatnog sistema. Richard Hill: Elementary Linear Algebra Kenneth Hofman Ray Kunze: Linear Algebra David C. Lay: Linear Algebra and its Applications Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) Priprema za Priprema za Zadaća / Projekat Seminar / Prezentacija Ukupno opterećenje 129 ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 5

14 Šifra predmeta: PHY 101 Naziv predmeta: : FIZIKA I Nivo: Prvi Godina: I Semestar: I ECTS Krediti: 6 Status: Obavezan Sati / Sedmica: 3+2 Ukupan broj sati: Ovaj predmet je namenjen prvenstveno studentima inženjerstva. Predmet predstavlja osnovne fizikalne koncepte koji se primenjuju u oblasti inženjerskih tehnologija. Teme uključuju jedinične sisteme, metode rešavanja problema, grafičku analizu, vektore, kretanje, sila, Njutnov zakon kretanja, rad, energiju, snagu, momenat i svojstva materije. Po završetku, studenti bi trebali biti u mogućnosti da primjenjuju principe proučavane za aplikacije u oblastima tehničke tehnike. Cilj predmeta je dati razumijevanje osnovnih pojmova mehanike i termodinamike u odnosu na praktičnu primjenu u inženjerstvu. Fizika i mjerenja. Pokret u jednoj dimenziji. Vektori. Pokret u 2D i 3D. Sile i Kretanje I. Sile i Kretanje II. Rad i Kinetička Energija. Potencijalna Energija i Očuvanje Energije. Centar Mase i Linearni Momentum. Rotacija. Gravitacija. Tečnosti. Oscilacije. Valovi. Temperatura, Toplota i Prvi Zakon Termodinamike. Entropija i Drugi Zakon Termodinamike. Interaktivna predavanja Prezentacije Obavezna literatura Kviz 20% Laboratorija 0 % Zadaća 0 % Članak 0 % Projekat 0 % Prisustvo 0 % 20 % Class Deliverables 10 % Prezentacija 10 % 40 % Pri završetku predmeta očekuje se da studenti: Mogućnosti evaluacije i interpretiranja znanja, koncepata i principa u kontekstu različitih oblasti primjene Sposobnost prezentovanja, evaluacije i interpretiranja mogućih rješenja datog problema, razvijajući argumente i procjene u skladu sa osnovnim teorijma i konceptima. Primjena teorije, tehnika i relevantnih alata pri specifikaciji, analizi, dizajnu, implementaciji i testiranju jednostavnog problema u elektrotehnici; Halliday, David, Robert Resnick, and Jearl Walker. Fundamentals of physics extended. John Wiley & Sons, 2013 (10th edition) D.C. Giancoli: Physics for scientist and engineers, Prentice Hall, New Jersey, 2000 Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) Priprema za Priprema za Zadaća / Projekat Seminar / Prezentacija Ukupno opterećenje 154 ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 6

15 Šifra predmeta: CEN 111 Naziv predmeta: : PROGRAMIRANJE I Nivo: Prvi Godina: I Semestar: I ECTS Krediti: 6 Status: Obavezan Sati / Sedmica: 3+2 Ukupan broj sati: Ovaj predmet je dizajniran da bude uvod u osnove programiranja. Studenti će dizajnirati, pisati i testirati kompjuterske programe. Ciljevi ovog predmeta su: upoznavanje studenata sa konceptom programiranja; upoznavanje studenata sa osnovnim principima algoritama; značajno ojačati vještine programiranja kod studenata, tako što će se od njih zahtijevati da stalno programiraju veliki broja malih, ali izazovnih problema; unaprijediti njihove vještine uvođenjem ih na konkurentno okruženje u kojem će dio njihovog učinka da se zasniva na učinku njihovih vršnjaka. Osnovna kompjuterska pismenost. Osnove kompjuterskog pretprogramiranja. Razvijanje algoritama i rješavanje problema upotrebom dijagrama toka i pseudo-koda. Tipovi podataka. Konstante. Varijable. Osnovni ulazi/izlazi. Sekvence. Strukture selekcije i ponavljanja. Funkcije i nizovi. Traženje i sortiranje. Apstraktni tipovi podataka. Strukture. Pokazivač. Stringovi. Ulaz/izlaz. Procesuiranje datoteka. Interaktivna predavanja Prezentacije