Transcription

1

2

3

4

5 GRADIMO STAKLOM

6 3. ispravljeno izdanje Izdavač i nakladnik: REFLEX d.o.o. Podgrad 4, 9250 Gornja Radgona, Slovenija Za izdavača: Daniela i Robert Krempl Autor: Rudi Hajdinjak Dizajn i prijelom: AV studio Izdano: travanj Svi podaci navedeni u ovoj knjizi, uključujući i opise proizvoda, tehničke tablice i proizvodne programe, temelje se na trenutnom znanju i iskustvima. REFLEX ne preuzima odgovornost za bilo kakve posljedice koje bi proizlazile iz podataka navedenih u ovoj knjizi. Pridržavamo pravo na eventualne promjene. Molimo vas da pitanja i popravke sadržaja šaljete na REFLEX d.o.o..

7 1 Predstavljanje poduzeća 2 Staklo 3 Staklo, prozor i fasada 4 Izolacijsko staklo 5 Proizvodni program 6 Tehničke informacije o staklu i građevinskoj fizici 7 Upute za ostakljivanje 8 Zakoni, pravilnici, standardi i smjernice o staklu 9 Izvori 10 Indeks 11 Tehnički podaci o izolacijskom staklu REFLEX

8 Sadržaj 1 Predstavljanje poduzeća Povijest Struktura poduzeća REFLEX Gdje je što Karta Staklo Pregled razvoja tehnologija Proizvodnja float stakla Fizikalne značajke pločastog stakla Opće značajke Čvrstoća na savijanje Ostale toplinske značajke Staklo, prozor i fasada Što se očekuje od današnjeg prozora Prozor i zaštita okoliša Prozor i toplinska zaštita Određivanje vrijednosti koeficijenta U w (U prozor) prema odredbama EN ISO : Određivanje odmjerene vrijednosti (U g,bw) za stakla prema DIN V 4108, dio Prozor i ventilacija Prozor i zvučna izolacija Fasada i zaštita od sunca Prozor i sigurnost Konstrukcijsko ostakljivanje Izolacijsko staklo Definicija izolacijskog stakla Tehnološke izvedbe izolacijskih stakala U-vrijednost prema EN Sposobnost emisije ε prema EN g-vrijednost prema EN Svjetlosna propusnost LT prema EN Ra indeks reprodukcije boja Apsorpcija energije Faktor osjenčavanja S karakteristika selektivnosti Procijenjena vrijednost zvučne izolacijske sposobnosti R w

9 4.12 Učinak dvostrukog stakla Pojava interferencije Anizotropija Temperatura točke orošavanja (TR) Određivanje debljine stakla Proizvodni program Sustav kvalitete Zahtjevi vezani uz kvalitetu izolacijskog stakla Oznaka CE europska norma za proizvode Sustav izrade izolacijskog stakla REFLEX prema EN Konvencionalno izolacijsko staklo RX 2, Toplo staklo Low e Tehnologija izrade stakla s mekim dodatnim slojevima Stakla s mekim dodatnim slojevima: low-e i visokoselektivna stakla sa zaštitom od sunca Fizikalne osnove za izolacijsko staklo s niskoemisijskim slojem Izolacijsko staklo RX WARM Izolacijsko staklo RX WARM C Troslojna stakla s toplinskom zaštitom za niskoenergetske i pasivne kuće Sigurnosna stakla sa toplinskom zaštitom RX SAFE 1,1 VSG Stakla sa zvučnom izolacijom RX PHONE Osnove građevinske fizike Spektralne korekcijske vrijednosti (C,C tr) Ostali kriteriji koji se moraju uvažiti pri planiranju upotrebe stakala sa zvučnom izolacijom Proizvodni program stakala sa zvučnom izolacijom RX PHONE Izolacijska stakla sa sunčevom zaštitom Teorija Apsorpcijska stakla sa zaštitom od sunca Refleksna stakla sa zaštitom od sunca Kombinirana stakla sa zvučnom i toplinskom zaštitom Visokoselektivna stakla sa zaštitom od sunca Stakleni parapeti REFLEX Sigurnosno staklo RX SAFE Kaljeno sigurnosno staklo ESG prema EN Obrada kaljenog stakla Kriteriji kvalitete kaljenog stakla Proizvodni program i maksimalne dimenzije Djelomično kaljeno staklo (RX SAFE TVG) Značajke Područja primjene Zahtjevi vezani za kvalitetu TVG stakla Proizvodni program i maksimalne dimenzije

10 5.9 Lijepljeno sigurnosno staklo (RX LAMISAFE) Lijepljeno staklo za zaštitu ljudi i imovine Praktična upotreba sigurnosnih stakala Vrata i pregradne stijene od kaljenog stakla Horizontalno preklopne stijene Kaljeno emajlirano staklo Kaljeno staklo sa sitotiskom Kaljeno staklo s alarmnom petljom RX SAFE Alarm Staklo za hodanje RX LAMISTEP Konstrukcijsko ostakljivanje Klasična konstrukcijska fasada Fasadni sustav REFLEX SG Fasade s ovješenim staklenim parapetima Točkasti držači RX Point Vatrootporno staklo Područje primjene Terminologija i standardi Opisi, sastavi i način djelovanja Proizvodni program Staklo bez refleksije Bezbojno staklo Izolacijsko staklo kao funkcionalan element za oblikovanje Izolacijska stakla u kombinaciji s ukrasnim staklima Stakla nepravilnih oblika (modeli) Ukrasni profili u MSP-u Tehničke informacije o staklu i građevinskoj fizici Boja stakla Pravilnik o učinkovitoj potrošnji energije u zgradama Toplinski mostovi Niskoenergetske i pasivne zgrade Žaluzine u izolacijskim staklima Prozori budućnosti Vrste sustava Zimski vrtovi Rast biljaka iza stakla Statika stakla i smjernice Linijski umetnuta ostakljenja TRLV Ventilirane vanjske obloge zidova od kaljenog stakla RX SAFE ESG SIgurnosna ostakljenja TRAV Točkasto učvršćena ostakljenja TRPV Staklo i sigurnost Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla u građevinarstvu Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete emajliranog i tiskanog stakla Čišćenje stakla

11 7 Upute za ostakljivanje Općenito Područje primjene Zadatak Jamstvo za kvalitetu i trajnost izolacijskih stakala REFLEX (RX) Tehnički pravilnici Smjernice za rukovanje izolacijskim staklom (transport, skladištenje i ugradnja) Upute za upotrebu troslojnog izolacijskog stakla Dodatni zahtjevi Ostakljenja koja su izložena izvanrednim termičkim i/ili dinamičkim opterećenjima Ostakljenja staklima s dodatnim slojevima i masovno obojanih stakala u kliznim vratima i prozorima Transport i ugradnja na većim nadmorskim visinama Staklene ograde Izolacijsko staklo s otvorenim brtvljenjem po rubovima Ograničenja savijanja izolacijskog stakla REFLEX Izolacijska stakla sa spojnim vertikalnim rubovima Izolacijska stakla malih dimenzija Stakla s toplinskom zaštitom RX WARM Visoko selektivna stakla sa sunčevom zaštitom RX SUN Stakla sa zvučnom zaštitom RX PHONE Izolacijska stakla s ukrasnim profilima RX SAFE sigurnosna izolacijska stakla i stakla s alarmnom petljom Parapetni elementi REFLEX Odstupanja u boji Lom stakla Površinska oštećenja na staklu Očuvanje kvalitete Zakoni, pravilnici, standardi i smjernice o staklu Izvori Indeks Tehnički podaci o izolacijskom staklu REFLEX

12

13

14

15 SVIJETLA BUDUĆNOST. DOSLOVNO. Knjiga, koju ste uzeli u ruke, nastajala je na osnovi stečenog znanja i iskustava suradnika tijekom trideset godina rada s prekrasnim materijalom, STAKLOM. Kada čovjek počne raditi sa staklom, počinje upoznavati njegovu ćudljivu prirodu, povezanu s kristalnom čistoćom i krhkošću, a njegova prozirnost povezuje te sa svijetom i ne možeš drugo nego početi voljeti taj jedinstveni materijal. Očaranje materijalom i želja za stvaranjem sve kvalitetnijih proizvoda, sve većih i većih dimenzija i time omogućavanje ljudima da, iako su u zatvorenom prostoru, žive povezani s prekrasnom prirodom koja ih okružuje, bila je ideja vodilja u razvoju poduzeća Reflex. Kada se u naša srca i um naselio tako čist i snažno oblikovan motiv, želja za razvojem i osvajanjem novih znanja i tehnologija krenula je sama od sebe i rezultati stizali jedan za drugim. Ogromna pomoć razvojnom dijelu naših stručnjaka bio je i neslućeni tehnološki razvoj u proizvodnji i doradi novih oplemenjenih vrsta stakla u Europi i svijetu. Knjiga, koju izdajemo povodom svog tridesetog jubileja obuhvaća sve tehničke podatke za sve vrste naših proizvoda, s toplinskom i zvučnom zaštitom, sigurnosnih, kaljenih i lijepljenih, obuhvaća kvalitetne i sigurnosne standarde, najnovije europske norme. Ukratko, svakom korisniku znači sigurnu vodilju prema upoznavanju i kontroli zahtjeva. Neka Vam podaci iz te knjige pomognu u poboljšanju stambenih uvjeta, razumnijoj potrošnji energije i, konačno, ljepšem i svjetlijem stambenom prostoru. Bit ćemo ponosni kada se odlučite na suradnju s nama i potrudit ćemo se zadovoljiti vaša očekivanja. Daniela i Robert KREMPL 13

16

17

18 1 1 Predstavljanje poduzeća 1.1 Povijest 1.2 Struktura poduzeća REFLEX 1.3 Gdje je što 1.4 Karta 16

19 1.1 Povijest : osnovana je staklarska obrtnička radionica u Podgradu pri G. Radgoni 1984: početak proizvodnje izolacijskih stakala 1993: pretvorba iz obrtničke radionice u poduzeće Reflex d.o.o. 1994: početak proizvodnje kaljenog sigurnosnog stakla, prva peć za kaljenje 1999: nova poslovna jedinica u Murskoj Soboti 2003: nova poslovna jedinica u Poljčanama, proširenje djelatnosti na proizvode od aluminija 2004: 25 godina rada i nova poslovna jedinica u Melima pri G. Radgoni 2007: druga peć za kaljenje, novi pogon za rezanje stakla (dvije linije za rezanje i automatsko skladište), nova izolacijska linija 2008: početak proizvodnje lijepljenog sigurnosnog stakla, prva linija za lijepljeno staklo 17

20 Struktura poduzeća REFLEX REFLEX d.o.o. PJ POLJČANE PJ GORNJA RADGONA PJ SERVIS REFLEX Zagreb Podgrad Mele Alu-staklene konstrukcije Tuš kabine Hladionička vrata Alu-prozori, vrata Zimski vrtovi Izolacijska stakla: RX WARM, RX SUN, RX SAFE, RX PHONE Sigurnosna stakla: RX SAFE, RX LAMISAFE Servis i montaža Industrijska trgovina Uokvirivanje slika Prodaja i zastupstvo Reflex je inovativno slovensko poduzeće za preradu i oplemenjivanje pločastog stakla koje već tri desetljeća upotpunjuje ponudu svojih staklarskih proizvoda i usluga. S raznovrsnim izolacijskim staklom: s toplinskom zaštitom, sa zaštitom od sunca, sa zvučnom zaštitom, vatrootpornim, sigurnosnim, kaljenim staklom različite debljine i vrste: emajlirana, sa sitotiskom, u boji, lijepljenim staklom izrađenim po VSG tehnologiji i drugim vrstama stakla možemo ostvariti gotovo svaku zamisao koja obogaćuje stambene i radne prostore novim vidicima svjetlosti. Mnoge, divljenja vrijedne zgrade dokazuju našu usmjerenost u vrhunsku i kompletnu izvedbu staklenih fasada i drugih arhitektonski zahtjevnih projekata. Pri ostvarivanju novih izazova, koje donosi korištenje stakla u arhitekturi i graditeljstvu, dosljedno smo se posvetili izvrsnosti. Naši proizvodi i usluge osiguravaju korisnicima ugodan boravak u svijetlim prostorima. Udruživanjem znanja i iskustava, koji proizlaze iz rada sa staklom i aluminijskim profilima, razvile su se i sljedeće djelatnosti: projektiranje, proizvodnja i montaža aluminijskih fasadnih konstrukcija, aluminijskih prozora, vrata i zimskih vrtova proizvodnja tuš kabina i proizvodnja hladioničkih vrata. Usmjerenost na razvoj, inovativnost, iskustvo, odgovorno ponašanje pri rukovanju energijom i okolišem vrijednosti su svakoga od 350 stručnjaka, majstora i zaposlenika poduzeća Reflex. Kladit ćemo se na vrhunsku kvalitetu, odgovornost, učinkovitost i suradnju s naručiteljima naših proizvoda i usluga. 18

21 1.3 Gdje je što 1.3 Sjedište poduzeća: Reflex d.o.o. Podgrad Gornja Radgona tel.:+386(0) fax: +386(0) info@reflex.si Poslovne jedinice: PJ Gornja Radgona Ljutomerska cesta 28f 9250 Gornja Radgona tel.:+386(0) fax: +386(0) info.mele@reflex.si PJ Murska Sobota Kopališka ulica Murska Sobota tel.:+386(0) fax: +386(0) ms.reflex@siol.net PJ Poljčane Bistriška cesta Poljčane tel.:+386(0) fax: +386(0) info-poljcane@reflex.si Reflex Zagreb d.o.o. Petrovaradinska 5 5a Zagreb tel.:+385(0) fax: +385(0) info@reflex.hr 19

22 Karta H A Murska Sobota MARIBOR Gornja Radgona Poljčane I LJUBLJANA Celje SLO Zagreb HR 20

23

24 2 Staklo Pregled razvoja tehnologija 2.2 Proizvodnja float stakla 2.3 Fizikalne značajke pločastog stakla Opće značajke Čvrstoća na savijanje Ostale toplinske značajke 22

25 STAKLO Najstariji pronađeni predmeti, izrađeni od materijala sličnog staklu, prema procjenama arheologa potječu iz mlađeg kamenog doba, što znači da su stari približno 9000 godina. 2 Čovjek je već u davna vremena otkrio na koji način se mogu postići visoke temperature. Budući da su mu pri ruci bile najvažnije sirovine (kvarcni pijesak, vapnenac i soda), potpuno je razumljivo da je jednog dana konačno izradio i staklo. Međutim, moralo je proći još dosta vremena prije nego što se staklo počelo planski izrađivati. Na pitanje kada i gdje se to dogodilo, arheolozi i povjesničari, usprkos marljivom istraživanju, još uvijek nemaju pravi odgovor. Nakon dugih pokusa na početku dvadesetog stoljeća konačno se razvio postupak strojne izrade stakla. Pionirski posao u razvoju postupka kontinuiranog vučenja staklene trake iz kade s talinom obavio je belgijanac Fourcault. Pločasto staklo izrađuje se plivajućim postupkom od početka šezdesetih godina prošlog stoljeća. Tako dobiveno staklo, koje se naziva zrcalno ili float staklo, ima odlične optičke značajke. Velika prepreka pri naporima za ekonomičnu i kvalitetnu izradu stakla u prošlosti su predstavljale njegove fizikalno-kemijske značajke. Staklo je inače čvrsta tvar, ali bi se zbog strukture moralo uvrštavati među tekućine. Zato staklo nazivamo i pothlađenom tekućinom. Do kraja 18. stoljeća pločasto se staklo izrađivalo isključivo tehnikom puhanja ustima. Staklena masa se puhanjem kroz staklarsku lulu najprije rastezala u cilindar kojemu su se rezale obje kape. Zatim se cilindar rezao uzdužno i na drvenom stolu valjao te zaglađivao u ploču. 23

26 2.1 Pregled razvoja tehnologija 2.1 Izrada staklenih ploča tehnikom puhanja uskoro je dopunjena tehnologijom izrade kristalnog stakla koja se koristila sve do šezdesetih godina 20. stoljeća. U tom slučaju radi se ustvari o ljevenom staklu koje kasnijim brušenjem i poliranjem dobiva izvanredne optičke značajke. To staklo najčešće se koristilo za izradu ogledala, otuda potječe i njegov naziv (sličan postupak i danas se koristi za izradu velikih leća za teleskope). Brušenje i poliranje Međutim, zbog ekonomičnosti izrade, u to vrijeme već je prevladavalo strojno vučeno staklo valovite površine, s brojnim optičkim nedostacima. Pogled kroz takvo staklo bio je jako iskrivljen, zato se para- lelno, usprkos velikim troškovima, još uvijek izrađivalo i kristalno staklo. Oba tehnološka postupka neprestano su se usavršavala (Pittsburgh), ali osnovne nedostatke u smislu cijene i kvalitete, nije se moglo otkloniti. To je, uz tim veću potražnju za visokokvalitetnim staklom značilo da će se morati pronaći potpuno nova rješenja. Osnovni moto tog traženja bio je zahtjev za što boljim omjerom cijene, kvalitete i kvantitete. U početku pedesetih godina englesko poduzeće Pilkington Brothers ipak je pronašlo odgovarajuće rješenje: tehnologiju plivajućeg stakla. Nakon razvoja, koji je trajao nekoliko godina nakon prve ideje, godine počela je redovita proizvodnja prema spomenutom postupku. Automatizirana proizvodnja stakla prema float postupku omogućuje proizvodnju velikih količina pločastog stakla u vrlo velikim formatima, s vrlo kvalitetnim površinama i po relativno niskoj cijeni. Engleska riječ float na hrvatskom znači plutati, ploviti i dobro opisuje osnovni princip spomenutog postupka. 24

27 2.2 Proizvodnja float stakla Na odgovarajući način pripremljene sirovine (čistoća, granulacija) u točno određenim težinskim omjerima miješanjem se pripremaju za usipavanje u peć za taljenje. Dnevno treba pomiješati (ovisno o kapacitetu peći) od 300 do 850 tona sirovine. Cijeli postupak doziranja, miješanja i usipavanja u cijelosti je automatiziran. U prvom dijelu peći za taljenje, gdje je temperatura 1560 C, sirovine se tale. U zadnjem dijelu peći, gdje je temperatura 1100 C, staklena talina (u kadi za taljenje obično ima do 1900 tona taline) se bistri. U sljedećoj, najvažnijoj, fazi staklena se masa u obliku beskonačne trake prelijeva u kadu s tekućim kositrom. Tu dolazi do iznimno važne fizikalne pojave: površina tekućine koja miruje najbliže se približava idealno ravnoj površini. Zbog površinske napetosti staklo se razlijeva po tekućem kositru i njegova se donja površina prilagođava površini kositra. Istovremeno s plamenim poliranjem toplinski se obrađuje i gornja strana staklene trake. Kada bi se tijek stakla prepustio fizikalnim zakonitostima (površinska napetost, viskoznost, gustoća), automatski bi nastalo staklo debljine 5,5 mm. Deblje ili tanje staklo dobiva se tako da se zupčastim kotačima, koji na rubovima prodiru u staklenu traku, povećava ili smanjuje brzina tijeka stakla. Rezultat opisanog postupka je beskonačna staklena traka jednake planparalelnosti kao kristalno staklo. U zadnjoj, najkritičnijoj fazi, staklena traka napušta kadu s tekućim metalom i nastavlja put preko valjaka u rashladnom kanalu. Za proizvodnju staklenih ploča bez unutarnjih napetosti brzinu hlađenja treba pažljivo nadzirati. Drugi dio hlađenja događa se na zraku. U ovoj fazi staklenoj se traci režu rubovi. Na kraju transporta, kada je temperatura staklene trake jednaka temperaturi okruženja, staklo se poprečno reže na standardne pravokutnike dimenzija 600 x 321 cm. 2.2 Strana plina Odlaganje Lom Strana kositra Rezanje Kupka Taljenje Sirovine Hlađenje Bistrenje Miješanje Shematski prikaz proizvodnje stakla po float postupku 25

28 Fizikalne značajke pločastog stakla Opće značajke Izvod iz standarda EN Značajke Simbol Vrijednost i jedinica Gustoća ρ kg/m 3 Čvrstoća 6. stupanj prema Mopsu Elastični modul E 7 x Pa Poisonov broj µ 0,23 Koeficijent prolaza topline U 5,80 W/m 2 K Specifična toplinska konstanta c 0,72 x 10 3 J/(kg K) Koeficijent linearnog toplinskog rastezanja (između 20 i 300 C) α 9 x 10-6 K -1 Provodljivost topline λ 1 W/(m K) Srednji količnik loma za vidljivu svjetlost (380 do 780 nm) c 1,5 Tablica 1: Mehaničke značajke U tablici 2 prikazane su minimalne vrijednosti prolaza (transmisije) svjetlosti za prozirna bezbojna stakla s planparalelnim površinama i bez umetnutog žičanog pletiva. Debljina stakla (mm) Transmisija svjetlosti (τ min) 3 0,88 4 0,87 5 0,86 6 0,85 8 0, , , , , ,67 Tablica 2: Minimalne vrijednosti transmisije za okomiti upadni kut 26

29 2.3.2 Čvrstoća na savijanje Čvrstoća na savijanje po definiciji znači da su one napetosti na savijanje, koje će s 5 % vjerojatnosti izazvati lom, prema statistici u 95 % slučajeva veće od vrijednosti navedenih u tablici 3. Vrsta stakla Tlačna čvrstoća (N/mm 2 ) Zrcalno staklo 45 Float staklo 45 Liveno staklo 25 Profilno staklo 45 Zrcalno staklo sa žicom 25 Liveno staklo sa žicom 25 Djelomično kaljeno staklo 70 Kaljeno staklo 120 Lijepljeno steklo Vrijede vrijednosti upotrijebljenih Tablica 3: Čvrstoća na savijanje različitih stakala (minimalne vrijednosti) Napomena: Izmjerena čvrstoća na savijanje kod stakla ne može predstavljati jedini temelj za procjenu vrijednosti čvrstoće materijala. Čvrstoća stakla, kao i kod svih čvrstih materijala, u velikoj mjeri ovisi o površinskoj obradi (prvenstveno s one strane koja je izložena nateznim silama). Sva mikro i makro oštećenja na površini stakla smanjuju njegovu čvrstoću na savijanje. To znači da se pojam čvrstoće na savijanje može definirati samo statistički; dakle, kao ona minimalna vrijednost pri kojoj je vjerojatnost loma najveća. Pri navedenim vrijednostima za napetost vjerojatnost loma ovisi o veličini površine opterećene natezanim silama i trajanju opterećenja. Pri projektiranju nekog ostakljenja (pri izradi statičkog izračuna) moraju se koristiti bitno niže vrijednosti za dopuštenu čvrstoću na savijanje Ostale toplinske značajke Značajke Simbol Vrijednost Temperatura transformacije tg 520 C do 550 C Najviša temperatura za primjenu kaljenog stakla Najveća temperaturna razlika između dvije točke na površini običnog stakla Najveća temperaturna razlika između dvije točke na površini kaljenog stakla Tablica 4: Toplinske značajke (orijentacijske vrijednosti) tmax δt δt trajno pri T = 200 C; kraće vrijeme pri T = 300 C 40 K 200 K Od ostalih značajki stakla na ovom mjestu ćemo spomenuti samo sljedeće: Staklo ne gori, nije zapaljivo. Ima homogene i glatke površine, lako se čisti i zadovoljava sve higijenske uvjete. Staklo je vrlo otporno na kemijske utjecaje. Postojano je u većini kiselina i lužina, ne topi se u vodi, a istovremeno je korozivno vrlo postojano. Staklo ne apsorbira i ne odaje vlagu, ne isušuje se i ne savija se. Kada dobije određeni oblik, dalje ga ne mijenja. Nije osjetljivo na hladnoću i temperaturne promjene, ne mijenja boju i ne zamućuje se. Ne preuzima ni ne odaje mirise. Staklo je suvremeni građevinski materijal s dugogodišnjom tradicijom, čija budućnost obećava. 27

30

31

32 3 Staklo, prozor i fasada Što se očekuje od današnjeg prozora 3.2 Prozor i zaštita okoliša 3.3 Prozor i toplinska zaštita Određivanje vrijednosti koeficijenta U w (U PROZOR) prema odredbama EN ISO Određivanje odmjerene vrijednosti (U g,bw) za stakla prema DIN V 4108, dio Prozor i ventilacija 3.5 Prozor i zvučna izolacija 3.6 Fasada i zaštita od sunca 3.7 Prozor i sigurnost 3.8 Konstrukcijsko ostakljivanje 30

33 STAKLO, PROZOR I FASADA Poznati arhitekt često je naglašavao da su prozori najvažniji i najkreativniji dio fasade. Prozori daju važan pečat estetskom izgledu fasade, a istovremeno moraju osigurati i pravilno ventiliranje i osvjetljenje prostora te na taj način povezati čovjeka s prirodom. Osim toga, današnji prozori moraju odgovarati i mnogim drugim funkcionalnim zahtjevima poput zaštite od hladnoće, vrućine, buke, vjetra, kiše, provale i vatre. Funkcionalni kriteriji za prozore, odnosno pojedine dijelove fasade moraju se odrediti već u fazi projektiranja. To konstruktorima prozora i fasada donosi niz dodatnih zadataka jer pri projektiranju moraju uzimati u obzir različite zakone, pravilnike, propise, standarde i tehničke smjernice.

34 3.1 Što se očekuje od današnjeg prozora 3.1 Zbog različitih potreba i posebnih građevinsko-fizikalnih zahtjeva, osnovni se zadaci (primarne funkcije) današnjih prozora sve više proširuju i posežu na područje dodatnih funkcija. Zato danas govorimo o funkcionalnim prozorima. Primarne funkcije prozora: zaštita od kiše, vjetra i hladnoće prozirnost ili transparentnost osiguravanje dnevnog svjetla omogućavanje komuniciranja s okolicom ventiliranje Dodatne funkcije prozora: toplinska zaštita zaštita okoliša zvučna zaštita zaštita od sunca zaštita objekta i ljudi protupožarna zaštita omogućavanje iskorištavanja sunčeve energije osiguravanje ugodnog osjećanja u prostoru osiguravanje dizajnerskih mogućnosti prigušivanje elektromagnetnih utjecaja Svi ti karakteristični zadaci prozora ostvarivi su putem različitih funkcionalnih konstrukcija. Takvi su prozori izazov za arhitekte i proizvođače građevinske stolarije. Oštriji zahtjevi, koji se odnose na prozore, odnosno fasadne elemente, istovremeno donose i bitno veće i svestranije zahtjeve za staklo i ostakljenje. Pretežni dio tih zahtjeva predstavljaju različite zaštitne funkcije koje se mogu postići samo suvremenim izolacijskim staklima. Suvremeno višefunkcionalno izolacijsko staklo u sebi istovremeno može udruživati više zaštitnih funkcija. Zbog svega nabrojenog, izolacijska su stakla postala sastavni dio fasade bez kojega se ne može - postala su subjekt koji određuje funkcionalnost vanjske ovojnice zgrade. Inovativnost u proizvodnji izolacijskog stakla u posljednjih nekoliko godina nije samo ispunila očekivanja, već ih je čak i premašila. 32

35 3.2 Prozor i zaštita okoliša Politički okvirni uvjeti 350% 300% 250% 3.2 Indeks cijena 200% 150% 100% 50% 0% Ugljen Nafta ZP Električna energija Indeksi kretanja cijena na referentnim trzistima u odnosu na godinu Visoko kotiranje nafte na robnoj burzi, drastični porast cijena goriva na postajama, pritužbe korisnika zbog podizanja cijena zemljanog plina i, konačno, korištenje nafte i plina kao sredstva političkog pritiska to su dnevni naslovi u novinama o raspravama koje se svakodnevno vode i stalno donose nove aktualnosti tijekom posljednjih 30 godina. Kako treba štedjeti, odnosno postupati s ograničenim resursima fosilnih energenata kako, s jedne strane, ne bismo ometali, odnosno ugrožavali gospodarski razvoj te kako bismo, s druge strane, rasteretili okoliš. Donedavno su zahtjeve toplinske zaštite u građevinarstvu regulirali nacionalni propisi, odnosno pravilnici. Ti, do sada nacionalni, zakonski propisi doveli su u početku novog tisućljeća do europske smjernice (EPBD) o cjelovitoj energetskoj učinkovitosti zgrada (2002/91/EG). Tom smjernicom nije postignut samo odlučan doprinos uštedi energije i prirodnih izvora, već i aktivan pomak u odnosu na globalnu zaštitu okoliša. Svih 27 članica EU obavezale su se da će prenijeti uvjete EPBD (Energy Performance of Building Directive) u nacionalna zakonodavstva. 33

36 kt CO2 ekv Promet Energetika Industrijski procesi Goriva u industriji Goriva u širokoj potrošnji Poljoprivreda Otpaci Drugo Emisije TGP po glavnim izvorima Toplinska izolacija briga za okoliš Sagorijevanje prirodnih i fosilnih goriva, poput loživog ulja, plina, drveta i ugljena, prati visoka emisija štetnih tvari koje snažno opterećuju atmosferu. Svaka ušteda pri potrošnji energije zato istovremeno znači i aktivan doprinos zaštiti okoliša. Prva svjetska konferencija o klimi u Riu godine najviše se bavila upravo emisijom štetnih plinova u atmosferu. Sudionici su se na kraju zasjedanja dogovorili (radilo se, zapravo, više o želji nego o dogovoru) da će do godine emisiju ugljičnog dioksida (CO 2) smanjiti za 25 %. Taj cilj nije postignut godine u Kyotu prvi su put definirani uvjeti smanjenja emisija CO 2. Akcijskim planom, objavljenim u listopadu 2006., europska komisija želi proširiti temu energetske učinkovitosti na europsku razinu. Zbog toga bi se energetska učinkovitost morala do godine podići za 20 %. Pri gradnji novih i sanacijama postojećih zgrada, između ostalog, predviđeno je poštivanje strožih kriterija štednje energije. Na području zgrada primjećuje se veliki potencijal za uštedu energije. U slučaju novogradnji komisija ima srednjoročne planove, to jest, ukoliko budu na raspolaganju odgovarajuće tehnologije, teži ka standardu pasivnih kuća. Ne zaboravimo: sa svakim ušteđenim litrom loživog ulja okoliš se rasterećuje za 3,0 kg, odnosno litara CO 2. 34

37 To znači strmi rast staklarstva i proizvodnje prozora, posebno ako se uzme u obzir da gubici energije grijanja kroz slabo izolirane prozore još uvijek predstavljaju do 37 % svih toplinskih gubitaka kuće. Zahvaljujući odličnoj kvaliteti nekih stakala (primjerice staklu RX WARM), vrijednosti U i g su čak bolje nego kod većine netransparentnih fasadnih obloga (mnogo toga, naravno ovisi i o položaju fasade). Danas ekonomski opravdanim troškovima možemo postići optimalne uštede energije, a time i značajno doprinijeti zaštiti okoliša. Suvremeni načini izrade građevinske stolarije i stakala omogućuju nam lako postizanje znatnih ušteda energije. U sljedećem poglavlju navodimo računske vrijednosti koeficijenata prolaza topline za cijeli prozor (U w). Te tablice dobro nam prikazuju kako se prozor s boljom toplinskom zaštitom izolacijskog stakla mijenja od energetskog potrošača u ekološki element koji čak i prikuplja energiju. Time što prozor svojim energijskim optimumom sprečava gubitke energije grijanja, omogućuje i stvaranje energije koju prenose sunčeve zrake. Naravno, čak i najučinkovitije iskorištavanje pasivne energije bilo bi besmisleno, kada bi, s druge strane, zbog slabo toplinski izoliranih prozora gubili energiju. Zato će izolacijsko staklo postati energetski optimalno tek kada ga uz nisku U vrijednost bude odlikovala i velika propusnost za sunčevu energiju (g). S tim u vezi govorimo o energetskoj bilanci (vidi poglavlje 5.4.6). U Republici Sloveniji primjenjuje se Pravilnik o učinkovitoj potrošnji energije u zgradama (vidi poglavlje 6.2). Pravilnik propisuje dopuštenu količinu potrošene energije s obzirom na tip zgrade. U pravilniku postoji i zahtjev kakvi moraju biti minimalni koeficijenti prolaza topline za pojedine građevinske elemente. Proizvod našeg poduzeća, izolacijsko staklo RX WARM s toplinskom zaštitom, s lakoćom zadovoljava te zahtjeve. Ako su zidovi u prostorima dodatno prekriveni materijalima koji dobro zadržavaju apsorbiranu energiju, iskorištavanje dobivene sunčeve energije još je učinkovitije, a istovremeno se poboljšava i dobro osjećanje u tim prostorima. Uz sve navedeno možemo mirno utvrditi da je prozor mnogo više od otvora u zidu

38 3.3 Prozor i toplinska zaštita 3.3 Novi Pravilnik o učinkovitoj potrošnji energije u zgradama otvara putove novog ocjenjivanja energetskih značajki, prvenstveno na području prozora. Zbog toga su rastuće cijene energije vodile ka tome da je potražnja, posebno za toplinski visokozaštićenim prozorskim elementima, konstanto rasla. To je trend koji će se još povećavati. Procjena vrijednosti toplinske zaštite provodi se na temelju harmoniziranog europskog proizvodnog standarda za stakla i prozore. Oni zahtijevaju primjenu europskog standarda za izračun U-vrijednosti stakla (EN 673) i prozora (EN ). Zahtjevi dokazivanja primjenjivosti za građevinske proizvode u Njemačkoj su određeni Pravilnikom o građenju (Bauregelliste BRL). Tehnička pravila koja se primjenjuju pri projektiranju navedena su u građevinskim tehničkim propisima Određivanje vrijednosti koeficijenta U w (U PROZOR ) prema odredbama EN ISO Izračun U w vrijednosti prozora provodi se uzimajući u obzir toplinske mostove, primjerice prozorski okvir i rub izolacijskog stakla. Linearni koeficijent prolaza topline ψ označava toplinski most na presjeku kroz staklo i okvir. Dodatno se time opisuje i tijek topline koji je posljedica međusobnog djelovanja između okvira i ruba stakla, uključujući i utjecaj distancera. Standard EN ISO određuje način izračunavanja vrijednosti U w. Vrijednosti linearnog koeficijenta prolaza topline (ψ u W/mK) za metalne distancere navedeni su u Prilogu E (Tablica E1). ψ unutarnja strana 2 staklo 3 vanjska strana d a 3 l f l a 36

39 Izvod iz standarda EN ISO Prilog E (normativni) Linearni koeficijent prolaza topline za spojna mjesta između okvira i stakla E. 1 Općenito Vrijednost, koja se navodi za koeficijent prolaza topline kroz staklo U g, vrijedi samo za polje u sredini stakla, ali i to samo kod dovoljno velikih stakala. Utjecaj distancera na tijekove topline u području staklenih rubova, koji raste s padom veličine stakla, nije uzet u obzir pri izračunu vrijednosti U g. S druge strane, koeficijent prolaza topline kroz prozorski okvir U f vrijedi samo za okvir bez stakla. Linearni koeficijent prolaza topline ψ g uzima u obzir prolaz topline koji proizlazi iz kombiniranog utjecaja okvira, stakla i distancera. U najvećoj mjeri ovisi o toplinskoj provodljivosti materijala od kojega je izrađen distancer. Primarni postupak određivanja vrijednosti linearnog koeficijenta prolaza topline jest numerički izračun prema EN ISO E.2 i E.3 sadržavaju standardne vrijednosti za ψ g za tipične kombinacije distancer, okvir i vrsta ostakljenja. One se mogu primijeniti ako na raspolaganju nema rezultata detaljnijeg izračuna. Napomena: za jednostruko staklo ψ g = 0. E. 2 Distancer od aluminija i običnog čelika ψg vrijednosti za distancere od aluminija i običnog čelika, za određene okvire i vrste ostakljenja dane su u tablici E.1. Tablica E.1: Vrijednosti linearnog koeficijenta prolaza topline ψ za tipične distancere od aluminija i običnog čelika Linearni koeficijent prolaza topline za različite vrste ostakljenja ψg Materijal za prozorske okvire dvoslojno ili troslojno izolacijsko staklo; staklo bez low-e nanosa; u MSP plin ili zrak dvoslojno a ili troslojno b izolacijsko staklo; staklo s low-e nanosima; u MSP plin ili zrak Drveni ili PVC okviri 0,06 0,08 Metalni okviri od toplinski prekinutih profila 0,08 0,11 Metalni okviri od profila bez toplinskih prekida 0,02 0,05 a jedno staklo s low-e nanosom u dvoslojnom izolacijskom staklu b dva stakla s low-e nanosom u troslojnom izolacijskom staklu 37

40 3.3.1 E. 3 Toplinski tehnički poboljšani distancer Toplinski tehnički poboljšani distancer određuje se jednadžbom (E.1) sa sljedećim značajkama. (d λ) 0,007 (E. 1) Pri tome je d debljina stijene u distanceru, u m; λ toplinska provodljivost materijala od kojega je izrađen distancer u W/(m K). Ukupni zbroj odnosi se na sve tijekove topline paralelne s glavnim smjerom tijeka topline. Debljina d mjeri se pravokutno na glavni smjer tijeka topline, vidi sliku E.1. Vrijednosti za toplinsku provodljivost distancera preuzimaju se prema ISO ili ISO a) Šuplji distancer b) Puni distancer (d λ) = 2(d1 λ1) + (d2 λ2) (d λ) = d1 λ1 Slika E. 1 Primjeri određivanja značajki toplinski tehnički poboljšanog distancera Tablica E.2 sadržava vrijednosti za toplinski tehnički poboljšani distancer koji ispunjava uvjete iz jednadžbe E.1. Tablica E.2: Vrijednosti linearnog koeficijenta prolaza topline ψ za distancere s poboljšanom toplinsko-tehničkom sposobnošću Linearni koeficijent prolaza topline za različite vrste ostakljenja s poboljšanom toplinsko-tehničkom sposobnošću ψg Materijal za prozorske okvire dvoslojno ili troslojno izolacijsko staklo; staklo bez low-e nanosa; u MSP plin ili zrak dvoslojno a ili troslojno b izolacijsko staklo; staklo s low-e nanosima; u MSP plin ili zrak Drveni ili PVC okviri 0,05 0,06 Metalni okviri od toplinski prekinutih profila 0,06 0,08 Metalni okviri od profila bez toplinskih prekida 0,01 0,04 a eno steklo z Low-e nanosom v dvoslojnem izolacijskem steklu b dve stekli z Low-e nanosom v troslojnem izolacijskem steklu 38

41 Primjer za U w vrijednost izračun prema EN ISO 10077, dio 1 Podaci: Drveni prozor, kvadratni U f = 1,4 W/m 2 K Dvoslojno izolacijsko staklo RX WARM 1,1 U g = 1,1 W/m 2 K Aluminijski distancer ψ = 0,08 W/m 2 K A g = površina stakla A f = površina okvira 10 l = vidljivi opseg stakla (dimenzije u cm) UgAg + UfAf + ψ l U w = Aw ,1 0,8 0,8 + 1,4 0,36 + 0,08 3,2 U w = 1,00 Ag/(m 2 ) 0, , ,256 U w = 1,00 U w = 1,5 W/m 2 K l/(m) Af/(m 2 ) Prilog F (informativni) Koeficijent prolaza topline prozora Tablica F.1 i tablica F.2 sadržavaju tipične vrijednosti, određene prema postupku u tom dijelu standarda ISO primjenom linearnog koeficijenta prolaza topline iz priloga E za normalne vrste distancera (vidi tablicu E.1). Odgovarajuće vrijednosti za toplinsko-tehnički poboljšane distancer (vidi tablicu E.2) dane su u tablicama F.3 i F.4. Podaci u tablicama F.1 do F.4 izračunati su za prozore: vertikalno umetnute, dimenzija 1,23 m do 1,48 m, s 30 % površine okvira i 20 % cijele površine prozora, s ostakljenjima i vrstom okvira kako slijedi: - Ostakljenje: U g 2,1: staklo bez nanosa; U g 2,0: niskog stupnja emisije - Okvir: U f = 7,0: metalni okviri od profila bez toplinskih prekida; 2,2 U f 3,8: metalni okviri od toplinski prekinutih profila; U f 2,0: drveni ili PVC okviri s jednim krilom. Vrijednosti za prozore drugih dimenzija, koji se ugrađuju drugačije od vertikalnih, s drukčijim udjelom površine okvira ili drugim kombinacijama okvira i ostakljenja, mogu se odrediti pomoću jednadžbe iz glavnog dijela tog standarda. 39

42 Izvod iz standarda EN Tablica F.1 Koeficijenti prolaza topline za vertikalne prozore s 30 % površinskog udjela okvira na cijelu površinu prozora i tipičnim vrstama distancera Vrsta ostakljenja Jednostruko ostakljenje Ug W/(m 2 K) Koeficijent prolaza topline za tipične vrste distancera Uf [W/(m 2 K)] 0,8 1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 2,2 2,6 3,0 3,4 3,8 7,0 5,7 4,2 4,3 4,3 4,4 4,5 4,5 4,6 4,6 4,8 4,9 5,0 5,1 6,1 3,3 2,7 2,8 2,8 2,9 2,9 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 4,5 3,2 2,6 2,7 2,7 2,8 2,9 2,9 3,0 3,1 3,2 3,3 3,5 3,6 4,4 3,1 2,6 2,6 2,7 2,7 2,8 2,9 2,9 3,0 3,1 3,3 3,4 3,5 4,3 3,0 2,5 2,5 2,6 2,7 2,7 2,8 2,8 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 4,2 2,9 2,4 2,5 2,5 2,6 2,7 2,7 2,8 2,9 3,0 3,1 3,2 3,4 4,2 2,8 2,3 2,4 2,5 2,5 2,6 2,6 2,7 2,8 2,9 3,1 3,2 3,3 4,1 2,7 2,3 2,3 2,4 2,5 2,5 2,6 2,6 2,7 2,9 3,0 3,1 3,2 4,0 2,6 2,2 2,3 2,3 2,4 2,4 2,5 2,6 2,7 2,6 2,9 3,0 3,2 4,0 2,5 2,1 2,2 2,3 2,3 2,4 2,4 2,5 2,6 2,5 2,8 3,0 3,1 3,9 2,4 2,1 2,1 2,2 2,2 2,3 2,4 2,4 2,5 2,5 2,8 2,9 3,0 3,8 2,3 2,0 2,1 2,1 2,2 2,2 2,3 2,4 2,5 2,4 2,7 2,8 3,0 3,8 2,2 1,9 2,0 2,0 2,1 2,2 2,2 2,3 2,4 2,3 2,6 2,8 2,9 3,7 2,1 1,9 1,9 2,0 2,0 2,1 2,2 2,2 2,3 2,3 2,6 2,7 2,8 3,6 Dvoslojno ili troslojno izolacijsko staklo 2,0 1,8 1,9 2,0 2,0 2,1 2,1 2,2 2,3 2,5 2,6 2,7 2,8 3,6 1,9 1,8 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,1 2,3 2,4 2,5 2,5 2,7 3,6 1,8 1,7 1,8 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,6 2,7 3,5 1,7 1,6 1,7 1,7 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,4 2,5 2,6 3,4 1,6 1,6 1,6 1,7 1,7 1,8 1,9 1,9 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 3,3 1,5 1,5 1,5 1,6 1,7 1,7 1,8 1,8 2,0 2,1 2,2 2,3 2,5 3,3 1,4 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 1,7 1,8 1,9 2,0 2,2 2,3 2,4 3,2 1,3 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 1,6 1,7 1,8 2,0 2,1 2,2 2,3 3,1 1,2 1,3 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 1,6 1,8 1,9 2,0 2,1 2,3 3,1 1,1 1,2 1,3 1,3 1,4 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,1 2,2 3,0 1,0 1,1 1,2 1,3 1,3 1,4 1,4 1,5 1,6 1,8 1,9 2,0 2,1 2,9 0,9 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,4 1,4 1,6 1,7 1,8 1,9 2,0 2,9 0,8 1,0 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,9 2,0 2,8 0,7 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 1,2 1,3 1,4 1,5 1,7 1,8 1,9 2,7 0,6 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 1,2 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 2,7 0,5 0,8 0,8 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,8 2,6 40

43 Izvod iz standarda EN Tablica F.2 Koeficijenti prolaza topline za vertikalne prozore s 20 % površinskog udjela okvira na cijelu površinu prozora i tipičnim vrstama distancera Vrsta ostakljenja Jednostruko ostakljenje Ug W/(m 2 K) Koeficijent prolaza topline za tipične vrste distancera Uf [W/(m 2 K)] 0,8 1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 2,2 2,6 3,0 3,4 3,8 7,0 5,7 4,7 4,8 4,8 4,8 4,9 4,9 5,0 5,0 5,1 5,2 5,2 5,3 6,0 3,3 3,0 3,0 3,0 3,1 3,1 3,2 3,2 3,3 3,4 3,5 3,5 3,6 4,1 3,2 2,9 2,9 3,0 3,0 3,0 3,1 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 4, ,1 2,8 2,8 2,9 2,9 3,0 3,0 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,9 3,0 2,7 2,8 2,8 2,8 2,9 2,9 3,0 3,1 3,1 3,2 3,3 3,4 3,9 2,9 2,6 2,7 2,7 2,8 2,8 2,8 2,9 3,0 3,1 3,1 3,2 3,3 3,8 2,8 2,6 2,6 2,6 2,7 2,7 2,8 2,8 2,9 3,0 3,1 3,1 3,2 3,7 2,7 2,5 2,5 2,6 2,6 2,6 2,7 2,7 2,8 2,9 3,0 3,1 3,1 3,6 2,6 2,4 2,4 2,5 2,5 2,6 2,6 2,6 2,7 2,6 2,9 3,0 3,1 3,5 2,5 2,3 2,4 2,4 2,4 2,5 2,5 2,6 2,7 2,5 2,8 2,9 3,0 3,5 2,4 2,2 2,3 2,3 2,4 2,4 2,4 2,5 2,6 2,4 2,7 2,8 2,9 3,4 2,3 2,2 2,2 2,2 2,3 2,3 2,4 2,4 2,5 2,4 2,7 2,7 2,8 3,3 2,2 2,1 2,1 2,2 2,2 2,2 2,3 2,3 2,4 2,3 2,6 2,7 2,7 3,2 2,1 2,0 2,0 2,1 2,1 2,2 2,2 2,2 2,3 2,2 2,5 2,6 2,7 3,1 Dvoslojno ili troslojno izolacijsko staklo 2,0 2,0 2,0 2,1 2,1 2,1 2,2 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 3,1 1,9 1,9 1,9 2,0 2,0 2,1 2,1 2,1 2,3 2,3 2,4 2,5 2,6 3,1 1,8 1,8 1,9 1,9 1,9 2,0 2,0 2,1 2,2 2,3 2,3 2,4 2,5 3,0 1,7 1,7 1,8 1,8 1,9 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,3 2,4 2,9 1,6 1,7 1,7 1,7 1,8 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,3 2,8 1,5 1,6 1,6 1,7 1,7 1,7 1,8 1,8 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,7 1,4 1,5 1,5 1,6 1,6 1,7 1,7 1,7 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,7 1,3 1,4 1,5 1,5 1,5 1,6 1,6 1,7 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,6 1,2 1,3 1,4 1,4 1,5 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 1,9 2,0 2,5 1,1 1,3 1,3 1,3 1,4 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 1,9 2,4 1,0 1,2 1,2 1,3 1,3 1,3 1,4 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,3 0,9 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,3 1,3 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 2,3 0,8 1,0 1,1 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 2,2 0,7 0,9 1,0 1,0 1,1 1,1 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 2,1 0,6 0,9 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,5 2,0 0,5 0,8 0,8 0,9 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,9 41

44 Izvod iz standarda EN Tablica F.3 Koeficijenti prolaza topline za vertikalne prozore s 30 % površinskog udjela okvira na cijelu površinu prozora i toplinsko-tehničkim poboljšanjem distancera Vrsta ostakljenja Jednostruko ostakljenje Ug W/(m 2 K) Koeficijent prolaza topline za tipične vrste distancera Uf [W/(m 2 K)] 0,8 1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 2,2 2,6 3,0 3,4 3,8 7,0 5,7 4,2 4,3 4,4 4,4 4,5 4,5 4,6 4,7 4,8 4,9 5,0 5,1 6,1 3,3 2,7 2,7 2,8 2,9 2,9 3,0 3,0 3,1 3,2 3,4 3,5 3,6 4,4 3,2 2,6 2,7 2,7 2,8 2,8 2,9 3,0 3,0 3,2 3,3 3,4 3,5 4,4 3,1 2,5 2,6 2,7 2,7 2,8 2,8 2,9 3,0 3,1 3,2 3,3 3,5 4,3 3,0 2,5 2,5 2,6 2,6 2,7 2,8 2,8 2,9 3,0 3,1 3,3 3,4 4,2 2,9 2,4 2,5 2,5 2,6 2,6 2,7 2,8 2,8 3,0 3,1 3,2 3,3 4,2 2,8 2,3 2,4 2,4 2,5 2,6 2,6 2,7 2,8 2,9 3,0 3,1 3,2 4,1 2,7 2,3 2,3 2,4 2,4 2,5 2,6 2,6 2,7 2,8 2,9 3,1 3,2 4,0 2,6 2,2 2,2 2,3 2,4 2,4 2,5 2,5 2,6 2,6 2,9 3,0 3,1 3,9 2,5 2,1 2,2 2,2 2,3 2,4 2,4 2,5 2,6 2,5 2,8 2,9 3,0 3,9 2,4 2,0 2,1 2,2 2,2 2,3 2,3 2,4 2,5 2,5 2,7 2,8 3,0 3,8 2,3 2,0 2,0 2,1 2,2 2,2 2,3 2,3 2,4 2,4 2,7 2,8 2,9 3,7 2,2 1,9 2,0 2,0 2,1 2,1 2,2 2,3 2,3 2,3 2,6 2,7 2,8 3,7 2,1 1,8 1,9 2,0 2,0 2,1 2,1 2,2 2,3 2,2 2,5 2,6 2,8 3,6 Dvoslojno ili troslojno izolacijsko staklo 2,0 1,8 1,8 1,9 2,0 2,0 2,1 2,1 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 3,6 1,9 1,7 1,8 1,8 1,9 2,0 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,7 3,5 1,8 1,6 1,7 1,8 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,4 2,5 2,6 3,5 1,7 1,6 1,6 1,7 1,8 1,8 1,9 1,9 2,0 2,2 2,3 2,4 2,5 3,4 1,6 1,5 1,6 1,6 1,7 1,7 1,8 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,5 3,3 1,5 1,4 1,5 1,6 1,6 1,7 1,7 1,8 1,9 2,0 2,1 2,3 2,4 3,2 1,4 1,4 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 1,7 1,8 2,0 2,1 2,2 2,3 3,2 1,3 1,3 1,4 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,0 2,1 2,2 3,1 1,2 1,2 1,3 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,1 2,2 3,0 1,1 1,2 1,2 1,3 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 1,9 2,0 2,1 3,0 1,0 1,1 1,1 1,2 1,3 1,3 1,4 1,4 1,6 1,7 1,8 1,9 2,0 2,9 0,9 1,0 1,1 1,1 1,2 1,3 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 2,0 2,8 0,8 0,9 1,0 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,4 1,5 1,7 1,8 1,9 2,8 0,7 0,9 0,9 1,0 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,5 1,6 1,7 1,8 2,7 0,6 0,8 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,8 2,6 0,5 0,7 0,8 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,6 1,7 2,5 42

45 Izvod iz standarda EN Tablica F.4 Koeficijenti prolaza topline za vertikalne prozore s 20 % površinskog udjela okvira na cijelu površinu prozora i toplinsko-tehničkim poboljšanjem distancera Vrsta ostakljenja Jednostruko ostakljenje Ug W/(m 2 K) Koeficijent prolaza topline za tipične vrste distancera Uf [W/(m 2 K)] 0,8 1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 2,2 2,6 3,0 3,4 3,8 7,0 5,7 4,7 4,8 4,8 4,8 4,9 4,9 5,0 5,0 5,1 5,2 5,2 5,3 6,0 3,3 3,0 3,0 3,0 3,1 3,1 3,2 3,2 3,3 3,4 3,5 3,5 3,6 4,1 3,2 2,9 2,9 3,0 3,0 3,0 3,1 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 4, ,1 2,8 2,8 2,9 2,9 3,0 3,0 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,9 3,0 2,7 2,8 2,8 2,8 2,9 2,9 3,0 3,1 3,1 3,2 3,3 3,4 3,9 2,9 2,6 2,7 2,7 2,8 2,8 2,8 2,9 3,0 3,1 3,1 3,2 3,3 3,8 2,8 2,6 2,6 2,6 2,7 2,7 2,8 2,8 2,9 3,0 3,1 3,1 3,2 3,7 2,7 2,5 2,5 2,6 2,6 2,6 2,7 2,7 2,8 2,9 3,0 3,1 3,1 3,6 2,6 2,4 2,4 2,5 2,5 2,6 2,6 2,6 2,7 2,6 2,9 3,0 3,1 3,5 2,5 2,3 2,4 2,4 2,4 2,5 2,5 2,6 2,7 2,5 2,8 2,9 3,0 3,5 2,4 2,2 2,3 2,3 2,4 2,4 2,4 2,5 2,6 2,4 2,7 2,8 2,9 3,4 2,3 2,2 2,2 2,2 2,3 2,3 2,4 2,4 2,5 2,4 2,7 2,7 2,8 3,3 2,2 2,1 2,1 2,2 2,2 2,2 2,3 2,3 2,4 2,3 2,6 2,7 2,7 3,2 2,1 2,0 2,0 2,1 2,1 2,2 2,2 2,2 2,3 2,2 2,5 2,6 2,7 3,1 Dvoslojno ili troslojno izolacijsko staklo 2,0 2,0 2,0 2,1 2,1 2,1 2,2 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 3,1 1,9 1,9 1,9 2,0 2,0 2,1 2,1 2,1 2,3 2,3 2,4 2,5 2,6 3,1 1,8 1,8 1,9 1,9 1,9 2,0 2,0 2,1 2,2 2,3 2,3 2,4 2,5 3,0 1,7 1,7 1,8 1,8 1,9 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,3 2,4 2,9 1,6 1,7 1,7 1,7 1,8 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,3 2,8 1,5 1,6 1,6 1,7 1,7 1,7 1,8 1,8 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3 2,7 1,4 1,5 1,5 1,6 1,6 1,7 1,7 1,7 1,9 1,9 2,0 2,1 2,2 2,7 1,3 1,4 1,5 1,5 1,5 1,6 1,6 1,7 1,8 1,9 1,9 2,0 2,1 2,6 1,2 1,3 1,4 1,4 1,5 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 1,9 2,0 2,5 1,1 1,3 1,3 1,3 1,4 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 1,9 2,4 1,0 1,2 1,2 1,3 1,3 1,3 1,4 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,3 0,9 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,3 1,3 1,5 1,5 1,6 1,7 1,8 2,3 0,8 1,0 1,1 1,1 1,1 1,2 1,2 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 1,7 2,2 0,7 0,9 1,0 1,0 1,1 1,1 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 2,1 0,6 0,9 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,5 2,0 0,5 0,8 0,8 0,9 0,9 0,9 1,0 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,9 43

46 3.3.2 Određivanje odmjerene vrijednosti (U g,bw ) za stakla prema DIN V 4108, dio 4 Izračun nazivne vrijednosti koeficijenta prolaza topline, za ostakljenja U g provodi se prema EN 673. Pri određivanju odmjerene vrijednosti (U g,bw) u Njemačkoj treba još dodatno uzeti u obzir DIN V 4108, dio 4. Postupak izračuna prikazan je na slici Izračun EN 673 Mjerenje EN 674 Nazivna vrijednost U g Korektivna vrijednost U g po DIN V Odmjerena vrijednost U g,bw = U g + U g Izvod iz DIN V 4108, dio 4 Korekcijska vrijednost U g za izračun odmjerene vrijednosti U g,bw Korektivne vrijednosti Ug W/(m 2 K) Osnove + 0,1 Ukrasni profili u MSP-u dijele prostor na 4 polja (1 križ) + 0,2 Ukrasni profili u MSP-u dijele prostor na više od 4 polja (2 ili više križeva) 44

47 3.4 Prozor i ventilacija Nedovoljna ventilacija prostora može imati više negativnih učinaka: ljudi se lošije osjećaju, a prevelika vlažnost može izazvati nastanak plijesni te time posrednu štetu na pojedinim dijelovima objekta. Posebno štetno je njezino djelovanje na drvene prozore. U studiji o kvaliteti unutarnjeg zraka, u kojoj se analiziralo u kolikoj mjeri pojedini elementi utječu na pogoršanje kvalitete, pokazala je da je za 54 % kompletnog pogoršanja kvalitete zraka kriva slaba ventilacija. Značenje ventilacije je u tome da čovjeku osigura ugodan boravak i istovremeno sprječava nastanak štete. Elementi, koji povećavaju zračnu vlažnost, povezani su s oslobađanjem vodene pare bilo da je to posljedica boravka ili posljedica sušenja konstrukcije zgrade. U svakom kućanstvu nastaje, djelomično zbog svakodnevnih zadataka, djelomično zbog disanja, mnogo vodene pare. Četveročlano kućanstvo dnevno proizvodi prosječno 10 litara vode u obliku vodene pare. Zrak može apsorbirati samo ograničenu količinu. Ovdje govorimo o relativnoj vlažnosti. Ona padom temperature može dostići vrijednost od 100 %, odnosno točku orošavanja. Pri toj temperaturi višak vlage počinje se izlučivati u obliku vodenih kapljica. Ta se pojava naziva kondenzacijom. Ako korisnik zgrade ne može bitno utjecati na elemente oslobađanja vodene pare (sušenje građevinske konstrukcije, primjerice, ima vlastitu dinamiku), mora upotrijebiti jedan od elemenata koji smanjuje relativnu vlažnost zraka i povezan je s razmjenom zraka u zgradi, dakle ventilacijom i klimatizacijom. To se obavlja spontano, prirodnom ventilacijom kroz dijelove zgrade koji nisu zabrtvljeni, prirodnom ventilacijom kroz otvorene prozore ili prinudnom (povremenom) ventilacijom, primjerice kroz kuhinjsku napu i ventilatore u sanitarnim čvorovima. Naravno, pri tome moramo biti svjesni da česta izmjena zraka, prvenstveno u sezoni grijanja, može biti povezana i s velikim gubicima energije grijanja. Što je bolja toplinska izolacija vanjske ovojnice zgrade, to su važniji ti gubici. Kod starih prozora izmjena zraka obavlja se spontano, kroz slabo zabrtvljene otvore. Kod novih prozora, propusnost zraka kroz otvore zakonski je ograničena. Mjerodavan je standard EN On zahtijeva, s obzirom na broj katova zgrade, propusnost otvora kategorije 2 ili

48 3.4 Tako visoka nepropusnost zgrade zahtijeva i plansku ventilaciju. Danas u vezi s tim poznajemo više konstrukcijskih rješenja. Pomoću njih jednostavno možemo zadovoljiti zahtjeve Pravilnika o ventilaciji i klimatizaciji zgrada (Službeni list RS br. 42/2002) koji zahtijevaju da izmjena zraka bude 0,5/h, odnosno tolika da se tijekom jednog sata svakoj osobi osigura 15 m 3 svježeg zraka. Kada je ta izmjena veća od 0,7/h, moraju se ugraditi sustavi koji toplinskim izmjenjivačima iz odsisanog zraka izlučuju energiju i vraćaju je u sustav. Tamo, gdje ne postoje takva rješenja, ventilacija se obavlja tako da se gubi što manje topline grijanja: - ujutro se prozračuju svi prostori (posebno spavaće sobe) 10 do 15 minuta - tijekom dana prozračivanje se obavlja još tri do četiri puta (s obzirom na povećanu vlažnost) - prozori se ne otvaraju samo na nagib, nego do kraja, a takva ventilacija osigurava intenzivnu izmjenu zraka u kratkom vremenu - tijekom zračenja isključuje se grijanje - pri optimiziranom načinu grijanja prostora treba se pobrinuti da temperatura noću ne pada ispod 15 stupnjeva. Topli zrak može na sebe vezati više vlage, zato je manja opasnost od kondenzacije, a izbjegava se i hlađenje stijena. Iskorišteni zrak 1 Zagrijani zrak Svježi zrak Toplinski izmjenjivač 2 Ventilatori s motorima 3 Filter 2 2 Odsisani zrak Samostalni agregat za ventilaciju toplinskim izmjenjivačem 46

49 3.5 Prozor i zvučna izolacija Jedna od funkcija suvremenog prozora, koja nije na zadnjem mjestu, jest i učinkovita zvučna izolacija. U posljednja tri desetljeća opterećenje okoliša bukom od prometa povećalo se 6 puta, a od zrakoplova čak 30 puta. Mjere zaštite od buke mogu biti aktivne ili pasivne. Aktivnim mjerama emisija buke smanjuje se već na izvoru ili se barem ograničava njezino širenje u okoliš. Najčešće se izvode ograde protiv buke, odnosno nasipi i preseljenje jako opterećenih prometnica u ukope i tunele. Razumljivo je da se većina zgrada u gradovima ne može zaštititi aktivnim mjerama. Za njihovu zaštitu koriste se pasivne mjere kojima se ograničava prodor buke u radne ili stambene prostore. Propisi zahtijevaju poštivanje pasivnih mjera protiv buke već pri projektiranju. Pravilnik o zvučnoj zaštiti zgrada (Sl. l. br. 14/99) propisuje da se potrebna zvučna izolacija vanjskih konstrukcija određuje u skladu sa standardom DIN 4109: 1989 koji propisuje opće uvjete pasivne zaštite zgrada. Potrebna sposobnost zvučne izolacije za prozore i prostore zato mora odgovara- ti zahtjevima Pravilnika o zvučnoj zaštiti zgrada prema standardu DIN 4109: Najvažniju ulogu pri pasivnoj zaštiti od buke mora preuzeti fasada. Dok vanjski zidovi mogu bez problema zadovoljiti tu zadaću, problem prigušivanja buke kod prozora objektivno je veći. Na sposobnost zvučne izolacije prozora odlučujuće utječe brtvljenje. Prozor je konstrukcija sastavljena od više elemenata, od kojih svaki utječe na njegovu ukupnu sposobnost zvučne izolacije. Putovi kojima zvuk prolazi iz okolice zgrade kroz prozor u unutrašnjost, prikazani su na donjoj shemi. 1. Kroz spoj između prozorskog okvira i fasadnog zida 2. Putem prozorskih okvira 3. Kroz zazore između okvira i krila 4. Preko spoja između stakla i 5. Kroz staklo 3.5 Nekoliko tipičnih razina zvuka Izvor zvuka Približna udaljenost Razina zvuka Šuštanje lišća 1 m 10 db Tik-tak sata 1 m 20 db Tiha glazba 1 m 40 db Normalni govor 1 m db Osobni automobil 7 m 80 db Teški kamion 7 m 90 db Pneumatski čekić 7 m db Reaktivni zrakoplov 20 m db 47

50 3.5 Prodor zvuka prvim putem može se spriječiti ili barem jako smanjiti kvalitetnom ugradnjom prozorskog okvira u vanjske zidove. Prijenos zvuka kroz okvir postaje relevantan tek u slučaju da ugrađeno staklo ima umetnuto staklo veće izolacijske sposobnosti (R W > 40 db). Prolaz trećim putem može se jako ograničiti kvalitetnom izvedbom otvora i njihovim brtvljenjem. Rezultati mjerenja pokazuju da se slabim brtvljenjem u otvorima zvučna izolacija prozora pogoršava za 3 do 4 db. Prijenos zvuka preko spoja sa staklima mora se uzeti u obzir samo kod prozora koji su ostakljeni izolacijskim staklima. Na smanjenje sposobnosti zvučne izolacije prozora mogu utjecati i drugi faktori. Tako, primjerice, otvorene klapne smanjuju tu vrijednost za polovinu. Sličan učinak može imati i slabo zabrtvljena kutija za rolete. Mogući načini izvedbe navedeni su u tablici 40 u Prilogu 1 u standardu DIN Ako se želi osigurati učinkovito prigušivanje buke, moraju se iskoristiti sve moguć- nosti koje nude konstrukcija prozora, pripadajuće staklo sa zvučnom izolacijom, sustav ventilacije i način sjenčanja (roloi). Za konačnu razinu zaštite od buke od odlučujućeg je značaja ugrađeni prozor koji u tu svrhu mora zadovoljavati nekoliko minimalnih zahtjeva: šesterostruko zaključavanje postavljanje brtvila na različitim razinama što veći razmak između brtvila propusnost zraka kroz otvore mora biti manja od 1 okov mora odgovarati težini ostakljenja upotreba stakala sa zvučnom izolacijom, izmjerenih prema EN upotreba odgovarajućih brtvila pri umetanju stakla u prozorsko krilo stručna ugradnja u građevinski otvor. Usprkos stručnoj ugradnji može se očekivati da će konačna vrijednost prigušivanja buke (R W) za 2 3 db biti niža od laboratorijski izmjerene vrijednosti (R W). Izvadak iz standarda DIN 4109 tablica 8 Stupac Redak Područja razine buke Vanjska razina buke (db) Bolničke sobe u zdravstvenim institucijama i sanatorijima Vrsta prostora Dnevne sobe u stanovima, spavaće sobe u hotelima, učionice Uredski prostori i slično* Zahtijevana R W,SK za fasadne elemente (db) 1 II do II III IV V VI ** VII > 80 ** ** 50 * posebni zahtjevi se ne određuju za vanjske zidove prostora u kojima uobičajena aktivnost stvara takvu razinu buke da na nju vanjska buka koja se propušta kroz zidove nema bitan utjecaj. ** u tim slučajevima zahtjeve treba prilagoditi lokalnim uvjetima. 48

51 Zato su u propisanim uvjetima za staklo i prozor točno određene vrijednosti sposobnosti zvučne izolacije. Dok za toplinske izolacije vrijede neka općenita pravila, planiranje zvučne izolacije umnogome ovisi i od individualno postavljenih zahtjeva. Osnova za takvo planiranje jest, naravno, izmjerena razina vanjske buke. Ona se može dobiti mjerenjem stvarnog stanja na mjestu buduće gradnje ili se preuzima iz nomograma: Određivanje relevantne razine vanjske buke pred fasadom, ovisno o tipičnih uvjeta različitih prometnih opterećenja, kao sastavni dio standarda DIN Određivanjem područja vanjske buke i namjene prostora u zgradi pomoću tablice na prethodnoj strani određuje se predložena ukupna vrijednost sposobnosti zvučne izolacije R w,sk. Vrijednosti iz navedene tablice moraju se (ovisno o omjeru površine fasadnog zida i tlocrtne površine) popraviti korekcijskim faktorom iz Tablice 9. Za određivanje tražene sposobnosti zvučne izolacije prozora R w,sk treba podijeliti ovisno o udjelima koje u fasadnom zidu imaju prozor i zid. U Tablici 10 ta podjela predstavljena je primjerom stambene zgrade u kojoj su prostori visine 2,5 m i dubine 4,5 m. Primjer: ako je tražena R w,sk 40 db, prozor pri 30 % udjelu prozora na fasadi mora imati računsku vrijednost R w,r 35 db, a zid R w,r 45 db. Vrijednost R w,r, dana za prozore i prozorska vrata proizlazi iz zadržane vrijednosti 2 db za koju se mora smanjiti laboratorijski izmjerena vrijednost: R w,r = R w,p 2 db Zadržana vrijednost za vrata je 5 db. 3.5 Izvadak iz standarda DIN 4109 tablica 9 Stupac/Redak SSZID-PROZOR /STLOCRT(m 2 ) 2,5 2,0 1,6 1,3 1,0 0,8 0,6 0,5 0,4 2 korekcija Izvadak iz standarda DIN 4109 tablica 10 Stupac Redak RwSK u db prema tablici 8 Vrijednosti sposobnosti zvučne izolacije za zid/prozor u db (pri sljedećim površinama prozora u % s obzirom na ukupnu površinu zida) 10 % 20 % 30 % 40 % 50 % 60 % /25 30/25 35/25 35/25 50/25 30/ /30 40/25 40/32 45/30 45/37 50/35 35/30 35/32 40/30 40/30 40/35 45/35 45/35 45/40 50/37 50/40 50/40 40/32 50/30 40/37 60/35 50/42 60/40 45/32 40/37 60/ /40 55/42 55/45 55/45 60/45 - Tablica vrijedi za stambenu zgradu u kojoj su prostori visoki 2,5 m i duboki 4,5 m (uzimajući u obzir zahtjeve i vrijednosti za R WSK, koje određuje tablica 8 i korekcije u visini 2 db koje određuje tablica 9). 49

52 Iz Tablice 40 u Prilogu 1 može se očitati tražena računska vrijednost sposobnosti zvučne izolacije za ostakljenje u ovisnosti o vrsti prozorske konstrukcije. U tom su slučaju vrijednosti R w,r i R w,p za staklo jednake. Vrijednosti u tablici vrijede za prozore najveće površine 3 m 2. U slučaju kada je površina pojedinog ostakljenja veća, vrijednosti u tablici se smanjuju za 2 db. Izvod iz priloga 1/A1 DIN 4109: rujan 2003 Tablica 40: Konstrukcijska tablica za jednostruke prozore s izolacijskim staklom 3.5 Stupac Rw,P Rw,R C a Ctr a Jednostruki prozor Korekcije Konstrukcijske Redak s izolacijskim db db db db značajke staklom b,c 1 d 25 d d dges u mm sastav stakla u mm MSP u mm ili Rw.P.GLAS v db brtvilo u fugi KRA db KS db KFV db KF1,5 db KSp db D d d d d 2 d 30 d d dges u mm sastav stakla u mm MSP u mm ili Rw.P.GLAS v db brtvilo u fugi dges u mm sastav stakla u mm MSP u mm ili Rw.P.GLAS v db brtvilo u fugi dges u mm sastav stakla u mm MSP u mm ili Rw.P.GLAS v db brtvilo u fugi dges u mm sastav stakla u mm MSP u mm ili Rw.P.GLAS v db brtvilo u fugi dges u mm sastav stakla u mm MSP u mm ili Rw.P.GLAS v db brtvilo u fugi dges u mm sastav stakla u mm MSP u mm ili Rw.P.GLAS v db brtvilo u fugi dges u mm sastav stakla u mm MSP u mm ili Rw.P.GLAS v db brtvilo u fugi dges u mm sastav stakla u mm MSP u mm ili Rw.P.GLAS v db brtvilo u fugi (1) (1) e 30 (1) (1) e 33 (1) e 35 (1) e 38 (2)(AD/MD+ID) e (2)(AD/MD+ID) f D d d d d

53 Stupac Rw,P Rw,R C a Ctr a Jednostruki prozor Korekcije Konstrukcijske Redak s izolacijskim db db db db značajke staklom b,c Rw.P.GLAS v db brtvilo u fugi Rw.P.GLAS v db brtvilo u fugi Rw.P.GLAS v db brtvilo u fugi Rw.P.GLAS v db brtvilo u fugi Rw.P.GLAS v db brtvilo u fugi Rw.P.GLAS v db brtvilo u fugi 40 (2)(AD/MD+ID) 41 (2)(AD/MD+ID) 44 (2)(AD/MD+ID) 46 (2)(AD/MD+ID) 49 (2)(AD/MD+ID) 51 (2)(AD/MD+ID) KRA db KS db KFV db KF1,5 db KSp db f f f f F f f f f dges sastav stakla MSP Rw.P.GLAS brtvilo u fugi (1) (2) Ukupna debljina stakla Sastav oba jednostruka stakla Međuprostor, napunjen zrakom ili argonom Izmjerena vrijednost u laboratoriju, standardne dimenzije (1,23 m x 1,48 m) AD vanjsko brtvilo po cijelom opsegu; MD srednje brtvilo po cijelom opsegu; ID unutarnje brtvilo po cijelom opsegu zazora krila Minimalno jedna elastična brtva, u pravilu se postavlja kao srednje brtvilo Dvije elastične brtve, u pravilu se postavljaju kao srednje i unutarnje brtvilo ili također kao vanjsko i unutarnje brtvilo a Spektar vrijednosti prilagođavanja vrijedi samo za prozore. Može odstupati od specifičnih vrijednosti stakla. Trenutno nema zakonsko značenje, a uzima ga u obzir buduća europska standardizacija. b Dvostruki utor kod krila drvenih prozora; minimalno dva učinkovita otvora kod krila metalnih i PVC prozora. Potrebne brtve postavljaju se u utor po cijelom opsegu bez prekida. Moraju biti meko i trajno elastične, otporne na starenje i lako zamjenjive. Kako bi se postiglo ravnomjerno zatvaranje i dovoljno visok pritisak zatvaranja po cijelom području utora, mora se predvidjeti dovoljan broj mjesta zaključavanja. c Zvučna zaštita opisanog ostakljenja nije identična s alternativno navedenim zvučnim zaštitama. d Vrijednosti se preuzimaju iz stare tablice 40, izdanje , jer u statistici nema novih konstrukcija. Zato nema vrijednosti za C, Ctr i korekcijskih vrijednosti. e Kod drvenih prozora dovoljna je jedna brtva po cijelom opsegu f Dokaz s testiranjem Očitana vrijednost iz tablice 40 za zvučno zaštitu R w,r.prozor za jednostruki prozor s izolacijskim staklom može se odrediti na sljedeći način: R w,r = R w,r + K AH + K RA + K S + K FV + K F1,5 + K F,3 + K Sp db Pri tome je: KAH Korekcija za prozore aluminij-drvo; KAH = -1 db; Ta korekcija ne vrijedi ako je aluminijska školjka zabrtvljena do krila i slijepog dovratnika. Dopušteni su mali otvori za izjednačavanje tlaka između aluminijske školjke i drvenog okvira. KRA Korekcijska vrijednost za udio okvira < 30 %. Udio okvira je cijela površina okna minus vidljiva veličina stakla. KRA se ne smije uzimati u obzir kod fiksnih ostakljenja. KS Korekcijska vrijednost za dvokrilne prozore bez srednjeg stupca. KFV Korekcijska vrijednost za fiksna ostakljenja s povećanim udjelom stakla KF1,5 Korekcija za prozore < 1,5 m 2 ; KF1,5 KF,3 Korekcija za prozore s pojedinim staklima 3m 2 KF,3 = -2 db KSp Korekcijska vrijednost za umetnuta ukrasna polja (staklo podijeljeno križevima) Vrijednosti vrijede za zabrtvljene prozore po cijelom opsegu. Prozori sa sustavima ventilacije nisu obuhvaćeni

54 3.6 Fasada i zaštita od sunca 3.6 Zahtjev da se uz prirodno svjetlo može boraviti ili raditi i dublje u unutrašnjosti zgrade može se s lakoćom ostvariti primjenom stakla. Dobitkom dnevnog svjetla istovremeno se kroz staklo dobiva i više energije. Ona je, ovisno o namjeni zgrade i (ili) godišnjeg doba, više ili manje poželjna. U suvremenoj arhitekturi staklo se već dugo koristi kao element koji daje pečat oblikovanju najzahtjevnijih upravnih, društvenih i poslovnih zgrada. I različiti problemi mogu se uspješno riješiti korištenjem suvremenih proizvoda od stakla. U slučaju sunčevog zračenja pravilnim planiranjem uspješno se može očuvati ravnoteža između korisnog dobitka energije zimi i iskorištene energije za hlađenje ljeti. Na taj se način primjenom suvremenih stakala sa zaštitom od sunca može bitno smanjiti potrošnja energije koja je potrebna za ventilaciju i klimatizaciju. Slovenski Pravilnik o učinkovitoj potrošnji energije u zgradama propisuje da sve ostakljene površine na ovojnici zgrade s površinom stakla iznad 0,5 m 2 (osim onih koje su okrenute u smjeru od sjeveroistoka, sjevera do sjeverozapada ili su u lipnju između 9. i 17. sati osjenčane prirodnom ili umjetnom preprekom), moraju omogućavati zaštitu od sunčevog zračenja i odbljeska. Pri tome je, uzimajući u obzir utjecaj položaja ugradnje, faktor propusnosti kompletnog sunčevog zračenja stakla i sjenila g < 0,5. Faktor g u tom slučaju ne obuhvaća samo propusnost za sunčevo zračenje kroz staklo, nego i propusnost stakla i sjenila zajedno (vidi poglavlje 6.5). U posljednje vrijeme intenzivno se radi na idejnom rješenju tzv. pametnog prozora (smart window) kojim bi se univerzalno i istovremeno riješili problemi optimalne ljetne i zimske zaštite (vidi poglavlje 6.6). 52

55 3.7 Prozor i sigurnost Poznato je da u više od polovice slučajeva provalnici u zgrade provaljuju kroz prozor i vrata jednostavnim alatima. Zbog tako velikog postotka nasilnih provala kroz prozor, bilo je nužno potrebno sastaviti katalog protumjera. Zaštitu od provalnika i kradljivaca nude nam takozvani protuprovalni prozori. Mogu biti od drveta, PVC-a, aluminija ili čelika. Njihova je prednost posebno visoka mehanička stabilnost okvira, krila i okova. Njihova je značajka isto tako visoko kvalitetno ostakljenje: Ono može biti zaštita od bačenog predmeta ili čak protuprovalna zaštita. Europski standardi Europski standard prema EN 1627:2006 razvrstavaju građevinske proizvode u šest klasa otpornosti. Pri tome se uzimaju u obzir metode koje primjenjuju provalnici, kao i kriminalna statistika iz pojedinih država. Klase otpornosti 1 do 3 Klase 1, 2 i 3 odnose se na metode provale koje obično primjenjuju počinitelji koji provaljuju kada im se za to pruži prilika. Polazi se od toga da su te provale izvršene zbog dobre prilike, bez očekivanja da se ulovi dobar plijen. Dolazi do manjeg prekomjernog nasilja i alat koji se koristi često je običan ručni alat i poluge. Kod metoda provale opisanih u ovoj klasi najčešće se izbjegava buka, ali i nepotreban rizik. Rizik raste s trajanjem provale, a vrijeme je ograničeno i ovisi o klasi otpornosti. Osim toga, stupanj otpornosti je faktor koji se može prepoznati tek prilikom krađe. Viša klasa otpornosti često izaziva prekid provale. Klase otpornosti 4 do 6 Klase otpornosti 4, 5 i 6 uzimaju u obzir iskusne i profesionalne provalnike koji imaju konkretan cilj, kao i informacije o očekivanom plijenu. Te provale obično su planirane i počinitelji raspolažu informacijama o građevinskim proizvodima na kojima će se obavljati provala. Buka je planirana i počinitelj uzima više vremena. Koriste se jači alati (alat za jednog čovjeka) i s visokom vjerojatnošću se može predvidjeti da se radi o organiziranom kriminalu. Preporučene klase ostakljenja Prilog E prikazuje nam pojedine klase otpornosti prozora i pripadajuće tipove ostakljenja. 3.7 Izvod iz priloga EN 1267:2006 Prilog E (informativni) Preporučene klase ostakljenja Ako se koristi, ostakljenje treba odgovarati pripadajućoj klasi otpornosti prema EN 356 i klasi otpornosti tog standarda prema tablici E.1 kako bi moglo osigurati odgovarajuću zaštitu. 53

56 3.7 Ako se u jednom proizvodu koristi više stakala, primjerice u izolacijskom staklu, jedno staklo mora odgovarati klasi otpornosti prema tablici E.1. Tablica E.1 Preporučena ostakljenja Klasa otpornosti Klasa otpornosti prema EN P4A 2 P5A 3 P6B 4 P7B 5 P8B 6 P8B Klase otpornosti za ostakljenja i prozore Ostakljenje, test sa spuštanjem kugle (zaštita od bačenog predmeta) VdS 2163 EN 356 DIN (zamijenjen s EN) - P1A - - P2A A1 - P3A A2 - P4A - EH01 - A3 - P5A - EH02 - DH4 (nije objavljen) Ostakljenje, test udarnim oruđem (zaštita od proboja) VdS 2163 EN 356 DIN (zamijenjen s EN) - P6B B1 EH P7B B2 EH P8B B3 EH3 - - Protuprovalni prozori (cijeli element) VdS 2534 DIN EN 1627ff DIN (zamijenjen s DIN EN) N WK2 EF0/EF1 A WK3 EF2 B WK4 EF3 C WK5 - U tablici su navedene klase otpornosti ostakljenja i prozora u skladu s VdS smjernicama, europskim standardima i njemačkim standardima. Zahtjevi za navedene elemente rastu odozgo nadolje. Ubuduće će područje sigurnosti za prozore uređivati europski standardi: EN

57 3.8 Konstrukcijsko ostakljivanje Konstrukcijsko ostakljivanje jest tehnika ostakljivanja pri kojoj se stakleni proizvodi ne umeću u okvire, već se lijepe na podkonstrukcije. U Europu je ta tehnika stigla prije približno dvadesetpet godina iz SAD-a, a interes za nju i u Sloveniji u posljednje vrijeme sve više raste. Tehnika konstrukcijskog ostakljenja arhitektima je značajno proširila paletu mogućnosti za oblikovanje staklenih fasada. Primjeni navedene tehnike stazu je utabalo prvenstveno iskustvo stečeno primjenom trajno elastičnih ljepila (brtvila). Izvanredno kvalitetna funkcionalna ljepila osiguravaju sigurnost konstrukcije. Obični okviri u tom slučaju ne dolaze u obzir jer se staklo rubovima inače lijepi za okvir. Fuga prenosi sva opterećenja (vjetar, vlastitu težinu) na podkonstrukciju. Radionički izrađeni konstrukcijski elementi na objektu spajaju se s osnovnom konstrukcijom. Čisto konstrukcijsko ostakljenje, pri kojem su sva četiri staklena ruba nalijepljena i bez (vidljivih) pričvrsnih, odnosno sigurnosnih elemenata, pri pogledu na fasadu pruža izgled homogene staklene površine koja prekriva zgradu. Kod dvostrane izvedbe s dvije suprotno ležeće stranice stakla postavljaju se letve koje osiguravaju čvrstu vezu s podkonstrukcijom. Obostrano konstrukcijsko ostakljenje može se izvesti vertikalno ili horizontalno postavljenim letvicama. Moguća je i ugradnja točkastih mehaničkih sigurnosnih elemenata. Najvažniji zahtjevi kod konstrukcijski ostakljenih fasada su sljedeći: 55

58 3.8 Mehanička čvrstoća i postojanost ETAG 002 pri konstrukcijskim ostakljenjima zahtijeva generalno mehaničko nosivo lijepljenje. Radi mehaničke postojanosti treba koristiti posebne silikone za konstrukcijsko lijepljenje. Treba osigurati dovoljno veliku fugu lijepljenja. U nekim slučajevima treba osigurati podupiranje vanjskog i unutarnjeg stakla. Brtvljenje izolacijskih stakala Treba upotrijebiti ispitani sustav dvostupanjskog brtvljenja: unutarnje brtvljenje na osnovi butila i vanjsko silikonom koji je jedino brtvilo otporno na UV zrake. Posebnu pozornost treba posvetiti brtvljenju u kutovima. Treba precizno odrediti uvjete ugradnje: - drenaža - ventilacija i odzračivanje - vodonepropusnost - paronepropusnost (prema unutra) Točno određen tehnološki postupak Treba osigurati tehnološki postupak koji će jamčiti konstantnu stručnu razinu u serijskoj proizvodnji. Budući da se ne mogu osigurati jednaki uvjeti kao u proizvodnoj hali (vremenski uvjeti, prašina i nečistoća), nije moguće lijepiti elemente na podkonstrukcije na objektu. Osiguranje kvalitete Treba izraditi sustav kontrolnih postupaka za sve faze tehnološkog postupka. Postupci za kontrolu ulaznih komponenata: - konstantna kvaliteta površinske obrade profila - kompatibilnost svih upotrijebljenih materijala sa silikonom - praćenje i testiranje svih tehničkih parametara (primjerice natezne čvrstoće silikona) Kontrolni postupci tijekom proizvodnje: - provjera dimenzija - provjera vremena polimerizacije silikona Sustav osiguranja kvalitete treba dopuniti uvođenjem vanjskog nadzora neovisnog instituta. Upotreba tipiziranih sistemskih rješenja Tipizirana konstrukcijska fasada, koju su zajednički razvili proizvođači brtvenih materijala, montažeri fasada i projektanti sustava, od proizvođača izolacijskih stakala zahtijeva izradu tehnološkog plana za serijsku proizvodnju konstrukcijskih elemenata. Serijska izrada tih elemenata isto tako zahtijeva specifičnu proizvodno-tehničku opremljenost. Takve elemente građevinar može pričvrstiti na fasadu uobičajenim metodama. Time su isključene promjene na sigurnosnim komponentama. Dopuštenje za konstrukcijska ostakljenja kao lijepljenih staklenih konstrukcija određeno je putem EOTA u ETAG 002. Osim čistog konstrukcijskog ostakljenja danas poznajemo i niz sličnih izvedbi. 56

59

60 4 Izolacijsko staklo Definicija izolacijskog stakla 4.2 Tehnološke izvedbe izolacijskih stakala 4.3 U-vrijednost prema EN Sposobnost emisije ε prema EN g-vrijednost prema EN Svjetlosna propusnost LT prema EN R a - indeks reprodukcije boja 4.8 Apsorpcija energije 4.9 Faktor osjenčavanja 4.10 S - karakteristika selektivnosti 4.11 Procijenjena vrijednost zvučne izolacijske sposobnosti R w 4.12 Učinak dvostrukog stakla 4.13 Pojava interferencije 4.14 Anizotropija 4.15 Temperatura točke orošavanja (TR) 4.16 Određivanje debljine stakla 58

61 4.1 Definicija izolacijskog stakla Proizvodnja izolacijskog stakla stara je već više od 60 godina, a prvi patent za takvo staklo bio je prijavljen još davne godine. Službenu definiciju pojma izolacijsko staklo određuje EN Izolacijsko staklo je mehanički stabilna i trajna jedinica od minimalno dva stakla koja su međusobno odvojena jednim ili dvama međuprostorima te hermetički zatvorena po rubovima. U hermetički zatvorenom prostoru između staklenih ploča nema vakuuma, kao što se često pogrešno navodi, već suhi zrak, odnosno plin. Vakuum, naime, iz statičnih razloga nije moguće postići. 59

