Park prirode Lonjsko polje - živući krajobraz i poplavni ekosustav Srednje Posavine. - Plan upravljanja -

Transcription

1 Park prirode Lonjsko polje - živući krajobraz i poplavni ekosustav Srednje Posavine - Plan upravljanja - 1

2 Nakladnik: Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje Lonjsko Polje Nature Park Public Service HR Krapje, Krapje 30 Hrvatska Glavni i odgovorni urednik: Goran Gugić Izrada Plana upravljanja financirana je u okviru projekta Europske komisije LIFE05 TCY/CRO/ Ka razumnom upravljanju Srednjom Posavinom 2

3 Izrađivači Plana upravljanja za Park prirode Lonjsko polje Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje izrađivači plana Goran Gugić, ravnatelj, direktor projekta Valerija Hima, stručna voditeljica, koordinator izrade Plana upravljanja Zlatko Posavec, glavni nadzornik Edvard Bogović, voditelj Službe za promidžbene aktivnosti Dražen Ivaštinović, stručni savjetnik - šumar Prirodna baština terenska i pripremna istraživanja Dr.sc. Vladimir Kušan Prof. dr.sc. Jasenka Topić Prof.dr.sc. Ljudevit Ilijanić Doc.dr.sc. Igor Anić Dr.sc. Sanja Gottstein Doc.dr.sc. Sven Jelaska Zrinka Mesić, dipl. ing biol. Hrvoje Peternel, dipl. ing biol Kulturna baština izrađivač plana Ksenija Petrić, dipl. ing. arh. Kulturna baština - terenska i pripremna istraživanja Ksenija Petrić, dipl. ing. arh. Ana Mlinar, prof. etnolog Eva Matijašević dipl.ing.arh Jasenka Ferber Bogdan prof. pov. umj. Damir Kremenić ing.arh. Marica Karakaš prof. pov. - obrada Spomen područja Jasenovac Nataša Mataušić prof. pov. - Obrada Spomen područja Jasenovac Zofia Mavar, dipl. ing. arh. Bruno Diklić, dipl. ing. arh. Katica Mutak prof. pov. Manda Horvat prof.etnolog Zdravko Živković, dipl. ing. arh. Kartografija OIKON d.o.o. SMŽ, Županijski zavod za prostorno uređenje 3

4 Park prirode Lonjsko polje Uprava: Sjedište: Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje Krapje 30, Krapje Telefon: Fax: adresa: Internet adresa: Kategorija zaštićenog područja: Datum proglašenja zaštićenog područja: Akt o proglašenju: Površina PPLP: Površina utjecajnog područja (buffer zona): Koordinate: Vremenski okvir plana upravljanja: Prostorni plan: Pravilnik o unutarnjem redu: Statut Javne ustanove: info@pp-lonjsko-polje.hr Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05) - park prirode IUCN kategorija V 06. ožujak Zakon o proglašenju Parka prirode Lonjsko polje (NN 11/90) 506,50 km² (Zakon o proglašenju Parka prirode Lonjsko polje ) 511,36 km² (GIS) 1.303,60 km² (GIS) W N 10 godina / revizija nakon 5 godina Prijedlog plana izrađen, u fazi donošenja U fazi donošenja Odlukom UV od 12. prosinca godine 4

5 PREAMBULA Močvare kao najugroženiji prirodni eko sustavi čine veliki potencijal ekoloških, kulturnih, ekonomskih, znanstvenih i rekreacijskih vrijednosti. Sabor Republike Hrvatske usvojio je Konvenciju o vlažnim staništima (Ramsar, Iran, 1971.) i zaključio slijedeće: - uključiti močvarna staništa u nacionalni plan korištenja zemljišta - utvrditi područja prirodnih vlažnih staništa i promovirati razumno korištenje istih na području cijele Hrvatske - odrediti najmanje jedno područje koje će ispunjavati ramsarske kriterije za upis na Listu močvarnih staništa od međunarodne važnosti - osigurati održivost ekološkog karaktera svakog ramsarskog područja Sabor je također usvojio Konvenciju o zaštiti Dunava i odredio smjernice održivog korištenja voda za to područje. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske «prepoznala» je tendenciju nestajanja močvarnih i šumskih eko-sustava i tradicionalnog stočarstva, te potencijale genske raznolikosti zavičajnih i ugroženih pasmina i kultiviranih biljaka. Stoga su Strategijom određeni strateški ciljevi i definirani prioritetni akcijski planovi. Kao jedan od kratkoročnih ciljeva, Strategija predviđa pripremu i izradu Plana upravljanja za Park prirode Lonjsko polje, prije svega zbog njegove važnosti za opstanak staništa, te prirodnih i kulturnih vrijednosti. Temeljem članka 389. Ustava, 06.ožujka godine Lonjsko polje je proglašeno Parkom prirode, a godine je uvršten na Ramsarsku listu. U okviru Pan-europske strategije o bioraznolikosti i krajobrazu iz godine, IUCN je proglasio Lonjsko polje kao najbolji primjer praktičnog planiranja zaštite ruralne sredine u zemljama srednje Europe. Izglasavajući Zakon o ustroju Javne ustanove, Sabor je osigurao zaštitu, održivost i promoviranje Parka prirode Lonjsko polje. Najbolji mogući put za ispunjenje tog zadatka je primijeniti pristup Ramsarskog razumnog korištenja na izvanrednu kulturni krajobraz i poplavni ekosustav Srednje Posavine. 5

6 SADRŽAJ 1 OPIS PODRUČJA Sažetak opisa Institucionalni i zakonodavni okvir Institucionalni okvir upravljanja Zakonodavni okvir upravljanja Park prirode Lonjsko polje u međunarodnim okvirima Osnovni podaci o prostoru Smještaj Iskaz vlasničkih odnosa Korisnici prostora Kartografija (GIS), avio snimci Proces zaštite Ekološke značajke Klima Hidrologija Geologija Geomorfologija Pedologija Zemljišni pokrov Staništa Krajobraz Biljne zajednice Vrste Kulturne značajke Povijesni razvoj Opće značajke kulturne baštine Vrste kulturne baštine Nepokretna kulturna baština Pokretna kulturna baština Nematerijalna kulturna baština Socio-ekonomske značajke Naselja i stanovništvo Javni interes Korištenje zemlje danas EVALUACIJA Procjena ekoloških vrijednosti Veličina područja Biološka raznolikost Očuvanost stupnja prirodnosti Rijetkost i jedinstvenost područja Osjetljivost eko sustava Karakterističnost područja Potencijali za obnovu (unaprijeđenje stanja) Procjena kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti Vrijednost kulturne baštine Kategorije vrijednosti Zakonska zaštita Ugroženost kulturne baštine

7 2.3 Procjena socio-ekonomskih vrijednosti Naselja i stanovništvo Ekonomske vrijednosti Odnosi s lokalnim stanovništvom i javnosti, edukacija Javni interes Analiza (korisnika prostora)dionika Utjecaj zakonskih regulativa Istraživanja i studije TEMELJNI CILJEVI UPRAVLJANJA PARKOM Dugoročni cilj vizija Faktori koji negativno utječu na ostvarivanje dugoročnih ciljeva Relevantni dokumenti Upravljanje vodama Poljoprivreda i stočarstvo Lov Ribolov Depopulacija stanovništva Širenje alohtonih vrsta Kulturna baština Turizam Zoniranje Zoniranje prema namjeni područja Zoniranje povijesnih naselja Ciljevi upravljanja Upravljanje prirodnom baštinom Upravljanje krajobrazom Upravljanje kulturnom baštinom Unaprijeđenje integriranog pristupa upravljanju Upravljanje resursima Mjere zaštite Upravljanje prirodnom baštinom Upravljanje kulturnim krajobrazom Upravljanje kulturnom baštinom Unaprjeđenje integriranog pristupa upravljanju Upravljanje resursima PROVEDBA PLANA UPRAVLJANJA Akcijski planovi Pregled akcijskih planova Upravljanje prirodnom baštinom Upravljanje krajobrazom Upravljanje kulturnom baštinom Unaprijeđenje integriranog pristupa upravljanja Upravljanje resursima Financijski i vremenski okvir akcijskih planova Praćenje stanja i prilagodljivo upravljanje PRILOZI Prilog 1. Popis Zakona relevantnih za upravljanje Parkom prirode Lonjsko polje Prilog 2. Staništa u Parku prirode Lonjsko polje Prilog 3. Pregled sastanaka sa dionicima

8 1 OPIS PODRUČJA 1.1 Sažetak opisa Područje opisa obuhvaća ruralno područje u središnjem dijelu kontinentalne Hrvatske, uz središnji tok rijeke Save, lociran između županijskoga središta grada Siska i općinskog centra Nove Gradiške. Na ovom području, obostrano uz rijeku Savu sačuvana su tradicijska seoska naselja sa izvanredno dobro sačuvanom tradicijskom arhitekturom u drvu (hrast) i pripadajući kulturni krajolik. Močvare, kao jedan od najugroženijih prirodnih eko sustava predstavljaju veliki potencijal u očuvanju ekoloških, kulturnih, ekonomskih, znanstvenih i rekreacijskih vrijednosti. Park prirode Lonjsko polje jedno je od područja, koje je zbog svojih prirodnih i kulturnih vrijednosti tipičnih poplavnih riječnih dolina prepoznato kao područje vrijedno očuvanja za buduće generacije. Park prirode Lonjsko polje geografski je smješten u području srednjeg toka rijeke Save, oko 75 km jugoistočno od Zagreba. Većim dijelom nalazi se u Sisačko-moslavačkoj županiji, a manjim dijelom nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji. Cijelo područje Parka je izrazito nizinski kraj nadmorske visine od m, a po svom karakteru je isključivo ruralno područje. Prirodna nizinska močvarna područja (poplavne zone) nalaze se sa obje strane rijeke Save. Lonjsko, Mokro i Poganovo polje, dio su Parka prirode i prirodne poplavne retencije koje imaju važnu ulogu u sustavu za obranu od poplave. Temeljem članka 389. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, godine donesen je Zakon o proglašenju Parka prirode Lonjsko polje ( Narodne novine br. 11/90), kojim je područje Lonjskog i Mokrog polja s pojasom lijeve obale rijeke Save u ukupnoj površini od ha proglašeno Parkom prirode. Prema današnjim podacima iz GIS-a prostor parka prirode zauzima 511,36 km² godine u tijeku popunjavanja nominacijskog obrasca za upis Parka prirode Lonjsko polje na UNESCO-vu Listu svjetske baštine definirana je utjecajna (buffer) zona Parka prirode Lonjsko polje koja temeljem podataka iz GIS-a iznosi: Površina PPLP: ,42 ha Tampon zona: ,00 ha Ukupno: ,42 ha 8

9 Slika 1. Smještaj Parka prirode Lonjsko polje i utjecajne zone u Hrvatskoj Slika 2. Park prirode Lonjsko polje i utjecajna zona 9

10 Vrijednosti Parka prirode Lonjsko polje: Nizinske poplavne šume Vlažni travnjaci Očuvane rijetke životinjske i biljne svojte Mrijestilište riba Tradicionalni sustav pašarenja Autohtone pasmine Autentična organizacija i tradicionalni sustav korištenja prostora Tipični krajobraz poplavnih riječnih dolina Autentična tradicijska drvena arhitektura Sačuvano bogatstvo nematerijalne kulturne baštine (pjesme, plesovi, običaji) 67 % površine Parka pripada nizinskim poplavnim šumama, koje predstavljaju najcjelovitije komplekse hrastovih i jasenovih sastojina, te vrijedne zajednice crne johe s trušljkom. Vlažne livade i pašnjaci u dolini rijeke Save vrlo su va staništa u očuvanju bioraznolikosti riječnih ekosustava, a zajedno sa poplavnim nizinskim šumama čine mozaik najcijelovitijeg poplavnog ekosustava u cijeloj biogeografskoj regiji, te jedinstvenost kulturnog i europskog nasljeđa. Močvarna staništa rijeke Save daju idealne uvjete za opstanak rijetkih životinjskih i biljnih svojti koje su u Europi na pragu izumiranja. Područje podržava više od 2/3 hrvatske populacije ptica, 250 vrsta ptica, od kojih 138 vrsta gnijezdi u Lonjskom polju. Bijela roda (Ciconia ciconia) dostiže najuspješnije gnježđenje u svijetu, populacija žličarke (Platalea leucorodia) jedina je postojeća u aluvijalnom ekosustavu, a populacija kosca (Crex crex) naseljava, ovisno o dinamici poplavljivanja i antropogena i prirodna staništa. Također je evidentno 58 vrsta sisavaca, 16 vrsta vodozemaca,10 vrsta gmazova, te 27 vrsta riba. Lonjsko polje je ujedno i najveće mrijestilište riba u cijelom dunavskom porječju. Ekološki procesi i dinamika plavljenja uvjetuju tradicionalno korištenje zemlje, što je stvorilo jedinstven mozaik antropogenih i prirodnih staništa, te izvorne domaće svojte: posavski konj, slavonsko-srijemsko podolsko govedo, turopoljska svinja. Tradicionalna poljoprivreda i uzgoj autohtonih pasmina prisutna su i danas, te predstavljaju važan element u očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti. Dugotrajna i kontinuirana tradicija prilagodbe i življenja s poplavama, a ne protiv njih, stvorila je izvanredan sustav, koji zadire u sve aspekte ljudske interakcije sa okolišem - tradicijsko graditeljstvo u drvetu, prostorna organizacija naselja i oblikovanje krajobraza. Takav je pristup zadržao kontinuitet u suvremenom sustavu obrane od poplava, u kojem se svjesno koriste prirodne poplavne površine kao retencije. Organizacija sela je visoko očuvana u tradicijskim obilježjima. U Lonjskom polju to nije evidentno samo u načinu gradnje kuća i korištenju istih, nego i u bogatstvu narodnih običaja, nošnji, ukrasa, kostima i tradicionalne poljoprivrede. Na području Parka nalaze se dva ornitološka rezervata, Krapje đol, prvi hrvatski ornitološki rezervat proglašen je godine i ornitološki rezervat Rakita, proglašen godine. 10