Obavezna literatura Kviz 0% Laboratorija 15 % Zadaća 10 % Članak 0 % Projekat 15 % Prisustvo 0 % 25 % Class Deliverables 10 % Prezentacija 0 % 25 % Pri završetku predmeta očekuje se da studenti: Definiraju osnovnu terminologiju koja se koristi u kompjuterskom programiranju Uspostave znanje i razumijevanje koncepata C / C ++ programskih jezika Analiziraju, dizajniraju, kodiraju, testiraju programe u C / C ++ jeziku. Razvijaju programe koji uključuju petlje i funkcije. Koriste različite tipove podataka u kompjuterskim programima. Stephen Prata, C Primer Plus, 6th ed., 2013 Deitel, C How To Program 6th, 6th ed., 2010 Günay Karlı, C de problem ÇözmeMantığı, 3.Ed, 2010 Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) Priprema za Priprema za Zadaća / Projekat Seminar / Prezentacija Ukupno opterećenje 155 ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 6

16 Šifra predmeta: ELT 117 Naziv predmeta: NAPREDNO ČITANJE I VOKABULAR I Nivo: Prvi Godina: I Semestar: I ECTS krediti: 5 Status: Obavezan Sati/Sedmica: 2+2 Ukupan broj sati: Razvoj vještine čitanja i pisanja na engleskom jeziku I. Predmet ojačava akademske vještine čitanja (shvatanje suštine teksta, brzina čitanja, zaključivanje informacija, pretpostavljanje riječi iz konteksta, itd) kroz čitanje raznih tema. Cilj je također i razvijanje kritičkog razmišljanja, što studentima omogućava da odgovore na pitanja u dobro organizovanom pisanom formatu. Ostale vještine vezane za čitanje i pisanje kao što su parafraziranje i rezimiranje su također uključene. Ovaj predmet omogućuje studentima napredne vještine čitanja i pisanja potrebne za uspjeh u naprednom engleskom jeziku, liberalnim umjetnostima i tehničkim predmetima. Postoje dva dijela ovog predmeta: studenti će čitati autentične tekstove napisane za izvorne govornike engleskog jezika i fokusirat će se na razvoj vokabulara i razumijevanja. Također će biti uključeni i pisani zadatci na osnovu tekstova. Uvod u predmet Gramatika uz relevantne tekstove Gramatika uz članke/časopise/relevantnu literaturu Vokabular i načini unapređenja repertoara riječi Vokabular u polju Informacionih Tehnologija (1) Vokabular u polju Informacionih Tehnologija (2) Pričanje grupne diskusije i prezentovanje zaključaka Parcijalni ispit Pričanje - grupne diskusije i prezentovanje zaključaka Slušanje i učenje Profesor a zatim diskusija Uvod u aktivnosti prije pisanja Pisanje jasnih, konciznih rečenica i paragrafa Usavršiti kritičko razmišljanje kroz diskusije predhodno pročitanih paragrafa Pisanje sažetka i parafraziranje određenih dijelova teksta Priprema za završni ispit Interaktivna nastava i komunikacija sa studentima Debate studenata Praktična nastava i primjena naučenog Kviz 20 % Praktični ispit 0 % Zadaća 0 % Seminarski rad 0 % Metode evaluacije Zadatci 0 % Prisustvo 10 % Parcijalni ispit 20 % Učešće na času 10 % Prezentacija 0 % Završni ispit 40 % Total 100 % Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da: Istraži pisane i predhodno ispredavane materijale (članke, časopise i ostalu literaturu) Koristi engleski jezik sa više slobode bez obzira na postojeće nedostatke Prezentuje informacije usmeno, pismeno ili u grafičkoj formi i tako olakša komunikaciju između kolega i profesora Koristi engleski jezik sa više samopouzdanja Piše jasne i gramatički tačne članke i - Engleski Obavezna literatura Student ne treba da posjeduje nikakvu literature za ovaj predmet. Sve materijale će obezbjediti profesor. Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) Parcijalni ispit (1 sedmica) Završni ispit (1 sedmica) Priprema za parcijalni ispit Priprema za završni ispit Zadaća / Projekat Seminar / Prezentacija Ukupno opterećenje 124 ECTS kredit (Ukupno opterećenje / 25) 5