62 4.2 Tehnološke izvedbe izolacijskih stakala 4.2 Životni vijek izolacijskog stakla ovisi o kvaliteti spajanja staklenih rubova i stručnog ostakljivanja. S obzirom na način izvedbe brtvljenja po rubovima izolacijska stakla dijele se u četiri skupine. Izolacijsko staklo sa zavarenim staklenim rubovima Ta stakla izrađuju se tako da se rubovi obje staklene ploče zagrijavaju do tališta, a zatim se zasuču i stisnu u zajednički rub. Međuprostor se dugotrajnim postupkom puni suhim zrakom ili plinom. Otvori koji su bili za to potrebni kasnije se staljuju. Među takva izolacijska stakla spadaju i poznati proizvodi s GADO i SEDO. Izolacijsko staklo s lemljenim staklenim rubovima Pri ovom postupku opranim staklenim pločama najprije se na rubove nanosi tanak sloj bakra, a zatim se pokriva slojem kositra. Između oba kositrom presvučena staklena ruba lemilicom se pričvršćuje distancer od kositra željene širine. Ni pri ovom postupku u proizvodu nema sredstva za sušenje, zato se dobiva dovoljno suhi prostor između staklene ploče tako da se staklo dodatno propuhuje jako vrućim zrakom. Zbog visokih troškova i niske produktivnosti taj se postupak koristi samo još u vrlo ograničenom opsegu. Najpoznatiji proizvod iz te skupine izolacijskih stakala je staklo Thermopane. Izolacijsko staklo s organski lijepljenim brtvljenjem po rubovima Lijepljena izolacijska stakla imaju jednostruko ili dvostruko brtvljenje. Stakla s jednostupanjskim brtvljenjem sačinjena su od metalnog okvira (perforirani aluminijski ili pocinčani čelični distanceri) koji je napunjen visokoaktivnim sredstvom za sušenje. Fuga, koja nastaje između staklenih rubova i sljemena distancera, popunjava se trajno elastičnim sredstvom za brtvljenje. Za stakla manjih dimenzija fuga se ponekad popunjava i termoplastičnim sredstvom za brtvljenje, ali za takvo staklo vrijedi da se s povećavanjem temperature snažno smanjuje njegova mehanička čvrstoća i paropropusnost. Zbog kratkog životnog vijeka danas se stakla s jednostrukim brtvljenjem praktično više ne izrađuju. Najkvalitetnija izolacijska stakla a takva izrađuje i poduzeće REFLEX izrađena su po sustavu dvostupanjskog brtvljenja. Pri tom sustavu se na perforirani, distancni okvir, koji je napunjen sredstvom za sušenje, nanosi trajno plastično brtvilo, izrađeno na osnovi poliizobutilena (butil). To brtvilo, koje se naziva i unutarnje ili primarno brtvilo, nanosi se neprekinuto u obliku trake jednake širine i debljine na obje bočne plohe distancera. Osnovna funkcija unutarnjeg brtvila je zaštita prostora među staklima od difundirajuće vodene pare. Nakon sastavljanja oba stakla i okvira, fuga na sljemenu distancera zapunjava se trajnoelastičnim sredstvom za brtvljenje. To sredstvo, koje se naziva i vanjsko ili sekundarno, najčešće je izrađeno na bazi polisulfida (poznato i pod nazivom Thiokol ), poliuretana ili silikona. 60

63 Danas se gotovo isključivo izrađuju izolacijska stekla s dvostupanjskim brtvljenjem, s obzirom na to da ta stakla imaju vrlo dug životni vijek. Osim gore opisanog sustava postoje i druge vrste izolacijskih stakala s dvostrukim brtvljenjem Rubovi Rubovi Rubovi dvostupanjski lemljeni zavareni lijepljeni Tipične izvedbe izolacijskih stakala Za strukturna ili sastavljena ostakljenja ili ostakljenja nadsvjetla, dakle posvuda tamo gdje su ostakljenja izložena snažnom utjecaju UV-zraka, mogu se koristiti samo izolacijska stakla kod kojih se kao vanjsko brtvilo upotrebljava silikon. Među trajno elastičnim materijalima silikon je jedini koji se kemijski ne razgrađuje pod utjecajem ultraljubičastih zraka. Međutim, njegova molekularna struktura ima tu slabost da zbog slabe povezanosti molekula ne predstavlja prepreku za difundirajuće molekule lakih plinova na primjer, molekule argona. Zato se ta stakla u pravilu ne mogu izrađivati i kao toplinski zaštitna stakla s plinskim punjenjem, ali je razvojem tehnologije poduzeće REFLEX uspjelo da novim pristupom ipak izradi izolacijska stakla koja su brtvljena silikonom i punjena argonom. Proizvodima s tim značajkama uz naziv proizvoda dodaje se i UV (primjerice RX WARM UV, RX SUN UV, RX SAFE UV). Izolacijsko staklo s toplinski poboljšanim brtvljenjem po rubovima U slučaju najnovije tehnologije, TPS, distančni okvir više nije od metala, već se izrađuje od termoplastičnih organskih materijala (Thermo Plast Spacer). Plastični materijal, izrađen na bazi butila i pomiješan sa sredstvom z sušenje, u vrućem stanju se u potrebnoj širini nanosi na rub stakla. Nakon hlađenja materijal ima dovoljno visoku mehaničku čvrstoću te može preuzeti ulogu distančnog okvira, a istodobno predstavlja odličnu prepreku za vodenu paru koja prodire. Na kraju proizvodnog procesa fuga između oba staklena kraka iznad sljemena distancera popunjava trajno elastičnim sredstvom za brtvljenje (polisulfidom). Brtvljenje ruba, koje se izvodi tim materijalima, predstavlja manji toplinski most, što je u usporedbi s metalom izrazita prednost. Toplinski poboljšano rubno brtvljenje znači da na dodirnim mjestima između stakla i prozorskog okvira teže dolazi do kondenzacije vodene pare (pomak izoterme 10 C kroz prozorsko krilo pomiče se pod staklo u dubinu utora). Bolja sposobnost toplinske izolacije rubova u minimalnom opsegu se iskazuje i u zajedničkom koeficijentu prolaza topline (U-vrijednost). Alternativa TPS sustavima su klasični sustavi s dvostupanjskim brtvljenjem pri kojima se umjesto metalnog distancera koristi distancer koji je kombinacija PVCa i tankog lima. REFLEX koristi proizvod poduzeća TGI (vidi poglavlje 6.3)

64 4.3 U-vrijednost prema EN Preuzimanjem novih europskih standarda opraštamo se od stare oznake za određivanje vrijednosti prolaza topline kroz materijal: simbol k, koji je bio stara oznaka za koeficijent prolaza topline, zamijenio je simbol U. Koeficijent prolaza topline U još uvijek je središnja fizikalna karakteristika za određivanje vrijednosti toplinskih gubitaka kroz neki građevinski element. Koeficijent predstavlja količinu toplinske energije koja se u određenom vremenu i uz razliku temperature 1 K (između vanjske i unutarnje površine) gubi kroz površinu veličine 1 m 2. Što niža je U-vrijednost, to bolja je sposobnost toplinske izolacije. Fizikalna jedinica za mjerenje U-vrijednosti je W/m 2 K. Vrijednost se određuje pomoću izračuna prema standardu EN 673 ili mjerenjem prema standardu EN 674. Kada su uvjeti rubova jednaki, izračunavanjem i mjerenjem dobivaju se usporedive U vrijednosti. Ta tehnika mjerenja ne obuhvaća toplinske mostove koji se u praksi obično pojavljuju. ψ-vrijednost Linearni koeficijent prolaza topline ψ karakterizira toplinske mostove za pojedine dijelove građevinskog elementa. Nakon određivanja standarda EN ISO pri određivanju vrijednosti koeficijenta topline kroz prozor (U w) mora se uzeti u obzir i vrijednost linearnog koeficijenta ψ. Za prozore, toplinske mostove definiraju utjecaji prozorskog krila, izolacijskog stakla i njegovog distancera. Nije moguće određivanje vrijednosti ψ samo za izolacijsko staklo. 62

65 4.4 Sposobnost emisije ε prema EN 673 Emisijska vrijednost (ε) predstavlja odnos između količine energije, koju emitira neko tijelo, i količine energije, koju bi uz iste temperaturne uvjete emitiralo crno tijelo. Emisijska sposobnost običnog stakla vrlo je visoka: 83,7 %. S obzirom na toplinsku zaštitu izolacijskog stakla to znači: Što je niža sposobnost emitiranja, toliko je bolja U vrijednost. U prošlosti su se U vrijednosti stakla uvijek mjerile u uređajima za testiranje, a danas su na raspolaganju pouzdani računski postupci (EN 673). Za izvedbu izračuna između ostalog je potrebna i vrijednost ε. Određivanje emisijske sposobnosti izvodi se mjerenjem refleksije površine građevinskog elementa. Ovdje treba naglasiti da upadni kut leži blizu vertikale promatrane površine i mjerenje se provodi na različitim valnim duljinama. Tako određena vrijednost refleksije R u skladu s jednadžbom ε = 1 R preračunava se u emisijsku vrijednost. Buduće da tehnički nije moguće provoditi mjerenja s upadnim kutom 0, mjerenje se općenito provodi za srednji upadni kut 10. Normalna emisijska sposobnost ε n prema EN 673 Pri određivanju normalne emisijske sposobnosti ε n prema EN 673 koristi se gore opisani postupak mjerenja, a pritom se određuje vrijednost 30 valnih duljina između 5,5 µm i 50 µm. Iz tih pojedinih vrijednosti određuje se srednja vrijednost uzimajući u obzir raspoređivanje temperaturne emisije pri + 10 C. Rezultat se označava kao normalna emisijska sposobnost ε n. Deklarirana emisijska sposobnost ε d prema EN 1096 Deklarirana vrijednost emisijske sposobnosti ε d jest dana nazivna vrijednost normalne emisijske sposobnosti proizvođača bazičnog stakla. Stakla s toplinskom zaštitom i neka stakla sa zaštitom od sunca zbog metalnih slojeva imaju vrlo niske koeficijente emisijske sposobnosti (između 0,1 i 0,02). Zbog njihove niske emisivnosti u struci se često nazivaju low-e stakla (Low-Emissivity Glass). Prema koeficijentu ε obično staklo emitira približno 83 % primljene energije, a nisko-emisijsko staklo samo od 2 do 10 %

66 4.5 g-vrijednost prema EN g-vrijednost deklarirana prema EN 410 (u talijanski i engleskoj terminologiji naziva se sunčani faktor, odnosno SF) u postocima predstavlja vrijednost ukupnog prolaza sunčane energije kroz ostakljenje. Pri mjerenju prolaza sunčeve energije kroz staklo uzima se u obzir emitiranje cijelog sunčevog spektra (sunčeve zrake valnih duljina od 300 do nm). Emitirano staklo odbija dio sunčeve energije (refleksija energije - ER), dio apsorbira (apsorpcija energije - EA), a ostatak kroz njega izravno prolazi (transmisija energije ET). Apsorbirana energija zagrijava staklo, a ono pri hlađenju navedenu energiju djelomično emitira prema van, a ostatak prema unutra (q n i q z). Poznavanje vrijednosti g za određeno staklo važno je za svaki tip strukture. U poslovnim zgradama, u kojima je poželjna što niža vrijednost, podatak nam kaže kakva se zaštita od sunčevih zraka može očekivati. Informacija je važna za plani- ranje kapaciteta klimatskih naprava. Za samostalne je zgrade, međutim, poželjno da ta vrijednost bude što viša. Tako će staklo dopuštati iskorištavanje pasivne sunčeve energije, a time se evidentno smanjuju troškovi grijanja. g-vrijednost sastoji se od dva udjela energije: energije koja se izravno propušta (ET) i energije koja se sekundarno emitira (q n). g = ET + q n Donedavno su se podaci za g-vrijednost dobivali mjerenjem prolaza prema metodi koju je propisivao standard DIN Metoda mjerenja prema europskom standardu EN 410 je identična, a promijenjen je spektar umjetnog emitiranja sunčeve energije čiji se prolaz mjeri laboratorijski. Zbog te promjene nove su vrijednosti u pravilu 2 do 3 % više od starih. g EN = g DIN % Sekundarno emitiranje energije prema van q z = 11 % 100 % Sunčeve energije Sekundarno emitiranje energije prema unutra q n =8 % Refleksija sunčeve energije 29 % Direktno propuštena sunčeva energija 52 % Cjelokupni prolaz sunčeve energije g=60 % Ukupan prolaz sunčeve energije kroz izolacijsko staklo RX WARM 1,1 raspodjela upadne energije (EN 410). 64

67 4.6 Svjetlosna propusnost LT prema EN 410 Stupanj propusnosti (transmisije) osvjetljenja definirana je vrijednošću u %. Ta vrijednost govori koliko postotaka vidljivog dijela sunčeve energije (od 380 do 780 nm) prodire kroz određeno zastakljivanje. Propusnost ovisi o debljini stakla, njegovoj kemijskoj strukturi, a u slučaju dodatnih slojeva na staklu i o značajkama tih slojeva. Vrsta stakla LT (%) Ug (W/m 2 K) Jednostruko float staklo 5 mm 89 5,8 Izolacijsko staklo RX 2,9 82 2,7 Osnovna veličina 100 % odgovara neostakljenom građevinskom otvoru. Prirodna dnevna svjetlost ugodnija je od umjetne, zato pozitivno utječe na čovjeka. Osim toga, u slučaju da se umjetna svjetlost zamijeni prirodnom, očuva se i relativno mnogo energije. Stupanj propusnosti svjetlosti mora se prilagoditi namjeni objekta i njegovoj okolici. Moraju se uzeti u obzir i propisi koji određuju stupanj osvijetljenosti pojedinog radnog mjesta te po potrebi treba povećati ukupnu ostakljenu površinu. 4.6 Izolacijsko staklo RX WARM 1,1 80 1,1 Propusnost RX WARM i običnog izolacijskog stakla s obzirom na raspodjelu intenzivnosti sunčevog spektra. Ukupna sunčeva energija 100 % UV 4 % Vidljiva svjetlost 55 % Toplina 41 % Propuštena energija s obzirom na sunčev spektar 90 Relativna intenzivnost zračenja RX WARM 1,1 Obično izolacijsko staklo Vidljiva svjetlost 75 % 79 % Toplina 29 % 66 % Ukupna energija 52 % 73 % Propusnost RX WARM i običnog izolacijskog stakla s obzirom na raspodjelu intenzivnosti sunčevog spektra. * raspodjela energije prema DIN EN Relativna osjetljivost oka Valna duljina (nm) 0 Sunčev spektar Izolacijsko staklo RX WARM 1,1 Osjetljivost oka Obično izolacijsko staklo 65

68 4.7 R a - indeks reprodukcije boja 4.7 Reprodukcija boja vrlo je važna za fiziološko ponašanje, kao i s nekih psiholoških i estetskih aspekata. Promjene u spektralnoj strukturi upadnog svjetla do kojih dolazi pri prolazu kroz ostakljenje, utječu na klimu boja u prostoru. Indeksom R a,d označava se prepoznavanje boja pri dnevnoj svjetlosti, prvi put u prostoru i drugi put pri pogledu kroz staklo. Na sličan način određuje se indeks R a,r, kojim označavamo prepoznatljivost boja pri pogledu na vanjsku stranu stakla. Sposobnost reprodukcije boja za pojedino staklo prema EN 410 određuje se indeksom R a. Skala faktora R a dostiže vrijednost 100. Najveća vrijednost R a, koju može imati ostakljenje, iznosi 99, što s aspekta boje znači neutralan pogled na staklo i kroz njega. Kao osnovna vrsta svjetlosti normirana je vrsta D Apsorpcija energije Osim propusnosti i refleksije, apsorpcija je treći element koji definira prolaz energije kroz ostakljenje. % transmisije + % refleksije + % apsorpcije = 100 %. Tijekom apsorpcije, energija sunčevih zraka mijenja se u toplinsku energiju, a ona ponekad može zagrijati staklo (ponekad i vrlo jako). Neka stakla pod određenim se uvjetima zagrijavaju do te mjere da dolazi do prekoračenja čvrstoće na savijanje i staklo puca. Kako bi se to izbjeglo, stakla s apsorpcijom višom od 50 % prethodno se kale (toplinski obrađuju). 66

69 4.9 Faktor osjenčavanja Ovaj faktor, koji se u stručnim krugovima naziva i shading-coefficient (Sc), a u njemačkoj terminologiji b-faktor, vrlo je važan za projektiranje učinkovitih klimatskih uređaja u zgradama. Faktor b je koeficijent između propusnosti sunčeve energije (g) kroz odabrano ostakljenje i g-vrijednosti za standardno izolacijsko staklo koji je u VDI-smjernicama 2078 definiran kao 0,80. b g ostakljenja/0,80 Za jednostruko staklo od 3 mm vrijedi: b g ostakljenja/0,87 Primjer 1: RX SUN SSS Clear: g = 56 %; b = 0,7 Primjer 2: RX SUN Neutral 68/37: g = 37 %; b = 0,46 Iz oba se primjera vidi da se za učinkovito osjenčavanje objekta mora odabrati staklo s niskim faktorom osjenčavanja S - karakteristika selektivnosti Ta vrijednost izražava odnos između svjetlosne propusnosti i propusnosti cijele sunčeve energije za staklo. S = LT/g Viša selektivnost odražava povoljniji odnos. Stakla sa zaštitom od sunca koja su izrađena pirolitičkom metodom (čvrsti premazi metalnih oksida) imaju nisku selektivnost (približno 1). To znači da se s rastućom zaštitom od sunca smanjuje svjetlosna propusnost tog stakla. Primjer: RX SUN SSS Grey: LT = 26 %; g = 28 %; S = 26/28 = 0,92 Za stakla sa zaštitom od sunca koja su izrađena po metodi katodnog nanošenja slojeva u vakuumu (meko nanošenje metala) karakteristična je visoka selektivnost. Ta stakla, usprkos odličnoj zaštiti od sunčeve energije, još uvijek propuštaju mnogo vidljive svjetlosti. Primjer: RX SUN Neutral 68/37: LT = 68 %; g = 37 %; S = 68/37 = 1,84 67

70 4.11 Procijenjena vrijednost zvučne izolacijske sposobnosti R w 4.11 Vrijednost zvučne izolacijske sposobnosti (R) za neki građevinski element ovisi o frekvenciji koju ima izvor buke. Građevinskim elementima mjeri se izolacijska sposobnost u frekvencijskom području od 100 do Hz. Mjerenje zvučne izolacijske sposobnosti u biti je jednostavno mjerenje otpora kojim se građevinski element odupire prolasku valova. R označava 10-struki višekratnik logaritamskog odnosa između tlačne sile (P1) koju imaju valovi kada nalete na prepreku i sile (P2) koju imaju valovi nakon što poslije prolaska napuste medij. Primjer za staklo od 4 mm: Ako u prvu površinu stakla udari elektrona, a sa suprotne strane ga napusti samo 1.000, otpor se dobiva iz izraza R = : = Tako visoke brojke nisu praktične za svakodnevnu uporabu. Zato se vrijednost zvučnog prigušivanja i vrijednost intenzivnosti zvuka prikazuju u obliku logaritamskih vrijednosti. Otpornost Deseta potenca U Belima ,3 1, U decibelima Razina zvuka Razina zvuka subjektivno je izmišljena vrijednost kojom se prikazuje snaga zvuka. Promjena razine zvuka za 10 db znači udvostručivanje snage zvuka. Odnosno, u skladu s logaritamskom skalom, poboljšanje zvučne zaštite za 10 db znači upola manje zvučno opterećenje. Poboljšanje prigušivanja zvuka Poboljšanje prigušivanja zvuka Fiziološki osjećaj 0 2 db Bez promjena 3 5 db Osjeća se minimalna promjena 6 10 db Osjeća se promjena db Velika, uvjerljiva promjena preko 20 db Vrlo velika promjena Kada se tijekom sanacije objekta želi poboljšati i prigušivanje buke, mora se odabrati takvo ostakljenje koje će u usporedbi sa starim imati barem 5 db bolje izolacijske sposobnosti. Razina zvuka u ljudi: normalni govor db glasan govor do 85 db glasno pozivanje do 100 db pjevanje do 85 db Kada buka u okolini premašuje vrijednost 65 db, sporazumijevanje normalnim govorom nije moguće

71 R W procijenjena vrijednost zvučne izolacijske sposobnosti Za procjenu zvučne izolacijske sposobnosti određenog ostakljenja prema zahtjevima iz EN (mjerenja) i EN ISO (davanje rezultata, mjerna krivulja) koriste se vrijednosti procijenjenog prigušivanja zvuka. Rezultati mjerenja otpora pri različitim frekvencijama umeću se u koordinatni sustav i povezuju u krivulju. Ona se uspoređuje s krivuljom mjerenja, a iz odstupanja se izračunava procijenjena vrijednost R W. DIN 4109 definira sljedeće oznake: Oznaka R'w Rw R'w,res Rw,P Rw,R Rw,B Značenje Procijenjena vrijednost zvučne izolacijske sposobnosti u db s prijenosom zvuka putem pratećih građevinskih elemenata Procijenjena vrijednost zvučne izolacijske sposobnosti u db bez prijenosa zvuka putem pratećih građevinskih elemenata Ukupna procijenjena vrijednost zvučne izolacijske sposobnosti cijele građevinske konstrukcije Procijenjena vrijednost zvučne izolacijske sposobnosti u db izmjerena u laboratoriju Procijenjena vrijednost zvučne izolacijske sposobnosti u db računska vrijednost Procijenjena vrijednost zvučne izolacijske sposobnosti u db izmjerena na gradilištu Radi uzimanja u obzir različitih frekvencijskih spektara buke u stambenom okruženju i okruženju s prometom, standard EN ISO uveo je vrijednosti C i C tr koje su namijenjene prilagođavanju tim spektrima. Vrijednosti C i C tr leže između 0 i 10 db. Što su manje negativne vrijednosti C i C tr, to je povoljnija frekvencijska krivulja izmjerenog građevinskog elementa. Mjerenje se zapisuje na sljedeći način: R w 40 (-1; -5) db Izvor buke - aktivnosti u stambenom okruženju (govor, glazba, radio, TV) - dječja igra - promet na tračnicama, srednje i visoke brzine - promet na autocesti > 80 km/h - reaktivni zrakoplov na maloj udaljenosti - industrija koja stvara buku srednje i visoke frekvencije - cestovni promet u mjestu - promet na tračnicama, male brzine - zrakoplovi s propelerom - reaktivni zrakoplov na većoj udaljenosti - disko-glazba - industrija koja stvara buku niske i srednje frekvencije Pripadajuća prilagođena vrijednost C (spektar br. 1) Ctr (spektar br. 2) Primjer: Ostakljenje ima sljedeće vrijednosti: R w = 40 (-1; -5) db Zvučna izolacijska sposobnost u odnosu na buku u prostoru: R w = 40-1 = 39 db Zvučna izolacijska sposobnost u odnosu na buku koju stvara zrakoplov: R w = 40-5 = 35 db Vrijednosti za prilagođavanje C i C tr dodatno uzimaju u obzir prošireni spektar između 100 i 5000 Herza. 69

72 4.12 Učinak dvostrukog stakla Optički fenomen izolacijskog stakla 4.12 Prostor između stakala (MSP) u izolacijskom staklu za vanjštinu predstavlja hermetički zatvoren volumen u kojem vrijede svi plinski zakoni. Budući da su staklene ploče zbog rubnog spoja na rubovima kruto učvršćene, djeluju kao membrane. Pri svakoj promjeni temperature ili tlaka zraka mijenja se volumen u prostoru između stakala. Ta promjena izaziva deformaciju (uleknuće ili izbočenje) obje staklene ploče, a posljedica tih deformacija su manja ili veća iskrivljenja refleksijske slike na vanjskim površinama stakala. Ta fizikalna pojava, koja se naziva učinak dvostrukog stakla ili fenomen izolacijskog stakla, ne može se izbjeći. Spomenuti fenomen je to izrazitiji, što je veća površina stakla, odnosno što je širi prostor između stakala. Navedena pojava može se objasniti činjenicom da se međustaklo pri promjenama tlaka i temperature ne deformira, ali se tim snažnije deformiraju oba vanjska stakla. Zbog toga učinak dvostrukog stakla pri troslojnom izolacijskom staklu mnogo snažnije opterećuje nego pri dvoslojnom. To znači i povećanu vjerojatnost loma, odnosno veću opasnost od nastanka kondenzata u MSP-u. Veća deformacija vanjskog stakla može predstavljati ozbiljnu prepreku i u slučaju kada želite (zbog ugrađenog bečkog križa) na njega nalijepiti vanjske ukrasne letve. Taj učinak u određenom smislu svjedoči o kvaliteti izolacijskog stakla jer dokazuje da je izolacijsko staklo hermetički zatvoreno te zato u prostoru između stakala ne može doći do kondenzacije. Fenomen izolacijskog stakla posebno je izrazit pri troslojnom staklu, gdje se širine oba MSP zbrajaju i tako djeluju kao međuprostor dvostruke širine (volumen). To znači sljedeće: izolacijsko staklo strukture fizikalno se ponaša kao staklo strukture

73 4.13 Pojava interferencije Odlična planparalelnost, koju ima zrcalno staklo, pod određenim svjetlosnim uvjetima može biti uzrok za nastajanje posebnih optičkih pojava. Oni se iskazuju u obliku mrlja, pruga ili krugova u duginim bojama. Ako staklo pritisnete na mjestu na kojem je ta pojava vidljiva, pojava će promijeniti položaj. Pojava interferencije samo je odbljesak iznimne planparalelnosti (ravnosti) float stakla. Budući da je fizikalno uvjetovan, ne možemo ga izbjeći, zato i ne može biti predmet reklamacij. Pojava interferencije svjetlosti fizikalno je uvjetovana lomom svjetlosti na tankim slojevima jednake debljine. Pojavljuje se samo u slučajevima kada jedno za drugim slijede barem dva float stakla. Nastanak pojave ovisi i o lokalnim uvjetima osvjetljenja, geometrije i položaja stakla te upadnog kuta svjetla. Općenito je to vrlo rijetka pojava koja može nastati samo u slučaju istodobnog djelovanja više faktora. Vidljiva je samo kada se promatra pod određenim kutom, u pravilu pri pogledu na staklo i samo rijetko pri gledanju kroz staklo. Interferencija pri izolacijskom staklu s jednakim debljinama pojedinih stakala Anizotropija Kaljeno sigurnosno staklo, odnosno djelomično kaljeno staklo (ESG/TVG), tijekom termičke obrade mijenja napon. Tijekom tog postupka u staklu nastaju polja napona koja u polariziranoj svjetlosti mogu izazvati dvostruki lom svjetlosti. Zato ponekad (pod posebnim svjetlosnim uvjetima) tijekom promatranja kaljenog stakla i djelomično kaljenog stakla vidimo polarizacijska polja u obliku raznih uzoraka. Taj fenomen je specifičan samo za kaljeno, odnosno djelomično kaljeno staklo. Ovisno o vremenskim uvjetima, jedan dio dnevne svjetlosti uvijek je u polariziranom stanju. 71

74 4.15 Temperatura točke orošavanja (TR) 4.15 Točka orošavanja ona je temperatura pri kojoj zrak (ili plin) dostiže 100 % relativnu vlažnost. Ako se pri nepromijenjenom sadržaju vodene pare u zraku njegova temperatura snizi, vlaga će se kondenzirati. Kondenzat će se najprije pojaviti na najhladnijim površinama, a to su obično staklene površine. Temperatura točke orošavanja može se dostići na različitim mjestima. Temperatura točke orošavanja u MSP-u izolacijskog stakla Pri pravilno izrađenom izolacijskom staklu točka orošavanja u međuprostoru u vrijeme izrade mora biti pri temperaturi nižoj od -60 C. To se može dostići pomoću odgovarajućeg aktivnog sredstva za sušenje i odličnog brtvljenja po rubovima. Temperatura TR, koja se određuje prema EN 1279, jedan je od najvažnijih kvalitativnih kriterija izolacijskog stakla jer osigurava dugi životni vijek. Temperatura TR na unutarnjoj (sobnoj) površini izolacijskog stakla Kondenzacija vodene pare na unutarnjim površinama izolacijskih stakala može se pojaviti u sljedećim slučajevima: Topao zrak, koji na sebe može vezati više vodene pare nego hladni zrak, u kontaktu s hladnom površinom naglo se hladi. Pritom se dio vodene pare na površini stakla kondenzira. Relativno hladan zrak dodatno se ovlažuje. Takve kondenzacije vrlo često se primjećuju u kuhinjama, vlažnim prostorima i spavaćim sobama. U tim prostorima na hladnim staklenim površinama već u relativno kratkom vremenu može doći do kondenzacije vodene pare. Mogućnost kondenziranja vodene pare na staklenim površinama može se snažno smanjiti upotrebom toplog stakla RX WARM 1,1. Poznato je da se tom staklu zbog niskog koeficijenta toplinskog prolaza jako podiže temperatura na površini koja je okrenuta prema prostoru. To se dobro vidi i na dijagramu na prethodnoj strani. Visoki sadržaj vlage u prostorima može se jednostavno i učinkovito spriječiti samo pravilnim prozračivanjem (vidi poglavlje 3.4). 72

75 Dijagram točke orošavanja s primjerom 100 % [ W/m 2 K ] U = 1,1 U = 1,4 U = 1,6 U = 1,8 U = 3,0 80 % 60 % 40 % 20 % Relativna vlažnost zraka 4.15 U = 5,8 30 C 30 C Temperatura prostora 21 C 20 C 10 C 20 C 10 C Vanjska temperatura 0 C 0 C - 10 C Vanjska temperatura - 48,2 C - 50 C - 40 C - 30 C - 20 C - 10 C Pomoću dijagrama može se odrediti ona vanjska temperatura, pri kojoj će se s unutarnje strane stakla pojaviti kondenzat (točka orošavanja). Prikazani primjer: RX WARM 1,1, U vrijednost 1,1 W/m 2 K, temperatura prostora + 21 C, relativna vlažnost zraka 50 %. Rezultat: kondenzat se pojavljuje tek pri vanjskoj temperaturi - 48,2 C 73

76 4.15 Temperatura TR na vanjskoj površini izolacijskog stakla U određenim slučajevima ta pojava primjetna je kod toplih stakala RX WARM 1,1. Prvenstveno u jutarnjim satima vanjsko se staklo može ohladiti na temperaturu koja je niža od temperature orošavanja. Ta pojava u prirodi se naziva rosom i dobro je poznata prvenstveno onim osobama koje svoje automobile noću ostavljaju na otvorenom. Za izolacijsko staklo vrijedi da će se vanjska stakla orošavati utoliko češće ukoliko su manji toplinski gubici kroz njega (što je niža njegova U-vrijednost). Kako bi ta pojava nastala, staklena površina mora biti hladnija od okolnog zraka. Između vanjske površine izolacijskog stakla i neba permanentno se događa razmjena energije zračenja. Pri tom procesu staklena površina odaje jedan dio svoje energije i zato se još dodatno hladi. Koliko toplote će staklo odavati ovisi o tzv. temperaturi zračenja na nebu. U jasnoj hladnoj noći nebo može imati temperaturu od -40 do -50 C. Zahvaljujući velikoj sposobnosti zračenja staklo će se ohladiti više od ostalih dijelova krova (fasade). Ako okolni zrak uz tako pothlađenu staklenu površinu dostigne točku orošavanja, vodena para će se izlučiti u obliku kondenzata. Orošenje će nestati čim se površina stakla zagrije više od okolnog zraka (pri pojavi prvih sunčevih zraka). Količina razmjene energije zračenja smanjuje se s povećavanjem kuta između stakla i neba. Zato je pojava česta samo na krovnim prozorima. Za nastanak rose na vertikalnim ostakljenjima sama razmjena energije zračenja nije dovoljna. Na fenomen utječe i orijentacija zgrade i konfiguracija zemljišta. Nastanak kondenzata na sobnoj i na vanjskoj strani izolacijskog stakla uvjetovan je fizikalno i klimatski, zato ne može biti predmet reklamacije. Temperatura TR na toplinskim mostovima Zbog ugrađenih materijala i/ili utjecaja geometrije te konstrukcije u građevini je česta pojava nastanak toplinskih mostova. Na mjestima oko njih nastaju intenzivniji toplinski tokovi. Zbog tih tokova temperatura tih površina niža je od mjesta na kojima nema smetnji. Pri određenim klimatskim uvjetima na tim (hladnijim) mjestima kondenzira se vodena para Određivanje debljine stakla Potrebna debljina stakla određuje se u skladu sa zahtjevima u Tehničkom pravilniku za upotrebu linijski učvršćenog ostakljenja (TRLV vidi poglavlje 6.9). Debljina stakala za ostakljenja koja štite od pada u dubinu (ograde) određuje se u skladu sa zahtjevima Tehničkog pravilnika za upotrebu ostakljenja koji štite od pada u dubinu (TRAV vidi poglavlje 6.9). Debljine stakla, za ona ostaklje- 74 nja koje u tim pravilima nisu opisane, uz uzimanje u obzir općih pravila i poznatih ishodišta, određuju se pomoću izračuna statike. Maksimalne dimenzije dane u ovoj knjizi navode se u odnosu na proizvodno-tehničke mogućnosti. Naručitelj proizvoda od stakla sam odgovara za pravilno dimenzioniranje debljine stakla u skladu s važećim tehničkim pravilnicima.

77

78 5 Proizvodni program Sustav kvalitete Zahtjevi vezani uz kvalitetu izolacijskog stakla Oznaka CE europska norma za proizvode 5.2 Sustav izrade izolacijskog stakla REFLEX prema EN Konvencionalno izolacijsko staklo RX 2,9 5.4 Toplo staklo Low-e Tehnologija izrade stakla s mekim dodatnim slojevima Stakla s mekim dodatnim slojevima: low-e i visokoselektivna stakla sa zaštitom od sunca Fizikalne osnove za izolacijsko staklo s niskoemisijskim slojem Izolacijsko staklo - RX WARM Izolacijsko staklo - RX WARM C Troslojna sta s toplinskom zaštitom za niskoenergijske i pasivne kuće Višefunkcijska izolacijska stakla RX SAFE 1,1 VSG 5.5 Stakla sa zvučnom izolacijom RX PHONE Osnove građevinske fizike Spektralne korekcijske vrijednosti (C,C tr) Ostali kriteriji koji se moraju uvažiti pri planiranju upotrebe stakala sa zvučnom izolacijom Proizvodni program stakala sa zvučnom izolacijom RX PHONE 5.6 Izolacijska stakla sa zaštitom od sunca RX SUN Teorija Apsorpcijska stakla sa zaštitom od sunca Refleksna stakla sa zaštitom od sunca Kombinirana stakla sa zvučnom i toplinskom zaštitom Visokoselektivna stakla sa zaštitom od sunca Stakleni parapeti REFLEX 5.7 Sigurnosno staklo RX SAFE Kaljeno sigurnosno staklo ESG prema EN Obrada kaljenog stakla Kriteriji kvalitete kaljenog stakla Proizvodni program i maksimalne dimenzije 76

79 5.8 Djelomično kaljeno staklo RX SAFE TVG Značajke Područja primjene Zahtjevi vezani za kvalitetu TVG stakla Proizvodni program i maksimalne dimenzije 5.9 Lijepljeno sigurnosno staklo RX LAMISAFE Lijepljeno staklo za zaštitu ljudi i imovine 5.10 Praktična upotreba sigurnosnih stakala Vrata i pregradne stijene od kaljenog stakla Horizontalno preklopne stijene Kaljeno emajlirano staklo Kaljeno staklo sa sitotiskom Kaljeno staklo s alarmnom petljom RX SAFE Alarm Staklo za hodanje RX LAMISTEP Konstrukcijsko ostakljivanje Klasična konstrukcijska fasada Fasadni sustav REFLEX SG Fasade s ovješenim staklenim parapetima 5.12 Točkasti držači RX Point 5.13 Vatrootporno staklo Područje primjene Terminologija i standardi Opisi, sastavi i način djelovanja Proizvodni program 5.14 Staklo bez refleksije 5.15 Bezbojno staklo 5.16 Izolacijsko staklo kao funkcionalan element za oblikovanje Izolacijska stakla u kombinaciji s ukrasnim staklima Stakla nepravilnih oblika (modeli) Ukrasni profili u MSP-u 77

80 Poznat i kontroverzan arhitekt Hundertwasser ovojnicu zgrade nazvao je čovjekovom trećom kožom jer je njezina primarna zadaća štititi čovjeka od vanjskih utjecaja. Kao bitan dio ovojnice staklo se od ostalih komponenti razlikuje u prvom redu po transparentnosti. U suprotnosti od krova ili zida, ta značajka stakla omogućava nam iskorištavanje dnevne svjetlosti i energije sunčeva zračenja. Staklo je tako atraktivan građevinski element upravo zbog te komunikativnosti, odnosno povezivanja unutrašnjosti zgrade s okolicom. Njegova široka upotreba na fasadama stambenih ili poslovnih zgrada istovremeno je i vrlo estetska. Zračni prostori puni svjetlosti unapređuju stambeni standard jer poboljšavaju raspoloženje i pomažu u postizanju većeg zadovoljstva tijekom boravka i rada. Uz to suvremeno građevinarstvo pred staklo postavlja i mnoge druge zahtjeve. To su: ušteda energije toplinska zaštita zaštita okoliša zaštita od buke zaštita od sunca zaštita objekata zaštita osoba zaštita od požara iskorištavanje sunčeve energije mogućnost estetskog oblikovanja široka namjena i iskoristivost Tvrtka REFLEX svojim širokim izborom višefunkcijskih stakala može zadovoljiti svaki od tih zahtjeva. Slovensko zakonodavstvo o ekonomičnoj potrošnji energije, jednako kao i europska, očekuje od krajnjeg korisnika korištenje stakala, odnosno prozora, s toplinskom zaštitom. Već prije mnogo godina u tvrtki REFLEX smo se prilagodili tom trendu i svim posebnim staklima iz svog proizvodnog programa dodali smo funkciju toplinske zaštite.

81 5.1 Sustav kvalitete 5.1 Na klasifikaciju konkurencije na tržištu sve više utječe kvaliteta. Zahtjevi korisnika s jedne strane i usklađivanje europskog zakonodavstva s druge strane sve više se koncentrira na kvalitetu proizvoda. Kvaliteta jest dosljedno ispunjavanje svih dogovorenih i propisanih zahtjeva za pojedine proizvode. Ciljni zadatak poduzeća REFLEX točno je praćenje kvalitete. Time želimo postati i ostati pouzdan partner svojih korisnika. Takva politika poduzeća jamči sigurnost arhitektima i dizajnerima, ali i obrađivačima i korisnicima. Sustav osiguranja kvalitete ne znači povećanje, već, suprotno, smanjenje troškova za sve, posebice za kupce. Zato smo se mi u poduzeću REFLEX odlučili za opsežan sustav osiguranja kvalitete koji istovremeno prilagođavamo novim spoznajama i zahtjevima. Rezultat naših napora su: certifikat za cjelovito upravljanje kvalitetom prema standardu ISO certifikat RAL za stalnu i nadziranu kvalitetu izolacijskog stakla ift-konformitätszertifikat za stalnu i nadziranu kvalitetu: - izolacijskog stakla - kaljenog stakla - kaljenog stakla s toplinskim ispitivanjem - djelomično kaljenog stakla. 79

82

83 5.1.1 Zahtjevi vezani uz kvalitetu izolacijskog stakla Karakteristični elementi kvalitete Sastav i izrada izolacijskog stakla moraju odgovarati odredbama Opisa sustava izrade izolacijskog stakla RE- FLEX. Podaci o proizvođaču, datumu proizvodnje i onim značajkama koje znače povećanje toplinske, zvučne ili sigurnosne karakteristike moraju biti vidljivo označeni na distanceru. Pri izolacijskim staklima punjenim plinom, vrsta plina, njegova struktura i koncentracija u MSP-u moraju odgovarati zahtjevima navedenim u Opisu sustava izrade izolacijskog stakla RE- FLEX. Energijske značajke stakala s dodatnim slojem, primjerice koeficijent kompletnog prolaza sunčeve energije (g) i emisijska vrijednost (ε), moraju odgovarati podacima navedenim u definiciji proizvoda. Pri tome moraju biti ispunjeni i drugi zahtjevi iz kriterija kvalitete tvrtke REFLEX: Nanošenje primarnog brtvenog materijala (butila) na obje bočne strane distancera mora biti neprekinuto. Sekundarno brtvilo (thyokol) mora prekrivati poleđinu distancera u visini od najmanje 3 mm i biti naneseno od ruba do ruba stakla. Kako bi se osigurala odgovarajuća mehanička čvrstoća i paronepropusnost, sekundarno brtvilo mora se nanositi bez zračnih mjehurića. Savijanje distancera može iznositi (promatrano paralelno s rubom stakla) najviše 2 mm. Izbočenost ili uleknutost, mjerena u sredini stakla, u trenutku dobave smije iznositi najviše 3 mm. U trenutku dobave izolacijsko staklo u međuprostoru mora imati temperaturu točke orošavanja ispod 60 C. U činjenicu da su stakla izrađena prema najnovijoj tehnologiji i najsuvremenijom opremom, da se koriste najkvalitetniji materijali i ispunjeni svi zahtjevi s obzirom na kvalitetu izrade, realno se može očekivati da će izolacijska stakla REFLEX imati životni vijek od barem 25 godina. Nadzor nad provođenjem izvedbom zadataka osiguranja kvalitete Tako u okviru sustava osiguranja kvalitete tvrtke REFLEX, kao i u građevinskim propisima (primjerice u pravilniku za dobivanje certifikata RAL), u načelu je postavljen zahtjev za nadzorom nad provođenjem zadataka osiguranja kvalitete. Nadzor se sastoji od vlastite kontrole i vanjskog nadzora koji provodi neovisna i ovlaštena institucija. a) Vlastita kontrola Zadatak vlastite (interne) kontrole jest redovit nadzor nad kompletnim proizvodnim procesom, a u okviru nje se prema dogovorenim kriterijima stalno ispituju i pojedine komponente, važne za kvalitetu. Interna kontrola u poduzeću dokumentira i arhivira sve rezultate ispitivanja

84

85 b) Vanjski nadzor Osim internog nadzora nad provođenjem zadataka radi osiguranja kvalitete, provodi se i redoviti vanjski nadzor koji u okviru aktivnosti u vezi s certifikatom RAL provodi Institut za prozorsku tehniku (IFT) u njemačkom gradu Rosenheimu. Njihov nadzor obuhvaća procjenu vrijednosti podataka i rezultata rada koje im redovito šalje unutarnja kontrola, a uz to najmanje četiri puta godišnje u praksi provjeravaju rad unutarnje kontrole. Predstavnici instituta barem tijekom jednoga od svojih posjeta zahtijevaju izradu uzoraka koje zatim u svojim laboratorijima precizno pregledaju i mjere sve elemente koji odlučujuće utječu na kvalitetu: propusnost vodene pare i plina koja je odlučujuća za životni vijek stakla sastav i koncentraciju plina u međuprostoru emisijsku vrijednost stakla s dodatnim slojem (ε) ukupan prolaz sunčeve energije (g) U g-vrijednost (dokaz s izračunom) Oznaka CE europska norma za proizvode CE je kratica za Communauté Européenne (Europska zajednica). Oznaka CE znači da je proizvod izrađen u skladu s europskim tehničkim standardima koji se nazivaju usklađena europska norma (harmonised European Norm hen). Oznaka CE nije: oznaka zemljopisnog podrijetla oznaka kvalitete u tradicionalnom smislu povezana s aspektima izvan osnovnih zahtjeva (ili radnog učinka) proizvoda, tj. ne uključuje boju proizvoda, izgled itd. licenca za korištenje proizvoda u svim poznatim primjenama u državama članicama EU. najprije treba zadovoljiti nacionalne propise. Kada se proizvod plasira na tržište, potrebna je javna izjava o funkcijama proizvoda i njegovom planiranom korištenju. Treba dokazati da su planirana korištenja u skladu s hen. To se postiže putem Sustava utvrđivanja sukladnosti koji ovisi o planiranom konačnom korištenju proizvoda od stakla. Sustavi dokazivanja sukladnosti (koje sadrži CPD) određuju razinu sudjelovanja pozvanih organa. 83

86 Pozvani organ je organizacija koju određuje država članica i koja sudjeluje u potvrđivanju i/ili ispitivanju i/ili testiranju planiranog korištenja proizvoda. Testovi, ispitivanja i potvrde, koje priprema/dostavlja određeni pozvani organ, moraju biti priznati i prihvaćeni u svim državama EU. Za staklo su najvažnije dvije razine: Razina 1: Početno ispitivanje putem unutarnje i vanjske kontrole Razina 3: Izjava proizvođača nakon obavljenog početnog ispitivanja i unutarnje kontrole Uvođenjem usklađene europske norme za proizvode od stakla prestaju vrijediti nacionalne norme. Nove europske norme za staklo općenito imaju sljedeće zajedničke značajke: zahtijeva se sustav kontrole kvalitete propisani su zahtjevi za kvalitetom određena su testiranja kvalitete Zahtjevi su navedeni u sljedećim usklađenim normama za proizvod: Norma za proizvod Vrijeme uvođenja Razina Osnovno natrij-kalcijevo-silikatno staklo EN Izolacijsko staklo EN Staklo s dodatnim slojem EN Kaljeno natrij-kalcijevo-silikatno sigurnosno staklo EN Djelomično kaljeno natrij-kalcijevo-silikatno sigurnosno staklo EN 1863 Kaljeno natrij-kalcijevo-silikatno sigurnosno staklo s toplinskim ispitivanjem EN Lijepljeno i lijepljeno sigurnosno staklo EN ili 1 84

87 Koje aktivnosti mora provoditi proizvođač kako bi mogao staviti oznaku CE? Početno, odnosno prvo ispitivanje: određivanje proizvoda koji moraju nositi oznaku CE izrada opisa sustava i proizvoda određivanje značajki dokumentiranje osnovnih proizvoda, odnosno poluproizvoda tri mogućnosti dokazivanja, odnosno dokaza iz početnog ispitivanja: a) dovoljni su postojeći dokazi, odnosno testiranja (provjeriti zajedno s institutom) b) prijenos rezultata prvog ispitivanja c) provedba vlastitog prvog ispitivanja u renomiranom institutu za testiranje konstatacije uspješnog prvog ispitivanja izdavanje uputa za upotrebu (na primjer smjernice za zastakljivanje ili upute za upotrebu) Unutarnja kontrola Zahtjevi i dokumentacija unutarnje kontrole proizvodnje zapisuju se u priručniku za kvalitetu (upute za rad). imenovanje kvalificiranog osoblja za provođenje unutarnje kontrole definiranje organizacijske strukture i odgovorne osobe opis procesa (ulazna kontrola, tehnika izrade i tijek proizvodnje) izrada plana kontrole i nadzora uređaji za ispitivanje mjere za proizvode koji odstupaju od propisanih zahtjeva dokumentacija izvedene unutarnje kontrole proizvodnje prikupljanje izjava o sukladnosti dobavljača. Nakon uređivanja unutarnje kontrole proizvodnje i uspješnog obavljenog prvog ispitivanja: certifikacijski organ može izdati certifikat o sukladnosti (produkti 1. razine) može se izdati izjava o sukladnosti i proizvodi se mogu označiti oznakom CE. Označavanje oznakom CE može se izvesti na proizvodu putem naljepnice ili na dostavnici. Deklarirane vrijednosti, odnosno značajke mogu se dati u slobodnom obliku (na primjer tablici, katalogu, internetskoj stranici). Na oznaci CE dovoljan je samo naputak o mjestu gdje se nalaze podaci, primjerice CE Nadzor i inspekcije u tijeku proizvodnje Redovitim kontrolama kvalitete neovisnog instituta (ift Rosenheim i F&K) stalno se provjerava sukladnost proizvoda s tehničkim specifikacijama: pregled unutarnje kontrole proizvodnje pregled kvalitativno relevantnih zahtjeva za proizvode pregled uređaja za ispitivanje koji se koriste dokumentiranje rezultata inspekcijskog pregleda. Daljnje upute za označavanje oznakom CE navedene su u pojedinim poglavljima o proizvodima

88

89 5.2 Sustav izrade izolacijskog stakla REFLEX prema EN 1279 Izolacijska stakla REFLEX u pravilu su sastavljena od dva zrcalna (float) stakla, odvojena hermetički zatvorenim međuprostorom. U njemu se nalazi suhi plin, a u nekim slučajevima i atmosferski zrak. Među stakla se umeće distancer koji određuje širinu međuprostora. Širina ima važan utjecaj, u prvom redu na vrijednost koeficijenta toplinskog prolaza U g. Distančni okvir izrađuje se savijanjem jednog komada distancera. Od početka godine REFLEX u izolacijska stakla ugrađuje distancere od modificiranog PVC-a (vidi poglavlje 6.3), a na zahtjev kupca može se i dalje ugraditi okvir od aluminija ili čelika. Rubno brtvljenje izolacijskog stakla izrađeno je po sustavu dvostupanjskog brtvljenja: Kao primarno (unutarnje) brtvilo s obje strane distancera nalazi se ekstrudirana neprekidna butilna traka koja djeluje kao brana za vodenu paru i plin. Ima, dakle, dva zadatka: spriječiti prodor vodene pare u MSP i timenastavak kondenzata, a istovremeno i sprečava snažniji izlazak plina iz međuprostora od one vrijednosti koju određuje standard. 5.2 Vani Unutra Unutarnje brtvilo butil Distancer Sredstvo za sušenje Vanjsko brtvilo thyokol 1. Low-e sloj 2. MSP (međuprostor) 3. Distancer 4. Primarno brtvilo (butil) 5. Sredstvo za sušenje 6. Sekundarno brtvilo (polisulfid, silikon) 7. Unutarnje float staklo 87

90 5.2 Sekundarno (vanjsko) brtvilo (u pravilu polisulfid, a često i silikon) nanosi se na poleđinu distancera i između oba ruba stakla. Fuga mora biti potpuno zapunjena od 3 do 7 mm dubine (ovisi o vrsti sekundarnog brtvila i vrste izolacijskog stakla) i poravnata s rubovima oba stakla. I sekundarno brtvilo ima dvostruku zadaću. Prva je ta, da kemijskim povezivanjem oba staklena ruba, stvori trajan fizički rubni spoj između oba stakla. Druga zadaća vanjskog brtvila je da hermetički zatvori element i time zaštiti međuprostor od prodora vodene pare te spriječi izlaženje plina. Rubni spoj, koji stvara polisulfid, je trajno elastičan. Zato je sposoban preuzeti napetosti i amortizirati deformacije do koji dolazi zbog djelovanja različitih opterećenja, odnosno vlastite težine, temperaturnih promjena, pritiska vjetra, usisavanja i posmične napetosti. Unutrašnjost šupljeg distancera, čija je gornja ploha perforirana, puni se visokoaktivnim sredstvom za sušenje (molekularno sito). Ono odmah nakon sastavljanja tako učinkovito suši zrak (plin) u međuprostoru da bi se točka orošavanja dostigla tek pri T -60 C. Dodatna zadaća sredstva za sušenje i istovremena apsorpcija vodene pare koja permanentno prodire kroz brtvljenje po rubovima. Zahvaljujući velikoj sposobnosti vezivanja vodene pare, posebno u uvjetima s vrlo niskom relativnom vlaž- nošću, u tvrtki REFLEX koriste se molekularna sita s malim porama (samo 3Å). Sredstvo za sušenje s malim porama u proizvodnji izolacijskog stakla koristi se za smanjenje učinka dvostrukog stakla (vidi poglavlje 4.12) koje je pri uporabi molekularnih sita s većim porama neusporedivo veći. Takva sita, naime, na sebe mogu vezati i dušik iz zraka, što dodatno doprinosi promjenama tlaka, a posljedično i samog volumena MSP-a. Zbog toga se povećava deformacija (uleknuće ili izbočenje) obje staklene površine. Tako izrađeno izolacijsko staklo tvrtke REFLEX ispunjava sve zahtjeve kvalitete koji su uvjet za životni vijek dulji od 25 godina. Prema gornjem opisu Reflex izrađuje sljedeće skupine izolacijskog stakla: RX WARM izolacijsko staklo s toplinskom zaštitom RX SUN izolacijsko staklo sa zaštitom od sunca RX PHONE izolacijsko staklo sa zvučnom zaštitom RX SAFE sigurnosno izolacijsko staklo RX 2,9 konvencionalno izolacijsko staklo Proizvodi u tim skupinama izrađuju se u skladu s opisom sustava prema EN 1279, dijelovi 1,2,3,4 i 6. 88

91 5.3 Konvencionalno izolacijsko staklo RX 2,9 Sposobnost toplinske izolacije običnog (konvencionalnog) izolacijskog stakla temelji se na izolacijskom učinku zraka koji je hermetički zatvoren između dva stakla. U g-vrijednost tog stakla u glavnom ovisi o širini međuprostora, a debljina stakla je tek sekundarna. Suprotno od općeg uvjerenja, U g-vrijednost se širenjem MSP-a na 18 ili čak na 20 mm ne poboljšava. To dokazuju i mjerenja. Budući da je U g vrijednost konvencionalnog izolacijskog stakla 3,0 W/m 2 K, ono svojim značajkama više ne odgovara suvremenim ekonomskim i ekološkim zahtjevima. Zbog pooštrenih zahtjeva o ekonomičnom korištenju energije takvo se staklo koristi samo još u iznimnim slučajevima u pravilu u unutrašnjosti zgrada ili negrijanim prostorima. Tehnički podaci: Konvencionalno izolacijsko staklo RX 2,9 Sastav vanjsko/msp/ unutarnje D Težina LT EN 410 LR EN 410 U g EN 673 g EN 410 R a Maks. stranica Maks. površina mm mm kg/m 2 % % W/m 2 K % - cm m 2 - Š:V F/12/ 4 F , ,8 1:6 5 F/12/ 5 F , ,5 1:10 6 F/12/ 6 F , ,5 1:10 8 F/12/ 8 F , ,5 1:10 Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla. Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veličinu stakla koje za mjerenje određuje EN. 89

92 5.4 Toplo staklo Low-e 5.4 Visokokvalitetna ostakljenja s toplinskom zaštitom koja odgovaraju suvremenim zahtjevima za ekonomičnim korištenjem energije i zaštiti okoliša imaju sljedeće značajke: propusnost svjetlosti LT > 70 % propusnost energije g > 50 % reprodukcija boja > 97 % U g-vrijednost < 1,1 W/m 2 K. Stakla s tim značajkama označavaju se kao izolacijska stakla s optimalnom energetskom bilancom. Danas se u pravilu koriste izolacijska stakla s U g = 1,1 W/m 2 K, ali trend stalno teži ka energetski sve učinkovitijim sustavima. Skupinom proizvoda u koje je ugrađeno toplo staklo Low-e, tvrtka REFLEX može zadovoljiti širok spektar arhitektonskih, a i funkcionalnih želja i zahtjeva: low-e je sinonim za toplo staklo, neutralno po boji, s koeficijentom toplinskog prolaza U g = 1,1 W/m 2 K izolacijska stakla s dva low-e stakla dvoslojna su izolacijska stakla vrhunske toplinske zaštite U g = 1,0 W/m 2 K. troslojna izolacijska stakla s dva low-e stakla zbog iznimno niskih koeficijenata toplinskog prolaza primjerena su za upotrebu u niskoenergetskim i pasivnim kućama. Zahtjevi tržišta i kupaca za visokokvalitetnim izolacijskim staklima neprestano rastu. To je s jedne strane ekološki, a s druge ekonomski uvjetovano, budući da manje zagađivanje okoliša znači i racionalno iskorištavanje energije. Zato partneri s pravom očekuju: široku paletu najzahtjevnijih proizvoda stalna poboljšanja karakteristika svih proizvoda u smislu manje potrošnje energije za grijanje i hlađenje dobavu kaljenih i lijepljenih stakala oplemenjenih niskoemisijskim slojevima, jednake kvalitete i u jednakim dobavnih rokovima logističku podršku pri realizaciji većih i (ili) zahtjevnijih objekata. 90

93 5.4.1 Tehnologija izrade stakla s mekim dodatnim slojevima Stakla s toplinskom zaštitom RX WARM, koja REFLEX izrađuje s niskoemisijskim staklom low-e, mogu zadovoljiti sve te zahtjeve. Staklo low-e je staklo s mekim slojem, izrađeno pomoću suvremene tehnologije. Proizvodnja, koja uzima u obzir sve ekonomske i ekološke zahtjeve, stalno osigurava jednaku kvalitetu. Za stvaranje visokog podtlaka u liniju je ugrađen iznimno snažan sustav crpki koje mogu stvoriti vakuum sa samo 1 milijuninkom bara (10-3 mbar). Uređaj je izrađen kao sustav tijesno povezanih komora. Staklo se iz stroja za pranje preko međukomore i zapornih elemenata pomiče u komoru s katodama, gdje se tehnologijom raspršivanja na njega nanose slojevi pojedinih komponenata. Pomicanje stakla mora se izvoditi konstantnom brzinom, budući da je to preduvjet za ravnomjernu debljinu nanosa. Princip nanošenja prikazan je na slici u nastavku. Pri raspršivanju se zbog vrlo visokog naboja između katode i anode u vakuumu pojavljuje plazma. Ona ima svjetlosni učinak, koji je inače tipičan za umjetna rasvjetna tijela. Plazma nastaje nakon što elektroni, koji su prisutni u komori, udaraju u atome argona koji se pri tome mijenjaju u teške pozitivne ione Pufer zona Kontrola Sustav crpki Pufer zona Oduzimanje Izlazna brana Katodno nanošenje Ulazna brana Slaganje Pomak Pomak Stroj za pranje 91

94 Snažno električno polje, koje nastaje zbog visokog naboja, snažno pospješuje teške ione argona koji se velikom brzinom zabijaju u katodu. Na katodu je pričvršćena tzv. meta (target) koja je izrađena od materijala za nanošenje na staklo (npr. srebra). Kada ioni argona velikom energijom udaraju u katodu, iz nje izbijaju atomi materijala iz kojega je izrađena meta. Oni se zatim u obliku vrlo tankog nanosa talože na staklo koje se pomiče ispod njih. Sustav s crpkama U = -500 V Upuhavanje plina anoda magnetronska katoda meta plazma staklo katoda Sustav s crpkama Upuhavanje plina Broj katoda u komori ovisi o proizvodnom programu. Za toplo staklo low-e potrebni su drugačiji metali, odnosno metalni oksidi, nego za visokoselektivno staklo sa zaštitom od sunca. Uz te katode u komori instalirane su i mete s materijalima koji su potrebni za stvaranje kemijske veze između funkcionalnog sloja nanosa i stakla te za konačnu zaštitu inače vrlo osjetljivog nanosa sloja. Ar+ion katoda meta elektron Ar-atom delček tarče elektron staklo anoda Ar+ion Ar+ion vakuumska komora p 10-3 mbar elektron delček tarče Shema katodne komore u kojoj se magnetronskim raspršivanjem na staklo nanose tanki slojevi metala Stakla s mekim dodatnim slojevima: low-e i visokoselektivna stakla sa zaštitom od sunca Tvrtka REFLEX izrađuje visokokvalitetna izolacijska stakla s toplinskom i sunčevom zaštitom iz stakala sa slojem low-e (niskoemisijskih stakala) i visokoselektivnim slojem koji izrađuju tvrtke Interpane, AGC, Guardian. Staklo sa slojem low-e u osnovi je float staklo presvučeno iznimno tankim funkcijskim slojem. Budući da je sloj u biti naparen, vrlo je osjetljiv. Njegova površina može se vrlo lako mehanički oštetiti, a zbog prisutnosti vlage u okolici na oštećenim mjestima metal u sloju bi odmah oksidirao. Zato se to staklo ne može koristiti za jednostruka ostakljenja, već samo za daljnje sklapanje i izolacijsko staklo s toplinskom i sunčevom zaštitom. Visokoselektivno staklo, koje je osnova izolacijskih stakala sa zaštitom od sunca izrađuje se na isti način, ali je sastav njegovog funkcionalnog sloja drukčija. U tvrtki REFLEX za izradu svojih funkcionalnih izolacijskih stakala koriste se obje vrste stakala s mekim slojem: staklo low-e za stakla s toplinskom zaštitom RX WARM visokoselektivna stakla za stakla sa zaštitom od sunca RX SUN Neutral. 92

95 Zašto staklo s dodatnim slojem Zahvaljujući svojoj transparentnosti i dobroj postojanosti staklo je već stoljećima vrlo cijenjeno. Međutim, njegova upotreba, u prvom redu u obliku jednostrukog ostakljenja, u prošlosti je bila povezana s ogromnim toplinskim gubicima (U g jednostrukog stakla je 5,8 W/m 2 K). Veliki obrat s obzirom na toplinske gubitke značio je početak upotrebe izolacijskih stakala koja su imala bitno niži koeficijent toplinskog prolaza (U g = 3,0 W/m 2 K). Još snažnije smanjenje toplinskih gubitaka (za više od polovice) donijelo je udruživanje postupka izrade izolacijskog stakla s modernom tehnologijom nanošenja tankih slojeva (coating). Prvo toplo staklo neutralno na boju i s mekim niskoemisijskim nanosom u početku osamdesetih godina na tržište je odaslalo poduzeće Interpane. Inovativnim rješenjima, u prvom redu dodatnom zaštitom funkcionalnog sloja, što je omogućilo transport stakla kao poluproizvoda, korištenje stakla low-e sve se više širilo. Danas je toplo staklo low-e, koji je sastavni dio izolacijskog stakla U g-vrijednosti 1,1 W/m 2 K, standardni zahtjev. Naravno, radi se o razvoju u projektiranju objekata s niskom potrošnjom energije. Poznati su uspješni pokusi sa zgradama kojima više nije potrebna primarna energija. U takvim slučajevima potrebna su, naravno, izolacijska stakla s još nižim U g-vrijednostima. Ako se u staklu U g-vrijednosti 1,1 plin argon zamijeni još težim kriptonom, U g-vrijednost se može sniziti na 1,0. Troslojna izolacijska stakla, punjena istim plinom mogu dostići čak i vrijednost 0,5 W/m 2 K. U usporedbi s jednostrukim ostakljenjem to znači čak deset puta niže toplinske gubitke. Suprotno od metala koji zračenjem mogu emitirati samo 2 do 10 % primljene energije, dakle imaju relativno malu emisijsku sposobnost (ε), staklo može emitirati više od 80 % primljene energije (ε 0,85). Kako bi se udružila jedinstvena transparentnost stakla s odličnom emisijskom sposobnošću metala, na staklo se nanose slojevi metala. Na taj način staklo zadržava visoku propusnost za svjetlost i energiju sunčevog zračenja, a istodobno se zahvaljujući niskoj emisijskoj sposobnosti jako smanjuju toplinski gubici. Najbolji rezultat dostiže se nanošenjem sloja od srebra debljine 1/ mm (10 nm). Struktura nanosa slojeva za toplinsku zaštitu i zaštitu od sunca Tvrtke Interpane, AGC, Guardian za izradu stakala s dodatnim slojevima koriste različite materijale. Prvi sloj na staklu osigurava dovoljnu adheziju između stakla i cijelog sloja. Zatim slijedi funkcionalni sloj, odnosno reflektor od srebra, koji gotovo u cjelini odbija dugovalno toplinsko zračenje. Budući da atmosferski utjecaji ugrožavaju srebro (opasnost od oksidacije), na njega se nanosi zaštitni plast nakon kojega slijedi još jedan prekrivni sloj. Kako bi pojedini slojevi mogli djelovati selektivno, moraju se nanijeti u točno određenim debljinama. Iz opisa je vidljivo da se tehnologija nanošenja metalnih slojeva temelji na dobro poznatom principu koji optičari već dugo koriste za sprječavanje zrcaljenja (primjerice na objektivima kamera)

96 5.4.2 Sloj bizmutovog oksida Zaštitni sloj Sloj srebra Sloj bizmutovog oksida Staklo Slične strukture je i sloj za visokoselektivno staklo sa zaštitom od sunca u kojem je sloj srebra zamijenjena slojem metala koji apsorbiraju ili reflektiraju kratkovalno toplinsko zračenje (energiju sunca). Low-e stakla za kaljenje Budući da se staklo s nanosom u pravilu ne može kaliti (ESG i TVG), sloje se dodaje naknadno na već kaljeno staklo. Zato svi veći proizvođači osnovnog stakla nude i alternativnu vrstu stakla sa slojem koja je primjerena za kaljenje (u pravilu ta stakla imaju uz svoju oznaku i oznaku T). To predstavlja brojne prednosti za prerađivače osnovnog stakla (sami mogu kaliti staklo i nije im potrebna usluga nanošenja/transporta, a dobava je brža). Opcija low-e stakla za kaljenje optički je kompatibilna s običnim low-e staklom. Dimenzijske mogućnosti Slojevi za zaštitu od topline ili sunca u pravilu se nanose na float stakla standardnih dimenzija (600 x 321 cm), a na zahtjev i na stakla završnih dimenzija (važno za kaljena ili lijepljena stakla). Za slojeve su primjerena samo stakla koja nisu deblja od 19 mm. Osiguranje kvalitete Već smo spomenuli da je za low-e stakla i visokoselektivno staklo važno vrlo ravnomjerno nanošenje pojedinih slojeva. U slučaju neravnomjernog nanošenja mogli bi se pojaviti efekti boje koji bi bili primjetni već pri pogledu na staklo ili kroz njega. Zato se pri izradi spomenutih stakala najviše pažnje posvećuje upravo homogenosti slojeva. Pomoću online mjerne tehnike svakoj se staklenoj ploči posebno mjere vrijednosti LT, LR i R a. Ti podaci najprije se uspoređuju s referentnim podacima, a zatim se arhiviraju. Staklene ploče koje po bilo kojem parametru odstupaju od referentnih vrijednosti se izdvajaju. Oznaka CE Još od stakla s dodatnim slojevima moraju nositi oznaku sukladnosti CE. Osnovno staklo s dodatnim slojem mora odgovarati europskoj normi za proizvode EN Zatim slijedi i izjava proizvođača o sukladnosti nakon početnog ispitivanja proizvoda (razina 3). U većim tvrtkama za slojeve (kao na primjer INTERPANE, AGC, GUARDIAN ) u sustav osiguranja kvalitete uključuje se i vanjski nadzor koji mogu provoditi samo ovlašteni instituti. Te tvrtke u svim svojim pogonima za proizvodnju specijalnih stakala vanjski nadzor od strane neovisnog instituta dragovoljno su proširile i na praćenje ε i g vrijednosti (emisijska vrijednost i propusnost sunčeve energije). To njihovim poslovnim partnerima olakšava posao pri dokazivanju kvalitete, jer ne moraju pratiti te dvije vrijednosti, već ih mogu jednostavno preuzeti. 94

97 5.4.3 Fizikalne osnove za izolacijsko staklo s niskoemisijskim nanosom Toplinsko-tehničko djelovanje Toplinski tok kroz izolacijsko staklo određuju sljedeći fizikalni mehanizmi: razmjena topline među staklima zbog zračenja toplinska provodljivost (kondukcija) plina u MSP-u konvekcija plina u MSP-u Pri konvencionalnom dvoslojnom izolacijskom staklu, u koje nisu ugrađena stakla s dodatnim slojem, velika sposobnost zračenja običnog stakla može izazvati gotovo 2/3 kompletnog toplinskog toka kroz MSP. Zrcalno staklo, naime, emisijom može izgubiti približno 85 % primljene topline. Zbog zračenja dolazi do intenzivne razmjene topline između oba stakla. Samo 1/3 toplinskog toka kroz međuprostor posljedica je toplinske provodljivosti i konvekcije plina. Nanos sloja za toplinsku zaštitu staklu snažno smanjuje emisijsku sposobnost: s 89 % u slučaju običnog zrcalnog stakla na samo 3 % u slučaju low-e stakla. Time je praktično prekinuta razmjena topline između stakala zbog zračenja. ostaje nepromijenjen samo još toplinski tok zbog toplinske provodljivosti i konvekcije zraka u MSP-u. Ako se u sloju za toplinsku zaštitu kao reflektor topline upotrijebi tanak sloj srebra, kao i kod stakla low-e, u usporedbi s konvencionalnim izolacijskim staklom dostiže se smanjenje U g-vrijednosti s 3,0 na 1,4 W/m 2 K. Na toplinski tok, koji je posljedica provodljivosti stakla, ne može se utjecati, ali se može utjecati na tok koji prouzrokuju toplinska provodljivost plina i konvekcija. Ako se zrak u međuprostoru zamijeni plinom slabije toplinske provodljivosti, može se postiži dodatno snižavanje koeficijenta toplinskog prolaza. Ako je taj plin argon, vrijednost U g smanjuje se za približno 0,3 W/m 2 K, dakle s 1,4 na 1,1 W/m 2 K. Vani Ug - vrijednost [W/m 2 K ] 2,80 2,60 2,40 2,20 2,00 1,80 1,60 1,40 1,20 1,00 0, Unutra Nanos Zračenje topline (2/3 toplinskih gubitaka pri standardnom dvoslojnom izolacijskom staklu) Provođenje topline Konvekcija } (1/3 1. toplinski utjecaj zračenja praktično se poništava kroz nanos punjenje plinom (argon) smanjuje udio provođenja topline Međuprostor (mm) gubitaka pri standardnom dvoslojnom izolacijskom staklu) argon Zrak kripton Izračun prema EN 673, koncentracija plinskog punjenja 90 %. 95

98 5.4.3 Low-e (ε = 0,03) Argon Zrak Kripton MSP RX WARM RX WARM RX WARM C 6 2,02 2,46 1,45 8 1,68 2,09 1, ,45 1,82 1, ,28 1,62 1, ,15 1,46 1, ,13 1,37 1,1 Iz gornje tablice i dijagrama vidljivo je da se pri niskoemisijskom low-e staklu, ovisno o širini međuprostora i vrsti plinskog punjenja, mijenja koeficijent toplinskog prolaza (U g-vrijednost). Svjetlosno i emisijsko-tehničke značajke Pri odabiru ostakljenja odlučujuće su svjetlosne i emisijske, kao i toplinsko-tehničke značajke. Sloj za toplinsku zaštitu na staklu djeluje na sljedeći način: Pojedini slojevi u nanosu djeluju kao filtar, zato se opisuju i kao selektivni. To znači da su ti slojevi visokotransparentni za kratkovalno zračenje (sunčeva toplina), posebno za područje vidljive svjetlosti. U suprotnosti s tim, za dugovalno zračenje (posebno za područje valnih duljina infracrvenog zračenja između i nm) su visokorefleksni, dakle, nepropusni. U praksi to znači da energija sunčevog zračenja (do valne duljine približno nm) nesmetano prolazi u prostor kroz staklo (učinak sunčevog kolektora). Površine koje ograničavaju taj prostor i predmeti u njemu tu energiju apsorbiraju i time se griju, a kasnije je odaju (emitiraju) u obliku dugovalnog zračenja. Sloj za toplinsku zaštitu za tu vrstu valova je nepropustan. Toplinsko-tehničke, svjetlosno-tehničke i emisijsko-tehničke značajke stakla definirane su sljedećim fizikalnim značajkama: transmisijom refleksijom apsorpcijom Dugovalno zračenje (toplinsko zračenje) Pri svjetlosno-tehničkim značajkama uzima se u obzir samo vidljiva svjetlost koja svojim uskim frekvencijskim područjem između 380 i 780 nm predstavlja samo uski pojas sunčevog spektralnog zračenja. Kratkovalno zračenje (dnevna svjetlost) UV Vidljiva svjetlost IC Pri tretiranju tehničkih značajki zračenja stakla ne uzima se obzir samo cijeli sunčev spektar (valne duljine od 300 do nm), već i cijeli spektar toplinskog zračenja (sve do valne duljine nm). Plava Ljubičasta Zelena Žuta Crvena

99 Odstranjivanje sloja na rubovima i maskiranje Prije ugradnje u izolacijsko staklo low-e staklu s rubova treba odstraniti niskoemisijski sloj. Razlozi su sljedeći: osigurati dobro prianjanje vanjskog brtvila na staklo onemogućiti prolazak vodene pare između stakla i sloja u sloju srebra, koji je središnja komponenta mekog nanosa, onemogućiti oksidaciju i koroziju. Niskoemisijski sloj odstranjuje se s rubova stakla jednostavnim termičkim, mehaničkim ili kemijskim postupkom. Pogrešno Točno Pri nanošenju sloja na staklo konačnih dimenzija (bez maskiranja) na stranicama rubova i na poleđini u rubnom području može nastati slab nanos. Taj nanos uvjetovan je proizvodnim procesom i ne može se izbjeći. Preporučuje se odstranjivanje toga sloja tijekom daljnje prerade u izolacijsko staklo, posebno ako se te površine dalje koriste za lijepljenje i brtvljenje fuga. Poseban značaj ima odstranjivanje nanosa na staklima koja se kasnije koriste za konstrukcijska ostakljenja. Pravilnik ETAG 002 snažno naglašava značenje mehaničke nosivosti kod konstrukcijskog ljepila. Ono se postiže samo na staklu bez dodatnih slojeva. Nije dozvoljeno kasnije odstranjivanje slojeva s rubova. Zato se u tvrtki REFLEX na staklima za konstrukcijsko ostakljivanje najprije prekrivaju (maskiraju) one površine koje će kasnije biti u dodiru s konstrukcijskim ljepilima, a tek zatim se šalju na postupak nanošenja dodatnih slojeva. Utjecaj ugrađenih ukrasnih profila na vrijednost toplinske zaštite Zbog učinka toplinskog mosta, koji izazivaju originalne prečke ili konstrukcijski nedorečeni sustavi ukrasnih profila, pri izolacijskim staklima često dolazi do snižavanja vrijednosti sposobnosti toplinske izolacije. Toplinski mostovi nastaju u zonama s povećanim prolazom topline uz staklene rubove i to zbog materijala iz kojega su izrađene originalne prečke te zbog povremenog ili stalnog oslanjanja ukrasnih međuprofila na staklo u MSP-u. Te učinke znatno smanjuju konstrukcijski oblikovani i u praksi već dugo etablirani sustavi ukrasnih profila, primjerice Bečki križ ili Viktorija. Pomoću njih se i izolacijska stakla velikih staklenih površina mogu podijeliti na manja polja. Ti profili u MSP se mogu ugraditi tako da ne dodiruju staklene površine. Dodatna prednost takvog dijeljenja velikih površina jest i činjenica da u tom slučaju ne dolazi do (uobičajenog za originalne prečke) pogoršanja U g-vrijednosti, ni do povećanog rizika za nastanak kondenzata. Low-e pozitivno utječe na raspoloženje ljudi Zahvaljujući malim toplinskim gubicima sa low-e staklom mogu se ekonomično,

100 5.4.3 Temperatura površine stakla ekološki i estetski projektirati ostakljenja vrlo velikih površina, a da se time ne izazovu toplinski gubici. I još više od toga! Na taj način može se pozitivno utjecati na raspoloženje korisnika tih prostora. Kako bi se osigurao ugodan boravak u prostoru, mora se paziti da u njemu ne dolazi do velikih razlika između temperature zraka i temperature s unutarnje strane ostakljenja ili zida. Optimalno stanje postiže se ako razlike između temperatura nisu veće od 6 K. Uz nepromijenjene klimatske okolnosti, temperatura na unutarnjoj površini stakla neposredno ovisi o U g-vrijednosti ostakljenja. Tu međusobnu ovisnost istraživali su Bedford i Liese i kasnije, iz rezultata, sastavili dijagram Dobrog raspoloženja. C Neugodno hladno Vanjska temperatura -10 C Optimalna krivulja C Temperatura prostora Iz dijagrama je vidljivo da izolacijsko staklo RX WARM uz sobnu temperaturu + 22 C leži već gotovo na granici neugodno toplog prostora. Ako se temperatura u prostoru smanji za 2 K, navedeno staklo se pomiče upravo na optimalnu krivulju Neugodno toplo 20 U g = 1,1 W/m 2 K RX WARM 1,1 Pri vanjskoj temperaturi 10 O C i sobnoj temperaturi + 21 O C temperatura s unutarnje strane ostakljenja iznosi: za Ug Temperatura prostora RX 2,9 3,0 W/m 2 K + 9 oc RX WARM 1,1 1,1 W/m 2 K + 17 oc RX WARM 1,0 1,0 W/m 2 K + 17 oc RX WARM 0,5 C 0,5 W/m 2 K + 19 oc vanjski zid 0,3 W/m 2 K + 20 oc To u praksi znači se da korištenjem stakla RX WARM može spriječiti da zbog zračenja i konvekcije naša tijela izgube previše topline, što bi izazvalo osjećaj hladnoće, odnosno neugodnog osjećanja. U = 0,3 W/m 2 K Visoko toplinski izolirana stijena Utjecaj stakla sa slojem za toplinsku zaštitu na rast biljaka Odgovarajućim istraživanjima sveučilišta u Hannoveru, na katedri i institutu za uzgoj ukrasnih biljaka prof. dr. K. Zimmer, dokazano je da se ne očekuje negativan utjecaj na rast biljaka. Istina je da je intenzivnost svjetlosti neznatno smanjena, ali promjena strukture spektra svjetlosti nije vrijedna spomena. To se odnosi i na udio UV dnevne svjetlosti. Time se zadržava kvaliteta svjetlosti. To istovremeno znači i dobru reprodukciju boja. Snižavanje apsorpcije energije zračenja dodatno utječe i na slabije grijanje biljaka. To potvrđuje i znanstveno istraživanje S. Hoffmanna iz godine na institutu za tehniku gradnje vrtova i poljoprivredu na sveučilištu u Hannoveru. U g = 3,0 W/m 2 K Dvoslojno izolacijsko staklo Iskustva pokazuju da se u slučaju, kada se temperatura u prostorima smanji za 1 K, uštedi približno 6 % energije grijanja.