11 1.2 Institucionalni i zakonodavni okvir Institucionalni okvir upravljanja Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode vodi poslove zaštite prirode u Hrvatskoj, a nadležna je za provedbu Zakona o zaštiti prirode i međunarodnih konvencija iz područja zaštite prirode koje je potpisala Republika Hrvatska. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu i Konzervatorski odjel u Sisku (od godine ) nadležni su za poslove očuvanja i zaštite kulturnih dobara na području parka, te za provedbu međunarodnih konvencija iz područja zaštite kulturne baštine kojih je također potpisnica Republika Hrvatska. Državni zavod za zaštitu prirode obavlja stručne poslove zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, a za svoje poslove odgovoran je Ministarstvu kulture. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva nadležno je za postupak izrade prostornih planova područja posebnih obilježja. Javna ustanova usko surađuje sa Upravom za prostorno uređenje, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i izrađivačem plana, Županijskim zavodom za prostorno uređenje i graditeljstvo Sisačko-moslavačke županije. Ministarstvo turizma je od samog početka bilo uključeno u projekte razvoja seoskog turizma u vidu bespovratnih financijskih poticaja i kreditiranja. Potpora razvoju kontinentalnog turizma je najčešće usmjerena u obnovu drvene tradicijske arhitekture i razvoju selektivnih oblika turizma. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Pored turizma koje je kao gospodarska grana u začetku razvoja, poljoprivreda je jedna od gospodarskih grana koju na ovom području treba održati i poticati, a sve u cilju očuvanja biološke raznolikosti. Stoga je suradnja Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja od velikog značaja, naročito u segmentu informiranja poljoprivrednika o pristupnim pregovorima Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji u poglavlju poljoprivreda i ruralni razvitak. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva S obzirom na namjenu područja u sustavu za obranu od poplave i s obzirom na pokrivenost prostora šumama, Javna ustanova za donošenje svih relevantnih i zakonom propisanih dokumenata traži suglasnost ovoga Ministarstva. Osim sa Upravom za šumarstvo i vodno gospodarstvo ustanova surađuje i sa upravom za lovstvo. Hrvatski stočarski centar Javna ustanova provodi uzgojni program očuvanja dvije ugrožene izvorne pasmine slavonsko-srijemsko podolsko govedo i turopoljska svinja. Uzgojni program se provodi u suradnji sa Hrvatskim stočarskim centrom. Vlada RH je na sjednici održanoj 03. svibnja godine donijela Uredbu o osnivanju Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje (NN 36/96). Temeljem iste uredbe Javna ustanova obavlja poslove zaštite, održavanja i promicanja parka prirode. Tijela Ustanove su Upravno vijeće i ravnatelj. Radom ustanove upravlja Upravno vijeće od 5 članova, a voditelj 11

12 Ustanove je ravnatelj. Stručne poslove zaštite i očuvanja vodi stručni voditelj, a poslove nadzora područja i rad nadzornika vodi glavni nadzornik. Unutarnje ustrojstvo i djelatnost Ustanove određeno je Statuom JU i Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Ustanove. U svom radu Javna ustanova ima 5 ustrojstvenih jedinica: Ured ravnatelja, Služba stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja PP Lonjsko polje, Služba općih, zajedničkih i tehničkih poslova, Služba nadzora, Služba za promidžbene aktivnosti i ugostiteljsko turističku djelatnost. U Javnoj ustanovi je trenutno zaposleno 13 djelatnika, a Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada predviđeno je 38 radnih mjesta. UPRAVNO VIJEĆE URED RAVNATELJA RAVNATELJ Služba općih, zajedničkih i tehničkih poslova Služba nadzora Služba stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja PP Lonjsko polje Služba za promidžbene aktivnosti i ugostiteljsko turističku djelatnost Slika 3. Ustroj službi u Javnoj ustanovi Park prirode Lonjsko polje 12

13 Ured Ravnatelja Ravnatelj (1/1) Služba općih, zajedničkih i tehničkih poslova 9/3 Predviđena radna mjesta Realizirana radna mjesta Predviđena radna mjesta Tajnik (1) Glavni nadzornik (1) Voditelj Nadzornik II računovodstva vrste (1) (1) Služba nadzora 12/4 Realizirana radna mjesta Glavni nadzornik (1) Služba stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja PP Lonjsko polje 8/2 Predviđena radna Realizirana radna mjesta mjesta Predviđena radna mjesta Stručni voditelj (1) Stručni voditelj (1) Voditelj službe (1) Stručni savjetnik agronom (1) Služba za promidžbene aktivnosti i ugostiteljsko turističku djelatnost 8/3 Stručni suradnik vodič I. Vrste (1) Administrativni Administrativni Nadzornik III Nadzornik III vrste Stručni savjetnik Stručni savjetnik - Stručni referent tajnik (1) tajnik (1) vrste (9) (3) šumar (1) šumar (1) vodič (2) Djelatnik na Mornar (1) Stručni savjetnik Stručni referent poslovima biolog-ekolog (1) za promidžbene održavanja staza aktivnosti (1), opreme i građ. Obj. (2) Vozač (1) Stručni suradnik Recepcionar (3) kustos (1) Čuvar (2) Čuvar (1) Stručni referent za zaštitu i uzgoj životinja (2) Čistačica (1) Čistačica (1) Stručni suradnik kemičar-tehnolog (1) Slika 4. Organizacijska struktura JUPPLP, s planiranim brojem djelatnika (prvi broj) i realiziranim brojem djelatnika (drugi broj) Realizirana radna mjesta Voditelj službe (1) Stručni suradnik vodič I. Vrste (1) Vodič-edukator (1) 13

14 1.2.2 Zakonodavni okvir upravljanja Temeljni zakoni i strateški dokumenti kojima se upravlja zaštitom prirode i kulturne baštine: Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NSAP) (NN 81/99). Strategija je usvojena je godine na sjednici Hrvatskog državnog sabora temeljem čl. 6. Zakona o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznolikosti. Strategija predstavlja nacionalne strateške ciljeve (opće i posebne) sa smjernicama i predloženim akcijskim planovima za ostvarivanje ciljeva. Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05) Temeljni zakon proizašao iz odredbi Strategije (NSAP) koji regulira zaštitu prirode donesen je 20. svibnja 2005., a objavljen je u Narodnim novinama br. 70/05 od 08. lipnja Članak 80. propisuje obvezu izrade Plana upravljanja za razdoblje od 10 godina, koje donosi Upravno vijeće uz suglasnost Ministarstva kulture i prethodno stručno mišljenje Državnog zavoda za zaštitu prirode. Plan upravljanja se prema istom članku provodi kroz Godišnje programe zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja zaštićenog područja Prema članku 40. istog Zakona, za svaki zahvat ili korištenje prirodnih dobara na zaštićenom području mora se ishoditi Rješenje za dopuštenje izvođenja zahvata, koje sadrži uvjete zaštite prirode. Rješenje izdaje Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, uz prethodne konsultacije sa ustanovom koja upravlja zaštićenim područjem. Za veće radnje i zahvate u prirodu, potrebno je prema Zakonu o posebnim propisima izraditi Studiju utjecaja na okoliš. Ocjena prihvatljivosti za prirodu obavlja se u sklopu procjene utjecaja na okoliš prema Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (NN 89/07). Ako je planirani zahvat prihvatljiv Ministarstvo kulture izdaje Rješenje o dopuštenju zahvata. Članak 123. Zakon o zaštiti prirode regulira korištenje prirodnih dobara, odnosno ishođenje uvjeta zaštite prirode prije izrade planova gospodarenja korisnika prirodnih resursa na zaštićenom području. Pravilnik o unutarnjem redu za PPLP je zakonski obavezan dokument, koji je u izradi i u proceduri usvajanja. Pravilnik je prihvaćen od strane Upravnog vijeća, a suglasnost na Pravilnik izdalo je Ministarstvo kulture i Ministarstvo regionalnog razvitka, šumarstva i vodnoga gospodarstva, dok je konačno očitovanje od Ministarstva ruralnog razvoja, poljoprivrede i ribarstva u tijeku. Pravilnik o unutarnjem redu definira mjere zaštite, očuvanja i korištenja zaštićenih područja, te mora biti u suglasju sa Planom upravljanja i Prostornim planom. Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) Uredba donosi pregled ekološki značajnih područja i ekoloških koridora s ciljevima očuvanja i smjernicama za očuvanje, koje su namijenjene održavanju ili uspostavljanju povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti. 14

15 Zakon o gradnji i prostornom planiranju (NN 76/07) Temeljem ovog Zakona izrađuje se Prostorni plan područja posebnih obilježja Parka prirode Lonjsko polje, a usvajanje Plana očekuje se godine. Izrađivač Plana je Županijski Zavod za prostorno uređenje i graditeljstvo. Prostorni plan područja posebnih obilježja Parka prirode Lonjsko polje izrađuje se kao osnovni strateški dokument planiranja i očuvanja zaštićenog područja kroz koji je definirana organizacija, korištenje i namjena prostora. U prostorno planskoj dokumentaciji nisu samo propisane odredbe za očuvanje prirode, već i smjernice za očuvanje evidentiranih kulturnih dobara. Prostorni plan kao temeljni zakonski dokument donosi Hrvatski Sabor. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03) Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara uređuju se vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u svezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara. Radnje (konzerviranje, restauriranje, premještanje kulturnoga dobra i drugi slični radovi, rekonstrukcija, sanacija i adaptacija kulturnoga dobra, građenje na području na kojem se nalazi kulturno dobro) koje bi mogle prouzročiti promjene na kulturnom dobru, kao i u njegovoj neposrednoj blizini, odnosno koje bi mogle narušiti cjelovitost kulturnoga dobra, mogu se poduzimati samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. Zakon o vodama (NN 107/95) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama iz godine Ovim Zakonom se uređuje pravni status voda i vodnog dobra, te način i uvjeti upravljanja vodama na području parka. Za izradu Plana upravljanja uzeti su u obzir svi važeći zakonski i podzakonski akti i dokumenti koji su relevantni za upravljanje područjem (Prilog 1. Popis zakona relevantnih za upravljanje Parkom prirode Lonjsko polje) 1.3 Park prirode Lonjsko polje u međunarodnim okvirima Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica, Narodne novine - Međunarodni ugovori 12/93, Konvencija usvojena: RAMSAR, Republika Hrvatska stranka Konvencije na temelju notifikacije o sukcesiji od 8. listopada 1991., stupila na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku: 8. listopada Područje Lonjskog i Mokrog polja (uključujući i Krapje Đol) je 03. veljače godine uvršteno na Ramsarski popis vlažnih staništa od međunarodne važnosti pod brojem CROATIA 3HR003. Na Ramsarski popis područje je uvršteno prema kriterijima: 1 Rijetko i jedinstveno poplavno područje sa očuvanim funkcijama poplavnih površina i prirodnom dinamikom plavljenja 4 Područje podržava vrste koje se nalaze na kritičnoj ljestvici ugroženosti 6 Područje podržava vrste koje bilježe više od 1% europske populacije M Područje ima stalne riječne tokove P Područje ima sezonski plavljene poplavne površine veličine više od 8 ha Tp Prisutnost riječnih rukavaca, bara i bazena manjih od 8 ha sa bogatom vodenom vegetacijom Ts Prisutne povremeno plavljene bare, livade Xf Područje podržava više od 66% poplavnih nizinskih šuma 15