17 Šifra predmeta: BOS 101 Naziv predmeta: BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI JEZIK I Nivo: Prvi Godina: I Semestar: I ECTS krediti: 2 Status: Izborni Sati/Sedmica: 0+2 Ukupan broj sati: 0+30 Ovaj predmet je u cjelosti podučavan na Bosankom jeziku.sadrži osnovna gramatička pravila. Svakodnevna praktična upotreba jezika. Predmet je namjenjen za student koji ne poznaju Bosanski jezik. Cilj predmeta je da studenti razviju sposobnosti komunikacije na bosanskom jeziku tako da sa samopouzdanjem mogu da razgovaraju sa klijentima, dobavljačima i kolegama. Naučiti kako se pozdraviti i upoznati Klase imenica (muški, ženski i srednji rod) Lične zamjenice (u prvom slučaju), kako se predstaviti Sadašnje vrijeme glagola biti Učenje imena različitih poslova, muški i ženski rod različitih imenica Fakultetska terminologija i vježbanje, brojevi 1-10 Množina Parcijalni ispit Brojevi ; vježbanje pričanja o brojevima kroz brojeve telefona, cijene Pokazne zamjenice Fraze o stavu izlagača, izjavne, upitne i uzvične rečenice Mjesto i vrsta akcenta u riječima bosanskog jezika, ispunjavanje formi sa osnovnim informacijama Uvod u upitne riječi, redni brojevi i klase zamjenica Odgovaranje na pitanja: Koji je datum? Šta se desilo? SVO red u Bosanskom jeziku Interaktivna predavanja i komunikacija sa studentima Prezentacije Kviz 0 % Praktični ispit 0 % Zadaća 20 % Seminarski rad 0 % Metode evaluacije Projekat 0 % Prisustvo/Entuzijazam/Stav 0 % Parcijalni ispit 30 % Učešće na času 0 % Prezentacija 0 % Završni ispit 50 % i - Total 100 % Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da: Priča bosanski jezik sa samopouzdanjem Komunicira sa više slobode prilikom posjeta regiji gdje se govori bosanski jezik ili u slučaju komunikacije sa ljudima koji govore bosanski jezik Izgradi prisnost i jaku vezu sa kolegama koji govore bosanski jezik i klijentima kroz pokazivanje interesa za bosanski jezik i kulturu Demonstrira volju i ojača internacionalnu komunikaciju kako u privatnom tako i u poslovnom domenu Razlikuje pozdrave u bosanskom jeziku Bosanski i Engleski Obavezna literatura Zenaida Karavdić, Bosnian language as a foreign language, IBU, Sarajevo Bosanski jezik, Priručnik za strance, Minela Kerla, Nermina Alihodžić-Usejnovski, Ronelle Alexander, Ellen Elias-Bursac Bosnian, Croatian, Serbian, a Textbook: With Exercises and Basic Grammar, University of Wisconsin Press, 2006 Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) Parcijalni ispit (1 sedmica) Završni ispit (1 sedmica) Priprema za parcijalni ispit Priprema za završni ispit Zadaća / Projekat Seminar / Prezentacija Ukupno opterećenje 50 ECTS kredit (Ukupno opterećenje / 25) 2

18 Šifra predmeta: TDE 101 Naziv predmeta: TURSKI JEZIK I Nivo: Prvi Godina: I Semestar: I ECTS krediti: 2 Status: Izborni Sati/Sedmica: 0+2 Ukupan broj sati: 0+30 Ovaj predmet je u cjelosti podučavan na Turskom jeziku. Sadrži osnovna gramatička pravila. Svakodnevna praktična upotreba jezika. Predmet je namjenjen za studente koji ne poznaju Turski jezik. Cilj predmeta je da studenti razviju sposobnosti komunikacije, pisanja i čitanja na turskom jeziku. Pozdravi Škola Dani u sedmici i nastavni predmeti Kuća Države Porodice, rodbina Poslovi Parcijalni ispit Vrijeme Voće i povrće Hrana i piće Jela Odjeća Ponavljanje tema Priprema za završni ispit Metode evaluacije Interaktivna predavanja Prezentacije Analiza studija slučaja/case study Vježbe Kviz 0 % Praktični ispit 0 % Zadaća 20 % Seminarski rad 0 % Projekat 0 % Prisustvo/Entuzijazam/Stav 0 % Parcijalni ispit 30 % Učešće na času 0 % Prezentacija 0 % Završni ispit 50 % Total 100 % Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da: 1. Piše, priča i čita na turskom jeziku 2. Predstavi se na turskom jeziku 3. Priča o porodici 4. Priča turski jezik za svoje potrebe 5. Nauči imena predmeta, dan i mjesece 6. Nauči o poslovima i zna to reći na turskom jeziku. 