101 Izolacijsko staklo RX WARM Izolacijsko staklo s toplinskom zaštitom RX WARM (slično kao konvencionalno staklo RX 2,9) sastoji se od dva stakla odvojena hermetički zatvorenim međuprostorom. Udaljenost između stakala određuje distancer koji je u pravilu širok od 14 do 16 mm. Stakla su sustavom dvostupanjskog brtvljenja, koje se potvrdilo i u praksi, trajnoelastično slijepljena po rubovima. Tanak nanos plemenitog metala Vani Plemeniti plin Sredstvo za sušenje Vanjsko brtvilo Thyokol Distancer Unutra Unutarnje brtvilo Butyl Razlika u usporedbi s konvencionalnim staklom jest da u MSP-u u pravilu nije zrak, već neki od plemenitih plinova i da jedno od stakala s unutarnje strane ima niskoemisijski sloj. Ti slojevi apsorbiraju dio energije, a kasnije je za vrijeme hlađenja odaju kroz obje površine. Za smanjenje toplinskih gubitaka korisno je ako se barem jedan dio te energije koja se sekundarno emitira vrati u prostor pa su zato niskoemisijski nanosi slojeva u pravilu s unutarnje strane unutarnjeg stakla (na poziciji 3). Iz estetskih ili tehničkih razloga spomenuti sloj može biti iznimno i na poziciji 2. I u tom slučaju koeficijent toplinskog prolaza je jednak, a mijenjaju se vrijednosti LT i LR Tehnički podaci: RX WARM Oznaka proizvoda Sastav vanjsko / MSP/ unutarnje U g-nazivna vrijednost EN 673 Svjetlosno-tehničke i fizikalne nazivne vrijednosti zračenja EN 410 D Težina g LT R a Preporučena maks. površina mm W/m 2 K % % - mm kg/m 2 m 2 - RX WARM 1,0* 4/16/4 1, ,8 1:6 RX WARM 1,1 4/16/4 1, ,8 1:6 RX WARM 1,1 6/16/6 1, ,5 1:10 RX WARM 1,1 8/16/8 1, ,5 1:10 RX WARM 1,2 4/14/4 1, ,8 1:6 RX WARM 1,2 6/14/6 1, ,5 1:10 RX WARM 1,2 8/14/8 1, ,5 1:10 RX WARM 1,3 4/12/4 1, ,8 1:6 RX WARM 1,3 6/12/6 1, ,5 1:10 RX WARM 1,3 8/12/8 1, ,5 1:10 Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla. Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veličinu stakla koje za mjerenje određuje EN. * staklo Low-e 1,0 Š:V 99

102 5.4.5 Izolacijsko staklo RX WARM C Danas je u novogradnjama potrošnja energije u prosjeku 70 kwh/m 2 a. Kako se postiže taj cilj, više-manje je prepušteno prosudbi, odnosno odabiru projektanta. Za optimalnu toplinsku zaštitu prozora nude se atraktivni proizvodi RX WARM C i RX WARM 2C. U usporedbi s RX WARM U g vrijednost je poboljšana za dodatnih 10 procenata, s 1,1 na 1,0 W/m 2 K. S koeficijentom toplinskog prolaza do 1,0 W/m 2 K prema EN postignuta je granica fizikalne mogućnosti i ekonomsko je opravdano dvoslojno izolacijsko staklo. Posebno tanko izolacijsko staklo RX WARM C ugradne debljine od samo 18 mm idealno je za energetsko jačanje iskoristivosti prozora koji su još uvijek opremljeni izolacijskim staklom bez jučerašnjeg nanosa. Tanak nanos plemenitog metala Vani Plemeniti plin kripton Sredstvo za sušenje Vanjsko brtvilo Thyokol Unutra Distancer Unutarnje brtvilo Butyl Tehnički podaci: RX WARM C i RX WARM 2C* Oznaka proizvoda Sastav vanjsko /MSP/ unutarnje U g-nazivna vrijednost EN 673 Svjetlosno-tehničke i fizikalne nazivne vrijednosti zračenja EN 410 D Težina g LT R a Preporučena maks. površina mm W/m 2 K % % - mm kg/m 2 m 2 - RX WARM 0,9 C* 4/10/4 0, ,8 1:6 RX WARM 1,0 C 4/10/4 1, ,8 1:6 RX WARM 1,0 C 6/10/6 1, ,5 1:10 RX WARM 1,0 C 8/10/8 1, ,5 1:10 RX WARM 1,1 C 4/12/4 1, ,8 1:6 RX WARM 1,1 C 6/12/6 1, ,5 1:10 RX WARM 1,1 C 8/12/8 1, ,5 1:10 RX WARM 1,1 C 4/14/4 1, ,8 1:6 RX WARM 1,1 C 6/14/6 1, ,5 1:10 RX WARM 1,1 C 8/14/8 1, ,5 1:10 Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla. Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veličinu stakla koje za mjerenje određuje EN. * staklo Low-e 1,0 Š:V 100

103 5.4.6 Troslojna stakla s toplinskom zaštitom za niskoenergetske i pasivne kuće Izolacijska stakla RX WARM s koeficijentom toplinskog prolaza U g = 1,1 W/m 2 K, zadovoljavaju sve zahtjeve vezane za ekonomičnu potrošnju energije. S njima se lako postiže potrošnja energije između 54 i 100 kwh/m 2 a. Međutim, razmišljanja, testiranja i napori za smanjenjem godišnje potrošnje energije nisu se zaustavila u toj točki. Rezultat takvih napora su niskoenergetske kuće kod kojih potrošnja energije iznosi između 12 i 35 kwh/m 2 a. Konačni cilj tog razvoja su pasivne, odnosno takozvane energetske kuće 0. U takvim slučajevima radi se, naravno, o rješenjima koja su: ekološki potrebna ekonomski opravdana tehnički savladiva. Razvoj pasivnih kuća već je premašio prag teoretskih rasprava, budući da je pronašao potvrdu u mnogim novim objektima i to ne samo stambenim, već i poslovnim. U njima se, osim njihove visoke ekonomičnosti i iznimnog doprinosa očuvanju okoliša, ljudi odlično osjećaju. Ljeti se zgrada manje grije (ljetna toplinska zaštita), a zimi zbog visokih temperatura, koje imaju površine unutar prostora, manje hladi. Ako se želi postići tako visoka sposobnost izolacije, treba osigurati sljedeće: kompaktni oblik zgrade vrlo visoka toplinska zaštita toplinski zaštićeni prozori s optimalnom energetskom bilancom minimiziranje gubitaka putem toplinskih mostova s brižljivo izvedenim završecima ovojnica zgrade ne smije propuštati vjetar uređaje za ventilaciju koji iskorištavaju toplinu zamijenjenog zraka upotrebu sustava grijanja koji može brzo reagirati na sve promjene i ima visok stupanj iskorištenja Low-e sloj Low-e sloj Punjenje plinom Sredstvo za sušenje Distancer Primarno brtvilo Butyl Sekundarno brtvilo Polysulfid 101

104 5.4.6 Pomoću svih poznatih izolacijskih materijala i tehničkih mogućnosti (npr. štedne žarulje) te aktivnim iskorištavanjem sunčeve energije moguće je izgraditi objekt kojemu nije potrebna primarna energija. U nekim slučajevima za postizanje tih ciljeva dovoljno je već i dvoslojno izolacijsko staklo koje čine dva niskoemisijska low-e stakla. Time se toplinski gubici smanjuju još za dodatnih 10 %, a 1,1 na 1,0 W/m 2 K Kriteriji za super toplo staklo Poznati Institut za pasivne kuće u Darmstadtu u svojim je kriterijima za dobro osjećanje ljudi postavio zahtjev da izolacijsko staklo mora imati vrijednost koeficijenta prolaza topline U g 0,8 W/m 2 K. U kriteriju za potrošnju energije zahtijeva da staklo ima pozitivnu energetsku bilancu. Oba zahtjeva udružena su u formuli: U g 1,6 W/m 2 K g 0 Proizvodi tvrtke REFLEX navedeni u nastavku zadovoljavaju taj zahtjev. Izolacijsko staklo s iznimno dobrom izolacijom RX WARM 0,5 C s MSP 2 x 12 mm, punjeno kriptonom U g (0,49 W/m 2 K 1,6 W/m 2 K) vrijednost g (0,47) = - 0,294 Izolacijsko staklo s dobrom izolacijom RX WARM 0,7 s MSP 2 x 12 mm, punjeno argonom U g (0,72 W/m 2 K 1,6 W/m 2 K) vrijednost g (0,47) = - 0,032 Kao što se vidi iz navedenih prijedloga, za zadovoljavanje tako visokih zahtjeva u prozore se moraju ugraditi takva stakla s toplinskom zaštitom koja u troslojnom izolacijskom staklu imaju dva niskoemisijska stakla, a u MSP-u plin argon ili kripton. Tehnički podaci: RX WARM Oznaka proizvoda Sastav vanjsko /MSP/ unutarnje U g-nazivna vrijednost EN 673 Svjetlosno-tehničke i fizikalne nazivne vrijednosti zračenja EN 410 D Težina Preporučena maks. površina g LT R a mm W/m 2 K % % - mm kg/m 2 m 2 - RX WARM 0,7 4/12/4/12/4 0, ,8 1:6 RX WARM 0,6 4/14/4/14/4 0, ,8 1:6 RX WARM 0,6 4/16/4/16/4 0, ,8 1:6 RX WARM 0,7 C 4/8/4/8/4 0, ,8 1:6 RX WARM 0,6 C 4/10/4/10/4 0, ,8 1:6 RX WARM 0,5 C 4/12/4/12/4 0, ,8 1:6 Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla. Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veličinu stakla koje za mjerenje određuje EN. Š:V 102

105

106 5.4.7 Višefunkcijska izolacijska stakla RX SAFE 1,1 VSG Trostruka zaštita za zahtjevne kupce Upravo u privatnoj stambenoj izgradnji i pri objektima s povoljnim položajem građevinari često zahtijevaju prozore i ostakljenja s posebnim značajkama koji stanarima daje pravo na veću udobnost, višu kvalitetu boravka i više sigurnosti. Ne zahtijeva se samo odlična toplinska zaštita, već i protuprovalna zaštita i dobra zvučna zaštita. Uobičajena stakla s toplinskom zaštitom ne zadovoljavaju više sve te zahtjeve. Asimetrična ugradnja stakla Sloj za toplinsku zaštitu PVB folija Vani Unutra Punjenje plinom Distancer Sredstvo za sušenje Vanjsko brtvilo Thyokol Unutarnje brtvilo Butyl Tehnički podaci: RX SAFE 1,1 VSG Sestava zunaj/msp/ znotraj U g nazivna vrijednost EN 673 R w Korektivne vrijednosti Protuprovalna zaštita Svjetlosno-tehničke i fizikalne nazivne vrijednosti zračenja EN 410 D Težina C C tr EN 356 g LT R a Preporučena maks. površina mm W/m 2 K db db db % % - mm kg/m 2 m 2-10 (P4A)/16/4 1, P4A ,8 1:6 10 (P4A)/12/4 1, P4A ,8 1:6 Pri debljim staklima vlastita boja izolacijskog stakla može postati jače zelenkasta. Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla. Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veličinu stakla koje za mjerenje određuje EN. Š:V 104

107 S RX SAFE 1,1 VSG skupina proizvoda povećala se za privlačan višefunkcijski tip stakla. Taj tip udružuje tri bitne funkcije: toplinska zaštita: U g = 1,1 W/m 2 K prema EN protuprovalna zaštita: prema EN 356 zaštita od bačenih predmeta P4A zvučna zaštita: vrijednosti zvučne zaštite do 38 db. Kao što smo spomenuli u poglavlju 5.7, niskoemisijski sloj Low-e može se nanositi i na lijepljeno sigurnosno staklo. Iz serijske proizvodnje na zalihama su standardne kombinacije lijepljenih stakala: 8 mm VSG (4 + 4) 10 mm VSG (5 + 5) 12 mm VSG (6 + 6) U tim kombinacijama stakala folije mogu biti jednostruke ili dvostruke te zvučne ili sigurnosno zvučne. Sigurnosno staklo može biti i kaljeno staklo. Danas se već koristi posebno niskoemisijsko staklo koje je primjereno samo za kaljenje. To staklo Low-e T u nekaljenom stanju na jednoj površini ima niskoemisijski nanos koji, međutim, još nije aktivan. Zato se ne smije ugrađivati u obična topla stakla. Tek u fazi kaljenja tijekom toplinske obrade aktivira se niskoemisijski sloj. Tako to staklo kasnije, kada se ugradi u izolacijsko staklo, ima iste svjetlosno-toplinske karakteristike kao i staklo s toplinskom zaštitom u nekaljenoj izvedbi

108 5.5 Stakla sa zvučnom izolacijom RX PHONE 5.5 Još u poglavlju 3.5 naglasili smo da buka predstavlja velik ekološki problem. U mnogim primjerima zgrade se moraju dodatno zaštititi od buke pasivnom zaštitom prozorima sa zvučnom izolacijom, odnosno ostakljenjem. Pri traženju rješenja za zaštitu od buke ni u kojem slučaju ne smije se zanemariti najvažniji aspekt, a to je toplinska zaštita. Odgovarajućom toplinskom zaštitom možemo snažno smanjiti potrošnju primarne energije za grijanje. Posljedica toga je niža emisija stakleničkih plinova te znatno doprinosi očuvanju okoliša. Suvremeno staklo sa zvučnom izolacijom, uz širok spektar značajki zaštite od zvuka (sve do R w = 50 db), mora imati i sposobnost snažnog smanjenja toplinskih gubitaka kroz staklo. Zato navedena stakla označavamo takozvanim parom vrijednosti. Ta brojka, koja se navodi s tipom ostakljenja, daje informacije o sposobnosti toplinske i zvučne izolacije. O paru se govori zato što su obje vrijednosti u stalnoj međusobnoj ovisnosti. Promjena jedne istodobno znači i promjenu druge vrijednosti. Tu međusobnu ovisnost u prvom redu određuju sljedeći elementi: širina međuprostora (MSP) vrsta plina u MSP-u. Asimetrična ugradnja stakla Sloj za toplinsku zaštitu Folija sa zvučnom zaštitom Vani Unutra Punjenje plinom Distancer Sredstvo za sušenje Vanjsko brtvilo Thyokol Unutarnje brtvilo Butyl 106

109 5.5.1 Osnove građevinske fizike Pri projektiranju zvučne izolacije mora se uzeti u obzir kompletan građevinski element. Pažnja se ne smije posvećivati samo zvučnoj izolaciji prozorskog krila i izolacijskog stakla, već i brtvilu u fugama i uključivanju prozora u građevinski otvor (vidi poglavlje 3.5). Zato se preporučuje da se pri navođenju vrijednosti o sposobnosti zvučne izolacije citiraju EN i EN ISO 717, budući da su mjerenja prema tim standardima provedena na kompletnom prozoru. Detalji o načinu određivanja potrebne sposobnosti zvučne izolacije za pojedine slučajeve navedeni su u poglavlju 3.5. Mjerilo za sposobnost zvučne izolacije procijenjena je vrijednost prigušivanja zvuka, koja se prema DIN 4109 naziva i vrijednost R w. Za dokazivanje tih vrijednosti koriste se gore spomenuti standardi. Iako se zvuk, slično kao toplina, tretira kao valovi, fizikalne zakonitosti prijenosa zvuka kroz medij bitno se razlikuju od onih koje smo upoznali pri prolazu topline. Zbog obje gore opisane zakonitosti standardno (4/12/4), pa čak i troslojno (4/8/4/8/4) izolacijsko staklo, nemaju ništa bolje značajke zvučne izolacije od jednoslojnog stakla jednake površinske težine. Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Frekvencija [Hz] Inače sposobnost zvučne izolacije izolacijskog stakla ovisi prvenstveno o sljedećim faktorima: Kod pitanja prijenosa zvuka treba uzeti u obzir temeljno pravilo da prigušivanje ovisi o površinskoj težini (kg/m²) ugrađenog građevinskog elementa. Kod izolacijskih stakala na prigušivanje zvuka utječe i njihov dvoslojni sastav. Budući da među staklima leži plinski jastuk, koji omogućuje prijenos njihanja s prvog stakla na drugo, može doći do rezonance. To je i razlog zašto izolacijsko staklo, prvenstveno u području niskih frekvencija, ima znatno slabije prigušivanje. 107

110 Težina stakla Što je teže staklo, to je u pravilu viša vrijednost R w. Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Frekvencija [Hz] 2. Elastičnost stakla Što je staklo elastičnije, bolja je njegova sposobnost zvučne izolacije. Ta spoznaja koristi se pri uporabi lijepljenih stakala, izrađenih s posebnom folijom za zvučnu izolaciju. Ako se dva tanka stakla slijepe folijom, dobiva se staklo veće težine i manje krutosti. Takva izolacijska stakla imaju bitno bolje sposobnosti zvučne izolacije. To poboljšanje najočitije je u donjem i gornjem frekvencijskom području. Upotrebom lijepljenih stakala istodobno se smanjuje i prijenos zvuka kroz zonu s rubnim brtvljenjem. 3. Struktura izolacijskog stakla Debljine vanjskog i unutarnjeg stakla moraju biti različite. Što više se međusobno razlikuju debljine, u pravilu je tim viša vrijednost R w. 4. Širina međuprostora Što je širi prostor između stakala, tim bolja je u pravilu sposobnost zvučne izolacije. Naime, s povećavanjem širine rezonanca praznog prostora pomiče se prema nižim frekvencijama. Budući da u pravilu svako zvučno izolirano staklo mora biti zaštićeno od topline, moramo biti svjesni toga da mu se sa svakom promjenom širine MSPa mijenja i vrijednost U g. Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Frekvencija [Hz] Frekvencija [Hz] 108

111 5. Punjenje MSP-a plinom Iz ekoloških razloga REFLEX svoja izolacijska stakla ne puni više teškim plinovima (SF6 sumporni heksafluorid) kojim se sposobnost zvučne izolacije u pravilu mogla poboljšati za 2 3 db. Budući da se plin uvrštava među tzv. stakleničke plinove, njegova upotreba nije preporučljiva, a ponegdje je već i zabranjena. Plinovi kojima se zamjenjuje zrak u MSP-u (argon, kripton, mješavine) obično utječu i na sposobnost zvučne i toplinske izolacije. Pri opisivanju elemenata koji utječu na učinkovitost prigušivanja, već smo više puta upotrijebili riječ u pravilu jer si zbog nepoznavanja svih međusobnih ovisnosti (različitih od slučaja do slučaja) ne možemo priuštiti generalizaciju. To još posebno vrijedi za slučajeve kod kojih pokušavamo sklapati pojedine utjecaje kako bismo dobili što višu vrijednost R w i što bolju toplinsku izolaciju. Razmišljanje da istodobno udruživanje poboljšanja već samo po sebi osigurava odgovarajuće (višekratno) poboljšanje sposobnosti zvučne izolacije, obično je pogrešno, budući da pojedini elementi različito utječu na prigušivanje. Zato je moguće da umjesto zbroja dva poboljšanja dobijemo njihovo međusobno poništavanje. To je i glavni razlog što nije moguće zbrojiti matematičke izraze prema kojima bi jednostavno izračunali vrijednost sposobnosti zvučne izolacije nekog građevinskog elementa (slično kao U-vrijednost). Na osnovi gore opisanih fizikalno-tehničkih spoznaja teoretski možemo projektirati izolacijsko staklo određene sposobnosti zvučne izolacije, ali ta teoretska rješenja treba provjeriti mjerenjem prema EN Zvučna izolacija u visokim zgradama Vrijednost sposobnosti zvučne izolacije pojedinog stakla određuje se mjerenjem u laboratoriju. Tijekom mjerenja zvuk (buka) usmjerena je pravokutno na ostakljenje. Međutim, za zgrade, posebno za one koje se nalaze tok uz prometnice, vrijedi da buka do ostakljenja na višim katovima dolazi pod drukčijim kutom. Budući da uvjeti nisu jednaki onima u laboratoriju, na objektu se izmjerena vrijednost sposobnosti zvučne izolacije razlikuje od laboratorijske (u pravilu je osjetno niža). Zato su za ostakljivanje prozora na višim katovima obično potrebna stakla veće sposobnosti zvučne izolacije. Smanjenje vrijednosti R W u području niskih frekvencija Pri većini izolacijskih stakala iz mjerne krivulje, koja je sastavni dio svake ispitne potvrde, vidljivo je snažno pogoršanje prigušivanja pri niskim frekvencijama (100 do 250 Hz). Tom pogoršanju (trenutno se još) ne pripisuje veće značenje, budući da ljudsko uho niske tonove čuje kao manje glasne. Iznimke su samo slučajevi kada takva buka izaziva gust teretni promet za koji su karakteristični duboki prigušeni tonovi. Tada je najprikladnije rješenje upotreba teških izolacijskih stakala ili stakala koja u svojoj strukturi imaju odgovarajuća lijepljena stakla

112 Utjecaj ukrasnih profila, ugrađenih u MSP, na sposobnost zvučne izolacije Prozori s pravim prečkama zbog toplinskih i zvučnih mostova imaju dosta nedostataka. Zbog slabog brtvljenja pri većem broju križnih spojeva dolazi do znatnog proboja buke. Stručnom izradom obično se te mane znatno smanjuju, ali toplinski mostovi još uvijek ostaju. Taj nedostatak u velikoj mjeri otklanja se suvremenim sustavima rešetki od ukrasnih profila (primjerice bečki križ) koji se umeću u međuprostor koji nije u neposrednom dodiru sa staklom Spektralne korekcijske vrijednosti (C, C tr ) Radi lakše usporedbe za građevinske elemente, primjerice prozore, ima smisla prikazivati vrijednost sposobnosti zvučne izolacije samo jednim podatkom. Samostalan podatak koji prikazuje vrijednost prigušivanja procijenjena je vrijednost R w. Ona se izračunava iz rezultata mjerenja koja se obavljaju pri različitim frekvencijama. U okviru uobičajenih zvukova u stambenim prostorima tim podatkom se može na zadovoljavajući način označiti koliko je učinkovit određeni građevinski element u prigušivanju buke. Ako je pak ovojnica zgrade opterećen bukom niskih frekvencija ili kada dolazi do rušenja prigušivanja (proboja) u nekom fre- kvencijskom području, prikazivanje učinkovitosti prigušivanja vrijednošću R w nije prikladno. O proboju govorimo kada u krivulji, koja povezuje rezultate mjerenja po pojedinim frekvencijama, evidentiramo ekstremni otklon prema dolje. Kako bi se uzele u obzir razlike između frekvencijskog spektra buke u stambenom okruženju i spektrom buke u okruženju s prometom, standard EN ISO uvodi korektivne vrijednosti C i C tr. Pomoću njih se vrijednost R w realno prilagođava tim spektrima (vidi poglavlje 4.11). Korektivne vrijednosti navode se u zagradi pokraj procijenjene vrijednosti. Primjer: R W(C; C tr) = 42 (-1; -4) db Ostali kriteriji koji se moraju uvažiti pri planiranju upotrebe stakala sa zvučnom izolacijom Udružene funkcije toplinske i zvučne izolacije zahtijevaju da se već pri projektiranju precizno odrede pojedine funkcijske vrijednosti. Specifične značajke tih stakala, prvenstveno šiti MSP i asimetrični sastav, mogu znatno potencirati učinak dvostrukog stakla. Zato se unaprijed mora provjeriti i niz dodatnih kriterija. 110 Staklo neke vrijednosti RW, istina, može se po želji postaviti u prozor, budući da je vrijednost prigušivanja buke jednaka u oba smjera, ali je obično deblje staklo okrenuto prema vanjskoj, fasadnoj strani. Time se znatno smanjuje iskrivljenje slike pri pogledu na staklo ili kroz njega, a istovremeno se povećava otpornost stakla na opterećenja vjetra.

113 Međutim, zbog toga će unutarnje, u pravilu tanje staklo morati preuzeti veći dio deformacija koje proizlaze iz fenomena dvostrukog stakla. Kod stakala malih dimenzija sa stranicama kraćim od 50 cm, kod stakala s MSP-om širim od 16 mm i (ili) uz nepovoljan omjer duljina stranica, rubno brtvljenje izolacijskog stakla podvrgnuto je iznimnim opterećenjima. Zato već pri projektiranju treba tražiti zajedničko rješenje koje se odnosi na strukturu stakla, širinu rubnog brtvljenja i debljinu pojedinih stakala. U mnogim slučajevima unutarnje, tanje staklo, morat će biti kaljeno. Kod stakala koja u strukturi imaju i stakla povećane apsorpcije, širina MSP-a ne smije premašivati 16 mm. I u tom slučaju treba računski provjeriti trebaju li ta stakla biti kaljena Proizvodni program stakala sa zvučnom izolacijom RX PHONE Za stakla RX PHONE karakteristične su kombinacije stakala različite debljine, širi međuprostor, ispunjen plinom, te upotreba lijepljenog stakla s posebnom folijom za zvučnu zaštitu (SC). Modificirani oblik te folije ima i dodatne mehaničke karakteristike koje tom staklu omogućavaju ispunjavanje svih zahtjeva sigurnosnog lijepljenog stakla. Kako bi odgovarala svim zahtjevima, koji se odnose na sigurno korištenje energije, ta stakla na jednoj od unutarnjih površina imaju niskoemisijski sloj. Različitim plinskim punjenjima koeficijent toplinskog prolaza prema standardu EN snižava se sve do 1,1 W/m 2 K. Oznaka proizvoda RX PHONE stakla sa zvučnom zaštitom sastoji se od sljedećih podataka: izmjerena zvučna zaštita R w u db debljina izolacijskog stakla u mm U g vrijednost u W/m 2 K prema EN Izolacijsko staklo sa zvučnom zaštitom Izmjerena zvučna zaštita R w u db Debljina izolacijskog stakla U g vrijednost prema EN Primjer: staklo sa zvučnom izolacijom RX PHONE 36/26 1,1 111

114 5.5.4 Proizvodni program stakala sa zvučnom izolacijom RX PHONE Tehnični podatki: Kombinirana toplotno in zvočnoizolirna stekla RX PHONE Oznaka proizvoda Tip Sastav vanjsko/msp/ unutarnje R w - izmjerena vrijednost EN Korektivne vrijednosti U g-nazivna vrijednost Svjetlosno-tehničke i fizikalne nazivne vrijednosti zračenja EN 410 C C tr C Ctr EN 673 LT Ra D Težina prepor. maks. površina Š:V mm db db db db db W/m 2 K % % - mm kg/m 2 m 2 - RX PHONE 36/26 1,1 6/16/ , ,8 1:6 RX PHONE 37/28 1,1 8/16/ , ,8 1:6 RX PHONE 37/32 1,1 8/18/ , ,5 1:10 RX PHONE 38/30 1,1 10/16/ , ,8 1:6 RX PHONE 39/34 1,1 10/20/ , ,8 1:6* RX PHONE 40/32 1,1 10/16/ , ,5 1:10 RX PHONE 37/22 1,1 C 6/12/ , ,8 1:6 RX PHONE 39/26 1,1 C 10/12/ , ,8 1:10 RX PHONE 39/29 1,1 4/16/9 SC , ,8 1:6 RX PHONE 41/31 1,1 6/16/9 SC , ,4 1:10 RX PHONE 42/33 1,1 8/16/9 SC , ,4 1:10 RX PHONE 43/37 1,1 8/16/13 SC , ,5 1:10 RX PHONE 45/35 1,1 10/16/9 SC , ,4 1:10 RX PHONE 46/38 1,1 13/16/9 SC , ,4 1:10 RX PHONE 47/34 1,3 9 SC/12/13 SC , ,4 1:10 RX PHONE 49/38 1,1 9 SC/16/13 SC , ,4 1:10 RX PHONE 50/42 1,1 9 SC/20/13 SC , ,4 1:10 RX PHONE 51/45 1,4 17 SC/15/13 SC , ,5 1:10 RX PHONE 33/36 0,7 4/12/4/12/4** , ,8 1:6 RX PHONE 32/36 0,5 C 4/12/4/12/4** , ,8 1:6 RX PHONE 39/43 0,5 C 8/12/5/12/6** , ,5 1:10 * Pri omjeru stranica > 2:1 preporučujemo da tanje staklo bude kaljeno ** Dva stakla s Low-e slojem SC zvučno zaštitna folija Pri debljim staklima vlastita boja izolacijskog stakla može postati jače zelenkasta. Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla. Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veličinu stakla koje za mjerenje određuje EN. Maksimalna težina izolacijskog stakla 500 kg. Navedeni su samo osnovni tipovi, za ostale strukture nazovite tehničku službu tvrtke REFLEX. 112

115 Krivulje sposobnosti zvučne izolacije Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Frekvenca [Hz] Frekvenca [Hz] Frekvenca [Hz] Tip: 36/26 1,1 Tip: 37/28 1,1 Tip: 37/32 1,1 Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Frekvencija [Hz] Frekvencija [Hz] Frekvencija [Hz] Tip: 38/30 1,1 Tip: 39/34 1,1 Tip: 40/32 1,1 Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Frekvencija [Hz] Frekvencija [Hz] Frekvencija [Hz] Tip: 37/22 1,1 C Tip: 39/26 1,1 C Tip: 39/29 1,1 113

116 Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Frekvencija [Hz] Frekvencija [Hz] Frekvencija [Hz] Tip: 41/31 1,1 Tip: 42/33 1,1 Tip: 43/37 1,1 Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Frekvencija [Hz] Frekvencija [Hz] Frekvencija [Hz] Tip: 45/35 1,1 Tip: 46/38 1,1 Tip: 47/34 1,3 Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Frekvencija [Hz] Frekvencija [Hz] Frekvencija [Hz] Tip: 49/38 1,1 Tip: 50/42 1,1 Tip: 51/45 1,4 114

117 Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Izmjerena spos. zvučne izolacije R [db] Frekvencija [Hz] Frekvencija [Hz] Frekvencija [Hz] Tip: 33/36 0,7 Tip: 32/36 0,5 C Tip: 39/43 0,5 C

118 5.6 Izolacijska stakla sa zaštitom od sunca RX SUN Teorija 5.6 Ako usporedimo značajke ostakljenja u stanogradnji i gradnji poslovnih objekata, primjećujemo da je za oba stakla primarni zahtjev što veća propusnost svjetlosti (LT) i što manji gubici energije grijanja (niska U g vrijednost). Međutim, različiti su zahtjevi u odnosu na količinu sunčeve energije koju propuštaju (g-vrijednost). U stanogradnji želimo da kroz ostakljenje prodre što više sunčeve energije. Iskorištavanje pasivne sunčeve energije znači besplatan izvor grijanja koji znatno doprinosi smanjenju potrebne količine energije grijanja. Velika propusnost energije ljeti, istina, izaziva pregrijavanje prostora, ali se taj problem izbjegava korištenjem različitih sjenila. Staklo daje (i zbog široke palete boja) poseban pečat oblikovanju najzahtjevnijih poslovnih, upravnih i industrijskih objekata. Ostakljenja tih objekata obično su sastavljena od velikih staklenih površina. Ako bismo u oba slučaja koristili uobičajeno staklo s toplinskom zaštitom, dolazilo bi do velikog pregrijavanja unutrašnjosti zgrada i to ne samo ljeti. Budući da pri takvim fasadama postavljanje vanjskih sjenila nije prikladno, a učinkovitost unutarnjih je samo simbolična, mora se upotrijebiti staklo koje propušta što manje sunčeve energije, dakle, staklo sa zaštitom od sunca. Na taj se način sprečava osjetnije pregrijavanje prostora, osiguravaju se ugodni uvjeti za boravak, a istovremeno se znatno smanjuju troškovi hlađenja koji su inače nekoliko puta viši od troškova grijanja. U dijagramu u poglavlju 4.6, koji predstavlja strukturu sunčevog spektra, vidimo da od njegove ukupne količine energije (100 %) na kratkovalno infracrveno zračenje otpada samo 41 %, na UV zrake 4 %, a preostalih 54 % na zrake vidljive svjetlosti. Ako ne želimo smanjiti propusnost stakla za vidljivu svjetlost, teoretski možemo smanjiti propusnost sunčeve energije kroz ostakljenje samo za 45 %. Budući da to za učinkovitiju zaštitu od sunca nije dovoljno, treba filtrirati i dio vidljive svjetlosti. Rezultat toga je dobro vidljiv pri apsorpcijskim i refleksnim staklima sa zaštitom od sunca, gdje smanjenje vrijednosti g prati smanjenje vrijednosti LT. U trećem poglavlju opisali smo mehanizme prijenosa energije koju pri padu na staklo odaje sunčevo zračenje. Međutim, različiti su zahtjevi u odnosu na količinu sunčeve energije koju propuštaju (g-vrijednost). Ako su njihove vrijednosti izražene u postocima, njihov je zbroj uvijek 100. Kada želimo dobiti staklo sa zaštitom od sunca, dakle staklo s malom propusnošću sunčeve energije, jednome (u pravilu vanjskom) od dva stakla u izolacijskom staklu na odgovarajući način moramo modificirati barem jedan od preostala dva mehanizma. Ta modifikacija može se postići na više načina: Ako je staklo obojeno (float u boji), apsorpcija energije se povećava. Nanošenjem tankog sloja metalnih oksida (hc-hard coating, pirolitički nanos) povećava se refleksija energije. 116

119 Pirolitički nanos metalnih oksida na float staklu u boji istovremeno se povećava refleksija i apsorpcija energije. Ako je vanjsko apsorpcijsko ili refleksno staklo u paru sa staklom Low-e, posredno se dodatno smanjuje propusnost energije. Niskoemisijski nanos s unutarnje strane unutarnjeg stakla smanjuje indirektni prolaz sunčeve energije (odnosno, onaj dio već apsorbirane energije koji bi tijekom hlađenja sekundarnom emisijom u obliku dugovalnih IC-zraka kroz drugo staklo prešao u unutrašnjost zgrade. Time što unutarnje staklo odbije spomenute zrake natrag prema prvom staklu, prvom se staklu još dodatno povećava apsorpcija. Suvremena visokoselektivna stakla s unutarnje strane vanjskog stakla imaju meki (sc-soft coated) višeslojni nanos različitih metala. Odgovarajućim kombiniranjem tih slojeva može se postići djelovanje nanosa tako da štiti od sunca i topline te da ima željenu boju. Propusnost sunčeve energije (g) Refleksna stakla Masovno obojena stakla Visokoselektivna stakla 60 Propusnost svjetlosti (LT) 3mm Float Sva stakla sa zaštitom od sunca, osim stakala s mekim nanosom, imaju i znatnu manu: koliko je manja propusnost sunčeve energije, toliko je manja i propusnost za svjetlost. To u praksi znači da ostakljenje, koje osigurava visoku zaštitu od sunca, a istovremeno snažno smanjuje osvijetljenost prostora u unutrašnjosti zgrade. Zbog toga se stakla sa zaštitom od sunca koriste samo za zastakljivanje poslovnih objekata, ali ne i stambenih zgrada. I u slučaju da stambene zgrade imaju veće ostakljene površine, odnos između staklene površine i tlocrta korisnih površina ne bi bio povoljan. To znači da bi zbog korištenja stakala sa sunčevom zaštitom osvijetljenost prostora bila apsolutno premala i boravak bi bio moguć samo uz umjetnu rasvjetu. Iz ovog razmišljanja razvidno je da je u staklarstvu namijenjenog zgradarstvu vrlo važna korelacija između propusnosti vidljive svjetlosti i sunčeve topline. Označuje se pojmom selektivnost (S), a uz to se više puta koristi i izraz par vrijednosti. Kod stakala s mekim nanosima taj broj iznosi oko 2, kod pirolitičkih, polurefleksnih stakala samo oko 1, a kod apsorpcijskih još manje. Vrijednost S (zajedno s opisom boje stakla) obično se koristi kao identifikacijska oznaka za tip stakla sa zaštitom od sunca. Primjer: RX SUN SSS Green 47/31 staklo sa zaštitom od sunca zelene boje, s propusnošću za vidljivu svjetlost LT = 47 % i propusnošću sunčeve energije g = 31 %

120 5.6.2 Apsorpcijska stakla sa zaštitom od sunca PLANIBEL COLOR float u boji Pri proizvodnji float stakla potrebnim sirovinama (Si, Na, Ca, K) mogu se dodati elementi čije molekule apsorbiraju znatno više elektromagnetnog zračenja. Obično su to različiti metali u obliku soli. Tako se dobivaju stakla koja zbog povećane apsorpcije kratkovalnih IC-zraka osiguravaju znatno veću zaštitu od sunca. Budući da pri tome povećava i apsorpcija dijela vidljivog svjetla, ta stakla imaju manju propusnost za svjetlost (LT), a istodobno pogled na staklo, odnosno kroz njega više nije neutralan u odnosu na boju. Danas se apsorpcijska stakla izrađuju u sivoj, zelenoj, brončanoj i plavoj boji. Propusnost sunčevog zračenja kroz prozirni i zeleni float Refleksija Propusnost i apsorpcija (%) Refleksija (%) Apsorpcija Propusnost Valna duljina (nm) Refleksija Propusnost i apsorpcija (%) Refleksija (%) Apsorpcija Propusnost Valna duljina (nm) Intenzitet boje raste s debljinom stakla. Odbojnost (refleksija) svjetlosti kod tih stakala je niža nego kod prozorskog stakla. Ako zbog bolje toplinske zaštite ta stakla ugradimo u izolacijsko staklo zajedno s niskoemisijskim staklom, dodatno se poboljšava zaštita od sunca. 118

121 Do smanjene propusnosti zračenja dolazi zbog odbijanja dijela kratkovalnih IC-zraka na niskoemisijskom sloju. Odbijenu energiju apsorbira prvo staklo kojemu se time već ionako visok stupanj apsorpcije još povećava. To treba uzeti u obzir pri projektiranju ostakljenja apsorpcijskim staklima kod kojih viša toplinska opterećenja (zagrijavanje stakla) povećavaju mogućnost nastanka toplinskog loma. Zbog toga neka stakla (ovisno o veličini i položaju s obzirom na položaj sunca) treba kaliti, što je još važnije u slučajevima kada je njihova apsorpcija energije veća od 50 %. Tvrtka REFLEX za izradu svojih apsorpcijskih stakala sa zaštitom od sunca koristi float u boji Planibel Color, koji izrađuje belgijska tvrtka AGC. U praksi mnogi to staklo zamjenjuju sa staklom Parsol. Međutim, to staklo ime identične karakteristike, ali ga izrađuje francuska firma St. Gobain. Low-e sloj Vanjsko staklo u boji Plemeniti plin Sredstvo za sušenje Vanjsko brtvilo Thyokol Unutra Distancer Unutarnje brtvilo Butyl Tehnički podaci: Apsorpcijska stakla sa zaštitom od sunca RX SUN Oznaka proizvoda Sastav vanjsko /MSP/ unutarnje U g nazivna vrijednost EN 673 Svjetlosno-tehničke i fizikalne nazivne vrijednosti zračenja EN 410 g - vrijednost LT propusnost svjetlosti LR refleksija svjetlosti prema van EA* apsorpcija energije vani EA* apsorpcija energije unutra Faktor sjenčanja Selektivnost Debljina Težina Preporučena maksimalna površina Maksimalni omjer stranica mm W/m 2 K % % % % % - - mm kg/m 2 m 2 - RX SUN Green 6/16/4 1, ,48 1, ,8 1:6 RX SUN Grey 6/16/4 1, ,44 1, ,8 1:6 RX SUN Bronze 6/16/4 1, ,46 1, ,8 1:6 RX SUN Dark Blue 6/16/4 1, ,44 1, ,8 1:6 RX SUN Priva Blue 6/16/4 1, ,26 1, ,8 1:6 RX SUN Azur 6/16/4 1, ,51 1, ,8 1:6 * ako je EA > 50 %, preporučujemo kaljeno staklo Unutarnje staklo Low-e i u međuprostoru argon. Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla. Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veličinu stakla koje za mjerenje određuje EN. 119

122 5.6.3 Refleksna stakla sa zaštitom od sunca STOPSOL - stakla s tvrdim refleksnim slojem (HC stakla) Proizvodnja toga stakla uključena je u proizvodnju prozirnog float stakla ili float stakla u boji. Kada vruća staklena traka napusti kadu s tekućim kositrom, po površini se ravnomjerno raspršuje metalni prah. Zbog toplinske energije stakla prah se razgrađuje i zajedno s kisikom iz atmosfere stvara poluprovodljivi sloj metalnog oksida. On se kao emajl čvrsto vezuje s površinom stakla i mehanički je vrlo otporan. Zato se ta stakla mogu obrađivati i oblikovati kao obično staklo. Budući da je metalni nanos otporan i na atmosferske utjecaje, ta stakla mogu se koristiti i za jednostruka ostakljenja. S obzirom na način izrade, ta vrsta stakala sa zaštitom od sunca nazivaju se pirolitičkim ili jednostavno hc staklima (hc-hard coating ili tvrdi nanos). U praksi se već dugo koristi i naziv refleksna stakla sa zaštitom od sunca, ali se taj pojam, stručno gledano, odnosi više na odbojnost vidljive svjetlosti. Budući da bi se ta vrsta stakala trebala odlikovati prvenstveno visokom odbojnošću sunčeve energije, u stručnim krugovima uvrštavaju se samo među polurefleksna stakla. Prava refleksna stakla su samo visokoselektivna stakla (vidi poglavlje 5.6.5). Ako su refleksna stakla ugrađena tako da je metalni sloj okrenut prema okolici (na poz. 1), visoku odbojnost za svjetlost imaju u srebrno-metalnoj boji. U tom se slučaju zbog zrcalnog efekta okolni predmeti na vanjskim površinama stakala u smislu boja oslikavaju više-manje neutralno. Tu značajku arhitekti često koriste pri oblikovanju vanjske ovojnice zgrade. Low-e sloj Vanjsko refleksno staklo Plemeniti plin Sredstvo za sušenje Vanjsko brtvilo Thyokol Unutra Distancer Unutarnje brtvilo Butyl Kada su refleksni nanosi naneseni na staklo u boji, metalni odsjaj preuzima i dio njegove boje. Ta boja još više dolazi do izražaja kada je nanos na staklu okrenut prema unutra (na poz. 2). U tom se slučaju refleksija (svjetlosti i energije), istina, smanjuje, ali se povećava apsorpcija. Zato staklo dobiva još učinkovitiju funkciju zaštite od sunca (učinkovitost mu se dodatno povećava ako u izolacijskom staklu nastupa u paru s niskoemisijskim staklom), što u nekim slučajevima može dovesti do pregrijavanja stakla. Kada to zahtijevaju veličina i položaj, a prvenstveno u slučajevima kada je apsorpcija veća od 50 %, odlučujemo se za prethodno kaljenje spomenutih stakala. 120

123 Na donjoj slici prikazani su mehanizmi prolaza sunčevog zračenja kroz zeleno staklo sa sunčevom zaštitom s tvrdim slojem na poziciji 1. REFLEX za izradu refleksnih stakala sa sunčevom zaštitom koristi pirolitička stakla Stopsol koja proizvodi firma AGC. Na identičnu osnovu prozirno float staklo ili float staklo u boji nanose se tri različite vrste metalnih slojeva: Supersilver (SS), Classic (C) i Super SilverLight (SSL). Spomenuti slojevi ne razlikuju se samo po svjetlosnim i energetsko-tehničkim karakteristikama, već i po nijansi boje odbijene svjetlosti: odbijanje svjetlosti na sloju Supersilver je metalno-srebrne boje odbijanje svjetlosti na sloju Super SilverLight je metalno-srebrne boje nježno plave nijanse odbijanje svjetlosti na sloju Classic je metalne boje zlatnosmeđe nijanse

124 Ponuda stakala STOPSOL Vrsta nanosa Boja Podloga Debljine STOPSOL Classic clear Planibel clear 4, 5, 6, 8, 10 STOPSOL Classic bronze Planibel bronze 4, 5, 6 STOPSOL Classic grey Planibel grey 4, 5, 6 STOPSOL Classic green Planibel green 4, 5, 6, 8 STOPSOL SuperSilver clear Planibel clear 4, 5, 6, 8 STOPSOL SuperSilver grey Planibel grey 5, 6, 8 STOPSOL SuperSilver green Planibel green 6, 8 STOPSOL SuperSilver Dark blue Planibel Dark Blue 6, 8 STOPSOL Super SilverLight Priva Blue Planibel Priva Blue 6, 8 Tehnički podaci: Refleksna stakla sa zaštitom od sunca RX SUN** Oznaka proizvoda Sastav vanjsko /MSP/ unutarnje U g nazivna vrijednost EN 673 Svjetlosno-tehničke i fizikalne nazivne vrijednosti zračenja EN 410 g - vrijednost LT propusnost svjetlosti LR refleksija svjetlosti prema van EA* apsorpcija energije vani EA* apsorpcija energije unutra Faktor sjenčanja Selektivnost Debljina Težina Preporučena maksimalna površina Maksimalni omjer stranica mm W/m 2 K % % % % % - - mm kg/m 2 m 2 - RX SUN SSS Clear 6/16/4 1, ,58 1, ,8 1:6 RX SUN SC Clear 6/16/4 1, ,40 1, ,8 1:6 RX SUN SSS Green 6/16/4 1, ,36 1, ,8 1:6 RX SUN SC Green 6/16/4 1, ,25 1, ,8 1:6 RX SUN SSS Grey 6/16/4 1, ,33 1, ,8 1:6 RX SUN SC Grey 6/16/4 1, ,25 0, ,8 1:6 RX SUN SC Bronze 6/16/4 1, ,28 0, ,8 1:6 RX SUN SSS Dark Blue 6/16/4 1, ,33 1, ,8 1:6 RX SUN SSSL PrivaBlue 6/16/4 1, ,21 1, ,8 1:6 * ako je EA > 50 %, preporučujemo kaljeno staklo ** refleksni sloj na poziciji 2 Unutarnje staklo Low-e i u međuprostoru argon. Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla. Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veličinu stakla koje za mjerenje određuje EN. 122

125 Sunergy Sunergy staklo sa zaštitom od sunca odlikuje se visokom propusnošću svjetlosti, malom refleksijom i neutralnim aspektom. To je staklo s tvrdim nanosom (pirolitički nanos), prikladnim za mnoge obrade, i za kaljenje. Nanos je obično u izolacijskom staklu na poziciji 2. Zahvaljujući dobroj opstojnosti tog sloja njime se može rukovati slično kao s običnim staklom; može se lijepiti, savijati, kaliti i emajlirati. Boja za emajliranje nanosi se na stranu bez nanosa, dakle na poziciju 1. Pri lijepljenju je nanos na poziciji 1 ili 4, dakle ne u doticaju s PVB folijom. Optimalna vrijednosti koeficijenta toplinskog prolaza za ta stakla dobiva se samo ako su u paru s Low-e staklom. Tehnički podaci: Refleksna stakla sa zaštitom od sunca RX SUN** Oznaka proizvoda Sastav vanjsko /MSP/ unutarnje U g nazivna vrijednost EN 673 Svjetlosno-tehničke i fizikalne nazivne vrijednosti zračenja EN 410 g - vrijednost LT propusnost svjetlosti LR refleksija svjetlosti prema van EA* apsorpcija energije vani EA* apsorpcija energije unutra Faktor sjenčanja Selektivnost Debljina Težina Preporučena maksimalna površina Maksimalni omjer stranica mm W/m 2 K % % % % % - - mm kg/m 2 m 2 - RX SUN Sunergy Clear 6/16/4 1, ,55 1, ,8 1:6 RX SUN Sunergy Green 6/16/4 1, ,36 1, ,8 1:6 RX SUN Sunergy Azur 6/16/4 1, ,40 1, ,8 1:6 RX SUN Sunergy Dark Blue 6/16/4 1, ,31 1, ,8 1:6 * ako je EA > 50 %, preporučujemo kaljeno staklo ** refleksni sloj na poziciji 2 Unutarnje staklo Low-e i u međuprostoru argon. Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla. Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veličinu stakla koje za mjerenje određuje EN. 123

126 Sunguard Solar Posebnom tehnikom nanošenja (Silacoat ) na staklo se nanosi sloj za zaštitu od sunca. Stakla s takvim karakteristikama su SUNGUARD SOLAR (SGS) kod kojih je taj sloj na prozirnom ili zelenom float staklu. Kod svih oblika ostakljenja (jednostruko, izolacijsko, lijepljeno) nanos mora biti uvijek na poziciji 2. Zahvaljujući dobroj opstojnosti tog sloja njime se može rukovati slično kao s običnim staklom; može se lijepiti, savijati, kaliti i emajlirati. Boja za emajliranje uvijek se nanosi na metalni nanos, dakle na poziciju 2. U usporedbi s ostalim staklima za zaštitu od sunca s tvrdim nanosom prednosti stakla SUN GUARD su mnogo niža refleksija svjetlosti i bolja selektivnost. Optimalna vrijednosti koeficijenta toplinskog prolaza za ta stakla dobiva se samo ako su u paru s Low-e staklom. Tehnički podaci: Refleksna stakla sa zaštitom od sunca RX SUN** Oznaka proizvoda Sastav vanjsko /MSP/ unutarnje U g nazivna vrijednost EN 673 Svjetlosno-tehničke i fizikalne nazivne vrijednosti zračenja EN 410 g - vrijednost LT propusnost svjetlosti LR refleksija svjetlosti prema van EA* apsorpcija energije vani EA* apsorpcija energije unutra Faktor sjenčanja Selektivnost Debljina Težina Preporučena maksimalna površina Maksimalni omjer stranica mm W/m 2 K % % % % % - - mm kg/m 2 m 2 - SUNGUARD SOLAR na ExtraClear staklu RX SUN SGS Neutral 67 6/16/4 1, ,61 1, ,8 1:6 RX SUN SGS Light Blue 52 6/16/4 1, ,46 1, ,8 1:6 RX SUN SGS Silver Grey 32 6/16/4 1, ,30 1, ,8 1:6 RX SUN SGS Royal Blue 20 6/16/4 1, ,24 1, ,8 1:6 RX SUN SGS Silver 20 6/16/4 1, ,21 1, ,8 1:6 RX SUN SGS Silver 08 6/16/4 1, ,13 0, ,8 1:6 SUNGUARD SOLAR na zelenom staklu RX SUN SGS Green 67 6/16/4 1, ,38 1, ,8 1:6 RX SUN SGS Green 52 6/16/4 1, ,30 1, ,8 1:6 RX SUN SGS Green 32 6/16/4 1, ,21 1, ,8 1:6 RX SUN SGS Aquamarine 20 6/16/4 1, ,16 1, ,8 1:6 RX SUN SGS Green 20 6/16/4 1, ,16 1, ,8 1:6 RX SUN SGS Silver Green 08 6/16/4 1, ,10 0, ,8 1:6 * ako je EA > 50 %, preporučujemo kaljeno staklo ** refleksni sloj na poziciji 2 Unutarnje staklo Low-e i u međuprostoru argon. Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla. Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veličinu stakla koje za mjerenje određuje EN. 124

127 5.6.4 Kombinirana stakla sa zvučnom i toplinskom zaštitom Stakla s kombiniranim nanosom SUNGUARD HP Posebnom tehnikom nanošenja (Silacoat ) na staklo se može nanijeti sloj koji u sebi udružuje zaštitu od topline i od sunca. Stakla s takvim karakteristikama su SUN- GUARD HP (SG HP) kod kojih je taj sloj na prozirnom ili zelenom float staklu. Nanos u izolacijskom staklu mora biti na poziciji 2. Zahvaljujući dobroj opstojnosti tog sloja njime se može rukovati slično kao s običnim staklom; može se lijepiti, savijati, kaliti i emajlirati. Pri lijepljenju je nanos na poziciji 1 ili 4, dakle ne u doticaju s PVB folijom. Ako se okrene na poziciju 2, gube se karakteristike toplinske zaštite. U usporedbi s ostalim staklima za zaštitu od sunca s tvrdim nanosom prednosti stakla SUN GUARD HP su mnogo niža refleksija svjetlosti i bolja selektivnost. Usprkos tome da sloj ima i funkciju toplinske zaštite, za suvremeno izolacijsko staklo nije dovoljna (U g vrijednost > od 1,1 W/m 2 K). Tehnički podaci: Refleksna stakla sa zaštitom od sunca RX SUN** Oznaka proizvoda Sastav vanjsko /MSP/ unutarnje U g nazivna vrijednost EN 673 Svjetlosno-tehničke i fizikalne nazivne vrijednosti zračenja EN 410 g - vrijednost LT propusnost svjetlosti LR refleksija svjetlosti prema van EA* apsorpcija energije vani EA* apsorpcija energije unutra Faktor sjenčanja Selektivnost Debljina Težina Preporučena maksimalna površina Maksimalni omjer stranica mm W/m 2 K % % % % % - - mm kg/m 2 m 2 - SUNGUARD HP na ExtraClear staklu RX SUN SG HP Light Blue 63 6/16/4 1, ,65 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Neutral 61*** 6/16/4 1, ,53 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Neutral 50 6/16/4 1, ,51 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Silver 35 6/16/4 1, ,33 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Neutral 40 6/16/4 1, ,41 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Royal Blue 40 6/16/4 1, ,39 1, ,8 1:6 SUNGUARD HP na zelenom staklu RX SUN SG HP Green 64 6/16/4 1, ,44 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Green 63 6/16/4 1, ,40 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Green 61 6/16/4 1, ,35 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Green 50 6/16/4 1, ,34 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Silver Green 35 6/16/4 1, ,23 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Green 40 6/16/4 1, ,28 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Aquamarine 40 6/16/4 1, ,25 1, ,8 1:6 * ako je EA > 50 %, preporučujemo kaljeno staklo ** nanos na poziciji 2 *** vrijednosti vrijede nakon kaljenja Unutarnje staklo float i u međuprostoru argon. Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla. Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veličinu stakla koje za mjerenje određuje EN. 125

128 5.6.5 Visokoselektivna stakla sa zaštitom od sunca Stakla s mekim kombiniranim nanosom Stopray, Sunguard HS i Ipasol Već u uvodu u ovo poglavlje naglasili smo da su za stakla sa zaštitom od sunca karakteristični visoka propusnost svjetlosti, niska propusnost sunčeve energije i niski toplinski gubici. Apsorpcijska i refleksna stakla koja često koristimo za ostakljena sa zaštitom od sunca mogu propuštati manje sunčeve energije, ali istovremeno, nažalost, i manje vidljive svjetlosti. Ako takvo staklo treba osiguravati toplinsku zaštitu, u izolacijskom staklu mora nastupati zajedno s niskoemisijskim staklom. Suvremeni postupak elektromagnetnog raspršivanja u vakuumu omogućuje nanos tankih slojeva metalnih iona na staklo. Kombinacijama različitih metala i u slojevima različite debljine može se izraditi nanos koji predstavlja branu (filtar) za ulaznu sunčevu, ali i za izlanu energiju grijanja. Na taj način dobiva se staklo koje osigurava dvostruku zaštitu: toplinsku i od sunca. Stakla s takvim karakteristikama usprkos višeslojnom nanosu ipak propuštaju vrlo mnogo vidljiva svjetlosti, zato ih nazivamo i visokoselektivnim staklima. Često ih zbog magnetronskog nanošenja nazivaju i staklima s mekim nanosom (soft coated glass). Visokoselektivna stakla odlikuju se sljedećim: visokom propusnošću za svjetlost (LT) niskom propusnošću sunčeve energije (g) posljedičnom visokom selektivnošću (S) niskim toplinskim gubicima (U g). Visokoselektivni nanos Vani Punjenje plinom Sredstvo za sušenje Sekundarno brtvilo npr. Polysulfid Unutra Distancer Primarno brtvilo Butyl Na staklima su metalni slojevi naneseni katodnim raspršivanjem koji su mehanički i atmosferski osjetljivi. Zato se u izolacijsko staklo moraju ugrađivati, isto kao i niskoemisijska stakla Low-e, tako da metalni nanos bude okrenut prema međuprostoru. Ako visokoselektivno staklo treba očuvati funkciju zaštite od sunca (g), u izolacijsko staklo mora se umetnuti kao vanjsko staklo (nanos na poziciji 2), a prethodno s rubova radi boljeg prianjanja brtvenih masa treba odstraniti metalni nanos. Uz opisane prednosti visokoselektivnih stakala treba spomenuti i sljedeće: Niska refleksija svjetlosti omogućuje izvedbe transparentnih fasada za koje je karakterističan neograničen pogled iz zgrade i u nju. Na taj se način relativno jednostavno može ostvariti ideja o takozvanoj živoj zgradi. 126

129 Metalni nanos ne djeluje samo kao toplinski zaštitni filtar, nego staklu može dati i nijansu boje. Budući da je za visokoselektivna stakla karakteristična niska apsorpcija, u pravilu ih ne treba kaliti. Ta stakla, standardne debljine 6 mm, obično se ugrađuju u izolacijsko staklo zajedno s prozirnim float staklom debljine 4 mm. Tanko unutarnje staklo značajno doprinosi ljepšem vanjskom izgledu zgrade jer jako smanjuje mogućnost nastanka optičkog iskrivljenja zbog učinka dvostrukog stakla. Za izradu visokoselektivnih stakala sa zaštitom od sunca REFLEX koristi stakla Ipasol, Stopray i Sunguard HS. Tehnički podaci: Refleksna stakla sa zaštitom od sunca RX SUN** Oznaka proizvoda Sastav vanjsko /MSP/ unutarnje U g nazivna vrijednost EN 673 Svjetlosno-tehničke i fizikalne nazivne vrijednosti zračenja EN 410 g - vrijednost LT propusnost svjetlosti mm W/m 2 K % % % % % - - mm kg/m 2 m 2 - RX SUN Neutral 73/42 6/16/4 1, ,53 1, ,8 1:6 RX SUN Neutral 70/39 6/16/4 1, ,49 1, ,8 1:6 RX SUN Neutral 68/37 6/16/4 1, ,46 1, ,8 1:6 RX SUN Neutral 61/33 6/16/4 1, ,41 1, ,8 1:6 RX SUN Neutral 60/33 6/16/4 1, ,41 1, ,8 1:6 RX SUN Neutral 50/27 6/16/4 1, ,34 1, ,8 1:6 RX SUN Neutral 48/27 6/16/4 1, ,34 1, ,8 1:6 RX SUN Shine 40/22 6/16/4 1, ,28 1, ,8 1:6 RX SUN Platin 25/15 6/16/4 1, ,19 1, ,8 1:6 RX SUN Platin 31/17 6/16/4 1, ,23 1, ,8 1:6 RX SUN Lime 61 T*** 6/16/4 1, ,40 1, ,8 1:6 RX SUN Vision 60 T*** 6/16/4 1, ,46 1, ,8 1:6 RX SUN Vision 50 T*** 6/16/4 1, ,39 1, ,8 1:6 RX SUN Indigo 48 T*** 6/16/4 1, ,36 1, ,8 1:6 RX SUN Titanium 37 T*** 6/16/4 1, ,33 1, ,8 1:6 RX SUN Energy NT*** 6/16/4 1, ,55 1, ,8 1:6 LR refleksija svjetlosti prema van EA* apsorpcija energije vani EA* apsorpcija energije unutra * ako je EA > 50 %, preporučujemo kaljeno staklo ** nanos na poziciji 2 *** vrijednosti vrijede nakon kaljenja obavezno u kaljenoj izvedbi Unutarnje staklo float i u međuprostoru argon. Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla. Navedene funkcionalne vrijednosti odnose se na veličinu stakla koje za mjerenje određuje EN Faktor sjenčanja Selektivnost Debljina Težina Preporučena maksimalna površina Maksimalni omjer stranica

130 5.6.6 Stakleni parapeti REFLEX Pomoću staklenih parapeta arhitekt može oblikovati vanjsku ovojnicu zgrade tako da postigne učinak harmonične cjeline. Točno određeni odnos između prozora i parapeta omogućava i oblikovanje potpuno skladnog, a i ciljno naglašenog izgleda fasade. Funkcionalno gledano, stakleni parapet ima mnoge prednosti jer je staklo: vremenski postojano otporno na ekološke utjecaje otporno na starenje otporno na mehaničke utjecaje nezahtjevno u smislu održavanja. Različite građevinske konstrukcije u pravilu dopuštaju izvedbu dva tipa fasadnih konstrukcija. Za izradu hladnih fasada dolaze u obzir parapetne ploče od jednostrukog ili dvostrukog stakla (izolacijsko staklo), a u protivnom se u tople fasade ugrađuju parapetni paneli. To su elementi od jednostrukog ili dvostrukog stakla koji su na poleđini izolacijskim materijalom (mineralnom vunom, PU-pjenom, pjenastim staklom i slično) povezani u kompaktni panel Hladne fasade Hladne fasade su zidne konstrukcije, sastavljene od dvije ovojnice kod kojih je međuprostor ventiliran (vidi sliku). 1. Vanjska ovojnica Vanjsko staklo, koje čine jednostruka ili dvostruka parapetna ploča od kaljenog stakla, ima funkciju: arhitektonskog elementa zaštite od vremenskih utjecaja. Izolacijsko staklo obično ima međuprostor širine 6 mm. 2. Unutarnja ovojnica Nosivi vanjski zid ima funkciju: nosivog elementa za staklene parapete završetka prostora toplinske izolacije. 3. Međuprostor Međuprostor između vanjske i unutarnje ovojnice potreban je za: odvodnju vlage (ventiliranjem) 128

131 odvodnju topline koju je apsorbirao parapetni element. Obje funkcije važne su u prvom redu pri izolacijskom staklu jer bi u protivnom rubno brtvljenje bilo izloženo prevelikim opterećenjima. Međuprostor za ventiliranje uz parapetnu ploču mora biti od jednostrukog stakla, dimenzioniran u skladu s DIN T1. udaljenost između parapetne ploče i zida mora iznositi najmanje 20 mm, poprečni presjek otvora za dovod i odvod zraka mora iznositi najmanje 50 cm 2 /tm. Ako je parapetna ploča izolacijsko staklo, zbog većeg pregrijavanja udaljenost između zida i elementa mora iznositi najmanje 30 mm. Donji dovodni otvor iznosi 40 % umnoška širine stakla i međuprostora, dakle najmanje 120 cm2/tm, Donji odvodni otvor iznosi 50 % umnoška širine stakla i međuprostora, dakle najmanje 150 cm2/tm. Tople fasade Tople fasade su zidne konstrukcije od jedne ovojnice koje na poleđini nisu ventilirane. Sačinjene su od parapetnih panela, izrađenih od jednostrukog ili dvostrukog staklenog elementa, izolacijskog materijala i parne brane. Takav panel (slično kao izolacijsko staklo) može se ugraditi u nosivu konstrukciju. Parapetni panel, kao i parapetna ploča u slučaju hladne fasade, ima funkciju: arhitektonskog elementa zaštite od vremenskih utjecaja Dodatno mora vršiti i funkciju: toplinske zaštite zvučne zaštite završetka prostora. Parapetni panel ne preuzima nikakvu nosivu funkciju. Budući da kod tople fasade nema ventilacije sa stražnje strane, za izolacijsko staklo u parapetnom panelu vrijede sljedeće zakonitosti: dopušten je onaj tip ostakljenja pri kojem je element učvršćen četiri puta međuprostor ne smije biti širi od 4 mm ona stakla moraju biti kaljena i s toplinskim ispitivanjem ESG-H. 129

132 Opće značajke parapetnih elemenata REFLEX Parapetni elementi REFLEX izrađeni su od kaljenog stakla s toplinskim ispitivanjem ESG-H čija kvaliteta odgovara zahtjevima EN Ako nema drugačijih zahtjeva, pri dimenzioniranju debljine kaljenog stakla uzimaju se u obzir opterećenja koja navodi DIN T1. Iz 4. dijela tog standarda treba sumirati osnove za izračun debljine. Kod parapetnih stakala REFLEX u standardnoj izvedbi rubovi stakla su obrušeni. Budući da se preporučuje da barem slobodne stranice jednostrukih parapetnih elemenata budu fino obrušene, iz narudžbe mora biti vidljivo koje su stranice slobodne. Struktura parapetnih ploča REFLEX za hladne fasade Izvedba Način ostakljenja Dodatne upute za ugradnju i ostakljenje 4x poduprto 2x poduprto točkasto Nikakva 4x poduprto 2x poduprto točkasto Nikakva 4x poduprto Pri rukovanju se folija ne smije oštetiti, pri ostakljivanju s brtvilima kontrola kompatibilnosti s folijom. Sustav ostakljenja mora osiguravati opstanak slomljene parapetne ploče u okviru. 4x poduprto 2x poduprto Pri 2x poduprtom sustavu rubno brtvljenje mora biti izvedeno odgovarajućim silikonom. 130

133 Struktura parapetnih panela REFLEX za tople fasade Izvedba Način ostakljenja Dodatne upute za ugradnju i ostakljenje x poduprto Utor mora biti potpuno ventiliran Nije dopušteno zapunjavanje utora brtvilom Otvori za izjednačenje tlakova moraju biti okrenuti nadolje Ostakljenje se mora izvoditi prema smjernicama tvrtke REFLEX za ostakljivanje 131

134 Građevinsko-fizikalne karakteristike parapetnih panela Toplinska sposobnost izolacije Izrada ruba panela sa stepenicom Budući da je parapetni panel nositelj toplinske zaštite pri toploj fasadi, debljina izolacijskog materijala, koji je sastavni dio panela, mora biti na odgovarajući način dimenzionirana. Izrada ruba panela bez stepenice Parametri koji određuju ukupnu debljinu panela: zahtijevani koeficijent prolaza topline (U-vrijednost) i vrsta izolacijskog materijala koji se koristi. Ako debljina parapetnog panela premašuje debljinu utora ostakljenja, panel se može izraditi kao stepenica (slika gore). Na taj način može se ugraditi u utor željene širine. Sposobnost zvučne izolacije Uz upotrebu određenih izolacijskih materijala s parapetnim panelima REFLEX mogu se postići i dodatni učinci zvučne izolacije. Stvarna vrijednost RW takvog panela mora se odrediti pokusom. Vatrootpornost Ako su dani dodatni zahtjevi za vatrootpornost, moraju se upotrijebiti nezapaljivi materijali. 132

135 Usporedba značajki izolacijskih materijala iz parapetnih panela Fizikalne karakteristike Poliuretanska tvrda pjena Ploče od mineralnih vlakana Foamglas (pjenasto staklo) Prostorna težina (kg/m 3 ) Tlačna čvrstoća (n/mm 2 ) 0,20 do 0,25 stišljivo 0,5 do 0,7 Faktor parne brane 30 1 Provodnost topline (w/m 2 k) 0,02 in 0,025 0,035 0,048 Temp. opseg primjene ( C) -180 do do +430 Vezivanje vode ništa umjereno ništa Zapaljivost B 1, B 2 i B 3 A 1 i A 2 A 1 Koeficijent prolaza topline u ovisnosti o debljini izolacijskog materijala U (W/m 2 K) Parapetni elementi REFLEX Debljina (mm) 25 0,70 1,13 1, ,46 0,76 1, ,41 0,69 0, ,37 0,63 0, ,32 0,53 0, ,41 0, ,33 0, Odgovarajuća stakla za kombinacije sa staklima sa zaštitom od sunca RX SUN. Parapetne elemente u kombinaciji s izolacijskim staklima sa zaštitom od sunca koriste se u prvom redu u višim objektima. Moguće su, naravno, i kombinacije sa staklima RX WARM. U tablici u nastavku navedene su one kombinacije stakala koje osiguravaju usklađenost boja između parapetnog i prozorskog elementa. Visok stupanj harmonije može se postići posebno s odgovarajućom kombinacijom boja parapeta od dvostrukog stakla i RX SUN izolacijskog stakla. U svakom slučaju je najbolje usporedbom na samom mjestu ugradnje utvrditi stupanj usklađenosti boje. Izolacijsko staklo Parapetni elementi koji odgovaraju po boji* RX SUN Grey RX 82 Green RX 53 Priva Blue RX 123 Bronza RX 14 RX SUN SSS Clear RX 82 SC Clear RX 82 SSS Grey RX 57 SSS Green RX 53 SSS Dark Blue RX 115 SC Bronze RX 14 RX SUN Neutral RX 82, RX 80, RX 110, RX 57 ** pri naručivanju treba navesti namjenu parapeta (topla ili hladna fasada). 133

136 5.7 Sigurnosno staklo RX SAFE 5.7 Posljedica suvremenih tehnologija velika su poboljšanja karakteristika stakla u smislu zaštite od topline, sunca i zvuka. Građevinski elementi od stakla daju poseban pečat suvremenoj arhitekturi. Mogućnost da se staklo iskoristi kao nosivi element arhitekte, konstruktere i inženjere potaknula je na oblikovanje sve hrabrijih konstrukcija. Odgovor na te izazove su vrste stakla koje u sebi ujedinjavaju mnoge karakteristike aktivne, pasivne i konstrukcijske zaštite. Pojam aktivna zaštita znači zaštitu zdravlja ili života ljudi, zaštitu od požara, provale, pucnjeva ili oštećenja imovine. Pod pojmom pasivna zaštita podrazumijeva se zaštita od oštećenja do kojih dolazi pri lomu stakla. Pod pojmom konstrukcijska zaštita označava se sposobnost stakla da, usprkos lomu, još uvijek, barem djelomično, ispunjava zahtjeve sigurnosti. Sigurnosna stakla dijele se na: lijepljena sigurnosna stakla VSG i kaljena sigurnosna stakla ESG toplinski obrađena Vrijednosti toplinskih i mehaničkih karakteristika pri djelomično kaljenom staklu TVG negdje su između float stakla i kaljenog stakla ESG. Djelomično kaljeno staklo TVG nije sigurnosno staklo u uobičajenom značenju tog pojma. Oznaka CE Sigurnosna stakla RX SAFE ispunjavaju zahtjeve sljedećih normi: - EN za kaljeno staklo ESG - EN za djelomično kaljeno staklo TVG - EN za kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-H - EN za lijepljeno i lijepljeno sigurnosno staklo VSG Oznaka CE potvrđuje sukladnost proizvoda sa zahtjevima važećih normi. 134

137 5.7.1 Kaljeno sigurnosno staklo ESG prema EN Tehnologija i značajke Posljedica suvremenih tehnologija velika su poboljšanja karakteristika stakla u smislu zaštite od topline, sunca i zvuka. Time su se otvorile mogućnosti planiranja vrlo velikih ostakljenih površina i korištenje stakla i na onim područjima na kojima su još nedavno prevladavali drukčiji materijali. Veću prepreku pri ostvarivanju novih zamisli moglo bi predstavljati samo nepostojanje sigurnosne funkcije stakla. Obično prozorsko staklo vrlo je krhak materijal. Usprkos sposobnosti odupiranja većim tlačnim napetostima, ima iznimno nisku nateznu čvrstoću. Natezne napetosti na površini stakla nastaju kada se staklo savija ili ako na njemu nastanu temperaturne promjene: iznenadna promjena za 40 do 50 K dovoljna je da se staklo slomi. Komadi slomljenog stakla srpastog su oblika i imaju jako oštre rubove. Uzrok takvog ponašanja stakla treba tražiti u posebnosti njegove unutarnje strukture. Prijelaz iz tekućeg u čvrsto stanje pri staklu protječe bez nastanka kristalizacije, a rezultat toga je neuređena kristalna mreža. Pojedine molekule su, istina, stabilne, ali je veza među susjednim molekulama slaba, često i prekinuta. Tako nastaju mikroskopsko mali prijelomi (prvenstveno na površini) zbog kojih se već pri minimalnom nateznom opterećenju aktivira lom cijele strukture. Ti prijelomi manifestiraju se u obliku mikroskopskih rezova i samo u njima se može tražiti uzrok stvarne čvrstoće stakla na savijanje koja je više od sto puta niža od teoretske. Ako staklo treba biti čvršće i sigurnije, moraju se smanjiti broj i veličina površinskih lomova. To se postiže kaljenjem stakla. Pod pojmom kaljeno staklo podrazumijeva se toplinski ojačano sigurnosno staklo koje se stručno-tehnički naziva i termički prednapregnutim staklom. Kako već i sam naziv govori, prednaprezanje se postiže toplinskom obradom stakla. Obrada se provodi tako da se obje površine stakla najprije zagrijavaju do određene temperature, a zatim se brzo hlade Ventilatori Slaganje Zagrijavanje Kaljenje Hlađenje Oduzimanje 135

138

139 Budući da staklo zbog amorfne strukture nema klasičnu točku taljenja, nije moguće točno odrediti pri kojoj temperaturi staklo više nije u čvrstom stanju, odnosno pri kojoj je već u tekućem stanju. Između ta dva stanja postoji transformacijsko temperaturno područje: staklo najprije omekša, zatim postaje tjestasto i, konačno, tekuće. Za kaljenje pločastog prozorskog stakla u tom su području najprikladnije one temperature pri kojima je staklo u početnoj fazi omekšavanja. Pri tim temperaturama, odnosno između 610 i 660 C, veze između pojedinih molekula se smanjuju, odnosno nisu više krute. Tijekom zagrijavanja pojedine molekule se rastežu. Kada se postigne tražena temperatura, dovođenjem komprimiranog atmosferskog zraka staklo treba što prije ohladiti. Molekule u vanjskim slojevima stakla brzo se hlade. Pri tome se stežu i učvršćuju. Zbog slabe toplinske provodljivosti te molekule zadržavaju hlađenje, a time i stezanje molekula u srednjem sloju. Posljedica toga je da su molekule na površini gušće, a u sredini stakla rjeđe. Rezultat veće gustoće je smanjenje broja, odnosno veličine površinskih mikropukotina. Taj proces odvija se tijekom hlađenja s pribl. 640 na 470 C, odnosno do temperature pri kojoj se i molekule u unutarnjim slojevima stakla vraćaju u čvrsto stanje. Kaljenje je učinkovito samo u slučaju ako se tijekom hlađenja stvori dovoljno velika temperaturna razlika između površine i unutrašnjosti. U nastavku staklo treba ohladiti do temperature pri kojoj je moguća ručna manipulacija. U opisanom procesu u kaljenom staklu nastaje karakteristična distribucija napetosti: molekule na površini trajno su izložene tlačnim, a molekule u unutrašnjosti nateznim napetostima. Te napetosti moraju biti uravnotežene jer je to uvjet za stabilno stanje koje osigurava odgovarajuće sigurnosne značajke kaljenog stakla Prednaprezanje - Tlak + Natezanje Debljina stakla 137

140 5.7.1 U okviru početnog ispitivanja i unutarnje kontrole proizvodnje kontroliraju se dvije najvažnije značajke kaljenog stakla prema EN 12150: - struktura loma: u slučaju rušenja ravnoteže napetosti, odnosno loma, u trenutku se oslobađa sva energija nakupljena tijekom kaljenja. Nastaje fina mreža sitnih djelića tupih rubova. Zbog toga je opasnost od ozljeda mnogo manja. - mehanička čvrstoća (čvrstoća na savijanje): izmjerena vrijednost > 120 N/mm 2 (kaljeno staklo od float stakla), pri nekaljenom staklu vrijednost je 45 N/mm 2. Uz te sigurnosne karakteristike, kaljeno se staklo odlikuje i sljedećim prednostima: - veća udarna čvrstoća: ispitivanje njihanja prema EN veća opstojnost na temperaturne razlike: opstojnost na temperaturne razlike na površini stakla iznosi 200 K. Normalno float staklo mnogo je osjetljivije na temperaturne razlike (40 K). 138 Kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-H prema EN Nakon određenog vremena (nakon nekoliko sati ili godina) kaljeno se staklo može slomiti bez primjetnih vanjskih utjecaja. Spomenuta pojava naziva se spontani lom. Razlog je molekula NiS (niklov sulfid) koja ima negativno temperaturno rastezanje. Tijekom hlađenja molekule stakla se stežu, a molekula niklovog sulfida se širi. Ako je molekula u sredini stakla (u polju nateznih napetosti) nastaje lokalna napetost koja može premašiti nateznu čvrstoću stakla i ono se lomi. Molekula niklovog sulfida Pojava je vrlo rijetka, ali se usprkos tome mora spriječiti u skladu sa zahtjevima standarda EN , prvenstveno pri uporabi tih stakala u ventiliranim (hladnim) fasadama. To se postiže tako da se stakla izlažu vrućem opterećenju. Pri tom pokusu, koji se naziva i Heat soak test (HST), stakla u posebnoj komori polako se griju do 290 C ±10 C. Stakla se izlažu toj temperaturi 4 sata. Tijekom tog vremena stakla koja imaju molekulu niklovog sulfida vrlo vjerojatno će puknuti. Spontani lom ne smijemo miješati s lomom koji nastaje zbog mehaničkih utjecaja, odnosno zbog oštećivanja rubova pri premještanju i postavljanju stakla. Moramo znati da se kaljeno sigurnosno staklo, usprkos većoj čvrstoći, lomi, a uzrok za to je obično neodgovarajuće rukovanje (primjerice, nepropisan prijevoz).

141

142 Kriteriji za kalibraciju U tvrtki REFLEX kaljeno se staklo po cijeloj površini, u kalibriranoj Heat soak komori za ispitivanje, izlaže temperaturi 290 C ±10 C. Proces toplinskog ispitivanja mora odgovarati prikazanom tijeku vremena i temperature. Sustav mora biti sposoban slijediti tijeku pri 100 % zauzetosti, kao i pri 10 % Legenda: T temperatura stakla u svakoj točki, oc t vrijeme, h t1 vrijeme pri kojem prvo staklo dostiže 280 oc t2 vrijeme pri kojem zadnje staklo dostiže 280 oc a faza grijanja b faza održavanja c faza hlađenja d temperatura okruženja 1 prvo staklo koje je dostiglo 280 oc 2 zadnje staklo koje je dostiglo 280 oc 3 - temperatura stakla Svaka partija nadzire se putem vanjskog njemačkog instituta F & K. 140

143 U okviru početnog ispitivanja i unutarnje kontrole proizvodnje kontroliraju se dvije najvažnije značajke kaljenog stakla s toplinskim ispitivanjem prema EN 14179: - struktura loma: u slučaju rušenja ravnoteže napetosti, odnosno loma, u trenutku se oslobađa sva energija nakupljena tijekom kaljenja. Nastaje fina mreža sitnih djelića tupih rubova. Zbog toga je opasnost od ozljeda mnogo manja. - mehanička čvrstoća (čvrstoća na savijanje): izmjerena vrijednost > 120 N/ mm 2 (kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem od float stakla), pri nekaljenom staklu vrijednost je 45 N/mm 2. Uz te sigurnosne karakteristike, kaljeno se staklo odlikuje i sljedećim prednostima: - veća udarna čvrstoća: ispitivanje njihanja prema EN veća opstojnost na temperaturne razlike: opstojnost na temperaturne razlike na površini stakla iznosi 200 K. Normalno float staklo mnogo je osjetljivije na temperaturne razlike (40 K). Ubuduće, kada se predviđa upotreba kaljenog stakla ESG, uvijek koristimo kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-H s vanjskim nadzorom, osim kada ostakljenje nije na prometnoj površini, odnosno iznad nje i ugrađuje se do 4 m visine. Područja upotrebe kaljenog stakla ESG i kaljenog stakla s toplinskim ispitivanjem ESG-H stambeni i poslovni objekti (stepenice, vrata, automatska vrata, pregradne stijene, pomične stijene) sportski objekti (otporno na udarce loptom prema DIN 18032, dijelovi 1 i 3) škole i vrtići (iz sigurnosnih razloga za sprječavanje ozljeda) ugradnju u blizini vrućih tijela (radi sprečavanja toplinskih lomova. Ako je udaljenost između grijaćeg tijela i unutarnjeg stakla manja od 30 cm s unutarnje strane mora se upotrijebiti kaljeno staklo). staklene fasade (parapeti prema DIN 18516, dio 4) primjena u svrhu zaštite (zaštita od pada na stepeništima, balkonima, ograde. TRAV Tehnički pravilnik za primjenu ostakljenja za zaštitu od pada u dubinu definira područje primjene ESG) vanjska primjena (zaštita od buke na cestama, stajališta, reklamni panoi, vitrine...) To određuje TRLV pravilnik za upotrebu linijski učvršćenih ostakljenja. 141

144 5.7.2 Obrada kaljenog stakla Zbog karakterističnog rasporeda napetosti, kaljeno staklo nakon kaljenja ne može se više obrađivati (primjerice rezati, bušiti, brusiti...). Svaki takav zahvat mogao bi, naime, izazvati rušenje ravnoteže napetosti i staklo bi se slomilo. To znači da se toplinska obrada treba izvoditi tek nakon što su završene sve druge vrste obrade. Priprema stakla za kaljenje Obrada rubova Svako staklo prije kaljenja mora imati obrađene rubove. Minimalni stupanj obrade, koji ispunjava ovaj tehnološki uvjetovan zahtjev, jest grubo brušenje ili odstranjivanje sloja s rubova. Polirani rub dobiva se na isti način kao fino brušeni, damo mu se dodatnim postupkom vraća stakleni sjaj. skinuti rub u odnosu na površinu stakla pod kutom od 45 α < 90. Rub može biti fino brušen ili poliran. Maks. 2 mm Skraćeni rez Grubo brušen rub dobiva se kada se rezanom rubu tračnom brusilicom odstrani oštrina. Tim postupkom ne mogu se izravnati dimenzijska odstupanja koja su nastala pri rezanju stakla. Skraćeni rez Staklu nepravilnog oblika, s jednim od uglova po kutom oštrijim od 30, dimenzija se u tom kutu skraćuje. Fino brušen rub dobiva se strojnom obradom po cijelom presjeku. Na presjeku ne smiju ostati sitna oštećenja ili nebrušeni odsjeci. Takav rub naizgled nema sjaja. 142

145 Rupe, otvori, kutni i rubni izrezi Udaljenost između ruba stakla i rupe, odnosno otvora, može biti manja samo u slučaju da se izvede rasteretni rez od ruba do rupe. Promjer reza mora biti 1,5x debljina stakla: D 1,5 S. A, B = odmak od ruba stakla D = promjer rupe, odnosno otvora K = duljina stranice S = debljina stakla Izvedbe takvih rupa ograničene su sljedećim tehnološkim zahtjevima: promjer rupe, odnosno otvora mora iznositi barem onoliko koliko iznosi debljina stakla: D S udaljenost između ruba stakla i rupe, odnosno otvora, ne smije biti manja od polovice njezina promjera: A D/2. Za udaljenost između dva otvora vrijede jednaka pravila kao za udaljenost između rupe i ruba stakla. Dijagonalni odmak rupe od kuta stakla neka bude veći od šesterostruke debljine. Promjer otvora (izreza) ne smije biti veći od 1/3 duljine stranice: D K/3 Kada stakla za fasadne elemente treba vijcima pričvrstiti na podkonstrukcije, mogu se izraditi upuštene rupe Dimenzijske tolerancije za rupe (EN 12150) Nominalni radijus rupe (mm) Tolerancija 4 D 20 ± 1,0 20 < D 100 ± 2,0 100 < D Savjetovanje s proizvođačem Tolerancije rasporeda rupa: Raspored, odnosno položaj rupa Rubno područje Udaljenost od ruba S < 8 mm S 8 mm D 1,5S S D < 1,5S D 1,5S S D < 1,5S A 2S A 2S A 2,5S A 2,5S Kutno područje Udaljenost od dva ruba A 2S + 5 mm B 2S + 5 mm A 5S B 2S + 5 mm A 2,5S + 5 mm B 2,5S + 5 mm A 5S B 2,5S + 5 mm 143

146 Tolerancije rupa i izreza određene su tehnološki uvjetovanim mogućnostima. Općenito te tolerancije odgovaraju tolerancijama duljine i širine stakla koje se navode u tablici u nastavku. Promjer rupe i veličina izreza moraju se dimenzionirati tako da se time može poravnati odstupanje od tolerancija za promjer i tolerancija za rupe, odnosno izreze. Zbog umetnutog distancera, koji sprječava kontakt vijka i stakla, promjer rupe treba biti za 4 mm veći od debljine vijka. Izrezi na rubu ili u kutu stakla moraju biti polukružni. Radijus mora biti jednak ili veći od debljine stakla, ali ne manji od 10 mm. Veličina izreza mora se dimenzionirati tako da se izravnaju tolerancije udaljenosti. Izrez ne smije biti veći od 1/3 duljine stranice Kako bi montaža stakala bila što jednostavnija, pri dimenzioniranju promjera rupe treba uzeti u obzir toleranciju udaljenosti i toleranciju promjera rupe. Kada u staklu u istom redu treba napraviti više od četiri rupe, treba povećati minimalnu udaljenost među njima Kriteriji kvalitete kaljenog stakla Područje primjene Ti zahtjevi vrijede za ravno kaljeno staklo, izrađeno horizontalnom tehnologijom, namijenjeno primjeni u građevinarstvu. Kaliti se može float (EN 572-2) ili ornamentirano staklo (EN 572-5). Stakla mogu biti: bezbojna ili obojena u masi prozirna, transparentna ili netransparentna s nanosom (primjerice emajlom, pirolitičkim nanosom) površinski obrađena (primjerice pjeskarena, gravirana). Tolerancije 1. Tolerancija širine i visine stakla (EN 12150) Nominalna dimenzija stranica (Š ili V) Nominalna debljina stakla d 12 Tolerancija Nominalna debljina stakla d > ± 2,5 ± 3, < Š ili V 3000 ± 3,0 ± 4,0 > 3000 ± 4,0 ± 5,0 144

147 2. Tolerancije nazivnih debljina (EN 12150) Nazivna debljina (mm) 3 Tolerancija (mm) Ornamentno Float staklo staklo ±0,5 ±0,8 ±0,2 10 ±1,0 ±0, ±0, ±1,0 3. Planimetrija (EN 12150) Tijekom kaljenja staklo, zagrijano na temperaturu blizu točke omekšavanja, ciklički se pomiče preko keramičkih valjaka. Zbog toga nije moguće izraditi staklo koje nema (barem minimalno) deformirane površine. Odstupanje u ravnini (planimetriji) ovisi o debljini stakla, njegovim dimenzijama i odnosu stranica i izražava se oblikom iskrivljenja. Ravnina stakla od odlučujućeg je značaja za optičke značajke stakla. Spomenute deformacije dijele se u dvije skupine: kompletnu i lokalnu iskrivljenost. a) Kompletna iskrivljenost tc Ako se želi izmjeriti ta vrsta deformacije, dulja stranica stakla mora se položiti vertikalno na dvije podloške širine 100 mm koje trebaju biti udaljene od kutova 1/4 duljine stranice. Odgovarajućim pomagalom, primjerice napetom žicom, treba izmjeriti najveću udaljenost (h1) između žice i konkavne površine stakla. Iskrivljenost se mjeri uzduž svih stranica i obje dijagonale. Kompletna iskrivljenost izražava se odnosom između izmjerene udaljenosti h1 i širine (Š), odnosno visine stakla (V). b) Lokalna iskrivljenost Lokalna iskrivljenost (boranje stakla) uvijek se mjeri samo između dvije točke koje su međusobno udaljene 300 mm. Postupak mjerenja jednak je kao kod mjerenja kompletne iskrivljenosti. Odgovarajućim pomagalom, primjerice napetom žicom, odnosno metalnim mjerilom, izmjeri se najveća udaljenost h2. Deformacija se mjeri u polju koje je paralelno s rubom stranice i udaljeno od nje najmanje 25 mm. Lokalna iskrivljenost izražava se odnosom između udaljenosti h2 i duljine 300 mm. Kod ornamentnog stakla lokalna iskrivljenost mjeri se na ornamentnoj strani tako da se na najviši vrh konstrukcije stavi ravnalo i izmjeri udaljenost do najviše točke konstrukcije. Vrsta stakla Float staklo (EN 572-2) t l = h Najviše dopuštene vrijednosti Kompletna iskrivljenost (mm/mm) t c = h 1 Š ili V Lokalna iskrivljenost (mm/300 mm) 0,003* 0,5 Ostala stakla 0,004 0,5 * kod kvadratnih ili gotovo kvadratnih stakala s odnosom stranica od 1:1 do 1:1,3 odstupanja u planimetriji u pravilu su veća nego kod uskih pravokutnih stakala. Zato ima smisla da pri kvadratnim oblicima umjesto stakla debljine 4 do 6 mm odaberete deblje staklo ili se posavjetujte s tehnolozima tvrtke REFLEX

148 Promjene u boji i strukturi Pri ornamentnim staklima ne može se osigurati simetrija strukture uz upotrebu više stakala postavljenih jedno pokraj drugoga u zajedničku površinu. Zbog proizvodno-tehničkih uvjeta kod nekih ornamentnih stakala tijekom toplinske obrade može se djelomično iskriviti tijek strukture. Iz istog razloga kod ornamentnih i u masi obojenih stakala djelomično se mijenja i vlastita boja. Testiranje U okviru unutarnje kontrole proizvodnje i vanjskog nadzora (Institut za prozorsku tehniku (IFT) iz njemačkog mjesta Rosenheima) stalno se provjerava proizvodnja kaljenog stakla RX SAFE ESG prema uvjetima važećih normi. Struktura loma u skladu s EN Ispitno staklo (1.100 x 360 mm) mora slobodno ležati u okviru koji sprečava rasipanje djelića, a istovremeno ne sprječava njihovo širenje. Na polovici duže stranice treba udariti čekićem (masa 75 g; radijus zaobljenog vrha 0,2 mm) u točki koja je od ruba stakla udaljena 13 mm. Četiri do pet minuta nakon udarca počinju se brojiti djelići. Za brojanje se koristi maska 50 x 50 mm. Maska se ne smije stavljati na polja koja su u radijusu od 100 mm od mjesta udarca ili u pojasu od 25 milimetara od staklenih rubova. Ispitivanje njihanjem U skladu s EN Vizualno ocjenjivanje kvalitete U poglavlju navode se Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla za građevinarstvo, u kojima su opisane Broj i dimenzije djelića Kaljeno steklo od Vrsta stakla Nominalna debljina (mm) Najmanji broj djelića Najveća dužina najvećeg djelića (mm) float stakla float stakla ornamentnog stakla Mehanička čvrstoća (čvrstoća na savijanje) u skladu s EN / EN Kaljeno steklo od Vrsta stakla Nominalna debljina (mm) Mehanička čvrstoća (čvrstoća na savijanje) (N/mm 2 ) float stakla ornamentnog stakla emajliranog stakla * * Emajlirana površina je u nateznoj zoni. 146

149 metode ocjenjivanja i prikazane tablice s dopuštenim odstupanjima. U nastavku navedene posebnosti kaljenog stakla fizikalno su uvjetovane, zato se na njihov nastanak ili intenzivnost ne može utjecati. Optičke posebnosti Tijekom postupak toplinske obrade staklo se u peći pomiče po vrućim keramičkim valjcima. Zbog toga se na njegovoj površini povremeno pojavljuje blaga valovitost (naziva se i roller waves ). Spomenuta pojava ne može se izbjeći, a u praksi se primjećuje kao iskrivljenje slike, gledane u odbijenoj svjetlosti. Zbog termičkog postupka kaljenja može doći i do kemijskih i mehaničkih promjena površine, kao što su točkice na površini koje se nazivaju i roller pick up, odnosno otisci valjaka. Anizotropija Tijekom termičke obrade kaljenom sigurnosnom staklu mijenja se stanje napetosti. U njemu nastaju polja napetosti na kojima se polarizirana svjetlost (određeni dio dnevne svjetlosti je, ovisno o vremenskim uvjetima, uvijek polariziran) dvostruko lomi. Zato se u posebnim svjetlosnim uvjetima, pri pogledu na kaljeno staklo primjećuju polarizacijska polja u obliku raznih uzoraka. Taj fenomen primjetan je samo na kaljenom staklu. Toplinska opstojnost Posebna distribucija napetosti, karakteristična za kaljeno staklo, ostaje u ravnoteži i pri trajnoj upotrebi pri temperaturi od C. Zato kaljeno staklo dobro podnosi brz pad temperature i velike temperaturne razlike između dvije točke (do 200 K). Ovlaživost staklenih površina Otisci valjaka, prstiju i korištenih vakuumskih držača ili etiketa pod posebnim uvjetima mogu izazvati minimalne promjene u mreži atoma na površini stakla. Ako su stakla mokra, mjesta na kojima je došlo do takve pojave postaju vidljiva, jer imaju drukčiju prijemčivost za vodenu paru (ovlaživost). Pri suhom staklu ta pojava, naravno, nestaje. Budući da je navedena promjena fizikalno uvjetovana, ne može biti predmet reklamacije. Označavanje stakala Svako RX SAFE ESG kaljeno staklo mora imati vidljiv i trajan otisak (EN i ime ili oznaka proizvođača) iz kojega je vidljivo da je to sigurnosno staklo. Otisak prema toj normi mora biti trajan i neuklonjiv. RX SAFE ESG-H kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem također mora imati vidljiv i trajan otisak (EN i ime ili oznaka proizvođača). Vidljiv i trajan otisak RS SAFE ESG H sadrži sljedeće podatke: - proizvođač: RX ESG-H - standard: EN nadzorni, odnosno certifikacijski organ: F & K RX ESG-H EN F & K

150 5.7.4 Proizvodni program i maksimalne dimenzije Maksimalne dimenzije u cm za RX SAFE ESG i RX SAFE ESG-H Vrsta stakla Boja Debljina stakla/dimenzije (cm) 4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mm 15 mm 19 mm Float Prozirna 120x x x x x x x x480 Bronze 120x x x x x x Green 120x x x x x x Planibel Color Grey 120x x x x x x Dark Blue 120x x x x Priva Blue 120x x x x Azur 120x x x x Planibel Clearvision, bijelo staklo 120x x x x x x Low-e T 120x x x Stopsol Supersilver Stopsol Classic Clear 120x x x x Grey - 150x x x Green x x Dark Blue x x Clear 120x x x x x Bronze 120x x x Grey 120x x x Green 120x x x x Chinchilla Ornament 504/rosa Katedral Gothic Altdeutsch Prozirna 120x x x Smeđa 120x Prozirna 120x x x Smeđa 120x Prozirna 120x Žuta 120x Plava 120x Prozirna 120x Smeđa 120x Prozirna 120x Žuta 120x Plava 120x Smeđa 120x Mastercarre Prozirna 120x x x Masterpoint Prozirna x x252 Matelux Satinirana 120x x x x Minimalna dimenzija: 100 x 250 mm za pravokutna stakla RX SAFE ESG i RX SAFE ESG-H Minimalni promjer: 250 mm Maksimalni omjer stranica: 1:10 Maksimalna težina: 300 kg Za oblike koji su slični kvadratnima i imaju omjer stranica između 1:1 i 1:1,3 odstupanje od ravnine neizbježno je veće od pravokutnih stakala. Posebno za stakla debljine 6 mm, preporučuje se pravovremeno savjetovanje s tvrtkom REFLEX. 148

151 5.8 Djelomično kaljeno staklo RX SAFE TVG Opis proizvoda RX SAFE TVG u skladu s EN 1863 Postupak proizvodnje djelomično kaljenog stakla (TVG), koji se naziva i termički ojačano staklo, sličan je postupku za kaljeno staklo (ESG). Jednako kao i pri kaljenom staklu (ESG), staklo se brzo i ravnomjerno zagrijava preko 600 C, a razlika je u tome da se pri hlađenju upuhivanjem hladnog zraka postupa bitno drugačije. U staklu tako nastaje trajna napetosti te je zbog toga u usporedbi s float staklom osjetno otpornije na termička i mehanička opterećenja. Napetost na savijanje i sposobnost podnošenja temperaturnih razlika leži negdje između običnog nekaljenog float stakla i kaljenog stakla (ESG). U okviru početnog ispitivanja i unutarnje kontrole proizvodnje kontroliraju se dvije najvažnije značajke djelomično kaljenog stakla TVG: - mehanička čvrstoća (čvrstoća na savijanje) 70 N/mm 2 leži između vrijednostima nekaljenog float stakla i kaljenog ESG float stakla. - slika loma pojedinog stakla odgovara, odnosno jednaka je kao kod normalnog float staklu. Zbog toga djelomično kaljeno staklo TVG nije sigurnosno staklo. Zbog niskog stupnja kaljenja opasnost od spontanog loma zbog nikl-sulfidnih čestica praktično je isključena. Zato nije potreban Heat soak test. TVG je u prednosti pred ESG staklom kada napetost na savijanje i postojanost na temperaturne razlike običnog float stakla ne zadovoljava pa ESG zbog svoje slike loma (velik broj djelića) ne zadovoljava traženi uvjet sigurnosti nakon loma stakla. TVG se najčešće koristi kao sigurnosno lijepljeno staklo. S tom kombinacijom dobiva se staklo koje optimalno udružuje konstruktivno, a prvenstveno aktivnu i pasivnu sigurnost. Ta kombinacija veće čvrstoće na savijanje, temperaturne opstojnosti i značajke prenošenja opterećenja nakon loma daje idealne proizvode za: pregradne stijene nadsvjetla staklene ograde točkasto učvršćena ostakljenja nosive staklene elemente (npr. stepenice). Mogućnosti obrade TVG stakla, primjerice: rubovi, rupe, otvori izrezi, rubni i kutni izrezi, jednake su kao pri ESG staklu. 5.8 Kao i kod kaljenog stakla (ESG) i ovdje obradu treba izvesti prije proizvodnog procesa. Vidi poglavlje