16 Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Narodne novine - Međunarodni ugovori 12/93, Konvencija usvojena: PARIZ, 1972.), koju je Republika Hrvatska preuzela temeljem Odluke o objavljivanju mnogostranih međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacije o sukcesiji, od 8.listopada 1991.,obvezuje Hrvatsku na zaštitu prirodne i kulturne baštine, te poticanje i predlaganje za zaštitu novih područja. Park prirode Lonjsko polje od godine nalazi se na pristupnoj listi za upis na Listu svjetske baštine u kategoriji mješovitog dobra, prirodne i kulturne baštine. 29. siječnja godine predana je prijava za upis na Listu svjetske baštine pod naslovom Lonjsko Polje Nature Park A Living Landscape and the Floodplain Ecosystem of the Central Sava Basin. Dobro je nominirano prema četiri kriterija: kriterij (iv) - primjer tipa građevine, arhitektonske ili tehnološke cjeline ili krajolika koji ilustrira značajnu fazu ili faze ljudske povijesti; autentična tradicijska drvena arhitektura i organizacija prostora kriterij (v) - ljudska interakcija s okolišem, kulturni krajobraz kriterij (ix) - očuvani ekološki procesi plavljenje, tradicionalni sustav pašarenja kriterij (x) očuvane vrste, autohtone pasmine i staništa poplavnih nizinskih šuma i vlažnih travnjaka Evaluacija nominacije od strane IUCN-a i ICOMOS-a je u tijeku. Konvencija o europskim krajobrazima, koju je RH potpisala 19. srpnja godine, a donijela Zakon o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima (NN-MU 12/02). Temeljem ove konvencije identificiran je prepoznatljiv kulturni, prirodni i povijesni krajobraz Srednje Posavine kao vrijedan element očuvanja i jedan od kriterija nominacije PPLP za upis na listu svjetske prirodne i kulturne baštine. Zakon o potvrđivanju Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save (NN 14/03) Okvirni sporazum o slivu rijeke Save potpisale su pribrežne zemlje (Republika Slovenija, Republika Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Državna zajednica Srbije i Crne Gore) u Kranjskoj Gori 03. prosinaca 2002.godine, nakon uspješno okončanih pregovora vođenih pod pokroviteljstvom Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Evropu. Sporazumom su definirana načela postupanja strana koje će surađivati na osnovu suverene ravnopravnosti, teritorijalnog integriteta, zajedničke dobrobiti i dobre volje poštujući uzajamno nacionalne zakone, institucije i organizacije te djelujući u skladu sa Evropskom direktivom 2000/607EC Parlamenta i Vijeća EU od 23. oktobra 2000.godine (Okvirna direktiva EU o vodama). Sporazumom je predviđena suradnja i razmjena podataka između strana vezano za vodni režim rijeke Save, režim plovidbe, propise, organizacijske strukture te za administrativnu i tehničku praksu. Predviđa se, i neophodna je suradnja sa međunarodnim organizacijama (Međunarodnom komisijom za zaštitu rijeke Dunav ICPDR, Dunavskom komisijom, Ekonomskom komisijom za Evropu Ujedinjenih Nacija UN/ECE, i institucijama Evropske Unije). Temeljem ovog sporazuma formirana je Međunarodna komisija za sliv rijeke Save Savska komisija (Republika Slovenija, Republika Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Državna zajednica Srbije i Crne Gore), a zadatak joj je implementacija Okvirnog sporazuma, te realizacija zajednički dogovorenih ciljeva: - uspostavljanja međunarodnog režima plovidbe rijekom Savom i njenim plovnim pritokama - uspostavljanja održivog upravljanja vodama 16

17 - poduzimanja mjera za sprječavanje ili ograničavanje od opasnosti, kao i uklanjanje štetnih posljedica nastalih zbog poplava, leda, suša i nesreća koje uključuju materije opasne za vode. Područje od međunarodne važnosti za ptice (Important Bird Area) IBA (Important Bird Area) program je započeo sa radom godine, a cilj programa je inventarizacija, praćenje i proglašenje područja važnih za ptice, te poticanje zaštite kroz korištenje zemlje, lokalnu samoupravu, vladine i nevladine udruge i organizacije, kao i međunarodne organizacije. U zemljama Europske unije područja važna za ptice su SPA (Specially Protected Areas) područja kojima se upravlja prema EU Direktivi o pticama (79/409/EEZ) i EU Direktivi o staništima (92/43/EEZ). Park prirode Lonjsko polje je zajedno sa ha područja Srednje Posavine godine proglašeno područjem od međunarodne važnosti za ptice. Danas se nalazi na popisu područja od međunarodne važnosti za ptice u okviru Nacionalne ekološke mreže (HR Donja Posavina), te kao potencijalno SPA područje za ekološku mrežu NATURA 2000, koje će službeno postati danom pristupa Hrvatske Europskoj uniji. 1.4 Osnovni podaci o prostoru Smještaj Područje Parka prirode Lonjsko polje smješteno je uz srednji tok rijeke Save, okay 75 km nizvodno od glavnog grada Hrvatske. Zauzima područje između rijeke Save na jugu i autoceste Zagreb-Beograd na sjeveru, od Česme na zapadu i rijeke Strug na istoku. Geografske koordinate područja su W, N, m nadmorske visine Ulaz u Park prirode Lonjsko polje omogućen je auto-cestom /E70,A3) Zagreb-Beograd (izlaz Popovača i izlaz Novska), županijskom cestom Sisak- Jasenovac. Željeznička postaja Jasenovac nalazi se u Parku. Područje Lonjskog polja smješteno je većim dijelom u Sisačko-moslavačkoj županiji i manjim u Brodsko-posavskoj županiji. U Parku se nalazi četrnaest ruralnih naselja (Čigoč, Kratečko, Mužilovčica, Suvoj, Lonja, Trebež, Puska, Krapje, Drenov Bok, Jasenovac, Košutarica, Mlaka, Stružec, Osekovo) Iskaz vlasničkih odnosa Podatci o vlasničkim odnosima nisu egzaktni, te neslužbeno stanje vlasničkih odnosa iznosi podatak da je 5% zemlje u privatnom vlasništvu, a 95% u državnom vlasništvu. Najveći dio parka pripada šumi ha (67,7%), zatim su zastupljeni travnjaci ha (10,1 %), vode i močvare ha (4,4 %), kultivirane nešumske površine ha (12,6 %), šikare 1.673ha (2,8 %), izgrađena i industrijska područja ha (2,6 %) i seoska područja 388 ha (0,8 %) Korisnici prostora Vlada Republike Hrvatske dodijelila je upravljanje državnim vodama javnom poduzeću «Hrvatske vode», a upravljanje šumama društvu sa ograničenom odgovornošću u vlasništvu države Hrvatske šume. Ova poduzeća su odgovorna Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. 17

18 Hrvatske vode upravljaju vodama na području parka preko tri vodno-gospodarske ispostave: Lonja-Trebež (Kutina), Banovina (Sisak) i Subocka-Strug (Novska). Njihov rad koordinira Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Save sa sjedištem u Zagrebu, koje je odgovorno i za provedbu operativnih mjera obrane od poplave. Poduzeće Hrvatske šume gospodari šumama na području Parka preko tri uprave Uprava šuma Zagreb, Sisak i Nova gradiška. Šumarski fakultet kao znanstvena institucija gospodari sa približno 500 ha NPŠO Opeke. «Hrvatske šume» upravljaju i ribnjakom Lipovljani koji je smješten uz granicu Parka prirode Lonjsko polje. Treći važan korisnik prostora je lokalno stanovništvo. U 14 ruralnih naselja Parka prirode živi ukupno stanovnika (prema popisu iz godine). Većinom se stanovništvo bavi poljoprivredom, te sve više turističkim djelatnostima. Stanovništvo sa upravom Parka surađuje putem mjesnih odbora, udruga, kulturno-umjetničkih i dobrovoljno-vatrogasnih društava. Veliko učešće u korištenju područja parka imaju članovi ribolovnih i lovačkih udruga, koja na temelju koncesija izdanih od strane resornih ministarstava koriste vode u parku ili lovišta za obavljanje djelatnosti Kartografija (GIS), avio snimci Kartografske podloge Digitalni ortofoto PP Lonjsko polje 1: Karta staništa PP Lonjsko polje 1:25000 Karta hidrografske mreže PP Lonjsko polje 1:25000, 1: Topografska karta PP Lonjsko polje 1:25000 HOK (hrvatska osnovna karta digitalni oblik u boji) 1:5000 Vegetacijska karta u mjerilu 1:50000 (skenirana i digitalizirana) Digitalni model reljefa DMR5/DMR25, nederivirani Satelitski snimak (LANDSAT) iz Satelitski snimak (ASTER) iz Digitalni katastarski plan za područje Novske 1:25000 Topografska vojna karta područja iz (digitalizirana) 1:25000 Pokrov zemljišta prema Corine klasifikaciji 1: Nacionalna ekološka mreža (PPLP i buffer zone) 1: Topografska karta sa prikazom kulturne baštine 1: Kartografski prikaz PPLP prema NATURA 2000 ekološke mreže 1:65000 Topografska karta prikazom sustava za obranu od poplave 1: Topografska karta sa prikazom zonacije 1:65000 Infrastruktura ceste željezničke postaje željeznička mreža sistem riječnih tokova nasipi ribnjaci retencije 18

19 Šumskogospodarske jedinice Ostali elementi prirodnih vrijednosti točke posjećivanja Gospodarska jedinica Brezovica Gospodarska jedinica Grede-Kamare Gospodarska jedinica Josip Kozarac Gospodarska jedinica Kutinske nizinske šume Gospodarska jedinica Leklan Gospodarska jedinica Lonja Gospodarska jedinica Ljeskovača Gospodarska jedinica Međustrugovi Gospodarska jedinica Posavske šume Sunja Gospodarska jedinica Trstika Gospodarska jedinica Krapje Đol Gospodarska jedinica Žabarski bok Gospodarska jedinica Popovačke nizinske šume Gospodarska jedinica Petrinjski lug Gospodarska jedinica Opeke profili tla prijedlog zaštite šuma rasprostranjenost fitocenoze hrasta lužnjaka i običnog graba rasprostranjenost fitocenoze poljskog jasena s kasnim drijemovcem uređajni razredi šuma rasprostranjenost orla kliktaša na području PPLP gniježđenje orla štekavca na području PPLP rasprostranjenost kosca (Crex crex) u PPLP, 1: Avio snimci Avio snimci područja iz 1962, 1980, Tablica 1. Prikaz kartografskih podloga Parka prirode Lonjsko polje Proces zaštite proglašenje ornitološkog rezervata Krapje Đol (Republički Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, Rješenje o proglašenju ornitološkog rezervata br: 24/ , ZM/MZ od ) proglašenje ornitološkog rezervata Rakita ( Službeni vjesnik Sisak, br. 40 od , Odluka o proglašenju Rakite na Lonjskom polju specijalnim ornitološkim rezervatom) uvrštenje ha Posavine, uključujući Lonjsko i Mokro polje na popis Područja važnih za ptice (IBA Important Bird Area) Zakon o proglašenju Parka prirode Lonjsko polje (NN11/90) proglašenje sela Krapje zaštićenom ruralnom cjelinom (Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u osijeku, Rješenje, UP-IO /2-90 od ) 18. siječanj Lonjsko polje na Popisu močvara od međunarodne važnosti Ramsarski popis dodjela naslova selu Čigoć Europsko selo roda, Njemačka zaklada Euronatur 19

20 1995. proglašenje sela Krapje Selom graditeljske baštine, Nacionalni odbor Vijeća Europe Uredba o osnivanju Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje (NN 36/96) stavljanje sela Čigoč pod preventivnu zaštitu (Rješenje o preventivnoj zaštiti spomenika kulture, urbroj: /AM/BS od , Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine) močvarna područja definirana su kao jedan od prioriteta Nacionalne strategije zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti s akcijskim planovima zaštite koju je usvojio Sabor Republike Hrvatske Park prirode Lonjsko polje upisano na pristupnu UNESCO-ovu Listu svjetske prirodne i kulturne baštine (mixed site) Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN109/07) područje PPLonjsko polje postaje područje ekološke mreže 2008., 29. siječanj kandidatura Parka prirode Lonjsko polje na UNESCO Listu svjetske prirodne i kulturne baštine 1.5 Ekološke značajke Klima Područje je pod utjecajem humidnog tipa kontinentalne klime i djelovanju zračnih masa sa Alpa. Prosječne temperature kreću se od -1,5 ºC u siječnju do 20 ºC u srpnju. Prosječna godišnja te temperatura je 9,5 ºC. Prosječna godišnja količina oborina je 872 mm, maximum oborina je u lipnju, a minimum u veljači. Faktor prosječnih godišnjih oborina po Langu iznosi 82,3 što predstavlja tip humidne klime. Prosječna godišnja vlaga zraka je 77%, maximum je u srpnju i prosincu. Isparavanje u srednjem toku rijeke Save je između 520 i 600 mm godišnje. Mrazevi su tipični za ovo područje, pa uvijek postoji mogućnost pojave kasnog proljetnog, ali i ranog jesenjeg mraza. Negativne temperature zraka ne pojavljuju se samo u tri ljetna mjeseca (lipanj-kolovoz). Prema prosječnim godišnjim vrijednostima naoblake, ovo je oblačno područje. Prosječan broj vedrih dana kreće su od 43,4-59,3, a broj oblačnih dana od 132,6 142,3. Prema podacima meteorološke postaje Sisak najčešći su vjetrovi iz pravca sjeveroistoka - NE (15, %) i sjevera - N (13,0 %), zatim iz pravca zapada- W (11,7%), jugoistoka - SE (11,6 %), jugozapada - SW(11,3%), te istoka - E (9,5%),sjeverozapada - NW (9,4 %) i juga - S(4,5%); dok je 13, % vremena tiho, bez vjetra. Najneugodniji su sjeveroistočni i sjeverni vjetrovi koji zimi donose izrazito oštre klimatske uvjete. Broj dana sa snijegom je u prosjeku 42 dana Hidrologija Rijeka Sava je temeljni čimbenik koji utiče na prirodne, kulturne i krajobrazne značajke ovog područja. Ukupna dužina Save je 945 km, a kroz Hrvatsku teče u dužini od 510 km. Sava je ujedno i rubni vodotok prostora Parka prirode Lonjsko polje, koji svojim hidrološkim značajkama bitno utječe na vodni režim područja. Rijeka Sava se u Hrvatskoj uglavnom prihranjuje vodama iz planinskog zapadnog dijela sliva (sliv Save u Sloveniji) i većim desnim pritokama (Kupa, Una, Vrbas, Ukrina,Bosna). Najveći protoci na Savi i Kupi javljaju se u jesen i u proljeće, a na manjim pritocima u proljeće i ljeto. 20