7. Zna termine koji se koristi u kupovini 8. Zna o turskom jelu i piću i - Turski Obavezna literatura Lale Türkçe Kitabı Cilt 1 Lale Türkçe Çalışma Kitabı 1 Hitit I Türkçe Kitabı Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) Parcijalni ispit (1 sedmica) Završni ispit (1 sedmica) Priprema za parcijalni ispit Priprema za završni ispit Zadaća / Projekat Seminar / Prezentacija Ukupno opterećenje 57 ECTS kredit (Ukupno opterećenje / 25) 2

19 Šifra predmeta: GRM 101 Naziv predmeta: NJEMAČKI JEZIK I Nivo: Prvi Godina: I Semestar: I ECTS krediti: 2 Status: Izborni Sati/Sedmica: 0+2 Ukupan broj sati: 0+30 Osnovna komunikacija; strukture i vokabular potrebni za razumijevanje svakodnevnih konverzacijskih dijaloga i čitanje tekstova, učestvovanje u svakodnevnim komunikacijama; informacije o kulturi jezika. Ovaj predmet će omogućiti studentima da govore i razumiju njemački jezik. Studenti će razviti komunikacijske vještine kako bi pričali na ovom jeziku sa samopouzdanjem. Predmet će omogućiti studentima i da nauče o kulturi, tradiciji i praksama države. Lekcija 1 Dobar dan. Moje ime je..; Abeceda Gramatika W-pitanja, Lične zamjenice, Konjugacija glagola, prijedlog aus Lekcija 2 Porodica i prijatelji; Brojevi; intervju Pitanja o osobi Gramatika Prisvojni članovi; Lične zamjenice, Konjugacija glagola, prijedlog in Lekcija 3 Jelo i piće Gramatika Poznajete li?; Nulti član; Negativni članovi; Konjugacija glagola Lekcija 4 Moj stan Parcijalni ispit Gramatika Određeni član; prilozi za mjesto Lekcija 5 Moj dan Gramatika Odvojivi glagoli; glagolski prijedlozi Lekcija 6 Slobodno vrijeme Gramatika Akuzativ; Da-/Ne- pitanja i odgovori Lekcija 7 Život Gramatika Modalni glagoli; Rečenice; Perfekt Interaktivna predavanja i komunikacija sa studentima Prezentacije Kviz 0 % Praktični ispit 0 % Zadaća 0 % Seminarski rad 0 % Metode evaluacije Projekat 0 % Prisustvo/Entuzijazam/Stav 0 % Parcijalni ispit 40 % Učešće na času 0 % Prezentacija 10 % Završni ispit 50 % Total 100 % Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da: 1. Pokaže samopouzdanje i vještine slušanja/govora potrebne da bi učestvovao u sponatnoj konverzaciji sa osoba čiji je maternji jezik njemački. 2. Pokaže razumijevanje tekstova na njemačkom jeziku. 3. Odgovara na njemačkom jeziku u pisanoj/govornoj formi, kroz pisanje paragrafa ili kratkih eseja. i - Bosanski i Njemački Obavezna literatura Schritte plus 1 Kursbuch Daniela Niebisch, Franz Specht, Sylvette Penning-Hiemstra Swick, Edward. The Everything Learning German Book: Speak,, Write and Understand Basic German in No Time, Adams Media; 1st edition, Predavanja (15 sedmica x broj časova predavanja po sedmici) Vježbe (15 sedmica x broj časova vježbi po sedmici) Parcijalni ispit (1 sedmica) Završni ispit (1 sedmica) Priprema za parcijalni ispit Priprema za završni ispit Zadaća / Projekat Seminar / Prezentacija Ukupno opterećenje 50 ECTS kredit (Ukupno opterećenje / 25) 2