152

153 5.8.1 Značajke Float TVG ESG Čvrstoća na savijanje σb 45 N/mm 2 70 N/mm N/mm 2 σdop. ovisno o upotrebi 12/18 N/mm 2 * 29 N/mm 2 * 50 N/mm 2 Postojanost na temperaturne razlike T prema površini stakla 40 K 100 K 200 K Rezanje da ne ne Slika loma radijalne pukotine veliki komadi radialne razpoke veliki kosi mrežaste pukotine mali komadi Mogućnost spontanog loma ne ne da * 12 N/mm2 kod nadglavnog ostakljenja, odnosno 18 N/mm2 kod vertikalnog ostakljenja ** dopuštena računska vrijednost Područja primjene Vertikalno ostakljenje bez sigurnosnih zahtjeva sa sigurnosnim zahtjevima Float TVG ESG povećani mehanički zahtjevi povećani toplinski zahtjevi ostatak sigurnosti pri učvršćenju sa svih strana Nadglavno ostakljenje vanjsko staklo unutarnje staklo, jednostruko nije dopušteno nije dopušteno nije dopušteno unutarnje staklo VSG (sposobnost prenošenja opterećenja nakon loma) sastavljeno od 2 x nije dopušteno ograde jednostruko staklo VSG je sastavljeno od 2x (sposobnost prenošenja opterećenja nakon loma) VSG od 2x Očuvanje stanja: stakleni element u slučaju loma pod određenim uvjetima ugradnje bez dodatnog opterećenja može još neko vrijeme stajati. Očuvanje nosivosti: stakleni element u slučaju loma još određeno vrijeme može zadržati značajku zatvaranja prostora i podnosi određena opterećenja. 151

154 5.8.3 Zahtjevi vezani za kvalitetu TVG stakla a) Područje primjene Ti kvalitativni zahtjevi vrijede za ravno termički obrađeno staklo (TVG), izrađeno na horizontalni način za posebna područja primjene u građevinarstvu. Kao osnovni materijal koristi se float staklo prema (EN 572-2) i ornamentna stakla (EN 572-5). Staklo može biti: bezbojno ili u boji; transparentno, translucentno, opak ili opal; staklo s nanosom ili emajlirano; površinski obrađeno (primjerice pjeskareno, gravirano). b) Tolerancije Tolerancija debljine u skladu s EN Nominalna debljina (mm) 3 Tolerancija širine i dužine u skladu s EN Nazivna dimenzija stranica Š ili V (mm) Tolerancija (mm) Ornamentno Float staklo staklo ±0,5 ±0,8 ±0,2 10 ±1,0 ±0, Tolerancija (mm) 2000 ± 2, < Š ali V 3000 ± 3,0 > 3000 ± 4,0 TVG za stakla s nanosom Za TVG proizvode, koji su namijenjeni za doradu pomoću nanosa, vrijede stroži kvalitativni zahtjevi s obzirom na tolerance i ravninu. Potreban je prethodni dogovor s poduzećem Reflex. Ravnina Odstupanje od ravnine ovisi o debljini stakla, veličini i omjeru stranica. Primjetno je kao iskrivljenost. Dijeli se u dvije skupine: kompletna iskrivljenost i lokalna iskrivljenost. Kompletna iskrivljenost (t g) Staklo se pri sobnoj temperaturi postavlja vertikalno na dvije podloge, od ruba odmaknute za četvrtinu dužine. Iskrivljenost je maksimalni odmak h1 od konkavne strane stakla. Mjeri se ravnalom, odnosno napetom žicom (užetom). Mjeri se po rubovima stakla i po dijagonali. U svim slučajevima kompletna se iskrivljenost izražava kao odnos između iskrivljenosti h1 i dužine ruba. Lokalna iskrivljenost (t o) Lokalnu iskrivljenost mjeri se ravnalom, odnosno napetom žicom (užetom) na udaljenosti od 300 mm (vidi sliku). Izražava se kao odnos između iskrivljenosti h 2 i dužine 300 mm. h 2 t o = (mm/n)

155 Kompletna i lokalna iskrivljenost Ograničenja kompletne i lokalne iskrivljenosti Vrsta stakla Debljina (mm) Ograničenja s obzirom na Kompletnu iskrivljenost (mm/m) Lokalnu iskrivljenost (mm/300 mm) TVG od float stakla * 0,3 h 1 t g = (mm/n) D ili Š * Kod kvadratnih i sličnih oblika s odnosom stranica između 1:1 i 1:1,3 odstupanje od ravnine neizbježno je veće nego kod užih pravokutnih oblika. Posebno za stakla debljine 6 mm, preporučuje se savjetovanje s tvrtkom REFLEX c) Odstupanje u boji Zbog proizvodno-tehničkih uvjeta kod stakala u boji moguće je minimalno odstupanje u boji. d) Ispitivanje U okviru unutarnje kontrole proizvodnje i vanjskog nadzora (Institut za prozorsku tehniku (IFT) iz njemačkog mjesta Rosenheima) stalno se provjerava proizvodnja kaljenog stakla RX SAFE TVG prema uvjetima važećih normi. Slika loma prema EN 1863 Slomljen komad 25 mm 100 mm Reprezentativna slika loma 153

156 Mehanička čvrstoća (čvrstoća na savijanje) prema EN / EN TVG od Vrsta stakla Debljina (mm) Čvrstoća na savijanje** (N/mm 2 ) float stekla emajliranega float stekla * * emajlirana površina pod nateznom napetošću ** kao čvrstoća na savijanje definirana je ona minimalna napetost na savijanje koja s 95 % vjerojatnošću dovodi do 5 % vjerojatnosti loma e) Vizualno ocjenjivanje kvalitete Smjernicama za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla za građevinarstvo, objavljenim u poglavlju 6.9.6, daju se osnove za vizualno ocjenjivanje i tablice. Odstupanja koja se primijete pri pregledu ocjenjuju se u skladu s tim smjernicama. f) Fizikalno uvjetovane pojave Optičke posebnosti Tijekom postupka kaljenja staklo leži u peći na keramičkim valjcima pa zato slučajno, odnosno povremeno, može doći do površinskih promjena. Ta valovitost, koja se naziva i roller waves, fizikalno je uvjetovana i ne može se uvijek izbjeći. U pojedinim slučajevima to je uzrok za neznatan utjecaj na sliku refleksije. Zbog termičkog postupka kaljenja može doći i do kemijskih i mehaničkih promjena površine, kao što su točkice na površini koje se nazivaju i roller pick up, odnosno otisci valjaka. Anizotropije Anizotropije su slike u duginim bojama na termički obrađenom TVG staklu. Podrobnije podatke o tome možete pronaći u poglavlju Toplinska opstojnost Posebna distribucija napetosti, karakteristična za kaljeno staklo, ostaje u ravnoteži i pri trajnoj upotrebi pri temperaturi od C. Zato kaljeno staklo dobro podnosi brz pad temperature i velike temperaturne razlike između dvije točke (do 100 K). Ovlaživost staklenih površina Otisci valjaka, prstiju i korištenih vakuumskih držača ili etiketa pod posebnim uvjetima mogu izazvati minimalne promjene u mreži atoma na površini stakla. Ako su stakla mokra, mjesta na kojima je došlo do takve pojave postaju vidljiva, jer imaju drukčiju prijemčivost za vodenu paru (ovlaživost). Pri suhom staklu ta pojava, naravno, nestaje. Budući da je navedena promjena fizikalno uvjetovana, ne može biti predmet reklamacije. g) Označavanje Svako RX SAFE TVG djelomično kaljeno staklo mora imati vidljiv i trajan otisak EN 1863 i ime ili oznaka proizvođača. Otisak prema toj normi mora biti trajan i neuklonjiv. 154

157 5.8.4 Proizvodni program i maksimalne dimenzije Maksimalne dimenzije u cm za RX SAFE TVG Vrsta stakla Boja Debljina stekla/dimenzije (cm) 4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mm Float Prozirna 120x x x x x x480 Bronze 120x x x x x x480 Green 120x x x x x x480 Planibel Color Grey 120x x x x x x480 Dark Blue 120x x x x480 - Priva Blue 120x x x x480 - Azur 120x x x x480 - Planibel Clearvision, bijelo staklo 120x x x x x x480 Mastercarre Prozirna 120x x x Matelux Satinirana 120x x x x321 - Djelomično kaljeno staklo dobiva sigurnosne značajke kada se ugrađuje u lijepljeno sigurnosno staklo VSG. Minimalna dimenzija: 100 x 250 mm za pravokutna RX SAFE kaljena stakla Minimalni promjer: 250 mm Maksimalni omjer stranica: 1:10 Maksimalna težina: 300 kg Za oblike koji su slični kvadratnima i imaju omjer stranica između 1:1 i 1:1,3 odstupanje od ravnine neizbježno je veće od pravokutnih stakala. Posebno za stakla debljine 6 mm, preporučuje se pravovremeno savjetovanje s tvrtkom REFLEX

158 5.9 Lijepljeno sigurnosno staklo RX LAMISAFE Opis proizvoda RX LAMISAFE u skladu s EN Lijepljeno staklo sastoji se od dva ili više stakala, koja se prekrivaju i čvrsto su slijepljena pomoću jedne ili više elastičnih folija iz polivinilbutirala (PVB) različitih karakteristika i debljina. Standardne debljine folija su 0,38 mm, 0,76 mm, 1,14 mm, 1,52 mm, 2,28 mm, dakle višekratnici osnovne debljine od 0,38 mm. Lijepljeno staklo u usporedbi s kaljenim sigurnosnim staklom ima bitnu prednost: nakon loma kaljenog stakla nastaju sitni djelići koji rijetko ostaju u okviru. Zato takvo ostakljenje kasnije nema više zaštitnu funkciju jer ne štiti niti od provale niti od ozljeda. Suprotno tome, lijepljeno staklo se usprkos lomu ne raspada i zadržava barem dio svoje zaštitne funkcije. To je posebno važno u slučaju protuprovalnih i neprobojnih stakala. 5.9 U praksi se za to staklo često koristi i naziv VSG koji potječe iz njemačkog naziva (Verbundsicherheitsglas). Proizvodnja se najprije odvija u skladu s postupkom prethodnog spajanja pomoću valjaka, a zatim u autoklavu. U njemu se pomoću povišene temperature i povećanog tlaka postiže trajan spoj stakla i folije. Pogled kroz lijepljeno staklo može biti (ovisno o broju stakala) neznatno drugačiji od pogleda kroz uobičajeno staklo. Lijepljeno staklo, zajedno s kaljenim staklom i staklenim blokovima uvrštava se u kategoriju sigurnosnih stakala. To je zato jer međusloj ljepila pri razbijanju stakla u cjelini zadržava opasne staklene djeliće koji bi u protivnom mogli ugroziti sigurnost ljudi. Folija Kada se lijepljeno staklo sastoji od većeg broja stakala, slijepljenih žilavom elastičnom folijom, ne govorimo samo o pasivnoj, već i o aktivnoj sigurnosti tog stakla. Staklo Staklo Presjek lijepljenog sigurnosnog stakla 156

159 U okviru početnog ispitivanja lijepljeno sigurnosno staklo mora ispunjavati sljedeće zahtjeve prema EN 14449: A) ispitivanje na povišenu temperaturu u skladu s EN ISO 12543, dio 4 (ispitivanje kuhanja 2 sata pri 100 C) B) ispitivanje na povišenu vlagu s kondenzatom u skladu s EN ISO 12543, dio 4 (ispitivanje s kondenzatom 2 tjedna pri 50 C i relativnoj vlažnosti 100 %) C) ispitivanje sa zračenjem u skladu s EN ISO 12543, dio 4 (2000 sati zračenja sa svjetlošću sličnom dnevnoj s 900 W/m 2 ) D) ispitivanje njihanjem u skladu s EN (dvostruka guma, 50 kg, visina spusta 450 mm) U unutarnjoj kontroli proizvodnje stalno se kontrolira izrađeno lijepljeno sigurnosno staklo prema planu ispitivanja i to: - ispitivanje na visoku temperaturu i povišenu vlagu s kondenzatom (A i B) - ispitivanje sa spuštanjem metalne kugle na staklo (mehanička čvrstoća, 4 m, kugla 1 kg) - posmično ispitivanje (na posebnoj napravi s odgovarajućim softverom) Današnja tehnologija ne omogućuje samo lijepljenje više float stakala, već i lijepljenje kaljenih stakala ESG i djelomično kaljenih stakala TVG, stakala sa zaštitom od sunca te stakala s nanosima Low-e. Lijepljeno staklo s folijom za zvučnu zaštitu Za lijepljenje stakala umjesto standardne PVB folije mogu se koristiti i posebne folije (pod nazivom Silence folije SC); lijepljeno staklo, izrađeno s tom folijom ima osjetno višu sposobnost zvučne izolacije. Ako lijepljeno staklo s povećanom sposobnošću zvučne izolacije treba imati i sigurnosne karakteristike, za lijepljenje se koristi folija s obje značajke, zvučnom i sigurnosnom. Dodatno oplemenjivanje lijepljenog stakla Lijepljeno staklo (VSG ili GH) u izolacijsko staklo može se ugraditi jednako kao i standardno staklo. VSG staklo metodom katodnog naparivanja u vakuumu može se i dodatno oplemeniti. Ako se na takvo staklo napari meki toplinski zaštitni, odnosno nanos za zaštitu od sunca, dobiva se lijepljeno Low e staklo. Područja primjene lijepljenog sigurnosnog stakla VSG Idealno područje primjene lijepljenog sigurnosnog stakla iskazuje se prvenstveno u slučaju loma zbog sposobnosti zadržavanja razbijenih djelića i očuvanja stanja, odnosno očuvanja nosivosti: Javne zgrade Lijepljeno staklo koristi se za sva ostakljenja koja čine ulaz u zgradu. Prvenstveno u školama i vrtićima njegova je upotreba često obavezna. Sportski objekti Lijepljeno staklo je (uvjetno) otporno na udarce loptom. Njegova upotreba obavezna je i u pokrivenim bazenima. Trgovine i industrijski objekti U tim objektima lijepljeno staklo igra ulogu protuprovalnog stakla. Stanogradnja Tu lijepljeno staklo nema samo protuprovalnu funkciju, već je i namijenjeno zaštiti ljudi od ozljeda. Njegova upotreba obavezna je pri ostakljenjima koja sežu od stropa do poda. Ograde Lijepljeno staklo koristi se za ostakljenja stepenica, balkona i različitih platoa na kojima štiti od pada u dubinu. Dokazivanje lomne sigurnosti lijepljenog si

160 gurnosnog stakla provodi se njihajnim ispitivanjem u skladu s EN Nadsvjetla i ostakljenja iznad glave Pri nadglavnim ostakljenjima iz sigurnosnih razloga za unutarnje staklo obavezno se mora koristiti lijepljeno staklo. Više o upotrebi sigurnosnog lijepljenog stakla u poglavlju b) Skraćeni rez Proizvodno-tehnički je uvjetovano da se staklu nepravilnog oblika, koje u jednom od uglova ima kut oštriji od 30, dimenzija skraćuje u tom uglu. 5.9 Obrade lijepljenog sigurnosnog stakla VSG a) Obrada rubova Samo iz proizvodno-tehničkih razloga staklene rubove lijepljenog stakla ne treba posebno obrađivati. Na zahtjev kupaca moguće su sljedeće obrade: Grubo brušen rub dobiva se kada se rezanom rubu tračnom brusilicom odstrani oštrina. Tim postupkom ne mogu se izravnati dimenzijska odstupanja koja su nastala pri rezanju stakla. Fino brušen rub dobiva se strojnom obradom po cijelom presjeku. Na rubu ne smiju biti vidljivi nebrušeni odsjeci ili sitna oštećenja. Vizualno brušeni rub izgleda kao matirano staklo jer je bez sjaja. Polirani rub dobiva se na isti način kao fino brušeni, damo mu se dodatnim postupkom vraća stakleni sjaj. Skinuti rub je u odnosu na površinu stakla pod kutom od 45 α < 90. Rub može biti fino brušen ili poliran Skraćeni rez c) Izvedba ruba Rub s pomakom Rub lijepljenog sigurnosnog stakla može se izraditi i s pomakom. Pomak teče paralelno s jednim ili više rubova. RX LAMISAFE s pomakom Jednostruki pomak (bočni pogled) Maks. 50 mm Maks. 50 mm Maks. 2 mm Dvostruki pomak (bočni pogled) 158

161 Pri izradi oblika rubova najprije se obrađuju pojedinačna stakla. Tolerancije pomaka vidi na stranici 161 Maksimalna dimenzija 200 cm x 300 cm, ostale dimenzije na upit. Minimalna proizvodna dimenzija 30 cm x 60 cm. Maksimalni omjer stranica 1:10 Izvedba je moguća i u kombinaciji s ESG i TVG. Skraćeni rez na foliji Pri izradi lijepljenog sigurnosnog stakla od kaljenog stakla obrada rubova izvodi se prije lijepljenja zbog proizvodno-tehnoloških zahtjeva. Ako je rub poliran ili fino brušen, folija se odreže u ravnini s rubom radi optičkog izgleda. d) Izrezi, rupe, otvori za govor Za izradu su obavezne točne skice iz kojih su vidljivi svi tehnički detalji. Minimalna debljina lijepljenog stakla je 8 mm. Kriteriji kvalitete lijepljenog sigurnosnog stakla a) Područje primjene Dolje navedeni kvalitativni zahtjevi vrijede samo za ravno lijepljeno staklo namijenjeno građevinarstvu. U proizvodnji lijepljenog stakla mogu se upotrijebiti sljedeći osnovni proizvodi: Staklo može biti: bezbojno ili u boji prozirno, transparentno, neprozirno ili opalno emajlirano ili tiskano površinski obrađeno (pjeskareno, gravirano). Polivinilbutiral (PVB) folija može biti: bezbojna ili u boji transparentna, translucentna ili neprozirna. b) Tolerancije Nazivne debljine i tolerancije Nazivna debljina lijepljenog stakla zbroj je nazivnih debljina upotrijebljenih stakala, kako određuje standard EN 572 2, 4 i 5 i nazivne debljine PVB folije 0,38; 0,76; 1,14; 1,52 i 2,28 mm. Nazivne debljine i tolerancije za osnovne proizvode u skladu s poglavljem a) Nominalna debljina (mm) 3 Tolerancija (mm) Ornamentno Float staklo staklo ±0,5 ±0,8 ±0,2 10 ±1,0 ±0, ±0, ±1,0 5.9 float EN vučeno staklo EN liveno staklo EN kaljeno staklo EN djelomično kaljeno staklo EN 1863 ostala stakla. 159

162 Tolerancija širine i visine za VSG od nekaljenog stakla u skladu s EN ISO Tolerancija (t) širine in visine stakla (mm) Obrada rubova Rezani i skinuti rub Brušeni ili polirani rub Debljina elementa 8 Stakla izrađena po mjeri Debljina svakog stakla u sendviču je < 10 mm do 1000 ±1,0 ±2,0 do 2000 ±1,5 preko ,5-2,0 +3,0-2,0 +3,5-3,0 Staklo u pločama ± 3,0 > 8 Debljina jednog od stakala u sendviču je 10 mm +2,5-2,0 ±3,5 ±4, > 40 +1,0-2,0 +1,0-3,0 +1,0-3,0 +1,0-4,0 5.9 Tolerance širine in višine za VSG iz kaljenega in delno kaljenega stekla, skladno z EN ISO Tolerancija (t) širine in visine stakla (mm) Obrada rubova Skinuti rub Brušeni ili polirani rub Debelina elementa (mm) 8 > 8 općenito Nazivna dimenzija (mm) do 1000 ± 2,0 ± 2,0 ± 2,0 do 2000 preko ,0-2,0 + 3,0-2,0 + 3,0-2,0 + 3,5-2,0 + 3,0-2,0 + 4,0-2,0 Dozvoljena tolerancija debljine lijepljenog stakla tako je zbroj dozvoljenih tolerancija za pojedina stakla koja se koriste. Tolerancija debljine folije ne uzima se u obzir. Treba uvažiti i da, s obzirom na osnovne proizvode koji se koriste, zbog proizvodnih uvjeta može doći do korištenja dodatnih slojeva folije. Tolerancije pomaka između stakala Iz proizvodno-tehničkih razloga može doći do dimenzijskog pomaka između pojedinačnih stakala: - Lijepljeno sigurnosno staklo od nekaljenih stakala Ti pomaci mogu se pojaviti samo kod stakala s rezanim ili skinutim rubovima. Dozvoljena odstupanja mogu se preuzeti iz gornje tablice. - Lijepljeno sigurnosno staklo od kaljenih i djelomično kaljenih stakala Tolerancije pomaka mogu se pojaviti kod svih načina obrade rubova koji se mogu pojaviti za tu vrstu stakala i preuzimaju se iz donje tablice. Odstupanja se utvrđuju posebno za širinu i visinu. 160

163 Najveći dozvoljeni pomak Nazivna dimenzija Š ili V V, Š ±t Najveći dozvoljeni pomak Š, V 100 cm 2,0 mm Š, V 100 cm 3,0 mm Š, V > 100 cm 4,0 mm c) Promjena boje pri lijepljenom staklu Što je veća ukupna debljina stakala (odnosno, što je veći broj stakala), tim više se lijepljeno staklo oboji u žuto-zeleno. Tu promjenu izazivaju materijali koji se koriste i ne može biti predmet reklamacije. d) Ispitivanje U okviru unutarnje kontrole proizvodnje i vanjskog nadzora primjenom važećih normi redovito se kontrolira proizvodnja lijepljenog sigurnosnog stakla RX LAMISAFE: d Tolerancije izreza i otvora za govor d - čvrstoća na savijanje prema EN ispitivanje čvrstoće spuštanjem kugle prema EN ispitivanje na više temperature ispitivanje kuhanjem prema EN ispitivanje čvrstoće pomoću njihala (meki udarac) prema EN Dimenzijska odstupanja za izreze ovise o tehničkim zahtjevima i treba ih odrediti prije dostavljanja narudžbe. Tolerancije za rupe Tolerancija promjera rupe iznosi: - pri debljini do 24 mm dozvoljena su odstupanja rupa ± 2,0 mm, - pri debljim staklima ± 2,5 mm. Dozvoljeno odstupanje položaja rupe iznosi: - za nekaljeno staklo ± 1,5 mm - za kaljeno i djelomično kaljeno staklo: ± 2,5 mm Te proizvodno uvjetovane tolerancije moraju se dodatno uvažiti, uz konstrukcijske i montažno-tehničke tolerancije. Kriteriji u EN lijepljena stakla razvrstavaju u tri kategorije. Klasa Visina ispuštanja (mm) Zahtjevi, odnosno kriteriji za lijepljeno sigurnosno staklo u zgradama i zaštita ljudi definirani su u sljedećim normama: - EN 356, EN 1063, EN e) Vizualno ocjenjivanje kvalitete lijepljenog stakla Metoda promatranja, opis pogrešaka i ocjenjivanje odstupanja opisani su u Smjernicama za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla za građevinarstvo koje možete pronaći u poglavlju

164 Proizvodni program i maksimalne dimenzije za lijepljeno sigurnosno staklo RX LAMISAFE Konačne dimenzije - dvoslojno Tip Maksimalne dimenzije (mm) RX LAMISFE x 2200 RX LAMISFE x 2500 RX LAMISFE x 5100 RX LAMISFE x 5100 RX LAMISFE x 5100 RX LAMISFE x 5100 RX LAMISFE x 5100 RX LAMISFE x Konačne dimenzije RX LAMISAFE od ESG/TVG dvoslojno Tip Maksimalne dimenzije (mm) Vrsta stakla RX LAMISFE x 2000 ESG ali TVG RX LAMISFE x 2500 ESG ali TVG RX LAMISFE x 4800 ESG ali TVG RX LAMISFE x 4800 ESG ali TVG RX LAMISFE x 4800 ESG ali TVG RX LAMISFE x 4800 ESG ali TVG RX LAMISFE x 4800 Samo ESG ESG kaljeno staklo; TVG djelomično kaljeno staklo - minimalna dimenzija 300 x 600 mm za pravokutno lijepljeno sigurnosno staklo RX LAMISAFE - minimalni promjer 600 mm - maksimalni promjer 2600 mm - maksimalni omjer stranica 1:10 - maksimalna težina 750 kg po jedinici Lijepljeno staklo za zaštitu ljudi i imovine Statistike već godinama među ostalim navode i stalan porast broja provala. Zato policije i osiguravajuće kuće sve odlučnije zahtijevaju odgovarajuće preventivne mjere. Takve mjere trebale bi spriječiti provalu ili je toliko otežati da počinitelji odustanu od te namjere, jer bi inače izazivali preveliku pažnju, ili bi provala bila toliko dugotrajna da bi je organi sigurnosti mogli pravovremeno spriječiti. 162 Zajedno s rastućim životnim standardom, raste i potreba za zaštitom dragocjenijih predmeta, posebice ako ih ljudi čuvaju u objektima koji se nalaze na izloženim i opasnim mjestima. Lijepljeno sigurnosno staklo zbog transparentnosti je vrlo prikladan materijal za ostakljenje koji štiti od nasilnog ponašanja. Stupanj zaštite koji nude spomenuta

165 stakla može se još povećati umetanjem alarmne petlje povezane sa sustavom za dojavu. Opis proizvoda za ostakljenje za zaštitu od nasilnog ponašanja RX LAMISAFE Ostakljenja za zaštitu od nasilnog ponašanja RX LAMISAFE lijepljena su sigurnosna stakla prema EN i time podliježu obveznim mehanizmima početnog ispitivanja i tekuće unutarnje kontrole proizvodnje. Dijele se u sljedeće skupine: - staklo za zaštitu od bačenog predmeta; razina 3 - staklo za zaštitu od provale; razina 3 - staklo za zaštitu od pucnja; razina 1 - staklo za zaštitu od učinaka eksplozije; razina 1 Za proizvode razine 1, uz unutarnju kontrolu proizvodnje, propisan je vanjski nadzor ovlaštene institucije. Početnim ispitivanjem ostakljenja za zaštitu od nasilnog ponašanja RX LAMISAFE određuje se strana napada, odnosno strana očekivanog nasilja. Time se određuje i položaj ugradnje. Sva izolacijska stakla RX SAFE u pravilu su sastavljena tako da je vanjsko staklo ono koje podnosi nasilje. Time je strana nasilja definirana kao pozicija 1. Ako postoji zahtjev, zbog funkcije i karakteristika objekta, za nekom drugom pozicijom, odnosno drugom stranom nasilja, što znači odstupanje od standardne strukture, to treba uzeti u obzir još pri projektiranju i posebno naglasiti prilikom naručivanja. Staklo se dimenzionira s obzirom na statičke zahtjeve. Često se smanjuju maksimalne proizvodne dimenzije koje su dane u proizvodnom programu. Iz svih navedenih razloga nije dopuštena samovoljna promjena pozicija ugradnje, na primjer okretanjem elemenata. EN 356 se odnosi na stakla za zaštitu od bačenog predmeta, odnosno na stakla za zaštitu od provale, EN 1063 na stakla za zaštitu od pucnja, a EN na staklo za zaštitu od učinaka eksplozije. a) Lijepljeno sigurnosno staklo za zaštitu od bačenih predmeta Norme dijele ostakljenja prema njihovom zaštitnom djelovanju od probijanja. Razlikujemo klase u odnosu na zaštitne karakteristike. Ispitivanje otpornosti koje simulira snagu bacanja izvodi se tako da se metalna kugla težine g i promjera približno 10 cm tri puta ispušta na ispitivano staklo s tri različite visine. Ispitivano staklo dimenzije 110 x 90 cm dobro je učvršćeno u propisani okvir. Visina s koje se spušta kugla ovisi o stupnju zaštite koji treba osiguravati određeno staklo. Ispitivanje je pozitivno ako nijedna kugla ne probije staklo. Različiti zahtjevi ispitivanja i klase otpornosti koje iz toga proizlaze, prema normi nam prikazuje sljedeća tablica

166 Klase zaštite od bačenog predmeta EN 356 Klasa otpornosti Visina ispuštanja (mm) Broj kugli* P1A P2A P3A P4A P5A x 3 * kugla 4,1 kg Proizvodni program za stakla za zaštitu od bačenog predmeta RX LAMISAFE RX LAMISAFE RX LAMISAFE RX LAMISAFE RX LAMISAFE RX LAMISAFE Preporučena maksimalna površina Maks. odnos stranica EN 356 mm mm kg/m 2 m 2 - P1A P2A P3A P4A P5A jednostruko ,5 1:10 9/10/ , /10/ ,5 1:10 enojno ,5 1:10 9/10/ , /10/ ,5 1:10 jednostruko ,5 1:10 9/10/ , /10/ ,5 1:10 jednostruko 9,5 22 3,5 1:10 9,5/10/ , ,5/10/ ,5 1:10 jednostruko ,5 1:10 10/10/ , /10/ ,5 1:10 Područja primjene Tehnički podaci: RX LAMISAFE P1A P5A prema EN 356 Proizvod Sastav (za izo-staklo Klasa otpornosti Debljina Težina Tip vanjsko/msp/ unutarnje) Samostalne i kuće u nizu u naselju Privatne zgrade na osami Bogate stambene kuće i kuće za odmor na osami - svi navedeni tipovi mogu se izrađivati s niskoemisijskim low-e staklom kao unutarnjim staklom. Ug vrijednost:ugmsp 16 mm = 1,1 W/m 2 K (punjeno argonom) EN 673 MSP 10 mm = 1,1 W/m 2 K (punjeno kriptonom) EN 673 Dane nazivne vrijednosti odnose se na uvjete testiranja i područje primjene standarda. - ako se RX LAMISAFE staklo ugradi kao unutarnje staklo, moguća je kombinacija s viskokoselektivnim staklom sa zaštitom od sunca - moguća je kombinacija s ornamentnim staklom i alarmnim staklom - što je veća ukupna debljina stakala (odnosno, što je veći broj stakala), tim više se lijepljeno staklo oboji žuto-zeleno. Upotrebom bijelog stakla taj utjecaj može se smanjiti. - Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla. - minimalna dimenzija 300 x 600 mm za pravokutno lijepljeno sigurnosno staklo RX LAMISAFE - minimalni promjer 600 mm - maksimalni promjer 2600 mm - maksimalna težina 750 kg po jedinici 164

167 Proizvodni program za stakla za zaštitu od bačenog predmeta RX LAMISAFE posebne izvedbe jednostrukih stakala Tehnički podaci: RX LAMISAFE - posebne izvedbe Proizvod Klasa otpornosti Sastav Debljina Težina Tip RX LAMISAFE 44.4 TVG RX LAMISAFE 55.4 TVG RX LAMISAFE 66.4 TVG RX LAMISAFE 55.4 ESG RX LAMISAFE 44.4 Alarm Preporučena maksimalna površina Maks. odnos stranica EN 356 mm mm kg/m 2 m 2 - P3A jednostruko 9,5 22 2,0 1:10 P3A jednostruko 11,5 27 3,6 1:10 P3A jednostruko 13,5 32 5,5 1:10 P4A jednostruko 11,5 27 3,6 1:10 P4A jednostruko 9,5 22 2,0 1:10 Područja primjene Unutarnje pregradne stijene Izlozi, visoko područje vila - što je veća ukupna debljina stakala (odnosno, što je veći broj stakala), tim više se lijepljeno staklo oboji žuto-zeleno. - Kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla. - minimalna dimenzija 300 x 600 mm za pravokutno lijepljeno sigurnosno staklo RX LAMISAFE - minimalni promjer 600 mm - maksimalni promjer 2600 mm - maksimalna težina 750 kg po jedinici b) Lijepljena sigurnosna stakla za zaštitu od provale 90 cm izreže otvor 400 x 400 mm. Zahtjevi testiranja i klase otpornosti koje iz toga proizlaze prikazani su u tablici u nastavku. Klase protuprovalne zaštite EN 356 Klasa otpornosti Broj udaraca sjekire P6B 30 do 50 P7B 51 do 70 Stakla iz te skupine, standard dijeli po rastućem stupnju zaštite u tri podskupine klasa otpornosti. Mehanička čvrstoća tog stakla provjerava se strojnom sjekirom težine 2 kg. Stupanj zaštite određen je brojem udaraca koji su potrebni da sjekira u ispitivanom staklu dimenzija 110 x P8B nad 70 S obzirom na vrstu opterećenja i broj izvedenih udaraca sjekire za svaki se uzorak određuje klasa otpornosti od probijanja. Najniža klasa otpornosti od probijanja, koja se određuje na tri uzorka, dodjeljuje se ispitivanom tipu stakla. 165

168 Proizvodni program za stakla za protuprovalnu zaštitu RX LAMISAFE Tehnički podaci: RX LAMISAFE P6B P8B prema EN 356 Proizvod Tip RX LAMISAFE RX LAMISAFE RX LAMISAFE Klasa otpornosti Sastav (za izo-staklo vanjsko/msp/ unutarnje) Debljina Težina Preporučena maksimalna površina Maks. odnos stranica EN 356 mm mm kg/m 2 m 2 - P6B P7B P8B jednostruko ,5 1:10 15/10/ ,5 1.6 jednostruko ,5 1:10 23/10/ ,5 1.6 Područja primjene Foto i video-trgovine, ljekarne, djelomično trgovina, računski centri Galerije, muzeji, antikvarijati, robne kuće, psihijatrijske klinike jednostruko 28/10/ ,5 5,5 1: Zlatarske radnje, krznarije, kazneno-popravni centri svi navedeni tipovi mogu se izrađivati s niskoemisijskim low-e staklom kao unutarnjim staklom. Ug vrijednost: MSP 16 mm = 1,1 W/m2K (punjeno argonom) EN 673 MSP 10 mm = 1,1 W/m2K (punjeno kriptonom) EN 673 Dane nazivne vrijednosti odnose se na uvjete testiranja i područje primjene standarda. - ako se RX LAMISAFE staklo ugradi kao unutarnje staklo, moguća je kombinacija s viskokoselektivnim staklom sa zaštitom od sunca - moguća je kombinacija s ornamentnim staklom i alarmnim staklom - što je veća ukupna debljina stakala (odnosno, što je veći broj stakala), tim više se lijepljeno staklo oboji u žuto-zeleno. Upotrebom bijelog stakla taj utjecaj može se smanjiti. - kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla. - minimalna dimenzija 300 x 600 mm za pravokutno lijepljeno sigurnosno staklo RX LAMISAFE - minimalni promjer 600 mm - maksimalni promjer 2600 mm - maksimalna težina 750 kg po jedinici 166

169 c) Sigurnosno lijepljeno staklo za zaštitu od pucnjeva RX LAMISAFE stakla za zaštitu od pucnjeva, koje nazivamo i oklopnim ( pancirnim ) ili neprobojnim staklima, pružaju najbolju zaštitu od napada na tijelo i život. Standard zahtijeva da ta stakla zadrže tri pucnja iz određenog oružja, ispucana s određene udaljenosti. Svaka od spomenutih skupina nadalje se dijeli na dvije klase. Klasa NS zahtijeva da poleđina staklenog elementa i nakon pogotka trećeg pucnja ostane neoštećena. Ta stakla koriste se u slučajevima kada se čuvana osoba nalazi tik iza ostakljenja i stakleni djelići mogli bi joj ozlijediti oči. Stakla, koja se na poleđini mogu oštetiti nakon tri pucnja, uvrštavaju se u klasu S. Donja tablica prikazuje klasificiranje tih stakala prema europskom standardu. Uvjeti za svaki kalibar određuju vrstu i težinu pucnja, početnu brzinu i udaljenost između oružja i mete. Iz podataka se može izračunati (u nekim slučajevima to je važno) udarnu energiju pucnja (J) Klase zaštite od pucnjeva prema EN 1063 Kalibar Pucanj, metak Klasa *) Vrsta Težina g Odstupanje djelića Bez odstupanja djelića Udaljenost m Brzina m/s.22 LR L/RN 2,6 ± 0,10 BR1 S BR1 NS ±10 9 mm x 19 VMR/Wk 8,0 ± 0,10 BR2 S BR2 NS ± Mgn. VMKS/Wk 10,25 ±0,10 BR3 S BR3 NS ±10.44 Mgn. VMF/Wk 15,55 ±0,10 BR4 S BR4 NS ±10 5,56 x 45 FJ/PB/SCP 1 4,0 ±0,10 BR5 S BR5 NS ±10 7,62 x 51 VMS/Wk 9,45 ±0,10 BR6 S BR6 NS ±10 7,62 x 51 VMS/Hk 9,75 ±0,10 BR7 S BR7 NS ±10 Puška 12/70 Brenneke 31,0 ±0,50 SG1 S**) SG1 NS**) ±20 Puška 12/70 Brenneke 31,0 ±0,50 SG2 S SG2 NS ±20 * FJ: metak s punim plaštem L: olovo PB: metak sa zaoštrenom glavom RN: metak s okruglom glavom SCP 1: meko jezgro s čeličnim uloškom VMF/Wk: metak s punim plaštem i plosnatom glavom s mekim jezgrom VMKS/Wk: metak s punim plaštem i stožastom glavom s mekim jezgrom VMR/Wk: metak s punim plaštem i okruglom glavom s mekim jezgrom VMS/Hk: metak s punim plaštem i zaoštrenom glavom s tvrdim jezgrom VMS/Wk: metak s punim plaštem i zaoštrenom glavom s mekim jezgrom **)Testiranje se izvodi jednim pucnjem. 167

170 Budući da su neprobojna stakla po strukturi višeslojna lijepljena stakla, ona su, naravno, istovremeno i odlična protuprovalna stakla, a odlikuju se visokom sposobnošću zvučne izolacije. Sve navedena stakla mogu se ugraditi u izolacijsko staklo. Moguće su mnoge kombinacije, i one s optimalnom sposobnošću toplinske izolacije. Proizvodni program za stakla za zaštitu od pucnjeva Tehnički podaci: RX LAMISAFE BR1-BR7, SG1, SG2 Proizvod Klasa otpornosti Debljina Težina Maksimalni omjer stranica Tip EN 1063 mm kg/m 2 - RX LAMISAFE BR1-S :10 RX LAMISAFE BR1-NS :10 RX LAMISAFE BR2-S :10 RX LAMISAFE BR2-NS :10 RX LAMISAFE BR3-S :10 RX LAMISAFE BR3-NS :10 RX LAMISAFE BR4-S :10 RX LAMISAFE BR4-NS :10 RX LAMISAFE BR5-S :10 RX LAMISAFE BR5-NS :10 RX LAMISAFE BR6-S :10 RX LAMISAFE BR6-NS :10 RX LAMISAFE BR7-S :10 RX LAMISAFE BR7-NS :10 RX LAMISAFE SG1-S :10 RX LAMISAFE SG1-NS :10 RX LAMISAFE SG2-S :10 RX LAMISAFE SG2-NS :10 - što je veća ukupna debljina stakala (odnosno, što je veći broj stakala), tim više se lijepljeno staklo oboji žuto-zeleno. Upotrebom bijelog stakla taj utjecaj može se smanjiti. - kupac naših proizvoda sam je odgovoran za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla. - minimalna dimenzija 250 x 450 mm za pravokutno lijepljeno sigurnosno staklo RX LAMISAFE - minimalni promjer 450 mm - maksimalni promjer 1800 mm - maksimalna težina 500 kg po jedinici 168

171 d) Lijepljeno sigurnosno staklo za zaštitu od učinaka eksplozije prema EN Ovaj standard predstavlja nam zahtjeve i postupke testiranja za određivanje klasa posebnog lijepljenog sigurnosnog stakla za zaštitu od učinaka eksplozije u građevinarstvu. Glavni zahtjev za lijepljeno sigurnosno staklo za zaštitu od učinaka eksplozije je zaštita ljudi od udarnog vala eksplozije. Postupak je određen samo za testiranje ostakljenja za zaštitu od učinaka eksplozije koji već spadaju u određenu klasu otpornosti prema EN 356. To znači da stakla u skupini ER imaju i karakteristike koje inače pripadaju staklu za zaštitu od bačenog predmeta i protuprovalnu zaštitu. Testna stakla ispituju se pod posebnim uvjetima. Pri tome se utvrđuje koliki najveći pozitivni tlak odbojnog udarnog vala staklo može zadržati u duljem vremenskom razdoblju. Klase vrijede samo za ispitivanu veličinu ostakljenja od približno 1 m 2. Klase zaštite od učinaka eksplozije prema EN Oznaka klase Najveći pozitivni tlak odbojnog udarnog vala (Pr) kpa Karakteristike ravnog udarnog vala Najmanji pozitivni specifični impuls (i+) kpa x ms Najmanje vrijeme trajanja pozitivnog tlaka (t+) ms ER 1 50 Pr < i+ < ER Pr < i+ < ER Pr < i+ < ER Pr < i+ <

172 5.10 Praktična upotreba sigurnosnih stakala Suvremena arhitektura je arhitektura svjetlosti, lakoće i transparentnosti. Zahtjevni projektanti i naručitelji danas zahtijevaju staklene konstrukcije kao zamjenu za netransparentne materijale. Taj izazov s jedne strane i svestranost naše palete sigurnosnih stakala s druge strane omogućuju širok spektar praktične upotrebe stakla. Od jednostavnih unutarnjih vrata sve do zahtjevnih staklenih konstrukcija koje potpuno zamjenjuju do sada nezamjenjive građevinske materijale plemeniti materijal staklo vidljiv je izraz suvremene arhitekture Vrata i pregradne stijene od kaljenog stakla 5.10 Pregradne stijene s vratima predstavljaju elegantno rješenje pri izvedbi vjetrolova, hodnika, prijemnih aula na ulazu u zgrade... Njihova transparentnost djeluje primamljivo, njihova lakoća elegantno, a njihov sijaj veličanstveno. Moguće je gotovo sve: jednokrilna i dvokrilna vrata u mimokretnoj izvedbi ili s pritvaranjem, polukružna i razdjelna vrata, s nadsvjetlom ili s bočnim elementima. Za vrata i stijene koriste se različite vrste stakala; od običnih (prozirnih ili u boji) do stakala sa sitotiskom ili pjeskarenih stakala. Boja i dekor sitotiska ili pjeskarenja prilagođavaju se željama kupaca. Vrata i pregradne stijene izrađene su od kvalitetnog kaljenog stakla RX SAFE ESG koje je vrlo otporno na udarce i jače savijanje. U slučaju loma takvo se staklo raspada u opasne djeliće s tupim rubovima. Za vrata i stijene obično se koristi staklo debljine 10 mm. Pri većim dimenzijama koristi se i staklo debljine 12 mm ili se sustav dodatno podupire stabilizatorima. Tvrtka REFLEX nudi i bogat izbor odgovarajućih okova različitih boja koji omogućavaju mnoge funkcije i estetsko oblikovanje. Pregled tipova Tvrtka REFLEX u svom proizvodnom programu ima široku paletu različitih kombinacija staklenih vrata. Vrata mogu biti jednokrilna, dvokrilna i mimokretna te opremljena bočnim staklima i nadsvjetlima. Spomenuti program obuhvaća 24 tipske izvedbe vrata, a uz prethodni dogovor s tehnolozima mogu se ispuniti i mnogi individualni zahtjevi. 170

173 Uz prethodno spomenute tipove i oblike vrata možemo izraditi i polukružne oblike i oblike s određenim lukom. Punjenje h Vrata s lukom Kod polukružnih vrata i vrata s lukom potrebna je veća zračnost između gornjeg ruba i špalete s obzirom na širinu i visinu špalete (h), tako da se vrata mogu otvoriti za 90. U tom slučaju građevinar mora izraditi zračni otvor. 171

174 Vrste vrata S obzirom na način otvaranja vrata dijelimo ih na mimokretna i standardna vrata. - Mimokretna vrata Otvaranje u oba smjera. - Standardna vrata Kod standardnih vrata s uređajem za pritvaranje razlikuju se DIN-desna vrata i DIN-lijeva vrata. DIN-smjer određuje se s obzirom na stranu okova. Otvaranje je moguće samo na stranu okova. Stabilizatori Kod staklenih stijena, sastavljenih od više elemenata i vrata, ponekad su zbog dimenzije i podjele stakala potrebni stabilizatori. Ako je dimenzija A ili B 400 mm, tada i pri prekoračenju sljedećih navedenih graničnih vrijednosti stabilizatori nisu potrebni. Izvedba stabilizatora određuje se s obzirom na statičke zahtjeve i građevinske propise Mimokretna vrata B Krilo Nadsvjetlo Krilo Standardna vrata s uređajem za zatvaranje DIN-desna Bočni dio Bočni dio A Napomena: stabilizatori su izrađeni od stakla debljine 12 mm. DIN-lijeva 172

175 Dimenzioniranje stabilizatora Dimenzioniranje stabilizatora po visini nadsvjetla Dijagrami u nastavku daju nam pregled odgovarajućih varijanti stabilizatora. stabilizator preko visine nadsvjetla stabilizator preko cijele stijene maksimalne dimenzije vratnih krila Za osiguravanje savršenog djelovanja vrata moraju se uvažiti vrijednosti, navedene u dijagramima. Visina nadsvjetla B u mm Trodijelna ili višedijelna Trodijelna ili višedijelna Jednodijelna ili dvodijelna Jednodijelna ili dvodijelna Širina bočnog dijela A u mm Vrata, nadsvjetlo i bočni dio debljine 10 mm Vrata, nadsvjetlo i bočni dio debljine 12 mm a b H b a c H d Stabilizator po cijeloj visini Jednostrani stabilizator Dvostrani stabilizator Stabilizatori debljine 12 mm Minimalna dimenzija b 160 mm Minimalna dimenzija d 160 mm Minimalna dimenzija H 1700 mm Maksimalna dimenzija H mm Primjeri: 1. A = 1100 mm, B = 600 mm: trodijelno ili višedijelno nadsvjetlo, stabilizator s jedne strane 2. A = 1000 mm, B = 1300 mm: stabilizator na obje strane 3. A = 600 mm, B = 1900 mm: stabilizator po cijeloj visini stijene B A A 173

176 Dimenzioniranje stabilizatora po cijeloj visini stijene Dvostrani stabilizator: mimokretna vrata Visina stijene u mm Jednostrani stabilizator: standardna vrata s uređajem za zatvaranje Visina stijene u mm Visina vrata u mm Visina vrata u mm Širina stabilizatora u mm Širina stabilizatora u mm Primjeri: 1. Dvostrani stabilizator: mimokretna vrata; visina stijene mm/visina vrata mm: širina stabilizatora je 350 mm; 2. Jednostrani stabilizator: standardna vrata s uređajem za pritvaranje; visina stijene mm/visina vrata mm: širina stabilizatora je 380 mm; Uputa: Ako povučemo vodoravnu crtu od visine stijene do dijagonalne crte, dobivamo presjecište. Okomita crta iz presjecišta pokazuje maksimalnu visinu vrata za određenu širinu stabilizatora. Ako je visina vrata veća, slijedi se dijagonalna linija do željene visine vrata. Maksimalne dimenzije vratnih kril Visina vrata u mm Stabilizatori Širina vrata u mm 174

177 Debljina stakla (mm) 1 Dovratnik gore i dolje 10 ili 12 2 Dovratnik gore i dolje, letva 10 ili 12 3 Savjetovanje s tehničkom službom tvrtke REFLEX Standardna obrada staklenih stijena Vratno krilo svi rubovi polirani izrezi za kutne okove dvije rupe za kvaku Bočni dio i nadsvjetlo svi vidljivi rubovi polirani izrezi za kutne okove izrez za protuelement brave izrez za kutnu ili centralnu bravu Tolerancije Ograničenja s obzirom na kompletnu iskrivljenost Tolerancije visine i širine Tolerancije (mm/m) Širina vrata (mm) Višina vrata 2000 mm Višina vrata > 2000 mm ,0 1, ,5 2,0 Širina ili visina vrata Tolerancija (mm) ,0 / -2,0 > ,0 / -2, Vrste stakla za staklene stijene Vrsta stakla Boja Debljina (mm) Float prozirno X X Float plavo X Float smeđe X X Float sivo X X Float zeleno X X Gravirano staklo bijelo X X Float odabrani sitotisak X X Mastercarre bijelo X 175

178 Staklena unutarnja vrata Staklena unutarnja vrata obuhvaćaju opsežan program zahtjevnih staklenih vrata za unutarnju upotrebu u stanovima, kao i u radnom okruženju. Staklena unutarnja vrata propuštaju svjetlost u prostore. Prostore tako rasvjetljuju i povezuju, a ne dijele. Kao i kod staklenih stijena, i kod unutarnjih staklenih vrata postoje različite mogućnosti oblikovanja. Tako vrlo bogatim izborom različitih dekora (standardna paleta sitotiska; vidi poglavlje ) i vrstama stakla, kao i vrlo različitim vrstama okova Dorma vrata se mogu vrlo lijepo prilagoditi ostaloj unutarnjoj opremi. DIN-desna DIN-lijeva Vrata se mogu dobaviti prema različitim željama kupaca; kupac može izabrati vrstu stakla i dimenziju, kao i dekor i okov. Pri projektiranju vrlo je važna strana zatvaranja (DIN-lijeva ili DIN-desna). Strukturirana strana uvijek je na strani okova (tisak, ornamenti). Visina okvira, odnaosno uređaja za zatvaranje Visina vrata 3,5 Širina vrata 3,5 7 Širina okvira 176

179 VISION MODEL Vision 850 Vision 950 Širina (mm) Visina (mm) Otvor (mm) ORIENT MODEL Orient 850 Orient 950 Širina (mm) Visina (mm) Otvor (mm)

180 VIŠE STAKLA ZA VIŠE SVJETLOSTI Staklena vrata poboljšavaju osvijetljenost prostora i optički ga povećavaju. To su cjelovita rješenja, budući da paket uključuje odličan aluminijski dovratnik, kvalitetne okove i elegantna vrata. SUVREMENO STANOVANJE Moderno oblikovana vrata s mogućnošću odabira različitih uzoraka stakla oživljavaju svaki stambeni ili poslovni prostor. Dodatni izbor različitih okova i kvaka omogućuje potpuno prilagođavanje vašim željama i potrebama INOVATIVNOST I PRILAGODLJIIVOST Osim klasičnih dimenzija staklenih vrata možete birati i među vratima različitih nepravilnih oblika. Za zahtjevnije oblike prostora i posebne želje izrađujemo staklena vrata i po mjeri. IZNIMNA KVALITETA STAKLA Sva vrata izrađena su od sigurnosnog kaljenog stakla debljine 5 mm u skladu s SIST EN otpornog na udarce i veće napetosti na savijanje. Vrata imaju jamstvo za 20 tisuća otvaranja i zatvaranja. ZAMJENA BEZ POTEŠKOĆA I PROBLEMA Klasična drvena vrata brzo i učinkovito možete zamijeniti staklenim vratima Reflex. Za zamjenu i montažu mogu se pobrinuti i naši stručnjaci. JEDNOSTAVNO ČIŠĆENJE Staklena vrata Reflex brzo, jednostavno i učinkovito čistite sredstvima za čišćenje stakla. 178

181 Mogućnosti modela ORIENT ELOKSIRAN KROMIRAN INOX (RF) Mogućnosti modela VISION ALUMINIJ ELOKSIRAN 179

182 Prozirno Činčila Rosa Master Carre Satinirana Smeđi parsol Sivi parsol Zeleni parsol Sitotisak Mozaik Sitotisak Antik Sitotisak Grafiti Sitotisak crte Sitotisak Maglica Sitotisak Romanca Sitotisak Kreativ 180

183 Horizontalno preklopne stijene Horizontalno preklopne stijene nude mnoge nove i zanimljive mogućnosti (primjerice pri projektiranju modernih trgovačkih centara). Njihova upotreba omogućuje promjenjiv raspored prostora. Staklene stijene s ugrađenim mimokretnim vratima ili bez njih s izvornim sustavom vodilica izrađuju se tako da se cijela stijena klizno pomiče i preklopi sa strane. Stakla se pomiču pomoću gornje vodilice. Za veću stabilnost sustava na želju kupca mogu se ugraditi i podne vodilice. Posebna konstrukcija okova osigurava dobru stabilnost, a i prvom redu omogućuje jednostavno pomicanje krila. Pri projektiranju pomičnih stijena međusobno se može kombinirati pet različitih krilnih elemenata. 1. Okretno, odnosno mimokretno krilo, koje nije pomično, na početku sustava može se namjestiti kao: mimokretna vrata s podnim zatvaračem, okretna vrata s okretnim ležajem ili gornjim zatvaračem, mimokretna vrata. Obje vrste krila dobavljaju se s podnom bravom i gornjim zatvaračem s bočnim zatvaranjem. 2. Pomična krila mogu se postaviti na bilo koje željeno mjesto u stijeni Pomična vratna krila mogu se izvesti kao: mimokretna vrata s podnim zatvaračem, mimokretna vrata s gornjim zatvaračem. Vratno krilo može biti na bilo kojem željenom mjestu u staklenoj stijeni. 4. U horizontalnu pomičnu stijenu po potrebi se može ugraditi i fiksni dio. 5. Završno vratno krilo s naslonom mora se namjestiti na kraj stijene jer se, kao ni fiksno, ne može pomicati. Upotrebljava se prvenstveno u slučajevima kada se vrata trebaju otvarati samo u jednom smjeru. 181

184 Stakla za pregradne stijene izrađena su od kvalitetnog kaljenog stakla RX SAFE ESG koje je vrlo otporno na udarce i jače savijanje. U slučaju loma takvo se staklo raspada u opasne djeliće s tupim rubovima. Za izradu pomičnih stijena obično se koriste stakla debljine 10 mm. Tvrtka REFLEX za izvedbu pomičnih stijena koristi okove švicarskog poduzeća Hawa. Budući da je sustav vrlo prilagodljiv, nudi mogućnost individualnih rješenja za svaku situaciju u prostoru. Pri konstruiranju čelične podkonstrukcije na mjestima gdje će se pričvrstiti staze za vodilice i na mjestima gdje će se sakupiti preklopljena stakla, treba uzeti u obzir ukupnu težinu sustava. Klizni sustavi RX Klizni sustav RX visokokvalitetan je sustav kliznih vrata od nehrđajućeg čelika i stakla. Upotreba je ograničena na unutarnje prostore. Pri upotrebi u slanoj atmosferi i na području gdje se u atmosferi pojavljuje veća koncentracija kemikalija koje izazivaju hrđanje, potrebno je savjetovanje s našom razvojnom službom. Klizni sustavi RX u osnovi se mogu podijeliti na višekrilne klizne stijene i jednokrilna klizna vrata. Višekrilne klizne stijene Klizne stijene, odnosno horizontalno preklopne stijene nude mnoge nove i zanimljive mogućnosti uređivanja prostora: suvremenih trgovačkih centara autosalona ureda soba za sastanke. Njihova upotreba omogućuje promjenjiv raspored prostora. Staklene stijene s ugrađenim mimokretnim vratima ili bez njih s izvornim sustavom vodilica izrađuju se tako da se cijela stijena klizno pomiče i preklopi sa strane. Stakla se pomiču pomoću gornje vodilice. Za veću stabilnost sustava na želju kupca mogu se ugraditi i podne vodilice. Posebna konstrukcija okova osigurava dobru stabilnost, a i prvom redu omogućuje jednostavno pomicanje krila. Pri projektiranju pomičnih stijena međusobno se može kombinirati više različitih elemenata. mimokretna vrata pomično krilo (može se postaviti na bilo koje željeno mjesto u stijeni) fiksno krilo mimokretna vrata s podnim zatvaračem. 182

185 Stakla za pregradne stijene izrađena su od kvalitetnog kaljenog stakla koje je vrlo otporno na udarce i jače savijanje. U slučaju loma takvo se staklo raspada u opasne djeliće s tupim rubovima. Vrste stakla Za izradu pomičnih stijena obično se koristi kaljeno staklo RX SAFE ESG debljine 10 mm sljedećih kvaliteta: float (bez boje i u boji) emajlirana stakla stakla sa sitotiskom Stopsol livena stakla. Tehničke karakteristike Pri konstruiranju čelične podkonstrukcije na mjestima gdje će se pričvrstiti podne obloge i na mjestima gdje će se sakupiti preklopljena stakla treba uzeti u obzir ukupnu težinu sustava. Staza vodilica, odnosno gornja vodilica može se izvesti na više načina: vidljivo upušteno u strop obrađeno aluminijskom maskom. Jednokrilna klizna vrata Jednokrilna klizna vrata elegantna su zamjena za klasična drvena, odnosno metalna vrata. Kombinacija nehrđajućih okova i staklenog krila djeluje vrlo privlačno, moderno i estetski dovršeno. Pri tome se štedi i trošak za kupnju dovratnika jer za ovu izvedbu nisu potrebni. Jednokrilna klizna vrata visokokvalitetan su sustav kliznih vrata od nehrđajućih okova i stakla za urede i moderne stanove. Upotreba je ograničena na unutarnje prostore. Pri upotrebi u slanoj atmosferi i na području gdje se u atmosferi pojavljuje veća koncentracija kemikalija koje izazivaju hrđanje, potrebno je savjetovanje s našom razvojnom službom. Stakla za jednokrilna klizna vrata izrađena su od kvalitetnog kaljenog stakla RX SAFE ESG koje je vrlo otporno na udarce i jače savijanje. U slučaju loma takvo se staklo raspada u opasne djeliće s tupim rubovima. Vrste stakla Za izradu jednokrilnih kliznih vrata obično se koriste stakla debljine 10 ili 8 mm sljedećih kvaliteta: float (bez boje i u boji) emajlirana stakla stakla sa sitotiskom Stopsol livena stakla Prednosti moderan oblik jednostavna montaža male podne vodilice 183

186 ASPEKT MODEL Aspekt 800 Aspekt Širina (mm) Visina (mm) Otvor (mm) FOKUS MODEL Fokus 800 Fokus 900 Širina (mm) Visina (mm) Otvor (mm)

187 Prozirno Činčila Rosa Master Carre Satinirana Smeđi parsol Sivi parsol Zeleni parsol Sitotisak Mozaik Sitotisak Antik Sitotisak Grafiti Sitotisak crte Sitotisak Maglica Sitotisak Romanca Sitotisak Kreativ 185

188 ASPEKT FOKUS UNIVERZALNOST STAKLA. ŽELJENI SMJER. Vrata su izrađena od kvalitetnog sigurnosnog kaljenog stakla debljine 8 mm. Sva vrata su učvršćena na takav način da omogućuju otvaranje lijevo ili desno. Ručica Aspekt Ručica Fokus JEDAN DODIR. JEDNOSTAVNO OTVARANJE. Klizna vrata odlikuju se jednostavnim načinom otvaranja i zatvaranja. Vrata Aspekt dostupna su s metalnom kvakom, a vrata Fokus sa staklenom. Odaberite ona koja najbolje odgovaraju vašim stambenim prostorima. 186

189 Kaljeno emajlirano staklo Pri projektiranju staklene ovojnice zgrade kaljeno emajlirano staklo često je nezamjenjivo. Zbog odličnih sigurnosnih karakteristika najprikladnije je za parapetni dio fasade, a istovremeno širokom paletom boja mnogo doprinosi usklađenosti boja između prozorskog i parapetnog dijela. Emajlirano staklo može igrati važnu ulogu i pri projektiranju unutarnjeg izgleda i funkcionalnosti zgrada. Pri emajliranju se posebnim postupcima na staklo nanosi posebna boja koja je sastavljena od staklenog praha i pigmenata boje. Boja se nanosi na dva načina: sitotiskom i valjcima. Tijekom procesa kaljenja boja se topi i kao emajl trajno prianja na staklene površine. Takvo nanošenje boje vrlo je otporno na mehanička oštećenja i starenje. U većini slučajeva boja se nanosi na cijelu površinu stakla. Emajlirano staklo u osnovi je sigurnosno kaljeno staklo RX SAFE ESG. Zato ima veću tlačnu i udarnu čvrstoću te je otpornije na temperaturne razlike. Dodatna prednost: ako zgrada ima fasadu od emajliranog kaljenog stakla, čišćenje i održavanje njezine vanjštine vrlo je jednostavno. I pri emajliranom staklu (kao i pri kaljenom staklu) sve druge postupke obrade treba izvesti prije kaljenja. Naknadne korekcije nisu moguće. Poduzeće REFLEX emajlira i kali: sva prozorska i u masi obojena float stakla sva refleksna stakla sa zaštitom od sunca STOPSOL i SUN GURD stakla s mekim, modificiranim niskoemisijskim nanosom. Maksimalne dimenzije emajliranog stakla: staklo od 4 mm: 1200 x 2000 mm staklo od 5 mm: 1500 x 2500 mm staklo 6 mm: 2000 x 4500 mm Paleta standardnih boja tvrtke REFLEX prikazana je na donjoj slici. Veće količine emajliranog stakla kupci mogu naručiti u željenoj boji koju biraju prema ljestvici boja RAL, NCS ili se boja na zahtjev posebno priprema. 187

190 Paleta standardnih boja RX01 - bijela RXB 200/5 - bijela RX03 - bijela transparentna RX51 - crna RX05 - žuta RX06 - žuta RX07 - plava RX08 - plava RX09 - plavo zelena RX10 - zelena RX11 - zelena RX12 - crvena RX95 - narančasta RX14 - smeđa RX82 - siva RX16 - metalno zlatna RX17 - metalno srebrna RX18 - metalno srebrna RX19 - metalno brončana RX20 - metalno crvena RX21 - crvena transparentna RX22 - zelena transparentna RX23 - žuta transparentna RX24 - plava transparentna 188

191 Kaljeno staklo sa sitotiskom Sitotisak na staklu Zahtjevna arhitektura s velikim staklenim površinama arhitektima i umjetnicima pri korištenju sitotiska nudi praktično neograničene mogućnosti kombiniranja boja, oblika i uzoraka. Fasada u njihovim rukama može postati slikarsko platno, a igra bojama i geometrijski ili slobodno oblikovanim motivima omogućuje neograničeni broj elegantnih rješenja. Međutim, za slobodno oblikovanje pomoću stakla sa sitotiskom nisu primjereni samo veliki reprezentativni objekti. I u svakidašnjem okuženju mogućnosti za upotrebu ima više nego dovoljno. Čim veća površina stakla se prekriva bojom, i što je tamnija ta boja, to manje svjetlosti i sunčevih zraka to staklo propušta. Zato upotreba stakla sa sitotiskom ne obuhvaća samo oblikovanje: ono se može koristiti i kao sjenilo ili za zaštitu od sunca, u obliku napisa ili oznaka, ali i za označavanje i markiranje. Naručitelj može sam odabrati željenu boju i dekor takvog stakla. Sitotiskom i posebnim bojama može se izraditi i staklo koje je odlična imitacija graviranog stakla. Boje s dodatkom abrazivnog materijala koriste se za protuklizni tisak na staklima za hodanje. Dimenzijske mogućnosti sitotiska uvjetovane su proizvodno i tehnički. staklo od 4 mm: 1200 x 2000 mm staklo od 5 mm: 1500 x 2500 mm staklo 6 mm: 2100 x 4500 mm minimalna dimenzija kaljenog stakla sa sitotiskom 250 x 150 mm minimalni promjer 270 mm maksimalni omjer stranica 1:10 minimalni omjer stranica 1:1,3. Osim tiskanja uzoraka moguće je i tiskanje cijele površine ili samo pasica uz rubove stakla (npr. za UV zaštitu rubnog brtvljenja na fasadama) Standardna ponuda tvrtke REFLEX obuhvaća 18 uzoraka i 24 različite nijanse boja, među kojima su i srebrna (RX17 i RX18) i zlatna (RX16) nijansa. Budući da krajnji izgled boje ovisi o vrsti i debljini stakla, izvedba pojedinih narudžbi moguća je nakon potvrde uzorka. Moguće anomalije i dopuštena odstupanja na staklima sa sitotiskom opisane se u Smjernicama za vizualno ocjenjivanje kvalitete emajliranog stakla i stakla s tiskom (vidi poglavlje 6.9.7). 189

192 Uzorak br. 1 Točka 6 mm, razmak: 5,5 mm, negativ, omjer 1:1; postotak tiskane površine: 79 Uzorak br. 7 Točka 2 mm, razmak: 2 mm, omjer 1:1; postotak tiskane površine: 25 Uzorak br. 13 Kvadrat 4 mm, razmak 12 mm, omjer 1:1, negativ; postotak tiskane površine: 93 Uzorak br. 2 Crta okomita, razmak: 3 mm, omjer 1:1; postotak tiskane površine: 50 Uzorak br. 8 Kvadrat 3,5x3,5 mm, razmak 2,5 mm, omjer 1:1; postotak tiskane površine: 34 Uzorak br. 14 Kvadrat 4 mm, razmak 12 mm, omjer 1:1; postotak tiskane površine: 7 Uzorak br. 3 Crta okomita, 29x5 mm, razmak 4 mm; postotak tiskane površine: 48 Uzorak br. 9 PILKINGTON; postotak tiskane površine: 1) Uzorak br. 15 Točka 2 mm, razmak 6 mm, negativ, omjer 1:1; postotak tiskane površine: 95 Uzorak br. 4 Kvadrat 35x35 mm, razmak 25 mm, omjer 1:2; postotak tiskane površine: 34 Uzorak br. 10 Točka 12 mm, razmak 8 mm, omjer 1:1; postotak tiskane površine: 28 Uzorak br. 16 Crta vodoravna 29x5 mm, razmak 4 mm, omjer 1:2; postotak tiskane površine: 48 Uzorak br. 5 Kvadrat 16x16 mm, razmak 20 mm, omjer 1:1; postotak tiskane površine: 18 Uzorak br. 11 postotak tiskane površine: 100 Uzorak br. 17 Crta vodoravna 3 mm, razmak 3 mm, omjer 1:1; postotak tiskane površine: 50 Uzorak br. 6 Kvadrat 3,5x3,5 mm, razmak 2,5 mm, negativ, omjer 1:1; postotak tiskane površine: 66 Uzorak br. 12 Kvadrat 20x20 mm, razmak 15 mm, omjer 1:1; postotak tiskane površine: 33 Uzorak br. 18 Točka 6 mm, razmak 5,5 mm, omjer 1:1; postotak tiskane površine:

193 STANDARDNE BARVE Oznaka Boja RX 01 Bijela 1-RAL 9016/RAL 9003 RX 03 Bijela satinirana - F RX 85 Bijela ral 9002 RX 135 Bijela satinirana - P RXB200/5 BIJELA RX 05 Žuta 1 RAL 1016 RX 06 Žuta 2 RAL 1012 RX 23 Transparentna žuta RX 106 Narančasta RAL 1034 RX 112 Žuta NCS S 0570 Y RX 125 Žuta PANTONE 612 C RX 133 Žuta RAL 1021 RX 160 Žuta RAL 1033 RX 161 Žuta RAL 1017 RX 163 Žuta RAL 1002 RX 164 Žuta RAL 1027 RX 12 Crvena 1 RAL 3016 RX 20 Metalno crvena RX 21 Transparentna crvena RX 97 Crvena RAL 3005 RX 120 Crvena RAL 3020 RX 129 Crvena RAL 3000 RX 170 Crvena RAL 3003 RX 171 Crvena RAL 3002 RX 07 Plava RAL 5017 RX 08 Plava RAL 5010 RX 24 Transparentna plava RX 86 Svijetloplava RX 89 Tamnozelena RAL 5013 RX 113 Svijetloplava NCS S 1030-B10G RX 115 Plava RAL 5003 RX 124 Plava RAL 5014 RX 130 Plava RAL 5009 RX 141 Plava NCS S 5040R 80 B RX 172 Plava RAL 5019 RX 57 Siva RAL 7024 RX 80 Siva RAL 7035 RX 82 Siva RAL 7011 RX 83 Siva RAL 7046 RX 92 Siva RAL 7005 RX 93 Siva NCS 2500 RX 96 Siva RAL 7001 RX 98 Siva RAL 7030 RX 103 Oker RAL 1000 RX 165 Oker RAL 1024 RX 166 Oker RAL 1015 Oznaka Boja RX 189 Narančasta RAL 2001 RX 95 Narančasta RAL 2004 RX 114 Narančasta NCS S 1080-Y40R RX 167 Narančasta RAL 2009 RX 168 Narančasta RAL 2011 RX 169 Ljubičasta RAL 4009 RX 09 Plavo zelena RX 10 Zelena 1 RAL 6032 RX 11 Zelena 2 RX 22 Transparentna zelena RX 53 Zelena RAL 6005 RX 90 Zelena RAL 6021 RX 91 Zelena RAL 6012 RX 110 Tamno zelena RAL 6008 RX 111 Zelena NCS S 1075-G40Y RX 123 Plavo zelena NCS S 6030 B 10 G RX 131 Zelena RAL 6018 RX 138 Zelena RAL 6001 RX 183 Zelena RAL 6028 RX 185 Zelena RAL 6019 RX 14 Smeđa RAL 8016 RX 62 Smeđa NCS 7005-Y50R RX 136 Crno-smeđa RAL 8022 RX 173 Smeđa RAL 8004 RX 51 Crna avtoglas RAL 9017 RX 84 Crna RAL 9004 RX 181 Crna pemco DV RA RX 105 Siva RAL 7022 RX 127 Siva RAL 7044 RX 128 Siva RAL 7042 RX 134 Siva RAL 7021 RX 140 Siva RAL 7016 RX 188 Siva RAL 7043 RX 150 Siva RAL 7031 POSEBNE BOJE Oznaka Boja RX 16 Metalno zlatna RX 17 Metalno srebrna 1 RAL 9006 RX 18 Metalno srebrna 2 RAL 9007 RX 19 Metalno brončana RX 20 Metalno crvena RX 104 Protuklizna pasta RX03 RX 509 SP 509 srebrna pasta

194 Kaljeno staklo s alarmnom petljom RX SAFE Alarm Staklo RX SAFE Alarm osigurava aktivnu sigurnost. To je kaljeno staklo, opremljeno alarmnom petljom koja se kasnije priključuje na odgovarajuću alarmnu napravu. To staklo obično se ugrađuje kao poluproizvod u izolacijsko ili monolitno lijepljeno staklo. Način djelovanja Elektroprovodljiva alarmna petlja koja je toplinski utisnuta na jednu od površina kaljenog stakla, pri probijanju stakla šalje impuls koji aktivira alarm. Budući da se kaljeno staklo pri oštećenju razbija po cijeloj površini, oštećuje se, odnosno prekida se i alarmna petlja koja time aktivira alarmni uređaj. Zato to staklo treba ugraditi na onoj strani s koje se očekuje pokušaj nasilnog probijanja. Električni karakteristike alarmne petlje Najveća dopuštena jakost struje u petlji je 0,5 A, a otpor 6 Ω ± 3 Ω. Tako nizak otpor omogućuje priključivanje većeg broja alarmnih stakala na primarnom strujnom krugu. Otpor između petlje i srednjeg kontakta (sabotažni priključak) veći je od 20 MΩ, a time se postiže i kompatibilnost s većinom uobičajenih alarmnih uređaja. Priključni kabel Veza s utikačem ima tu prednost da tijekom montaže na objektu nije potrebno lemljenje, odnosno termo stišljiva cijev. Montaža je brza, a i pri naknadnim popravcima prisutnost električara nije potrebna, budući da spajanje kontaktora obavlja staklar. Pri korištenju sigurnosnog sustava s alarmnim staklom već u fazi planiranja treba međusobno uskladiti pojedine elemente stakla, okvira i obične sigurnosne opreme. Maksimalne dimenzije za stakla RX SAFE Alarm Debljina stakla Širina i visina (cm) 4 mm 150 x mm 200 x mm 260 x mm 260 x mm 260 x mm 260 x 420 Kao i kod svakog kaljenog stakla, i kod ovih stakala naknadne obrade ili dorade nisu moguće. To treba uzeti u obzir pri naručivanju. Pri naručivanju jednostrukog stakla RX LAMISAFE Alarm, odnosno stakla ugrađenog u izolacijsko staklo, za najveće dimenzije treba uzeti u obzir proizvodnotehnička ograničenja. Alarmna petlja završava priključnim kabelom duljine 30 cm. Kabel je okrugli, elastičan, jednobojan i četverožilni (s poprečnim presjekom 0,14 mm 2 ) i opremljen pločastim utikačem zaštićenim od vlage. Komplet priložene dodatne opreme sadrži i nastavak od 5 m, odnosno 10 m, s veznim elementom zaštićenim od vlage. 192

195 Položaj alarmne petlje Pri naručivanju sigurnosnih stakala RX SAFE Alarm treba odrediti položaj alarmne petlje. Postoje četiri mogućnosti: lijevo ili desno gore i lijevo ili desno dolje. Osiguravajuće kuće preporučuju odabir jednoga od oba gornja položaja. Rub gore lijevo = RZL Rub gore desno = RZD Pri RX LAMISAFE Alarm alarmna petlja može biti ugrađena samo gore lijevo ili gore desno. Varijante alarmne petlje Standardno je dobavljiva vidljiva alarmna petlja. Time je već izvana vidljivo da je objekt siguran i da će svi pokušaji provale imati posljedice. Tako RX SAFE Alarm djeluje zastrašujuće. Za područja primjene, u kojima se zbog optičkih uzroka ne može upotrijebiti vidljiva alarmna petlja (na primjer ostakljenje sa zaštitom od sunca s visokoselektivnim staklom) jest i izvedba nevidljive alarmne petlje na rubu stakla. U ugrađenom stanju (pri običnom sustavu ostakljenja) ta alarmna petlja zakrivena je umetnutim staklenim rubom i tako je praktično nevidljiva Rub dolje lijevo = RSL Rub dolje desno = RSD Pogled unutra RX SAFE alarmna petlja (obični sustav) RX SAFE alarmna petlja (nevidljiv sustav) 193

196 Izolacijsko staklo od kaljenog stakla s alarmnom petljom Sigurnosna stakla RX LAMISAFE (sve klase P1A-P5A i P6B-P8B) mogu se dodatno opremiti alarmnom petljom. To, naravno, vrijedi i za konvencionalna stakla i za toplinski zaštićena stakla s nanosom. Alarmno kaljeno staklo, koje u izolacijskom staklu nastupa u kombinaciji s višeslojnim lijepljenim sigurnosnim staklom, predstavlja najviši mogući stupanj protuprovalne zaštite. Pri pokušaju provale vanjsko se kaljeno staklo drobi i aktivira alarmni uređaj, a unutarnje protuprovalno lijepljeno staklo otežava prodor u prostor. Time se produžava i vrijeme za aktiviranje drugih zaštitnih mjera. Ako se želi da to staklo bude uistinu učinkovito, pri ostakljivanju se moraju uzeti u obzir i upute opisane u poglavlju Lijepljeno alarmno staklo RX LAMISAFE Alarm može se izraditi i kao jednostruko staklo u protuprovalnoj izvedbi. Ta stakla imaju značajke koje su karakteristične za stakla klasa A i B. I u ovom slučaju vrijedi da se učinkovitost stakla može osigurati samo u slučaju da se pri ostakljivanju uzmu u obzir upute opisane u poglavlju Presjek RX SAFE Alarm izolacijsko staklo Standardna alarmna petlja Kaljeno sigursnosno staklo (ESG) izvana Sredstvo za sušenje Distancer Sekundarno brtvilo Polysulfid Primarno brtvilo Butyl 194

197 Staklo za hodanje RX LAMISTEP Kada se pri opremanju unutrašnjosti zgrada za površine za hodanje koristi staklo, na taj se način mogu postići vrlo snažni vizualni efekti. Njime se mogu zamijeniti podne obloge (na hodnicima, plesnim površinama, u noćnim lokalima), a vrlo je prikladno i za izvedbu različitih vrsta stepenica. Sva stakla za hodanje koja se ugrađuju u javne objekte, u osnovi su jednaka: to su troslojna ili višeslojna lijepljena stakla kod kojih je gornji sloj od kaljenog ili djelomično kaljenog stakla (RX SAFE ESG/RX SAFE TVG). To staklo štiti donji nosivi sloj. Kaljeno, odnosno djelomično kaljeno staklo debljine 6 mm obično na gornjoj površini sa sitotiskom ima nanesenu boju koja sprečava klizanje. Nosivi sloj čine dva stakla jednake debljine (u slučaju većih površina i tri), čija ukupna debljina ovisi i o veličini površine i očekivanim opterećenjima. Pri upotrebi stakala za hodanje moraju se uzeti u obzir sljedeći faktori: Stakla se polažu samo na vrlo ravne površine, a konstrukcija se mora dimenzionirati tako da se pod opterećenjem ne savija. Stakla se polažu na podložnu traku čvrstoće prema Shoreu A između 60 i 70. Njime se sprečavaju dodiri staklo-staklo i staklo-metal. Dosjedna površina za staklo mora biti širine najmanje 30 mm. Da bi se spriječilo klizanje na vlažnom staklu, gornje površine se mogu izrađivati sa sitotiskom (odabir dekora i boje prepušta se kupcu). Gornja površina stakla za hodanje nije otporna na nastajanje ogrebotina. Pri određivanju ukupne debljine stakla treba (ovisno o načinu upotrebe, načinu ugradnje, veličini stakla i očekivanom opterećenju) izraditi statički izračun. U slučaju stepenica koje su samo dvostrano poduprte, treba izračunati nosivost za svaki slučaj posebno. Točno tako se mora dokazati ostatak nosivosti nakon loma stakla. Kada je opterećenje poznato, a stakla su poduprta sa svih strana, debljina sendviča se može uzeti iz donjeg dijagrama. (1) zaštitno staklo koje štiti nosivi paket od oštećenja. Zaštitno staklo u svim je strukturama debljine minimalno 6 mm i u pravilu je kaljeno ili djelomično kaljeno staklo sa ili bez tiska. Pri izračunu se staklo ne uzima u obzir kao nosivo. (2) PVB folija (3) nosivi paket sastoji se od dva ili tri stakla Brtvilo kompatibilno s lijepljenim staklom Traka za ispunu Distancna podloška Podložni materijal čvrstoće po Shoreu A Podupiranje sa svih strana 195

198 Dijagram za dimenzioniranje stakla za hodanje pri 4 stranom učvršćivanju Rubni uvjeti: - dozvoljena napetost na savijanje: float staklo 15 N/mm2 (u skladu s TRLV) - dozvoljeno savijanje: l/200 Opterećenja: - 5 kn/m 2 površinskog opterećenja (uzeta je u obzir i vlastita težina stakla) - točkasto opterećenje na sredini plohe 2 kn na 10 cm x 10 cm (uzeta je u obzir i vlastita težina) Izračun dijagrama izrađen je u skladu s poglavljem VISINA STEKLA (cm) ŠIRINA STAKLA (cm) PROIZVOD TEŽINA kg/m 2 DEBLJINA (mm) TOLERANCIJA (mm) RX LAMISTEP ±2 RX LAMISTEP ±2 RX LAMISTEP ±2 RX LAMISTEP ±2 Izolacijsko staklo za hodanje Prijenos opterećenja preko vanjskog stakla (podložni materijal čvrstoće po Shoreu A Ventilirani utor Podložna traka 196

199 5.11 Konstrukcijsko ostakljivanje U ovoj brošuri već smo više puta naglasili koliko je važno staklo kao arhitektonski materijal. Najbolja potvrda toga su fasade s velikim staklenim površinama. Među njima posebno istupaju one koje imaju cijelu fasadu samo od stakla bez vidljivih profila. Strukturna ostakljenja (structural glazing ili SG) od običnih se staklenih fasada razlikuju prvenstveno po izgledu i konstrukciji. pri takvim ostakljenjima pojedini stakleni elementi odvojeni su samo vrlo uskim fugama za sjenčanje ili nježnim silikonskim spojevima. Cijela fasada izgleda kao velika, monolitna, prvenstveno glatka površina bez ikakvih prekida. Nekoliko osnovnih karakteristika ovog načina ostakljivanja: O strukturnom ostakljenju (SG fasade) govorimo samo kada je fasadno staklo (može biti vanjsko staklo izolacijskog stakla ili kaljeno parapetno staklo) lijepljeno na podkonstrukciju (sa ili bez pomoći dodatnih potpornih ili sigurnosnih elemenata). Dakle, elementi na fasadu nisu pričvršćeni letvicom za ostakljenje ili elementima za prekrivanje. Vanjsko (nalijepljeno) staklo prenosi silu vlastite težine i sile, koje nastaju zbog opterećenja vjetra i brzih klimatskih promjena na podkonstrukciju preko rubnog brtvljenja ili preko ljepljivog sloja. To staklo je zato uvijek kaljeno s toplinskim ispitivanjem (ESG H). Za izradu izolacijskog stakla i za lijepljenje na podkonstrukciju koriste se samo posebni silikoni. Posebnost tih silikona jest da imaju visoku sposobnost lijepljenja uz veliku kohezijsku čvrstoću i elastičnost. Tvrtka REFLEX za izradu izolacijskih stakala i za lijepljenje elemenata na okvire koristi silikone koje proizvodi američka tvrtka Dow Corning. Stakleni elementi se lijepe na okvire u prostorima proizvođača izolacijskih stakala. Paralelno s proizvodnjom u okviru unutarnjeg nadzora provode se sva potrebna ispitivanja. Time se izbjegava rizik koji bi se mogao pojaviti u slučaju lijepljenja na objektu. U nastavku se stakleni elementi, nalijepljeni na pomoćni okvir, na objektu kao poluproizvod mehanički pričvršćuju na podkonstrukciju. Za provođenje strukturnog ostakljenja potrebno je više suglasnosti, među njima je vrlo važna i suglasnost proizvođača konstrukcijskih silikona. Njima se potvrđuje da staklar ima odgovarajuće proizvodne sposobnosti, da poznaje problematiku, a prvenstveno da ima odgovarajuću unutarnju kontrolu. Usprkos tome prije izvedbe proizvođač ljepila za svaki objekt posebno: potvrđuje ispravnost odabranog silikona i njegovu primjenu (tj. dovoljno dimenzioniranje fuge) i na osnovi obavljenih testova izdaje se suglasnost o kompatibilnosti svih materijala koji će činiti element za konstrukcijsko ostakljenje. Među testovima je najvažniji onaj kojim se provjerava prianjanje odabranog silikona na podloge od materijala koji će biti korišteni na konkretnom objektu. Kompatibilnost silikona sa staklom općenito je poznata, a adhezijska sposobnost mora se provjeriti samo ako je staklo emajlirano. Međutim, problematičnije može biti prianjanje ljepila na aluminijski okvir. Vjerojatnost odličnog spoja između aluminija i silikona najveća je kada je okvir izrađen od eloksiranog aluminija

200

201 Anodizacija mora biti dovoljno duboka, a prvenstveno ne smije biti starija od šest mjeseci. Podkonstrukcija, naravno, može biti i od drukčijeg materijala i (ili) drugom vrstom zaštite, ali sve te mogućnosti zahtijevaju opsežna dodatna testiranja koja se moraju početi već kod proizvođača profila. Tvrtka REFLEX projektira, izrađuje, sastavlja i montira fasadne sustave koji se temelje na različitim aluminijskim profilacijama. U suradnji s njemačkim poduzećem SCHÜCO nudimo fasadne sustave različitih izvedbi: klasična konstrukcijska fasada fasadni sustav RX SG fasade s ovješenim staklenim parapetima Klasična konstrukcijska fasada Za ovaj tip fasade projektanti se u pravilu odlučuju kada se planira da će fasada imati veći broj elemenata za otvaranje (prozora). Fasada se sastavlja od izolacijskih stakala i parapeta. Stakleni elementi posebnim su silikonima prilijepljeni na podkonstrukciju. Za izolacijska stakla je karakteristično da je vanjsko staklo po dimenzijama veće. preko tih odmaka staklo se lijepi na podkonstrukciju. Njegove su značajke: Vanjsko staklo može biti nepoduprto ili poduprto okvirom koji se postavlja po cijelom obodu. Elementi od stakla i okvira, koji su sastavljeni i provjereni još u radionici, na objektu se jednostavnim ovješenjem pričvršćuju na osnovnu konstrukciju od stupova i prečki. Budući da kitanje fuga nije potrebno, vrijeme montaže je vrlo kratko. Nakon dovršene montaže pri pogledu na fasadu izvana vide se samo 18-milimetarske fuge koje se raspoređene kao raster. Vidljiva širina svih nosivih profila (gledano iz prostora) iznosi samo 50 mm, a rubovi su meko zaobljeni. Fasada se može dopunjavati prozorima na otvaranje koji se neprimjetno integriraju u sustav Nosiva konstrukcija SG okvir SG silikon Toplinski prekinuti profil Brtveni profil Podložna traka Fuga 199

202 Fasadni sustav REFLEX SG REFLEX izrađuje visokovalitetne fasade bez vidljivih profila i za zgrade koje su na prvi pogled jednostavne. Za pročelja sa vrlo malo polja za otvaranje ili čak i bez njih, preporučuje se fasadni sustav RE- FLEX SG. Njegova posebnost su izolacijska stakla za koja je REFLEX oblikovao poseban distancer. Distancer je sastavni dio rubnog brtvljenja. Preko njega su stakla pomoću posebnih držala učvršćena u konstrukciju sustava stup-prečka SCHÜCO FW 50 + SG. Ostale karakteristike ovoga sustava: Izolacijsko staklo sastavljeno je od 6, odnosno. 8- milimetarskog vanjskog kaljenog stakla s toplinskim ispitivanjem ESG-H, posebnog 20-milimetarskog distancera i 6-milimetarskog unutarnjeg stakla. Nakon montaže na pročelju ostaju fuge širine 20 mm koje su zabrtvljenje posebnim, klimatski postojanim silikonom. Fuge naglašavaju podjelu zgrade na rastere. Čak i ako se u fasadu integriraju prozori ili parapeti, pogled na fasadu izvana ostaje nepromijenjen. Vidljiva širina svih nosivih profila (gledano iz prostora) iznosi samo 50 mm. Profili imaju meko zaobljene rubove. Stupovi i prečke, ovisno o zahtjevima naručitelja, mogu biti dostupni u dimenzijama različitih stupnjeva. Odličnu sposobnost toplinske izolacije osiguravaju izolacijski profili od politermida. Geometrija profila s drenažnim utorom i vanjsko brtvljenje spojeva između stakala osigurava dvostruku zaštitu od vremenskih utjecaja. Ventiliranje utora i izjednačavanje parnih tlakova odvija se kroz utore na stupovima u sva četiri ugla stakla. Nosiva konstrukcija Brtveni profil SG silikon SG fasadna fuga Pričvrsni element Distancer s primarnim brtvilom (BU) 200