21 U srednjoj Posavini plavljenje je najčešće uzrokovano indirektnim punjenjem pritoka Save i njihovim izlijevanjem u retencijska područja. Retencijska područja Lonjsko polje ( ha), Opeke (5.700 ha), Trstika (2.100 ha) i Mokro polje ( ha) čine 7% od ukupno formiranih plavnih površina rijeke Save. Sve osim Lonjskog polja su poplavne površine sa prirodnom dinamikom plavljenja. Nasipi koji se nalaze oko retencijskog područja na sjevernoj, južnoj, istočnoj i zapadnoj strani Lonjskog polja mogu zadržati i do 600 mil. m³vode. Glavni pritoci Save su: Kupa, Lonja, Trebež, Veliki Strug, Una, Sunja i njihove pritoke. Geneza podzemnih voda je isključivo od oborina, tako da Sava i njeni pritoci na području Lonjskog polja imaju sporedni karakter, odnosno samo u vrijeme poplava znatnije utječu na nivo podzemne vode. Napajanje podzemnih voda odvija se infiltracijom padalina, dok se iz korita Save infiltracija odvija samo za visokih voda. Kako je godišnja oborina veća od evapotranspiracije, tlo je izloženo vlaženju, gdje je silazno gibanje vode u tlo veće od uzlaznog gibanja i formiraju se tokovi voda koji osciliraju pod utjecajem evapotranspiracije. Utvrđivanje kvalitete voda na području Parka prirode provodi se na državnim vodama prema programu kojega donose i provode Hrvatske vode, a na lokalnim vodama prema programu utvrđenom u Županijskom planu Geologija Područje rijeke Save leži na kvartarnim naslagama, koje izgrađuju široku dolinu rijeke Save i doline njenih lijevih pritoka, a značajni su za rezerve podzemne vode. Ovisno o genetskom tipu sedimenta na području se nalazi kopneni beskarbonatni prapor, jezersko-barski sedimenti, te aluvijalni nanos savskih terasa, proluvij, riječni i potočni nanos. Kvartarni nanosi nastaju povlačenjem poplavnih voda, koje ostavljaju za sobom krupno-zrnate fluvijalne nanose. Sava ih deponira na cijelom području nizvodno od Siska do utoka Une u Savu Geomorfologija Mikroreljef je jedan od najvažnijih faktora koji ima utjecaj na stanište. U prirodnom okruženju razlika od 10 cm ima utjecaj na rasprostranjenost flore. Plavljenjem su nastali prirodno uzvišeni tereni (grede) koji gotovo nikad ne plave. Poplavna voda u mikrodepresijama može nestati samo transpiracijom. Mikrouzvisine su smještene između greda i mikrodepresija Pedologija Najveći dio tala ovog prostora su hidromorfna tla različitih tipova, podtipova, varijeteta i formi. Odlika hidromorfnih tala je prirodno slaba dreniranost, te prirodni proces hidrogenizacije unutar 2 m dubine, koji je uvjetovan viškom površinske ili/i podzemne vode koja nije zaslanjena niti alkalizirana. Najveće površine ovih tala dolaze kao karbonatna, a značajka ovih tala je da isključivo dolaze u varijetetu s više sitnice, a prisutnost skeleta je vrlo mala ili skoro nezamjetna. 21

22 1.5.6 Zemljišni pokrov Zemljišni pokrov Parka prirode Lonjsko polje definiran je u mjerilu 1: Karta je izrađena prema Corine (COoRdination of INformation on the Environment) klasifikaciji, temeljem koje se može izlučiti 13 kategorija zemljišnog pokrova. Podatci o zemljišnom pokrovu za 1980, i godinu, izrađeni prema CORINE metodologiji omogućavaju prikaz tijeka promjena zemljišnog pokrova za navedena razdoblja Staništa U okviru projekta LIFE05 TCY/CRO/ izrađena je Karta staništa Parka prirode Lonjsko polje u mjerilu 1: Sukladno Nacionalnoj klasifikaciji staništa utvrđeno je 6 osnovnih tipova staništa i 113 različitih stanišnih tipova (Prilog 2. Popis staništa Parka prirode Lonjsko polje (NKS), mjerilo 1:25000). Ugroženi i rijetki stanišni tipovi pokrivaju 84,60% površine Parka. Staništa u parku prirode (Prilog 2. Popis staništa u PPLP): A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa Zauzimaju ha, odnosno 4.4 % površine Najzastupljenija kategorija A Visoki šaševi i šiljevi 457 ha, 0.9 % površine parka C. Travnjaci Zauzimaju ha, odnosno 10.1 % površine Najzastupljenija kategorija C Nitrofilni pašnjaci i livade-košanice nizinskog vegetacijskog pojasa ha, 3.2 % površine parka D. Šikare Zauzimaju ha, odnosno 2.8 % površine Najzastupljenija kategorija D Sastojine čivitnjače (Amorpha fruticosa) ha, 2.5 % površine parka Mozaični kodovi s Amorphom fruticosom Zauzimaju ha (11,4 % površine) E. Šume Zauzimaju ha, odnosno 67.7 % površine Najzastupljenija kategorija - E Šuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem ha, 23.7 % površine parka I. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom Zauzimaju 6425 ha, odnosno 12.6 % površine Najzastupljenija kategorija I Mozaične poljoprivredne površine ha, 9.8 % površine parka J. Izgrađena i industrijska staništa Zauzimaju ha, odnosno 12.6 % površine Najzastupljenija kategorija J.1.1. Aktivna seoska područja ha, 0.8 % 22

23 Slika 5. Karta staništa PP Lonjsko polje (NKS), 1:

24 1.5.8 Krajobraz Područje između Zagreba i Nove Gradiške, duž srednjeg toka rijeke Save, sa tipičnim kulturnim i prirodnim krajobrazom poplavnih riječnih dolina kakav se u Europi mogao vidjeti krajem 19. stoljeća, razvijalo se na granici održivog razvoja. Područje predstavlja mozaik tradicijske kulture sela, oranica, voćnjaka, livada i pašnjaka, riječnih rukavaca, rijeka i poplavnih nizinskih šuma. Ovisno o dinamici plavljenja i mikro reljefu, čovjek je stvorio život i gradio naselja na najsigurnijim mjestima gredama. Iza sela su stvarani voćnjaci, oranice i livade i dalje kompleki poplavnih pašnjaka i nizinskih šuma. Stoga, Park prirode Lonjsko polje treba promatrati u kategoriji kulturnog krajolika, koji je rezultat višestoljetnog života ljudi u skladu s prirodom. Dominantnu ulogu ima rijeka Sava sa svojim prirodnim ciklusima poplavljivanja. Rijeka Sava s pritocima utjecala je na morfološka, prirodna, estetska i funkcionalna obilježja kulturnog krajolika koji ima obilježja ravničarskog poljodjelskog predjela. Legenda: 1-stari rukavac 4- livada 7- plavljena šuma 2-Sava 5- pašnjak 8- tradicionalno poljodjelstvo 3-selo 6- pritok 9- grad Slika 5. Organizacija prostora i prilagodba uvjetima poplavljivanja Ovom karakterističnom geomorfološkom strukturom nastao je tipičan krajobraz poplavnih riječnih dolina. Utjecajem i djelovanjem čovjeka koji je živio sa poplavama, a ne protiv njih, stvoren je kulturni krajobraz sa očuvanim prirodnim poplavnim šumama i travnjacima Biljne zajednice Park prirode Lonjsko polje odlikuje se velikim brojem biljnih zajednica na kojima se temelji Nacionalna klasifikacija staništa. Šumske biljne zajednice Šuma crne johe s trušljikom (Frangulo-alnetum glutinosae) sa dvije strukturne jedinice (sinuzije), od kojih se jedna (mezofitska) razvija na čunjastim pridancima stabala crne johe, tj. na tlu koje je vezano za korijenski sustav johe. Ti čunjevi ponekad pri tlu zauzimaju promjer od 1 do 2 m, a visina im je od 50 do 120 cm u razini iznad stagnantne vode. Druga (higrofitska) sinuzija razvija se na tlu. Zajednica većinom obrasta stara riječna korita, rijeđe močvare. Šuma poljskog jasena sa kasnim drijemovcem (Leucoio-Fraxinetum angustifoliae) rasprostire se na glinenim aluvijalnim terenima, a najljepši primjerci se nalaze na području Parka, gdje su po prvi puta identificirani i opisani, te zauzimaju u Parku ha. Od svih nizinskih 24

25 zajednica, ova je najizvrgnutija dugotrajnom djelovanju površinskih i visokih podzemnih voda. Voda se sa viših predjela prelijeva u niže, a može isušiti jedino isparavanjem. Šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Genisto elatae-quercetum roboris) rasprostire se na višim predjelima iznad šume vrba, topola, crne johe i poljskoga jasena, u kompleksima koji su veliki i po više tisuća ha, što je europska i svjetska jedinstvenost. Zajednica je pod utjecajem kraćih poplavljivanja ili poplava izostane. Nalaze se na mineralno-močvarnom, slabije ili jače kiselom tlu i na pseudoglejnom, odnosno podzolastom, slabo kiselom do neutralnom tlu. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-quercetum roboris) nije izložena poplavljivanju, ali zimi je tlo zasićeno vodom. Ona se javlja na ocjednim terenima koji su dovoljno svježi. Razvijena je na tzv. povišicama ili gredama, na pseudoglejnom, odnosno podzolastom tlu koje je slabo kiselo do neutralno. Ritske šume (Salicion albae) se rasprostiru između rijeka i nasipa, pored nasipa i na međama između oranica, te na pašnjacima i šumama gdje je prisutna sukcesija prirodne šumske vegetacije, vrba dolazi u inicijalnoj fazi. Travnate biljne zajednice Livade Srednje Posavine rasprostiru se između oranica i pašnjaka, većinom na glejnom tlu, samo manjim dijelom na aluvijalnim nanosima. Na ovim livadama proizvodnja sijena varira zbog naglih promjena vodnog režima. Teško je prognozirati produktivnost. Svi tipovi livada oskudijevaju fosforom i kobaltom, a zajednice Agrostidetum i Caricetum tricostato-vulpinae i kacijem. Za usporedbu, zajednica Caricetum tricostato-vulpinae ima najviši nivo fosfora i kalija. To je jedan od razloga zašto poljoprivrednici najviše kose carex. Zbog ispaše stoke i obaveza koje poljoprivrednici imaju na imanjima, livade se često kasno kose i uglavnom samo jedanput. Gnojidba livada nije uobičajena. Na nekim nitrofilnim pašnjacima sveze Agropyro-Rumicion odnosno as. grpka i puzave rosulje (Rorippo-Agrostietum) i jagodaste djeteline i puzave rosulje (Trifolio Agrostietum stoloniferae) nalaze se manje površine mozaički raspoređenih močvarnih zajednica i visokih šaševa (Magnocaricetalia), Livadne biljne zajednice: 1. Livade busike (As. Deschampsietum caespitosae H-ić. 1930) 2. Livade trobridog i lisičjeg šaša (As. Caricetum tricostato-vulpinae H-ić. 1930) 3. Livade rosulje i divljeg ječma (Agrostidi-Hordeetum secalini Ilijanić 1959) 4. Livade ljulja i trave krestac (As. Lolio-Cynosuretum R. Tx. 1937) 5. Livade grozdastog oviska i trave krestac (As. Bromo-Cynosuretum cristati H-ić. 1930) 6. Mezofilne livade košanice Srednje Europe (Sveza Arrhenatherion elatioris Br.-Bl. 1926) 7. Nitrofilni pašnjaci i livade-košanice nizinskog vegetacijskog pojasa (Sveza Agropyro- Rumicion crispi Nordh. 1940) Biljne zajednice vodenih staništa Mrtvi rukavci, jarci i bare obrasli su vegetacijom: kopnenog tršćaka s rančićem (Scripo-Phragmitetum) velike pirevine (Glyceristum maximae) uspravnog ježinca i potočne pirevine (Sparganio-Glycerietum fluitantis) šaševa (Caricetum gracilis; Caricetum tricostato-vulpinae) Slobodne vodene površine su prekrivene slobodno plivajućom vegetacijom u kojoj se ističe: zajednica vodene i barske leće (Lemno-Spirodeletum polyrrhizae) 25