20 Šifra predmeta: EEE 201 Naziv predmeta: ELEKTRIČNA KOLA I Nivo: Prvi Godina: I Semestar: II ECTS Krediti: 6 Status: Obavezan Sati / Sedmica: 3+2 Ukupan broj sati: Predmet je dizajniran za uvođenje osnovnih načela teorije kola koja se najčešće koriste u istraživanju i primjeni nauke. Tehnike i principi električne analize kola uključujući i osnovne pojmove kao što su napon, struja, otpor, impedancija, Ohm i Kirchoffov zakon; osnovne tehnike analize električnih kola, Tevenenova teorema, Norton teorema, otporna kola, odzivi RLC kola; Prvi i drugi red RLC kola. Za razvoj sposobnosti rješavanje problema i razumijevanje teorije kola kroz primjenu tehnika i principa električne analize kola za uobičajene probleme. su: 1. Razviti razumijevanje temeljnih zakona i elemenata električnih krugova. 2. Savladati energetska svojstva električnih elemenata i tehnike za mjerenje napona i struje. 3. Analizirati električna kola i naučiti metode analize u vremenskom domenu. Uvod Komponente električnog kola: sistem jedinica, naboj, napon, struja, snaga i energija. Elementi električnog kola: izvori napona i struje, električni otpor i Ohmov zakon, kondenzator, zavojnica. Električno kolo jednosmjerne struje: Ohmov zakon, serijski i paralelni resistori, djelioci struje i napona, Delta- Star transformacija, ekvivalentna kola. Tehnike analize kola: Kirchhhoffovi zakoni, analize čvorova, analize petlji. Tehnike analize kola: analiza zavisnih izvora Tehnike analize kola: transformacije izvora, Theveninova i Nortonova teorema, prijenos maksimalne snage, superpozicija. Tehnike analize kola: transformacije izvora, Theveninova i Nortonova teorema, prijenos maksimalne snage, superpozicija. Operaciona pojačala: više terminalne algebarske komponente. Kapacitivnost: izračunavanje kapacitivnosti, serijsko i paralelno vezivanje kondenzatora. Induktivitet: vlastiti (samoinduktivitet) i međusobni induktivitet, izračunavanje iduktiviteta, paralelno i serijsko povezivanje induktiviteta. Odziv kola prvog reda: prirodni odziv i odziv u koracima. Odziv kola prvog reda: prirodni odziv i odziv u koracima. Priprema za Obavezna literatura Interaktivna predavanja Prezentacije Kviz 0% Laboratorija 15 % Zadaća 15 % Članak 0 % Projekat 0 % Prisustvo 5 % 25 % Class Deliverables 0 % Prezentacija 0 % 40 % Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći: Objasniti pojmove i parametre: napon, struja, snaga, energija, otpor, kapacitet i induktivitet. Objasniti pojmove matematičkog model koji se koristi za opis kola. Koristiti Kirchhoffov zakon, linearnost, superpoziciju, u dizajnu i analizi kola. Analizirati kola koja se sastoje od linearnih elemenata. Analizirati kola koja se sastoje od otpornika i nezavisnih izvora koristeći tehnike kao što su metode čvorova i mreža struje. Pretvoriti kola koristeći Theveninov i Norton ekvivalent. Analizirati AC kola koja uključuju aktivne elemente kola i osnovna pojačala. Electric Circuits, James W. Nilsson, Susan A. Riedel Basic Engineering Circuit analysis, J. David Irwin, 8th edition, Wiley & Sons, Limited, John, Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) Priprema za Priprema za Zadaća / Projekat Seminar / Prezentacija 13 13

21 Ukupno opterećenje 150 ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 6

22 Šifra predmeta: EEE 102 Naziv predmeta: MATEMATIKA II Nivo: Prvi Godina: I Semestar: II ECTS Krediti: 6 Status: Obavezan Sati / Sedmica: 3+2 Ukupan broj sati: Beskonačni redovi, potencijalni redovi, Tylorovi redovi. Vektori, linije i ravni u prostoru. Funkcije nekoliko varijabli: limiti, neprekidnost, djelomična derivacija, pravilo derivacije složene funkcije, derivativi smjera, ekstremi, linearna aproksimacija i diferencijali, Lagrangovi multiplikatori. Dvostruki i trostruki integrali i primjena. Krivolinijski integral. Pružiti dobar uvod u području tehnike integracije, primjene integrala, diferencijalnih jednačina, parametarskih krivulja i polarnih koordinata; Produbiti znanja studenta u smislu formulacije problema, rješavanja problema i modeliranja tehnika potrebnih za uspješnu primjenu matematike iz prethodnih predmeta; Kompetentno koristiti odgovarajuće tehnologije za modeliranje podataka, implementirati