203 Fasade s ovješenim staklenim parapetima Poduzeće REFLEX projektira, izrađuje i montira suvremene, energetski učinkovite ventilirane limene i staklene fasade koje odlikuje dug životni vijek. Šarolik izbor dimenzija, boja i kombinacija s drugim vrstama fasada omogućuje ostvarivanje hrabrih arhitektonskih ideja. Sustav ovješene ventilirane fasade uključuje toplinsku izolaciju na vanjskoj strani zidova, nosivu podkonstrukciju i limenu ili staklenu oblogu. Staklene obloge izrađene su od emajliranog kaljenog stakla s toplinskim ispitivanjem ESG-H, koje na poleđini ima okvir nalijepljen strukturnim silikonom za ovješenje na podkonstrukciju. Između obloga i izolacije nalazi se sloj zraka. Ovješena ventilirana fasada uklanja vlagu, smanjuje utjecaj toplinskih mostova i potrošnje energije te poboljšava sposobnost zvučne izolacije novih, kao i obnovljenih zgrada. Zimi sprečava toplinske gubitke, a ljeti pregrijavanje objekta te tako u zgradi stvara povoljne klimatske uvjete Aluminijski okvir od eloksiranih kutnika; dimenzije okvira i raspored na fasadi određuje fasader 2. Podložna traka Norton 6,4 x 9; položaj određuje dubina SG silikona 3. SG silikon; dubina je određena Protokolom izrade 4. Kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-H 201

204 5.12 Točkasti držači RX Point 5.12 Opće informacije RX POINT je sustav ostakljenja s točkastim držačima koji omogućuje sve traženije ostakljivanje površina sa što više transparentnosti i manjim brojem nosivih podkonstrukcija. Cilj, koji se želi postići, osjećaj je plivajuće krovne konstrukcije ili postavljanje fasade tako da nema osjećaja odvojenosti između vanjskog i unutarnjeg svijeta. Konstrukcija ostakljenja s točkastim držačima sastoji se od: primarne konstrukcije (čelične, čelično-betonske, aluminijske, drvene...) nosive podkonstrukcije spojnih elemenata točkastog držača stakla fuge. Definicija proizvoda RX POINT je sustav za ostakljivanje bez okvira. U stvari se radi o točkasto pričvršćenim jednostrukim i izolacijskim staklima. Osnove su: posebno staklo za ovaj način ostakljenja, RX LAMISAFE, RX SAFE ESG-H; pod uporabno- tehničkim uvjetima razvijeni nehrđajući držači koji omogućuju neprisilnu odvodnju svih opterećenja koja djeluju na staklo, a time i na podkonstrukciju. Glavna područja primjene: ulazna pročelja poslovnih zgrada, hotela, zračnih luka...; ostakljenje izložbenih prostora (npr. autosalona); ostakljenje kazališnih aula, knjižnica, kinodvorana; ventilirane fasade (druga ovojnica fasade); konstrukcije zimskih vrtova; nadstrešnice; nadstrešnice javnih prostora, čekaonica, uličnih postaja, stanica; ostakljenja dizala; pregradne stijene. Staklo Pri svim ostakljenjima RX POINT koristi se sigurnosno staklo (kaljeno, odnosno djelomično kaljeno staklo i lijepljeno staklo). Razlikujemo: a) RX SAFE ESG (ESG prema EN 12150) b) RX LAMISAFE (VSG prema EN 14449) Poseban naglasak je na: točnoj obradi rubova malim tolerancijama mjera i tolerancijama otvora traženoj kvaliteti HS-testu prema EN (kod RX SAFE ESG). U osnovi se točkasta učvršćenja dijele na: RX POINT za jednostruko i VSG ostakljenje RX POINT za izolacijsko ostakljenje. 202

205 Jednostruko i VSG ostakljenje RX POINT S obzirom na primjenu i želje arhitekata mogu se izvesti stakla s cilindričnim ili upuštenim rupama. Upuštena rupa Prednosti moguća izvedba potpuno glatke površine prijenos vlastite težine pri vertikalnoj ugradnji preko upuštene rupe. Sva odstupanja i tolerancije moraju se prenijeti na podkonstrukciju. Cilindrična rupa Rupa u staklu veća je od promjera vijka za pričvršćivanje, zato se tolerancije iz stakla i podkonstrukcije izjednačavaju. Pri vertikalnom ostakljenju vlastita težina stakla mora se dodatnim zahvatima prenijeti na podkonstrukciju. To se postiže pomoću ekscentričnog uloška ili naknadnim punjenjem rupe posebnim kitom. Zbog toga preporučujemo tu vrstu ostakljenja samo za krovove. Prijenos težine samo pomoću trenja između stakla i točkastog držača nije moguć. Obrada stakla Rubovi su polirani, odnosno fino brušeni. Promjer rupe, promjer upuštene rupe i upuštenog dijela (normalno 45 ) određuje se prema pojedinim točkastim držačima. Dijamantni alat (svrdla, alat za upuštanje ) neka bude što finije. Tolerancije pozicije rupa i položaj rupa moraju se određivati iz jedne točke (ugao stakla). Kod upuštenih rupa taj se alat neravnomjerno troši, pa je životni vijek kraći. Bušenje odozgo treba izvoditi u jednom koraku, odnosno u slučaju preciznih strojeva i u dva, tako da upušteni dio potpuno centrično naliježe na rupu. Sve ravne rupe su upuštene. Upuštene rupe s jedne strane na drugoj strani isto tako su obrađene. Kod upuštenih rupa treba paziti na ostatak debljine. To uvjetujte debljinu stakla i način učvršćenja. S upuštenim točkastim držačem mogu se pričvršćivati stakla minimalne debljine 8 mm. Važno je i da prijelaz između upuštenog dijela rupe i cilindričnog dijela bude bez razmaka, odnosno ruba. Kod cilindričnih rupa zbog pomaknutih svrdla ne smiju se koristiti stakla s rubom na sredini rupe

206 5.12 Vrste stakla koje se koriste Mogu se koristiti stakla FLOAT, STOP- SOL, PLANIBEL COLOR ili emajlirana stakla i stakla sa sitotiskom. Minimalni pomak točkastih držača od ruba stakla do sredine rupe obično je od 80 do 100 mm, a ni u kom slučaju ne manje od 60 mm. Maksimalni prijelaz stakla je 400 mm. Maksimalni razmak između dva točkasta držača ovisi o značajkama podkonstrukcije (vidi poglavlje 6.9.4). Izolacijsko staklo RX POINT Izolacijsko staklo RX POINT na području rupe ima dvostruko brtvljenje i time ispunjava zahtjeve izolacijskog stakla. Vanjsko staklo uvijek se izvodi s upuštenom, a unutarnja s cilindričnom rupom. Stakla s nanosom Nanosi za toplinsku zaštitu i zaštitu od sunca u osnovi su mogući. Zbog visokih zahtjeva pojavljuju se djelomična ograničenja s obzirom na debljine i dimenzije. Potrebno je detaljno usklađivanje. Rub izolacijskog stakla Upute za projektiranje Minimalni odmak točkastog držača od ruba stakla je 100 mm. Po mogućnosti postavljanje točkastih držača u uglovima treba biti asimetrično. Maksimalni razmak između točkastih držača uvjetovan je podkonstrukcijom (vidi poglavlje 6.9.4). Točkasti držač RX POINT Točkasti držači RX POINT, razvijeni posebno za to ostakljenje, omogućuju kontrolu svih sila koje djeluju na staklo i odvode ih na podkonstrukciju. Zbog različitih područja primjene postoje različiti tipovi. Primjena pojedinih točkastih držača za određeni slučaj ovisi o više rubnih uvjeta i vrsti stakla koje se koristi. Kao pomoć trebaju poslužiti gore navedeni podaci. RX POINT je sustav koji je sastavljen od stakla i točkastog držača. Tako je ispunjen uvjet spoja stakla i točkastog držača pa staklo već pri dobavi ima montirane držače. Točkasti držači dijele se na: a) tip RXPOINT GIB s kugličnim ležajem u središtu stakla b) tip RXPOINT FIX fiksni držač. Širina ruba izolacijskog stakla ovisi o udaljenosti između točkastih držača, kao i o opterećenjima koja djeluju na staklo. Minimalna širina ruba iznosi 19 mm. Geometrija kitanja između izolacijskih stakala RX POINT određuje se za pojedine slučajeve i po iskustvu iznosi pribl. 20 mm. 204

207 RX POINT 60/60 FIX RX POINT 45/60 GIB RX POINT 45/60 FIX Y X RX POINT 45/60 IZO FIX Tolerancija A Tolerancija B Referentni kut A Tolerancija B Tolerancija B 5.12 RX POINT 60/60 GIB Tolerancije Funkcionalnost cijelog sustava ovisi i o preciznosti konstrukcije i stakla, kao i o preciznoj montaži. Sve tolerancije (staklo, podkonstrukcija, temperaturne razlike) moraju biti međusobno unaprijed usklađene. Detalji između podkonstrukcije i držača moraju biti izvedeni tako da preuzimaju tolerancije koje se pojavljuju. Zahtjevi za podkonstrukciju Općenito se zahtijeva tolerancija položaja priključka točkastog držača +/- 5 mm koja se ne smije premašiti. Staklo Tolerancije položaja i rasporeda rupa daju se od referentne točke. Tolerancija A: tolerancija između referentne točke (rub stakla) i sredine prve rupe iznosi +/- 1 mm. Tolerancija B: tolerancija između bilo koje dvije rupe (u osi x i y) iznosi +/- 2 mm. 205

208 5.12 Konstrukcijski detalji Fuge Kitane fuge kod točkasto učvršćenih sustava igraju važnu ulogu jer moraju osigurati zatvaranje prostora. U usporedbi s linijskim ostakljenjima fuga je u tom slučaju neusporedivo više opterećena. Često je ispravno dimenzioniranje fuge moguće tek nakon promatranja rubova i svih pomaka konstrukcije. U osnovi postoje mokro i suho kitanje fuge te mješovita izvedba. Mokro kitanje izvodi se tekućim kitom, a suho silikonskim profilima. Pri kombiniranoj izvedbi koristi se profil i tekuće kitanje. Prikladan oblik se određuje od slučaja do slučaja. Tehničko savjetovanje s dobavljačima silikona i brtvenog materijala uvijek se preporučuje. Ostakljenja krovova uvijek se trebaju kitati mokrim načinom. Konstrukcijski treba osigurati osnovne zahtjeve za ventiliranjem fuge, to znači da mora biti predviđeno ventiliranje prema van. Nekoliko osnovnih tipova: 1. jednostruko ostakljenje - mokro silikonsko kitanje - silikonski profil 2. VSG fasada i krov - mokro silikonsko kitanje - mokro silikonsko kitanje i silikonski profil - silikonski profil (profil mora biti zalijepljen silikonom) 3. izolacijsko staklo fasada (kombinacija) 4. izolacijsko staklo krov (kombinacija). Treba dobro razmisliti je li izrada fuge sa silikonom nužna. Kod jednostrukog ostakljenja (druga ovojnica fasade, ostakljenje kao zaštita od vjetra, stubišta) pokazalo se da se padavine u slučaju male fuge (pribl. 2/3 debljine stakla, najviše 8 mm) zbog površinske napetosti sakupljaju i u malim količinama talože s unutarnje strane stakla. Padavine mogu prodrijeti u prostor iza stakla, ali je količina zanemariva. Preporučuje se da se kod takve primjene profil za odvodnju na podnožju pomakne prema unutra te se time omogući otjecanje vode. Prednost te primjene jest da vrlo mala fuga poboljšava atmosferu u prostoru, smanjuje kondenzaciju i ima optički bolje značajke. Osnove brtvljenja kod zatvorene fuge su mala fuga (najviše 2/3 debljine stakla, 4 12 mm) i dobar pristup s unutarnje i vanjske strane. Moraju se provjeriti smetnje zbog konstrukcije, spona itd. Za postavljanje silikonskih profila treba izraditi plan. Postavljanje se mora izvesti tako da se omogući ventiliranje fuge. Preporučuje se ispitivanje primjenjivosti kombinacija (nužno je potrebna mogućnost čišćenja rubova i silikonskog profila). 206

209 Montaža Prije montaže treba provjeriti podkonstrukciju. Ako nije izvedena u području tolerancije, ne smije se započinjati montaža. Pri većini točkastih držača preporučljiv je pristup s vanjske i unutarnje strane (građevinske skele). S obzirom na tip točkastog držača i situaciju ugradnje (krov/stijena) određuje se hoće li točkasti držač biti montiran najprije na staklo ili na konstrukciju (najčešće na staklo). Zbog velike težine, precizne montaže i radi sprečavanja oštećivanja rubova, preporučuje se montaža s vakuumskim hvatačima i dizalom. Mokro brtvljenje - kit 5.12 Suho i mokro brtvljenje - silikonski profil i kit Suho brtvljenje - silikonski profil Nastrešnica 207

210 5.13 Vatrootporno staklo 5.13 U visokogradnji za fasade, parapete i pregradne stijene sve češće se koristi samo staklo. Taj trend slijedi i zakonodavstvo, koje u skladu s europskim standardima graditeljima postavlja sve oštrije zahtjeve, između ostalog i na području protupožarne zaštite. Preventivna protupožarna zaštita u građevinarstvu može se podijeliti na: sprječavanje nastanka požara sprječavanje širenja požara Obično staklo u smislu požarne sigurnosti upotrebljivo je samo uvjetno. AKo u neposrednoj blizini stakla dođe do požara, na njegovim površinama za nekoliko sekundi nastaju velike temperaturne razlike; u poprečnoj osi između grijane i hladne površine, a u horizontalnoj i vertikalnoj osi između sredine i ruba stakla. Rezultat tih razlika jest nastanak nateznih napetosti na koje je staklo najmanje otporno. Vrlo brzo nakon toga staklo se lomi, a djelići slomljenog stakla ispadaju iz okvira i požar se može nesmetano širiti u susjedne prostore Područje primjene Požarno otporna ostakljenja u zgradama moraju sprečavati nastanak, kao i širenje požara. Standardima se određuje koja ostakljenja su primjerena za koju građevinsku situaciju. Osnovni cilj, koji pritom slijede, jest da ostakljenja moraju omogućavati prvenstveno učinkovito gašenje te spašavanje ljudi i imovine. Zadaci protupožarnih stakala tako su vrlo kompleksni. Uz to da štite put za evakuaciju, sprečavaju preskakanje požara, ograničavaju požarne pojaseve, čuvaju život i imovinu, omogućuju evakuaciju zgrade, ta ostakljenja moraju ispunjavati i sljedeće uvjete: moraju omogućavati estetski izgled i sigurnost fasade, moraju osiguravati višefunkcionalnost fasade, omogućavati ostakljivanje velikim površinama, omogućavati pojednostavljenje sustava ostakljivanja. 208

211 Terminologija i standardi Standardi definiraju ponašanje materijala i građevinskih konstrukcija u slučaju požara te načine ispitivanja materijala, odnosno građevinskih elemenata i navode kriterije za klasificiranje u klase zaštite. Danas se u praksi koriste i odredbe njemačkog standarda DIN 4102, a istovremeno i novi europski (slovenski) standardi. Prema DIN 4102 T 13 požarno otporna ostakljenja dijele se na: klasu G dimonepropusna i klasu F otporna na požar. EN 1363: Ispitivanje požarne otpornosti 1. dio: Opći zahtjevi EN : Ispitivanje požarne otpornosti nenosivih elemenata 1. dio: Stijene EN : Ispitivanja požarne otpornosti vrata i drugih elemenata zatvaranja 1. dio: Požarna vrata i elementi zatvaranja EN : Ispitivanja požarne otpornosti vrata i drugih sustava zatvaranja 3. dio: Dimna vrata i elementi zatvaranja EN : Požarna klasifikacija građevinskih proizvoda i elemenata zgrada 1. dio: Klasifikacija prema podacima iz ispitivanja odaziva na vatru EN : Požarna klasifikacija građevinskih proizvoda i elemenata zgrada 2. dio: Klasifikacija prema rezultatima ispitivanja požarne otpornosti Tijekom ispitivanja požarne otpornosti (definira ga EN 1363) stakla su ispostavljena porastu temperature prema zahtjevima parametara u dijagramu takozvanom krivuljom standardnog požara (krivulja ETK)

212 Standard EN određuje kriterije prema kojima vatrootporna stakla klasificiraju u sljedeće klase: Klasa E prepreka širenju plamena i zapaljivim ili otrovnim plinovima Klasa EW jednako kao klasa E; dodatno je dozvoljen i ograničen prijenos energije zračenja Klasa EI jednako kao klasa E; dodatno je potrebna i sposobnost toplinske izolacije (T T 0 < 140 K). Jednaka je i službena klasifikacija CEN, a pojedinim simbolima treba dodati vrijeme u kojem se osigurava zaštita koju zahtijeva određena klasa. Kada se govori o požarno otpornom ostakljenju, uvijek treba promatrati cjelovit sustav. Barem isto tako važna kao i otpornost stakla jest i otpornost konstrukcije koju predstavljaju okvir, brtvljenje i pričvrsni elementi. Sva požarno otporna stakla ugrađuju se u izolacijska stakla kod kojih se (ovisno o značajkama drugog stakla) postiže i visok stupanj toplinske zaštite i zaštite od sunca. Većina požarno otpornih stakala zbog posebnog sastava (debljina, težina) ima odličnu sposobnost zvučne izolacije, a istovremeno osigurava i visok stupanj protuprovalne zaštite Već tijekom projektiranja treba odrediti kakvu otpornost treba imati ostakljenje i koliko minuta treba osiguravati određeni stupanj zaštite. U praksi se često koriste oznake klasa bez navođenja standarda, zato u donjoj tablici prikazujemo usporedne podatke. Funkcija stakla Sprečava širenje: - plamena i plinova Sprečava širenje: - plamena i plinova - zračenja u ograničenom opsegu Sprečava širenje: - plamena i plinova -prolaza vrućine Klasa prema: DIN 4102 EN G E EW F EI U požarno otpornim vratima prema DIN mogu biti samo stakla klase F. S obzirom ne vremensku otpornost protupožarne zaštite klasifikacija CEN određuje sljedeće klase: E 15t 20T 30 45t t 240t EW EI t = samo za vrata T = samo za pregradne stijene Dodatne klasifikacije: C samozatvarajuća vrata M stijene R stijene pod opterećenjem S protudimna zaštita 210

213 Opisi, sastavi i način djelovanja Ostakljenja klase E Klasa E: staklo zadržava plamen i dimne plinove Požarno otporno staklo klase E na neko vrijeme mora zaustaviti širenje plamena te dimnih i otrovnih plinova koji nastaju tijekom požara. Vrijeme požarne otpornosti tih stakala može biti od 15 do 120 minuta. U tom razdoblju staklo će se zbog temperaturnog rastezanja omekšati i izbočiti, ali pri tome zbog slijeganja, kao posljedica vlastite težine, ne smije pasti iz nosivog okvira. Od tih stakala se ne očekuje da istovremeno spriječe i prolaz vrućine, pa se ne smiju koristiti u slučajevima kada se sa strane koja nije izložena vatri nalaze zapaljivi materijali. Oni bi se zbog vrućine mogli brzo zapaliti i požar bi se mogao širiti dalje. U neposrednoj blizini takvog ostakljenja ne smiju teći ni evakuacijski putovi. Zbog te karakteristike spomenuta se stakla samo uvjetno uvrštavaju među požarno otporna stakla. Stvarnom stanju bolje bi odgovaralo kada bi sustave u koje je ugrađeno staklo klase E nazivali dimonepropusnima. Proizvođači pri izradi stakala klase E koriste različite pristupe: posebnim postupkom kaljeno float staklo (najviše do 30 minuta): BI-FireStop, FIVESTAR, PYROSWISS, INTERFLAM 30; posebnim postupkom kaljeno borosilikatno staklo: PYRAN G 30 do G 120; žičano (polirano) staklo: do G 60 ugrađeno u čelične okvire, do G 90 u betonske okvire; obična stakla lijepljena posebnim vatrootpornim slojevima (gelovi koji se u slučaju požara zapjenjuju), lijepljena obična stakla: do G 60; PYRODUR, PYROBEL/PYROBELITE; kaljena stakla, lijepljena posebnom folijom (koja se u slučaju požara ne pjeni): do G 60; SANCO Firestar i CONTRA- FEU; staklene opeke: do G 90. U proizvodno-prodajnom programu tvrtke REFLEX nalaze se sljedeća stakla: polirano žičano (Pilkington) i obično žičano staklo; lijepljeno staklo PYROBEL/PYROBE- LITE; posebnim postupkom kaljeno float staklo (INTERFLAME)

214 Ostakljenja klase EW Ostakljenja klase EI Klasa EW: jednako kao klasa E, samo djelomično zadržava prolazak vrućine (<15kW/m 2 ) Klasa EI: staklo zadržava i vrućinu, temperatura površine na sigurnoj strani 140 K Ta stakla su rješenje za pokrivanje područja između klasa E i EI. U pravilu su to stakla klase E koja moraju barem djelomično sprečavati i širenje vrućine. Obično se propisuje korištenje stakala EW 30. Uvođenje tih stakala slijedi mišljenje u Europi da klasa E 60 prema namjeni nije smislena. Zbog visokih temperatura i sa suprotne strane stakla svaka je aktivnosti onemogućena, a mogućnost širenja požara vrlo velika. Zato je postavljen zahtjev da staklo E 60 mora istovremeno imati barem djelomičnu zaštitu od vrućine. Prolaz topline kroz staklo mora biti manji od 15 kw/m 2. Staklo s takvim karakteristikama uvrštava se u klasu EW. Za stakla klase EW 30 tako se koriste neka (modificirana) stakla klase E 60. U proizvodno-prodajnom programu tvrtke REFLEX nalaze se sljedeća stakla: stakla PYROBEL/PYROBELITE; ako stakla INTERFLAME E 60 imaju poseban vatrootporni premaz, uvrštavaju se u klasu EW 30; staklene opeke. Požarno otporno staklo klase EI osim plamena i dimnih plinova mora zaustaviti i toplinsko zračenje. Sprječavanje prolaza vrućine mora biti tako učinkovito da se površina stakla, koja nije izložena neposrednom plamenu u prosjeku ne zagrije za više od 140 K. Zbog tog zahtjeva ta su stakla relativno debela i teška. Izrađena su kao sendvič sastavljen od više stakala povezanih posebnim materijalom. Materijal je u obliku folije ili gela i ima visok sadržaj vezane vode koja pod utjecajem vrućine isparava i time pjeni materijal. pri tome nastaje izolacijski sloj koji je sposoban apsorbirati toplinsko zračenje. Taj postupak može se nastaviti od sloja do sloja pa se vrlo debelim staklima vrućina i plamen mogu zadržavati čak i do 120 minuta. U proizvodno-prodajnom programu tvrtke REFLEX nalaze se sljedeća požarno otporna stakla klase EI: stakla sastavljena od više običnih stakala lijepljenih gelovima: PYROBEL/ PYROBELITE; stakleni sendviči sastavljeni od dva (u pravilu) 5-milimetarska kaljena stakla, a između njih se nalazi sloj požarno otpornog gela različite debljine: INTER- FIRE. 212

215 Proizvodni program Staklo PYROBEL/PYROBELITE primjenjivo je samo u temperaturnom opsegu između 20 i + 45 C. Ta izvedba stakla ne smije biti izložena UV-zrakama pa se može ugrađivati samo u unutrašnjosti objekta. Za ugradnju na fasadi koristi se staklo PYROBEL/PYROBELITE EG. To je modificirani oblik osnovnog tipa kojemu se dodaje sloj za zaštitu od UV zraka (PVBfolija + tanko staklo). Tehnički podaci: Vatrootporna stakla iz proizvodno-prodajnog programa tvrtke REFLEX Tip Razred Upotreba Debljina Tolerancija debljine Težina LT (EN 410) LR (EN 410) U g Otpornost njihajnog pokusa (EN 12600) Direktna zvučna zaštita (EN 12758) R w (C,Ctr) mm mm kg/m 2 % % W/m 2 K - db Pyrobelite 7 EW 30 unutarnja 7,9 ±0, ,7 3(B)3 34(0;-3) Pyrobelite 7 EG EW 30 vanjska 11,3 ± ,5 1(B)1 35(-1;-2) Pyrobelite 12 EI 20/EW 60 unutarnja 12,3 ± ,6 2(B)2 36(-1;-3) Pyrobelite 12 EG EI 20/EW 60 vanjska 16,1 ± ,4 1(B)1 38(-1;-3) Pyrobel 8 EI 15/EW 30 unutarnja 9,3 ± ,6 NPD 34(-1;-3) Pyrobel 8 EG EI 15/EW 30 vanjska 13,1 ±1, ,4 1(B)1 36(-1;-3) Pyrobel 16 EI 30/EW 60 unutarnja 17,3 ±1, ,4 2(B)2 39(-1;-3) Pyrobel 16 EG EI 30/EW 60 vanjska 21,1 ±1, ,2 1(B)1 39(-1;-3) Pyrobel 17 EI 45 unutarnja 17,4 ±1, ,4 2(B)2 37(-1;-3) Pyrobel 17 EG EI 45 vanjska 21,2 ± ,2 1(B)1 37(0;-3) Pyrobel 25 EI 60 unutarnja 26,2 ± ,2 1(B)1 40(-1;-3) Pyrobel 25 EG EI 60 vanjska 30,4 ± ,0 1(B)1 43(-1;-4) Pyrobel 35 EI 90 unutarnja 34,7 ± ,9 1(B)1 41(-1;-4) Pyrobel 35 EG EI 90 vanjska 38,5 ± ,8 1(B)1 42(-1;-4) Pyrobel 53 EI 120 unutarnja 52,5 ± ,5 1(B)1 45(-1;-4) Pyrobel 53 EG EI 120 vanjska 56,2 ± ,3 1(B)1 46(-2;-5)

216 5.14 Staklo bez refleksije 5.14 U stambenom i radnom okruženju ponekad se odlučujemo za pregradnju određenog prostora. Problem nastaje kada se želi da pregradna stijena bude nevidljiva. Ako se prostor pregradi običnim staklom, sigurno ćemo se susresti s činjenicom da se dio svjetlosti odbija s površina. Jednostruko staklo reflektira 8 %, izolacijsko staklo čak od 13 do 15 % kompletne upadne svjetlosti. Rezultat tega je zrcaljenje, a pogled kroz staklo je ometan. Ta pojava posebno smeta pri gledanju predmeta iza izložbenih stakala, u staklenim vitrinama pri uokvirenim slikama koje imaju staklenu zaštitu. Problem se može riješiti primjenom stakla bez refleksije. Radi se o staklu od prozirnog ili float stakla u boji na čiju je površinu nanesen antirefleksijski sloj. U proizvodnji tog stakla za nanošenje antirefleksijskog sloja koriste se fizikalni načini, odnosno tehnologije magnetronskog naparivanja, ili kemijski načini s tehnologijom uranjanja. Nanosi su dovoljno stabilni da se ta stakla mogu koristiti i za jednostruka ostakljenja koja se mogu izlagati vremenskim utjecajima. Na donjim slikama prikazane su razlike između običnog stakla i stakla s antirefleksijskim slojem kod jednostrukog i izolacijskog ostakljenja. 99,5 % 92 % 0,5 % 8 % Staklo bez refleksije Float 1 % 99 % 15 % 85 % Izolacijsko staklo sa staklom bez refleksije Standardno izolacijsko staklo 214

217 Refleksija će pri ostakljenju biti minimalna samo ako ugrađena stakla budu imala antirefleksijski nanos s obje strane. U nekim slučajevima, primjerice kod stakala s niskoemisijskim nanosom, taj nanos može biti samo s jedne strane, zato ta stakla imaju viši stupanj refleksije. To je vidljivo iz donje tablice. Antirefleksijski sloj može se nanositi i na sva sigurnosna stakla i na bezbojno (bijelo) staklo, što je najučinkovitije. Iako je nanos na staklu stabilan, svejedno nema iste karakteristike kao čvrsti (pirolitički) nanos. Zato se pri rukovanju tim staklom, u prvom redu pri ugradnji i kasnije pri čišćenju i održavanju moraju točno poštovati upute proizvođača. Opis Konvencionalno izolacijsko staklo Vanjsko staklo MSP Unutarnje staklo U W/m 2 K LT LR g , AR-nanos na #1, 2, 3 i , AR-nanos na #1,2 i 4; Low-e nanos na # ,

218 5.15 Bezbojno staklo 5.15 Definicija Bezbojno ( ekstra bijelo ) staklo je float staklo kojemu je posebnim postupkom oduzeta boja. Izrađuje se od istih osnovnih sirovina kao i obično staklo, ali je čistoća kvarcnog pijeska (SiO 2 ) bitno veća; minimalan je u prvom redu sadržaj željeznog oksida. To staklo zato u usporedbi s float staklom propušta više svjetlosti, a intenzivnost njegove vlastite boje je minimalna. Značajke Mehaničke značajke ovog stakla odgovaraju zahtjevima iz standarda EN 572-2: float staklo, a ostale značajke su dane u donjoj tablici. Područja primjene Bezbojno staklo koristi se posvuda gdje su važni lijep izgled i visoka neutralnost u smislu boje. Najčešće se koristi za: ostakljenja fasada koje su pričvršćene točkastim držačima: posebno učinkovita je primjena ovog stakla kada su na stakla sitotiskom nanesene svijetle boje; izložbeni prozori i vitrine: Kada u tim slučajevima koristimo lijepljeno staklo, sastavljeno od bezbojnog stakla, ono će imati jedva primjetnu vlastitu boju; ako se staklo dodatno obradi antirefleksnim nanosom, predmeti za ostakljenje bit će zaštićeni i istovremeno vidljivi u prirodnoj boji; unutarnju opremu: bezbojnim staklom koje ima tisak u bijeloj ili u pastelnim bojama, mogu se projektirati estetske pregradne stijene, vrata ili tuš kabine; višeslojno lijepljeno staklo: protuprovalna stakla koja su izrađena od običnog float stakla imaju intenzivnu plavozelenu boju; to se može izbjeći samo korištenjem bezbojnog stakla; namještaj. d Svjetlosne karakteristike Energetske karakteristike Koeficijent sjenčanja Koeficijent prolaza topline LT LR L UV ET EA g Sc U mm (%) (%) (%) (%) (%) (%) W/m 2 K ,91 1,05 5, ,91 1,04 5, ,90 1,04 5, ,90 1,04 5, ,90 1,03 5, ,89 1,03 5,7 216

219 5.16 Izolacijsko staklo kao funkcionalan element za oblikovanje Investitori, služba za zaštitu spomenika, građevinski inspektori i arhitekti određuju vanjski izgled zgrada, a time i izgled prozora i vrstu ostakljenja. Na području obnavljanja starih zgrada zbog zaštite spomenika i urbanističkog planiranja fasada često ostaje takva kakva je bila ili se obnavlja tako da bude što sličnija originalnom izgledu. Zbog toga postoji želja investitora da posebnim oblikovanjem u novogradnji postignu posebne naglaske. Izolacijsko staklo svojim raznovrsnim mogućnostima oblikovanja nudi arhitektima i naručiteljima područje na koje mogu prenijeti kreativnost: - stakla nepravilnih oblika i prema šablonama - ukrasni križevi - ornamentno staklo Izolacijska stakla u kombinaciji s ukrasnim staklima 5.16 Ornamentna stakla po definiciji spadaju među livena stakla. Postupak njihove izrade do faze, u kojoj se dobiva čista talina stakla, jednak je kao postupak izrade float stakla. Kasnije se talina vodi kroz valjke za kalibriranje od kojih barem gornji ima utisnutu strukturu koja je kasnije vidljiva na staklenoj površini. Tako se dobivaju različita dekorativna (ornamentna) stakla koja su strukturirana s jedne ili obje strane. Na opisani način izrađuje se još jedna vrsta livenog stakla, a to je žičano staklo. U tom slučaju se između valjaka za kalibriranje zajedno s talinom pomiče i žičano pletivo. Ornamentna stakla mogu se samo uvjetno označiti kao prozirna, zato se koriste tamo gdje pogled kroz staklo nije važan ili je čak nepoželjan. Oblik dekora na ornamentnim staklima ovisi u prvom redu o modnim trendovima i ukusu. Postoje četiri vrste ornamentnih stakala: prozirno ornamentno staklo ili ornamentno staklo u boji svijetlo sirovo staklo svijetlo i obojeno žičano staklo žičano staklo sa strukturom svijetlo ili u boji. Većina ornamentnih stakala može se koristiti za izradu izolacijskih stakala. Međutim, pri tome treba uvažavati neke posebnosti: Strukturirana površina ornamentnog stakla u pravilu je okrenuta u međuprostor. Izolacijsko staklo u kombinaciji s ornamentnim staklom može imati rubno brtvljenje šire za približno 3 mm. Ornamentna se stakla zbog posebnih značajki brže lome nego obična stakla. Ako se u izolacijskom staklu nesimetričnog sastava (primjerice u staklu sa zvučnom izolacijom) jedno od float stakala zamijeni ornamentnim, to staklo mora biti barem jednake debljine kao zamijenjeno staklo. 217

220 Staklo, koje zajedno sa žičanim staklom čini izolacijsko staklo, može biti debelo najviše koliko i žičano staklo, a trebalo bi biti tanje. Debljina stakla koje se kombinira s ornamentnim staklom bez žice može biti najviše 4 mm veća od debljine ornamentnog stakla. Na taj zahtjev mora se obratiti pozornost u prvom redu pri projektiranju sastava stakla sa zvučnom izolacijom kod kojega su debljine točno određene. Stakla s obojanim ornamentnim ili žičanim staklom pod utjecajem sunčevih zraka vrlo nejednako se griju. Učinak je tim izrazitiji ako su stakla samo dje- lomično osjenčana. Kada se ta stakla ugrađuju u izolacijsko staklo, snažno se povećava opasnost od loma. U tom slučaju preporučuje se upotreba kaljenog ili djelomično kaljenog stakla (RX SAFE ESG ili RX SAFE TVG). Ornamentno staklo u pravilu se ne ugrađuje u izolacijsko staklo zajedno s drugim staklima u boji (niti sa staklima s nanosom za zaštitu od topline ili sunca), a ako se to čini, preporučuje se primjena kaljenog ili djelomično kaljenog stakla (ESG ili TVG) Vrsta ornamenta Boja Debljina (mm) Tijek strukture Maksimalne dimenzije (mm) SATINATO transparentno bijela 4,6 C 2250 x 3210 SATINATO transparentno bijela 8,10 C 2550 x 3210 ALTDEUTSCH* bijela, žuta, brončana 4 B 2160 x 1650 ALTDEUTSCH* plava 4 B 2160 x 1260 CHINCHILLA bijela 4 B 3350 x 1850 CHINCHILLA bijela 6 B 3700 x 1850 CHINCHILLA bijela 8 B 2250 x 1850 GOTHIC bijela 4 B 2540 x 1650 KATEDRAL bijela 4 C 3350 x 1850 KATEDRAL žuta, zelena, plava 4 C 2540 x 1610 MASTERCARRE bijela 4,6 C 3210 x 2000 MASTERCARRE bijela 8 C 3300 x 2040 MASTERPOINT bijela 8 C 2520 x 2040 NIAGARA bijela 5 B 2130 x 1650 ROSA bijela 4, 6 C 3350 x 1850 SILVIT bijela 4 B 2160 x 1650 ŽIČANO bijela 6 B 3350 x 1850 B uzorak teče usporedo s visinom C tijek uzorka je slučajan * zbog mehaničke posebnosti livenog stakla površina izolacijskog stakla, u kojoj je to staklo, treba biti manja od 1,5 m

221 Stakla nepravilnih oblika (modeli) U suvremenom arhitektonskom oblikovanju izražavanje bi bilo često vrlo ograničeno kada bismo morali pri projektiranju ostakljenja koristiti samo stakla pravokutnih oblika. Želja za staklima nepravilnih oblika najsnažnija je u individualnoj gradnji. Najsuvremenija oprema tvrtki REFLEX omogućuje izradu stakala najrazličitijih oblika. Iz donje tablice vidi se koji su podaci potrebni za izradu stakla određenog oblika. Kada su u strukturi izolacijskog stakla različita stakla ili stakla različitih debljina treba odrediti prednju stranu (lice) stakla. Jednako vrijedi i pri naručivanju stakala s toplinskom, zvučnom zaštitom ili zaštitom od sunca nepravilnih oblika. Kod modela s unutarnjim izrezom zahtijeva se primjena kaljenog stakla. Ako su pri naručivanju likova iz donjeg priloga dani svi traženi podaci, šablona nije potrebna. O mogućnostima izrade stakla nepravilnih oblika treba porazgovarati sa stručnjacima tvrtke REFLEX. Šablone, koje su potrebne za izradu stakla, moraju biti izrađene u jednom komadu i u mjerilu 1:1. Materijal za šablone mora biti dovoljno čvrst (nikada ljepenka) i debljine najviše 5 mm. Za izradu stakala mjerodavne su isključivo vanjske mjere šablone Tablica s likovima 1, 2 Kosa stranica 5, 6 Trapez 47, 48, 55, 56, 57, 58 Paralelogram 3, 4, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 21, 37, 38, 39, 40, 53, 54, 94, 95 Višekutnik 20 Istostranični trokut 60, 61 Krug 63 Polukrug 64, 65, 66, 67, 68, 69, 113 Element s lukom 78 Polukružni element 70, 71, 72, 73 Kružni izrez 74, 75 Zaobljeni uglovi 122 Romb 219

222 Ostali oblici, koji ovdje nisu navedeni, mogu se dobiti na upit. 220

223 Radijus min. 10 cm Radijus min. 10 cm Maksimalno 5 m 2 *) Za jednostruko lijepljeno staklo VSG Ø min. 45 cm. Za jednostruko kaljeno staklo ESG Ø min. 30 cm. Za kombinirano izolacijsko staklo Ø min. 30 cm Ø maks. 200 cm. 221

224 Ukrasni profili u MSP-u REFLEX u svoja izolacijska stakla stavlja sljedeće ukrasne profile: švicarski križ, bečke prečke, filigranske prečke Danas je proizvodnja prozora teško zamisliva bez izolacijskih stakala s ugrađenim ukrasnim profilima. Ugradnja profila u međuprostor osim estetskih učinaka ima i druge pozitivne karakteristike: Čišćenje takvih prozora je jednostavnije. Moguća je i ugradnja u funkcionalna izolacijska stakla, primjerice u stakla sa zvučnom izolacijom ili sigurnosna stakla. U prvom redu ugradnjom švicarskih križeva i bečkih prečki izbjegava se zahtjevna izrada prozora s pravim prečkama u koja se mogu ugraditi samo izolacijska stakla malih dimenzija. Za takva stakla je poznato da su najosjetljivija na vremenske promjene (tlak zraka i temperaturu). Kod običnih stakala takve promjene utječu na volumen plina u međuprostoru, što se iskazuje kao uleknuće ili izbočenje stakla. Kod malih stakala ta deformacija nije moguća, zato rubno brtvljenje mora preuzeti i dodatna opterećenja. U krajnjem slučaju moguć je i lom stakla. Problemi izolacijskog stakla manjih dimenzija su poznati: Zbog zatvorenog volumena u međuprostoru u vrijeme proizvodnje, izolacijsko staklo stalno je podvrgnuto opterećenjima zbog promjena tlaka. Ako atmosferski tlak padne (u usporedbi s tlakom u trenutku proizvodnje) stakla se izbočuju. Ako se atmosferski tlak poveća, staklene se površine konkavno oblikuju, odnosno uleknu. Ta (fizikalno uvjetovana) pojava obično ne izaziva probleme, jer moderne brtve koje se koriste za proizvodnju izolacijskog stakla i ograničena elastičnost stakla kompenziraju taj fenomen. Međutim, što je manje izolacijsko staklo, utoliko snažnije djeluju stakla kao krute, neelastične ploče. To znači da sve promjene tlaka vode do opterećenja rubnog brtvljenja te, pod određenim uvjetima, do kraćeg životnog vijeka izolacijskog stakla. 222

225 Utjecaj ukrasnih profila na vrijednost sposobnosti zvučne izolacije Prozori s pravim prečkama oduvijek vrijede za zvučno slabo izoliran građevinski element jer spojevi prečki slabo zadržavaju buku. Suprotno tome, stakla zbog ugrađenih ukrasnih profila prije dobivaju nego što gube sposobnost prigušivanja buke. To, naravno, vrijedi samo u slučaju da profil u međuprostoru ne dodiruje površinu stakla. Ta stakla imaju bolju zvučnu izolaciju zato što im je ugradnjom profila povećana vlastita težina. To se najbolje iskazuje kod bečkih prečki, jer su u tom slučaju na vanjsku površinu stakla dodatno nalijepljeni i vanjski profili. Da bi se spriječilo smanjenje sposobnosti zvučne izolacije, a istodobno maksimalno smanjilo povremeno neugodno zvonjenje, tvrtka REFLEX inzistira na precizno određenoj širini međuprostora koji imaju izolacijska stakla s ugrađenim ukrasnim profilima. Utjecaj ukrasnih profila na vrijednost toplinske zaštite U području ugrađenih profila, odnosno profila ugrađenih s vanjske strane, pojavljuju se dodatni toplinski tokovi koji se moraju uzeti u obzir pri izračunavanju U vrijednosti prozora. Kriteriji, koji na to mogu utjecati: broj profila materijal profila širina profila odmak profila od površine stakla emisijska sposobnost površine stakla punjenje plinom Utjecaji se mogu opisati linearnim utjecajem toplinskog mosta ψ

226 Izolacijsko staklo REFLEX s ugrađenim distancerima Bečke prečke Taj sustav najučinkovitije imitira prozor izrađen na konvencionalan način s pravim prečkama ostakljen izolacijskim staklom. U prozorski se okvir ugrađuje samo jedno izolacijsko staklo, a na njegovu staklenu površinu proizvođač lijepi vanjske profile. Distanceri, ugrađeni u međuprostor, ne smiju biti u dodiru sa staklenim površinama. U trenutku sastavljanja razmak između unutarnjeg profila i staklenom površinom je 3 mm. To je dovoljno da i kod stakala velike površine ne dođe do kontakta između stakla i profila Proizvodni program izolacijskih stakala REFLEX s ugrađenim bečkim prečkama Sastav 4/16/4 5/16/6 Najduža stranica (cm) Najveća površina (m 2 ) 2,83 4,50 Najveći omjer stranica 1:6 1:6 Lice distancnog profila širina 20 mm širina 25 mm širina 30 mm Boja distancnih profila jednaka je boji distancera. Vanjski profil, koji može postaviti samo proizvođač prozora, uvijek je nešto širi od unutarnjeg. Dodatna vanjska ukrasna letvica Unutarnji distancer Sredstvo za sušenje Vanjsko brtvilo Polysulfid Distancer Unutarnje brtvilo od Butyla 224

227 Viktoria (švicarski križ) Ukrasni profili u međuprostor su umetnuti tako da se spriječi dodir između profila i staklene površine. Ukrasni profili Viktoria izrađeni su od profiliranog aluminija koji je obojan prašnim premazom. Profili su izrađeni u različitim širinama i bojama. Spoj između vertikalnog i horizontalnog profila izveden je tako da lijepo imitira ručno izrađen spoj pravih drvenih prečki, a prvenstveno osigurava trajnu i stabilnu vezu. Proizvodni program izolacijskih stakala REFLEX z s ugrađenim švicarskim križima Sastav 4/16/4 5/16/6 Najduža stranica (cm) Najveća površina (m 2 ) 2,83 4,50 Najveći omjer stranica 1:6 1:6 Izvedbe profila švicarski križ 16 in Boje bijela, smeđa, crna, staro zlato. zlato sa sjajem, mat zlatna bijela, smeđa, crna, staro zlato Moguća je kombinacija profila različitih širina. Po dogovoru su moguće i druge boje profila, odnosno drvenih dekora. bijela Ukrasna letvica (Švicarski križ) Sredstvo za sušenje Distancer Vanjsko brtvilo Polysulfid Unutarnje brtvilo od Butyla 225

228 Filigranski profili Izazovna alternativa švicarskom križu su filigranski međuprofili. Nježni profili, debljine samo 8 x 8 mm, daju poseban sjaj prvenstveno ekskluzivnoj arhitekturi, koju odlikuju svojstveni oblici prozora. Po dojmu koji ostvaruju dosta su slični vitražnom staklu. Radi zaštite od vremenskih utjecaja i filigranski međuprofili (slično kao profili kod švicarskog križa) umetnuti su u međuprostor tako da je onemogućen dodir sa staklenim površinama. Tako je i čišćenje stakla dosta jednostavnije. Filigranski profili mogu se po želji sastavljati (po želji kupca) samo u pravokutna polja, a pri tome pojedino polje ne smije biti veće od 70 x 70 cm Proizvodni program izolacijskih stakala REFLEX z s ugrađenim filigranskim profilima Širina profila (mm) 8 x 8 polukružni 8 x 8 kvadratni Boja zlatna, mat srebrna zlatna, mat srebrna, bijela, smeđa Po želji kupci mogu naručiti profile i u drugim bojama. Međuprostor Najveće polje 16 mm ili 14 mm 70 x 70 cm Za nepravokutna ukrasna polja i posebne veličine treba se posavjetovati s tehnolozima poduzeća REFLEX. Ukrasna letvica (filigramska) Sredstvo za sušenje Vanjsko brtvilo Polysulfid Distancer Unutarnje brtvilo od Butyla 226

229

230 6 Tehničke informacije o staklu i građevinskoj fizici Boja stakla 6.2 Pravilnik o učinkovitoj potrošnji energije u zgradama 6.3 Toplinski mostovi 6.4 Niskoenergetske i pasivne zgrade 6.5 Žaluzine u izolacijskim staklima 6.6 Prozori budućnosti Vrste sustava 6.7 Zimski vrtovi 6.8 Rast biljaka iza stakla 6.9 Statika stakla i smjernice Linijski umetnuta ostakljenja TRLV Ventilirane vanjske obloge zidova od kaljenog stakla RX SAFE ESG Sigurnosna ostakljenja TRAV Točkasto učvršćena ostakljenja - TRPV Staklo i sigurnost Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla u građevinarstvu Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete emajliranog i tiskanog stakla Čišćenje stakla Čiščenje stekla 228

231 U poglavlju 3 "Staklo, prozor i fasada" dani su zahtjevi za prozore kao cjelovite građevinske element, uključujući staklo. U poglavlju 5 "Proizvodni program" opisani su pojedini proizvodi od stakla i navedeni su njihovi tehnički podaci. Tim "tehničkim informacijama o staklu i građevinskoj fizici" daju se inicijative, preporuke i primjeri iz prakse koji nam olakšavaju konstruktivan prijenos zahtjeva u svakodnevnu upotrebu. Uz to su opširno predstavljeni i opremljeni komentarima i razni pravilnici i smjernice. 6.1 Boja stakla Razlike u bojama pri pogledu na izolacijska stakla s toplinskom zaštitom koja sastavljena od stakala s nanosom Ta izolacijska stakla odlikuje nizak koeficijent prolaza topline, visoka propusnost za svjetlost i visoka propusnost sunčevog zračenja. Tako kvalitativne, kao i tehničke značajke postižu se nanošenjem iznimno tankih slojeva koji sprečavaju nastanak toplinskih gubitaka zbog zračenja. U stručnoj terminologiji takvi se nanosi nazivaju i low e nanosi (slojevi). Taj pojam, koji potječe iz engleskog i znači nisku sposobnost emisije, označava činjenicu da spomenuta stakla emisijom ne odaju praktično nikakvu toplinu. Poznate su različite vrste nanosa koji se razlikuju po sastavu, tehničkim vrijednostima i optičkim značajkama. Ugrubo se dijele na meke i tvrde nanose. Stakla s tvrdim nanosom (hard coating) su stakla na koja se pirolitičkim postupkom nanosi sloj kositra. Ispod njega može biti, kao i kod stakla Planibel G, i sloj koji se temelji na silicijevom dioksidu. Stakla s mekim nanosima (soft coated) su ona stakla pri kojima se na jednu od površina vakuumskom tehnikom naparuje više (i do 5) slojeva različitih materijala. Pojedini slojevi namijenjeni su boljem prianjanju na staklo, blokiranju određenih valnih duljina, vanjskoj zaštiti i, naravno, osnovnoj funkciji stakla. Ta višeslojni nanos stvara sustav interferencijskih slojeva čija je zadaća oduzimanje odbojnosti koju bi staklo zbog nanosa inače imalo. Stakla određenih proizvođača zbog različito sastavljenih slojeva imaju različite boje koje bi, međutim, trebale biti što neutralnije. Proizvođači moraju specificirati boju i navesti i dopuštena odstupanja. 6.1 U nastavku navodimo nekoliko razmišljanja i prijedloga uz spomenutu tematiku. 229

232 6.1 Boja više nego samo prvi dojam o zgradi Boja uvijek odlučujuće utječe na prvi dojam, što vrijedi i u zgradarstvu. Međutim, u ovom slučaju boja ima i dublji značaj: svjetlost i boja, naime, utječu i na energetsku bilancu, što posebno dolazi do izražaja i pri suvremenim fasadama ostakljenim neutralnim staklima i staklima niske odbojnosti vidljive svjetlosti. U tim slučajevima vrlo se teško istovremeno osigurava i neutralnost po boji i homogenost nanosa. Proizvođači tih stakala zato posvećuju iznimnu pažnju mjernim tehnikama kojima bi mogli osigurati ravnomjernost pri pogledu na staklo izvana. Boja što je to Boja i svjetlost imaju mnogo zajedničkog. Svjetlost je samo manji dio sunčevog zračenja. Ako uspije u cjelini i bez ikakvih ograničenja prodrijeti u ljudsko oko, nastaje neutralan dojam boje, sličan onome pri promatranju svijetlo bijelih oblaka na jasnom ljetnom nebu. Bijelo je neutralno, a sivo isto tako. Međutim, duga na nebu nam pokazuje da je sunčeva svjetlost šarena po boji. Kišne kapljice razbijaju bijelu, neutralnu svjetlost na komponente boje, što dokazuje da bijela sunčeva svjetlost sadrži sve boje. Neki predmet ima određenu boju zato što njegova površina odbija ili apsorbira samo određeni dio sunčeve svjetlosti. Iz toga proizlazi da za obojenost predmeta moraju biti ispunjena dva uvjeta: predmet mora osvjetljivati neutralna bijela sunčeva svjetlost, a njegova sposobnost apsorpcije i refleksije mora biti tipična po boji. Samo uz ta dva uvjeta predmet može pokazati svoju boju (inače bi i danju vrijedila izreka: "Noću je sve crno"). Boja u brojkama indeks reprodukcije boja Za ocjenjivanje boja, naravno, želimo imati brojčane vrijednosti, do kojih se iznimno teško dolazi. Boja ima neograničen broj pojavnih oblika, a njihovo spoznavanje je vrlo subjektivno. Pa ipak se boja može barem djelomično procijeniti s nekoliko brojeva. Najjednostavniji način je upotreba indeksa reproduktivnosti boje Ra, koji obuhvaća vrijednosti od 0 do 100. Vrijednost 100 znači idealno neutralno, a vrijednosti koje su niže od 90 predstavljaju šarenilo. Što je niži indeks, to je šarolikija reprodukcija boja. Iz tog procjenjivanja vrijednosti isključena je osvijetljenost: crna, siva i bijela boja imaju indeks reprodukcije boja 100, dakle bezbojne su. Indeksom reprodukcije boja opisuje se samo spektar boja. To možda zvuči jednostavno, ali metoda u stvarnosti nudi više nego što bi se očekivalo. Opisivanje se, naime, može odnositi na različite uvjete korištenja: na promatranje u odbojnoj svjetlosti i na gledanje kroz staklo (vidi slike). 230

233 Način promatranja Ostakljenje na zgradi može se optički procijeniti s dva aspekta: gledanjem na staklo izvana gledanjem kroz staklo Naravno, postoji i vrlo precizna metoda vrednovanja dojma boje. Svaka nijansa boja ima točno određeno mjesto u trodimenzionalnom koordinatnom sustavu i definirana je s tri broja: prva vrijednost određuje mjesto na osi plavo-žuta boja; druga mjesto na osi zeleno-crvena boja, a treća vrijednost određuje svjetlost (os crno-bijela boja). Pogled na staklo R a, Ra Indeks reprodukcije boje pri promatranju slike u refleksiji Pogled kroz staklo R a, Rd Indeks reprodukcije boje pri promatranju slike u transmisiji Pri gledanju izvana ocjenjuje se svjetlost koja se odbija od vanjske površine stakla. To odbijanje određuje vanjski dojam i estetiku boje. Ako indeks Ra,Ra iznosi više od 90, pri gledanju na fasadu imamo neutralan dojam boje. Pri gledanju kroz staklo odlučujuću ulogu igra sposobnost spektralne transmisije. U tom se slučaju ocjenjuje u koliko mjeri bijela sunčeva svjetlost nesmetano prolazi kroz staklo, odnosno vide li se predmeti u prirodnim bojama. Prirodno osvjetljenje unutrašnjosti prostora istovremeno je i važan čimbenik dobrog osjećanja u prostoru. Indeks reprodukcije boja gledanja kroz staklo R a,d u tom bi slučaju morao biti veći od 90. Ta metoda mjerenja koristi se pri proizvodnji stakala s nanosima. Izmjerene vrijednosti za svaku staklenu ploču arhiviraju se zajedno s mjerenjima propusnosti i odbojnosti svjetlosti. Detaljniji opis te mjerne tehnike premašio bi predviđeni okvir ovog priručnika

234 6.2 Pravilnik o učinkovitoj potrošnji energije u zgradama 6.2 Utorak, 30. rujna Ministar za okoliš i prostor Janez Podobnik na tiskovnoj je konferenciji predstavio pravilnik o učinkovitoj potrošnji energije u zgradama, poticanju učinkovite potrošnje energije te potrošnji obnovljivih izvora energije. Radi se o pravilnicima kojima se zaokružuje prijenos europske Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada u pravni poredak. Direktiva 2002/91/ES o energetskoj učinkovitosti zgrada u slovensko zakonodavstvo prenesena je: Zakonom o promjenama i dopunama Energetskog zakona, koji je stupio na snagu krajem Njime se uređuju obveze za: izradu studija izvedivosti alternativnih sustava većih zgrada, izdavanje energetskih iskaznica za zgrade i redovite preglede klimatskih sustava. Zakonom o gradnji objekata u pravni smo poredak prenijeli onaj dio direktive koji se odnosi na metodologiju izračunavanja i minimalne zahtjeve za energetsku učinkovitost zgrada. Zakonom o zaštiti okoliša zahtjeve direktive o redovitim pregledima kotlova (vidi dodatak br. 1. stranica 6) Zahtjevi direktive da prije izgradnje novih zgrada ukupne korisne površine iznad 1000 m 2 treba provjeriti tehničku, ekološku i ekonomsku izvedivost alternativnih sustava (uporaba OVE, kogeneracije, daljinski ili blok- sustavi grijanja i hlađenja, toplinske crpke) uređeni su Pravilnikom o izradi studije izvedivosti alternativnih sustava opskrbe zgrade energijom. Pravilnik o metodologiji izrade i izdavanju energetskih iskaznica pripremljen je i trenutno je u međuresornom usklađivanju. Taj pravilnik određuje tehničke zahtjeve, koji moraju biti ispunjeni s obzirom na toplinsku zaštitu i učinkovitu potrošnju energije za grijanje zgrada, namijenjenih za boravak i rad ljudi. Primjena pravilnika je obvezna za novogradnje i rekonstrukcije zgrada ako su pri rekonstrukcijama daju tehničke mogućnosti za izvedbu zahtjeva i poštuju uvjeti očuvanja kulturne baštine. U nastavku ćemo rekapitulirati nekoliko važnijih zahtjeva vezanih za prozore, odnosno ostakljenja. Članak 1. (sadržaj pravilnika) (1) Ovaj pravilnik određuje tehničke zahtjeve koji moraju biti ispunjeni za učinkovitu potrošnju energije u zgradama na području toplinske zaštite, grijanja, ventilacije, hlađenja, klimatizacije, pripreme tople pitke vode i rasvjete u zgradama te način izračuna projektnih energetskih karakteristika zgrade u skladu s Direktivom 2002/91 Europskog parlamenta i Komisije od dana 16. Prosinca o energetskoj učinkovitosti zgrada (Sl. list br. 1, od dana , stranica 65). (2) Ovaj pravilnik koristi se za projektiranje i izgradnju novih zgrada te obnavljanje postojećih zgrada. (3) Pri obnavljaju dijelova zgrade ovaj se pravilnik koristi prema smislu, uzimajući u obzir vanjske klimatske i lokalne okolnosti te unutarnje klimatske zahtjeve i troškovnu učinkovitost, i to za sve sustave, podsustave i elemente koji utječu na učinkovitu potrošnju energije u zgradama i koji se obnavljaju. Pri obnovi postojećih zgrada i investicijskim radovima 232

235 održavanja kod kojih je trošak cjelokupnog obnavljanja, povezan s ovojnicom zgrade, odnosno energetskim instalacijama, poput grijanja, pripreme pitke tople vode, ventilacije, klimatizacije zraka i rasvjete, veći od 25 % vrijednosti zgrade bez vrijednosti zemljišta na kojem zgrada stoji ili kada obnova obuhvaća više od 25 % površine ovojnice zgrade, ovaj se pravilnik uzima u obzir prema smislu za pojedine elemente koji se obnavljaju. Članak 8. (korištenje obnovljivih izvora energije) (1) U zgradama se mora osigurati najmanje 25 % snage za grijanje, ventilaciju, hlađenje i toplu pitku vodu, određene u osmom i devetom stavku članka 7. ovog pravilnika, obnovljivim izvorima energije i to aktivnim korištenjem jednoga ili više izvora u vlastitim uređajima koje predstavljaju: toplina okoliša, sunčevo zračenje, biomasa, geotermalna energija i energija vjetra ili predviđeni priključak na uređaje za stvaranje topline ili hladnoće iz obnovljivih izvora energije izvan zgrade. (2) Zahtjev iz prethodnog stavka ovog članka ispunjena je i: a) ako se ugradi najmanje A(SSE) = 4 + 0,02 Au (m 2 ) svijetle površine primatelja sunčeve energije (SSE) s godišnjim prinosom SSE najmanje 500 kwh/m 2 po svakom kvadratnom metru korisne površine stambene zgrade Au, ali ne manje od 6 m 2 po stambenoj jedinici s pripadajućim spremnikom topline volumena iznad 25 l/m2 SSE. U slučaju centralnih sustava, sustav se izvodi u skladu s posljednjim stanjem građevinske tehnike; b) ako se ugrađuju sunčeve ćelije (PV) nazivne snage najmanje 5 W na svaki kvadratni metar korisne površine zgrade (~ 0,04 m 2 PV/m 2 Au pri nazivnom električnom iskorištenju sustava ~12,5 %); c) ako se izrađuje spremnik za prirodni led ili sustav za aktivno prirodno hlađenje koji osigurava više od 25 % potrebne topline za hlađenje zgrade godišnje. Članak 10. (toplinski mostovi) (1) Zgrade moraju biti izgrađene tako da utjecaj toplinskih mostova na godišnje potrebe za toplinom bude što manji, a pri tome se primjenjuju mjere u skladu sa zadnjim stanjem građevinske tehnike. (2) Toplinski mostovi s vanjskim linijskim prolazom topline PSI(e)> 0,2 W/mK prema standardu SIST EN ISO iz tablice 2 Priloga 1 nisu dopušteni, osim ako se ne dokaže da se vodena para pri projektnim unutarnjim uvjetima na mjestima toplinskih mostova ne kondenzira. Članak 11. (zahtjevi za prozore) (1) U grijanim stambenim i poslovnim prostorima zgrade smiju se koristiti prozori s toplinskim prolazom ostakljenja od najviše 1,1 W/m 2 K. Prolaz topline sustava cijelog prozora (stakla i nosivog okvira) smije biti najviše 1,3 W/m 2 K, osim u poslovnim objektima pri upotrebi prozora s metalnim okvirom pri kojima je dopuštena vrijednost prolaza topline najviše 1,6 W/m 2 K Za industrijske zgrade vrijede vrijednosti određene u tablici 1 Priloga 1 ovog pravilnika. (2) Prolaz topline vanjskih vrata ne smije biti veći od 1,8 W/m 2 K. (3) U negrijanim prostorima s temperaturom ispod 15 C na ovojnici zgrade dopušteno je korištenje staklenih prizmi, ali samo do 30 % površine zida

236 6.2 (4) Prolaz topline dijela ovojnice zgrade na mjestu na kojemu je ugrađena kutija za rolete ili neka druga sjenila, uključujući pogone i uređaje za upravljanje, ne smije biti veći od 0,6 W/m 2 K. (5) Zahtjevi tog članka ne vrijede za zatvorene izložbene prostore koji ograničavaju zatvoreni izložbeni prostor i za staklena vrata koja sudio vjetrolova. Članak 12. (ugradnja građevinske stolarije) (1) Smiju se ugrađivati samo prozori i vrata za koje se na temelju izjave proizvođača o klasifikaciji može utvrditi klasa prema standardu SIST EN (2) Kod prozora i vrata njihova propusnost za zrak mora biti: barem u klasi 2 prema standardu SIST EN 12207, što vrijedi za prozore i balkonska vrata, ugrađena u jedno ili dvoetažne zgrade te za ulazna vrata; barem u klasi 3 prema standardu SIST EN 12207, što vrijedi za prozore i balkonska vrata, ugrađena u tri ili višeetažne zgrade te za ulazna vrata; Članak 13. (zračna propusnost ovojnice) (1) U zgradama bez mehaničke ventilacije zračna propusnost zgrade ili njezinog dijela ne smije premašivati 3,5 izmjene zraka na sat pri razlici tlakova od 50 Pa, mjereno prema standardu SIST ISO (2) Zabrtvljenost ovojnice pri zgradama korisne površine veće od 5000 m 2, koje su potpuno ili djelomično klimatizirane, provjerava ispitivanjem prema standardu SIST EN (Q(50)/S(T) uključujući površinu poda prizemlja) ili se mjeri indeks propusnosti za zrak (Q(50)/S). (3) U zgradama s ugrađenim sustavom mehaničke ventilacije s više od 0,7x izmjene zraka, računano s V(e,), zračna propusnost ne smije premašivati 2 izmjene zraka na sat pri razlici tlakova od 50 Pa, mjereno prema standardu SIST ISO Članak 14. (zaštita od sunčevog zračenja i sunčeva toplina) (1) Sve ostakljene površine na ovojnici zgrade s površinom stakla iznad 0,5 m2 osim onih koje su okrenute u smjeru od sjeveroistoka, sjevera do sjeverozapada ili su u lipnju između 9 i 17 sati zasjenjene prirodnom ili umjetnom preprekom, moraju omogućavati zaštitu od sunčevog zračenja i bliještanja, kod kojih je, uzimajući u obzir položaj ugradnje, faktor propusnosti kompletnog sunčevog zračenja stakla i sjenila g < 0,5. (2) AKo se u prostor između stakala ugrađuju sjenila, faktor propusnosti kompletnog sunčevog zračenja sjenila određuje se prema sljedećem: g(s,m) = 1 0,4 (1-g(s)) gdje su: g(s) faktor propusnosti kompletnog sunčevog zračenja sjenila, g(s,m) faktor propusnosti kompletnog sunčevog zračenja u međuprostoru. (3) Sjenila, ugrađena na unutarnjoj strani ovojnice zgrade, ne smatraju se zaštitom od sunčevog zračenja. 234

237 PRILOG 1 1. Tablica s podacima Tablica 1: Najveći dopušteni toplinski prolazi, U max Br. Građevinska konstrukcija U max (W/m 2 K) za zgrade s temperaturom unutarnjeg zraka zimi iznad 19 o C ili ljeti hlađene na 26 o C U max (W/m 2 K) za zgrade s temperaturom unutarnjeg zraka zimi između 12 o C i 19 o C i nestambene zgrade prema CC-SI Vanjski zidovi i zidovi prema negrijanim prostorima, podovi nad 0,28 0,35 1. negrijanim podrumom ili nad negrijanim prostorom i podovi nad vanjskim zrakom 1.a Vanjski zidovi i zidovi prema negrijanim prostorima manje 0,60 0,60 površine ispod 10 % površine neprozirnog dijela Zidovi između grijanih prostora različitih jedinica, različitih 0,90 1,0 2. korisnika ili vlasnika Zidovi koji graniče na susjedne zgrade 0,50 0,60 3. Dvostruke fasade: propusnost kompletnog sunčevog zračenja stakla g propusnost za svjetlost stakla τd65 1,4 0,48 0,72 1,9 0,60 0,78 4. Vanjski zid prema terenu i strop prema terenu 0,30 0,35 5. Stropna konstrukcija između grijanih prostora 1,35 1,35 6. Strop prema negrijanom prostoru, ravni i kosi krov iznad negrijanog prostora 0,20 0,35 7. Pod na terenu (ne vrijedi za industrijske zgrade) 0,30 0,35 8. Pod na terenu i pod iznad terena kod plošnog grijanja 0,30 0,30 9. Lake građevinske konstrukcije (ispod 150 kg/m 2 ), osim krovova 0,20 0, Prozori i prozorska vrata u grijanim prostorima: propusnost kompletnog sunčevog zračenja stakla g propusnost za svjetlost stakla τd65 Stakleni krovovi, svjetlarnici, zimski vrtovi: najveća propusnost kompletnog sunčevog zračenja stakla g najmanja propusnost za svjetlost stakla τd65 Svjetlosne kupole: najveća propusnost kompletnog sunčevog zračenja stakla g najmanja propusnost za svjetlost stakla τd65 Zaštita od sunca. Pri upotrebi refleksijskih stakala vijede sljedeće vrijednosti: za dvostruke fasade: najveća propusnost kompletnog sunčevog zračenja stakla g najmanja propusnost za svjetlost stakla τd65 za prozore i prozorska vrata: najveća propusnost kompletnog sunčevog zračenja stakla g najmanja propusnost za svjetlost stakla τd65 1,3 0,60 0,78 2,4 0,69 0,72 2,7 0,64 0,59 0,35 0,58 0,35 0,62 1,9 0,60 0,78 2,4 0,69 0,72 2,7 0,64 0,59 0,35 0,58 0,35 0, Dodatak uz Um zbog manjih toplinskih mostova Um 0,05 0, Srednje vrijednosti dopuštenih prolaza topline Upov za skupine konstrukcija jada se zahtjevi iz točaka 1 do 15 iz tehnoloških razloga ne mogu upotrijebiti za pojedine dijelove konstrukcije: a) neprozirne građevinske konstrukcije ovojnice zgrade (osim ako nisu obuhvaćene s c) i d)) a) prozirne građevinske konstrukcije ovojnice zgrade (osim ako nisu obuhvaćene s c) i d)) c) dvostruke fasade d) stakleni krovovi, svjetlarnici, svjetlosne kupole Tablica 2: Projektne unutarnje temperature Vrsta zgrade Projektna unutarnja temperatura zraka, grijanje Ti ( C) 0,35 1,90 1,90 3,10 Projektna unutarnja temperatura zraka, hlađenje Ti ( C) Zgrade s n < 0,7 h Zgrade s n < 0,7 h Industrijske zgrade 19 26* * Pri klimatizaciji ili hlađenju

238 6.3 Toplinski mostovi 6.3 Što je bolja toplinska zaštita zgrade, to veći je značaj udjela toplinskih gubitaka koji nastaju zbog toplinskih mostova. Toplinski mostovi mogu nastati na mjestima gdje građevinski element mijenja oblik (uglovi, rubovi) ili tamo gdje dolaze u dodir različiti materijali (staklo s prozorskim okvirom, prozorski okvir sa zidom i slično). Dostupna je opširna literatura u kojoj su vrednovani energetski utjecaji različitih toplinskih mostova. Razvoj novih tehnologija, u prvom redu magnetronski način nanošenja niskoemisijskih nanosa na staklo, imao je odlučujući utjecaj na očito smanjenje toplinskih gubitaka kroz staklo (U g). Budući da je konačna vrijednost toplinske zaštite u slučaju prozora (U w) vezana prvenstveno na vrijednost sposobnosti toplinske izolacije stakla, snažno su se poboljšale toplinskozaštitne značajke cijelog prozora. Niskoemisijski nanos na staklu nema nikakav utjecaj na sposobnosti toplinske izolacije u rubnoj zoni. Pri suvremenom izolacijskom staklu rubno se brtvljenje izvodi od aluminijskog distancera i brtvila. Kao što je poznato, toplinska provodljivost aluminija bitno se razlikuje od ostalih materijala koji sudjeluju u izolacijskom staklu: - aluminij 200,00 W/mK - čelik 60,00 W/mK - plemeniti čelik 15,00 W/mK - PVC 0,19 W/mK - brtvila 0,23 W/mK - zračni sloj u IZO 0,057 W/mK Iz tih podataka vidljivo je da kroz spoj staklo aluminij staklo protječe mnogo veći toplinski tok nego kroz spoj staklo zrak (plin) staklo. Na tom mjestu zato nastaju toplinski mostovi. Mjerenjima je dokazano da utjecaj aluminijskog distancera seže od oboda stakla prema sredini 15 cm u dubinu. U poglavlju 3.3 naveli smo da nazivna vrijednost toplinskog koeficijenta predstavlja onu vrijednost koja je bila izmjerena u sredini stakla. Međutim, stvarna se vrijednost može bitno razlikovati od nazivne zbog dimenzija, prvenstveno u slučaju manjih stakala. Kao što se vidi u gornjoj tablici, pri staklu veličine 1 m2 utjecaj distancera doseže gotovo do polovice njegove površine. Izračun pokazuje da toplinski gubici preko aluminijskog distancera mogu predstavljati i do 10 % svih gubitaka kroz prozor. Dimenzija stakla (cm) Površina stakla (m 2 ) Robna zona (m 2 ) Udio rubne zone u cijeloj površini (%) 200 x 200 4,00 1, x 150 2,25 0, x 100 1,00 0, x 60 0,36 0, x 40 0,16 0, x 30 0,09 0,

239 Toplinski mostovi ne utječu negativnu samo na toplinske gubitke, nego imaju i druge slabosti. Zbog većeg toplinskog toka kroz rubnu zonu temperature uz staklene rubove bitno su niže nego u sredini stakla. Budući da je i profil prozorskog krila na tom mjestu uži, pri posebno nepovoljnim uvjetima, kao što su niska temperatura i visoka relativna vlažnost, na rubnoj zoni stakla može doći čak i do kondenzacije vodene pare. Pojavljivanje kondenzata nije samo estetski problem, već može izazvati i nastanak plijesni, a time i štetu na prozorima. Kako bismo u praksi mogli ostvariti zahtjevno postavljene ciljeve, povezane sa smanjenjem toplinskih gubitaka, već u fazi energetskog planiranja treba uzeti u obzir gubitke zbog toplinskih mostova. Međutim, to nije potrebno pri projektiranju prozora jer novo europsko zakonodavstvo obuhvaća problematiku toplinskih mostova već u formuli za izračun koeficijenta prolaza topline kroz prozor. U w = U ga g + U fa f + ψ l A w Za toplinski poboljšano rubno brtvljenje (pojednostavljeno) vrijede svi profili čije karakteristike zadovoljavaju sljedeći zahtjev: Σ (d λ) 0,007 W/K d debljina stijene profila (mm) λ toplinska provodljivost materijala od kojega je distancer (W/mK) Taj zahtjev zadovoljavaju distanceri od svih vrsta materijala, osim od aluminija. REFLEX za izradu izolacijskih stakala s toplim rubom koristi distancere tvrtke TGI iz Njemačke. Profil ima jednaku geometriju kao i obični aluminijski distanceri. Izrađen je od je postojane umjetne mase i na bokovima i na poleđini presvučen je tankom folijom od plemenitog čelika. Zbog niske toplinske provodljivosti umjetne mase ovim se distancerom sprečava nastanak toplinskih mostova. Uloga metalnog filma je dvostruka: osigurava dobru adheziju brtvila između profila i stakla te sprečava izlazak plemenitih plinova iz međuprostora. 6.3 Iz formule je vidljivo da se za opis toplinskih tokova u sustavu prozorski okvirrubno brtvljenje staklo kao toplinskitehnička karakteristika koristi linearni koeficijent prolaza topline ψ (psi). Intenzitet utjecaja toplinskih mostova, koji nastaju u zoni rubnog brtvljenja (warm edge efekt), predstavlja izraz ψ lg. Koeficijent ψ, istina, uzima u obzir prolaz topline, koji proizlazi iz kombiniranog utjecaja okvira, stakla i distancera, ali u najvećoj mjeri ovisi o toplinskoj provodljivosti materijala od kojega je izrađen distancer. TGI distancer 237

240 Prednosti su sljedeće: mala toplinska provodljivost osjetno poboljšanje U w vrijednosti povišenje temperature na unutarnjoj površini staklenog ruba (topli rub) snažno sniženje nastanka kondenzata na rubovima smanjenje kruženja zraka u blizini prozora dobro prianjanje butila i sekundarnog brtvila zahvaljujući anorganskoj površini čelične folije ušteda topline i troškova grijanja Linearni koeficijent prolaza topline ψ nije moguće dati samo za izolacijsko staklo. Njegova veličina ovisi o materijalima od kojih su izrađeni prozorsko krilo i distancer u izolacijskom staklu. Vrijednosti ψ za sve vrste distancera mogu se izračunati pomoću standarda EN ISO Vani 0 C Unutra 20 C 6.3 TGI distancer Kritična izoterma 10 C Primarno brtvilo Sredstvo za sušenje Sekundarno brtvilo Primarno brtvilo Staklo Tijek temperature u izolacijskom staklu s TGI distancerom. 238

241 Komparativna tablica prikazana u nastavku pokazuje nam utjecaj različitih materijala od kojih je izrađen okvir, strukture izolacijskog stakla i sustava rubnog brtvljenja, kao i tehnika ostakljenja, na linearni koeficijent prolaza topline ψ, a time i cijeli građevinski proizvod, prozor (U w). Linearni koeficijent prolaza topline ψ (W/mK), ovisno o materijalu okvira, U vrijednosti stakla U g i različita rješenja rubnog brtvljenja pri normiranom umetanju stakla u utor. Materijal okvira Struktura izolacijskog stakla U g Rubno brtvljenje, odnosno distancer Aluminij Nirotec 017* TGI TPS W/m 2 K W/mK W/mK W/mK W/mK Metal s toplinskim odvajanjem Umjetni materijal Drvo Dvoslojno 1,1 0,108 0,068 0,056 0,047 Troslojno 0,7 0,111 0,063 0,051 0,042 Dvoslojno 1,1 0,067 0,051 0,044 0,039 Troslojno 0,7 0,070 0,048 0,041 0,037 Dvoslojno 1,1 0,068 0,053 0,044 0,038 Troslojno 0,7 0,074 0,053 0,043 0,037 Dvoslojno 1,1 0,073 0,058 0,049 0,042 Drvo / metal Troslojno 0,7 0,079 0,058 0,047 0,040 * distancer od nehrđajućeg čelika Izvor: Bundesverband Flachglas, Trisdorf, Radna skupina "Topli rub" 6.3 Izračun cijelog prozora pokazuje nam da se upotrebom poboljšanog rubnog brtvljenja poboljšava U vrijednosti prozora za 0,1 W/m 2 K. Najveći utjecaj ima veličina prozora. To znači još jedan razlog više za veće prozore, a ne više manjih. Dublje postavljanje izolacijskog stakla u utor Postavljanje izolacijskog stakla u prozorski okvir u prvom je redu namijenjeno zaštiti rubnog brtvljenja od sunčeve svjetlosti. U pravilu dubina postavljanja iznosi 2/3 dubine utora h, a to je približno 18 mm. Kako bi se izbjegli toplinski mostovi u prilaznom području stakla i okvira mora se izvesti dublji utor, odnosno dublje umetnuti izolacijsko staklo u utor. Izračuni su pokazali da aluminijski distancer dubine umetanja 30 mm dostiže ψ vrijednost koja je usporediva s toplinski poboljšanim rubnim brtvljenjem (TGI) pri normalnoj dubini umetanja. Bojazan da dublje postavljeno izolacijsko staklo može značiti viša toplinska opterećenja na rubu stakla nije se potvrdila prema posljednjim znanstvenim istraživanjima. 239

242 6.4 Niskoenergetske i pasivne zgrade Veća briga za okoliš, strah od preranog konačnog iskorištenja fosilnih goriva i, ne najmanje važno, ekonomičnost boravka u prostorima iziskuju osjetno poboljšanje toplinske zaštite zgrada. Danas određenu zgradu označavamo kao niskoenergetsku ako je potrošnja energije za njenu stambenu, odnosno korisnu površinu manja od 50 kwh/m 2 a. Tablica u nastavku prikazuje razliku između takve i konvencionalne zgrade. Koliko se manjom potrošnjom energije može rasteretiti okoliš vidljivo je iz tablice u nastavku koja prikazuje koliko CO 2 emitiraju različiti energetski izvori tijekom sagorijevanja. Iz podatka da 1 kg loživog ulja ima loživu vrijednost od 12 kwh, može se brzo izračunati da se pri gorenju 1 litre toga goriva u atmosferu oslobađa 3 kg CO 2. Ako se vratimo malo unatrag, utvrdit ćemo da obična zgrada godišnje u okoliš emitira kg CO 2, a niskoenergetska samo kg. Razina toplinske zaštite Građevinski element Stara gradnja Do godine* Od 1995* Niskoenergetska zgrada 6.4 koeficijent toplinskog prijelaza U (W/m 2 K) Prozor 5,2 2,6 1,4 0,7 Zid 1,8 0,6 0,3 0,15 Krov 0,9 0,3 0,3 0,12 Podrumska ploča 0,8 0,55 0,55 0,25 Zračenje Godišnja potrošnja energije grijanja (kwh/m 2 a) Slabo zabrtvljeni prozori * Podaci u ova dva stupca vrijede za Njemačku. Uglavnom otvaranje na nagib Odgovarajuće mehaničko zračenje Zračenje toplinskim izmjenjivačem 460 do do do do 35 Gornji podaci pokazuju da obična zgrada s 200 m 2 korisne površine godišnje potroši približno kwh energije, a za to je potrebno približno litara loživog ulja. Jednako velika niskoenergetska kuća potroši jedva kwh godišnje, što znači samo još oko 470 litara loživog ulja. Tu iznimno nisku potrošnju energije u velikoj mjeri možemo pokriti potrošnjom sunčeve energije i energijom koju odaju različiti unutarnji izvori topline (primjerice električni aparati, rasvjeta, ljudi,...). Vir energije kg CO2/kWh Loživo ulje 0,29 Smeđi ugljen 0,40 Crni ugljen 0,33 Zemni plin 0,19 Regenerativna energija 0,00 240

243 Niskoenergetska zgrada osim energetskih ima i druge prednosti: osigurava bitno ugodniji boravak, a istovremeno snažno smanjuje mogućnosti nastanka kondenzata. Dobro osjećanje u prostorima: Zahvaljujući toplinsko-zaštitnim mjerama boravak u prostorima ugodniji je i ljeti i zimi. Ljeti se zgrada manje grije (ljetna toplinska zaštita), a zimi su temperature na svim unutarnjim površinama bitno više. Visokokvalitetna stakla s toplinskom zaštitom, koja smanjuju potrošnju energije, zimi zadržavaju toplinu na unutarnjoj strani prozora, a ljeti smanjuju prodor sunčeve emisije u prostore. Trajno očuvanje vrijednosti zgrade: Pri gradnji s toplinskom zaštitom vjerojatnost da na bilo kojem građevinskom elementu dođe do kondenziranja vodene pare osjetno je niža nego pri tradicionalnoj gradnji. Time se jako smanjuje i rizik da zbog plijesni na zgradi nastanu oštećenja ili da vanjski ili podrumski zidovi i krov budu previše toplinski opterećeni. Konstrukcijski kriteriji: kompaktni oblik zgrade; posebno visoka toplinska zaštita; toplinski zaštićeni prozori s optimiziranom energetskom bilancom; pažljivo izvođenje priključaka (manji gubici zbog toplinskih mostova); brtvljenje ovojnice štiti zgradu od vjetra; uređaji za ventilaciju koji iskorištavaju otpadnu energiju; vrlo učinkoviti uređaji za grijanje sa sposobnošću brze prilagodbe; aktivna potrošnja energije vjetra i sunca (na primjer za grijanje vode). Pasivne zgrade Napori za što nižom potrošnjom energije razvoj su pomaknuli u smjeru pasivnih kuća. Pasivna kuća je zgrada u kojoj se postiže udobna stambena atmosfera bez upotrebe aktivnih sustava za grijanje i klimatizaciju kuća se pasivno grije i hladi. Preduvjet da se neka zgrada može uvrstiti u pasivne kuće jest godišnja potrošnja energije grijanja koja ne smije biti veća od 15 kwh/m 2 a. Tako niska potrošnja ne smije biti ni popraćena većom potrošnjom drugih energenata (npr. električne struje). I još više od toga: ukupna potrošnja primarne energije u pasivnoj kući mora biti manja od 120 kwh/m 2 a. Visokom toplinskom izolacijom cijele ovojnice zgrade, učinkovitom upotrebom svih dostupnih izolacijskih i tehničkih mogućnosti te aktivnom potrošnjom sunčeve energije godišnja se potrošnja energije može smanjiti na minimum. Tako se pri pasivnim zgradama tim mjerama može postići razina kada za grijanje više nije potrebna primarna energija. Za postizanje tako visokog stupnja sposobnosti izolacije pojedine komponente ovojnice zgrade imaju ograničene vrijednosti koeficijenta prolaza topline. Za prozor (okvir i staklo zajedno) propisan je koeficijent: U W 0,80 W/m 2 K Za dostizanje tako niske vrijednosti toplinskih gubitaka staklo mora imati sljedeći koeficijent prolaza: U g 0,60 W/m 2 K Izolacijsko staklo RX Warm 0,5 C, s koeficijentom Ug = 0,49 W/m2K, prikladan je proizvod za ostakljivanje prozora u pasivnim kućama (više o proizvodima vidi u poglavlju 5.4.6)

244

245 6.5 Žaluzine u izolacijskim staklima Već u poglavlju 3.6 Fasada i zaštita od sunca objasnili smo da u unutrašnjosti zgrada koje nemaju odgovarajuću zaštitu od sunca, može doći do velikog pregrijavanja. Zbog toga se moraju ugrađivati predimenzionirani klimatski uređaji, što investiciju najprije osjetno poskupljuje, a i kasnije, tijekom rada ti uređaji troše mnogo energije. Ta energija može biti i nekoliko puta veća od energije koja je zimi potrebna za grijanje. Razumljivo je da se zbog toga propisima o racionalnoj potrošnji energije različitim zahtjevima posvuda pokušava ograničiti takav način gradnje objekata. Slično je postupila i Slovenija. U Pravilniku o učinkovitoj potrošnji energije u zgradama navedeni su sljedeći zahtjevi: Članak 14. (zaštita od sunčevog zračenja i sunčeva toplina) (1) Sve ostakljene površine na ovojnici zgrade s površinom stakla iznad 0,5 m2 osim onih koje su okrenute u smjeru od sjeveroistoka, sjevera do sjeverozapada ili su u lipnju između 9 i 17 sati zasjenjene prirodnom ili umjetnom preprekom, moraju omogućavati zaštitu od sunčevog zračenja i bliještanja, kod kojih je, uzimajući u obzir položaj ugradnje, faktor propusnosti kompletnog sunčevog zračenja stakla i sjenila g < 0,5. (2) AKo se u prostor između stakala ugrađuju sjenila, faktor propusnosti kompletnog sunčevog zračenja sjenila određuje se prema sljedećem: gdje su: g(s,m) = 1 0,4 (1-g(s)) g(s) faktor propusnosti kompletnog sunčevog zračenja sjenila, g(s,m) faktor propusnosti kompletnog sunčevog zračenja u međuprostoru. (3) Sjenila, ugrađena na unutarnjoj strani ovojnice zgrade, ne smatraju se zaštitom od sunčevog zračenja. Cijela propusnost sunčeve energije kroz ostakljenje uključuje i sjenila i izračunava se prema: g total = g ST F c Koeficijent "Fc" (DIN ) ovisi o učinkovitosti sjenila: ako je prozor bez sjenila, vrijednost koeficijenta "Fc" jednaka je 1, a vrlo učinkovita sjenila imaju vrijednost 0,1. Sjenila nisu samo zaštita od sunčeve topline i prejake svjetlosti, s njima se svjetlost može usmjeriti i duboko u unutrašnjost prostora. Osim toga ona predstavljaju i ugodnu dopunu vizualnog izgleda fasade objekta. Sjenila se ugrubo dijele na rolete, žaluzine i lamelne žaluzine, markize i zaštitne stijene. U tablici su prikazane vrijednosti koeficijenta "Fc" za različite vrste sjenila

246 Vrsta sjenila a Fc 1 bez sjenila 1,0 2 sjenilo u prostoru ili međuprostoru b 2.1 s bijelom ili reflektirajućom površinom male propusnosti svjetlosti 0, u svijetlim bojama ili niske transparentnosti c 0,8 2.3 u tamnim bojama ili visoke transparentnosti 0,9 3 vanjska sjenila 3.1 okretne, ventilacijske lamele 0, ventilacijske žaluzine i materijali niske transparentnosti, 0, žaluzine općenito 0,4 3.4 rolete, grilje 0,3 3.5 nadstrešnice, lože, slobodnostojeće lamele d 0,5 3.6 markized, zračene odozgo i bočno 0,4 3.7 markize općenito 0,5 a sjenilo je fiksno, obične dekorativne zavjese ne ubrajaju se u sjenila b za sjenila u prostoru i u međuprostoru preporučljivo je točnije određivanje jer mogu postići bitno bolje vrijednosti c transparentnost sjenila ispod 15 % ocjenjuje se kao mala d mora se osigurati da sunčeve zrake ne sjaje direktno u prozore 6.5 Visina paketa složenih lamela ovisi o visini stakla: Visina stakla mm Visina paketa mm Dimenzije žaluzina mogu biti: Širina žaluzine mm Visina žaluzine mm Najmanja Najveća