26 zajednica pršljenastog krocnja i žutog lokvanja (dolazi na slobodnim površinama dubljih bara i kanala) (Myriophyllo-Nupharetum) Vrste Flora Na području Parka prirode Lonjsko polje zabilježeno je 550 flornih vrsta. Livade i pašnjaci Srednjeg Posavlja čine neobično vrijedna staništa i jedinstveno kulturno nasljeđe Europe. Njihov opstanak ovisi o dva faktora: plavljenju i upravljanju. Vrsta Regionalna ugroženost (Crvena lista Hrvatske) NT Cilj očuvanja prema ek. mreži NATURA 2000 Fritillaria meleagris Marsilea quadrifolia VU Annex II Direktive o staništima Cyperus michelianus VU Hippuris vulgaris VU Ranunculus lingua VU Stratiotes aloides VU Wolffia arrhiza NT Tablica 2. Stupanj ugroženosti pojedinih vrsta sa područja PPLP Hrast lužnjak (Quercus robur) je tipičan primjer ekosustava palustris koji uspijeva i u nižim depresijama, a varijetet tardissimus zbog genetske prilagodbe uvjetima lista i do 14 dana kasnije. Fauna Faunistički prostor Lonjskog polja je vrlo zanimljiv, budući da su močvarna, ali i druga staništa (šume, livade, košanice...) poznata kao staništa velikog broja kukaca (Insecta). Kako su kukci najveća skupina kopnenih beskralješnjaka, i to brojem vrsta i brojem jedinki, očigledna je njihova ključna uloga u ekosustavu. S obzirom na broj vrsta i teškoće u determinaciji svih vrsta koje dolaze na nekom području, u Europi se danas koriste neke skupine kao što su vretenca (Odonata), leptiri (Lepidoptera) i trčci (Carabidae) kao monitoring objekti za utvrđivanje vrijednosti područja predloženog za zaštitu ili zaštićenog. Na području Lonjskog polja obitava 15 vrsta vodozemaca i svi su svojom biologijom vezani za močvarna i vodena staništa. Na širem području Lonjskog polja obitava i 10 vrsta gmazova. Gmazovi su pretežno termofilne životinje. Na ovom prostoru dolaze dvije vrste kornjača, četiri vrste guštera i šest vrsta zmija. Gmazovi u pravilu ne trebaju vodena staništa za svoj razvoj. Ipak, nekoliko vrsta svojom biologijom je vezano isključivo za vodena staništa, kao npr. barska kornjača, bjelouška i ribarica. Prema dostupnim podacima, u rijeci Savi živi oko 45 vrsta riba, a u cijelom dunavskom slivu, kome pripada i rijeka Sava, zabilježeno je oko 103 vrste riba. U zajednici riba rijeke Save dominira porodica Cyprinidae sa devetnaest vrsta. Od ukupno trideset i četiri vrste te porodice, koje se javljaju u cijelom dunavskom slivu u rijeci Savi živi 55 % vrsta. Istraživanja su pokazala da je od 170 vrsta sisavaca, koji žive u Europi, oko 20 % vezano isključivo na močvarna staništa. 26

27 Na području Parka obitava, uz ostale, 7 vrsta sisavaca koji su stalno vezani za vodena staništa: vidru (Lutra lutra), vodena rovka (Neomys fodiens i Neomys anomalus); vodeni voluhar (Arvicola terrestris). Još 14 vrsta sačinjava zajednicu malih sisavaca kojima je stanište poplavna šuma hrasta lužnjaka. Dominantne vrste zajednice malih sisavaca su riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i šumski miš (Apodemus flavicollis) - od glodavaca, te Sorex araneus šumska rokva od kukcojeda. Područje daje optimalne uvjete za rast običnog jelena, a stabilna je populacija divlje mačke i vidre. Dabar je reintroduciran. Zabilježeno je 8 vrsta šišmiša, a prisutna je i sve veća populacija čaglja. U usporedbi s ornitofaunom Hrvatske u Lonjskom polju obitava preko 70% svih vrsta ptica zabilježenih u Hrvatskoj, unatoč tome što nema planinskih i mediteranskih vrsta. Zabilježeno je oko 250 vrsta ptica, od čega 134 vrsta ovdje i gnjezdi. Ovo područje je vrlo važno kao gnijezdilište, zimovalište i obitavalište brojnih ptičjih vrsta. Lonjsko polje je vrlo važno kao stanište za selidbe i zimovanje sjeverno-europskih populacija mnogih vrsta ptica, prije svega močvarica, ali i malih grabljivica i pjevica. Izvorne pasmine Na području Parka prirode zabilježeno je čak 7 izvornih pasmina autohtone pasmine konja Hrvatski posavac i Hrvatski hladnokrvnjak, turopoljska svinja i crna slavonska svinja, slavonsko-srijemsko podolsko govedo, posavska guska i posavski gonič. Izvorne pasmine su bitna komponenta sustava pašarenja, očuvanja ekstenzivne poljoprivrede i očuvanja biološke raznolikosti, jer zadovoljavaju ektremne uvjete preživljavanja na otvorenom čvrsta konstitucija tijela koja omogućava preživljavanje na otvorenom, skromnost u ishrani i socijalne komponente ponašanja životinja, koje su prilagođene uvjetima plavljenja. 1.6 Kulturne značajke Povijesni razvoj Antika, Srednji vijek Područje je naseljeno od antičkih vremena na potezu između antičkih gradova Siska - Slavonskog Broda - Sremske Mitrovice (Siscia-Marsonia-Sirmium), uz prometni koridor koji se formirao dolinom rijeke Save i po kojem su građene magistralne rimske ceste (via Flavia) kao i lokalna prometna mreža. Ujedno je i Sava korištena kao plovni put. Na području Parka iz tog razdoblja su antički lokaliteti: Osekovo Ciglenica (nalaz arhitekture) i Jasenovac (nalaz antičkog materijala i prijelaz preko Save). U srednjem vijeku naseljavanje područja odvijalo se u širem prostoru na povišenom terenu, u podbrežju rubnog gorja. Naseljavanje je bilo ograničeno zbog poplava i močvarnog područja, a komunikacija se odvijala starom mrežom puteva i vodom. Vojna granica U razdoblju između 15. i 17. st. obilježenom turskim osvajanja Europe i obrane Hrvatske od prodora Turaka, stanovništvo zbog opasnosti napušta područja Posavine i Moslavine i bježi prema sjeveru u sigurnije krajeve. Grade se vojne utvrde, stražarnice i organizira se sustav obrane Vojne granice (Vojna krajina). Granica između Civilne Hrvatske pod jurisdikcijom hrvatskog bana i Vojne granice pod direktnom upravom vojne general komande u Beču bila je rijeka Lonja i dijeli područje Parka prirode na dvije cjeline s različitim sustavom upravljanja. Vojna krajina, kao pogranično područje pod vojnom upravom Habsburške monarhije, ima zaseban status od 15. st. do razvojačenja Nakon prestanka turskih osvajanja tijekom 18. i 19. st. formiraju se obostrano uz tok rijeke Save današnja naselja Lonjskog polja. Područje je 27

28 u tom razdoblju sustavno naseljavano zbog potrebe za revitalizacijom kraja. Stanovništvo se bavi obradom zemlje, stočarstvom i eksploatacijom šuma. Prvenstvena uloga Vojne krajine je obrana zemlje od turske opasnosti, no od 18. stoljeća sve je važnija njezina funkcija sanitarnog kordona, održavanog radi sprečavanja širenja epidemija, osobito kuge. Reorganizacijama u 18. stoljeću Vojna krajina funkcionira kao zasebno upravno-sudsko područje ozakonjena su prava i obaveze krajišnika. Kao svojevrstan specifikum u povijesti, Vojna krajina djeluje kao velika vojarna Monarhije. Feudalni odnosi ukinuti su u 17. st. (drugdje u Europi 1848.); krajišnik je slobodan vojnik-seljak i posjednik zemlje s vojnom obvezom. Uređenje Granice i ujednačavanje njezina ustroja započelo je u prvoj polovici 18. st., nakon što je mir u Srijemskim Karlovcima dao potrebne uvjete. Od druge polovice 18. st. uređuju se društvene i ekonomske prilike u Granici: protjerani su razbojnici, osnivaju se škole, grade skladišta, potiče se seosko gospodarstvo. Početkom 19. st. ustanovljen je status vojnika, vojne vježbe i vojne discipline, podjela oružja i kožne opreme; propisana je vojna odora umjesto narodne nošnje. Krajiške su pukovnije dobile status državnih pukovnija, a po hijerarhiji dolazile su odmah iza habsburške stajaće vojske. 20.stoljeće Ovo tipično poljoprivredno područje doživljava najveći prosperitet između dva rata. Nakon Drugog svjetskog rata područje stagnira zbog politike usmjeravanja razvoja na industrijsku proizvodnju i veće gradove Opće značajke kulturne baštine Kulturna baština Lonjskog polja vezana je uz ruralni prostor i njegov cjelokupni kulturni identitet, kojeg čine raspored i prostorna organizacija naselja, tradicijska arhitektura u drvu, tradicijski način gospodarenja zemljom, tradicijski predmeti i rukotvorine, tradicijska umijeća i obrti, pjesme i plesovi, običaji i legende. U očuvanom prirodnom ambijentu u kojem je postignut sklad arhitekture i prirode nalazi se 14 seoskih naselja. Sve kulturne značajke baštine vezane su uz život čovjeka i njegove prilagodbe vodi i poplavi Vrste kulturne baštine Nepokretna kulturna baština Kulturni krajolik Povijesna naselja gradsko seoskih i seoskih obilježja Graditeljska baština - graditeljski sklopovi - stambene građevine - građevine javne namjene (crkve, škole, vatrogasni i društveni domovi, gostionice, gospodarske građevine skladišta, mlinovi, mostovi - tradicijsko graditeljstvo stambene i gospodarske namjene Memorijalna baština i lokaliteti Arheološki lokaliteti Parkovna arhitektura Pokretna kulturna baština inventari sakralnih građevina etnografska baština 28

29 etnografske zbirke muzejske zbirke tradicijska plovila Nematerijalna kulturna baština tradicijske vještine, obrti, rukotvorstvo pučko stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara i običaja toponimika Nepokretna kulturna baština Kulturnu baštinu Lonjskog polja čini sustav tradicijskih ruralnih naselja s pripadajućim kulturnim krajolikom i arhitektonskom baštinom koja je prisutna uz takav tip naseljavanja: tradicijska, stambena i gospodarska arhitektura, te povijesna arhitektura javnih građevina. Kulturni krajolik Prema definiciji kulturni je krajolik sinteza specifične konfiguracije i topografije,vegetacijskoga pokrova, načina korištenja zemlje, uzorka naselja, povijesnih i kulturnih procesa te aktivnosti. U prirodnim fizičkim odrednicama kulturnog krajolika Lonjskog polja dominirajuću ulogu ima rijeka Sava sa svojim prirodnim ciklusima poplavljivanja. Rijeka Sava s pritocima utjecala je na morfološka, prirodna, estetska i funkcionalna obilježja kulturnog krajolika koje karakteriziraju poplavne nizinske šume i travnjaci. Značajke kulturnog krajolika i kulturnog identiteta vezane su uz tradicijska seoska naselja i njihovu kulturu te prilagodbu ljudi u svim sferama življenja i rada poplavama i prirodnim specifičnostima područja. Cjelokupna organizacija prostora i krajolika čini jedinstven sustav prilagodbe nepredvidivoj poplavnoj dinamici. Naseobinsku matricu čine manja seoska naselja koja svoj gospodarski prosperitet sve do danas baziraju na osnovnim tradicijskim djelatnostima, poljoprivredi i šumarstvu. Tradicionalno korištenje zemljišta očituje se u rasporedu i vrsti obradivih površina i travnjaka - pašnjaka. Kultivirane površine u funkcionalnom i prostornom obliku predstavljaju vezu između prostora zaštićene prirode i naseljenog seoskog prostora. U širem etnološkom i antropološkom smislu tradicijske vrijednosti sačuvane su u načinu života, obradi zemlje, vještinama i nematerijalnoj kulturnoj baštini. Specifičnost prostora vezuju se uz tradicionalne obrte i način uporabe vodotoka za osnovnu komunikaciju - plovidbu, ribolov, mlinarenje i potrebe seoskih domaćinstava. Naseobinska matrica kulturnog krajolika u Lonjskom polju proizašla je iz povijesnih okolnosti i iz prirodnih odrednica prostora. U tom određenju primarna važnost pripisuje se prirodnim i geomorfološkim značajkama krajolika. U ovoj niskoj poplavnoj nizini podizanje naselja bilo je moguće na jedinim nešto sigurnijim lokacijama, blagim prirodnim uzvišenjima tzv. gredama koje su se formirale obostrano uz korita rijeka i potoka tisućljetnim procesima plavljenja i sedimentiranja naplavnog materijala. Naseljavanjem na gredama nastao je osnovni prostorni sustav naselja Srednje Posavine raspoređenih u kontinuiranom nizu uzduž korita rijeke Save te podsustav ruralnih naselja raspoređenih uz njene okomite pritoke. Sava u funkcioniranju ovog naseobinskog sustava preuzima prostornu i komunikacijsku okosnicu čitavog područja. Sela uz Savu funkcioniraju kao udvojena naselja koja na drugoj obali imaju svoj par - naselje identične tipologije i arhitektonski obilježja. Ova naselja imala su tijekom povijesti i sve do danas imaju vrlo žive društvene i gospodarske odnose. U širem socijalnom 29