matematičke algoritme i rešiti matematičke probleme. Njegovati analitičke vještine potrebne za efikasno korištenje i razumijevanje matematike. Uvod Nizovi i redovi. Beskonačni redovi, testovi konvergencije, Taylorovi i Maclaurinovi redovi i proračun sa Tajlorovim redovima. Nizovi i redovi. Beskonačni redovi, testovi konvergencije, Taylorovi i Maclaurinovi redovi i proračun sa Tajlorovim redovima. Nizovi i redovi. Beskonačni redovi, testovi konvergencije, Taylorovi i Maclaurinovi redovi i proračun sa Tajlorovim redovima. Višestruki integrali. Višestruki integrali. Višestruki integrali. Parametrijske jednacine i krive. Parametrijske jednacine i krive. Parametrijske jednacine i krive. Funkcije sa više varijabli. Izvod funkcija sa više varijabli, parcijalni izvodi, izvod složene funkcije, gradijent i tangentne ravni.. Funkcije sa više varijabli. Izvod funkcija sa više varijabli, parcijalni izvodi, izvod složene funkcije, gradijent i tangentne ravni.. Funkcije sa više varijabli. Izvod funkcija sa više varijabli, parcijalni izvodi, izvod složene funkcije, gradijent i tangentne ravni.. Priprema za Interaktivna predavanja Tutorijali Prezentacije Kviz 10% Laboratorija 0% Zadaća 0 % Članak 0 % Projekat 15 % Prisustvo 5 % 30 % Class Deliverables 0 % Prezentacija 0 % 40 % Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći: Koristiti integralni račun za rješavanje problema, kao što su proračuni prostora, dužina, volumen, površina i rad. Prepoznati i procijeniti nepravilne integrali. Objasniti jasno definiciju beskonačnog reda kao limes od niza parcijalnih suma. Prepoznati geometrijski niz i primijeniti tačnu teoremu konvergencije. Biti u stanju koristiti tesove konvergencije (poređenje, odnos, korijen, test za naizmjenični red) kako bi odredili konvergentnost/ divergentnost / uslovnu konvergenentnost. Izvesti vodeći član Taylorovog polinoma za funkciju jedne varijable. Razumjeti korištenje ovih polinoma kao aproksimaciju funkcija jedne varijable. Koristiti Taylorove redove za modeliranje funkcija jedne varijable. Razviti nekoliko načina računanja Taylorovih redova u zatvorenom obliku. Biti u stanju objasniti pojam radijus konvergencije, i primijeniti testove konvergencije kako bi se izračunali u konkretnim situacijama. Prepoznati funkcije definirane preko parametara, i biti u mogućnosti prevoditi između parametarske jednačine i drugih načina opisivanja funkcije. Moći skicirati graf različitih parametarski definiranih funkcija, te grafove funkcija u polarnim koordinatama. Prilagoditi neke od tema vezanih za funkcije jedne varijable, funkcijama koje su definirane preko parametara: tangenta linije, dužina luka, proračune površine. Razviti razumijevanje pravouglog koordinatnog sistema u 3-prostora i korištenja vektora. Obavezna literatura James Stewart, Essential Calculus. Early Transcendentals, Second Edition, Cengage Learning, J.E.Marsden, A.J.Tromba, Vector Calculus, Fifth Edition, W.H.Freeman and Company, New York Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici)

23 Priprema za Priprema za Zadaća / Projekat Seminar / Prezentacija Ukupno opterećenje 155 ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 6