247 Ako je određeni objekt odabrano staklo koje ne osigurava dovoljno učinkovitu zaštitu od sunca, a pri tome ni ugradnja vanjskih sjenila nije prihvatljivo rješenje, REFLEX nudi izolacijska stakla koja u međuprostoru imaju ugrađene žaluzine. Njihova prednost nije samo u zaštiti od sunca, nego i u mogućnosti usmjeravanja svjetlosti. Budući da su žaluzine postavljene u hermetički zatvoren međuprostor, neovisne su o vremenu, zato nije potrebno ni održavanje i čišćenje. Žaluzine su sastavljene od aluminijskih lamela različite širine i ugrađene su među stakla izolacijskog stakla. Može se birati između različitih stakala, obično su debljine 6 mm i kaljena. U izolacijskim staklima za pregradne stijene lamele imaju širinu 20 mm, a u staklima za fasadu su, ovisno o veličini elementa, širine 24 ili 27 mm. Lamele su bojane praškastim premazom ili eloksirane. Postoji devet standardnih boja, a kupci po dogovoru mogu birati između svih boja iz ljestvice RAL. Po načinu djelovanja ugrađene žaluzine mogu biti fiksne ili podizne, a u oba slučaja može im se mijenjati nagib. Podizanje i spuštanje te promjena nagiba lamela izvodi se ručno ili pomoću ugrađenog elektromotora. Elementi sa žaluzinama na električni pogon mogu se povezati u sklopove koji djeluju potpuno autonomno. Ostali tehnički podaci: elektromotor treba napon od 24 V. Kućište na vrhu izolacijskog stakla u kojem se nalazi rotor, visoko je 32 ili 42 milimetra

248 6.6 Prozori budućnosti 6.6 U ovoj smo brošuri već više puta ponovili koliko je važan utjecaj prozora na energetsku bilancu zgrade i dobro osjećanje ljudi koji u njoj rade ili borave. Rasvjeta prirodnim svjetlom povećava vizualnu udobnost: prozori omogućavaju, što je vrlo važno s psihološkog aspekta, pogled kroz staklo, a istovremeno smanjuju potrošnju energije za rasvjetu. Ako istovremeno imaju i funkciju korištenja pasivne sunčeve energije, time manjuju i trošak potrošnje energije za grijanje. Međutim, velike prozorske površine, koje se nalaze u prvom redu na poslovnim objektima, moraju pružati i zaštitu od sunca. Pri tome se ne smije bitno smanjivati mogućnost korištenja prirodnog svjetla i gledanja kroz ostakljenje. Te, u mnogočemu protuslovne, zahtjeve na zadovoljavajući način mogu ispuniti samo tzv. pametni prozori ("smart window"). U njima se nalaze preklopna stakla kojima se (uglavnom) može po želji upravljati. Ovisno o trenutnoj situaciji, njima se na dinamičan način može podešavati veličina prolaza sunčeve energije i svjetlosti. protivno većini konvencionalnih sustava, preklopna stakla uz dobru zaštitu od sunca pružaju i zadovoljavajuće korištenje dnevne svjetlosti i gledanje kroz staklo. Važno je napomenuti i da njihovim korištenjem nestaje potreba za dodatnim sjenilima. Nanosi na površinama stakala sa zaštitom od sunca omogućavaju prolaz velikog dijela vidljive svjetlosti i malog dijela sunčeve energije (selektivnost). Ta funkcija u svim godišnjim dobima ostaje nepromijenjena, što znači da zimi ne omogućavaju korištenje pasivne sunčeve energije. Već više godina znanstvenici se trude izraditi sustav s kojim bi ostvarili već dugo prisutnu želju za izradom univerzalnog ljetno-zimskog prozora. Rješenja uglavnom traže među različitim vrstama kromatskih stakala. To su stakla koja omogućavaju dinamičnu kontrolu dotoka svjetlosti i topline. Drugim riječima, njihova reflektivnost i sposobnost apsorpcije sunčeve energije reverzibilno se mijenjaju ovisno o rubnim uvjetima. Neki od tih sustava u razvoju su već postigli stupanj pilotske proizvodnje, a većina ih je još u fazi laboratorijskog ispitivanja. Svima njima, međutim, zajedničko je da se zbog visoke cijene, u usporedbi s cijenom energije, njihova upotreba još ne može opravdati direktnom uštedom energije. 246

249 6.6.1 Vrste sustava Fotokromatska stakla Ta stakla na jednoj od površina imaju organske nanose ili nanose s halogenidima srebra. Pod utjecajem sunčevog zračenja mijenjaju propusnost vidljive svjetlosti (potamne). Time se povećava apsorpcijska sposobnost nanosa i staklo apsorbira veću količinu topline. Prednost tog sustava je da se automatski aktivira, ali ima i veliku manu: zbog sunčevih zraka aktivira se i zimi, kada je poželjno korištenje pasivne sunčeve energije. Zato se ti sustavi samo uvjetno mogu uvrstiti među sustav sa zaštitom od sunca. Termokromatska stakla Ta stakla mijenjaju svoje optičke značajke ovisno o promjenama temperature. Termokromatski materijal (primjerice vanadijev oksid) namješten je između dva stakla. Pri određenoj temperaturi se zagrijava i prelazi iz transparetnog u translucentno stanje. Njegova je prednost u sprečavanju, odnosno smanjenju dotoka topline u zgradu, a mana je smanjenje propusnosti za svjetlost i onemogućeno gledanje kroz staklo. Zbog tih značajki prikladno je samo za ostakljivanje nadsvjetla, svjetlarnika ili krovova. Elektrokromatska stakla Između dva stakla, koja na unutarnjoj površini imaju proziran elektroprovodljivi sloj, kao funkcionalni sloj umeću se različiti elektroliti. Električna struja mijenja transmisivnost elektrokromatskog sloja, a time i propusnost sustava za sunčevu svjetlost i toplinu. Pri tim promjenama pogled kroz staklo ostaje nesmetan. Električna energija potrebna je za aktiviranje promjene, ali ne i za očuvanje postignutog stanja. Suprotno od foto i termokromatskih stakala, elektrokromatska stakla omogućavaju visok stupanj nadzora nad promjenom optičkih značajki. Plinokromatska stakla Jednak način djelovanja i zato i jednake karakteristike imaju i plinokromatska stakla. Ona se od elektrokromatskih razlikuju samo po tome da na elektroprovodljivom sloju imaju i dodatne metalne slojeve, a ulogu elektrolita između oba stakla igra plin. Termotropna stakla Ta stakla vrlo su prikladna za zaštitu od sunca. Termotropni sloj između dva stakla pri određenoj se temperaturi automatski aktivira. Pri niskoj temperaturi materijal je homogen i bez boje, zato je staklo prozirno. Kada okolina dostigne dovoljno visoku temperaturu (ta temperatura se manipulacijom materijala može tvornički postaviti), u termotropnom sloju nastaju promjene zbog kojih dolazi do snažnog raspršivanja svjetlosti, a staklo postaje prozirno bijelo. Promjene nastaju zato što se termotropna masa u fazama raslojava na osnovi i djeliće koji snažno raspršuju svjetlost. Time se postiže učinkovita zaštita od sunca, a gledanje kroz staklo nije moguće

250 PDLC-stakla Slično kao kod termotropnih stakala, i u ovom slučaju sitni djelići, koji imaju drugačiji lomni količnik nego okolica, izazivaju raspršivanje svjetlosti. Između dva kaljena stakla, koja s unutarnje strane imaju nevidljiv elektroprovodljiv sloj, umeće se sloj PDLC (Polymerdispersed liquid crystal). On sadrži tekuće kristale čiji lomni količnik ovisi o usmjerenju (anizotropija). Bez električnog napona tekući su kristali usmjereni kaotično i staklo je prozirno bijelo. Nakon aktiviranja napona lomni količnici tekućih kristala i medija se usklađuju i staklo postaje prozirno. SPD-stakla Način djelovanja SPD (Suspended Particle Devices) stakala vrlo je sličan djelovanju stakala s tekućim kristalima. Umjesto LC-filma među provodljiva stakla umeće se SPD-film koji sadrži lebdeće djeliće. Kada je film pod električnim naponom, usmjereni su tako da su nevidljivi i staklo je prozirno. Kada nema električne energije, zbog svoje usmjerenosti, dobivaju apsorpcijska svojstva i zato staklo jako potamni. U donjoj tablici prikazana su neka svojstva gore navedenih stakala Vrsta funkcionalnog sloja Fotoktrokromna Boja Propusnost za svjetlo Propusnost energije svijetla tamna svijetlo tamno svijetlo tamno neznatno da - plavo 0,64 0,10 0,47 0,05 Termokromna da da 0,33 0,30 0,33 0,23 Elektrokromna Plinokromna neznatno neznatno da - plavo da - plavo 0,50 0,15 0,29 0,07 0,60 0,15 0,50 0,15 Termotropna ne da 0,73 0,21 0,44 0,13 PDLC SPD ne neznatno da - bijela da - crna 0,77 0,76 0,63 0,64 0,50 0,10 Specifične značajke - Održava prozirnost, visok tijek prolaza - Prolaz se aktivira apsorpcijom, brzina preklopa vrlo ovisi o temperaturi - Automatski preklop - Mala propusnost svjetlosti u svijetlom stanju, mali tijek preklopa; bliještanje - održava prozirnost - preklop se aktivira apsorpcijom, opasnost od odbljeska - održava prozirnost - preklop se aktivira apsorpcijom, opasnost od odbljeska - Automatski preklop - Gubi prozirnost; i u svijetlom stanju postoje smetnje u funkcionalnom sloju - Proizvod za zaštitu od pogleda; već je prisutan na tržištu - Ne osigurava zaštitu od sunca; i u svijetlom stanju smetnje u funkcionalnom sloju - održava prozirnost - i u svijetlom stanju postoje smetnje u funkcionalnom sloju, opasnost od odbljeska 248

251 6.7 Zimski vrtovi Zimski vrtovi i stakleno nadziđe, odnosno dogradnje, predstavljaju kompleksan sustav iskorištavanja pasivne sunčeve energije. Takve gradnje predstavljaju ambijentalnu arhitekturu, a istovremeno nude mogućnost iskorištavanja sunčeve energije te time smanjenja potrošnje topline za grijanje u zgradama. Odgovarajućim odabirom materijala za ovojnicu zgrade i optimiziranjem izgleda, odnosno oblika građevinske jedinice, može se uspješno udružiti oblik i funkcionalnost. Građevinske jedinice moraju biti oblikovane tako da površine, koje mogu primiti najviše sunčeve energije a to je staklo budu okrenute prema suncu. Na drugim površinama putem poboljšane toplinske izolacije moraju se što više smanjiti gubici topline. Tako se dobiva kompaktan način gradnje s visokom razinom toplinske izolacije. Motivi za gradnju zimskog vrta: ostvarivanje privlačnog arhitektonskog elementa gradnje; mogućnost oblikovanja upotrebljivog prostora čija vrijednost i kvaliteta pojedinačno mogu biti vrlo različite; povećana vrijednost stambene jedinice, odnosno zgrade; mogućnost uštede energije. Idejno projektiranje zimskih vrtova Zimski vrtovi iskorištavaju sunčevu energiju koju primaju svojim velikim staklenim površinama. Staklena ovojnica stvara sloj između prostora i vanjskog ozračja koji se naziva i tamponskim slojem (ili pufer zonom). Ušteda energije proizlazi iz temperaturnih razlika između prostora i tamponskog sloja koje su dosta manje od razlika između prostora i vanjskog ozračja. Tamponski sloj je, dakle, nekakav međusloj s određenom energijom, neovisno o tome sja li sunce ili je noć. Taj učinak vrijedi i u slučaju odsutnosti sunčevog zračenja. Budući da se ventilacija zgrade provodi kroz tamponski sloj, smanjuju se i toplinski gubici koji nastaju pri transmisiji i ventilaciji. 6.7 toplo Zima umjereno toplo hladno toplo Ljeti umjereno toplo vruće 249

252 6.7 Položaj zgrade Štednja energije pomoću zimskog vrta ovisi prvenstveno o: uključivanju vrta u volumen zgrade; načinu zračenja prostora koji leže iza njega; odabiru specifične vrste ostakljenja. Sam položaj zimskog vrta ima sekundarno značenje. Z J Sposobnost akumuliranja topline Sposobnost zimskog vrta da akumulira toplinu općenito se ocjenjuje kao pozitivna. Podovi i zidovi akumuliraju upadno kratkovalno sunčevo zračenje i mijenjaju ga u toplinu. Ta toplina može se iskoristiti za grijanje samog zimskog vrta ili se može, u obliku grijanog zraka, odvesti u susjedne prostore. Zbog bolje akumulacijske sposobnosti preporučujemo upotrebu podnih obloga tamne boje. S I Problem ljetnog pregrijavanja Učinkovito iskorištavanje sunčeve energije, o kojoj mnogo razmišljamo prvenstveno zimi, ljeti, kada je intenzitet sunčevog zračenja bitno veći, ima i loše strane: u zimskom vrtu nastaju neugodno visoke temperature. Da bi se zimski vrt mogao koristiti i tijekom tog godišnjeg doba, mora se učiniti sljedeće: sjenilima ili sadnjom lisnatog drveća treba smanjiti upadno sunčevo zračenje; odabirom ostakljenja sa sunčevom zaštitom ekstremno niske g-vrijednosti treba smanjiti pregrijavanje (u tu svrhu prikladna su i stakla RX SUN); učinkovitim uređajem za ventilaciju treba odvoditi suvišnu toplinu. Mjere za zaštitu od sunca Zbog nalog nagiba krova često se koriste sjenila od platna za jedra ili markize kojima automatski upravljaju temperaturni senzori, odnosno senzori zračenja. Njihova učinkovitost ocjenjuje se koeficijentom smanjenja propusnosti prolaza topline "z", koji po mogućnosti treba biti što manji. Nasadi u zimskom vrtu Odabirom primjerene sadnje može se stvoriti "zeleni okoliš", odnosno ljeto koje traje cijelu godinu. Za zaštitu biljaka od niskih temperatura obično je dovoljno već da u ekstremno hladnim danima osiguramo dovod topline do korijenja. Za sjenu ljeti brine listopadno drveće. Zimi sunce može nesmetano odavati toplinu. U slučaju zimskih vrtova posebno dobro rješenje jest sadnja listopadnog drveća, koje ljeti ometa prolazak sunčevih zraka, a u jesen, kada lišće otpadne, ponovo ih propušta. 250

253 Odvodnja topline ventilacijom Ako se toplina želi odvoditi ventilacijom, već pri projektiranju mora se predvidjeti dovoljan broj otvora za dovod i odvodnju zraka. Otvori trebaju biti toliko veliki da se omogući što veći broj zamjena cijelog volumena zraka u jednom satu (do pedeset puta). Otvori se moraju namjestiti tako da bude moguže križna ventilacija. Ekonomičnost povećanje vrijednosti stambene jedinice Odluka o gradnji zimskog vrta individualna je i temelji se na različitim mogućnostima korištenja: vrt, naime, možemo koristiti kao dodatni prostor za boravak, zelenu oazu ili vrt s biljkama. Eventualna ušteda na grijanju, koja bi bila posljedica postavljanja takve jedinice, pri tom odlučivanju treba biti od sekundarnog značenja. Odvod zraka Mehanička zaštita od sunca Svakako, međutim, treba uzeti u obzir da grijan, ali loše toplinski izoliran zimski vrt energetski mnogo troši. Uz to treba znati i da zimski vrt izvanredno povećava vrijednost stambene jedinice. Sažetak Dovod zraka Konstrukcije i materijali Konstrukcija zimskog vrta mora se prilagoditi željama naručitelja; njegova je odluka hoće li vrt imati funkciju biljnog vrta ili dnevne sobe. Na tržištu su danas dostupni konstrukcijski elementi od aluminija, drveta, plastike ili kombinacije aluminijdrvo, koje se po tehničkoj izvedbi i cijeni međusobno dosta razlikuju. Isto tako je dostupna iscrpna literatura o zimskim vrtovima. Zimski vrtovi mogu biti vrlo važan, ali ne jedini element za potrošnju pasivne sunčeve energije. Zimski vrt ne smije se tretirati kao odvojena jedinica jer se radi o sustavu koji je usklađen s cijelim konceptom zgrade zbog arhitekture, mogućnosti korištenja i uštede energije

254 6.8 Rast biljaka iza stakla 6.8 Često postoji pogrešno mišljenje da stakla s nanosom negativno utječu na rast biljaka. Da se u principu nanosi ne ponašaju tako, govori nam studija Silke Hoffman iz instituta za tehniku vrtlarstva i poljoprivrede sveučilišta u Hannoveru ("Institut für Technik im Gartenbau und Landwirtschaft der Universität Hannover") iz godine. Ta studija na 45 stranica preopsežna je da bi se u cjelini predstavila u ovom priručniku. Zbog toga ćemo se ovdje ograničiti samo na sažetak u kojem su predstavljene osnovne tvrdnje. Sažetak Istraživanja nekoliko uzoraka stakala sa zaštitom od topline i sunca različitih proizvođača, pokazala su razlike u njihovim optičkim značajkama. Prije svega razlikuju se po transmisiji za PAR (Photosynthetically active radiation PAR: nm). Pri tome je PAR propusnost nekih stakala sa sunčevom zaštitom potpuno usporediva s propusnošću stakala s toplinskom zaštitom. Smanjenje transmisije za plavo i svijetlocrveno zračenje, u odnosu na transmisiju za zeleno zračenje, za rast biljaka od sekundarnog je značenja. S obzirom na PAR-područje udjeli po postocima za oba područja usporedivi su sa sastavom zračenja dosadašnjih, odnosno uobičajenih ostakljenja biljnih vrtova. Osim toga akcijski spektar fotosinteze za različite vr- ste biljaka pokazuje da one koriste i zeleno područje zračenja. Snažna apsorpcija stakala za tamnocrveno zračenje djeluje pozitivno na morfologiju biljaka. Rastući omjer SR:TR i fitokromatska ravnoteža dovodi do smanjenja rasta u dužinu, a biljke postaju kompaktnije. Smanjena transmisija za UV zračenje (UVA) nema nikakvog utjecaja na učinak fotosinteze, a time ni na rast biljaka. Izračuni raspoloživosti PAR-a ovisno o ostakljenju, položaju sunca, oblačnosti i odmaku od stakla predstavili su primarni značaj kvantitete zračenja za rast biljaka. Stakla s toplinskom i sunčevom zaštitom, s izmjerenom PAR transmisijom < 45 % (Tv < %), nisu prikladna za korištenje radi ozeljenjavanja unutrašnjosti, a sva ostala stakla primjerena su za upotrebu ako se uzme u obzir što manji odmak od stakla i odabir prikladnih biljaka. Osim toga, pri ugradnji odabranog stakla za kompletnu transmisiju važni su i nagib stakla i svakodnevni položaj sunca, dakle, upadni kut globalnog zračenja na staklo i usmjerenost prema određenoj strani svijeta. I konstrukcijski dijelovi i drugi elementi, koji izazivaju sjenčanje (primjerice veće biljke), utječu na raspoloživu količinu svjetlosti za biljke na većoj udaljenosti od stakla. Ostali čimbenici, koji utječu na rast, posebice ventilacija i vlaženje, imaju važnu ulogu za razvoj ozelenjavanja unutrašnjosti i moraju se optimizirati. 252

255 6.9 Statika stakla i smjernice Staklo se danas ne pojavljuje samo u prozorima, vratima ili pregradnim stijenama, već sve češće i na fasadama: u obliku druge ovojnice, parapeta, staklenih stijena ili različitih sigurnosnih ograda. Staklo se široko primjenjuje i pri uređivanju unutrašnjosti zgrada: ostakljeni hodnici, pregradne stijene u trgovinama, uredima ili bazenima, zaštitne stijene u sportskim objektima i slično. Međutim, zbog specifičnih karakteristika stakla male čvrstoće na savijanje i krhkosti u svim oblicima primjene uvijek se mora uzeti u obzir i aspekt sigurnosti. Stupanj dostignute sigurnosti ne ovisi samo o odluci hoće li se u pojedinom slučaju upotrijebiti sigurnosno ili obično staklo, već i o ispravnom odabiru debljine stakla. Statičkim izračunima osigurava se sigurnosna razina ostakljenja. S obzirom na način upotrebe različita opterećenja moraju se prenositi na podkonstrukciju. Osim sigurnosne razine pri primjeni treba na odgovarajući način osigurati i ostatak nosivosti nakon loma stakla. Za određenu vrstu upotrebe na raspolaganju su tehnički pravilnici Linijski umetnuta ostakljenja - TRLV Od kolovoza na raspolaganju je konačna verzija "Tehničkog pravilnika za primjenu linijski učvršćenih ostakljenja" TRLV (Technischen Regeln für die Verwendung von linienförmig gelagerten Verglasungen TRLV). U njemu se ne regulira samo dimenzioniranje stakla, već i odabir staklenih proizvoda za konkretne primjere. Iz toga se mogu preuzeti i konstrukcijski uvjeti primjene. Iznova su preuzeti i zahtjevi ostakljenja za hodanje. Budući da ovaj pravilnik sadrži pojednostavljeno dokazivanje nosivosti, odnosno ispravnog odabira ostakljenja i time određenog ograničenog zahtjeva iz javnopravnog mišljenja, taj je pravilnik u građansko-pravnom smislu "priznato pravilo tehnike, odnosno stanje tehnike". U osnovi Reflex pri izvedbi nadglavnih ostakljenja preporučuje lijepljeno sigurnosno staklo debljine 8 mm s dvostrukom folijom od 0,76 mm. Uz poštivanje pravilnika, pri planiranju i izvedbi nije potrebno dokazivati svaki pojedinačni slučaj. Zbog dodatnog poštivanja klimatskih opterećenja pri izolacijskom staklu (vidi poglavlje 4.12), izračunavanje je vrlo složeno i u praksi se vrlo teško izvodi ručno pa je nužna pomoć odgovarajućeg programa. Na tržištu postoji nekoliko programa koji dosljedno poštuju sve zahtjeve iz ovih smjernica, zato ovlaštene institucije dopuštaju njihovo korištenje. Jedan od tih programa koristi se i tvrtki REFLEX

256 6.9.1 Tehnički pravilnik za upotrebu linijski učvršćenih ostakljenja (TRLV) Završno izdanje, kolovoz Područje primjene 1.1 Tehnički pravilnik vrijedi za ostakljenja koja su na najmanje dvije suprotno ležeće strane učvršćena linijski neprekinuto 1. S obzirom na njihov nagib prema vertikali podijeljena su na: - nadglavna ostakljenja: nagib > 10 - vertikalna ostakljenja: nagib Ovaj se pravilnik ne odnosi na zahtjeve građevinskih pravila vezanih za požarnu zaštitu, zaštitu od buke i toplinsku zaštitu te se isto tako ne odnosi na zahtjeve drugih područja. 1.3 Tehnički pravilnik ne vrijedi za: - nalijepljene fasadne elemente (konstrukcijska ostakljenja), - ostakljenja koja su namijenjena podupiranju (stabilizatori), - zakrivljena nadglavna ostakljenja. 1.4 Za ostakljenja za hodanje i djelomična ostakljenja za hodanje (primjerice u svrhu čišćenja), koja ne odgovaraju stavku 3.4 ovog pravilnika i za ostakljenja koja štite od pada u dubinu, moraju se uzeti u obzir dodatni zahtjevi. 1.5 Odredbe za nadglavna ostakljenja vrijede i za vertikalna ostakljenja ako ona nisu izložena kratkotrajnim promjenjivim utjecajima, primjerice: utjecaju vjetra. Tu spadaju npr. Shed ostakljenja kod kojih postoji opasnost opterećenja zbog nakupljanja snijega. 2 Građevinski proizvodi 2.1 Kao stakleni proizvodi mogu se koristiti: a) Zrcalno staklo (SPG) prema popisu građevinskih pravila A (BRL A), dio 1, red. br. 11.1, b) Liveno staklo (žičano staklo, ornamentno staklo, žičano ornamentno staklo) prema BRL A, dio 1, red. br. 11.2, c) Kaljeno sigurnosno staklo (ESG) prema BRL A, dio 1, red. br od stakla prema a) ili b), d) Kaljeno sigurnosno staklo s toplinskim ispitivanjem (ESG-H) prema BRL A, dio 1, red. br od ESG prema c), izrađeno od SPG prema a), e) Djelomično kaljeno staklo (TVG) prema općim građevinsko-inspekcijskim dozvolama, f) Lijepljeno sigurnosno staklo (VSG) od stakala prema a) do d) s međufolijama od polivinil-butirala (PVB) prema popisu građevinskih pravila A, dio 1, red. br ili od drugih stakala i/ili s drugim međuslojevima čija upotreba je dokazana 2, g) Lijepljeno staklo (VG) od stakala prema a) do e) s drugim međuslojevima. Pri upotrebi staklenih građevinskih proizvoda s oznakom CE prema usklađenim normama, ako se uzmu u obzir, eventualno dane, određene aktualne nadzorne odredbe iz popisa građevinskih odredaba i popisa građevinskih pravila. 254

257 2.2 Za staklo prema stavcima 2.1 a) do 2.1 d) koristi se modul elastičnosti E = N/mm 2, koeficijent poprečnog rastezanja µ = 0,23 i koeficijent linearnog termičkog rastezanja α = K Pri staklima ESG i ESG-H treba provjeriti oštećenja rubova. Stakla ESG s oštećenim rubovima koji se protežu dublje od 15 % debljine stakla u volumen stakla ne smiju se ugrađivati. Stakla ESG-H s oštećenim rubovima koji se protežu dublje od 5 % debljine stakla u volumen stakla ne smiju se ugrađivati. 3 Uvjeti upotrebe 3.1 Opće informacije Dubina učvršćenja stakla mora se odabrati tako da sigurnost položaja ostakljenja bude dugoročno osigurana. Kao osnova za to koristi se DIN : ili DIN : , vezano za stavke i Savijanje profila pričvršćenja, odnosno konstrukcije ne smije iznositi više od 1/200 dužine učvršćenja stakla, odnosno može iznositi najviše 15 mm. Pri određivanju veličine presjeka stakala može se poći od približne kontinuirane krute potpore Linijsko učvršćenje mora djelovati s obje strane normalno na ravninu stakla. To se osigurava dovoljno krutim pokrivnim profilima ili odgovarajućim mehaničkim pričvršćenjem Pod opterećenjem i učinkom temperature ne smije dolaziti ni do kakvog kontakta između stakla i čvrstih materijala (npr.: metal, staklo) Pomak, odnosno klizanje stakla sprečava se pomoću distancne podloške. Udaljenost između dna utora i ruba stakla mora biti tolika da je moguće izjednačenje tlaka pare, uzimajući u obzir granične mjere podkonstrukcije i ostakljenja Rubovi žičanog stakla ne smiju biti stalno izloženi vlazi. Slobodni rubovi mogu biti izloženi atmosferi ako nema prepreka za sušenje. 3.2 Dodatna pravila za nadglavna ostakljenja Za jednostruka ostakljenja i za donje staklo izolacijskih ostakljenja koristi se samo žičano staklo ili VSG od float ili VSG od djelomično kaljenog stakla (TVG) prema općoj građevinsko-inspekcijskoj dozvoli Stakla VSG od floata i/ili TVG stakla s jednom potpornom širinom većom od 1,20 m, učvršćenje je linijsko sa svih strana. Pri tome omjer stranica ne smije biti veći od 3: Pri VSG od jednostrukog ostakljenja ili kao donje staklo izolacijskog ostakljenja nazivna debljina PVB folije mora iznositi najmanje 0,76 mm. Dopušteno odstupanje od toga je debljina PVB folije 0,38 mm pri linijskom učvršćivanju sa svih strana i pri potpornoj širini u glavnom nosivom smjeru najviše 0,80 m. 1 Za hladne ventilirane obloge vanjskih zidova od kaljenog sigurnosnog stakla vrijedi DIN : Npr. putem opće građevinsko-inspekcijske dozvole

258 Pri dvostranim linijski učvršćenim ostakljenjima spušteni su isključivo brtveni materijali prema DIN , skupine E, te za privijene pritisne profile (pritisne letvice) i brtveni profili, kao poluproizvodi, prema DIN 7863, skupine A do D Žičano staklo dopušteno je samo pri potpornoj širini u smjeru glavne nosivosti do najviše 0,7 m. Dubina učvršćenja žičanog stakla mora biti najmanje 15 mm Nadglavna ostakljenja koja odstupaju od uvjeta upotrebe u stavcima 3.1 i do mogu se koristiti ako se odgovarajućim mjerama može spriječiti otpadanje većih staklenih dijelova na radnu površinu. To se može postići, npr. dovoljnim nosivim i trajnim mrežama širine otvora < 40 mm Bušotine i izrezi u staklima nisu dozvoljeni. Odstupanje od toga dopušteno je za ostakljenja koja koriste VSG od TVG stakla, za pričvršćivanje neprekinutih pokrivnih letvica. Udaljenost između ruba stakla i otvora te između dva otvora mora iznositi najmanje 80 mm Slobodni rub VSG-a može - paralelno i pravokutno ma pričvršćenje stršati prema van maksimalno 30% dužine pričvršćenja, a najviše 300 mm od linijski učvršćenog pričvrsnog područja. Pomak stakla u VSG može biti maksimalno 30 mm (npr.: okapni rubovi pri nadglavnom ostakljenju) To, linijsko učvršćenje ostakljenja zahtijevano u stavku 3.1.3, može se nadoknaditi u smjeru podizanja (opterećenje usisavanja) i točkastim pričvršćivanjem ruba. Udaljenost između držača na rubu ne smije biti veća od 300 mm, površina pričvršćenja ne smije biti manja od 1000 mm 2, a dubina učvršćenja stakla ne smije biti manja od 25 mm. 3.3 Dodatna pravila za vertikalna ostakljenja Jednostruko ostakljenje od SPG stakla, ornamentnog stakla ili VG mora biti linijski učvršćeno sa svih strana Upotreba (bez toplinskog ispitivanja ESG-H) jednostrukog kaljenog ESG stakla prema stavku 2.1 c) dopuštena je samo u situacijama ugradnje ispod 4 metra ugradne visine pri kojima ljudi ne mogu stajati direktno ispod ostakljenja. U svim drugim situacijama ugradnje, i za vanjsko staklo pri izolacijskom ostakljenju, umjesto jednostrukog kaljenog ESG stakla prema stavku 2.1 c) mora se upotrijebiti (toplinsko ispitivanje) jednostruko kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-H prema stavku 2.1 d) Otvori i izrezi dopušteni su samo u toplinski obrađenim staklima (dakle ESG, ESG- H, TVG) ili VSG. 3.4 Dodatna pravila za ostakljenja za hodanje Pravila vrijede za ostakljenja za hodanje s linijskim učvršćenjem sa svih strana namijenjena za stepenice ili elemente podesta. Opisi slijede u nastavku. Po njima je 256

259 zabranjena vožnja, izlaganje visokom trajnom opterećenju ili većoj opasnosti od udarca zbog uvjeta upotrebe Stabilnost i primjerenost upotrebe ostakljenja za hodanje i njihovih potpornih konstrukcija mora se računski dokazati prema uvjetima koji se određuju iz nadzora građenja prema poznatim tehničkim građevinskim odredbama. Uz to treba istražiti i slučaj opterećenja "vlastita težina + pojedinačno opterećenje" (površini za hodanje 100 mm x 100 mm) u najnepovoljnijem položaju opterećenja. Veličina pojedinog opterećenja iznosi 1,5 kn u područjima u kojima djeluje ravnomjerno raspoređenim okomitim prometnim opterećenjem od maksimalno 3,5 kn/m 2. U područjima s višim prometnim opterećenjem pojedinačno opterećenje iznosi 2,0 kn. Prometna opterećenja iznad 5,0 kn/m 2 nisu dopuštena Može se upotrijebiti VSG od najmanje tri stakla. Gornje staklo mora biti od ESG ili TVG debljine najmanje 10 mm. Oba donja stakla moraju biti od SPG ili TVG i debljine najmanje 12 mm. Maksimalna dužina iznosi 1500 mm, a maksimalna širina 400 mm. Dubina učvršćenja stakala mora iznositi najmanje 30 mm. Najmanja nazivna debljina PVB folije pri svakom međusloju je 1,52 mm. Ostakljenja se osiguravaju, u ravnini sa staklom, pomoću odgovarajućih mehaničkih držača kako bi ostala na mjestu. Rubovi ostakljenja moraju biti zaštićeni pomoću potpornih konstrukcija ili graničnih stakala. Za ostakljenja koja odstupaju od pravokutnog oblika vrijede dimenzije ocrtanog pravokutnika. Otvori ili izrezi nisu dozvoljeni. Površine ostakljenja moraju biti dovoljno sigurne od klizanja Dokazi za napon ostakljenja vode se pod pretpostavkom da gornje staklo VSG ne nosi Naponi koji nastupaju u ostakljenjima, i oni koji su posljedica opterećenja opisanih u stavku 3.4.2, ne smiju premašivati dopuštene napone navedene u tablici 2. Za TVG vrijede vrijednosti iz odgovarajuće opće građevinsko-inspekcijske dozvole Savijanje potpuno intaktnog ostakljenja ne smije premašivati opterećenja primijenjena u 3.4.2, 1/200 potporne dužine Pri dokazima o naponima i savijanju VSG ne smije se uzeti u obzir pozitivno djelujući sloj lijepljenja koji se nalazi između pojedinih stakala. 4 Opterećenja 4.1 Uzimaju se u obzir opterećenja koja slijede iz inspekcijskog nadzora gradnje te tehničkih građevinskih odredaba. 4.2 Pri izolacijskom ostakljenju dodatno se uzima u obzir učinak promjena tlaka p 0, koji proizlaze iz temperaturnih promjena T i promjena meteorološkog tlaka zraka p met, kao i iz razlike H visine mjesta proizvodnje i mjesta ugradnje. Za mjesto izrade vrijedi mjesto krajnjeg brtvljenja stakala. Uzimaju se u obzir obje kombinacije opterećenja navedene u tablici

260 Tablica 1: Izračunate vrijednosti klimatskih opterećenja* i posljedični izohorni tlak p0 Kombinacija T u K p opterećenja met u kn/m 2 H u m p o u kn/m 2 * Dopune vidi u prilogu B1. U tablici 1 je T Razlika temperature između izrade i upotrebe, p met Razlika meteorološkog zračnog tlaka u mjestu ugradnje i pri izradi, H Razlika visine između mjesta ugradnje i mjesta izrade, iz izohornog tlaka koji proizlazi iz T, p met i H (vidi jednadžbu A5 u prilogu A). p 0 Ljeti Zimi Ako je razlika visina mjesta H poznata, umjesto izračunatih vrijednosti prema tablici 1 uzima se stvarna vrijednost. Polazište za upotrebu izračunatih vrijednosti za temperaturnu razliku T prema tablici 1 jest upotreba izolacijskog stakla s ukupnim stupnjem apsorpcije manjim od 30 % i zahtjev da se ne zagrijava pomoću drugih građevinskih dijelova ili sjenila. Ako, zbog neuobičajenih uvjeta ugradnje, uzmemo u obzir nepovoljne temperaturne uvjete, u tom slučaju se mora dodatno upotrijebiti vrijednosti T ili p 0 prema tablici B1 iz priloga B. 4.3 Za ravna izolacijska ostakljenja s učvršćenjem sa svih strana, pravokutnih stakala, u prilogu A dan je postupak izračuna za dokaz opterećenja prema stavcima 4.1 i 4.2. Dopuštena je upotreba usporedivih postupaka. 5 Dokaz o stabilnosti i dokaz o savijanju 5.1 Opće informacije Stakla se moraju dimenzionirati s obzirom na opterećenja iz stavka 4.1 i 4.2, uzimajući u obzir sve utjecaje koji povećavaju opterećenja (otvori, izrezi). Pri izolacijskim ostakljenjima treba uzeti u obzir povezanost pojedinih stakala s uključenim volumenom plina. Isto tako se mora uzeti u obzir i posebno nosivo ponašanje savijenih stakala (učinak ljuske) Pri dokazivanju stabilnosti i savijanja jednostrukih VSG ili ostakljenja, ne smije se uzimati u obzir pozitivno djelujući sloj lijepljenja stakala. Isto vrijedi i za vezu izolacijskih ostakljenja putem rubnog brtvljenja. Kod vertikalnih ostakljenja iz izolacijskih stakala s VSG ili VG kod tih dokaza za promjenjiva opterećenja dodatno se uzima u obzir granično stanje potpunog spoja lijepljenja. 5.2 Dokaz napona Pri dimenzioniranju na opterećenja po stavku 4.1 vrijede dozvoljeni naponi na savijanje i vlak prema tablici 2. Pri dimenzioniranju za prekrivanje opterećenja prema stavcima 4.1 i 4.2 dopušteno je povisiti dopuštene napone savijanja prema tablici 2 općenito za 15 % i pri vertikalnim ostakljenjima staklima od SPG-a i staklenim površinama do 1,6 m2, iznimno za 25 %. 258

261 5.2.2 Donje staklo nadglavnog ostakljenja od izolacijskog stakla dimenzionira se, osim u slučaju planiranih opterećenja prema stavcima 4.1 i 4.2, i za slučaj loma gornjeg stakla vlastitim opterećenjem. Tablica 2: Dopušteni naponi savijanja i vlaka u N/mm 2 Vrsta stakla Nadglavno ostakljenje Vertikalno ostakljenje ESG od SPG ESG od livenog stakla Emajlirani ESG od SPG* SPG Liveno staklo 8 10 VSG od SPG 15 (25**) 22,5 * Emajli na vlačnoj strani ** Dopušteno samo za donja stakla nadglavnog ostakljenja izolacijskog stakla u slučaju opterećenja "Lom gornjeg stakla". 5.3 Dokaz savijanja Savijanje stakla na najnepovoljnijem mjestu ne smije biti veće od vrijednosti navedenih u tablici 3. Tablica 3: Ograničenja savijanja Učvršćenje Nadglavno ostakljenje Vertikalno ostakljenje Četverostrano 1/100 potporne širine stakla u glavnom smjeru nosivosti Ne zahtijeva se** Dvostrano i Trostrano Jednostruko ostakljenje: 1/100 potporne širine stakla u glavnom smjeru nosivosti Stakla u izolacijskom ostakljenju: 1/200 slobodnog ruba 1/100 slobodnog ruba* 1/100 slobodnog ruba* * Ova ograničenja ne moraju se uzimati u obzir ako se može dokazati da pod opterećenjem minimalna dubina učvršćenja neće biti manja od 5 mm. ** Treba uzeti u obzir ograničenja dopuštenog savijanja proizvođača izolacijskog stakla Pri dimenzioniranju donjeg stakla nadglavnog ostakljenja iz izolacijskog stakla prema stavku dokaz o savijanju nije potreban. 5.4 Olakšanja za dokaze za vertikalna ostakljenja Izolacijska ostakljenja učvršćena sa svih strana kod kojih vrijede sljedeći uvjeti - Staklen proizvod: SPG, TVG ili ESG - Površina: 1,6 m 2 - Debljina stakla: 4 mm - Razlika debljina stakla: 4 mm - Međuprostor: 16 mm - Opterećenja vjetra w: 0,8 kn/m 2 mogu se koristiti bez daljnjih dokaza pri ugradnji do visine 20 m iznad terena pri normalnim uvjetima proizvodnje i ugradnje (upotreba izračunatih vrijednosti prema tablici 1). Ako je dubina kraćeg ruba manja od 500 mm, na staklima od SPG-a povećava se opasnost od loma kao posljedica klimatskih opterećenja. 259

262 Prilog A: Postupak izračuna za izolacijsko staklo Za izolacijska ostakljenja s učvršćenjem pravokutnih stakala sa svih strana, prijenos dijela opterećenja na vanjska i unutarnja stakla i opterećenja zbog klimatskih promjena kod manjih deformacija može se uzeti kao: - Izračun udjela δa i δi pojedinačnih stakala na krutost ukupnog savijanja (A1) (A2) - Izračun karakteristične dužine ruba a* (A3) Prateća vrijednost Bv ovisi o omjeru stranica a/b i dana je u tablici A1. Tablica A1: Prateća vrijednost BV (*) a/b 1,0 0,9 0,8 0,7 0,6 0,5 0,4 0,3 0,2 0,1 Bv 0,0194 0,0237 0,0288 0,0350 0,0421 0,0501 0,0587 0,0676 0,0767 0,0857 * Vrijednosti za to izračunate su na osnovi kirchhofske teorije površina za µ=0,23, a međuvrijednosti se mogu odrediti linearnom interpolacijom. Vrijednosti za a* za primjenjiva izolacijska ostakljenja sastavljena su ovisno o omjeru stranica a/b i predstavljene su u tablici A3 - Izračun faktora φ (A4) - Izračunavanje izohornog tlaka p 0 Izohorni tlak p 0 u međuprostoru (tlak pri nepromjenjivom volumenu) rezultat je klimatskih promjena, kao što je vidljivo iz: p 0 = c 1 T - p met + c 2 H z c 1 = 0,34 kpa/k i c 2 =0,012 kpa/m (A5) 260

263 - Podjele opterećenja Podjela opterećenja i opterećenja izohornog tlaka na vanjska i unutarnja stakla vidljiva je iz odgovarajućih podataka u tablici A2. Tablica A2: Podjela opterećenja* Obremenitev na Obremenitev Delež obremenitve na zunanje steklo Delež obremenitve na notranje steklo Zunanje steklo Veter w a (δ a + φ δi ) wa (1 φ) δ i w a Sneg s (δ a + φ δ i ) s (1 φ) δi s Notranje steklo Veter w i (1 φ) δa wi (φ δ a + δ i ) w i Obe stekli Izohorni tlak p 0 - φ p 0 + φ p 0 * Pravila predznaka vidi prilog B2 U jednadžbama od A1 do A5 je: a kraća dužina ruba u izolacijskim ostakljenjima u mm b duža dužina ruba u izolacijskim ostakljenjima u mm d SZR udaljenost između stakala (međuprostor) u mm d a debljina vanjskog stakla u mm debljina unutarnjeg stakla u mm d i Napomena: Za VSG i VG s pojedinačnim staklima (1, 2...) za debljinu stakla uzima se zamjenska debljina d* kako slijedi: - potpun spoj: - bez spoja: Tablica A3: Udio pojedinačnih stakala na ukupnu krutost dvoslojnog izolacijskog stakla i karakteristična dužina ruba a* u mm za udaljenost između stakala dszr = 10; 12; 14 i 16 mm i za omjer između stranica a/b = 0,33; 0,50; 0,67 i 1,0. d SZR Debljina stakla u mm Udio čvrstoće a* u mm [mm] d i d a δ i δ a 0,33 0,50 0,67 1, % 50 % % 77 % % 89 % % 94 % % 50 % % 70 % % 82 % % 50 % % 66 % % 50 % % 50 % % 77 % % 89 % % 94 % % 50 % % 70 % % 82 % % 50 % % 66 % % 50 %

264 Nastavak tablice A3 d SZR Debljina stakla u mm Udio čvrstoće a* u mm [mm] d i d a δ i δ a 0,33 0,50 0,67 1, % 50 % % 77 % % 89 % % 94 % % 50 % % 70 % % 82 % % 50 % % 66 % % 50 % % 50 % % 77 % % 89 % % 94 % % 50 % % 70 % % 82 % % 50 % % 66 % % 50 % Prilog B: Objašnjenja B1: Objašnjenja uz najmanje vrijednosti za klimatska opterećenja Pri određivanju klimatskih vrijednosti u tablici 1 polazilo se iz sljedećih rubnih uvjeta: Kombinacija utjecaja ljeti - Uvjeti ugradnje: Osunčanost 800 W/m 2 zrake pod kutom 45 ; apsorpcija stakla 30 %; temperatura zraka vani i unutra 28 C; srednji zračni tlak 1010 hpa; otpor prolaza topline unutra i vani 0,12 m2k/w; posljedična temperatura u međuprostoru između stakala pribl. +39 C. - Uvjeti proizvodnje: izrada zimi pri + 19 C i pri visokom tlaku zraka 1030 hpa. 262

265 Kombinacija utjecaja zimi - Uvjeti ugradnje: bez osunčanosti; U g-vrijednost stakla 1,8 W/m 2 K; temperatura zraka unutra 19 C i vani -10 C; visok tlak zraka 1030 hpa; otpor prolaza topline unutra 0,13 m 2 K/W i vani 0,04 m 2 K/W; posljedična temperatura u međuprostoru između stakala pribl. +2 C. - Uvjeti proizvodnje: izrada ljeti pri + 27 C i pri niskom tlaku zraka 990 hpa. Moguća je prisutnost posebnih temperaturnih uvjeta na mjestu ugradnje i oni se mogu uzeti u obzir pri izračunu s danim dodatnim vrijednostima za T i p0, u tablici B1. Tablica B1: Dodatne vrijednosti za T i p 0 za uključivanje posebnih temperaturnih uvjeta na mjestu ugradnje Kombinacija opterećenja Uzrok za veću razliku temperature T u K p0 u kn/m 2 Apsorpcija od 30 % do 50 % Zaštita od sunca iznutra (ventilacija) Ljeto Apsorpcija više od 50 % Zaštita od sunca iznutra (bez ventilacije) Toplinska izolacija iza (panel) Zima Negrijana zgrada B2: Dopune uz pravila predznaka Pozitivni znak odabire se u smjeru "glavnog opterećenja", npr.: za vertikalno ostakljenje u smjeru tlaka vjetra na vanjsko staklo (vidi sliku B2). Strelica zato pokazuje "izvana" prema "unutra". To pravilo vrijedi i ako dominiraju druga opterećenja, npr. usisavanje vjetra ili unutarnji tlak kod izolacijskog stakla Tlak vjetra a) b) c) Izvana Savijanje Savijanje Nadtlak Podtlak Unutra Slika B2: Znakovi za opterećenja i znakovi za savijanje kod vertikalnog ostakljenja (prikazano je savijeno stanje): (a) Ako je tlak vjetra pozitivan na vanjsko staklo, time je i savijanje "prema unutra" pozitivno (b) Nadtlak u međuprostoru između stakala (pozitivni) djeluje na izbočenje unutarnjeg stakla prema unutra (pozitivno) i na izbočenje vanjskog stakla prema van (negativno) (c) Pri podtlaku u međuprostoru između stakala nastaju odgovarajući predznaci 263

266 6.9.2 Ventilirane vanjske obloge zidova od kaljenog stakla ESG Parapetne ploče za ventilirane konstrukcije vanjskih zidova, pri vertikalnoj ugradnji ili ugradnji pod nagibom, dimenzioniraju se u skladu s DIN vrijede sljedeći dopušteni naponi savijanja: Kaljeno sigurnosno staklo (RX SAFE ESG) od Dopušteni naponi savijanja σdop (N/mm 2 ) zrcalnog stakla 40 livenog stakla 30 emajliranog stakla ako je emajliranje direktno na površinu stakla i - leži u vlačnoj zoni 25 - leži u tlačnoj zoni Vrijednosti iz tablice mogu se upotrijebiti za izračunavanje samo ako se na parapetnim pločama provodi vlastita unutarnja kontrola proizvođača, odnosno vanjski nadzor putem priznatog instituta. Uz dimenzioniranje dopustivih napona savijanja mora se provjeriti savijanje slobodne stranice (dvostrano učvršćivanje) i savijanje na sredini stakla. f l max / 100 objašnjenje znakova l max = najduža stranica stakla pri četverostraničnom učvršćivanju, odnosno slobodna udaljenost podupore pri dvostranom i trostranom učvršćivanju SIgurnosna ostakljenja TRAV Područje zaštite od pada u dubinu regulira "Tehnički pravilnik za upotrebu ostakljenja koja štite od pada u dubinu" TRAV (Technischen Regeln für die Verwendung von absturzsichernden Verglasungen TRAV). Pravilnik regulira pitanje ostakljenja, pri kojima čovjek pri naletu može slomiti staklo, a zatim pasti više od 1 m u dubinu. U nastavku će se takva ostakljenja nazivati zaštitnim ostakljenjima. Uz poštivanje pravilnika, pri planiranju i izvedbi nije potrebno dokazivati svaki pojedinačni slučaj. 264

267 Tehnički pravilnik za primjenu ostakljenja koja čuvaju od pada u dubinu (TRAV) Verzija siječanj Sadržaj 1 Područje primjene 2 Građevinski proizvodi 3 Uvjeti upotrebe 4 Opterećenja 5 Dokaz o nosivosti pod statičkim opterećenjima 6 Dokaz o nosivosti pod udarnim (dinamičkim) opterećenjima Prilozi A Važne površine mjesta udara B Konstruktivni prijedlozi, ispitivanjima potvrđene ograde kategorije B C Vrijednosti napona za pojednostavljeni dokaz izračuna sigurnosti od udara prema poglavlju 6.4 D Dopuštena odstupanja od pravokutnih oblika pri ostakljenjima potvrđenim ispitivanjem udara E Upute za određivanje vrijednosti napona u prilogu C (informativno) 1 Područje primjen 1.1 Tehnički pravilnik vrijedi za sljedeće mehanički učvršćena ostakljenja ako služe i za to da štite ljude na radnoj površini od bočnog pada u dubinu. Pri tome se najmanja razlika u visini određuje s obzirom na odgovarajući županijski pravilnik o gradnji. Regulira: - Vertikalna ostakljenja prema "Tehničkom pravilniku upotrebu linijski učvršćenih ostakljenja", objavljenom u DIBt 6/1998 (TRLV), kojima se po tim pravilima, zbog njihove zaštitne funkcije od pada u dubinu određuju dodatni zahtjevi; dozvola za upotrebu u stavku 1.5 TRLV za ostakljenja čiji gornji rub leži maksimalno 4 m iznad radne površine ne vrijedi za ostakljenja koja štite od pada u dubinu. - Nosiva staklena ograda s neprekinutim rukohvatom - Ispune ograda od stakla, koje moraju odgovarati zahtjevima prema TRLV ili TRAV ili ispune ograda od stakla koje moraju ispunjavati samo zahtjeve prema TRAV, npr. točkasto učvršćene ispune ograda u unutrašnjosti zgrade. U posebnim uvjetima upotrebe (npr. na nogometnim stadionima) ili pri povećanoj opasnosti od udara (npr. transport teškog tereta, zaključna rampa ispred ostakljenja itd.) zahtijevane su dodatne mjere (npr. upotreba viših opterećenja na ručicu, odnosno prečku, odvodnik udara itd)

268 1.2 Ostakljenja koja štite od pada u dubinu po ovom se pravilniku dijele u tri kategorije (vidi i slučajeve u prilogu A): Kategorija A Linijski učvršćena vertikalna ostakljenja u smislu TRLV, koja nemaju nikakvu nosivu prečku ili ispred postavljene ručice prema pravilima gradnje na traženoj visini za preuzimanje horizontalnog opterećenja. Rubovi ostakljenja moraju biti zaštićeni od udaraca učvršćenjem (npr. stup, prečka, susjedna stakla) ili pomoću direktno susjednih građevinskih dijelova (npr. stijene ili stropovi). Kategorija B Nosiva staklena ograda, linijski učvršćena na donjem rubu, u konstrukciji, čija su pojedina stakla povezana pomoću nasađenog neprekidnog rukohvata. Osim zaštite gornjeg ruba staklene ograde rukohvat mora osigurati siguran prijenos planiranog horizontalnog opterećenja u visini nosača (opterećenje nosača), i to čak i pri lomu jednog elementa ograde Kategorija C Ostakljenja koja štite od pada u dubinu, ne služe za prijenos horizontalnog opterećenja u visini nosača i odgovaraju jednoj od sljedećih skupina: C1: Ispuna ograde točkasti ili linijski učvršćena na najmanje dvije suprotno ležeće strane. C2: Ostakljenja linijski učvršćena na najmanje dvije suprotno ležeće strane u smislu TRLV ispod nosača koji je namješten u visini ručice ograde i prenosi opterećenja. C3: Ostakljenja kategorije A ispred kojih je postavljena prečka za prijenos opterećenja na traženoj visini po građevinskom pravilniku. 2 Građevinski proizvodi 2.1 S obzirom na primjenjive staklene proizvode vrijedi stavak 2 TRLV-a. Lijepljena sigurnosna stakla (VSG) moraju odgovarati popisu pravila gradnje A, dio 1, red. br Osim toga mogu se koristiti takvi stakleni proizvodi koji su pomoću opće građevinsko-inspekcijske dozvole dopušteni isključivo za upotrebu u okviru TRLV (npr. djelomično kaljeno staklo, borosilikatno staklo). Debljine pojedinih stakala za izradu lijepljenog sigurnosnog stakla VSG međusobno mogu odstupati maksimalno za faktor 1,5. Za izradu VSG mogu se koristiti i vrste stakla koje imaju opću građevinsko-inspekcijsku dozvolu isključivo za primjenu u okviru TRLV.Termički prednapregnuto borosilikatno staklo s općom građevinsko-inspekcijskom dozvolom mogu se koristiti u ovom tehničkom pravilniku za područja primjene ESG-a. 2.2 Za sva područja primjene u kojima odredbe nadzora gradnje predviđaju za upotrebu TRLV kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-a (ESG-H-a) po popisu pravila gradnje A, i za ostakljenja za zaštitu od pada po ovom tehničkom pravilniku predviđen ESG-H, iako će se jedinstveno koristiti pojam ESG. 266

269 2.3 Nosivi dijelovi držača staklene konstrukcije (stup, prečka, sidrenje na zgradi itd.) moraju odgovarati predmetnim tehničkim građevinskim propisima. 2.4 Svi korišteni materijali moraju biti, ako polazimo od stručnog servisiranja i održavanja, trajno postojani na utjecaje (npr. hladnoća, temperaturna kolebanja, UV-zračenje, odgovarajuća sredstva za čišćenje i postupci čišćenja, kontaktni materijali). 3 Uvjeti upotrebe 3.1 Ovaj tehnički pravilnik ograničen je na osnovne provjerene slučajeve primjene. Regulirane su sljedeće varijante izvedbi: Kategorija A - Jednostruka ostakljenja od VSG. - Izolacijska ostakljenja: za stranu koja je okrenuta u smjeru udara (strana napada) izolacijskog ostakljenja, zbog opasnosti od oštećenja može se upotrijebiti samo VSG, ESG ili lijepljeno staklo od ESG-a. - Ako je strana napada izolacijskog ostakljenja od VSG-a, za vanjsko staklo se mogu upotrijebiti svi stakleni proizvodi prema 2.1. Ako strana napada nije od VSG-a, vanjsko staklo mora biti od VSG-a. Kategorija B Može se koristiti samo VSG. Kategorija C - Sva jednostruka ostakljenja kategorije C su u VSG izvedbi. Odstupanja se mogu izvesti kod jednostrukog ostakljenja kategorije C1 i C2 kod linijskog učvršćenja u ESG-u sa svih strana. Za staklo izolacijskog ostakljenja, koje je okrenuto u smjeru napada, može se koristiti samo ESG ili VSG. Za izolacijska ostakljenja kategorije C3, s obzirom na korištene staklene proizvode, vrijede zahtjevi kategorije A. - Za vanjsko staklo izolacijskog ostakljenja kategorija C1 i C2 mogu se koristiti svi stakleni proizvodi od stavka Slobodni rubovi rubno učvršćenih ispuna ograda moraju biti zaštićeni od nenamjernih udaraca preko konstrukcije ograde ili susjednih stakala. Može se poći od zadovoljavajuće zaštite rubova ako na području stakla mjera između susjednih stakala ili susjednih građevinskih dijelova ne premašuje udaljenost od 30 mm. Kod ispuna ograda učvršćenih preko bušenih rupa od VSG-a zaštita rubova nije potrebna. 3.3 Rupe su dozvoljene samo na staklima od VSG od ESG od. VSG od TVG. 3.4 Osim toga, i za staklene ograde i ispune ograda vrijede uvjeti upotrebe prema TRLV, odsjek i do

270 Opterećenja 4.1 Karakteristične vrijednosti opterećenja na ostakljenja koja štite od pada u dubinu (npr. vjetar, horizontalno opterećenje u visini nosača ili ukratko: opterećenja nosača itd) mogu se preuzeti iz važećih tehničkih građevinskih propisa. Pri izolacijskim ostakljenjima osim toga se uzimaju u obzir i razlike tlaka između zatvorenog volumena plina i okolnog zraka iz temperaturnih i atmosferskih kolebanja pritiska, kao i promjene visine između mjesta izrade i mjesta ugradnje u skladu s TRLV (stavak 4.2). 4.2 Pri dokazivanju izolacijskih ostakljenja pod istovremenim opterećenjem vjetra (w) i opterećenjem nosača (h), mogu se zanemariti dodatni zahtjevi iz razlika tlaka (d) prema stavku 4.1. Nadalje u ovom slučaju za osnovu, umjesto potpunog prekrivanja, može se uzeti najnepovoljnija varijanta od obje kombinacije slučaja opterećenja za dimenzioniranje konstrukcije ostakljenja. w + h/2 h + w/2 Osim toga se i opterećenje nosača, kao i opterećenje vjetra mogu potpuno prekriti opterećenjem iz razlike tlaka: h + d w + d 4.3 Osim projektiranih statičkih opterećenja prema stavku 4.1, mora biti dokazana i dovoljna nosivost konstrukcije ostakljenja pri udarcu, odnosno naletu ljudi (vidi stavak 6). Pri dokazivanju sigurnosti od udarca, opterećenja prema stavcima 4.1 i 4.2 ne moraju se prekrivati. 5 Dokaz nosivosti pod statičkim opterećenjima 5.1 Za ostakljenje i nosivu konstrukciju uvijek treba izračunati nosivost opterećenja s kombinacijama opterećenja po stavcima 4.1 i 4.2. Dopušteni naponi na savijanje za korištene staklene proizvode preuzimaju se iz TRLV (vidi tablicu 2, vertikalna ostakljenja) ili, pri staklenim proizvodima s općom građevinsko-tehničkom dozvolom, iz potvrde o dozvoli. Za dokaz nosive konstrukcije ostakljenja vrijede predmetni tehnički propisi. Deformacija, odnosno savijanje, koje nastupa zbog statičkog opterećenja, ograničava se tako da je osigurana upotrebljivost ostakljenja koja čuva od pada u dubinu. Za ostakljenja iz područja primjene TRLV-a uzimaju se obzir navedena ograničenja savijanja za opterećenja po stavku 4 ovog tehničkog pravilnika. 5.2 Pri računskim dokazima obuhvaćaju se svi utjecaji koji su važni za držače i ostakljenja pomoću dovoljno preciznih računskih modela. 268

271 5.3 Pri dimenzioniranju izolacijskih ostakljenja pod statičkim opterećenjima stavaka 4.1 i 4.2, može se iskoristiti veza unutarnjeg i vanjskog stakla preko volumena plina koji se nalazi u međuprostoru između stakala. Za ostakljenja linijski učvršćena sa svih strana pod ravnomjerno podijeljenim opterećenjem, može se upotrijebiti približan postupak TRLV. Vezivanje unutarnjeg i vanjskog stakla u izolacijskom ostakljenju pri neravnomjerno podijeljenom opterećenju (npr. opterećenje nosača) pri učvršćenju koje nije sa svih strana, preračunava se svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir krutost stakala i opće jednakosti plina. Savijanje izolacijskih ostakljenja ograničava se tako da se unutarnje i vanjsko staklo pod planiranim statičkim opterećenjem ne dodiruju. 5.4 Pri dokazivanju stabilnosti VSG ostakljenja pod statičkim opterećenjem prema 4.1 i 4.2, s obzirom na lijepljeni spoj, postupa se na odgovarajući način u skladu s TRLV. 5.5 Posebni dokazi za staklene ograde kategorije B Osim dokaza o projektiranom stanju, za staklene ograde kategorije B istražuju se i utjecaji oštećenja željenog elementa ograde (i lom zadnjih, odnosno krajnjih stakala). Tu se mora dokazati da je neprekinuti rukohvat sposoban prenijeti opterećenja nosača, pri potpunom ispadu jednoga od elemenata ograde, na susjedne elemente, krajnje stupove ili sidrenje na zgradi. Za dokazivanje oštećene konstrukcije ograje za ostakljenje se može uzeti 1,5x vrijednost prema stavku 5.1 dopuštenog napona savijanja. Za dokaze rukohvata, krajnjih stupova, vezne konstrukcije i sidrenja konstrukcije na zgradu uzimaju se u obzir predmetni tehnički građevinski propisi Ako pojedina stakla u smjeru dužine ograde imaju maksimalnu međusobnu udaljenost 30 mm, pri dokazivanju prema može se poći od činjenice da se, uvjetovano udarcem, lomi samo staklo u VSG koje je okrenuto prema sigurnosnoj prometnoj površini. Na neosiguranim kutovima ograde ili rubovima zadnjih stakala, koji nisu učinkovito osigurana krajnjim stupovima, masivnim građevinskim radovima ili trajno pričvršćenim profilom za zaštitu rubova, pri dokazivanju prema treba poći od toga da je došlo do potpunog loma predmetnog elementa ograde. 6 Dokaz nosivosti pod udarnim opterećenjima 6.1 Dokaz dovoljne nosivosti ostakljenja i njihovog direktnog učvršćenja (npr. pričvrsna letvica, privijanje itd.) pri udarnim opterećenjima može se alternativno voditi stavcima 6.2, 6.3 ili 6.4. Pri dokazivanju sigurnog sidrenja konstrukcije ostakljenja na zgradu uzimaju se u obzir predmetni tehnički građevinski propisi

272 6.2 Eksperimentalni dokaz Ispitivanja u nastavku mogu provoditi samo kontrolne ustanove koje su priznate za ovaj nadzor gradnje. Kontrolna ustanova može ocijeniti koje se varijante trebaju provjeriti ako treba ocijeniti nosivost pod udarnim opterećenjima različitih varijanti izvedbi. Kontrolna ustanova mora ocijeniti i osnovnu prikladnost držača stakla. U kontrolnom izvješću potrebno je detaljno opisati sastav i izvedena ispitivanja. Kontrolna ustanova, pri ocjenjivanju ostakljenja koja štite od pada u dubinu, na osnovi prenosivih rezultata kontrole može odlučiti ne izvoditi eksplicitna ispitivanja građevinskih dijelova ili dijelove ispitivanja Za eksperimentalno dokazivanje nosivosti pod udarnim opterećenjima konstrukcije ostakljenja prema stavku 4.3 služi ispitivanje njihalom s dvostrukom gumom (težina: 50 kg, pritisak gume: 4,0 bara) u skladu s EN Ovisno o kategoriji ostakljenja, Tablica 1: Visina spuštanja njihala Kategorija A Kategorija B Kategorija C 900 mm 700 mm 450 mm u tablici 1 dani su podaci o visini spuštanja njihala Izradom ispitnog uzorka mora se osigurati da se nosivo ponašanje originalne konstrukcije (uključujući i podkonstrukciju) održava tako da bude sa sigurne strane. Za statičke dokaze ne smije se koristiti pozitivno djelujuće brtvljenje i mora se, uz iznimku rubnog brtvljenja izolacijskog stakla, odvojiti od ispitivanja njihalom. Ako pomoću ispitivanja treba odrediti i dovoljnu nosivost okvira i okova, nužno je potrebno provjeriti originalnu konstrukciju. Dopuštena je provjera na mjestu ugradnje, na originalnoj konstrukciji. Kontrolna ustanova određuje koji dijelovi konstrukcije se mogu i dalje koristiti nakon izvedbe ispitivanja s njihalom Kontrolna ustanova za ispitivanja, s obzirom na vrstu i način učvršćenja ostakljenja, određuje dva do tri mjesta udarca s obzirom na ograničenja prema prilogu A i s ciljem maksimalnog opterećenja stakla i držača (npr. u blizini pričvršćenja, na slobodnom rubu stakla, sredini stakla, na kraju konzolnog učvršćenja). Ispitivanje se izvodi pri sobnim uvjetima. Pri ispitivanjima na licu mjesta kontrolna ustanova odlučuje o tome jesu li klimatski uvjeti ispitivanja valjani Sigurnost od udarca nije potrebno dokazivati za stakla čiji najmanji svijetli otvor između nosivih građevinskih elemenata (npr. masivni dijelovi zgrade, stupovi, prečke itd.) iznosi najviše 300 mm za kategoriju A, od. 500 mm za kategorije B i C Kontrolna ustanova određuje, s obzirom na vrstu konstrukcije, broj stakala za ispitivanje. U pravilu s ispituju dva stakla za svaku varijantu izvedbe. Na svakom udarnom mjestu izvodi se najmanje jedan njihajni udarac. Nakon svakog njihajnog udarca treba pregledati cijelu konstrukciju na trajne deformacije, odnosno oštećenje veza (npr. vijci, zavari). U slučaju da se pronađe trajno oštećenje ili veće popuštanje 270

273 konstrukcije, mora se ponovo postaviti planirano stanje ispitivanja. Dovoljna nosivost, koja se očuvala na konstrukcijama ostakljenja koje su oštećene u ispitivanju provjerava se dodatnim ispitivanjem njihalom s visinom ispuštanja od 100 mm. Taj udarac mora biti na istom mjestu na kojem je udarac njihala izazvao oštećenje konstrukcije Ispitivanje njihajnog udarca smatra se uspješnim ako udarno tijelo ne probuši ostakljenje ili ga ne istrgne iz učvršćenja, ako ne otpadnu djelići koji mogu ugroziti radnu površinu. Nakon ispitivanja njihalom VSG ostakljenja u skladu s EN ne smiju imati nikakve pukotine širine otvora veće od 76 mm. Jednostruka vanjska stakla izolacijskih ostakljenja pri ispitivanju njihalom ne smiju se slomiti Pri izolacijskim ostakljenjima kategorije A, čije unutarnje staklo je od ESG-a, vanjsko staklo (na strani pada) od VSG-a mora samo izdržati visinu spusta njihala od 450 mm, i ako se unutarnje staklo od ESG-a pri ispitivanju visine pada njihala od 900 mm nije slomilo. 6.3 Ostakljenje s ispitanom i tehnički dokazanom sigurnošću od udara Za konstrukcije ostakljenja opisane u stavcima do 6.3.4, koje štite od pada u dubinu, nisu potrebni dokazi o nosivostima pod udarnim opterećenjem zbog dostavljenih iskustava pri ispitivanjima Konstruktivni uvjeti za primjenu tablice 2 na linijski učvršćena ostakljenja a) Dubina učvršćenja stakla pri učvršćenju sa svih strana ne smije biti manja od 12 mm. Pri dvostranom linijskom učvršćenju najmanja dubina učvršćenja iznosi 18 mm. b) Ako se ostakljenje u smjeru udarca uskladištava pomoću pokrivnih letvica, one moraju biti dovoljno krute i od metala. Pokrivne letvice pričvršćuju se metalnim vijcima na nosivu konstrukciju na udaljenosti od najviše 300 mm. Karakteristična snaga momenta privijanja (5 % fraktalno, 75 % vjerojatnost izjave, upravljano ispitivanje s 5 mm/min) pri pričvršćenju mora iznositi najmanje 3 kn. U slučaju manjih udaljenosti između vijaka, mogu se koristiti pričvršćenja manje nosive snage ako je dokazano da posljedična nosiva snaga direktnog pričvršćenja stakla nije manja od statičkog zamjenskog opterećenja od 10 kn/m. Dokaz o dovoljnoj nosivosti učvršćenja stakla vodi se pomoću opće građevinsko-inspekcijske dozvole. c) Drugi okvirni sustavi smatraju se dovoljno nosivima ako udarno opterećeni naslon učvršćenja stakla izdrži statičko zamjensko opterećenje od 10 kn/m. Dokaz se može izračunati ako je to moguće u okviru tehničkih građevinskih propisa (okvir je sastavljen od uređenih građevinskih proizvoda i postoje poznate norme dimenzioniranja za nadzor gradnje). Alternativno se dokaz može izvesti ispitivanjima u ovlaštenoj ustanovi za nadzor gradnje u okviru opće građevinsko-inspekcijske dozvole. Karakteristična nosiva snaga (5 % fraktalno, 75 % vjerojatnost izjave) mora iznositi najmanje 10 kn/m (upravljano ispitivanje s 5 mm/min) Opisane konstrukcije su posljedica rezultata ispitivanja koja su DIBt-u dostavile različite strane. Svakom korisniku posebno prepušta se dokazivanje eksplicitnih ispitivanja za odstupajuće i eventualno ekonomičnije konstrukcije. 271

274 d) Ostakljenja moraju biti pravokutna i ravna i ne smiju biti oslabljena otvorima i izrezima. Dopuštena odstupanja od pravokutnog oblika dana su u prilogu D. e) Međuprostor između stakala za izolacijska ostakljenja mora iznositi najmanje 12 mm i najviše 20 mm. f) Vrijednosti debljine stakla i folije navedene u tablici 2 mogu se prekoračiti. Umjesto VSG od float stakla može se upotrijebiti VSG od TVG jednake debljine. Pojedina stakla u VSG ne smiju imati nikakve površinske obrade koje bi mogle izazvati manju čvrstoću stakla (npr. emajliranje). Tablica 2: Sastav stakala s dokazanom sigurnošću od udarca Kat. Vrsta Linijsko učvršćenje Širina [mm] Visina [mm] Sastav stakla [mm] (iznutra* prema van) min. maks. min. maks A C1 i C2 C 3 IZO IZO IZO Jednostruko Jednostruko Jednostruko Sa svih strana Sa svih strana Sa svih strana Dvostrano, gore i dolje ESG/ MSP/ 4 SPG/ 0,76 PVB/ 4 SPG ESG/ MSP/ 4 SPG/ 0,76 PVB/ 4 SPG ESG/ MSP/ 5 SPG/ 0,76 PVB/ 5 SPG ESG/ MSP/ 5 SPG/ 0,76 PVB/ 5 SPG SPG/ 0,76 PVB/ 5 SPG/ MSP/ 8 ESG SPG/ 0,76 PVB/ 5 SPG/ MSP/ 8 ESG ESG/ MSP/ 6 SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG ESG/ MSP/ 6 SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG ESG/ MSP/ 4 SPG/ 0,76 PVB/ 4 SPG SPG/ 0,76 PVB/ 4 SPG/ MSP/ 4 ESG SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG SPG/ 0,76 PVB/ 8 SPG SPG/ 0,76 PVB/ 8 SPG SPG/ 0,76 PVB/ 10 SPG SPG/ 0,76 PVB/ 10 SPG SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG ESG/ MSP/ 4 SPG/ 0,76 PVB/ 4 SPG SPG/ 0,76 PVB/ 4 SPG/ MSP/ 6 ESG 1000 pol ESG/ MSP/ 5 SPG/ 0,76 PVB/ 5 SPG Sa svih strana SPG/ 0,76 PVB/ 5 SPG Dvostrano, gore i dolje Dvostrano, gore i dolje Sa svih strana 1000 pol SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG 800 pol ESG/ 0,76 PVB/ 5 ESG 800 pol SPG/ 1,52 PVB/ 8 SPG SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG ESG/ 0,76 PVB/ 6 ESG SPG/ 1,52 PVB/ 8 SPG ESG/ MSP/ 4 SPG/ 0,76 PVB/ 4 SPG SPG/ 0,76 PVB/ 4 SPG/ MSP/ 12 ESG Sa svih strana SPG/ 0,76 PVB/ 5 SPG (Napomena: statički dokazi s opterećenjima prema stavcima 4.1 i 4.2 uvijek se vode posebno!) * S "iznutra" smatra se strana naleta pri ostakljenju, a s "vani" smatra se strana pada ostakljenja IZO: Izolacijsko staklo MSP: Međuprostor, najmanje 12 mm SPG: Zrcalno staklo (Float-staklo) ESG: Kaljeno staklo od zrcalnog stakla PVB: Polivinil-butiral folija 272

275 6.3.3 Konstrukcijski uvjeti za primjenu tablice 3, ostakljenja kategorije C1 učvršćenih točkasto, putem otvora Vijcima i obostranim okruglim podloškama za prianjanje u području uglova stakla pričvršćene pravokutne ispune ograda (maks. visina: 1,0 m) u unutrašnjosti objekata (nikakva projektirana statička poprečna opterećenja) od VSG stakla. Vijci i podloške, odnosno matice za prianjanje su od čelika. Udaljenost rubova otvora u staklu od ruba stakla mora iznositi od 80 do 250 mm. Ostakljenja moraju biti pravokutna i ravna i ne smiju, osim otvora za pričvršćivanje, biti oslabljena nikakvim dodatnim otvorima ili izrezima. Podloške za pričvršćivanje moraju prekrivati otvor u staklu za najmanje 10 mm. Direktan kontakt između podložaka za pričvršćenje, učvršćenjem i staklom mora se spriječiti odgovarajućim međuslojevima. Svaki držač stakla mora biti izrađen za statičko opterećenje od najmanje 2,8 kn. Treba se pridržavati podataka za sigurnosna lijepljena stakla VSG navedena u tablici 3. Dopuštena odstupanja od pravokutnog oblika dana su u prilogu D. Pojedina stakla u VSG ne smiju imati nikakvu površinsku obradu koja bi mogla izazvati smanjenje čvrstoće (npr. emajliranje). Tablica 3: Podaci za ispune ograda od VSG stakla učvršćena točkasto, putem otvora Udaljenost između učvršćenja * u mm Promjer okrugle podloške Minimalno Maksimalno u mm Sastav stakla u mm ( 6 ESG/ 1,52 PVB/ 6 ESG ) ( 8 ESG/ 1,52 PVB/ 8 ESG ) ( 10 TVG/ 1,52 PVB/ 10 TVG ) * mjerodavna udaljenost između točkastih držača Konstrukcijski uvjeti za primjenu tablice 4 za ograde kategorije B Za VSG stakla, rukohvate i konstrukciju na učvršćenju stakala moraju se izvesti statički dokazi predviđeni u stavku 5.5. Shematski prikaz u prilogu B pokazuje te osnovne konstrukcijske podatke uzete u obzir za primjenu u tablici 4. Ostakljenja moraju biti pravokutna i ravna i ne smiju, osim otvora za pričvršćivanje, biti oslabljena nikakvim dodatnim otvorima ili izrezima. Treba se pridržavati podataka za sigurnosna lijepljena stakla VSG navedena u tablici 4 Pojedina stakla u VSG ne smiju imati nikakve površinske obrade koje bi mogle izazvati manju čvrstoću stakla (npr. emajliranje). Dopuštena odstupanja od pravokutnog oblika dana su u prilogu D. Tablica 4: Podaci za lijepljena sigurnosna stakla VSG za kategoriju B Širina [mm] Visina [mm] Minimalno Maksimalno Minimalno Maksimalno Sastav stakla [mm] ( 10 ESG/ 1,52 PVB/ 10 ESG) ( 10 TVG/ 1,52 PVB/ 10 TVG) 273

276 6.4 Dokaz o sigurnosti od udarca pomoću tablica napona Za linijski učvršćena pravokutna jednostruka ostakljenja, opterećena udarnim opterećenjima prema stavku u prilogu C, u tabelarnom su obliku dana maksimalna opterećenja savijanja i vlaka za visinu spuštanja njihala od 450 mm određena računskim ispitivanjima. Vrijednosti napona, koje nastupaju pri visini spuštanja njihajnog tijela od 900 mm dobivaju se množenjem vrijednosti u tablici s faktorom 1,4. Napomena: Na osnovi debljine stakla određene prema tablicama u prilogu C mogu odstupati od tablice 2 koja sadrži podatke dobivene na osnovi iskustava iz ispitivanja. Upute o literaturi za primijenjene računske postupke dane su u informativnom prilogu E Opći konstrukcijski podaci i ograničenja: Sva ostakljenja moraju odgovarati osnovnim podacima iz ovog pravilnika. - Ostakljenja moraju biti učvršćena linijski, u smislu TRLV - Konstrukcije ostakljenja moraju odgovarati podacima u stavcima i PVB-folija sigurnosnog lijepljenog stakla VSG mora biti debljine najmanje 0,76 mm. - Izolacijska ostakljenja kategorije A u osnovi su izrađena kao VSG/ VSG, ESG/ VSG ili VSG/ ESG (uvijek iznutra/izvana). - Te najmanje mjere stakla, dane u tablicama C1 i C2 (prilog C) ne smiju biti manje, a najveće mjere stakla ne smiju biti veće. - Vrijednosti u tablicama ne smiju se prenositi na druge načine učvršćenja Izvođenje dokaza Treba dokazati da se neće prekoračiti dane dopuštene vrijednosti maksimalnog napona savijanja i vlaka u staklu, određene pomoću tablica u prilogu C i stavku Pri tome treba uzeti u obzir sljedeće uvjete: - Ovisno o kategoriji ostakljenja, vrijede visine spuštanja njihala, dane u stavku Primjena tablice C2 (dvostrano učvršćenje) ograničena je na ostakljenja kategorija C1 i C2. - Izolacijska ostakljenja moraju biti učvršćena sa svih strana. - Stakla učvršćena sa svih strana s omjerom stranica većim od 3:1, tretiraju se kao dvostrano učvršćena. - Strana napada izolacijskog ostakljenja opterećuje se punom projektiranom visinom spuštanja njihala, ne uzimajući u obzir utjecaj vanjskog stakla. Vanjsko staklo u izolacijskom ostakljenju u pravilu se ispituje visinom spuštanja njihala od 450 mm. - Razlika tlaka između zatvorenog volumena plina i okolnog zraka izazvana temperaturnim i atmosferskim kolebanjem, kao i promjene visine između mjesta izrade i mjesta ugradnje u skladu s TRLV (stavak 4.2) kod dokaza o naponima ne treba se uzimati u obzir. - Međuvrijednosti u tablici prema prilogu C mogu se linearno interpolirati. 274

277 6.4.4 Dopušteni naponi Pri udarnim opterećenjima za float staklo (SPG), djelomično kaljeno staklo (TVG) i kaljeno sigurnosno staklo (ESG), ne smiju se prekoračiti sljedeći naponi savijanja: - SPG: 80 N/mm 2 - TVG: 120 N/mm 2 - ESG: 170 N/mm 2. Napomena: Ovdje navedeni "dopušteni naponi" vrijede samo za kratkoročni utjecaj udarca njihala prema stavku 6.2 ovog pravilnika. Prilog A Relevantne površine mjesta udara Mjesta udara ispitivanja njihanja ograničavaju se prema opisu u nastavku. Pri tome treba uzeti u obzir da pri ispitivanju njihalom u području ruba relevantnih površina, težište udarnog tijela mora ležati na graničnoj liniji. Ako se donji rub ostakljenja ne nalazi na visini tla, i dalje su mjerodavne udaljenosti od tla. 1. Udaljenost do učvršćenja (linijska ili točkasta): 250 mm 2. Udaljenost od tla: 500 mm 3. Udaljenost od tla (kategorija A): 1500 mm Primjer kategorija A Primjer kategorija B Višina nosilca Steklo 1 Steklo 2 Primjer kategorija C1 Primjer kategorija C2 Primjer kat. C3 Višina nosilca Višina nosilca Sve mjere u mm 275

278 6.9.3 Prilog B Konstrukcijski podaci na osnovi ispitivanja dopuštenih ograda, kategorija B Konstrukcijske značajke rukohvata: Nosivi U-profil s bilo kakvim nenosivim nastavkom ili nosivi metalni rukohvat s integriranim U-profilom Sprječavanje kontakta između stakla i metala pomoću tlačno čvrstih elastomernih traka umetnutih u U-profil (udaljenost pribl. 200 do 300 mm) Veza rukohvata sa staklima pomoću ispune praznog prostora koji je ostao u U-profilu i to brtvenim materijalom prema DIN , skupina E Dubina učvršćenja stakla u U-profil 15 mm Konstrukcijske značajke učvršćenja: Visina učvršćenja 100 mm Lim rukohvata od čelika (debljina 12 mm) Udaljenost između vijaka 300 mm Podloška na donjem rubu stakla Tuljac od umjetne mase oko vijaka Otvori u staklu centralno na lim rukohvata (25 mm d 35 mm); U uzdužnom smjeru neprekinuti međuslojevi od tlačno čvrstog elastomera Učvršćenje stakala može se izvesti i preko dovoljno krutih drugih pričvrsnih konstrukcija Shematski prikaz, nije u mjerilu 276

279 Prilog C Vrijednosti napona za pojednostavljeno računsko dokazivanje sigurnosti udara prema stavku 6.4 Tablica C 1: Maksimalni kratkotrajni naponi u N/mm2 pri visini spuštanja njihala od 450 mm pri linijskom učvršćenju sa svih strana L1 u m 1,0 1,0 1,5 1,5 1,5 2,0 2,0 2,0 L2 u m 1,0 2,0 1,0 2,0 3,0 2,0 3,0 4, L1, L2 Bočna dužina ostakljenja t debljina stakla (za VSG: t je zbroj debljina pojedinih stakala) Debljina stakla t u mm Tablica C 2: Maksimalni kratkotrajni naponi u N/mm 2 pri visini spuštanja njihala od 450 mm pri dvostranom učvršćenju L1 u m 1,0 1,0 1,5 1,5 L2 u m 1,0 2,0 1,0 2, Debljina stakla t u mm L1: Dužina slobodnog ruba L2: Dužina učvršćenog ruba t: Debljina stakla (za VSG: t je zbroj debljina pojedinih stakala) Napomena: Ostakljenje prema tablicama C1 i C2 može se ugraditi vertikalno ili horizontalno. Naponi pri visini spuštanja njihala od 900 mm određuju se množenjem vrijednosti iz tablica s faktorom 1,4. 277

280 Prilog D Dopuštena odstupanja od pravokutnog oblika pri ostakljenjima dopuštenim na osnovi udarnih ispitivanja Sigurnost udara navedenih pravokutnih ostakljenja u tablici 2, tablici 3, tablici 4 i prilogu C vrijedi kao odgovarajuća. To se može odnositi i na kategorije B, C1 i C2 i onda kada su pravokutna ostakljenja, koja su na osnovi udarnih ispitivanja dopuštena, transformirana u oblik paralelograma tako da se očuvaju potporni odnosi predstavljenih podataka u nastavku. Dokaz o nosivosti statičkim opterećenjem zbog te se olakšice ne mijenja. Kategorija B Visina h Visina h Kategorija C1 Raspon l Kategorija C2 Visina h Visina h Učvršćeni rub Učvršćeni rub Učvršćeni rub Raspon l 278

281 Prilog E (informativno) Upute za određivanje vrijednosti napona u prilogu C Pomoću sredstava moderne tehnike računanja mogu se simulirati i kompleksni dinamički postupci. U svrhu istraživanja [1], [2] pokazano je da su izmjereni signali udara (rastezanja, akceleracije) u vrlo dobroj suglasnosti s tranzitnim nelinearnim izračunima po metodi konačnih elemenata. Ti podaci, dobiveni iz istraživanja, upotrijebljeni su za razvoj jednostavnih tablica za dimenzioniranje. Područje primjene tih tablica je, u okviru ovog tehničkog pravilnika, ograničeno na područje iskustva, koje je osigurano ispitivanjima. U načelu se mogu ispitivati svi potporni i dimenzijski odnosi pomoću numeričkih simulacija. Te analize, koje postavljaju velike zahtjeve na primijenjene programske sustave i na stupanj obrazovanja korisnika, pružaju dragocjene spoznaje posebno za načelne studije izvedivosti, optimiziranje konstrukcija ili planiranje ispitivanja. Detaljnije upute o postupcima i kalibriranju modela za računanje vidljivi su iz [1] i [2]. Literatura [1] Deutsches Institut für Bautechnik (Hrsg.) / Njemački institut za građevinsku tehniku Wörner, J.-D.; Schneider, J. (Autoren): Abschlussbericht zur experimentellen und rechnerischen Bestimmung der dynamischen Belastung von Verglasungen durch weichen Stoß; TU Darmstadt/ Deutsches Institut für Bautechnik, 2000.* Wörner, J.-D.; Schneider, J. (Autoren): Završno izvješć uz eksperimentalne i računske odredbe dinamičkog opterećenja ostakljenja pod mekim udarom; TU Darmstadt/ Njemački institut za građevinsku tehniku, 2000* [2] Deutsches Institut für Bautechnik (Hrsg.) / Njemački institut za građevinsku tehniku Völkel, G.E.; Rück, R. (Autoren): Untersuchung von vierseitig linienförmig gelagerten Scheiben bei Stoßbelastung; FMPA Baden-Württemberg/ Deutsches Institut für Bautechnik, 1999.* Völkel, G.E.; Rück, R. (Autoren): Istraživanja četverostrano linijsko učvršćenih stakala pri opterećenju od udara; FMPA Baden-Württemberg/ Njemački institut za građevinsku tehniku, 1999* * Izvor: Fraunhofer-Informationszentrum Raum und Bau, Postfach , Stuttgart, Tel.0711/ Fraunhofer informacijski centar prostor i gradnja, Postfach , Stuttgart, Tel.0711/

282 6.9.4 Točkasto učvršćena ostakljenja - TRPV Od kolovoza na raspolaganju je konačna verzija "Tehničkog pravilnika za izračunavanje i izvedbu točkasto učvršćenih ostakljenja" TRPV (Technischen Regeln für die Bemessung und die Ausführung punktförmig gelagerter Verglasungen TRPV). Pravilnik regulira dopušteno područje primjene, dopuštene vrste stakala, uvjete upotrebe, utjecaje, kao i dokaze razine zaštite i upotrebljivost. Uz poštivanje pravilnika, pri planiranju i izvedbi nije potrebno dokazivati svaki pojedinačni slučaj Tehnički pravilnik za dimenzioniranje i izvedbu točkasto učvršćenih ostakljenja (TRPV) 1 Područje primjene Završno izdanje, kolovoz Tehnički pravilnik za dimenzioniranje i izvedbu točkasto učvršćenih vertikalnih i nadglavnih ostakljenja navedenih u nastavku odnosi se isključivo na aspekte stabilnosti i prikladnosti za upotrebu. Vertikalnim ostakljenjima, u smislu ovog tehničkog pravilnika, smatraju se sva ostakljenja maksimalnog nagiba 10 prema okomici (vidi i točku 5). Nadglavnim ostakljenjima, u smislu ovog tehničkog pravilnika, smatraju se sva ostakljenja s nagibom većim od 10 prema okomici (vidi i točku 6). 1.2 Građevinski zakonski zahtjevi vezani za protupožarnu zaštitu, zaštitu od buke i toplinsku zaštitu, kao i zahtjevi drugih mjesta ostaju izuzeti iz ovog pravilnika. Pravilnik se također ne odnosi na pravila prema DIN : Ovaj tehnički pravilnik vrijedi samo za konstrukcije ostakljenja pri kojima su sva stakla učvršćena isključivo pomoću mehaničkog držača posebnog oblika. 1.4 Za ostakljenja, koja štite od pada u dubinu, za ostakljenja za hodanje i za uvjetna ostakljenja za hodanje, odnosno djelomična ostakljenja za hodanje (npr. u svrhu čišćenja), moraju se uzeti u obzir dodatni zahtjevi. 1.5 Stakla se smiju raspoređivati samo pojedinačno. Pojedinačno u ovom slučaju znači da svako staklo ima planirana opterećenja prema vlastitoj težini, temperaturnim opterećenjima i poprečnim opterećenjima koja na njega djeluju (npr.: vjetar, snijeg). Podkonstrukcija mora biti dovoljno kruta sama po sebi. 1 DIN : Obloga vanjskog zida, ventilacija straga; kaljeno sigurnosno staklo; zahtjevi, dimenzioniranje, kontrola 280