30 aspektu naselja s jedne i druge obale živjeli su potpuno u suradnji koja se reflektira u gospodarskim odnosima, razmjeni radne snage kao i u svim sferama društvenog života: školstvu, zdravstvu, javnim funkcijama, crkvenom sjedištu, arhitekturi (preseljenje kuća s jedne ne drugu obalu), obiteljskim odnosima i sl. Naselja su se formirala kao longitudinalna naselja razvijena jednostrano uz cestu koja prati liniju glavnog toka rijeke Save ili njenih mrtvih rukavaca. Mrtvi rukavci nastali su regulacijom rijeke u 18. i 19. st. presijecanjem meandara i ispravljanjem korita zbog osiguranja plovnog puta. Po svojoj prostornoj strukturi naselja su zbijena, gusto izgrađena, strogo definirane površine rasprostiranja i pravilne izrazito uske parcelacije. U sjevernoj, rubnoj zoni Parka, gdje naselja ne kontaktiraju direktno s vodotokom, građevinska struktura razvijena je obostrano uz cestu, a parcele su nešto šire. Naselja smještena uz pritoke Save formirana su obostrano uzduž vodotoka. Sliku naselja čini pravilno ritmičko nizanje pročelja drvenih kuća, koja su užom stranom orijentirana prema cesti i izgrađene na istom građevinskom pravcu. Tradicijska arhitektura U graditeljskom smislu sela Lonjskog polja su tradicijske cjeline s izvanredno očuvanom tradicijskom stambenom arhitekturom. Čine ju različite vrste zgrada karakteristične za seoska domaćinstva. Izgrađene su od drveta - hrastovine, tradicionalnog građevinskog materijala Posavine. Kuće su osnovne i dominantne građevine na okućnici i daju vrlo slikovit izgled naseljima zbog zabatne orijentacije prema cesti i jednoličnog nizanja pročelja. Najstarije su građene čitave u hrastovini, a novije imaju zidano prizemlje, dok je kat od drveta. Oblikovne značajke su izduženi pravokutni tlocrt, dvostrešno krovište nagiba , natkrivena vanjska stubišta s trijemom, ukrasni detalji (rezbarene ograde, stupovi, detalji krovišta i glavnih greda).tehnika gradnje je horizontalno slaganje hrastovih platica s vidljivom strukturom drveta na vanjštini. Broj drvenih kuća u selima je evidentiran i iznosio je godine 644. Na okućnicama su sačuvane tradicijske gospodarske zgrade različitih vrsta: štale, sjenici, suše (spremišta, drvarnice), svinjci, koševi za kukuruz. Područje se s aspekta kulturne baštine valorizira kao izrazito vrijedno zbog povijesnih, kulturnih, arhitektonskih, etnoloških i socijalnih posebnosti. Nova izgradnja nije bitno prisutna na području Pokretna kulturna baština Pokretna kulturna baština na području Lonjskog polja integralni je dio kulturnog identiteta tradicijske seoske sredine. Sastavni je dio tradicijskih i povijesnih građevina ili ima zasebni status zaštićene kolekcije: Inventari sakralnih građevina Izvorni sakralni inventar: oltari, slike, kipovi, crkveni namještaj (klupe, ispovijedaonice, sakristijski ormari, klecala), orgulje, crkveno posuđe, stare knjige, zavjetne zastave i sl. sačuvan je u svim sakralnim građevinama - crkvama u Kratečkom, Lonji, Krapju, Jasenovcu, Košutarici, Osekovu i Strušcu. Pravilna obnova inventara i uređenje sakralnih građevina od presudne je važnosti za cjelokupni doživljaj i ambijent crkvene građevine koja svjedoči o povijesnom kontekstu i umjetničkoj razini lokalne zajednice. 30

31 Etnografska baština Pokretnu materijalnu baštinu reprezentira vrlo dobra sačuvanost predmeta vezanih uz tradicijsko gospodarenje i život, od predmeta opreme domaćinstava i alata do nošnje. Svaka kuća ima ponešto očuvano od alata, pribora, pokućstva. raznovrsnog tekstila i tradicijske nošnje. Tekstil je proizveden u domaćinstvima na tkalačkom stanu kućne izrade. Posebno se ističu nošnje tkane od lanene niti i bogato ukrašene raznobojnim koncem. Imaju barokna obilježja prepoznatljiva u kroju, florealnim motivima i bogatom koloritu. Zbog specifičnosti i prepoznatljivosti ova nošnja izdvaja se od drugih nošnji u Hrvatskoj pa je već davno dobila naziv posavska nošnja. Vrijednost pokretne kulturne baštine ima i oprema javnih i zajedničkih zgrada u naseljima Lonjskog polja kao što je npr. postrojenja električnih i parnih mlinova (Krapje, Jasenovac, Kratečko, Suvoj), povijesna vatrogasna oprema (vatrogasna kola, štrcaljke i sl.), inventar starih trgovina, seoskih gostionica, općinskih zgrada i sl. Etnografske zbirke Osim etnološke baštine očuvane na mnogim okućnicama, u posljednjih desetak godina formirano je nekoliko zbirki koje su otvorene za posjetitelje Parka prirode. Svaka od ovih zbirki broji više stotina različitih predmeta. Popisane i zaštićene etnografske zbirke su : - Čigoć 34 - zbirka Sučić (tekstil, alati, posuđe i sl.) - - Mužilovčica 72 - zbirka Ravlić (pokućstvo, tekstil i sl.) - Krapje 48 - zbirka Palaić (pokućstvo, stolarski pribor i sl.) Manje zbirke izložene su na Info punktovima Parka prirode Lonjsko polje: - Čigoć broj 26 - turističko informativni centar (tradicijskih predmeta stolarske radionice) - Krapje 1 - turističko informativni centar, edukativna izložba o vrijednostima i specifičnostima Lonjskoga polja i tradicijske graditeljske baštine. Manje etno zbirke posjeduju: Lonja zbirka Blažeković (rekonstrukcija ribarskog pribora i alata i sl.) Krapje 76 - zbirka Hudi ( tradicijski alat izložena na tradicijskoj okućnici u funkciji seoskog turizma.) Muzejske zbirke Zbirke se nalaze u slijedećim muzejskim ustanovama: - Jasenovac - Javna ustanova Spomen područje Jasenovac Čuva sjećanje na žrtve ustaškog koncentracijskog logora iz Drugog svjetskog rata. Osim muzejske građe ovaj muzej prezentira i kompleksno memorijalno područje. Kompleks ima vrijednost memorijalnog područja od nacionalnog značaja te uživa poseban status. Zaštićen je kao kulturno dobro br. zaštite Z Na području Parka prirode Lonjsko polje teritorijalnu nadležnost za očuvanje pokretne građe imaju Gradski muzej Sisak (izvan parka prirode) i Muzej Moslavine Kutina (izvan parka prirode). Dio etnografskih predmeta i arheoloških nalaza potječe s područja Lonjskog polja. Pokretna dobra vezana uz korištenje vodotoka Gradnja plovila splavi, čamaca, lađa i mlinova na vodi dio je stoljetne tradicije na području Parka prirode Lonjsko polje. 31

32 Plovila Zbog specifičnog močvarnog područja i potrebe za komunikacijom koja se najlakše odvijala vodom svaka kuća u Lonjskom polju nekada je imala manji čamac. Različite vrste plovila služile su u dnevnom životu za prijevoz robe i proizvoda, ribolov i mljevenje žita na plovećim mlinovima. Za plovidbu Savom i okolnim vodotocima gradili su se manji čamci, splavi i lađe. Duž cijelog sliva Save i na pritokama još uvijek se koriste manji drveni čamci pretežno za ribolov i rekreaciju Ostale vrste brodova nestale su iz uporabe. Danas se teretni promet Savom odvija motornim brodovima, teglenicama nizvodno od Siska Skele - prevozi, kompe Vrlo staro prijevozno sredstvo pokretano snagom riječne struje ili rjeđe pomoću motora. Skele se valoriziraju kao specifično prometno sredstvo i kulturno dobro tehničkog karaktera koje se može koristiti i u turističkoj ponudi. Skelni prijelazi na Savi na području Parka prirode Lonjsko polje: Lukavec Posavski - Gradusa Posavska - ulaz u Lonjsko polje iz pravca Siska Kratečko - Selište Sunjsko Suvoj - Bobovac Mlinovi na Savi Mlinovi na Savi su oblik vodenice koje su koristile dinamičku energiju vodotoka nizinskih rijeka. Osnovna konstrukcija postavljena je na čamcima ili splavima (kompama), a plutale su na vodi usidrene za obalu ili dno rijeke. Plutajuće vodenice na Savi stradavale su u velikim vodnim valovima i smetale su plovidbi Nematerijalna kulturna baština Nematerijalna kulturna baština na području Lonjskog polja vrlo dobro prezentira povezanost i identifikaciju ljudi s povijesnim razdobljem Vojne granice i rijekom Savom kao bitnom odrednicom sveukupnog života, koja se očituje u toponimima, usmenoj predaji, pjesmi i običajima, te znanjima kojima čovjek živi u skladu s prirodom. Nadalje, sačuvana nematerijalna baština objedinjava znanje i vještine vezane uz sve oblike tradicionalnog gospodarenja područjem; od obrade zemlje, stočarstva, ribarstva, obrade drveta, tradicionalnih obrta i rukotvorstva. Stanovništvo Lonjskog polja do danas je sačuvalo umijeća, vještine, običaje, vjerovanja, mitove, legende i sl. Od rukotvorstava još se u nekoliko obitelji prakticira tkanje na drvenom tkalačkom stanu, izrada košara od pruća, izrada ribarskih mreža, izrada drvenih čamaca, proizvodnja vlastite hrane, te arhaične kulinarske vještine i pripremanje starinskih jela. Nematerijalna kulturna baština ili tzv. živa baština najmlađa je vrsta baštine. 32

33 1.7 Socio-ekonomske značajke Naselja i stanovništvo Većina naselja je smještena na jugozapadnoj granici Lonjskog polja, neposredno uz lijevu obalu rijeke Save. Parku prirode Lonjsko polje pripada 14 naselja Osekovo, Stružec, Čigoć, Kratečko, Mužilovčica, Suvoj, Lonja, Trebež, Puska, Krapje, Drenov Bok, Jasenovac, Košutarica, Mlaka. Relativno su daleko od glavnih cestovnih veza i međusobno slabo povezana s naseljima na desnoj obali Save. JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE BR. STANOVNIKA BR. STANOVNIKA BR.STANOVNIKA NASELJE 1981.GOD GOD GOD. Čigoč Kratečko Grad Sisak Mužilovčica Suvoj Lonja Općina Osekovo Popovača Stružec Drenov Bok Jasenovac Košutarice Općina Krapje Jasenovac Mlaka Ukupan stanovnika: br. Puska Trebež Tablica 3. Broj stanovnika u naseljima Parka prirode Lonjsko polje Starosna struktura stanovništva: od 0-19 godina starosti 24,6 % od godina starosti 50,5 % od 60 godina i više starosti 24,9% Obrazovna struktura stanovništva: nepismeno ili nepotpuna osnovna škola 53,7% osnovna škola - 23,8% KV, VKV ili SSS - 19% VŠS ili VSS - 1,9 % nepoznato - 1,6 % Nacionalna struktura stanovništva: Hrvati - 81,7 % Srbi - 11, 7% ostali - 3,7 % nepoznato - 2, 7 %. 33