24 Šifra predmeta: PHY 102 Naziv predmeta: FIZIKA II Nivo: Prvi Godina: I Semestar: II ECTS Krediti: 6 Status: Obavezan Sati / Sedmica: 3+2 Ukupan broj sati: Ovaj predmet je drugi semestar kursa fizike zasnovan na računu koji je primarno namenjen inženjerima. Naglašava kako povezati fizičke principe sa matematičkim tehnikama u rešavanju problema. Kurs obuhvata tečnosti, uključujući prvi i drugi niz termodinamike, optičke sisteme i uvod u nuklearnu fiziku. Laboratorija predstavlja vežbe koje su dizajnirane da pojačaju koncepte predstavljene i diskutovane tokom predavanja. Cilj predmeta je dati razumijevanje osnovnih pojmova elektromagnetizma, optike, atomske i nuklearne fizike u odnosu na praktičnu primjenu u inženjerstvu. Kulonov zakon. Električno Polje. Gausov zakon. Električni Potencijal. Struja i Otpornost. Strujna Kola. Magnetna Polja. Indukovana Magnetna Polja Elektromagnetne Oscilacije i Naizmjenična Struja. Optika. Parametrijske jednacine i krive. Interferencija i Difrakcija. Relativnost. Fotoni i materija. Nuklearna Fizika. Interaktivna predavanja Tutorijali Prezentacije Obavezna literatura Kviz 20% Laboratorija 0 % Zadaća 0 % Članak 0 % Projekat 0 % Prisustvo 0 % 20 % Class Deliverables 10 % Prezentacija 10 % 40 % Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći da: Definiraju pojave, koncepte i terminologiju elektromagnetizma, optike, atomske i nuklearne fizike. Steknu iskustvo u rješavanju problema u oblasti elektromagnetizma, optike, atomske i nuklearne fizike. Razviju sposobnosti da predstave temu u polju elektromagnetizma, optike, atomske i nuklearne fizike. Koriste stečeno znanje u inženjerstvu. Razviju interpersonalne vještine. Halliday, David, Robert Resnick, and Jearl Walker. Fundamentals of physics extended. John Wiley & Sons, 2013 (10th edition) D.C. Giancoli: Physics for scientist and engineers, Prentice Hall, New Jersey, 2000 Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) Priprema za Priprema za Zadaća / Projekat Seminar / Prezentacija Ukupno opterećenje 154 ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 6

25 Šifra predmeta: CEN 112 Naziv predmeta: PROGRAMIRANJE II Nivo: Prvi Godina: I Semestar: II ECTS Krediti: 6 Status: Obavezan Sati / Sedmica: 3+2 Ukupan broj sati: Predmet pokriva srednje i napredne teme progamiranja u C/C++ programskom jeziku. Ovaj predmet pruža studentima sveobuhvatnu studiju C/C++ programskog jezika. Predavanja naglašavaju mogućnosti C/C++ jezika koje pružaju programerima mogućnosti pisanja efikasnog, održivog i prenosivog koda. su: uvod studenata u srednje i napredne koncepte programiranje; naučiti dobre osobine tokom rada; motivacija; dobro upravljanje vremenom; znati koristiti izvore informacija; razmišljati i postupati racionalno; učiti kako učiti; naučiti kako se ponašati i najbolje iskoristiti okruženje učionica, laboratorija i akademske zajednice; poboljšati sposobnosti za učenje novih programskih jezika; efikasno rješavati probleme. Rekurzivne funckije Rekurzivne funckije Rekurzija naspram Ponavljanja Multidimenzionalni nizovi Multidimenzionalni nizovi Pokazivači Pokazivači Strukture Strukture. Strukture Ostali oblici podataka Podatkovni Ulazi/Izlazi Podatkovni Ulazi/Izlazi Pripema za završni ispit Interaktivna predavanja Tutorijali Prezentacije Obavezna literatura Kviz 0 % Laboratorija 15 % Zadaća 10 % Članak 0 % Projekat 15 % Prisustvo 5 % 25 % Class Deliverables 10 % Prezentacija 0 % 25 % Nakon završetka ovog predmeta, studenti će moći da: Napravi algoritme za rješavanje srednjih i naprednih problema u programiranju. Analizirati, dizajnirati, provesti, testirati i ispravljati programe koristeći napredne tehnike. Cijeniti trenutna istraživanja i razvoj u oblasti programskih jezika. Ispitati dinamiku memorije koristeći pokazivače. Koristiti različite strukture te kreirati/ažurirati osnovne tipove datoteka. Stephen Prata, C Primer Plus, 6th ed., 2013 Deitel, C How To Program 6th, 6th ed., 2010 Günay Karlı, C de problem ÇözmeMantığı, 3.Ed, 2010 Predavanja (15 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) Priprema za Priprema za Zadaća / Projekat Seminar / Prezentacija Ukupno opterećenje 150 ECTS Krediti (Ukupno opterećenje / 25) 6