283 1.6 Držači, koji drže rub ostakljenja u obliku slova U, u nastavku će se označavati kao rubni držači (slika 4). Držač s dvije kružne matice, koje su međusobno povezane svornjakom, koji ide kroz pretežno cilindrični otvor, opisuje se kao držač s kružnim maticama (slika 3). Držači s kružnim maticama, koji se ne mogu predstaviti nadziranim poznatim tehničkim građevinskim odredbama (npr.: držač s kružnim maticama s kuglastim ili elastomernim zglobovima), trebaju opću građevinsko-inspekcijsku dozvolu ili europsku tehničku dozvolu. 1.7 Gornji rub ostakljenja može ležati maksimalno 20 m iznad terena. Maksimalne dimenzije stakala su 2500 mm x 3000 mm. 2 Građevinski proizvodi 2.1 Kao stakleni proizvodi mogu se koristiti: a) Lijepljeno sigurnosno staklo (VSG) prema popisu građevinskih pravila A (BRL A), dio 1, red. br od ESG prema BRL A, dio 1, red. br od ESG-H prema BRL A, dio 1, red. br b) VSG od djelomično kaljenog stakla (TVG) prema općim građevinsko-inspekcijskim dozvolama c) Izolacijsko ostakljenje učvršćeno pomoću rubnog držača prema BRL A, dio 1, red. br , 11.6 i 11.7 s najmanje jednim staklom od VSG prema a) ili b). Drugo staklo mora biti od VSG prema a) ili b) ili od ESG-H prema BRL A, dio 1, red. br Pri upotrebi staklenih građevinskih proizvoda s oznakom CE prema usklađenim normama, moraju se uzeti u obzir eventualno dane određene aktualne nadzorne odredbe iz popisa građevinskih odredaba i popisa građevinskih pravila. Površine otvora moraju biti glatke i bez žljebova. Pomak rubova, kao posljedica dvostranog bušenja, ne smije biti veći od 0,5 mm. Rubovi otvora moraju se skinuti pod kutom od 45 od 0,5 do 1,0 mm (kratka dužina kraka) i to s obje strane stakla. 2.2 Debljine stakala u sigurnosnom lijepljenom staklu VSG mogu međusobno odstupati najviše za faktor 1,5. Uz to, nazivna debljina folije, koja je korištena za proizvodnju VSG stakla od polivinil-butirala (PVB), mora iznositi najmanje 0,76 mm. 2.3 Svi upotrijebljeni materijali moraju biti, polazeći od stručne brige i održavanja, trajno postojani na UV zračenje, vodu, sredstva za čišćenje i temperaturne promjene od -25 C do +100 C. Elastični međuslojevi (crni EPDM = etilen-propilen-dien-kopolimer, silikon), a tuljci (POM = polioksimetilen, PA 6 = poliamid) moraju biti kompatibilni sa svim materijalima s kojima dolaze u kontakt. Njihova sposobnost apsorbiranja vlage mora biti ispod 1 %. Čvrstoća Shore-A elastičnih međuslojeva prema DIN mora biti između 60 i

284 Točkasti držač mora biti od nehrđajućeg čelika i mora odgovarati općoj građevinsko- inspekcijskoj dozvoli (vidi Z ) i biti odgovarajuće klase otpornosti od korozije, najmanje klase II. 3 Opći zahtjevi 3.1 Konstrukcije ostakljenja oblikuju se tako da se stakla, uz poštivanje građevinskih praktičnih tolerancija, mogu bez problema montirati te da pri ugradbenim uvjetima (utjecaj težine, temperatura, pomaci nosive konstrukcije) ne dolazi do kontakta između više stakala ili s drugim čvrstim građevinskim dijelovima. 3.2 Svako pojedino staklo, pomoću elastičnih međuslojeva, u odnosu na stavak 2.3, pričvršćuje se na dovoljno krutu, nosivu potpornu konstrukciju koja odgovara tehničkim građevinskim odredbama tako da je po obliku učvršćena u svim smjerovima. 3.3 Sva upotrijebljena stakla moraju biti ravna, prije i nakon ugradnje. 3.4 Slobodni rub stakla može stršati maksimalno 300 mm iz površine koja se rasprostire unutar držača za staklo (skica slika 1). 3.5 Savijanje ostakljenja je ograničeno poštivanjem zahtjeva navedenih u točki 4, na 1/100 odnosne potporne udaljenosti. Primjer 1 Primjer 2 80 mm i 300mm 80 mm i 300mm 80 mm i mm Vidi i stavak mm i 300mm 80 mm i 300mm 80 mm i 300mm 80 mm i 300mm 80 mm i mm Legenda Ograničenje unutarnje površine Rub stakla Staklena ploča Rubni držač Linijski ležaj Točkasti držač u izbušenom otvoru Slika 1: Skica usijedanja stakla 282

285 3.6 Otvori se smještaju tako da se zadrži širina stakla najmanje 80 mm do slobodnog ruba, a i do susjednih otvora. Nadalje, ta udaljenost u području kuta stakla do ruba stakla mora iznositi najmanje 80 mm i do sljedećeg ruba najmanje 100 mm (slika 2). 100 mm i 300mm 80 mm i 300mm 80 mm Rub izbušenog otvora kružnog držača Rub stekla Slika 2: Udaljenosti do ruba otvora 3.7 Kružni držač mora imati kružne matice obostrano okruglog oblika, najmanjeg promjera 50 mm. Pomoću odgovarajućih konstruktivnih mjera (npr.: odabir prikladnih promjera tuljaca) mora se trajno osigurati dubina učvršćenja stakla najmanje 12 mm (slika 3). Debljina stijene tuljca mora iznositi najmanje 3 mm. 50 mm Kružne matice Lijepljeno sigurnosno staklo Kružne matice Lijepljeno sigurnosno staklo Elastomer Elastomer Tuljac Dubina učvršćenja stakla min. 12 mm Dubina učvršćenja stakla min. 25 mm Slika 3: Skica presjeka kružnog držača Slika 4: Skica presjeka rubnog držača 3.8 Svako, isključivo točkasto učvršćeno, VSG staklo mora se učvrstiti s najmanje tri točkasta držača. Najveći uključeni kut između tri točkasta držača raširenog trokuta ne smije premašivati 120 stupnjeva (slika 5). 3.9 Za pričvršćenje ostakljenja služe navojni spojevi koji se osiguravaju odgovarajućim mjerama od odvijanja. Slika 5: Skica definicije kuta točkasto učvršćenih VSG stakala 283

286 Opterećenja, dokaz o stabilnosti i dokaz o prikladnosti za upotrebu 4.1 Stabilnost i prikladnost za upotrebu ovdje reguliranih konstrukcija ostakljenja dokazivi su izračunom. Korištena opterećenja vidljiva su iz tehničkih građevinskih odredaba. 4.2 Pri računskom određivanju za dimenzioniranje odgovarajućih opterećenja ostakljenja i držača za staklo moraju se uzeti u obzir svi važni utjecaji (npr.: koncentracija napona po rubovima otvora, ekscentričnosti, pomaci podkonstrukcije, čvrstoća pojedinih međuslojeva podlošci i tuljaca, granična temperatura od -20 C do +80 C itd.). Odabrani statički model i postupak izračunavanja (npr.: metoda konačnih elemenata) mora obuhvaćati opterećenja koja nastupaju tako da budu sigurna. Svi nedovoljno osigurani uvjeti izračuna pokrivaju se pomoću inženjerskog promatranja graničnog primjera (npr.: upotreba fiksnih umjesto pomičnih učvršćenja) Pri dokazivanju ne smije se koristiti nikakav pozitivno djelujući spoj lijepljenja između pojedinih stakala VSG-a od. rubni spoj izolacijskih ostakljenja. U svim slučajevima u kojima se učinak spoja može pokazati kao negativan za rezultate mjerenja (npr.: pri izolacijskim ostakljenjima s klimatskim opterećenjem), dodatno se istražuje granični slučaj spoja lijepljenja. 4.4 Pri dokazima o stabilnosti i prikladnosti za upotrebu izolacijskih ostakljenja s rubnim držačem dodatno treba uzeti u obzir i razlike u tlaku (ukratko: klimatska opterećenja) između volumena plina koji je u međuprostoru između stakala i okolne atmosfere. Temperaturne promjene, promjene geodetskog visinskog položaja između mjesta izrade i ugradnje te atmosferska kolebanja talak mogu se uzeti iz "Tehničkog pravilnika za upotrebu linijski učvršćenih ostakljenja" (TRVL). 4.5 Maksimalni dopušteni napon na savijanje i vlak za korištene vrste stakala uzimaju se iz TRLV i u slučaju VSG-a od TVG-a i iz odgovarajuće opće građevinsko-inspekcijske dozvole. 4.6 Dovoljna nosivost držača za staklo mora biti računsko dokaziva s obzirom na tehničke propise o gradnji, opću građevinsko-inspekcijsku ili europsku tehničku dozvolu. 2 Vidi i dopune uputa u DIBt odredbama, 6/2004: "Dimenzioniranje točkasto učvršćenih ostakljenja s verificiranim modelima konačnih elemenata" 284

287 5 Dodatni zahtjevi za vertikalna ostakljenja 5.1 Dubina učvršćenja stakla u rubne držače mora iznositi najmanje 25 mm. Prihvatna površina stakla mora, na svakom držaču i sa svake strane, biti najmanje 1000 mm Dozvoljena je upotreba kombinacija linijskog učvršćenja prema TRLV i točkastog učvršćenja. Pri tome su dopuštena odstupanja od odredbe 3.8 i dva točkasta držača mogu se zamijeniti jednim linijskim učvršćenjem. Nadalje je dopuštena i, osim izolacijskih ostakljenja, izrada otvora na ostakljenju za pričvršćivanje pokrivnih letvica. 6 Dodatni zahtjevi za nadglavna ostakljenja 6.1 Za jednostruka ostakljenja koristi se VSG od TVG-a od stakala jednake debljine (najmanje 2x6 mm) i PVB-folije nazivne debljine najmanje 1,52 mm. Kružni držač 6.2 Unutarnja površina koja je ograničena točkastim držačima (slika 6) ne smije biti oslabljena drugim otvorima, otvorima ili izrezima, već samo otvorima za točkaste držače koji leže iznutra. 80 mm i 300mm Ograničenje za unutarnje područje 80 mm Moraju se upotrijebiti držači s kružnim maticama u skladu sa stavkom 3 (slika 3). Slika 6: Unutarnje područje točkasto učvršćenog nadglavnog ostakljenja 6.4 Maksimalni dopušteni razmak između podupirača, s dokazivom mogućnošću ostatka nosivosti pri ravnomjerno raspoređenoj težini snijega do 1,0 kn/m 2 : vidi tablicu 1. Napomena: Ova tablica ni u kom slučaju ne zamjenjuje potrebne statičke dokaze. Tablica 1: Strukture stakala s dokazanom sposobnošću preostale nosivosti pri pravokutnom potpornom rasteru. Promjer kružne matice u mm Minimalna debljina stakla TVG u mm Udaljenost između potpora u mm u smjeru 1 Udaljenost između potpora u mm u smjeru x x x x x Kod stakala koji odstupaju od pravokutnog oblika, pri pozivanju na tablicu 1 mjerodavan je ocrtani pravokutnik. 285

288 6.9.5 Staklo i sigurnost Pojam sigurnosnog stakla obuhvaća široku paletu proizvoda koji se zbog radi veće preglednosti dijele u dvije skupine: Stakla (ostakljenja) za aktivnu sigurnost. U ovu skupinu spadaju stakla za zaštitu od požara, provale, pucnjeva iz oružja i opasnih zračenja, stakla za hodanje... Stakla (ostakljenja) za pasivnu sigurnost. To su ostakljenja onih dijelova zgrada u kojima bi komadi stakla pri lomu mogli ozlijediti ljude i gdje bi pri lomu stakla postojala opasnost od pada u dubinu. Njemački standard DIN određuje da su sigurnosna stakla samo ona koja se pri lomu zbog prekoračenja udarne čvrstoće ili čvrstoće na savijanje na raspadaju na oštre djeliće. Standard EN određuje uvjete ispitivanja udarne čvrstoće stakla pomoću njihala. Staklo, koje se nakon udarca tereta, spuštenog s određene visine, razbija na male, neopasne djeliće ili se slomljeni djelići ne odvajaju od podloge, ne predstavlja potencijalnu opasnost za ljude. S obzirom na oblik slomljenih djelića, standard određuje tri tipa stakla: Tip A: staklo se lomi u više dijelova, među njima ima i komada veće površine. Svi komadi imaju oštre rubove (primjerice float staklo). Tip B: staklo se lomi na više komada koji ostaju međusobno povezani (primjerice lijepljeno staklo - VSG) Tip C: staklo se razbija na mnogo, relativno neopasnih, djelića (kaljeno staklo - ESG). Iz opisa se vidi da kriterije za sigurnosno staklo ispunjava samo kaljeno i lijepljeno staklo te staklene opeke. Sigurnosno staklo može biti i obično staklo, ako je presvučeno odgovarajućom folijom. Inače se za ostakljivanje mogu koristiti sljedeće vrste stakala: Float staklo (EN 572-2) i ornamentno staklo (EN 572-5) Oba stakla zbog niske čvrstoće na savijanje loše podnose horizontalna opterećenja i zato nisu prikladni za upotrebu tamo gdje se zahtijeva veća prometna sigurnost. Žičano (polirano) staklo (EN 572-3) To je bezbojno ili obojano liveno staklo u koje se tijekom postupka proizvodnje umeće točkasto lemljena žičana mreža. Žičano staklo nakon loma djelomično može zadržati staklene djeliće, ali je usprkos tome zbog stršećih komada opasnost od ozljeda relativno velika. To staklo ima malu udarnu čvrstoću, zato popušta pri većim opterećenjima (nalet čovjeka). Žičano staklo može prijevremeno popustiti i zbog korozije kao posljedice različitih koeficijenata rastezanja stakla i žičanog pletiva. Zbog nabrojanih značajki žičano staklo ne uvrštava se među sigurnosna stakla. Njegova upotreba na komunikacijskim putovima dopuštena je tek iznad visine od 200 cm. Žičano staklo pod određenim uvjetima možemo koristiti i za nadglavna ostakljenja i kao ispunu za ograde (vidi Katalog sigurnosnih ostakljenja). 286

289 Kaljeno staklo (EN 12150) i djelomično kaljeno staklo (EN 1863) opisano je u poglavljima 5.7 i 5.8. Iako djelomično kaljeno staklo zbog karakteristika uvrštavamo u obično i kaljeno staklo, ono još uvijek ima premalu udarnu čvrstoću pa se među sigurnosna stakla uvrštava samo u slučajevima kada dva takva stakla čine lijepljeno (VSG) staklo. Jednostruko djelomično kaljeno stakla ne smije se koristiti za nadglavna, odnosno prometno ugrožena ostakljenja. Lijepljeno staklo (EN 14449) opisano je u poglavlju 5.9. Na ovom mjestu treba naglasiti da je lijepljeno staklo sastavljeno od (u pravilu) dva stakla koja mogu biti različite debljine (koeficijent 1,5), a samo VSG-stakla za nadglavna ostakljenja moraju imati simetričnu strukturu. Stakla s folijom standardne debljine 0,38 mm mogu se koristiti (ne uvijek) samo za vertikalna ostakljenja. Pri nadglavnim ostakljenjima (krovovima) obvezna je upotreba stakala s dvostrukom folijom debljine 0,76 mm. Staklene opeke su šuplja tijela, sastavljena od dva ili više elemenata dobivena stiskanjem staklene slitine. Rubovi elemenata tijesno su povezani (zataljeni), zato je tijelo hermetički zatvoreno. Opeke su otporne i na udarce lopte, a mogu se koristiti i kao protupožarna zaštita. S obzirom na različite stupnjeve opasnosti, ostakljenja se mogu podijeliti u tri klase: 1. Ako je pri lomu stakla vjerojatnost ozljeda minimalna, ocjenjuje se da je ugroženost mala. 2. Ako komadi slomljenog stakla mogu izazvati tjelesne ozljede, govori se o povećanoj opasnosti. 3. U slučajevima kada postoji opasnost od pada kroz slomljeno staklo, ocjenjuje se da je ugroženost velika. Za ostakljenja s minimalnim stupnjem opasnosti može se koristiti obično (zrcalno ili ornamentno) i žičano staklo. Pri ostakljenjima iz druge ili treće klase moraju se koristiti sigurnosna stakla. Među ostakljenjima iz prve i druge klase, usprkos prividno jasnom razgraničenju, nema oštre granice, zato se, uz posebne mjere u mnogim slučajevima kada bi se inače morala ugraditi sigurnosna stakla, mogu iskoristiti obična stakla. Najčešće mjere, kojima se učinkovito sprečava neposredni dodir sa staklom: najmanje 20 cm ispred stakla postavlja se ograda visine najmanje 1 m; polica iznad parapeta ispod prozora duboka je najmanje 20 cm i postavljena na visini najmanje 80 cm; ispred stakla je zaštitna mreža; pristup staklu s unutarnje strane onemogućavaju posude za cvijeće; pristup s vanjske strane je otežan jer je ostakljenje postavljeno iza prepreke od grmlja ili niskog raslinja

290 Ostakljivanje prostora za djecu i mlade Posebno pri planiranju ostakljenja prostora u kojima se kreću pretežno mladi, osim odredaba iz gore navedenih smjernica treba poštivati još neke dodatne upute. Upute za škole: Ostakljenja koja sežu do poda moraju biti izrađena od sigurnosnog stakla najmanje do visine 2 m. Obično float staklo može se koristiti: - kada je pristup staklu otežan ogradom visine najmanje 1 m, koja je postavljena 20 cm ispred stakla; - kada je pristup staklu otežan parapetom koji je ispod prozora visine najmanje 80 cm i dubine najmanje 20 cm (na primjer polica iznad radijatora); - pokraj ormara i vitrina u nastavnim kabinetima; - ako ostakljenje leži iza zelene zaštitne zone (primjerice iza gustog grmlja). Staklena vrata i druge ostakljene površine, koje se nalaze uz prometne površine, moraju biti označene tako da su lako prepoznatljive. To se može postići: postavljanjem prečke postavljanjem parapeta vidljivim oznakama. Sportske dvorane, dvorane za tjelovježbu, igre i višenamjenske dvorane DIN Stijene u središnjim prostorima moraju biti izrađene od stakla koje je otporno na udarac lopte. Za stakla dimenzija do 2000 x 4000 mm prikladno je kaljeno staklo debljine 8 i 10 mm. Ako je staklo postavljeno samo kao dekorativna obloga, dopuštene su fuge širine 8 mm. Staklo za zaštitu od udarca lopte DIN Staklo mora biti otporno na udarce rukometne lopte težine 425 g koja leti brzinom od 60 km/h ili na udarce hokejske pločice težine 156 g. Staklo, koje nema atest vezan za otpornost na udarce hokejske pločice, prema tom kriteriju vrijedi samo kao uvjetno sigurno. Staklo, koje je otporno na udarce lopte (i hokejske pločice), ne predstavlja nužno i odgovarajuće rješenje za prometnu sigurnost. Sportske dvorane; prostori za squash DIN Prikladno je samo kaljeno staklo debljine 12 mm. Otvori između pojedinih stakala u ogradama ne smiju biti šira od 12 cm, a udaljenost između ograde i zaštićenim područjem ne smije biti šira od 4 cm. 288

291 Upute za bazene Ostakljenja uz prometne površine, koja sežu do poda, moraju biti izrađena od sigurnosnog stakla najmanje do visine 2 m. Ta odredba ne vrijedi ako je pristup staklu onemogućen ogradom ili posudama za cvijeće. Vrata s ostakljenim površinama, moraju biti prepoznatljivo označena, primjerice obostranom prečkom (ručkom). Upute za dječje vrtiće: Ostakljenja cijele stijene moraju biti barem do visine 2 m izrađena od sigurnosnog stakla. Obično float staklo smije se koristiti u slučajevima kada je pristup staklu otežan: - ogradom barem 1 m visine koja je postavljena 20 cm ispred stakla; - parapetom ispod prozora koji je visine barem 80 cm i dubine barem 20 cm (primjerice polica iznad radijatora). Ostakljene površine koje sežu gotovo do poda moraju biti posebno označene. Njihajna vrata nisu dopuštena. Ograde, osim prozorskog parapeta, moraju biti visoke barem 1 m. Staklene stubišne ograde moraju biti projektirane i izrađene tako da djeca ne mogu pasti kroz njih, puzati po njima, sjediti na njima ili klizati po njima. Otvori među pojedinim staklima u ogradama u jednom smjeru ne smiju biti širi od 12 cm, a udaljenost između stakla i zaštićenim područjem ne smije biti šira od 4 cm. Sažetak V prethodnim poglavljima pokušali smo dati presjek kroz mnoge standarde, smjernice i pravilnike kojima se u Sloveniji, a prvenstveno u Europi regulira problematika zaštite ljudi u onim slučajevima kada bi zbog direktnog dodira sa staklom mogla biti ugrožena njihova sigurnost. U njima se nalaze odredbe o tome kako treba odabrati odgovarajuću vrstu stakla, kako se određuje njegova debljina i način ugradnje. Međutim, ni u jednom dokumentu nije sažeto navedeno koje staklo treba odabrati za točno određen građevinski element i za konkretni stupanj ugroženosti. Zato smo mi u REFLEXU, uzimajući u obzir tuđa i vlastita iskustva, sastavili katalog sigurnosnih ostakljenja u kojemu se za većinu mogućih situacija navode podaci o svim mogućim izvedbama ostakljenja. Katalog ima isključivo informativnu svrhu. Pravilnost odabranog rješenja potrebno je u svakom pojedinom slučaju potražiti i u odgovarajućim institucijama. U tablicama u nastavku navedena su jednostruka ostakljenja i ostakljenja izolacijskim staklom

292 Katalog sigurnosnih ostakljenja Vertikalno ostakljenje bez zaštite od pada u dubinu Primjeri korištenja Float ESG 1 ESG-H VSG od Napomena Float ESG 2 TVG Prozori iznad parapeta Izlozi Zbog nedorečenih pravilnika preporučuje se minimalna debljina float stakla od 10 mm, odnosno 12 mm VSG. Ostakljenja do poda 3 Na primjer prozorska vrata. Ograda zaštićena od buke Staklena vrata Ventilirana fasada DIN Upotreba VSG stakla samo s općom građevinskom dozvolom ili DPP. Lijepljene staklene fasade iznutra ETAG 002 "Strukturna ostakljenja (SSGS)" izvana Točkasto učvršćene fasade ES IZO U skladu s općom građevinskom dozvolom ili DPP. Upozorenje: po novom TRPV samo VSG od ESG ili TVG! 1 Pažnja! Po novom TRLV ESG kaljeno staklo može se ugraditi samo do visine 4 m iznad prometne površine bez mogućnosti prolaska osoba neposredno ispod ostakljenja, inače se mora upotrijebiti ESG-H! 2 Pažnja! VSG od 2 x ESG nema ostatka nosivosti nakon loma. Treba poštovati uvjete ugradnje. 3 Staklo iz tablice Ostakljenja u zgradama s posebnom namjenom pri upotrebi ima prednost. TRLV Horizontalna ostakljenja Primjeri korištenja Float ESG 1 ESG-H VSG od Napomena Float ESG 2 TVG Krovni prozori Samo stanovi i prostori slične upotrebe (primjerice hotelske sobe i uredi) svijetle površine (unutarnja mjera okvira) < 1,6 m 2 inače vidi horizontalno ostakljenje. Horizontalno ostakljenje gore TRLV dolje Ostala stakla ako se odgovarajućim mjerama spriječi padanje većih komada stakla na komunikacijski put (na primjer mreža otvora < 40 mm) Nadstrešnica Linijski učvršćeno prema TRLV. Točkasto učvršćeno u skladu s općom građevinskom dozvolom ili DPP. Upozorenje: po novom TRPV samo VSG od ESG ili TVG! Držači pričvrsni elementi nisu dopušteni. Staklene lamele Linijski učvršćeno prema TRLV. Točkasto učvršćeno u skladu s općom građevinskom dozvolom ili DPP. Upozorenje: po novom TRPV samo VSG od ESG ili TVG! Držači pričvrsni elementi nisu dopušteni. Stakla za hodanje TRLV U skladu s SGD ili DPP; Gornje staklo od ESG ili TVG; mora se osigurati odgovarajuća protukliznost. 2 Pažnja! VSG od 2 x ESG nema ostatka nosivosti. Posebno se moraju poštovati uvjeti ugradnje. 290

293 Ostakljenja za zaštitu od pada u dubinu Primjeri korištenja Float ESG 1 ESG-H VSG od Napomena Float ESG 2 TVG Ostakljenja po cijeloj visini (kategorija A prema TRAV) Staklena ograda s nasađenom ručicom (kategorija B prema TRAV) Ograda s linijski učvršćenom staklenom ispunom (kategorija C1 prema TRAV) ES IZO Ograda s točkasto učvršćenom staklenom ispunom (kategorija C1 prema TRAV) Ograda sa staklenom ispunom učvršćenom držačima (nije regulirano prema TRAV) Ostakljenje ispod prečke (kategorija C2 prema TRAV) Ostakljenje cijele visine s ručicom (kategorija C3 prema TRAV) ES IZO ES IZO TRAV Vrijedi za stakla na strani naleta; staklo suprotno od strane naleta po želji; Ako je VSG staklo sa suprotne strane od naleta, ESG na strani naleta TRAV TRAV Ako staklo nije četverostrano linijski učvršćeno, mora se upotrijebiti VSG. Slobodni rub mora biti zaštićen od udaraca konstrukcijom ograde ili susjednim staklom. TRAV Nije potrebna zaštita slobodnog ruba. U skladu s SGD ili DPP. Slobodni rub mora biti zaštićen od udaraca konstrukcijom ograde ili susjednim staklom. ESG se može upotrijebiti ako je to dopušteno prema SGD. TRAV Ako staklo nije četverostrano linijski učvršćeno, mora se upotrijebiti VSG. Vrijedi za stakla na strani naleta; staklo suprotno od strane naleta po želji; Ako staklo nije četverostrano linijski učvršćeno, mora se upotrijebiti VSG. Ručice na propisanoj visini. Vrijedi za stakla na strani naleta; staklo suprotno od strane naleta po želji; Ako je VSG staklo sa suprotne strane od naleta, ESG na strani naleta. Dvostruka fasada znotraj Unutarnja fasada vez zaštite od pada u dubinu, preporučuje se usklađivanje s inspekcijskim službama. zunaj Vanjska fasada preuzima zaštitu od pada u dubinu. TRAV u skladu s kategorijom A ili C. Šahtovi za podizanje TRAV i EN 81. "Francuski balkoni" 3 Građevinski element sa suprotne strane naleta na ostakljenje potpuno preuzima zaštitu od pada u dubinu. 1 Pažnja! Po novom TRLV ESG kaljeno staklo može se ugraditi samo do visine 4 m iznad prometne površine bez mogućnosti prolaska osoba neposredno ispod ostakljenja, inače se mora upotrijebiti ESG-H! 2 Pažnja! VSG od 2 x ESG nema ostatka nosivosti nakon loma. Treba poštovati uvjete ugradnje. 3 Staklo iz tablice Ostakljenja u zgradama s posebnom namjenom pri upotrebi ima prednost Legenda Označavanje polja Značenje Minimalno zahtijevana vrsta stakla Preporučena vrsta stakla Alternativna upotreba vrste stakla Nedopuštena vrsta stakla ES = jednostruko staklo; IZO = izolacijsko staklo; SGD = opća građevinska dozvola; DPP = dozvola za pojedine primjere 291

294 6.9.5 Ostakljenja u zgradama s posebnom namjenom Primjeri korištenja Float ESG 1 ESG-H VSG od Napomena Float ESG 2 TVG Uredi, stijene ili vrata od stakla Pravilnik o radnim mjestima Ulazne dvorane/aule Škole Do visine 2 m sigurnosno staklo ili dovoljna zaštita koja sprečava pristup staklu. Dječji vrtići Do visine 1,5 m sigurnosno staklo ili dovoljna zaštita koja sprečava pristup staklu. Bolnice/odjeli za njegu Za određena područja (na primjer stubišni prostori) i za posebnu upotrebu (primjerice specijalni odjeli za djecu). Trgovački pasaži Individualne trgovine Pravilnik o radnim mjestima ili dovoljna zaštita koja sprečava pristup staklu. Parkirne kuće Avtobusne stanice Kupališta DIN 18361; Do visine 2 m sigurnosno staklo ili dovoljna zaštita koja sprečava pristup staklu. Sportske dvorane DIN ; Do visine 2 m ravno, zatvoreno i bez otpadanja djelića; Sigurnost od udaraca loptom prema DIN Prostor za squash DIN 18038; Stakleni dijelovi stražnjeg zida moraju biti od kaljenog stakla debljine minimalno 12 mm proizvedenog prema EN Pažnja! Po novom TRLV ESG kaljeno staklo može se ugraditi samo do visine 4 m iznad prometne površine bez mogućnosti prolaska osoba neposredno ispod ostakljenja, inače se mora upotrijebiti ESG-H! 2 Pažnja! VSG od 2 x ESG nema ostatka nosivosti nakon loma. Treba poštovati uvjete ugradnje. Unutarnje ostakljenje bez zaštite od pada u dubinu Primjeri korištenja Float ESG 1 ESG-H VSG od Napomena Float ESG 2 TVG Staklo djelomično za hodanje Po pravilu se zahtijeva DPP. Manji zahtjevi od stakla za hodanje. Staklo za hodanje / stepenice Zahtijeva se DPP. TRLV, popis tehničkih građevinskih odredbi; dopušteni naponi u skladu s nadglavnim ostakljenjem prema TRLV; VSG s PVB folijom minimalne nazivne debljine 1,52 mm. Stijena tuš-kabine EN Staklena vrata Ispuna vrata Nadsvjetla u gornjoj trećini Staklene opeke Vrijede kao sigurnosna u slučaju loma i kao zaštita od probijanja. Pregradne stijene ureda Vjetrolovi 1 Pažnja! Po novom TRLV ESG kaljeno staklo može se ugraditi samo do visine 4 m iznad prometne površine bez mogućnosti prolaska osoba neposredno ispod ostakljenja, inače se mora upotrijebiti ESG-H! 2 Pažnja! VSG od 2 x ESG nema ostatka nosivosti nakon loma. Treba poštovati uvjete ugradnje. 292

295 Posebna sigurnosna stakla Primjeri korištenja Float ESG 1 ESG-H VSG od Napomena Float ESG 2 TVG Protuprovalna zaštita ENV 1627 Zaštita od bačenog predmeta EN 356 A Zaštita od udaraca EN 356 B Neprobojna EN 1063 Protueksplozivna zaštita EN Konstrukcije od stakla Primjeri korištenja Float ESG 1 ESG-H VSG od Napomena Float ESG 2 TVG Stakleni nosač Zahtijeva se prema DPP Cijela konstrukcija od stakla Zahtijeva se prema DPP Posebne staklene konstrukcije Zahtijeva se prema DPP 2 Pažnja! VSG od 2 x ESG nema ostatka nosivosti nakon loma. Treba poštovati uvjete ugradnje. Legenda Označavanje polja Značenje Minimalno zahtijevana vrsta stakla Preporučena vrsta stakla Alternativna upotreba vrste stakla Nedopuštena vrsta stakla ES = jednostruko staklo; IZO = izolacijsko staklo; SGD = opća građevinska dozvola; DPP = dozvola za pojedine primjere 293

296 6.9.6 Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla u građevinarstvu Savezno udruženje cehova staklarskih obrta Hadamar Savezno udruženje mladih staklara i stolara za građevinsku stolariju Hadamar Savezno udruženje: veletrgovina s pločastim staklom, proizvodnja izolacijskog stakla, oplemenjivanje stakla Troisdorf Savezno udruženje industrije stakla i mineralnih vlakana Düsseldorf Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla u građevinarstvu Ove smjernice sastavili su Tehnički savjet Instituta za staklarski obrt i tehniku ostakljivanja Hadamar i Tehnički odbor saveznog udruženja: veletrgovina s pločastim staklom, proizvodnja izolacijskog stakla, oplemenjivanje stakla Troisdorf Datum izdavanja: Lipanj Područja primjene Ove smjernice odnose se na ocjenjivanje vizualne kvalitete stakala namijenjenih upotrebi u građevinarstvu. Ocjenjivanje se provodi po dolje opisanim načelima pomoću dopuštenih odstupanja navedenih u Tablici u točki 3. Ocjenjuje se svijetla površina već ugrađenog stakla. Stakleni proizvodi izrađeni od stakala s nanosima, stakala obojanih u masi, stakala s netransparentnim nanosima, lijepljenim i prednapregnutim staklima (kaljenim i djelomično kaljenim) mogu se također ocjenjivati pomoću Tablice, točka 3. Smjernica se može samo djelomično koristiti i za ocjenjivanje stakala s posebnim komponentama: za stakla s ugrađenim elementima u međuprostoru ili u sloju lijepljenja, za ornamentna stakla te za protuprovalna i protupožarna stakla. Ti proizvodi procjenjuju se u skladu sa specifičnim značajkama ugrađenih materijala, primijenjenom tehnologijom i uputama proizvođača. Ocjenjivanje vizualne kvalitete rubova na proizvodima od stakla nije predmet ovih Smjernica. Pri konstrukcijama kod kojih nisu sva četiri ruba u okvirima, za slobodne rubove ne primjenjuje se kriterij ocjenjivanja rubne zone. Zato kupac pri narudžbi mora upozoriti izvođača u kakve će se svrhe staklo koristiti. Za ocjenjivanje fasadnog stakla s vanjske strane stranke se moraju dogovoriti o posebnim uvjetima promatranja. 2. Provjera U pravilu je za procjenu vrijednosti odlučujući pogled kroz staklo, dakle, promatranje pozadine kroz staklo, a ne pogled na staklo. Pri tome reklamirane točke (polja) ne smiju biti posebno označene. 294

297 Gledano iznutra prema van ostakljenje se provjerava, u skladu s Tablicom u 3. točki, s udaljenosti od najmanje 1 metra. Staklo se promatra pri difuznoj svjetlosti (kao pri oblačnom vremenu) bez direktne sunčeve ili umjetne svjetlosti i to pod kutom koji bi bio uobičajen pri korištenju tog prostora. Ostakljenja u prostoru također se provjeravaju pri difuznoj svjetlosti, a pri tome prostor treba biti osvijetljen kao pri normalnom korištenju. U pravilu promatrač gleda pravokutno na površinu ostakljenja. Za provjeru ostakljenja izvana (pogled na staklo izvana) uzimaju se uobičajene udaljenosti. Uvjeti provjere i udaljenosti od stakla, koje navode standardi za pojedine proizvode, razlikuju se od njih i Smjernice ih ne uzimaju u obzir. Upute iz standarda, naime, na objektima se često ne mogu primijeniti. 3. Dopuštena odstupanja u vizualnoj kvaliteti stakla za građevinarstvo Tablica je izrađena za stakla float, kaljena i djelomično kaljena, lijepljena i sigurnosna lijepljena stakla; s nanosima ili bez njih Zone F R H Dopuštene pogreške u jednom komadu stakla: Oštećenja ili školjkasti lom na vanjskim staklenim rubovima koji ne smiju utjecati na čvrstoću stakla i premašivati širinu rubnog brtvljenja. Školjkasti lom na unutarnjim staklenim rubovima zapunjen brtvenom masom Broj točkastih i plošnih pogrešaka i crta je neograničen Nakupine, mjehurići, točke, mrlje i slično: Veličina stakla 1 m² maks. 4 komada s Ø < 3 mm Veličina stakla 1 m² maks. 1 komad s Ø < 3 mm na 1 dužni metar staklenog ruba Točkasti ostaci u međuprostoru: Veličina stakla 1 m² maks. 4 komada s Ø < 3 mm Veličina stakla > 1 m² maks. 1 komad s Ø < 3 mm na 1 dužni metar staklenog ruba Mrlje većih površina u međuprostoru: Blijedo sive ili transparentne: maks. 1 komad 3 cm² Ogrebotine: dužina pojedinačne: maks. 30 mm; zbroj svih zajedno: maks. 90 mm Vrlo tanke ogrebotine: - nisu dopuštena veća grupiranja Nakupine, mjehurići, točke, mrlje i slično: Veličina stakla 1 m² maks. 2 komada s Ø < 2 mm 1 m² < veličina stakla 2 m² maks. 3 komada s Ø < 2 mm Veličina stakla 2 m² maks. 5 komada s Ø < 2 mm Ogrebotine: pojedinačne: maks. 15 mm; zbroj svih zajedno: maks. 45 mm Vrlo tanke ogrebotine: - nisu dopuštena veća grupiranja Maksimalni broj dopuštenih pogrešaka jednak je kao u zoni R. R + H Nakupine, mjehurići, točke, mrlje i sl.. u veličini od 0,5 do < 1 mm, osim pri grupiranju, dopušteni su bez ograničenja. Grupiranjem pogrešaka smatra se kada se u polju promjera 20 cm nalazi više od četiri takve pogreške. Upute: Pogreške koje su 0,5 mm ne treba uzeti u obzir. Polja pogrešaka (svjetlosni krugovi) ne smiju biti veće od 3 mm. Lijepljeno i sigurnosno lijepljeno staklo: 1. Za svako dodatno staklo u sendviču u zoni R i H broj dopuštenih pogrešaka povećava se za 50 %. 2. GH-lijepljena stakla mogu imati proizvodno uvjetovanu valovitost Kaljeno i djelomično kaljeno staklo, kao i lijepljena i sigurnosna lijepljena stakla od kaljenog ili djelomično kaljenog stakla: 1. Lokalna valovitost na staklenoj površini (osim pri ornamentnom staklu), mjerena na udaljenosti od 300 mm, ne smije biti veća od 0,3 mm. 2. Kod stakala debljine 6 mm (osim pri ornamentnom staklu), iskrivljenost izmjerena duž staklenog ruba iznosi 3 mm na 1000 mm dužine. Ostale, npr. manje dopuštene valovitosti moraju biti dogovorene. Kod stakala kvadratnog ili gotovo kvadratnog oblika (do 1:1,5) i kod stakala debljine < 6 mm može doći i do većih odstupanja u planimetriji

298 4. Opće upute Smjernica predstavlja mjerilo pomoću kojega se ocjenjuje vizualna kvaliteta stakla za građevinarstvo. Pri prosuđivanju ugrađenog stakla mora se uzeti u obzir da uz svoje vizualne kvalitete ono ima i značajke koje su nužne za ispunjavanje njegove funkcionalnosti. Tehničke vrijednosti proizvoda od stakla (npr. zvučna i toplinska zaštita, propusnost za svjetlost i sl.), koje se daju za neku njegovu određenu funkcionalnost, odnose se na stakla s uzorcima koje zahtijeva određeni standard. Pri drugim dimenzijama, drukčijim kombinacijama stakala ili zbog ugradnje, odnosno vanjskih utjecaja, dane se vrijednosti ili optički izgled mogu promijeniti. Mnoge različite vrste proizvoda od stakla ne dopuštaju neograničenu upotrebu tablice u 3. točki. U nekim slučajevima moraju se uzimati u obzir i posebnosti čija je pojavnost proizvodno uvjetovana. U slučajevima poput protuprovalnih stakala pri ocjenjivanju posebnih karakteristika treba uzeti u obzir i namjenu proizvoda i mjesto ugradnje. Zato pri ocjenjivanju određenih značajki uzimamo u obzir i specifične značajke proizvoda. Širina stakla F b/10 Svijetla širina b Glavna zona H H R F b/10 F Glavna zona h/10 h/10 F Svijetla visina h F Visina stakla F = zona utora ostakljenja Širina 18 mm (osim ih rubova nema drugog ograničenja) R = zona utora ostakljenja Površina predstavlja 10 % svijetle širine, odnosno visine (blaži kriterij) H = glavna zona (najstroži kriterij) 4.1 Vizualne značajke proizvoda od stakla Vlastita boja stakla Svi materijali koji se koriste za izradu staklenog proizvoda, ovisno o upotrijebljenim sirovinama, imaju određenu vlastitu boju. Intenzitet boje raste s debljinom stakla. I stakla s dodatnim slojevima (nanosima) imaju vlastitu boju. Vlastita boja stakla pri gledanju na staklo, odnosno kroz njega, može biti različito raspoznatljiva. Promjene nijanse boje moguće su zbog sadržaja željeznog oksida u staklu, tehnologije nanošenja slojeva, kao i zbog promjene debljine stakla ili različitih struktura stakala u proizvodu. 296

299 4.1.2 Razlike u bojama pri nanošenju slojeva na staklo Objektivno se razlike u boji nanosa na staklo mogu ocijeniti samo pomoću mjerenja, odnosno ocjenjivanjem tih razlika prema prethodno točno dogovorenim kriterijima (vrsta stakla, boja, izvor svjetlosti). Takvo provjeravanje ne može biti predmet ovih Smjernica Izolacijska stakla s ugrađenim ukrasnim profilima Zbog vremenskih utjecaja (npr. fenomena dvostrukog stakla), kao i zbog stresanja ili ručno izazvanog njihanja, u staklu s ukrasnim profilima može doći do trešnje ili zvonjenja. Vidljivi ostaci strugotina ili djelomično oljuštena boja na mjestu rezanja proizvodno su uvjetovani. Pri dijeljenju polja vertikalnim i (ili) horizontalnim profilima moguće je da spojevi između njih nisu po pravim kutom. Odstupanja se ocjenjuju u skladu s tolerancijama ugradnje, odnosno na osnovi općeg dojma. Odstupanje uvjetovano temperaturnim rastezanjem ne može se izbjeći Ocjenjivanje vidljivog dijela rubne zone pri izolacijskom staklu Na vidljivom dijelu rubnog brtvljenja, dakle izvan svijetle površine stakla, na staklu ili na distanceru mogu biti vidljiva proizvodno uvjetovana obilježja. Kada zbog konstrukcijskih zahtjeva jedan ili više rubova izolacijskog stakla nije skriven u ležištu okvira, na rubnom brtvljenju mogu biti vidljiva proizvodno uvjetovana obilježja Oštećenja vanjskih površina Pri mehaničkim ili kemijskim oštećenjima vanjskih površina stakla, koja su utvrđena nakon ugradnje, moramo potražiti uzroke za njihov nastanak. Takva odstupanja u kvaliteti možemo ocijeniti i prema tablici u točki 3. Općenito u tim slučajevima između ostalog vrijede sljedeći standardi i smjernice: Tehničke smjernice za staklarstvo VOB DIN Izvođenje ostakljenja Europski standardi za ocjenjivane proizvode Upute za čišćenje stakla, koje je izdalo njemačko savezno udruženje za staklarstvo i tehnički podaci te važeće upute proizvođača za ispravnu ugradnju

300 Fizikalna obilježja Pri ocjenjivanju vizualne kvalitete ne uzimaju se u obzir mnoge fizikalne pojave koje se ne mogu izbjeći, a rezultati njihovih utjecaja vidljivi su na površini stakla: Pojava interferencije Učinak dvostrukog stakla Pojava anizotropije Kondenzacija vodene pare na vanjskim površinama Ovlaživost staklenih površina 4.2 Objašnjenje pojmova Pojava interferencije Pojava interferencije svjetlosti, vidljiva u obliku spektralnih boja, može nastati na izolacijskim staklima sastavljenim od dva stakla kvalitete float. Optička interferencija pojavljuje se kada se u istoj točki susretnu i prekriju dva ili više svjetlosnih valova. Manifestira se u obliku više ili manje intenzivnih pojaseva boja koji s pritiskom na staklo mijenjaju svoj položaj. Taj optički učinak još je izrazitiji zbog planparalelnosti staklenih površina. Planparalelnost površina je uvjet za postizanje optički neiskrivljenog pogleda kroz staklo. Nastanak interferencije svjetlosti slučajan je i na njega se ne može utjecati Učinak dvostrukog stakla U izolacijskom staklu pomoću rubnog brtvljenja hermetički je zatvoren određeni volumen zraka, odnosno plina. Njegovo početno stanje ovisi o visini zračnog pritiska i temperature u vrijeme izrade te o nadmorskoj visini na kojoj je staklo proizvedeno. Ako je izolacijsko staklo ugrađeno na drugoj nadmorskoj visini ili se promijeni vrijednost jednoga od klimatskih parametara, to se manifestira u obliku konveksne ili konkavne deformacije jednoga ili oba stakla. Posljedica tih deformacija je optička iskrivljenost pri pogledu na staklo, odnosno kroz njega. Posebno intenzivno je iskrivljenje odbojne slike kada je pozadina stakla tamna i u slučaju stakala s metalnim nanosima. Pojava je fizikalno uvjetovana. 298

301 4.2.3 Pojava anizotropije Anizotropija je fizikalna pojava koja se primjećuje samo na toplinski obrađenom staklu i proizlazi iz njegovog značajnog raspoređivanja unutarnjih napetosti. Ovisno o kutu promatranja, prilikom gledanja pri polariziranoj svjetlosti i (ili) pri gledanju kroz polarizirano staklo, mogu se primijetiti tamniji krugovi ili pruge. Dio dnevne svjetlosti uvijek je u polariziranom stanju. Intenzivnost ovisi o vremenu i položaju sunca. Pri promatranju pod malim kutom takav je dvostruki lom svjetlosti još primjetniji Kondenzacija vodene pare na vanjskim površinama izolacijskim svjetlima Vodena para može kondenzirati na staklu samo kada je njegova površina hladnija od okolnog zraka (na primjer rosa na automobilskim staklima). Na nastanak kondenzacije utječu toplinska provodljivost (U) stakla, vlažnost zraka, kruženje zraka te unutarnja i vanjska temperatura. Kondenzaciju pare na površini stakla, koja je okrenuta prema prostoru, može izazvati ograničavanje cirkulacije zraka. Zastoj može nastati zbog duboke prozorske police, zavjesa ili cvjetnih posuda, nepovoljnog namještaja grijaćih tijela ili zbog nedovoljne ventilacije. Na površini stakla visoke toplinske izolacije, koja je orijentirana prema okolici, može doći do kondenzacije vodene pare zbog visoke relativne vlažnosti u vanjskom zraku ili zato jer je temperatura okolnog zraka viša od temperature na vanjskoj površini stakla Ovlaživost staklenih površina Ovlaživost vanjskih površina izolacijskog stakla nije uvijek jednaka. Doticaj proizvodnih valjaka, vakuumskih hvatača, etiketa i slično može na površini stakla izazvati minimalne promjene u strukturi. Kada su stakla vlažna, na tako promijenjenim površinama lom svjetlosti je drugačiji i vidljivi su tragovi otisaka. Kada se staklo osuši, ti tragovi nestaju

302 Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete emajliranog i tiskanog stakla Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete emajliranog i tiskanog stakla Izdavači: Savezno udruženje za pločasto staklo: trgovina, proizvodnja izolacijskog stakla i oplemenjivanje Strukovno udruženje za konstrukcijsko staklarstvo Datum izdavanja: Ožujak Područja primjene Smjernice su namijenjene ocjenjivanju vizualne kvalitete (djelomično ili po cijeloj površini) emajliranog ili sitotiskom tiskanog kaljenog stakla. Kako bi se zajamčila kvaliteta i omogućilo ispravno prosuđivanje, proizvođač mora biti precizno upoznat s područjem primjene. U prvom redu mora imati informacije o sljedećem: gdje će se staklo koristiti u interijeru ili eksterijeru je li potreban HS-Test hoće li se staklo ugraditi tako da će biti moguć pogled na njega s obje strane (pregradne stijene) hoće li biti s leđne strane direktno osvijetljeno kakva treba biti obrada rubova, odnosno hoće li se svi rubovi umetati u profil je li namijenjeno za umetanje u izolacijsko, odnosno lijepljeno staklo gdje se nalazi referentna točka Ako se emajlirana ili tiskana stakla koriste u lijepljenom ili izolacijskom staklu, ocjenjuje se svako staklo posebno (kao jednostruko staklo). 2. Objašnjenja upute pojmovi 2.1 Stakla emajlirana po cijeloj površini Emajl se može različitim tehnikama nanijeti po cijeloj površini stakla. Budući da se boja emajla uvijek ocjenjuje kroz neemajliranu površinu stakla, mora se uzeti u obzir da na dojam utječe i vlastita boja stakla. Emajlirano staklo može se koristiti samo tako da se emajlirana strana nikada ne ispostavlja vanjskim utjecajima; dakle, na poziciji 2 ili više. Iznimke su samo stakla za interijer i ona koja dopušta proizvođač. O primjeni na područjima gdje je moguć pogled kroz staklo (mogućnost promatranja s obje strane), nužan je dogovor s proizvođačem. Ovisno o tehnologiji koju koristi proizvođač, na staklu mogu biti vidljive promjene i posebnosti. One su opisane u nastavku. 300

303 2.1.1 Nanošenje boje pomoću valjaka Gumeni valjak sa žljebom nanosi boju na staklo koje prolazi ispod njega. Pod uvjetom da je staklo apsolutno planparalelno, raspodjela boje je homogena, ali je točno određivanje njegove debljine i prekrivanja moguće samo uvjetno. Za tu tehnologiju karakteristično je da se pri pogledu na boju iz neposredne blizine mogu primijetiti tragovi žljebova na valjku. Obično pri pogledu kroz staklo, međutim, otisci valjaka nisu vidljivi. Treba uzeti u obzir da će se tragovi vidjeti s prednje strane ako se na poleđinu stakla, koje je emajlirano svijetlim bojama, direktno nasloniti medij (brtvila, izolacijski materijal, držači.). U području primjene gdje je moguć pogled kroz ostakljenje, u pravilu nisu prikladna stakla s nanosom emajla valjcima. Budući da postoji velika vjerojatnost nastanka pojave "zvjezdanog neba", u slučaju, kada se usprkos tome želi upotrijebiti takvo staklo, treba obaviti prethodni dogovor s proizvođačem. Prvenstveno tik uz uzdužne strane može doći do dvostrukog prekrivanja boje, a pri tome površine rubova ostaju čiste. Pojava koja je vidljiva u obliku valovitosti, uvjetovana je proizvodnjom Nanošenje boje postupkom nalijevanja Staklo se pomiče kroz slap boje koji se izlijeva kroz lijevak spremnika koji se nalazi iznad njega. Promjenom količine boje koja se izlijeva i brzine pomicanja stakla, može se dobro kontrolirati debljina nanošenja boje. Međutim, postoji opasnost da se zbog slabe neravnine lijevka u uzdužnom smjeru pojave trake različitih debljina nanosa boje. I za stakla koja se obrađuju tom tehnologijom vrijedi da je za upotrebu u području primjene gdje je moguć pogled kroz ostakljenje, nužno potreban prethodni dogovor s proizvođačem. Dvostruko prekrivanje boje tik uz uzdužne stranice pri toj je tehnologiji još izrazitije. Učinak se može ublažiti samo zahtjevnim ručnim zahvatima. Ako se za proizvod zahtijevaju čiste površine staklenih rubova, to je moguće samo ako su rubovi polirani Nanošenje boje sitotiskom Na horizontalnom stolu za sitotisak boja se nanosi na staklo pomoću rakle koja potiskuje boju gustu mrežastu tkaninu (sito). Gustoća mreže može utjecati na debljinu nanosa boje samo do određene mjere. Debljina boje, koja se nanosi ovim postupkom, tanja je od boje pri druga dva postupka, a njezin izgled, ovisno o odabranoj boji, proziran je ili pokriven

304 6.9.7 I za ovo staklo vrijedi da će, ako se s poleđine direktno nasloni medij (brtvilo, izolacijski materijal, držači.), pri pogledu s prednje strane biti vidljivo i kupac se mora obavezno posavjetovati s proizvođačem. Za tu tehnologiju su, ovisno o vrsti boje, karakteristični pojasevi (trake). One ne nastaju samo u smjeru tiskanja, već i poprečno na njega. Isto tako se, kao posljedica točkastog čišćenja sita, na pojedinim mjestima može primijetiti slaba maglica (veo). Površine rubova u pravilu su čiste, samo kod grubo brušenih rubova mogu nastati neznatni grebeni. Zbog toga je potrebna informacija o tome hoće li svi rubovi stakla biti u profilu. Tiskanje ornamentnih stakala nježnim dekorom moguće je teoretski, ali je prije toga nužno potrebno savjetovanje s proizvođačem. Ni u kom slučaju, međutim, nije moguć tako ravnomjeran nanos boje kao kod float stakla. 2.2 Djelomično emajlirana stakla Staklo se može djelomično emajlirati različitim postupcima. Ovdje spadaju i stakla s emajliranim rubovima. Kod tih stakala primjećuju se iste posebnosti kao one navedene u točki Stekla s tiskom Na stakla se pomoću specifičnih dekorativnih predložaka i šablona strojno nanosi emajl boja koja se, kasnije tijekom procesa kaljenja, gravira u površinu. U principu za ta stakla vrijede isti uvjeti kao za stakla koja su emajlirana po cijeloj površini (vidi točku 2.1). Zbog tolerancija u dimenzijama stakla i sita može doći do neobojenih rubova. 3. Ocjenjivanje Staklo za ocjenjivanje mora stajati ispred neutralnim i neprozirnim zaslonom. Sunčeva ili umjetna svjetlost ne smije niti padati na staklo niti prolaziti kroz njega. Ocjenjivač vizualne kvalitete emajliranog ili tiskanog stakla mora biti od njega udaljen 3 m, a smjer promatranja mora biti pravokutan, odnosno maksimalno pod kutom od 30. Promatra se uvijek kroz površinu na kojoj nema nanosa boje. Iznimka su stakla koja će se u primjeni promatrati s obje strane. Utvrđene pogreške ne smiju biti prethodno označene. 302

305 Pogreške specifične za djelomično kaljeno i kaljeno staklo određene su Smjernicom za kaljeno i djelomično kaljeno staklo. Pri određivanju i procjeni moraju se razdvojiti pogreške vidljive u rubnoj zoni od pogrešaka u glavnoj zoni promatranja. * Ako na zahtjev kupca rubna zona treba biti uža ili čak staklo treba biti bez nje, o mogućnostima izvedbe obavezan je dogovor s proizvođačima. V tablicama 1 i 2 nalaze se zahtjevi vizualne kvalitete stakala: Tablica 1: Vrste pogrešaka / Tolerancije za djelomično emajlirana, odnosno stakla emajlirana po cijeloj površini (bez dekora) Vrste pogrešaka Glavna zona Rubna zona Mjesta s pogreškom u emajlu po jedinici* Tanke ogrebotine (vidljive samo pri promjenjivom kutu promatranja) Broj: maks. 3 mjesta, od toga nijedno 25 mm² Zbroj površina svih mjesta s pogreškama maks. 25 mm² dopuštene do dužine 10 mm Širina: maks. 3 mm pojedine 5 mm Dužina: bez ograničenja dopuštene / bez ograničenja Oblaci nije dopušteno dopuštene / bez ograničenja Vodene mrlje nije dopušteno dopuštene / bez ograničenja Grebeni boje na rubovima bespredmetno - dopušteno pri uokvirenim rubovima - nije dopušteno pri vidljivim rubovima (uz pretpostavku da su polirani) Dimenzijske tolerancije pri ovisno o širini djelomično emajliranom širina emajla tolerancija staklu **vidi sliku mm ± 1,5 mm 500 mm ± 2,0 mm 1000 mm ± 2,5 mm 2000 mm ± 3,0 mm 3000 mm ± 4,0 mm 4000 mm ± 5,0 mm Tolerancija za položaj emajla ** (samo pri djelomičnom emajlu) veličina tiska 2000 mm ± 2,0 mm veličina tiska > 2000 mm ± 4,0 mm Odstupanje u boji vidi točku 4 * Pogreške koje su 0,5 mm (zvjezdano nebo; najmanje pogreške u emajlu) dopuštene su i u pravilu se ne uzimaju u obzir. Pogreške se mogu popravljati ručno emajlom prije kaljenja ili organskim lakovima nakon kaljenja. Organski lakovi se ne smiju koristiti za popravke u rubnoj zoni kod onih stakala koja će kasnije biti ugrađena u izolacijska stakla. Popravljene pogreške ne smiju se primjećivati s udaljenosti od 3 m. ** Tolerancija položaja emajla mjeri se iz referentne točke

306 Tablica 2: Vrste pogrešaka / Tolerancije za tiskana stakla (s dekorem) Vrste pogrešaka Glavna zona Rubna zona Mjesta s pogreškom u emajlu po jedinici* Tanke ogrebotine (vidljive samo pri promjenjivom kutu promatranja) Broj: maks. 3 mjesta, od toga nijedno 25 mm² Zbroj površina svih mjesta s pogreškama maks. 25 mm² dopuštene do dužine 10 mm Širina: maks. 3 mm pojedine 5 mm Dužina: bez ograničenja dopuštene / bez ograničenja Oblaci ** nije dopušteno dopuštene / bez ograničenja Vodene mrlje nije dopušteno dopuštene / bez ograničenja Grebeni boje na rubovima bespredmetno - dopušteno pri uokvirenim rubovima - nije dopušteno pri vidljivim rubovima (uz pretpostavku da su polirani) Geometrija likova (veličina likova) vidi sliku 1 Pogreške na liku Tolerancija položaja dizajna *** ovisno o dužini ruba tiskane površine dužina ruba tolerancija 30 mm ± 0,8 mm 100 mm ± 1,0 mm 500 mm ± 1,2 mm 1000 mm ± 2,0 mm 2000 mm ± 2,5 mm 3000 mm ± 3,0 mm 4000 mm ± 4,0 mm Pogreške moraju biti međusobno udaljene najmanje 250 mm veličina tiska 2000 mm ± 2,0 mm veličina tiska > 2000 mm ± 4,0 mm bez ograničenja Odstupanje u boji vidi točku 4 * Pogreške koje su 0,5 mm (zvjezdano nebo; najmanje pogreške u emajlu) dopuštene su i u pravilu se ne uzimaju u obzir. ** Pri sitnom dekoru (otisnuta jedinica manja od 5 mm) može doći do tzv. Moireovog efekta. Zato je potreban dogovor s proizvođačem. *** Tolerancija položaja dizajna mjeri se iz referentne točke. Za geometrijske likove ili za tiskanje točaka ili pravokutnika manjih od 3 mm i za tisak rastera (površina tiskanja od 0 do 100 %) moraju se uzeti u obzir i sljedeće napomene: Pri pogledu na točke, crte ili likove te veličine, s minimalnim prekidima čovjekovo oko je vrlo kritično. Tolerancije u geometriji likova ili u razmacima između njih mjere se u desetinkama milimetra, a pri ocjenjivanju će davati dojam kao da su to velika odstupanja. O području primjene i mogućnostima izrade kupac se mora posavjetovati s proizvođačem. 304

307 X Š Površina s tiskom Površina bez tiska ŠL Y VL V Slika 1 dodatak Tablici 1 (dimenzijske tolerancije pri djelomično emajliranim staklima) i Tablici 2 (tolerancije veličina likova kod tiskanim staklima) Legenda: Š - širina stakla V - visina stakla ŠL - širina emajla pri djelomičnom emajliranju (Tablica 1) od. širina lika pri tiskanom staklu (Tablica 2) VL - visina emajla pri djelomičnom emajliranju (Tablica 1) od. visina lika pri tiskanom staklu (Tablica 2) X,Y - odmak motiva od. djelomično emajliranog područja od staklenog ruba (položaj motiva) 4. Procjenjivanje vrijednosti gravure u boji Odstupanje u nijansama boje u pravilu se ne može izbjeći. Ono nastaje iz različitih uzroka na koje se ne može utjecati. Zbog različitih utjecaja, koji su navedeni u nastavku, pri različitim uvjetima osvjetljenja ili različitim kutovima promatranja dva emajlirana stakla vidi se razlika u boji. Promatrač može subjektivno ocijeniti razliku kao smetnju ili kao prihvatljivu Vrste bazičnog stakla i utjecaj boje U pravilu se kao bazično staklo koristi float staklo. To znači da ima vrlo ravnu površinu od koje se svjetlost snažno odbija. To staklo može na svojoj površini imati dodatno i različite nanose poput: zaštite od sunca, koja značajno povećava refleksiju svjetlosti, nanosa koji smanjuju refleksiju stakla ili ornamentna stakla sa slabim strukturnim dekorom. Tome treba pribrojiti i vlastitu boju stakla; ona jako ovisi o debljini i vrsti stakla (obojeno u masi ili staklo kojemu je oduzeta boja). Boja za emajliranje sastavljena je od anorganskih elemenata (pigmenata u boji). Oni definiraju krajnju boju emajla, a njihove karakteristike nikada nisu konstantne. Pigmenti su pomiješani s "fritom" (u principu je to staklo u prahu). Tijekom postupka kaljenja fritovi omrežavaju pigmente i spajaju se sa staklenom površinom. Tek nakon tog pirolitičkog postupka boja emajla dobiva svoj konačni izgled. Boje su tako postavljene da se nakon što površina stakla dostigne temperaturu između 600 i 620 C, za nekoliko minuta stale u staklo. Taj "temperaturni otvor" vrlo je uzak i zato se, prvenstveno kod stakala različite veličine, pri svakom ponavljanju ciklusa teško točno ponavlja

308 6.9.7 Uz to treba uzeti u obzir i tehnologiju nanošenja boje na staklo. Sitotiskom se boje sigurno nanose u tanjim slojevima i zato manje pokrivaju nego one koje su nanesene pomoću valjaka Vrsta svjetlosti pri kojoj se promatra Svjetlosni uvjeti se, ovisno o godišnjem dobu, dobu dana i trenutnom vremenu, stalno mijenjaju. Spektralne boje iz svjetlosti koje putuju kroz različite medije (zrak, gornja površina i debljina stakla) i zatim padaju na boju u području vidljive svjetlosti ( nm) imaju različitu intenzivnost. Već na gornjoj površini se, ovisno o upadnom kutu, veći ili manji dio svjetlosti odbije. Spektralne boje, koje zatim padaju na boju emajla, pigmenti u boji djelomično reflektiraju, a jedan dio apsorbiraju. Zbog svega toga boje, ovisno o izvoru svjetlosti, imaju promjenjiv izgled Promatrač i način promatranja Čovjekovo oko različito se odaziva na različite boje. Dok se pri plavim tonovima primjećuju već vrlo male razlike, razlike u zelenim tonovima su dosta neprimjetne. Sljedeći elementi, koji utječu na procjenu vrijednosti, su kut promatranja, veličina objekta promatranja i prvenstveno način na koji stoje objekti koje uspoređujemo. Iz gore navedenih razloga je jasno da nije moguće objektivno ocjenjivanje i procjena vrijednosti razlika u boji. Objektivni način procjene vrijednosti zato može biti samo mjerenje razlika u boji. Mjerenja se temelje na uvjetima (vrsta stakla, boja, svjetlost) koji su bili prethodno precizno definirani. U slučaju da kupac zahtijeva objektivno mjerilo za procjenu vrijednosti dojma boje, u početku je potreban dogovor s proizvođačem, a u nastavku se postupak odvija sljedećim redoslijedom: izrađuju se uzorci s jednim ili više nijansi boja odabire se jedna ili više boja s kupcem se pomoću CIELAB sustava boja određuju tolerancije u odstupanju boja: L* < = 1,0 C* < = 0,6 H* < 0 0,5, mjereno pri svjetlosti D 65 (dnevna svjetlost) s d/80 geometrija kugle, 10 normalni promatrač, sjaj uključen. Mjerenja se međusobno mogu uspoređivati ako su rezultat mjerenja kod istog proizvođača. provjeravanje mogućnosti dobavljača, ak je sposoban realizirati narudžbu u dogovorenim tolerancijama (opseg posla, zalihe boja.) kupac potvrđuje uzorak izrađen u mjerilu 1 : 1 realizacija narudžbe u dogovorenim tolerancijama 306

309 5. Ostale upute Ostale karakteristike ovih proizvoda mogu se sumirati iz odgovarajućih europskih standarda. To su: SIST EN za kaljeno staklo SIST EN 1863 za djelomično kaljeno staklo Proizvođač pridržava pravo na odstupanja i promjene ako su one rezultat naprednije tehnike. Ako kupac namjerava upotrijebiti kaljeno ili djelomično kaljeno i tiskano ili djelomično tiskano staklo za daljnju ugradnju u lijepljeno staklo, a pritom će biti površine s bojom u lijepljenom staklu na poziciji 3 ili 4, o tome mora razgovarati s proizvođačem. To vrijedi prvenstveno za nanose boje kojima se imitira gravirano staklo. Taj učinak može se znatno smanjiti ili čak nestati, zbog debljine stakla, a u prvom redu zbog folije. Efekt "graviranja" zato je prikladan samo za pozicije 1 i 4. Na staklo se mogu nanositi i posebne boje: tzv. metalne boje, boje za protuklizni tisak ili mješavine različitih boja. O posebnostima tih boja i njihovom izgledu treba razgovarati s proizvođačem. Emajlirana ili tiskana stakla mogu biti samo kaljena ili djelomično kaljena stakla. Kasnije dorade ili obrade tih stakala mogu bitno utjecati na njihove karakteristike. Zato nisu dopuštene. Emajlirana stakla mogu nastupiti kao jednostruko ostakljenje ili kao sastavni dio izolacijskog, odnosno lijepljenog stakla. U tom slučaju korisnik mora uzeti u obzir konkretne upute, norme i smjernice. Na emajliranim staklima u izvedbi kaljenog stakla može se izvesti HS test (kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem). Nužnost HS-testa provjerava korisnik i o tome obavještava proizvođača. Statične vrijednosti emajliranih stakala manje su od vrijednosti kaljenih od. djelomično kaljenih stakala koja nisu emajlirana od. tiskana

310 6.9.8 Čišćenje stakla Uvod Staklo može podnijeti mnogo toga, ali ne sve! Staklo, koje je dio fasade, izloženo je prirodnoj nečistoći, ali i nečistoći uvjetovanoj gradnjom. AKo običnu nečistoću u redovitim intervalima odstranjujemo uobičajenim metodama čišćenja, ona za staklo ne predstavlja posebne poteškoće. Zbog vremena, lokacije, podneblja i građevinske situacije na staklu može doći do snažnijeg kemijskog i fizikalnog taloženja nečistoće. U takvim slučajevima čišćenje mora biti stručno. S namjenom da bismo barem smanjili nečistoće, ako ih već ne možemo spriječiti, tijekom životnog vijeka stakla, ovim pismenim uputama dajemo i objašnjenja o stručnom i odgovarajućem načinu čišćenja različitih vrsta stakla. Načini čišćenja stakla Tijekom građenja Tijekom građevinskih radova već u osnovi treba spriječiti da ugrađeno staklo dođe u doticaj s bilo kakvom agresivnom nečistoćom. Ako do toga ipak dođe, izvođač je mora odmah nakon nastanka odstraniti neagresivnim sredstvom. Posebno su opasni betonsko ili cementno blato te mort. Sve te komponente jako su alkalne i mogu izazvati izjedanje stakla. Ako se odmah ne odstrane velikom količinom vode, može se dogoditi da će staklo izgubiti sjaj i prozirnost. Ostatke prašine i sitnih djelića sa stakla treba odstraniti stručno, a pri tome se ni u kojem slučaju ne smije koristiti suhi postupak. Poslodavci su, zbog svojeg neposrednog sudjelovanja i odgovornosti za zaštitu, obvezni uređivati zajednički utjecaj pojedinih obrtničkih struka, prvenstveno onih koje će biti aktivne na objektu i nakon dovršenja ostakljenja. Nastanak nečistoće može se smanjiti na najmanju moguću mjeru ako se pojedine faze rada ispravno planiraju, odnosno ako se, po potrebi, zahtijevane zaštitne mjere (primjerice postavljanje zaštitnih folija ispred prozora, odnosno fasadnih površina). Namjena takozvanog "prvog čišćenja" objekta jest odstranjivanje nečistoće čiji je nastanak povezan neposredno s izvođenjem radova, a ne sva nečistoća koja se sakupljala tijekom kompletnih građevinskih radova. Tijekom upotrebe Kako bi staklo očuvalo svoje značajke tijekom životnog vijeka, mora se redovito čistiti na odgovarajući način u prikladnim vremenskim intervalima. 308

311 Općenito Upute za čišćenje vrijede za sve vrste stakala koje se ugrađuju u objekte. Pri čišćenju stakla moraju se uvijek koristiti velike količine, po mogućnosti čiste vode. Na taj način će se spriječiti da čvrsti djelići nečistoće izgrebu staklene površine. Kao ručni alat mogu se koristiti meke i čiste spužve, krpe od kože ili umjetnog materijala ili otirači za vodu. Za učinkovitije čišćenje vodi se mogu dodavati neutralna sredstva za čišćenje ili obična sredstva za staklo koja se koriste u kućanstvu. Za odstranjivanje masnoće ili ostataka brtvila koriste se otpala poput špirita ili izopropanola. Inače u pravilu među svim kemijskim sredstvima za čišćenje treba izbjegavati ona koja sadrže alkalne lužine, kiseline ili elemente koji su povezani s fluorom. Od korištenja oštrih metalnih alata (noževi, britvice) na staklenim površinama mogu nastati ogrebotine. Ako se tijekom čišćenja primijeti da se nekim postupkom izazivaju oštećenja na staklu, to treba odmah prekinuti i posavjetovati se s dobavljačem stakla. Na poseban način oplemenjena stakla i stakla s nanosima Stakla navedena u nastavku, koja su na poseban način oplemenjena ili na vanjskoj površini imaju funkcionalni nanos, proizvodi su visoke kvalitete koji tijekom čišćenja zahtijevaju posebnu brigu i pažnju. Oštećenja, koja se mogu izazvati tijekom čišćenja, na tim su staklima posebno primjetna, a istovremeno se time može smanjiti njihova funkcionalnost. Po potrebi se moraju uzeti u obzir, prije svega pri proizvodima s vanjskim nanosom, i posebne upute proizvođača vezane za čišćenje. - Vanjski nanos (pozicija 1) imaju neka stakla sa zaštitom od sunca. Obično se raspoznaju po visokom odbijanju svjetlosti. Ta stakla su često i kaljena (parapeti). - Nanos s vanjske i unutarnje strane ostakljenja (pozicija 1 i 4) imaju stakla s jako smanjenim odbijanjem svjetlosti. Takva stakla se teško prepoznaju. - Poseban primjer predstavljaju stakla, koja imaju s vanjske ili unutarnje strane (pozicija 1 i 4) poseban nanos za zaštitu od topline. U slučaju posebnih prozorskih konstrukcija ti nanosi iznimno ne mogu biti okrenuti prema međuprostoru izolacijskog stakla. Mehanička oštećenja na tim nanosima uglavnom su vidljiva kao crtkaste mrlje zbog neznatno hrapave površine. - Površine, koje mogu odbijati nečistoće ili se mogu same očistiti, vizualno su jedva prepoznatljive. Radi funkcionalnosti, površina ostakljenja s takvim nanosom okrenuta je prema okolišu. Mehanički izgreban nanos ne predstavlja samo vizualno oštećenja, već je na tom mjestu jako smanjena i njegova sposobnost automatskog čišćenja. Osim toga, te površine ne smiju dolaziti u dodir sa silikonima ili masnoćama. Zato gumeni uređaji za čišćenje stakla ne smiju biti masni, ne smiju sadržavati silikone i na njima ne smije biti ostataka stare nečistoće u obliku čvrstih djelića. - Kaljena i djelomično kaljena stakla po važećim propisima moraju imati trajno otisnut znak za sigurnosno staklo, a istovremeno, naravno, imaju na jednoj od površina i neki od nanosa. Posljedica dodatnog oplemenjivanja pri kaljenom staklu jest da njegove površine nemaju tako iznimno dobru planimetriju kao što je ima obično zrcalno staklo. U mnogim slučajevima se odgovarajućim propisima zahtijeva njegova upotreba (ugradnja)

312 Površina kaljenog stakla, u usporedbi s površinom zrcalnog stakla, promijenjena je zbog termičkog postupka. U staklu se uspostavlja profil napona koji izaziva veću čvrstoću na savijanje. Posljedica toga su drukčije površinske značajke stakla. Opisana dodatno oplemenjena stakla i stakla s nanosima proizvodi su visoke kvalitete, koji pri čišćenju zahtijevaju brižno i pažljivo postupanje. Dodatne upute Kada za odstranjivanje oštećenja na staklenim površinama koristimo prijenosne strojeve za poliranje, moramo biti svjesni da se poliranjem skida dosta staklene mase. Zbog toga može doći do optičkog iskrivljenja (poznato i kao "učinak leće"). Njihovo korištenje je zabranjeno na oplemenjenim staklima i staklima s nanosima. Kasnije poliranje kaljenog stakla može izazvati smanjenje čvrstoće, a zbog toga se može smanjiti sigurnost građevinskog elementa Inače: Prianjanje na staklenim površinama nije potpuno ravnomjerno. To je posljedica atomarnih mikropromjena koje nastaju na mjestima na kojima su bile etikete i koje su nastale zbog otisaka vakuumskih prijenosnih uređaja, ostataka brtvila ili otisaka prstiju. Ta pojava primjetna je samo kada je staklo mokro, dakle i pri čišćenju stakla. 310

313

314 7 Upute za ostakljivanje Općenito Područje primjene Zadatak Jamstvo za kvalitetu i trajnost izolacijskih stakala REFLEX (RX) 7.2 Tehnički pravilnici 7.3 Smjernice za rukovanje izolacijskim staklom (transport, skladištenje i ugradnja) Upute za upotrebu troslojnog izolacijskog stakla 7.4 Dodatni zahtjevi Ostakljenja koja su izložena izvanrednim termičkim i/ili dinamičkim opterećenjima Ostakljenja staklima sa dodatnim slojevima i masovno obojanih stakala u kliznim vratima i prozorima Transport i ugradnja na većim nadmorskim visinama Staklene ograde Izolacijsko staklo s otvorenim brtvljenjem po rubovima Ograničenja savijanja izolacijskog stakla REFLEX Izolacijska stakla sa spojnim vertikalnim rubovima Izolacijska stakla malih dimenzija Stakla s toplinskom zaštitom RX WARM Visoko selektivna stakla sa sunčevom zaštitom RX SUN Stakla sa zvučnom zaštitom RX PHONE Izolacijska stakla s ukrasnim profilima RX SAFE sigurnosna izolacijska stakla i stakla sa sigurnosnom petljom Parapetni elementi REFLEX Odstupanja u boji Lom stakla Površinska oštećenja na staklu Očuvanje kvalitete 312

315 7.1 Općenito Područje primjene U pravilu se pri ostakljivanju svim vrstama stakala moraju poštivati upute proizvođača, zato u nastavku opisane Smjernice imaju značenje i ulogu Tehničkog propisa. Upute za ostakljivanje namijenjene su svima koji koriste proizvode i usluge poduzeća REFLEX. S njima želimo informirati korisnike o pravilnom načinu rukovanja, ugradnji i upotrebi stakla. Samo na taj način možemo spriječiti negativan utjecaj korisnika putem neispravnog postupanja na kvalitetu dobavljenog stakla. Upute vrijede za sve proizvode od stakla koji su namijenjeni za ugradnju u prozorske i fasadne elemente u visokogradnji. Pritom krećemo od pretpostavke da su spomenuti elementi izrađeni od odabranih i u praksi već ispitanih materijala, odnosno profila. Korisnici naših proizvoda mogu se pozivati na našu izjavu o garanciji za kvalitetu isključivo pod uvjetom da su pri radu i upotrebi poštovali odredbe ovih Smjernica. Pritom je, naravno, preduvjet da zahvatima, bez obzira na to je li to radi naknadne prerade ili oštećenja, nisu utjecali na samo staklo ni na njegovo brtvljenje po rubovima Zadatak 7.1 Smjernice, odnosno upute, sastavljene su tako da omogućuju savršeno izvođenje ostakljenja - s tehničkog, fizikalnog i građevinskog aspekta. Moramo biti svjesni da će ostakljenja samo uz uvažavanje uputa očuvati svoju višenamjensku funkcionalnost, a istovremeno na njima neće nastati prijevremena oštećenja. 313

316 7.1.3 Jamstvo za kvalitetu i trajnost izolacijskih stakala REFLEX (RX) Pozivanje naših ugovornih partnera na jamstvo ograničeno je na pravo na otklanjanje nedostataka u smislu popravka, odnosno na zamjensku dobavu novog proizvoda. Kupac mora nedostatke koje je primijetio prijaviti u pismenom obliku odmah nakon preuzimanja robe. Rok za otklanjanje nedostataka, odnosno zamjensku dobavu predmet je dogovora obje ugovorne strane. Ako i nakon te mjere dobavljena roba ne odgovara zahtijevanim kriterijima, kupac ima pravo na povrat vrijednosti, odnosno na raskid ugovora. Isključeno je pravo kupca na povrat troškova za štetu koja nastane zbog pogrešne odluke o popravku, odnosno zamjenskoj dobavi ili zbog prekasnog poduzimanja aktivnosti. 2. Poduzeće REFLEX svojim neposrednim partnerima daje (uzimajući u obzir ograničenja navedena u točki 1) za izolacijsko staklo 5 godina jamstva da se staklene površine u međuprostoru neće orošavati (da se na njima neće pojaviti kondenzacija vodene pare). Jamstvo počinje teći danom dobave i vrijedi pod uvjetom da je kupac poštivao odredbe i upute za ostakljivanje. 3. Preduvjet za pozivanje na jamstvo je da kupac osim REFLEX-ovih smjernica za ugradnju poštuje i opće priznate tehničke zakonitosti i standarde te da na dobavljenom staklu nisu bili obavljeni nikakvi zahvati u smislu obrade ili dorade. 4. Jamstvo ne vrijedi u slučajevima da je izolacijsko staklo ugrađeno u mobilna sredstva ili u zamrzivače. Jamstvo isto tako ne vrijedi (kao što je običaj u djelatnosti) u nekim slučajevima posebnih kombinacija. Zato za kombinacije s nekim ornamentnim staklima s vrlo jakim ili vrlo slabim ornamentnim uzorkom te za žičano staklo vrijede posebne smjernice. Ako prvi kupac ili njegov klijent izvozi izolacijsko staklo, ovo jamstvo vrijedi samo u slučaju našeg pismenog odobrenja. 5. Izdano jamstvo obvezuje poduzeće REFLEX da otkloni nedostatke, odnosno da besplatno zamijeni reklamirani proizvod. Svi dodatni zahtjevi su isključeni, osim kada se radi o jamstvima navedenim u točki Eventualne nedostatke otkrivene u jamstvenom razdoblju, kupac mora pismeno prijaviti u roku od 6 mjeseci. 314

317 7.2 Tehnički pravilnici Sastavni dio Uputa za ostakljivanje su i standardi i propisi navedeni u nastavku. Za stručno provođenje ostakljenja njihova je primjena nužna. Standardi DIN Radovi ostakljenja SIST EN : Eurokod 1: Utjecaji na konstrukcije 1-3. dio: Opći utjecaji Opterećenje snijegom Nacionalni dodatak SIST EN : Eurokod 1: Utjecaji na konstrukcije 1-4. dio: Opći utjecaji Opterećenje vjetrom Nacionalni dodatak DIN 7863 Bezćelijski elastomerni brtveni profili za prozore i fasade DIN Prozor, propusnost fuga, brtvljenje prilikom nevremena i mehanička opterećenja DIN Ventilirana obloga vanjskog zida DIN Brtvljenje ostakljenja brtvenim materijalima EN 1279 Staklo u građevinarstvu: Izolacijsko staklo EN Staklo u građevinarstvu: Lijepljeno i sigurnosno lijepljeno staklo EN Staklo u građevinarstvu: Sigurnosno kaljeno staklo EN 1863 Staklo u građevinarstvu: Djelomično kaljeno staklo EN Staklo u građevinarstvu: Sigurnosno kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem Priznata tehnička pravila Smjernice za rukovanje izolacijskim staklom IFT Rosenheim Skupine opterećenja za ostakljivanje prozora, ift smjernica VE 06/01 IFT Rosenheim - Smjernice za ostakljivanje drvenih prozora bez podložne trake IGH Hadamar Tehničke smjernice i upute Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla u građevinarstvu Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete emajliranog i tiskanog stakla Brošura Udruživost materijala pri izradi i montaži izolacijskog stakla Brošura Čišćenje stakla Tehnički pravilnik za primjenu linijski učvršćenih ostakljenja (TRLV) Tehnički pravilnik za primjenu ostakljenja koja čuvaju od pada u dubinu (TRAV) Tehnički pravilnik za dimenzioniranje i izvedbu točkasto učvršćenih ostakljenja (TRPV)

318 7.3 Smjernice za rukovanje izolacijskim staklom (transport, skladištenje i ugradnja) 0.0 Uvod 7.3 Izolacijsko staklo sastavljeno je od minimalno dva stakla međusobno povezana brtvljenjem po rubovima kojim se međuprostor hermetički zatvara. Izolacijsko staklo je fiksno izmjerena komponenta za primjenu u građevinarstvu s minimalno dvostranim linijskim učvršćenjem (1); (2). Proizvođač prozora ili fasada u osnovi je odgovoran za tehničku upotrebljivost svojeg proizvoda za određenu namjenu. Ta smjernica proizlazi iz pretpostavke da će transport, skladištenje i ugradnju izvoditi isključivo stručno osoblje. 1.0 Područje primjene Ova smjernica vrijedi za: transport, skladištenje i ugradnju višeslojnog izolacijskog stakla u skladu s EN U ovoj smjernici opisane su potrebne mjere za očuvanje trajnosti brtvljenja, odnosno tehničke upotrebljivosti brtvljenja po rubovima. Ove smjernice pravno su obvezujuće ako proizvođač izolacijskog stakla ili ugovorni partner u kupoprodajnom ugovoru referira na njih ili se dogovori o pojedinačnom slučaju. One ne zamjenjuju standard, primjenjive tehničke pravilnike ili zakonske odredbe o korištenju izolacijskog stakla. Na kraju smjernica nabrojene su neke važnije stručne informacije. 2.0 Osnovni zahtjevi Brtvljenje po rubovima ne smije biti oštećeno. Njegova zaštita je bezuvjetna pretpostavka za očuvanje funkcije. Moramo izbjegavati sve štetne utjecaje. To vrijedi od dana dobave za skladištenje, transport i ugradnju. Štetni utjecaji, između ostalog, mogu biti: stalni nastanak vode na brtvljenju po rubovima UV zračenje neplanirane mehaničke napetosti nekompatibilni materijali ekstremne temperature. Građevinsko-fizikalna funkcija, mehaničke značajke, elementi umetnuti u međuprostor između stakala, optička svojstva, kao i lom stakla nisu predmet ove smjernice. 316

319 3.0 Transport, skladištenje i rukovanje Transport se obično izvodi na stalcima ili u sanducima. 3.1 Transport na stalcima Stakla na transportnim stalcima moraju biti zaštićena. Pritom zbog zaštitnih uređaja, odnosno pomagala, na stakla ne smije djelovati nikakav nedozvoljeni pritisak. 3.2 Transport u sanducima Slika 1 Područje a (bočno prekrivanje staklenog ruba s vanjske strane) je visina koja teče od ruba stakla do vidljivog područja izolacijskog stakla. Neovisno o zahtjevima u standardu, u odnosu na učvršćivanje stakla mora se spriječiti da u ugrađenom stanju prirodna dnevna svjetlost pada na područja a ili b. U protivnom se mora naručiti izolacijsko staklo s brtvljenjem po rubovima otpornim na UV zrake, odnosno zaštititi brtvljenje po rubovima od UV zračenja. Za sanduke, kao i za laku ambalažu, koja nije namijenjena djelovanju statičkih ili dinamičkih opterećenja u svakom pojedinačnom slučaju treba pažljivo provjeriti. Sanducima možemo rukovati ručno ili, primjerice, upotrijebiti transportne trake. Skladištenje ili odlaganje može se izvesti samo u okomitom položaju na odgovarajućim stalcima ili uređajima. Ako se slaže više stakala, obvezni su međuslojevi (na primjer papir, ublaživači, pluto). Općenito se izolacijsko staklo na gradilištu mora zaštititi od štetnih kemijskih ili fizikalnih utjecaja. 7.3 Odgovarajućim potpunim pokrivanjem izolacijsko staklo se mora zaštiti na otvorenom, od dugotrajne vlage ili sunčevog zračenja. 317

320 4.0 Ugradnja Svako dobavljeno staklo mora se pregledati prije ugradnje. Oštećeno staklo ne smije se ugrađivati. Izolacijska stakla u pravilu su elementi za ispunu, a to znači da nemaju nosivu funkciju. Njihova vlastita težina i vanjska opterećenja koja na njih djeluju moraju se prenijeti dalje na okvir ili nosivu konstrukciju stakla. Ove smjernice ne obuhvaćaju drukčije sustave za ostakljivanje, primjerice točkasto pričvršćene ili lijepljene sustave. Za njih postoje drukčiji zahtjevi s obzirom na konstrukciju brtvljenja po rubovima. Zahtjevi, materijali, veličine i oblici određeni su smjernicom (3) ili izjavom proizvođača podložaka. Podloške mogu biti izrađene od odgovarajućeg drveta, umjetne mase ili nekog drugog prikladnog materijala, moraju imati dovoljnu trajnu tlačnu čvrstoću i rub stakla se od njih ne smije krhati. 5.0 Podloške 7.3 Podloška za ostakljivanje je kontaktno mjesto između stakla i okvira. Tehnika postavljanja podloške prikazana je u dijelu (3). Podlaganje, odnosno podloške trebaju osiguravati slobodni prostor staklo-utor radi održavanja izravnavanja tlaka pare (dugotrajna kondenzacija), radi ventilacije i eventualne odvodnje. Općenito se za ugradnju izolacijskog stakla moraju koristiti odgovarajuće podloške za ostakljivanje, odnosno podložni mostići. Sva stakla u višeslojnom izolacijskom staklu moraju biti podložena u skladu s općeprihvaćenim pravilima tehnike (3). Podloška za ostakljivanje Slika 2 Podloške ne smiju mijenjati svoja svojstva i svojstva izolacijskog stakla tijekom životnog vijeka, slabjeti funkcije zbog materijala korištenih za brtvljenje i lijepljenje, kao i zbog vlage, ekstremnih temperatura ili drugih utjecaja. 318

321 6.0 Mehanička opterećenja U ugrađenom stanju na višeslojna izolacijska stakla djeluju dinamička i trajna opterećenja vjetra, snijega, gužve itd. Ta opterećenja odvode se u okvire, a pritom se savijaju okviri i rub ostakljenja. To savijanje izaziva posmične sile u brtvljenju po rubovima izolacijskog stakla. Kako ne bi bila ugroženo trajno brtvljenje po rubovima moraju se uzeti u obzir sljedeća ograničenja: Savijanje brtvljenja po rubovima višeslojnog izolacijskog stakla pravokutno na površinu u području jednoga ruba, uz maksimalna opterećenja, ne smije biti više od 1/200 dužine ruba stakla, odnosno maksimalno 15 mm. Okvir zato mora biti dimenzioniran na odgovarajući način. 7.0 Utor, brtvljenje i izjednačavanje tlakova Kvalitetnim su se pokazali sustavi ostakljivanja koji odvajaju prostor utora od prostorne klime. Za srednjeeuropske uvjete izvodi se ventilacija prostora utora s atmosferske strane. Razmjena zraka sa strane prostora u prostor utora uglavnom se mora sprječavati. 8.0 Standardi, smjernice, pravilnici (trenutno važeći) 1) TRAV Tehnički pravilnik za primjenu ostakljenja koja čuvaju od pada u dubinu 2) TRLV Tehnički pravilnik za primjenu linijski učvršćenih ostakljenja 3) Tehnička smjernica br. 3 Podlaganje jedinica za ostakljivanje, IGH Hadamar 4) Tehnička smjernica br. 17 Ostakljivanje izolacijskim staklom, IGH Hadamar 5) EN Staklo u građevinarstvu: Izolacijsko staklo, potvrđivanje sukladnosti 6) DIN Brtvljenje ostakljenja brtvenim materijalima; Zahtjevi za utore pri ostakljivanju brtvenim materijalima 7) DIN Brtvljenje ostakljenja brtvenim materijalima; Sustavi ostakljivanja 8) Skupine opterećenja za ostakljivanje prozora, ift smjernica VE 06/01 9) Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla u građevinarstvu 10) Brošura Čišćenje stakla Ove smjernice izdalo je Savezno udruženje za pločasto staklo : Bundesverband Flachglas e. V. Mülheimer Straße 1, D Troisdorf

322 7.3.1 Upute za upotrebu troslojnog izolacijskog stakla Uvod Propis o uštedi energije (EnEV u Njemačkoj i Pravilnik o učinkovitom iskorištavanju energije u zgradama u Sloveniji) najvažniji je pravilnik savezne vlade u naporima za učinkovitu potrošnju energije u novogradnjama i postojećim zgradama. Pravilnik služi za prijenos smjernica za energijsku učinkovitost EU. Novo izdanje pravilnika planirano za i predviđa se da će pooštriti razinu zahtjeva u odnosu na iskorištavanje energije za 30 %. Da bismo ubuduće mogli postići te zahtjeve, potreban je velik broj inovacija, i na području stakla, prozora i fasade. Važan doprinos za poboljšanje toplinsko-tehničkih svojstava prozora i fasada pritom će imati upotreba troslojnih izolacijskih stakala u znatno većem opsegu nego do sada. Savezno udruženje za pločasto staklo i njegovi članovi podržavaju napore savezne vlade za još učinkovitijim postupanjem sa spomenutim izvorima energije. Troslojna izolacijska stakla na tržištu su već više od 10 godina prihvaćen i priznat proizvod, ali su do sada bila korištena, odnosno ugrađivana samo u ograničenom opsegu. Proizvodnja troslojnog izolacijskog stakla, u mnogo većem opsegu, ima velik utjecaj na proizvodnu tehnologiju, a time i osiguravanje mjerila kvalitete. Široko prihvaćena upotreba troslojnog izolacijskog stakla u prozorima i fasadama zahtijeva uvažavanje i priznavanje mnogo različitih aspekata. Zadatak ovih uputa jest odgovoriti na veliki broj pitanja. Njihovo uvažavanje preporučuje se proizvođačima i daljnjim korisnicima. 2.0 Troslojna izolacijska stakla 2.1 Struktura i sastav troslojnog izolacijskog stakla Troslojnim izolacijskim staklom postižu se U g vrijednosti koje se nalaze osjetno ispod 1,0 W/m 2 K. Pritom sastav troslojnog izolacijskog stakla mora sadržavati dva stakla s niskoemisijskim slojem, okrenuta u međuprostor (MSP). Osim toga potrebno je i punjenje plemenitim plinom u oba međuprostora. 2.2 Standardni proizvodi Za standardne proizvode mora biti na raspolaganju dovoljna količina potrebnih sirovina i poluproizvoda. Kripton, pa čak i ksenon, kao plinovi za punjenje s ciljem dostizanja nižih U g vrijednosti, nisu na raspolaganju u dovoljno velikim količinama da bismo ih mogli koristiti pri troslojnom izolacijskom staklu kao standardne sirovine. Zato se u pravilu koristi argon. Kao standardni sastav troslojnog izolacijskog stakla preporučuje se sljedeći sastav stakla: 4/12/4/12/4 s dva visoko toplinski zaštitna sloja (Low-e) na pozicijama 2 i 5, kao i punjenje argonom u oba međuprostora. 2.3 Postignute U - vrijednosti Troslojno izolacijsko staklo sastava 4/12/4/12/4, s dva visoko toplinski zaštitna sloja (Low-e), stupnja emisije ε n ~ 0,03 (stanje tehnike) i punjeno argonom (koncentracija plina 90 %) u oba međuprostora pri izračunu prema EN 673 dostiže Ug vrijednost od 0,7 W/m 2 K. 320

323 Bez daljnjih mjera za poboljšanje toplinsko-tehničkih svojstava iz toga u skladu s EN , Tablica F.1 za prozore s različitim okvirima dobivamo sljedeće U w - vrijednosti: - U f = 1,8 W/m 2 K: U w = 1,2 W/m 2 K - U f = 1,4 W/m 2 K: U w = 1,1 W/m 2 K Moguće mjere za daljnje poboljšanje toplinski-tehničkih svojstava prozorskih konstrukcija su na primjer: poboljšanje toplinsko-tehničkih svojstava profila okvira upotreba toplinsko-zaštitnih izolacijskih stakala s poboljšanim toplinsko-tehničkim brtvljenjem po rubovima (takozvani topli rub). Tom mjerom u pravilu se postiže poboljšanje U w vrijednosti za 0,1 W/m 2 K. toplinsko-tehničko poboljšanje sustava ostakljenja, na primjer dubljim učvršćenjem stakla. 2.4 Dostignute g vrijednosti Opisanim standardnim proizvodom za troslojno izolacijsko staklo dostiže se ukupni prolaz energije (g-vrijednost) od približno 50 %, odnosno približno 0,50, budući da upotrebom osnovnog stakla i dodatnog sloja vrijednost može neznatno odstupati. 2.5 Bilanca U-vrijednosti Bilanca toplinskih gubitaka (opisanih U vrijednošću) i solarnog dobitka topline (opisanog g vrijednošću) je odlučujuća za uštedu energije s troslojnim izolacijskim staklom, odnosno građevinskim elementom prozorom. Bilanca U vrijednosti za prozore može se izračunati prema: U w.eq = U w S g Koeficijent S za dobitke solarne topline ovisi o strani svijeta prema kojoj je ugrađeno troslojno izolacijsko staklo, odnosno prozor. U skladu s DIN-V koriste se sljedeće vrijednosti: S = 2,1 W/m 2 K orijentacija na jug S = 1,2 W/m 2 K orijentacija na istok/ zapad S = 0,8 W/m 2 K orijentacija na sjever Tim vrijednostima postiže se, za opisane standardne proizvode troslojnog izolacijskog stakla, pri U-vrijednosti prozorskog okvira U f = 1,4 W/m 2 K i vrijednošću prozora U w = 1,1 W/m 2 K (vidi poglavlje 2.3), sljedeće U w-vrijednosti bilance, koje opet, u pojedinim slučajevima, mogu neznatno odstupati zbog upotrijebljenog osnovnog stakla i dodatnog sloja: U w.eq = 0,05 W/m 2 K orijentacija na jug U w.eq = 0,5 W/m 2 K orijentacija na istok/ zapad U w.eq = 0,7 W/m 2 K orijentacija na sjever 3.0 Faktori koji utječu na trajnost 3.1 Međuprostor i dimenzije stakla (površina, omjer stranica) Opterećenje sustava raste s veličinom, odnosno širinom međuprostora (klimatski učinak, vidi poglavlje 5.2). Dva međuprostora troslojnog izolacijskog stakla svojim se djelovanjem zbrajaju najmanje tako, kao da je to samo jedan neprekinut prostor između stakala. Koja opterećenja na staklo i brtvljenje po rubovima slijede iz toga ovisi o formatu. Primjerice mala, uska stakla (omjer stranica 1:3) imaju najveća opterećenja na staklo i brtvljenje po rubovima

324 7.3.1 Za standardno korištenje troslojnog izolacijskog stakla u prozorima međuprostor od 2 x 12 mm je tehnički najprikladnija dimenzija. Manji međuprostori izazivaju (uz korištenje argona kao plina za punjenje) više U g vrijednosti; veći međuprostori veća opterećenja stakla i brtvljenja po rubovima. 3.2 Prekrivanje poleđine Mehanička opterećenja na brtvljenje po rubovima su viša pri troslojnom izolacijskom staklu. Zato prekrivanje poleđine treba biti još veće, posebno kod uskih formata. 3.3 Dimenzioniranje stakla U osnovi vrijede svi standardi i smjernice kao i pri dvoslojnom izolacijskom staklu. Zbog spomenutih većih opterećenja na posebna pitanja o dimenzioniranju stakla može se odgovoriti pomoću softvera za statiku (primjerice rješenje za područje GLASTIK koje izdaje BF). Primjerice, faktori koji povećavaju opterećenja su asimetrični sastav stakla ili korištenje posebnih stakala ili apsorpcijskih stakala. Ukrasno ili žičano staklo pritom ima još nižu mehaničku čvrstoću od float stakla. 3.4 Površine s dodatnim slojevima Preporučuje se da dodatni sloj na oba vanjska stakla bude okrenut prema međuprostoru (strana sloja 2 i 5). Kaljenje srednjeg stakla bez dodatnog sloja općenito nije potrebno. Ako jest, primjerice zbog utjecaja na g- vrijednost troslojnog stakla, sloj na srednjem staklu (strana sloja 3 i 5, odnosno 2 i 4) i to srednje staklo mora biti kaljeno Posebne funkcije Iskustvene vrijednosti dvoslojnog izolacijskog stakla ne mogu se, bez daljnjega, prenijeti na troslojno izolacijsko staklo. Kombinacije s posebnim funkcijama poput sigurnosti (ostakljenje nadsvjetla, ostakljenje za zaštitu od pada u dubinu), zvučna zaštita, zaštita od sunca itd., postavljaju posebne zahtjeve Sigurnost (ostakljenje nadsvjetla, ostakljenje za zaštitu od pada u dubinu) Tehnički pravilnik za linijsko učvršćena ostakljenja i ostakljenja koja štite od pada u dubinu, TRLV i TRAV, ne spominju posebno troslojno izolacijsko staklo. Zato vrijedi, prema odredbama saveznog udruženja za pločasto staklo, time općenito formuliran zahtjev za višeslojno izolacijsko staklo isto tako za troslojno, kao i za dvoslojno izolacijsko staklo. Protuprovalna ostakljenja (zaštita od bacanja predmeta, protuprovalna, neprobojna stakla i zaštita od posljedica eksplozije) te vatrootporna ostakljenja određuju se, odnosno potvrđuju za svaki primjer posebno Zvučna zaštita Zvučne zaštitne značajke mogu se kombinirati s toplinski zaštitnim značajkama troslojnog izolacijskog stakla Zaštita od sunca Značajke zaštite od sunca mogu se kombinirati s toplinski zaštitnim značajkama troslojnog izolacijskog stakla. U usporedbi s dvoslojnim izolacijskim staklom sa zaštitom od sunca mijenjaju se svjetlosne, fizikalne značajke i značajke zračenja.