34 1.7.2 Javni interes Javni interes na području Parka čine prirodni resursi: Šume 67,7% Parka prekriveno je šumama hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Većina šuma se gospodarski iskorištava, a manji dio cca 10% su zaštitne šume i šume posebne namjene. Dio tih šumskih odjela je prostornim planom predviđen za zaštitu u kategoriju posebnog rezervata ili zaštićenog krajobraza. Šumske površine su interes i lokalnom stanovništvu za obavljanje tradicionalnog sustava stočarenja, koji podrazumijeva korištenje šuma i šumskog zemljišta za ispašu i žirenje svinja, te za ispašu krupne stoke. Većim dijelom je u šumama na području Parka dozvoljeno žirenje i pašarenje uz obvezno čuvanje stoke. Poplavne površine Područje Parka prirode je poplavno područje gdje se prirodne poplavne površine koriste za kontrolu plavljenja, kao dio sustava za obranu od poplave. Vodene mase rijeke Save se za vrijeme visokog vodostaja preusmjeravaju preko ustava, 3 odteretna kanala i 15 manjih kanala u retencijski prostor Lonjskog polja. Područje Mokrog polja, Opeka i Trstike nisu u sustavu kontroliranog plavljenja. Dio poplavnih površina su travnjačka staništa, koja se tradicionalno koriste za ispašu domaćih životinja, te kao takva predstavljaju interes lokalnih stočara. Lovna divljač Prisutnost šumskih, travnjačkih i vodenih staništa rezultira raznolikošću divljih životinja, naročito ptica i sisavaca. Zakonom o lovstvu dio tih divljih životinja predstavlja lovnu divljač, odnosno životinjske vrste krupne, sitne i pernate divljači. Riblji fond Riblji fond se iskorištava provođenjem rekreacijskog i tradicijskog ribolova, sukladno Zakonu o slatkovodnom ribarstvu i Zakonu o zaštiti prirode. Tradicijski ribolov je prema Pravilniku o unutarnjem redu također u nadležnosti Javne ustanove, koja u cilju očuvanja i promocije tradicijskih ribolovnih vještina, znanja i alata izdaje dopuštenja za obavljanje tradicijskog ribolova. Zone za posjećivanje Danas se prirodni resursi koriste i u svrhu posjećivanja, edukacije i rekreacije, te turizam kao gospodarska grana zauzima sve značajnije mjesto u razvoju područja. U skladu sa potrebama, prilikom zonacije Parka izdvojena su područja koja se kao prirodni resursi koriste u sustavu posjećivanja, a čine ih područja bogata pticama, šumskim, travnjačkim i vodenim površinama kao i područja sa bogatom kulturnom i krajobraznom tradicijom. 34

35 1.7.3 Korištenje zemlje danas Da bi se prikazala stvarna slika korištenja zemljišta, u tablici su prikazani rezultati istraživanja iz godine: Kategorija korištenja Površina (ha) % močvare 1481,5 2,89 poljoprivredno 6123,0 11,93 šume 36782,7 71,67 travna vegetacija 5460,7 10,64 urbano 414,4 0,81 vode 1058,2 2, ,5 100,00 Tablica 4. Korištenje zemljišta (land use) u Parku prirode Lonjsko polje Šumarstvo Šumarstvo kao gospodarska grana zauzima značajno mjesto u korištenju zemlje, budući da je gotovo dvije trećine parka prekriveno šumom. Šumama gospodari poduzeće Hrvatske šume prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima FSC certifikata ((The Forest Stewardship Council). U tablici je prikazana administrativna podjela Parka prema Upravama šuma koje gospodare na području : Uprava šuma Šumarija GJ (gospodarska jedinica) Uprava šuma Zagreb Šumarija Popovača GJ Popovačke nizinske šume Šumarija Kutina GJ Kutinske nizinske šume Šumarija Lipovljani GJ Josip Kozarac Uprava šuma Sisak Šumarija Sisak GJ Brezovica Šumarija Sunja GJ Lonja Uprava šuma Nova Šumarija Jasenovac GJ Grede Kamare Gradiška GJ Krapje Đol GJ Žabarski Bok Šumarija Stara Gradiška GJ Međustrugovi Šumarija Novska GJ Zelenika GJ Trstika Tablica 5. Administrativna podjela gospodarskih šuma u Parku prirode Lonjsko polje Vodno gospodarstvo Razvoj sustava za obranu od poplave započeo je sedamdesetih godina prošlog stoljeća nakon katastrofalnih poplava u gradovima uz rijeku Savu. Cijeli sustav za obranu od poplave imao je tri glavna cilja: zaštita ljudi i imovine, osiguranje poljoprivrednog zemljišta meliorirativnim zahvatima i što veće smanjenje površina pod inundacijom. Sustavom nisu obuhvaćene ekološke vrijednosti područja, niti je predviđena zaštita bioloških i krajobraznih vrijednosti. Sustav obrane od poplave Srednjeg posavlja, koji zahvaća Park prirode Lonjsko polje, predstavlja niz planiranih građevina i zahvata, a pokriva područje od Zagreba i Karlovca na zapadu do Nove Gradiške na istoku. 35

36 Stupanj izgrađenosti projektiranog sustava procjenjuje se na oko 40 posto. U dosadašnjem razdoblju, djelomično izgrađeni sustav pokazao se učinkovitim, ali je ukazao i na neke propuste. Činjenica da projektirani sustav nije u cijelosti izveden nije nedostatak, već mogućnost za modifikaciju osnovnih rješenja u skladu s novim rezultatima istraživanja i saznanjima o zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti. Najveći dio sustava za obranu od poplave je na području Parka prirode. To su retencijski prostori, koji je određeni dio godine pod vodom (plavljeni). Ovaj prostor obuhvaća nekoliko cjelina i to: Lonjsko polje kontrolirana retencija, ha Opeke, Trstika i Mokro polje, nekontrolirano područje, ha Lonjsko polje je također bogato izvorištima pitke vode, te se dva izvorišta (Drenov Bok i Osekovo) koriste u sustavu iskorištavanja pitke vode. Na području parka nalaze se i dva šaranska ribnjaka, ribnjaci Lipovljani i ribnjaci Sloboština. Danas se ribnjacima gospodari na način da je zbog nerentabilnosti proizvodnja riba svedena na minimum, te održivost ovih vodenih staništa kao vrijednih hranidbenih staništa i gnijezdilišta postaje upitna. Tradicionalna poljoprivreda Temeljna grana privređivanja lokalnog pučanstva na području Parka je poljoprivreda, a unutar poljoprivrede stočarska proizvodnja organizirana kao tradicionalna ekstenzivna proizvodnja (pašarenje, žirenje, košnja). Takav način gospodarenja zemljom maksimalno čuva biološku raznolikost pa ga treba adekvatnim mjerama dalje poticati i razvijati. Organizacija sustava pašarenja je ovisna prostorom i vremenski. Tradicionalni sustav pašarenja javlja se kao idealni način korištenja resursa (prirodnih i ljudskih) jer ima višestruku pozitivnu ulogu: za pašarenje su nabolje lokalne izvorne pasmine koje su prilagođene uvjetima staništa, a radi se zapravo o ugroženim pasminama koje želimo sačuvati pašarenje kao način iskorištavanja travnjaka najbolja je zaštita krajolika takav ekstenzivni način držanja u očuvanom okolišu rezultira vrlo kvalitetnim proizvodima (potreban je marketing) koji su neophodni za seoski turizam životinje u Parku i tradicionalni način držanja turistička su atrakcija Pašarenje krupne stoke Sezona pašarenja započinje nakon topljenja snijega ili nakon proljetnih poplava kada su pašnjaci dovoljno suhi da stoka može po njima nesmetano hodati. Stanje travnjaka nije kriterij, pa se često životinje odvoze na pašnjake i dok trava nije dovoljno visoka. Takvi pašnjaci nalaze se na području koje najčešće nije plavljeno i stoka tamo boravi najkasnije do 1. svibnja. Nakon toga stoka napušta ove pašnjake da bi se trava obnovila za košnju. Sezona košnje započinje 1. srpnja i traje do 15. kolovoza većina livada kosi se samo jedanput na godinu. Livade koje se poplavljuju kose se posljednje, jer se sijeno uglavnom koristi za ishranu konja. Krupna stoka je na pašnjacima cijelo ljeto do kasne jeseni ili do novih poplava u listopadu i studenom. U selima koja imaju zajedničke pašnjake, krave su na ispaši cijeli dan. Seljaci sami među sobom određuju koja osoba i kada će paziti na stoku. Osnovno pravilo koje određuje broj dana koje će seljak potrošiti za čuvanje stoke je broj grla na pašnjaku. 36

37 1. Gmajna - Pašnjaci od zajedničkog interesa Oblik pašarenja na velikim poplavnim pašnjačkim površinama koje zajednički koristi stanovništvo onih sela koja su smještena u blizini poplavnih površina 2. Sjenokoše - Tip pašarenja koji se koristi na livadama od ožujka do 1. svibnja dok traje poplava u polju ili za vrijeme ljetnih poplava, kada ove livade služe za evakuaciju stoke 3. Poloj - Ovu vrstu pašnjaka koriste sela koja nemaju u blizini velike komplekse pašnjaka, pa su prisiljeni koristiti nasipe, prilazne staze, lugove i poplavne površine između Save i nasipa Travnjaci (pašnjaci i livade) nisu za intenzivnu travnjačku proizvodnju, a trava sa livada koje se kose daju sijeno osrednje kvalitete. Zajedničkim korištenjem zemljišta od strane seoskih zajednica čuva se tradicionalno gospodarenje zemljom, a lokalno stanovništvo se aktivno uključuje u očuvanje okoliša i gospodarenje Parkom. Ispaša svinja Ispaša svinja odvija se na pašnjacima, u hrastovim šumama i šumama poljskog jasena. U rano proljeće dok prizemna vegetacija nije još zelena, svinje ruju žir, a u mikro-depresijama sa vodom mogu naći puno životinjskih izvora bjelančevina. Sve dok krupna stoka ne dođe na pašnjak, svinje ih mogu koristiti i cijele prerovati. Takav način pašarenja daje najbolju kvalitetu pašnjaka. Kada na pašnjak dođe krupna stoka, svinje se obično povlače, jer uništavaju travu koja je za krave neophodna. Ovakav način prehrane se koristi samo ovdje. Svinje tada odlaze u vlažna šumska područja. Kasnije u jesen svinje se premještaju na oranice da skupe ostatke od žetve. Stočari na taj način održavaju stado zajedno. Svrha takvog način prehrane je uzgoj i održavanje svinja u njihovom prirodnom obliku. Stado se sastoji od krmače i nerasta. Iz stada se obično formira porodica sastavljena od krmača, nerasta i pomlatka koja čini tzv. jato. Osnovno jato se sastoji od 6-8 krmača sa nerastom, pa jedno jato čini oko svinja. Stare krmače su za stočare pravo bogatstvo i moraju se čuvati. Pastir će gdje god je to moguće dati prednost formiranju jata, jer se na taj način smanjuje potreba za nadzorom. Pastir može čuvati više svinja ako primjeni sustav upravljanja jatom umjesto sustava upravljanja stadom. Na težim terenima u polju jedan pastir može upravljati s najviše 8-10 jata. Neke biljne vrste (inače rijetke i ugrožene na drugim područjima) održavaju se na području Parka samo zahvaljujući svinjama (Mentha pulegium, Pulicaria vulgaris, Teucrium scordium, Marsilea quadrifolia i Gratiola oficinalis; Tiekötter, 1998., ). Zaključno se može reći da je tradicionalni management pašnjaka na području parka esencijalan za održavanje krajolika i zaštitu biološke raznolikosti. Elementi tradicionalnog sustava pašarenja Plandišta - šumski otoci koji su na pašnjacima ostavljeni kao sjenovita područja za zaklon krupne stoke Tradicijski svinjci - se tradcionalno grade od drveta, a pokrivaju se trstikom i slamom. Ovi objekti vrlo su slikoviti, tj. njihov tradicionalni oblik izveden je od prirodnih materijala (drvo, trstika, slama) ima vrijednost tradicijskih objekata i kulturnu vrijednost u uređenju i očuvanju kulturnog krajolika. Tipični šumski svinjac je frontalno otvoren, a smješten je tako da je otvorena strana okrenuta prema jugoistoku, gdje se obično nalazi ograđeni ispust. Lokaliteti: Lonjsko polje od Čigoća do Mužilovčice, šumski odjeli iza Čigoća i Mužilovčice; Osečko polje; pašnjaci između Svinjičkog i Stare Lonje; Mokro polje kod autoceste Salaš ili stan - izdvojeni dio imanja gdje su pastiri stanovali zajedno s blagom i od tuda su ga svaki dan tjerali na ispašu i u šumu. Nažalost salaša više nama u Lonjskom polju pa jedan 37