325 4.0 Upute za ostakljivanje Kao i pri dvoslojnom izolacijskom staklu vrijede osnovni zahtjevi koje nalazimo, primjerice u Smjernicama za rukovanje izolacijskim staklom (transport, skladištenje i ugradnja) saveznog udruženja za pločasto staklo: zaštita od trajnog opterećenja, odnosno djelovanja vlage (izjednačavanje tlakova pare), zaštita od izravnog UV zračenja (alternativa: UV postojano brtvljenje po rubovima), kompatibilnost materijala, korištenje u uobičajenim građevinskim temperaturnim područjima i neprisilna ugradnja. Konstrukcije okvira moraju biti primjerene za preuzimanje troslojnog izolacijskog stakla. Za pogreške koje nastaju kao posljedica nepoštivanja tih osnovnih zahtjeva, ne odgovara proizvođač izolacijskog stakla. Mora se poštovati tehnička smjernica br. 17 IGH Ostakljenje izolacijskim staklom. 4.1 Podloške Funkcionalne značajke podloški za ostakljivanje moraju se zadržati kroz cijeli životni vijek. Kako bi se to osiguralo, podloške moraju biti dovoljno trajno tlačno stabilne, otporne na starenje i kompatibilne s drugim materijalima. Pri podloškama se mora paziti na to da nosiva podloška i distancer budu raspoređeni ravno i paralelno s rubom jedinice ostakljenja. Podloška mora preuzeti cijelu debljinu jedinice ostakljenja i time prenositi vlastitu težinu sva tri stakla. Podloška ne smije, u sustavima sa slobodnim prostorom utora, ometati izjednačavanje tlakova pare. Podloška isto tako ne smije izazivati odvajanje krhotina na rubu stakla. Također ne smije doći do opterećenja rubnog brtvljenja zbog otkrhnutih dijelova. Mora se poštovati tehnička smjernica br. 3 IGH Podloške za jedinice ostakljenja. 4.2 Povećavanje dubine umetanja stakla Veća dubina umetanja za troslojna izolacijska stakla, s obzirom na termički izazvane napetosti, koje povećavaju opasnost od loma stakla, prihvatljiva je pri dobro toplinski zaštićenom sustavu okvira (istraživački projekt HIWIN, djelomični projekt B: Istraživanje opasnosti od loma stakla zbog veće dubine učvršćivanja, završno izvješće iz travnja 2003., ift Rosenheim, Passivhaus Institut Darmstadt). 5.0 Druge značajke 5.1 Vanjska kondenzacija Za svako izolacijsko staklo vrijedi sljedeće: Što je manji toplinski prolaz, odnosno što je niža U g vrijednost, toliko je toplije unutarnje staklo i toliko je hladnije vanjsko staklo. To, naravno, vrijedi i za troslojno izolacijsko staklo. Osim toga, između vanjske površine izolacijskog stakla i neba permanentno se događa razmjena energije zračenja. S obzirom na individualnu situaciju ugradnje, ta razmjena energije zračenja, posebno u jasnim noćima, dovodi do dodatnog snažnog hlađenja vanjskog stakla. Ako okolni zrak uz tako pothlađenu staklenu površinu dostigne točku orošavanja, vodena para će se izlučiti u obliku kondenzata. Ta pojava u prirodi je poznata kao rosa. Orošenje će nestati čim se površina stakla zagrije više od okolnog zraka (pri pojavi prvih sunčevih zraka). Taj fenomen ne označava pogrešku, već je znak odlične vrijednosti toplinske zaštite troslojnog izolacijskog stakla

326 Zbog još bolje toplinske zaštite troslojnog izolacijskog stakla nego pri uobičajenim dvoslojnim izolacijskim staklima, mora se računati na to da će pojavljivanje kondenzata na vanjskom staklu biti još češće. Radi sprječavanja nesporazuma, kupce i potrošače treba upozoriti na taj fenomen već na početku, odnosno prije kupnje. 5.2 Klimatski učinak Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla za građevinarstvo, koje je izdalo savezno udruženje za pločasto staklo, u poglavlju opisuju Učinak dvostrukog stakla, zbog kojega se pri promjeni temperature i njihanju vanjskog tlaka, pojavi konkavno ili konveksno savijanje pojedinih stakala, a time i iskrivljenje optičkog izgleda. Zbog većeg zatvorenog volumena plina u dva međuprostora taj efekt pri troslojnom izolacijskom staklu može još jače doći do izražaja. 5.3 Vlastita boja Smjernice za procjenu vizualne kvalitete stakla za građevinarstvo, u poglavlju opisuju vlastitu boju svih staklenih proizvoda, osobito posebna stakla s dodatnim slojem. Zbog trećeg stakla i drugog sloja, vlastita boja troslojnog izolacijskog stakla može biti znatno primjetnija no pri dvoslojnom izolacijskom staklu. Ove smjernice izdalo je Savezno udruženje za pločasto staklo : Bundesverband Flachglas e. V. Mülheimer Straße 1, D Troisdorf

327 7.4 Dodatni zahtjevi Ostakljenja koja su izložena izvanrednim termičkim i/ili dinamičkim opterećenjima Oštećenja ostakljenja izazvana izvanrednim termičkim ili dinamičkim opterećenjima ne spadaju pod reklamaciju, odnosno jamstvo dobavljača. Pri tome treba paziti na sljedeće: Folije, boje unutarnje žaluzine Naknadno nanošenje apsorpcijskih folija i boja, kao i postavljanje unutarnjih žaluzina, koje dovode do zadržavanja topline, može izazvati toplinski lom pri sunčevom zračenju. Prije izvedbe takvih naknadnih promjena jedinica ostakljenja treba se posavjetovati sa stručnjakom. Polaganje asfalta Pri polaganju asfalta u prostorima s već zastakljenim prozorima dolazi do snažnog, neravnomjernog, jednostranog zagrijavanja stakla. Od takvih utjecaja treba izolacijska stakla osigurati odgovarajućim mjerama. Grijaće tijelo Između grijaćeg tijela i izolacijskog stakla mora se osigurati minimalno 30 cm. Pri izolacijskom staklu u kombinaciji s kaljenim staklom s unutarnje strane ta minimalna udaljenost može se smanjiti na 15 cm. Istovremeno širina grijaćeg tijela mora biti jednaka širini izolacijskog stakla tako da se osigura ravnomjerno zagrijavanje stakla. U slučaju prekoračivanja navedenih minimalnih udaljenosti grijaćeg tijela radi sigurnosti se mora umetnuti međuzaštita Ostakljenja staklima s dodatnim slojevima i masovno obojanih stakala u kliznim vratima i prozorima Pri ostakljivanju toplim staklom s dodatnim slojem Low-e i visokoselektivnim staklom, kao i masovno obojenim staklima, mora se paziti na dovoljno prozračivanje prostora između pojedinih staklenih elemenata kako se stakla pri sunčevom zračenju ne bi previše zagrijala. Ako nije osigurano dovoljno prozračivanje prostora između oba staklena elementa, preporučuje se upotreba kaljenog ESG ili djelomično kaljenog TVG stakla. 325

328 7.4.3 Transport i ugradnja na većim nadmorskim visinama U međuprostoru izolacijskog stakla hermetički je zatvoren zrak, odnosno plin s istim tlakom koji je bio u atmosferu u trenutku proizvodnje. Na većim nadmorskim visinama zrak je rjeđi i zato ima manji atmosferski tlak. Tako je tlak u staklu koje se dovozi na veću nadmorsku visinu uvijek veći od tlaka okoline. Zbog te razlike stakla se izbočuju. Posljedica toga nije samo estetski nedostatak, već prvenstveno negativan utjecaj na rubno brtvljenje. U ekstremnim slučajevima može doći čak i do loma stakla. Zato kupac pri naručivanju stakla koje će biti ugrađeno u objekt na većoj nadmorskoj visini mora na to upozoriti proizvođača izolacijskog stakla. Ako su u izolacijska stakla ugrađena stakla visoke apsorpcije, masovno obojana stakla, stakla male površine, nesimetrična stakla ili stakla s omjerom stranica većim od 2: 1, već u slučajevima kada je mjesto ugradnje 400 m više od mjesta izrade, potrebno je posavjetovati se s tehnolozima poduzeća REFLEX Staklene ograde REFLEX-ovi stakleni elementi mogu se koristiti kao ograda bez unutarnje nosive ograde. Naravno, u takvim slučajevima možete birati samo među sigurnosnim staklima: kaljenim ESG ili lijepljenim VSG staklom. Pri izračunu potrebne debljine stakla, odabiru potrebne vrste stakla, kao i razmatranju zahtjeva za konstrukcije učvršćivanja stakla, treba uvažavati uvjete koji su opisani u poglavlju Izolacijsko staklo s otvorenim brtvljenjem po rubovima U tim slučajevima (npr. krovovi) mora se upotrijebiti izolacijsko staklo RX WARM, SUN, SAFE UV. Pri takvim staklima brtvljenje po rubovima izrađeno je od materijala koji je otporan na štetne utjecaje ultraljubičastih zraka. I ta stakla su izrađena po sustavu REFLEX, dakle s dvostupanjskim brtvljenjem. Od drugih stakala razlikuju se samo po tome da sekundarno (vanjsko) brtvljenje nije izvedeno polisulfidom, već silikonom. Paropropusnost tog brtvila malo je slabija, zato je potreban deblji sloj. Poleđina distancera prekrivena je slojem debljine 6 mm, a ukupna širina rubnog brtvljenja je za 3 mm veća. Izolacijska stakla s otvorenim rubnim brtvljenjem standardno se dobavljaju napunjena zrakom. Izradom posebnog rubnog brtvljenja moguća su i izolacijska stakla s otvorenim rubnim brtvljenjem, napunjena plinom argonom. Budući da se pri staklima s dodatnim slojem u području rubnog brtvljenja premaz uklanja, pri izolacijskom staklu s otvorenim rubnim brtvljenjem na granici između premaza i brušenog dijela može doći do razlike u obliku efekata boja. To uvjetuju proizvodno-tehnički i fizikalni parametri i nije predmet reklamacije. 326

329 7.4.6 Ograničenja savijanja izolacijskog stakla REFLEX Ograničenje savijanja za rubno brtvljenje izolacijskog stakla Učvršćivanje rubnog brtvljenja izolacijskog stakla Linijsko Vertikalno učvršćenje l/100 maksimalno 15 mm Ugradnja Ostakljenja pod nagibom u skladu s TRLV l/200 maksimalno 15 mm l/200 Slobodno l/100* maksimalno 15 mm Dopustivo savijanje vrijedi za najnepovoljniji položaj opterećenja. * Zbog isključivo kratkotrajnih opterećenja bez ograničenja apsolutnog savijanja Izolacijska stakla sa spojnim vertikalnim rubovima Redno vertikalno ostakljivanje izolacijskim staklima može se izvoditi i bez vertikalnih međuprofila. U tom slučaju stakla se slažu jedno pored drugoga tako da se vertikalno dodiruju. I pri tom načinu stakla imaju otvoreno rubno brtvljenje. U slučaju takvih ostakljenja moraju se uvažiti sljedeći konstrukcijski zahtjevi: Najmanja udaljenost između dva stakla mora iznositi 5 mm. Cijeli prostor između oba elementa može se potpuno i bez zračnih mjehurića zapuniti sredstvom za brtvljenje. Kada fuga nije potpuno zapunjena sredstvom za brtvljenje, u zoni rubnog brtvljenja izolacijskih stakala mora biti osigurana mogućnost izjednačavanja parnih tlakova. Materijal za brtvljenje fuga mora biti kompatibilan s materijalom u rubnom brtvljenju. Pri statičkom izračunu zabrtvljeni vertikalni spoj ne smije se uzeti u obzir kao nosiva potpora. Moraju se uvažavati upute za obradu i upotrebu koje izdaju proizvođači materijala za brtvljenje, kao i odgovarajuća pravila tehnike Horizontalni spoj Rubno brtvljenje konstrukcijskim silikonom Ispuna Vremensko silikonsko brtvilo 327

330 7.4.8 Izolacijska stakla malih dimenzija Među mala izolacijska stakla spadaju sva ona stakla čija je stranica kraća od 50 cm. U usporedbi s normalnim izolacijskim staklom ta su stakla, a prvenstveno njihovo rubno brtvljenje, bitno izloženija opterećenjima na savijanje. Tijekom izrade izolacijskog stakla međuprostor hermetički zatvorimo. U njemu su jednaki klimatski uvjeti (temperatura i tlak zraka) kakvi su bili u okolici u vrijeme proizvodnje stakla. Pri promjenama temperature ili tlaka zraka (na primjer pri ugradnji na većoj nadmorskoj visini i pri svakoj promjeni vremena) mijenja se i tlak u međuprostoru. Zbog toga se snažno povećavaju napetosti u oba stakla, odnosno u rubnoj zoni. Pri izolacijskom staklu većih dimenzija, elastični modul stakla dopušta da se te povećane napetosti oslobode deformacijom stakala (izbočenje ili uleknuće). Međutim, mala su stakla kruta i ne mogu se saviti, zato u staklu i rubnom brtvljenju nastaju velike napetosti. Napetosti su naročito velike pri asimetričnim oblicima stakala i pri vrlo širokom MSP-u (primjerice u slučaju nekih zvučno izolacijskih stakala). U posebno nepovoljnim uvjetima zbog toga može doći čak i do loma stakla. Vjerojatnija posljedica tih napetosti proizlazi iz trajnog rastezanja rubnog brtvljenja prvenstveno unutarnjeg, trajno elastičnog brtvila. Zbog tih deformacija u brtvilu nastaju širi ili manje široki difuzijski putovi pa vodena para može brže prodrijeti u međuprostor. Posljedica je kraći životni vijek stakla, a u najgorem slučaju orošavanje unutarnjih površina stakala. O opasnosti koju predstavljaju izolacijska stakla malih dimenzija zato treba razmišljati već u fazi projektiranja. Preporučujemo savjetovanje s proizvođačem o mogućnostima drugačijeg dimenzioniranja stakala. Jedno od mogućih rješenja jest korištenje bečkih (Wiener) ukrasnih profila kojima se vizualno može promijeniti veliko staklo u više manjih. Inače treba kod asimetričnih stakala s međuprostorom širim od 16 mm kaliti barem manje staklo (RX SAFE ESG) Stakla s toplinskom zaštitom RX WARM RX WARM svoje tehničke značajke dobiva dodatnim slojem na površini stakla u MSP-u. Tehnički podaci djelomično ovise o tome na kojem se položaju nalazi dodatni sloj. Zato je ispravna strana za montažu označena naljepnicom. Ta izolacijska stakla u osnovi se ostakljuju na isti način kao i sva druga stakla. Ako toplinski zaštićena stakla nastupaju u kombinaciji sa žičanim staklom, poduzeće REFLEX za njih ne daje uobičajeno jamstvo. Ako ta stakla nastupaju u kombinaciji sa staklima, koja su masovno obojena, moraju biti kaljena. Stakla RX WARM tijekom prijevoza i skladištenja moraju biti zaštićena od vlage i sunčevih zraka. 328

331 Visoko selektivna stakla sa sunčevom zaštitom RX SUN Izolacijska stakla s visokoselektivnim staklima sa sunčevom zaštitom u osnovi se ostakljuju na isti način kao i obična izolacijska stakla. Radi povećanog toplinskog opterećenja staklo ne smije biti više od 15 mm duboko u brazdu ostakljenja. RX SUN svoje tehničke značajke dobiva dodatnim slojem na površini stakla u MSP-u. Tehnički podaci djelomično ovise o tome na kojem se položaju nalazi dodatni sloj. Zato je ispravna strana za montažu označena naljepnicom. Ako visokoselektivna stakla sa zaštitom od sunčevog zračenja nastupaju u kombinaciji sa žičanim staklom, poduzeće REFLEX za njih ne daje uobičajeno jamstvo. Ako ta stakla nastupaju u kombinaciji sa staklima, koja su masovno obojena, moraju biti kaljena. Stakla RX SUN tijekom prijevoza i skladištenja moraju biti zaštićena od vlage i sunčevih zraka Stakla sa zvučnom zaštitom RX PHONE Potpunu učinkovitost tih stakala možemo očekivati samo ako su pravilno ugrađena u odgovarajuće konstrukcije. Zato se u nastavku daju upute za njihovo postavljanje: RX PHONE izolacijska stakla u osnovi se postavljaju na isti način kao i sva druga izolacijska stakla. Pri ostakljivanju staklima RX PHONE sa zvučnom zaštitnom folijom mora se provjeriti kompatibilnost svih materijala koji se koriste. Zvučno izolacijska stakla u pravilu imaju veliku površinsku težinu. Zato se mora provjeriti nosivost konstrukcije i okova. Očekivana zvučna izolativnost postiže se samo u slučaju da je cijeli sustav izvrsno zabrtvljen. Pri zastakljivanju brtvenim profilima mora se obratiti posebna pozornost na brtvljenje kutova. Viši zvučno izolacijski razredi zahtijevaju da između krila i okvira budu postavljene dvije razine brtvila koja, po mogućnosti, moraju biti međusobno pomaknuta. Posebna pozornost mora se posvetiti i ugradnji prozorske konstrukcije u građevinski otvor. Ako pojedine faze radova (ugradnja stakla u krilo, spoj krila i okvira te ugradnja cijelog prozora) nisu obavljene stručno, mjerenje stvarne zvučne izolacije na objektu neće dati očekivane rezultate. Slabe točke u zvučnoj izolaciji sustava mogu predstavljati ugrađene kutije s roletama i ventilacija te parapet ispod prozora. Njihove konstrukcije moraju odgovarati jednakim zahtjevima s obzirom na zvučnu izolaciju kao i fasadni zidovi. U pravilu je sastav zvučno izolacijskih stakala RX PHONE asimetričan. Pozicija ugradnje debljeg stakla za funkciju zvučne zaštite nije važna. Ipak, iz statičkih i estetskih razloga deblje staklo treba biti vanjsko. Vrijednosti zvučne izolacije, koje za klase zvučne zaštite navode smjernice VDI 2719, uvijek se odnose na konačnu vrijednost već ugrađenog prozora

332 Izolacijska stakla s ukrasnim profilima Švicarski križ, filigranski profili Budući da su ti profili, u pravilu širine 16 ili 26 mm, ugrađeni u međuprostor, čišćenje staklenih površina vrlo je jednostavno. Zbog širokog međuprostora (16 mm) mogućnost nastanka kondenzata uz ukrasne profile je minimalna, a u svakom slučaju neusporedivo kraća nego kod prozora s pravim prečkama. Usprkos velikoj širini međuprostora, pod posebnim uvjetima profil se svejedno može nasloniti na staklo. U takvim slučajevima (pri udarima vjetra ili tijekom rukovanja prozorom) može se čuti lupanje ili zvonjenje stakla. Pojava je proizvodno-tehnički uvjetovana i ne može se izbjeći. Na ukrasnim profilima povremeno se mogu primijetiti neznatna odstupanja od boje po RAL ljestvici ili, prvenstveno u području križnog spoja, manje neravnine. Obje anomalije ne moraju biti predmet reklamacije. Bečki križ Širini ugrađenog bečkog profila prilagođava se širina profila koji će biti nalijepljen na vanjsku stranu stakla. Debljina min. 2mm Butilna traka Brtvljenje Nalijepljeni vanjski ukrasni profil Brtvljenje Zbog širokog međuprostora (16 mm) mogućnost nastanka kondenzata uz ukrasne profile je minimalna, a u svakom slučaju neusporedivo kraća nego kod prozora s pravim prečkama. Usprkos velikoj širini međuprostora, pod posebnim uvjetima profil se svejedno može nasloniti na staklo. U takvim slučajevima (pri udarima vjetra ili tijekom rukovanja prozorom) može se čuti lupanje ili zvonjenje stakla. Pojava je proizvodnotehnički uvjetovana i ne može se izbjeći. Ugrađeni bečki križ ima na vanjskoj površini stakla nalijepljene ukrasne profile. U ovoj fazi posla morate paziti na sljedeće: Sastav Širinu butilne trake određuje širina profila. Zadatak trake je fiksiranje profila kako tijekom kasnijeg kitanja ne bi skliznuo i osiguravanje minimalnog (2 mm) razmaka između stakla i profila. Taj razmak ne smije biti manji jer pri različitim rastezanjima stakla i profila mora djelovati kao ublaživač. Upute za postavljanje Sve dosjedne površine moraju biti suhe, odmašćene i bez prašine. Ostatke ulja ili masnoće treba odstraniti odgovarajućim otapalom sa stakla, odnosno profila. Umetnuti distancni profil 10mm Bečki križ 330 Nalijepljeni vanjski ukrasni profil

333 RX SAFE sigurnosna izolacijska stakla i stakla s alarmnom petljom Za izolacijska stakla, koja u sebi imaju kaljeno RX SAFE ESG, djelomično kaljeno RX SAFE TVG ili lijepljeno sigurnosno staklo, u osnovi vrijede jednake upute za zastakljivanje kao i za konvencionalna stakla. Pri zastakljivanju višeslojnih lijepljenih stakala (ovisno o klasifikaciji) treba uvažiti posebne uvjete: Podlaganje teških izolacijskih stakala izvodi se posebno pažljivo. Pri težini elementa iznad 100 kg preporučuje se obrada nosivog ruba. Zato se pri naručivanju mora navesti nosivi rub. Podloške ne smiju izazivati točkasta opterećenja na rubovima stakla. Zato njihova čvrstoća po Shoreu mora biti od 60 do 70. Dopušteni su samo sustavi za ostakljivanje s ventiliranom brazdom za zastakljivanje. Treba provjeriti kompatibilnost sloja za lijepljenje i pomoćnih materijala za zastakljivanje. Smjernice za zastakljivanje kaljenog stakla sa sigurnosnom petljom Alarmno izolacijsko staklo (G ) Alarmno izolacijsko staklo RX SAFE u svom sastavu ima kaljeno staklo s električnom provodnom alarmnom petljom. Ona se pomoću sitotiska nanosi na staklo i u postupku kaljenja toplinski utiskuje u površinu. Petlja je uvijek okrenuta u međuprostor. Kaljeno staklo s alarmom ugrađuje se uvijek s one strane izolacijskog stakla s koje se očekuje pokušaj provale. Ako na bilo kojem dijelu površine dođe do oštećenja stakla, ono se kompletno lomi te time prekida struju u petlji. Prekid struje aktivira alarmni uređaj priključen na petlju. Alarmno lijepljeno (VSG) staklo Sastoji se od kaljenog stakla koje na određenom mjestu na površini ima toplinski utisnutu električnu provodnu petlju te od običnog float stakla. PVB folija povezuje oba stakla u lijepljeno sigurnosno staklo. Lijepljeno staklo pri ugradnji se okreće tako da kaljeno staklo uvijek bude s one strane s koje se očekuje pokušaj provale. Ako na bilo kojem dijelu površine dođe do oštećenja stakla, ono se kompletno lomi te time prekida struju u petlji. Za obje vrste alarmnih stakala vrijede sljedeći kriteriji: Za priključivanje alarmne petlje na alarmnu napravu dostupan je pločasti bezbojni četverožilni kabel duljine 30 cm. Poprečni presjek pojedine žile iznosi 0,14 mm 2. Na suprotnoj strani trake postavljen je pločasti utikač

334 Staklo može imati i 5 ili 10 metara dugi nastavak sa zaštitom i spojnim članom. Električni otpor pojedinih dijelova petlje (vidi skicu): 6 ± 3 Ω za petlju > 20 MΩ između petlje i središnjeg kontaktora < 1,0 Ω između priključaka središnjeg kontakta Svako alarmno staklo ima etiketu na kojoj je izlazna kontrola navela izmjerenu vrijednost otpora. Maksimalna jakost struje u alarmnoj petlji iznosi 0,5 A. Zahtjevi za zastakljivanje i priključivanje alarmnih stakala Za alarmna stakla, odnosno protuprovalne alarmne uređaje, trenutno još ne postoje propisi, zato polaznu točku za daljnje zahtjeve predstavljaju Upute za protuprovalne alarmne uređaje projektiranje i ugradnja, koje je izdalo udruženje osiguravatelja u Kölnu. Alarmna stakla RX SAFE tijekom skladištenja, transporta i montaže ne smiju se postavljati na kabelske priključke. Zastakljivanje alarmnim izolacijskim staklima RX SAFE treba obaviti u skladu s trenutno važećim uputama za zastakljivanje tvrtke REFLEX. Zastakljivanje izolacijskim staklima s alarmnim staklom može se obaviti samo pomoću sustava za zastakljivanje s ventiliranom brazdom za zastakljivanje. Isto vrijedi i za drvene prozore. Sustavi za zastakljivanje moraju odgovarati klasi opterećenja Vf 5 u tablici Rosenheim. Svi materijali za brtvljenje moraju biti kompatibilni s lijepljenim staklom i električno neprovodni. Kaljena alarmna stakla uvijek se ugrađuju na strani s koje se očekuje pokušaj provale. Pri tome treba uzeti u obzir oznaku na staklu! 332 Prije i poslije zastakljivanja svakog alarmnog stakla RX SAFE treba izmjeriti električni otpor alarmne petlje i središnjeg kontakta (povezani kabeli) te uzemljenja. Izmjereni podaci moraju biti jednaki vrijednostima, navedenim na etiketi. Ugradnja alarmnih stakala mora biti obavljena tako da demontaža s vanjske strane praktično nije moguća (letvice za zastakljivanje moraju biti iznutra). Ako to nije moguće, sustav se mora tako osigurati da se u slučaju demontaže stakala aktivira alarm. Alarmna stakla moraju biti, ako je moguće, učvršćena sa svih strana. Pojedine slobodno ležeće sklopove stakala treba posebno električno nadzirati. Svi vanjski kabelski kontakti moraju biti dobro osigurani od vlage. Zato su pri dobavi utikači na alarmnom staklu zaštićeni žutim čepom, a utikač na nastavku žutom kapicom. Kabelski kontakt u fasadnom području između priključnog kabela i nastavka izvodi se pločastim utikačem koji uz stručnu montažu štiti od vlage. Prije umetanja utikača u utičnicu mora se odstraniti žuti čep, odnosno kapica, koji služe za zaštitu od vlage. Nakon spajanja pločastog utikača i utičnice mora se paziti na to da spoj dobro uskoči, odnosno zahvati. Mora se paziti da gornje kutno podlaganje stakla ne leži u području alarmne petlje. Pri okretnom, odnosno okretno/ nagibnom krilu alarmna petlja mora se već u fazi projektiranja smjestiti na onu stranu prozora na kojoj se nalaze okovi. Pri alarmnim izolacijskim staklima alarmna petlja može biti ugrađena desno ili lijevo gore, odnosno desno ili lijevo dolje. Pri alarmnim staklima VSG alarmna petlja može biti ugrađena samo lijevo, odnosno desno gore. Pri naručivanju

335 treba navesti mjesto na kojem treba postaviti alarmnu petlju. Donji rub stakla mora biti udaljen od dna brazde za zastakljivanje najmanje 7 mm jer se time sprječava oštro savijanje (prekid) kabela. Distancer izolacijskog stakla neće biti vidljiv ako dubina brazde za zastakljivanje na mjestu gdje se nalazi alarmna petlja u svijetlom otvoru prozora bude najmanje 20 mm. Pri vanjskoj montaži kabela treba uvažiti sljedeće: - Priključna mjesta alarmnog stakla ne smiju biti mehanički opterećena. - Prolaz kabela kroz profile okvira mora biti zaštićen od oštećenja (na primjer kabelskim vodilicama). - Vodilica koja prolazi kroz okvir u unutrašnjost prostora mora biti zabrtvljena. - Provođenje kabela mora se izvesti tako da nisu moguće daljnja oštećenja kabela pri privijanju, stiskanju... Ukupni otpor svih alarmnih petlji koje se nalaze na jednom primarnom vodu (uključujući i otpor voda), može iznositi najviše 150 % tražene promjene otpora koja je potrebna za aktiviranje alarma. Električni otpori alarmne petlje skrita VSG alarm alarm Otpor R-petlje Otpor R između priključaka središnjeg kontakta Otpor R između petlje i središnjeg kontaktora 6 ± 3 Ω < 1,0 Ω > 20 MΩ 333

336 Parapetni elementi REFLEX Parapetni elementi dijele se na: parapetne ploče i parapetne panele. Parapetne ploče mogu biti izrađene od jednostrukog ili dvostrukog (izolacijskog) kaljenog stakla ili kaljenog stakla s toplinskim ispitivanjem. Koriste se za zastakljivanje ventiliranih (hladnih) fasada. Parapetni paneli izrađeni su od jednostrukih ili dvostrukih (izolacijskih) parapetnih ploča. Element na poleđini ima nalijepljenu ploču od izolacijskog materijala. S parapetnim panelima zastakljuju se tople fasade. Općeniti zahtjevi za zastakljivanje Zastakljivanje parapetnih ploča i panela od dvostrukog stakla mora se provoditi u skladu sa smjernicama navedenim u uputama za zastakljivanje izolacijskog stakla poduzeća REFLEX. Sve četiri stranice elementa u pravilu se nalaze u okviru, a samo kod dvoslojnih parapetnih ploča moguće i dvostrano učvršćivanje. Kod dvoslojnih parapetnih elemenata manjih dimenzija (< 800 mm) nužno je povećano nanošenje materijala za brtvljenje. Posljedica toga je povećavanje dubine učvršćenja stakla. U osnovi za sve parapetne elemente (jednostruke ili dvostruke) vrijede sljedeći zahtjevi: U skladu s uputama iz standarda DIN T4 na kaljenom staklu koje se koristi za izradu parapeta treba provesti Heat soak test, odnosno toplinsko ispitivanje ESG-H (staklo se na određeno vrijeme izlaže određenoj temperaturi), vidi točku Prije montaže na svim elementima treba pregledati staklene rubove. U skladu s aktualnim TRLV mogu se ugraditi samo ona stakla kod kojih oštećenja rubova nisu dublja od 5 % debljine. Ako za objekt nije propisano posebno opterećenje, za određivanje potrebne debljine stekla koriste se opterećenja u skladu sa standardom DIN T1. Ni u kom slučaju debljina stakla ne može biti manja od 6 mm. Stakla se pri montaži ne smiju tijesno, odnosno kruto učvrstiti. Pod utjecajem težine i temperature staklo ne smije doći u neposredni doticaj s metalom ili zidom. Ležište stakla treba biti trajno postojano. Budući da mora bit meko, u pravilu je izrađeno od elastičnog materijala. Udaljenost između donjeg ruba stakla i dnom brazde za zastakljivanje mora biti barem 5 mm. Pri korištenju sustava zastakljivanja s brtvljenjem iznad podložne trake, oba razmaka između stakla i okvira moraju biti širine najmanje 4 mm. 334

337 Dodatne upute za zastakljivanje jednostrukih parapetnih ploča prema standardu DIN T4 Ako se sve četiri stranice parapetne ploče nalaze u okviru, ležište stakla mora biti duboko najmanje 10 mm. Pri dvostrano ili trostrano učvršćenim staklima dubina ležišta određuje se formulom: g = debljina stakla + 1/500 udaljenosti između potpornih elemenata (minimalna dubina učvršćenja je 15 mm). Klizanje stakla sprječava se pomoću distancera - podložaka. Kada parapetni elementi leže samo u dva vertikalna profila, donji slobodno ležeći rub elementa u lijevom i desnom kutu mora biti dodatno poduprt. Potpora za preuzimanje težine stakla treba biti pravokutna, a njena dimenzija treba iznositi barem toliko kao umnožak dubine ležišta stakla i debljine stakla. Čvrstoća potpornog elementa prema Shoreu treba iznositi od 60 do 80. Pri točkasto pričvršćenim elementima površina obujmice mora biti najmanje mm 2. Ležište stakla treba biti duboko najmanje 25 mm. Kada su obujmice postavljene na kutovima stakla, njihov oblik treba biti nesimetričan. Stranice potpornog elementa trebaju biti u omjeru 1 : 2,5. Ako točkasti držači nisu postavljeni u kutovima, parapetne ploče moraju biti osigurane odgovarajućim veznim elementima za oblikovanje (vijci). Udaljenost od donjeg ruba otvora u staklu i ruba stakla treba biti jednaka barem dvostrukoj debljini stakla, odnosno mora iznositi barem kao promjer otvora. Otvori u kutovima stakla ne smiju biti jednako udaljeni od vodoravnog i okomitog smjera. Obje udaljenosti trebaju se razlikovati najmanje za 15 mm Odstupanja u boji Svi materijali koji se koriste u proizvodima od stakla imaju vlastitu boju koja je uvjetovana samom sirovinom, a intenzivnost boje raste s debljinom. Kako bi se zadovoljili zakonski zahtjevi koji se odnose na uštedu energije, koriste se stakla s dodatnim slojevima. I stakla s dodatnim slojevima imaju vlastitu boju. Ta vlastita boja može se doimati različito, pri pogledu kroz staklo i/ili na staklo. Varijacije dojma boje moguće su i neizbježne zbog sadržaja željeznog oksida u staklu, procesa nanošenja dodatnog sloja, samog sloja, kao i promjena debljine stakla u strukturi stakla i kuta promatranja. Pri naknadnom naručivanju stakala s dodatnim slojevima nije uvijek moguća apsolutna jednakost boje iz proizvodnotehničkih uzroka. Odstupanje boje te vrste ne može biti predmet reklamacije

338 Lom stakla Odgovor na pitanje zašto je staklo tako lomljivo može se potražiti i u dva od tri najčešće korištene definicije o tome što je staklo. 1. Staklo je anorganski produkt taljenja koji se, bez nastajanja kristalne mreže, pri hlađenju ispod točke transformacije mijenja u čvrstu tvar. 2. Staklo je pri normalnoj temperaturi čvrsta tekućina koja je zbog izvanredno visoke viskoznosti amorfna tvar (dakle, bez kristalne strukture). Iz toga proizlazi da je staklo (usprkos velikoj čvrstoći) vrlo krhki materijal. Zato se ne može, kao recimo metali, plastično preoblikovati. Današnji način proizvodnje float stakla je takav da nakon kontroliranog hlađenja staklene trake u njemu ostaje vrlo malo tzv. zaostalih unutarnjih napetosti, a i one su vrlo jednolično raspodijeljene po cijeloj površini. I u svim daljnjim fazama prerade, obrade ili oplemenjivanja u rubnoj zoni stakla ne mogu nastati veći vrhovi napetosti. Da i nastanu, primjerice pri rezanju (lomljenju) stakla u jednoj od sljedećih faza manipulacije (a konačno u transportu), izazvale bi lom stakla. Gore navedeno je osnova za tvrdnje staklara da se staklo samo od sebe nikada ne slomi. Pri dobavljenom ili već ugrađenom staklu do lomova dolazi isključivo zbog vanjskih utjecaja, što ne može biti razlogom za reklamaciju stakla. Proizvođačevo deklarirano jamstvo (u slučaju izolacijskog stakla) znači samo osiguranje da u sljedećih pet godina vodena para u međuprostoru neće stvarati kondenzat Vanjski utjecaji Vanjske utjecaje prikazuje donja shema vertikalnog ostakljenja: Vjetar (pritisak, usrkavanje) Snijeg Kiša / voda Sunce Udari Udarci, pucnjevi i slično. temperatura (linearno rastezanje staklo okvir) klimatska opterećenja za izolacijsko staklo (pritisak zraka, temperatura, visinske razlike) kretanje građevinske konstrukcije nestručna ugradnja (kruto učvršćivanje, podlaganje, stiskanje) Vlastita težina 336

339 Opterećenje na staklo često je (ovisno o ugradnji i vrsti ostakljenja) i kombinacija različitih utjecaja koji istovremeno djeluju. Povećano opterećenje na staklo može biti i rezultat nestručnog transporta ili skladištenja. U nekim slučajevima to opterećenje je tako veliko da se staklo slomi. I u slučaju nekih posebnih stakala uz nestručno postupanje povećana je opasnost od loma. To su: u prvom redu žičana ili masovno obojena stakla. Kod prvih latentnu opasnost predstavljaju tri različita linearna toplinska rastezanja: stakla, metala i zraka koji se nalazi u kanalu uz žicu. Zato je to staklo već i bez vanjskih opterećenja u nestabilnom stanju. Pri masovno obojenim staklima ugroženost je veća zbog njihove velike sposobnosti apsorpcije sunčeve energije. Budući da se zbog toga snažnije zagrijavaju, u njima nastaju dodatne unutarnje napetosti. One se još povećavaju kada se zbog djelomičnog sjenčanja počne hladiti samo jedan dio staklene površine. Do sličnog povećanja napetosti, a time i opterećenja stakla dolazi i pri takozvanom toplinskom zastoju; zbog nedovoljnog prozračivanja ili zbog prepreka staklo se ne može (izjednačeno) hladiti. Kako bi u navedenim slučajevima izbjegao lom stakla, moraju se uzeti u obzir sljedeće upute: mora se spriječiti mogućnost djelomičnog sjenčanja stakala mora se osigurati dovoljno, a u prvom redu nesmetano prozračivanje materijali za okvir i pričvrsne letve moraju biti prilagođeni apsorpcijskom stupnju stakla mora se uvažiti mogućnost povećanog rastezanja, zato staklo ne smije biti kruto učvršćeno. Kada se te upute ne mogu uvažiti, opasnost od loma eliminira se tako da se stakla kale (RX SAFE ESG). Dodatno, kod stakla manjih dimenzija s MSP > 16 mm i nepovoljnim omjerom stranica pri asimetričnom sastavu, tanje staklo treba biti kaljeno (RX SAFE ESG). Više nego obično ugrožena su i unutarnja stakla u zvučno zaštićenim staklima. Ona obično imaju asimetrični sastav vanjsko staklo uvijek je dosta deblje od unutarnjeg. Učinak dvostrukog stakla pojavljuje se zbog promjena klimatskih utjecaja na zrak (plin) u međuprostoru i manifestira se povećanim opterećenjem na staklu. Posljedica toga su permanentna uleknuća, odnosno izbočenja oba stakla. Kada je jedno od stakala bitno tanje od drugog, mora samo preuzeti sve deformacije. Opasnost od loma izbjegava se kaljenjem tog stakla. Traženje uzorka za nastanak loma stakla Pri utvrđivanju uzorka za nastanak loma moraju se dosljedno provjeriti svi elementi koji bi mogli biti uzročnici: vrsta i položaj te konstrukcija objekta, izloženost suncu, mogućnost djelomičnog sjenčanja, mogućnost hlađenja, konstrukcija prozora, odabrana vrsta stakla i odabir debljine, odabrani način zastakljivanja, izvedba zastakljivanja

340 Pri tom poslu možete si pomoći i usporedbom slike loma stakla sa slikama lomova koji su tipični za neke vrste opterećenja. Neke od njih prikazuju donje slike. Traženje uzroka loma pomoću slike loma Lom stakla zbog udarca, trzaja, bačenog predmeta ili pucnja Od kratkog i brzog udarca nastaje čisto probijanje. Lom stakla karakterističan je za udarno opterećenje koje izaziva predmet male težine i velike brzine Slika loma, koji je karakterističan za udarac predmeta male brzine i velike težine. Na mjestu udarca ne nastaje uvijek probijanje, ali iz njega uvijek izlaze pukotine u obliku zraka. Lom stakla zbog savijanja, pritiskanja, napinjanja i točkastog opterećenja 338 Udarac u rub stakla; kratkotrajno točkasto opterećenje malog intenziteta; na primjer nepravilna upotreba alata za umetanje podložaka.

341 Udarac u rub stakla; kratkotrajno ili točkasto opterećenje zbog poddimenzionirane podloške pri velikoj težini stakla ili posljedica prevelikog pritiska pri postavljanju čavlića. Kratkotrajno mehaničko točkasto opterećenje malog ili srednjeg intenziteta; kamenčić između stakala ili udarac čekićem po letvici za zastakljivanje Lom stakla je posljedica pogrešno dimenzioniranih podložaka, pogrešne upotrebe alata za umetanje, neuvažavanje koeficijenata rastezanja stakla i okvira. Lom je posljedica pretankog stakla (u prvom redu pri dvostranom učvršćivanju), zapinjanje stakla na prepreci u okviru ili prijenos opterećenja na staklo kao posljedica kretanja objekta. 339

342 Lom stakla zbog lokalnog pregrijavanja, djelomičnog sjenčanja ili ometanog prozračivanja Tipična slika za toplinski lom; uzroci mogu biti djelomično prekrivanje pri sunčevom zračenju, prevelika dubina utora za zastakljenje, stakla s dodatnim slojem ili masovno obojena stakla uskladištena u paketu, lokalno pregrijavanje zbog utjecaja grijaćih tijela i slično. Toplinski lom zbog djelomičnog prekrivanja s unutarnje strane; npr. reklamna naljepnica ili veliki listovi biljaka tik uz staklo. U oba slučaja ometano je ravnomjerno hlađenje stakla Lom je nastao zbog blizine rada s aparatom za zavarivanje, direktnog upuhivanja vrućeg zraka ili, u slučaju velikih i debelih izložbenih stakala, zbog točkastog pregrijavanja. 340 Lom zbog prevelikog uleknuća ili izbočenja stakla, kao posljedica promjena pritiska i temperature zraka u međuprostoru (neuvažavanje nadmorske visine ugradnje, asimetrična stakla, punjenje stakala vrlo hladnim plinom, a kod akvarija premala debljina stakla).

343 Površinska oštećenja na staklu Različiti utjecaji svojim djelovanjem mogu izazvati oštećenja na staklenim površinama. Mehanički utjecaji Kemijski utjecaji Iz prakse poznajemo cijeli niz mogućnosti zbog kojih tijekom rukovanja staklom ili tijekom životnog vijeka mogu nastati oštećenja na njegovim površinama. Prema Mohsovoj ljestvici čvrstoće materijala (klase od 1 do 10) staklo se uvrštava između pete i šeste klase. Prema odredbama te klasifikacije različiti oblici ogrebotina na površinama mogu izazvati materijali čija je čvrstoća jednaka ili veća od čvrstoće stakla. Naravno, ogrebotine na čvrstim, a u prvom redu na mekim dodatnim slojevima na staklu mogu izazvati i dosta mekši materijali. Tu moramo upozoriti na pogrešno uvjerenje da je kaljeno staklo tvrđe i zato manje osjetljivo na mehanička oštećenja. To, naravno, nije istina, budući da se pri termičkoj obradi staklu povećava samo čvrstoća, a ne i njegova tvrdoća. Ako su na staklu nastale ogrebotine u obliku vlasi (odnosno one koje ne osjećamo pod noktima), one se mogu ukloniti samo intenzivnim poliranjem. Ta mogućnost ne postoji kada su ogrebotine na metalnom sloju na staklu. Toplinski utjecaji Kada se u blizini ostakljenja izvode radovi brusilicama ili aparatima za zavarivanje, iskre koje pritom nastaju zbog velike temperature utiskuju se u površinu stakla. Takva oštećenja obično se ne mogu popraviti. Razjedi od utjecaja kiseline Tijekom gradnje objekta dijelovi fasade, posebno zidani, jako se prljaju. Za njihovo čišćenje ponekad se koriste i sredstva koja sadrže fluorovodikovu kiselinu. Jedino na tu kiselinu staklo nije otporno. Zato u tim slučajevima prekrivanjem stakla treba spriječiti mogućnost razjedanja staklenih površina. Razjedi zbog kapanja Odnedavno sve češće se primjećuju površinska oštećenja, u prvom redu na fasadama koje su zastakljene refleksnim staklima (stakla s metalnim slojem). Pojava je posebno izrazita na onim fasadama, na kojima staklo nastupa zajedno s neobrađenim betonom, umjetnim ili prirodnim kamenom ili opekom. Kemijska struktura stakla omogućava da vlaga iz njegove površine pretvori atome nekih elemenata u lužine, što je u biti slabljenje materijala, odnosno korozija. To razjedanje naziva se i neutralna korozija. Staklo je samo naizgled glatko, a mikroskopski gledano njegova je površina snažno razgibana. Zato je prijanjanje vlage (sposobnost vlaženja) veliko, a metalni sloj na staklu taj učinak još povećava

344 Kada su na fasadi i silikatni elementi, padaline iz njih pretvaraju alkalne otopine u lužine, a one zajedno sa zagađenim zrakom čine snažno korozivno sredstvo. Prijemčivost stakla omogućuje zadržavanje otopine na površini i dodatnu koroziju površine. Tu vrstu korozije nazivamo alkalna agresija. Jednak učinak imala bi i kisela kiša. U tom bismo slučaju govorili o kiseloj koroziji. Sažetak: Uz konstataciju da se ne može utjecati ni na sastav fasade ni na kemijsku strukturu stakla, odnosno na vrijeme, dostupna su nam samo sljedeća tri rješenja: Ugrađeno staklo treba se često i intenzivno čistiti. Metalni sloj na staklu treba biti okrenut prema unutra (na poz. 2). Površina stakla s metalnim slojem štiti se materijalom koje čini površinu glađom (neprijemčivom) Očuvanje kvalitete Svi građevinski materijali, od prozorskog okvira i premaza do brtvila, odnosno brtvenih profila, izloženi su prirodnom starenju. Budući da korisnik ne želi očuvati kvalitetu samo u jamstvenom roku, već od izolacijskog stakla očekuje mnogo dulji životni vijek, nužno je redovito provođenje nekih preventivnih pregleda. Među njih spadaju ocjena o potrebi dodatne zaštite prozorskog okvira, kontrola brtvljenja ugrađenog izolacijskog stakla, kontrola funkcionalnosti otvora za zračenje i izjednačavanje parnih tlakova i slično. Posebno se preporučuje, radi očuvanja kvalitete, redovito čišćenje izolacijskog stakla (vidi točku 6.9.8). 342

345

346 8 Zakoni, pravilnici, standardi i smjernice o staklu Zakoni i pravilnici Zakon o gradnji objekata (Sl.l. RS br. 110/02) Zakon o građevinskim proizvodima (Sl.l. RS br. 52/00) Pravilnik o učinkovitom iskorištavanju energije u zgradama (Sl.l. RS br. 93/08) Pravilniku o ventilaciji i klimatizaciji zgrada (Sl.l. RS br. 42/02) Pravilnik o zvučnoj zaštiti zgrada (Sl. l. RS br. 14/99) Standardi 8 EN 81 EN 101 EN ISO 140, dio 3 EN 356 EN 410 EN 572 EN 673 EN 674 EN ISO 717, dio 1 EN 1063 EN 1096 EN 1279 EN ISO 1288 EN 1363 EN 1364 ENV 1627 ENV 1628 ENV 1629 ENV 1630 EN 1863 DIN 4102 DIN Sigurnosna pravila za konstruiranje i ugradnju dizala Keramičke pločice i ploče; Određivanje čvrstoće na rezanje površina po Mohsu Akustika Mjerenje sposobnosti zvučne izolacije u zgradama i sposobnosti zvučne izolacije građevinskih elemenata: Laboratorijska mjerenja sposobnosti izolacije građevinskih elemenata od zvuka u zraku Staklo u građevinarstvu Sigurnosno staklo Ispitivanje i klasifikacija postojanosti na udarac rukom Staklo u građevinarstvu Određivanje svjetlosnih i sunčevih karakteristika stakla Staklo u građevinarstvu Osnovni proizvodi iz natrij-kalcijevog silikatnog stakla Staklo u građevinarstvu Određivanje prolaza topline (vrijednost U) Računska metoda Staklo u građevinarstvu Određivanje prolaza topline (vrijednost U) Metoda s vrućom pločom Akustika Procjena sposobnosti zvučne izolacije u zgradama i sposobnosti zvučne izolacije građevinskih elemenata: Sposobnost izolacije od zvuka u zraku Staklo u građevinarstvu Sigurnosno ostakljenje Ispitivanje i klasifikacija otpornosti na pucnjeve Staklo u građevinarstvu Staklo s nanosima Staklo u građevinarstvu Izolacijsko staklo Staklo u građevinarstvu Određivanje čvrstoće stakla na savijanje Ispitivanje požarne otpornosti Ispitivanje požarne otpornosti nenosivih elemenata Prozori, vrata i poluprozori Protuprovalna otpornost Zahtjevi i klasifikacija Prozori, vrata i poluprozori Protuprovalna otpornost Ispitna metoda utvrđivanja otpornosti na statička opterećenja Prozori, vrata i poluprozori Protuprovalna otpornost Ispitna metoda utvrđivanja otpornosti na dinamička opterećenja Prozori, vrata i poluprozori Protuprovalna otpornost Ispitna metoda utvrđivanja otpornosti na pokušaje ručne provale Staklo u građevinarstvu Djelomično kaljeno staklo Ponašanje građevinskih materijala i građevinskih elemenata u požaru Nenosive unutarnje pregradne stijene

347 DIN 4108 DIN 4109 DIN 7863 EN ISO DIN V EN EN EN EN EN ISO EN EN EN EN EN EN DIN DIN DIN DIN DIN DIN DIN EN DIN DIN DIN ETAG 002 Toplinska zaštita u visokogradnji Zaštita od buke u visokogradnji Bezćelijski elastomerni brtveni profili za prozore i fasade Toplinska značajke prozora, vrata i grilja Izračun prolaza topline Staklenici Staklo u građevinarstvu Kaljeno natrij-kalcijevo silikatno sigurnosno staklo Prozori i vrata Propusnost zraka u zazorima Klasifikacija Prozori i vrata Nepropusnost za vodu Klasifikacija Toplinske značajke prozora, vrata i grilja Staklo u građevinarstvu Lijepljeno staklo i lijepljeno sigurnosno staklo Staklo u građevinarstvu Ispitivanje njihanjem Ispitna metoda udarcem i klasifikacija ravnog stakla Staklo u građevinarstvu Konstrukcijsko ostakljenje Požarna klasifikacija građevinskih proizvoda i elemenata zgrada Staklo u građevinarstvu Sigurnosno ostakljenje Ispitivanje i klasifikacija otpornosti na zvučni tlak pri eksploziji Staklo u građevinarstvu HS-ispitivanje kaljenog natrij-kalcijsilikatnog sigurnosnog stakla Staklo u građevinarstvu Lijepljeno staklo i lijepljeno sigurnosno staklo Zaštita od buke u urbanim središtima Sportske dvorane, višenamjenske dvorane i prostori za sport Propusnost prozorskih fuga, brtvljenje prilikom nevremena i mehanička opterećenja Vrata Dimonepropusna vrata Radovi ostakljenja Ventilirana obloga vanjskog zida Brtvljenje ostakljenja brtvenim materijalima Akustika Akustika Mjerenje sposobnosti zvučne izolacije u zgradama i sposobnosti zvučne izolacije građevinskih elemenata Postupak ispitvanja za pločasto staklo u građevinarstvu Test ispuštanja kugle za lijepljeno staklo Fuge i brtvila za stakla, pojmovi Propusnost za svjetlost, propusnosti za zračenje i ukupni prolaz energije ostakljenja Smjernice za europsku tehničku suglasnost za sistem lijepljenih staklenih konstrukcija (SSGS) 345 8

348 9 Smjernice REFLEX Smjernice, brošure Upute za ostakljivanje vidi poglavlje 7 Ušteda energije s pravim staklom Čišćenje stakla Izolacijska stakla za pasivnu gradnju Novi prozori ispravna ventilacija Zašto se moji prozori orošavaju? Udruživost materijala pri izradi i montaži izolacijskog stakla Smjernice saveznog udruženja za pločasto staklo (Bundesverband Flachglas) Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla u građevinarstvu Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete emajliranog i tiskanog stakla Udruživost materijala pri izradi i montaži izolacijskog stakla Čišćenje stakla Savjeti za ventilaciju je li ona potrebna? VFF upute (Verband der Fenster und Fassadenhersteller) Jednakost boja transparentnih stakala u građevinarstvu Tehnički pravilnici Tehnički pravilnik za primjenu linijski učvršćenih ostakljenja (TRLV) završno izdanje, kolovoz Tehnički pravilnik za primjenu ostakljenja koja čuvaju od pada u dubinu (TRAV) izdanje siječanj Tehnički pravilnik za dimenzioniranje i izvedbu točkasto učvršćenih ostakljenja (TRPV) završno izdanje, kolovoz i.f.t. Rosenheim Smjernica VE 06/01 Skupine opterećenja za ostakljenje prozora Smjernice za ostakljivanje drvenih prozora bez podložne trake Hadamar Tehničke smjernice Instituta za staklarstvo za u ostakljivanja i proizvodnju prozora Hadamar (IGH), posebno: Dokument 1 Materijali za brtvljenje za ostakljenja i spojne fuge Dokument 3 Podloške za jedinice ostakljenja Dokument 8 Prometna sigurnost sa staklom u jasnom prometnom području Dokument 9 Vizualne osnove pregleda i ocjenjivanja za ostakljenja na objektu Dokument 10 Stručni pojmovi iz strukovnog područja staklarstva Dokument 13 Ostakljivanje brtvenim profilima Dokument 14 Staklo u građevinarstvu Podjela staklenih proizvoda Dokument 17 Ostakljenje izolacijskim staklom Dokument 18 Ostakljenja koja štite od pada u dubinu prema TRAV Dokument 19 Linijski učvršćena ostakljenja Dokument 20 Upute za montažu prozora i ulaznih vrata 346

349

350 9 Izvori 9 Birkhäuser: Glasbau Atlas (1998) Chemetall Polymersisteme für die Glasindustrie DIN Taschenbuch 99 Dow Corning: Structural Glazing (1986) Glas Marte: Verglasung Systeme Gläser H.J.: Mehrscheiben Isolierglas (1992) Glaströsch: Glas und Praxis Graðevinski centar Ljubljana 1996; Seminar: Kvaliteta i trendovi razvoja građevinske stolarije s aspekta toplinske i zvučne zaštite IGH Hadamar: Technische Richtlinien (2007) Interpane: Gestalten mit Glas (2007) Oberaker Reiner: Glas- und Fenstertechnik (2004) Pilkington: Das Glas-Handbuch (2005) Pilkington: Glass in building (1992) Promat: Glashandbuch Saint Gobain Memento (2005) Sanco: Das Glasbuch (1999) Schott: Spezialglas im Bau Seitz: Glaser Fachbuch (1994) Spauszus: Werkstoffkunde Glas (1974) Šijanec Zavrl Marjana i Tomšič Miha; Projekt FEMOPET (1999): Energetski učinkovito ostakljenje i prozori Tamglas: GPD ( ) Vegla: Glas am Bau (1997)

351

352 10 Indeks A aktivna zaštita/sigurnost alarmno staklo alkalni utjecaj alu-prečke anizotropija apsorpcija...66 argon...95 asimetrični sastav stakala B bezbojno staklo b-faktor bistrenje boja stakla brtveni materijali buka...68 vanjska razina buke, područja butil C CO cerijev oksid vidi poliranje coating vidi nanosi na staklu Č četverostrano učvršćivanje vidi statika čišćenje stakla čvrstoća prema Mohsu...26 čvrstoća prema Shoreu čvrstoća na savijanje

353 D DC Dow Corning debljina stakla (određivanje) vidi TRLV decibel (db)...68 definicija izolacijskog stakla...59 difuzna svjetlost vidi pogreške na staklu distancer djelomično kaljeno staklo djelomično sjenčanje dobro osjećanje dijagram...98 dugovalno zračenje...96 dvostrano učvršćivanje vidi statika E E i EI klase vidi vatrootporna stakla EF klase...54 EH klase...54 efekt izolacijskog stakla vidi učinak dvostrukog stakla elastičnost (modul)...26 elektrokromna stakla emajliranje emisijska vrijednost...93 emisijski koeficijent (ε)...63 energetska bilanca...35 extra weiss vidi bezbojno staklo F F30, F60, F90, F120 vidi vatrootporna stakla F-ostakljenja vidi vatrootporna stakla f sjedanje vidi sjedanje f c koeficijent sjenila fasada sa zaštitom od sunca strukturna filigranski ukrasni profili fizikalne značajke stakla...26 fizikalne osnove stakla s nanosom...95 float staklo fotokromna stakla frekvencijsko područje funkcionalni prozori

354 10 G g-vrijednost...64 G-ostakljenja vidi vatrootporna stakla GADO...60 H hard coating vidi nanosi na staklu HST - heat soak test I infra crvene zrake (zračenje)...96 interferencija ispitivanje njihalom izbočeno staklo vidi učinak dvostrukog stakla izolacijski materijali Izolacijsko staklo kao element oblikovanja definicija...59 malih dimenzija opis sustava s otvorenim rubnim brtvljenjem sa spojenim rubovima izrezi i rupe u kaljenom staklu J jednostrano horizontalno učvršćenje vidi TRAV jamstvo K k vrijednost vidi U-vrijednost kaljeno staklo katalog sigurnosnih ostakljenja kemijska oštećenja staklenih površina klimatski uređaji...46 klizne stijene klizni sustavi RX koeficijent linearnog rastezanja...26 koeficijent toplinskog prolaza U kondenzacija konkavne deformacije vidi učinak dvostrukog stakla konstrukcijska ostakljenja

355 konvekcija...95 konveksna deformacija vidi učinak dvostrukog stakla konvencionalno izolacijsko staklo...89 kratkovalno zračenje...84 kripton...96 kromatska stakla kvaliteta (sustav) unutarnja kontrola vanjski nadzor Krovovi vrste ostakljenja nadglavna ostakljenja (nadsvjetla) L lokalna iskrivljenost , 152 lom stakla lom svjetlosti low-e staklo...90 LR vidi refleksija svjetlosti LT vidi propusnost svjetlosti M magnetronski postupak nanošenja maksimalna dopuštena napetost na savijanje mehanička oštećenja staklenih površina modeli molekularna sita MSP međuprostor N nalijepljeni profili nanos na staklo meki nanos (soft coating) tvrdi nanos (hard coating) nanošenja vidi krovovi napetost savijanja nazivna debljina i tolerancije stakla... 26, 145 neventilirana fasada vidi topla fasada niskoenergetska kuća

356 10 O obrada staklenih rubova održavanje stakla ogrebotine vidi pogreške opis sustava izrade izolacijskog stakla opterećenje savijanja ornamentno staklo ostakljenja za zaštitu ljudi i imovine A klasa B klasa BR klasa ER klasa Oznaka CE...83 P pad u dubinu vidi TRAV parapeti uz stakla sa zaštitom od sunca parapeti za hladnu fasadu parapeti za toplu fasadu parapetni paneli pasivna zgrada PDLC peć za taljenje Pilkington Brothers PLANIBEL COLOR vidi staklo u boji planimetrija puhano staklo...23 plin plinsko punjenje...95 plinsko punjenje i sposobnost zvučne izolacije pigmenti boje plinokromna stakla podlaganje smjernice podloške pogreške u izolacijskom staklu na kaljenom staklu na lijepljenom staklu polarizirana svjetlost poliizobutilen (butil) polirani rubovi vidi obrada rubova polisulfidno brtvilo polisulfidpolimer (Thiokol) polivinilbutiral vidi PVB 354

357 poliuretan...60 prave prečke pregradne stijene preklopne stijene primarno brtvilo propusnost za sunčevu energiju...64 propusnost za svjetlost...65 prozor sa zvučnom izolacijom prozorske stijene vidi TRAV psi linearni koeficijent prolaza topline (ψ)... 36, 239 pufer (tampon) zona PVB folija PVC prozori prozor i grijanje...30 ventilacija sposobnost zvučne izolacije sigurnost...46 R R a...66 ravnost vidi planimetrija refleksija energije...66 refleksija svjetlosti reklamacija reprodukcija boja rezonanca rubna zona... 36, 239 rubno brtvljenje R w... 48, 68, 107 RX WARM...99 RX WARM C RX PHONE RX SUN RX SAFE

358 10 S S selektivnost savijanje vidi sjedanje sekundarno brtvilo SG vidi konstrukcijska ostakljenja shading coefficient (Sc) Shore A čvrstoća silikon...61, 197 sigurnosno staklo sjedanje distancera sjedanje stakla sjenčanje vidi shading coefficient (Sc) sjenila skidanje rubova vidi obrada rubova soft-coating vidi nanos na staklo specifična težina stakla...26 specifični toplinski kapacitet...26 spektralne boje spojeni rubovi spontani lom sposobnost zvučne izolacije...47, 68 i ugrađeni ukrasni profili usporedna krivulja sastav (struktura) težina u području niskih frekvencija staklene ograde vidi TRAV staklene stijene staklo bez refleksije staklo i sigurnost staklo sa zvučnom izolacijom staklo u boji staklo za hodanje statika STOPSOL struktura ornamentnog stakla SUNGUARD sunčev kolektor...35 sunčev spektar...65 sunčeva energija...65 SUNERGY sustav izrade izolacijskog stakla vidi Opis sustava 356

359 Š školjkasti lom vidi pogreške na kaljenom staklu švicarski križ T temperatura (točka) orošavanja vidi točka orošavanja termotropna stakla teški plin (SF 6 ) TGI-distancer tlačna čvrstoća točka orošavanja točkasti držači RX POINT topli rub...37, 236 toplinski most...37, 236 toplo staklo vidi Low-e steklo TPS transmisija sunčeve energije vidi g-vrijednost TRAV TRLV troslojno izolacijsko staklo...70, 101 TRPV TVG U U vrijednost; koeficijent prolaza topline učinak dvostrukog stakla udarna čvrstoća U g koeficijent prolaza topline za staklo ugljični dioksid vidi CO 2 ugodno osjećanje dijagram...89 ugradnja na višim nadmorskim visinama ukrasni profili uleknuto staklo vidi učinak dvostrukog stakla U w koeficijent prolaza topline za prozor...36 U f koeficijent prolaza topline za okvir...40 utor ostakljenja

360 V vatrootporna stakla klasa E (G) klasa EW klasa EI (F) ventilirana fasada ventiliranje...45 visoko selektivna stakla W warm edge vidi topli rub Z zaštita od buke zaštita od sunca...52, 116 zaštita zgrada...54 zavareno izolacijsko staklo...60 zimski vrtovi zračni pritisak otvori za izravnavanje zvuk (vidi buka) Ž žaluzine u izolacijskom staklu žičano ornamentno staklo žičano staklo

361

362 11 11 Tehnički podaci o izolacijskom staklu REFLEX Ug nazivna vrijednost EN 673 Izolacijska stakla REFLEX Oznaka proizvoda Sastav izvana /MSP/ unutra Svjetlosno-tehničke i fizikalne nazivne vrijednosti zračenja EN 410 Korektivne vrijednosti g - vrijednost LT propusnost svjetlosti R indeks a reprodukcije boje LR refleksija svjetlosti prema van EA* apsorpcija vanjsko staklo Rw - izmjerena vrijednost EN C C tr C Ctr Debljina Težina Preporučena maksimalna površina Maksimalni omjer stranica Toplinska zaštita RX WARM mm W/m 2 K % % - % % db db db db db mm kg/m 2 m 2 - RX WARM 1,0 **** 4/16/4 1, ,8 1:6 RX WARM 1,1 4/16/4 1, ,8 1:6 RX WARM 1,1 6/16/6 1, ,5 1:10 RX WARM 1,1 8/16/8 1, ,5 1:10 RX WARM 1,2 4/14/4 1, ,8 1:6 RX WARM 1,2 6/14/6 1, ,5 1:10 RX WARM 1,2 8/14/8 1, ,5 1:10 RX WARM 1,3 4/12/4 1, ,8 1:6 RX WARM 1,3 6/12/6 1, ,5 1:10 RX WARM 1,3 8/12/8 1, ,5 1:10 RX WARM 0,9 C **** 4/10/4 0, ,8 1:6 RX WARM 1,0 C 4/10/4 1, ,8 1:6 RX WARM 1,0 C 6/10/6 1, ,5 1:10 RX WARM 1,0 C 8/10/8 1, ,5 1:10 RX WARM 1,1 C 4/12/4 1, ,8 1:6 RX WARM 1,1 C 6/12/6 1, ,5 1:10 RX WARM 1,1 C 8/12/8 1, ,5 1:10 RX WARM 1,1 C 4/14/4 1, ,8 1:6 360

363 Ug nazivna vrijednost EN 673 Izolacijska stakla REFLEX Oznaka proizvoda Sastav izvana /MSP/ unutra Svjetlosno-tehničke i fizikalne nazivne vrijednosti zračenja EN 410 Korektivne vrijednosti g - vrijednost LT propusnost svjetlosti R indeks a reprodukcije boje LR refleksija svjetlosti prema van EA* apsorpcija vanjsko staklo Rw - izmjerena vrijednost EN C C tr C Ctr Debljina Težina Preporučena maksimalna površina Maksimalni omjer stranica Toplinska zaštita RX WARM mm W/m 2 K % % - % % db db db db db mm kg/m 2 m 2 - RX WARM 1,1 C 6/14/6 1, ,5 1:10 RX WARM 1,1 C 8/14/8 1, ,5 1:10 RX WARM 0,7 4/12/4/12/4 0, ,8 1:6 RX WARM 0,6 4/14/4/14/4 0, ,8 1:6 RX WARM 0,6 4/16/4/16/4 0, ,8 1:6 RX WARM 0,7 C 4/8/4/8/4 0, ,8 1:6 RX WARM 0,6 C 4/10/4/10/4 0, ,8 1:6 RX WARM 0,5 C 4/12/4/12/4 0, ,8 1:6 RX WARM 0,4 C **** 4/12/4/12/4 0, ,8 1:6 Legenda uz tehničke podatke knjiga Gradimo staklom dane nazivne vrijednosti odnose se na uvjete testiranja i područje primjene pojedinih standarda maksimalna težina izolacijskog stakla je 500 kg naručitelj naših proizvoda sam je odgovoran odgovoren za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla u skladu s važećim tehničkim propisima C Kripton A Argon * ako je EA > 50 %, preporučujemo kaljeno staklo ** pri omjeru stranica > 2:1 preporučujemo da tanje staklo bude kaljeno ESG *** vrijednosti vrijede nakon kaljenja obavezno u kaljenoj izvedbi **** steklo Low-e 1,

364 Ug nazivna vrijednost EN 673 Izolacijska stakla REFLEX Oznaka proizvoda Sastav izvana /MSP/ unutra Svjetlosno-tehničke i fizikalne nazivne vrijednosti zračenja EN 410 Korektivne vrijednosti g - vrijednost LT propusnost svjetlosti R indeks a reprodukcije boje LR refleksija svjetlosti prema van EA* apsorpcija vanjsko staklo Rw - izmjerena vrijednost EN C C tr C Ctr Debljina Težina Preporučena maksimalna površina Maksimalni omjer stranica Zvučna zaštita RX PHONE mm W/m 2 K % % - % % db db db db db mm kg/m 2 m 2 - RX PHONE 36/26 1,1 6/16/4 1, ,8 1:6 RX PHONE 37/28 1,1 8/16/4 1, ,8 1:6 RX PHONE 37/32 1,1 8/18/6 1, ,5 1:10 RX PHONE 38/30 1,1 10/16/4 1, ,8 1:6 RX PHONE 39/34 1,1** 10/20/4 1, ,8 1:6* RX PHONE 40/32 1,1 10/16/6 1, ,5 1:10 RX PHONE 37/22 1,1 C 6/12/4 1, ,8 1:6 RX PHONE 39/26 1,1 C 10/12/4 1, ,8 1:10 RX PHONE 39/29 1,1 4/16/9 SC 1, ,8 1:6 RX PHONE 41/31 1,1 6/16/9 SC 1, ,4 1:10 RX PHONE 42/33 1,1 8/16/9 SC 1, ,4 1:10 RX PHONE 43/37 1,1 8/16/13 SC 1, ,5 1:10 RX PHONE 45/35 1,1 10/16/9 SC 1, ,4 1:10 RX PHONE 46/38 1,1 13/16/9 SC 1, ,4 1:10 RX PHONE 47/34 1,3 9 SC/12/13 SC 1, ,4 1:10 RX PHONE 49/38 1,1 9 SC/16/13 SC 1, ,4 1:10 RX PHONE 50/42 1,1 9 SC/20/13 SC 1, ,4 1:10 RX PHONE 51/45 1,4 17 SC/15/13 SC 1, ,5 1:10 RX PHONE 32/36 A 4/12/4/12/ ,8 1:

365 Ug nazivna vrijednost EN 673 Izolacijska stakla REFLEX Oznaka proizvoda Sastav izvana /MSP/ unutra Svjetlosno-tehničke i fizikalne nazivne vrijednosti zračenja EN 410 Korektivne vrijednosti g - vrijednost LT propusnost svjetlosti R indeks a reprodukcije boje LR refleksija svjetlosti prema van EA* apsorpcija vanjsko staklo Rw - izmjerena vrijednost EN C C tr C Ctr Debljina Težina Preporučena maksimalna površina Maksimalni omjer stranica Zvučna zaštita RX PHONE mm W/m 2 K % % - % % db db db db db mm kg/m 2 m 2 - RX PHONE 32/40 A 4/14/4/14/ ,8 1:6 RX PHONE 32/44 A 4/16/4/16/ ,8 1:6 RX PHONE 36/38 A 6/12/4/12/ ,8 1:6 RX PHONE 37/40 A 8/12/4/12/ ,8 1:6 RX PHONE 39/42 A 8/12/4/12/ ,8 1:6 RX PHONE 31/28 C 4/8/4/8/ ,8 1:6 RX PHONE 32/32 C 4/10/4/10/ ,8 1:6 RX PHONE 33/36 C 4/12/4/12/ ,8 1:6 RX PHONE 36/34 C 6/10/4/10/ ,8 1:6 RX PHONE 38/38 C 6/12/4/12/ ,8 1:6 RX PHONE 39/42 C 8/12/4/12/ ,8 1:6 Legenda uz tehničke podatke knjiga Gradimo staklom dane nazivne vrijednosti odnose se na uvjete testiranja i područje primjene pojedinih standarda maksimalna težina izolacijskog stakla je 500 kg naručitelj naših proizvoda sam je odgovoran odgovoren za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla u skladu s važećim tehničkim propisima C Kripton A Argon * ako je EA > 50 %, preporučujemo kaljeno staklo ** pri omjeru stranica > 2:1 preporučujemo da tanje staklo bude kaljeno ESG *** vrijednosti vrijede nakon kaljenja obavezno u kaljenoj izvedbi

366 Ug nazivna vrijednost EN 673 Izolacijska stakla REFLEX Oznaka proizvoda Sastav izvana /MSP/ unutra Svjetlosno-tehničke i fizikalne nazivne vrijednosti zračenja EN 410 Korektivne vrijednosti g - vrijednost LT propusnost svjetlosti R indeks a reprodukcije boje LR refleksija svjetlosti prema van EA* apsorpcija vanjsko staklo Rw - izmjerena vrijednost EN C Ctr C Ctr Debljina Težina Preporučena maksimalna površina Maksimalni omjer stranica Zaštita od sunca RX SUN mm W/m 2 K % % - % % db db db db db mm kg/m 2 m 2 - RX SUN Green 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Grey 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Bronze 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Dark Blue 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Priva Blue 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Azur 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SSS Clear 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SC Clear 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SSS Green 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SC Green 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SSS Grey 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SC Grey 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SC Bronze 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SSS Dark Blue 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SSSL PrivaBlue 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Sunergy Clear 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Sunergy Green 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Sunergy Azur 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Sunergy Dark Blue 6/16/4 1, ,8 1:

367 Ug nazivna vrijednost EN 673 Izolacijska stakla REFLEX Oznaka proizvoda Sastav izvana /MSP/ unutra Svjetlosno-tehničke i fizikalne nazivne vrijednosti zračenja EN 410 Korektivne vrijednosti g - vrijednost LT propusnost svjetlosti R indeks a reprodukcije boje LR refleksija svjetlosti prema van EA* apsorpcija vanjsko staklo Rw - izmjerena vrijednost EN C Ctr C Ctr Debljina Težina Preporučena maksimalna površina Maksimalni omjer stranica Zaštita od sunca RX SUN 11 mm W/m 2 K % % - % % db db db db db mm kg/m 2 m 2 - RX SUN SGS Neutral 67 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SGS Light Blue 52 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SGS Silver Grey 32 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SGS Royal Blue 20 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SGS Silver 20 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SGS Silver 08 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SGS Green 67 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SGS Green 52 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SGS Green 32 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SGS Aquamarine 20 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SGS Green 20 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SGS Silver Green 08 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Light Blue 63 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Neutral 61*** 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Neutral 50 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Silver 35 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Neutral 40 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Royal Blue 40 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Green 64 6/16/4 1, ,8 1:6 365

368 Ug nazivna vrijednost EN 673 Izolacijska stakla REFLEX Oznaka proizvoda Sastav izvana /MSP/ unutra Svjetlosno-tehničke i fizikalne nazivne vrijednosti zračenja EN 410 Korektivne vrijednosti g - vrijednost LT propusnost svjetlosti R indeks a reprodukcije boje LR refleksija svjetlosti prema van EA* apsorpcija vanjsko staklo Rw - izmjerena vrijednost EN C C tr C Ctr Debljina Težina Preporučena maksimalna površina Maksimalni omjer stranica Zaštita od sunca RX SUN mm W/m 2 K % % - % % db db db db db mm kg/m 2 m 2 - RX SUN SG HP Green 63 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Green 61 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Green 50 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Silver Green 35 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Green 40 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN SG HP Aquamarine 40 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Neutral 73/42 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Neutral 70/39 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Neutral 68/37 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Neutral 61/33 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Neutral 60/33 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Neutral 50/27 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Neutral 48/27 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Shine 40/22 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Platin 25/15 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Platin 31/17 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Lime 61 T*** 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Vision 60 T*** 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Vision 50 T*** 6/16/4 1, ,8 1:

369 Ug nazivna vrijednost EN 673 Izolacijska stakla REFLEX Oznaka proizvoda Sastav izvana /MSP/ unutra Svjetlosno-tehničke i fizikalne nazivne vrijednosti zračenja EN 410 Korektivne vrijednosti g - vrijednost LT propusnost svjetlosti R indeks a reprodukcije boje LR refleksija svjetlosti prema van EA* apsorpcija vanjsko staklo Rw - izmjerena vrijednost EN C C tr C Ctr Debljina Težina Preporučena maksimalna površina Maksimalni omjer stranica Zaštita od sunca RX SUN mm W/m 2 K % % - % % db db db db db mm kg/m 2 m 2 - RX SUN Indigo 48 T*** 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Titanium 37 T*** 6/16/4 1, ,8 1:6 RX SUN Energy NT*** 6/16/4 1, ,8 1:6 Sigurnosno RX SAFE RX SAFE 1,1 VSG 10 (P4A)/16/4 1, ,8 1:6 RX SAFE 1,1 VSG 10 (P4A)/12/4 1, ,8 1:6 Opširnije tablice sigurnosnih stakala (lijepljeno sigurnosno staklo i kaljeno sigurnosno staklo) pronaći ćete u poglavlju 5.7. Legenda uz tehničke podatke knjiga Gradimo staklom dane nazivne vrijednosti odnose se na uvjete testiranja i područje primjene pojedinih standarda maksimalna težina izolacijskog stakla je 500 kg naručitelj naših proizvoda sam je odgovoran odgovoren za ispravno dimenzioniranje debljine naručenog stakla u skladu s važećim tehničkim propisima C Kripton A Argon * ako je EA > 50 %, preporučujemo kaljeno staklo ** pri omjeru stranica > 2:1 preporučujemo da tanje staklo bude kaljeno ESG *** vrijednosti vrijede nakon kaljenja obavezno u kaljenoj izvedbi

370

371

372 Reflex d.o.o. Podgrad Gornja Radgona t: +386 (02) f: +386 (02) e: info@reflex.si PE Poljčane Bistriška cesta Poljčane, Slovenija t: +386 (0) f: +386 (0) e: info-poljcane@reflex.si Reflex Zagreb d.o.o. Petrovardinska 5-5a Zagreb, Hrvatska t: +385 (0) f: +385 (0) e: info@reflex.hr