38 od ciljeva mora biti rekonstrukcija tipičnog salaša koji će služiti kao muzej pod vedrim nebom. Poljski putevi putevi koje stočari dnevno koriste za tjeranje stoke na ispašu Kako je pašarenje ekstenzivni način korištenja prirodnih travnjaka (često vrlo oskudnih) pri čemu se životinje drže danonoćno na otvorenom uz nadzor čovjeka, sustav može funkcionirati samo ako pasmine domaćih životinja zadovoljavaju slijedeće karakteristike: - čvrsta konstitucija koja omogućuje preživljavanje na otvorenom i u ekstremnim uvjetima (nestašica hrane, poplave, hladnoća, vrućina, paraziti) - skromnost u pogledu hranidbe i efikasnost u iskorištavanju hrane - socijalno ponašanje bitno za zajedničko napasivanje i držanje Hrvatske izvorne pasmine (posavski konj, hrvatski hladnokrvnjak, podolac, turopoljska svinja, crna slavonska svinja, posavska guska) zadovoljavaju sve navedene uvjete pa su kao takve idealne za držanje na pašnjacima Parka prirode. Osim stočarenja, dio poljoprivrednih površina pripada oranicama koje se koriste za biljnu proizvodnju, u prvom redu kukuruzu i žitaricama. Sustav posjećivanja Prihvat posjetitelja obavlja se u informativno-edukativnim centrima u Čigoću br. 26 i Krapju br. 16, koji su opremljeni malim suvenirnicama i sanitarnim čvorovima. Organizirano vođenje posjetitelja obavlja se uz vodiče-edukatore, koji sa posjetiteljima rade edukativne programe: Bijela roda u Čigoću Krapje - selo graditeljske baštine Žličarka ptica sa žlicom Posavski konj Vodozemci Predviđa se da glavni prihvatni centri (glavni ulazi u Park) usmjeravaju posjetitelje u Parku. Ovakav način usmjeravanja posjetitelja ima za cilj: Posjetitelji parka moraju u info centru dobiti sve informacije o Parku Zbog ponude i pratećih zaštitnih mjera, utjecaji na životinjski i biljni svijet moraju se svesti na najmanju mjeru Stanovnici parka trebaju imati udjela u prihodima od turizma, te se očekuje stalna suradnja između uprave Parka i seoskih gospodarstava koja se bave turističkom djelatnošću Izraditi vikend programe za posjetitelje i provoditi ih u suradnji sa gospodarstvima koja imaju registriranu djelatnost za noćenje i hranu U što većoj mjeri treba izbjeći opterećenje sela, njihovih stanovnika i gostiju Uz organizirano poludnevno i dnevno vođenje, posjetitelji Parka prirode imaju mogućnost razgledavanja privatnih etnografskih zbirki, kojih na području Parka ima četiri i od kojih svaka sadrži i do nekoliko stotina vrijednih eksponata: Čigoć br. 34, zbirka obitelji Sučić (tekstil, alati, posuđe) - obiteljski inventar nadopunjavan od g. otkupima i darovnicama. Zbirka otvorena za javnost 1990.g. Mužilovčica br. 72, zbirka obitelji Ravlić (pokućstvo, tekstil) Etnografski predmeti obitelji Ravlić smješteni u kući i gospodarskoj zgradi, pristupačni za javnost od 1999.g. Lonja br. 164, zbirka Blažeković (ribarski alati) Krapje br. 48, zbirka Palaić (pokućstvo, stolarski pribor), obiteljsko naslijeđe, kao zbirka otvoreno za javnost 1995.g. 38

39 Izložbe na Info. punktovima Parka prirode Lonjsko polje: Čigoć broj 26, u obnovljenoj drvenoj tradicijskoj kući, nalazi se manja izložba autentičnih tradicijskih predmeta stolarske radionice: dlijeta, blanje, pile, stol, šestar Krapje 1, u obnovljenoj drvenoj tradicijskoj kući prizemnici, nalazi se manja izložba fotografija i panoa o vrijednostima Lonjskoga polja S aspekta razvoja lokaliteta kulturnog turizma u Parku prirode Lonjsko polje, obnovljene i uređene sakralne građevine s pripadajućim inventarom predstavljaju sastavni dio programa turističkog posjećivanja i prezentacije ruralnih cjelina, ali i prostor za održavanje tradicionalnih događanja uz crkvene blagdane, manifestacije, koncerte. Promotivni materijali i suveniri Ustanova u info-centrima u Čigoću i Krapju ima organiziranu prodaju promotivnog materijala i suvenira. Od stručnih publikacija u prodajnoj ponudi su turistička karta PPLP, bilteni PPLP, knjiga Ptice Hrvatske i Europe, knjiga PP Lonjsko polje, Vodič za učitelje, Vodič za nadzornike. Ponuda suvenira je bogatija od ponude promidžbenih tiskovina. Većina suvenira prodaje se putem konsignacije, te Ustanova nije financijski opterećena za njihovu nabavu. Staze U parku prirode posjetitelji mogu koristiti i dvije pješačke staze: Staza graničara, koja vodi od sela Krapje do sela Drenov Bok i prolazi kroz ornitološki rezervat Krapje đol, te Staza Posavaca koja vodi od sela Čigoć do Lonjskog polja. U Parku je 6 biciklističkih ruta koje povezuju turističke destinacije u regiji, a u tijeku je izrada i tisak biciklističkog vodiča: POSAVSKA RUTA, Posavska ruta županijskom cestom slijedi lijevu stranu toka rijeke Save u dužini 76 km. đ SUBOCKA RUTA, Subocka ruta predstavlja kružnu rutu dugačku 41 km koja kreće iz Krapja sela graditeljske baštine prema naselju Jasenovac. LIPOVLJANSKA RUTA, Lipovljanska ruta predstavlja kružnu rutu u dužini 39 km a kreće iz Krapja sela graditeljske baštine. SUNJSKA RUTA, Na Sunjsku rutu dugačku 50 km kreće se s Posavske rute gdje se iz sela Kratečko atraktivnom vožnjom pomoću tradicijske skele dolazi na desnu obale Save. UNSKA RUTA(alternativna), Unska ruta koja je dugačka 61 km i kreće istim pravcem kao i Sunjska ruta, ali se u Sunji odvaja kroz sela G. Hrastovac i Stubalj prema Hrvatskoj Kostajnici. MOSLAVAČKA RUTA, Moslavačka ruta je dugačka 34 km, kreće iz europskog sela roda Čigoća prema Gušću a potom se odvaja desno prema Svinjićkom. Lovstvo Na području Parka prirode Lonjsko polje provode se lovne aktivnosti sukladno Zakonu o lovstvu i Zakonu o zaštiti prirode. Prema Zakonu o lovstvu, u parku je dozvoljeno loviti: a. Krupnu divljač (jelen obični Cervus elaphus, srna obična Capreolus capreolus, svinja divlja Sus scrofa) b. Sitnu divljač (dlakava divljač i pernata divljač) Temeljem Pravilnika o zaštiti pojedinih životinjskih vrsta zabranjen je lov na dlakavu divljač (mačka divlja Felix silvestris, puh veliki Myoxus glis) i u tijeku je zabrana lova na pernatu divljač osim na fazana. 39

40 Na području Parka je 13 lovozakupnika, koji imaju koncesiju za lov na 14 lovišta, uključujući ribnjake Lipovljani i Sloboština. Ribolov Sukladno Zakonu o slatkovodnom ribarstvu i Zakonu o zaštiti prirode u Parku prirode Lonjsko polje ribolovne aktivnosti će se obavljati prema Pravilniku o unutarnjem redu, temeljem kojeg će se ribolov provoditi u obliku rekreacijskog ribolova i tradicijskog ribolova. Za obje vrste ribolova Prostorni plan područja posebnih obilježja Parka prirode Lonjsko polje predviđa ribolovne zone. 40

41 2 EVALUACIJA 2.1 Procjena ekoloških vrijednosti Veličina područja Park prirode Lonjsko polje smješten je u poplavnom području srednjeg toka rijeke Save. Područje je dio srednjeposavskog bazena veličine ha, a prirodne retencije (kontrolirane i nekontrolirane) pokrivaju cca ha poplavnih površina. Integritet područja je dovoljan da osigura kontinuitet ekoloških procesa neophodnih za održavanje nizinskih poplavnih šumskih i travnatih ekosustava. Većina poplavnih površina oko Parka prirode zaštićena su u kategoriji značajni krajobraz (Odransko polje, Sunjsko polje u postupku), te je i na taj način osigurana prirodnost dinamike plavljenja. Dinamika plavljenja i periodičke promjene uzrokovane prirodnim geomorfološkim procesima ključni su faktor za opstojnost velikog broja vrsta ptica koje su ovdje zabilježene i prije 200 godina. Park prirode zajedno sa ribnjacima crna Mlaka, Lipovljani, Vrbovljani i Jelas polje i okolnim poplavnim površinama (Turopoljsko, Odransko i Ribarsko polje) smještenim uz rijeku Savu čine vrijedan močvarni eko sustav, koji je prepoznat kao važno područje gniježđenja mnogih vrsta ptica, te kao hranidbeno stanište i zimovalište ptica vodenih staništa. Lonjsko i Mokro polje su najveća prirodna mrijestilišta riba za cijelo područje dunavskog porječja, gdje za vrijeme poplava postoje idealni uvjeti za mrijest šarana, smuđa i soma. Isto tako veličina očuvanih poplavnih pašnjaka osigurava tradicionalno stočarstvo i uzgoj i očuvanje ugroženih autohtonih pasmina, hrvatski posavac, turopoljska svinja. Korištenje velikih pašnjačkih kompleksa ima značaj u očuvanju tradicionalnog korištenja zemlje, prije svega tradicionalnog stočarenja i očuvanju ugroženih pasmina. Prostranstvo poplavnih pašnjaka je dovoljno veliko da osigura kontinuitet tradicionlanog sustava pašarenja, te korištenje takvog sustava u proizvodnji tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda za potrebe turističke gastronomske ponude Biološka raznolikost Biološka i krajobrazna raznolikost Parka prirode predstavlja visoki stupanj očuvanosti i značajni potencijal u sustavu posjećivanja. Očuvanost stupnja bioraznolikosti ovisi o prošlom i budućem upravljanju, očuvanju tradicionalnog načina života (tradicionalno stočarenje, održivo korištenje prirodnih resursa), te upravljanju sustavom za obranu od poplave. Raznolikost vrsta Kao što je prikazano u opisnom dijelu, raznolikost flore i faune je velika na većini staništa. Lonjsko polje je sa poplavnim površinama od međunarodne važnosti za gnijezdeće i migratorne vrste ptica, posebno ptice vodenih staništa. Ovdje obitava 250 vrsta ptica (2/3 hrvatske populacije) od kojih 134 i gnijezdi. U Parku se nalaze dva ornitološka rezervata Rakita (430 ha) i Krapje Đol (25 ha), poznat po mješovitoj koloniji gnijezdeće populacije žličarke (Platalea leucorodia), male bijele čaplje (Egretta garzetta) i gaka (Nycticorax nycticorax). 1% od ukupne svjetske populacije žličarke gnijezdi u Ornitološkom rezervatu Krapje Đol. 41

42 Vrlo je značajna i populacija bijele rode (Ciconia ciconia). Na širem području Parka gnijezdi gotovo trećina nacionalne populacije. Prisutnost bijele rode je pokazatelj očuvanosti kulturnog krajolika. Populacija bijele rode (PPLP+buffer) ukupno parova Uk.mladih ukupno gnijezda ukupno parova Uk.mladih ukupno gnijezda Godina Graf 1. Uspješnost gniježđenja bijele rode (Ciconia ciconia) Od ukupno 170 vrsta europske populacije sisavaca, čak 58 ih je zabilježeno na području Lonjskog polja, dok je od ukupno 39 vrsta vretenaca čak njih 15 na listi ugroženih vrsta. Hrast lužnjak (Quercus robur) dolazi u dva authtona varijeteta ekonomske i ekološke vrijednosti: palustris i tardissima. Varijet tardissima je od ekonomske važnosti. U usporedbi sa ostalim europskim vrstama drveća, šume hrasta lužnjaka pokazuju najveći broj životinjskih vrsta koje ovise o njima. Izvorne pasmine predstavljaju veliku vrijednost i dokaz integriteta i autentičnosti područja. U Parku prirode Lonjsko polje još se uvijek mogu vidjeti na slobodnoj ispaši čak četiri autohtone pasmine: turopoljska svinja, posavski konj, hrvatski hladnokrvanjak i slavonskosrijemsko podolsko govedo BROJ Graf 2. Broj grla izvorne pasmine slavonsko-srijemskog podolskog goveda 42

43 Raznolikost staništa Raznolikost staništa u poplavnom području rijeke Save ovisi o mikro-reljefu uvjetovano dinamikom plavljenja, prilagodbi poplavama i tradicionalnom načinu života. Ispaša je važan čimbenik u stvaranju strukture mikro-reljefa. Za očekivati je da će u retenciji mikro-reljef biti izjednačen zbog visoke sedimentacije i odlaganja hranjivih tvari, međutim takve poplavne površine stvaraju niz različitih staništa uzrokovanih poplavom, otjecanjem vode, stočarenjem. Krajobraz formiran utjecajem čovjeka je drugi po redu važan faktor za veliku raznolikost staništa. Dio tih staništa je nepovratno degradiran procesima melioracije, parcelacije i komasacije zemljišta (sredinom 20. stoljeća), čime je uništen dio površina pod livadama, prirodne živice i primjerci starih stabala, a stari riječni rukavci odsječeni su od matične rijeke, te se nalaze u stadiju zarastanja. Voćnjaci sa starim sortama voća su također ugroženi od nestajanja zbog uvođenja novih sorti i mjera kultivacije. Uz sami rub Parka nalaze se dva ribnjaka Lipovljani (600 ha) i Sloboština (450 ha), kojima ne upravlja JUPPLP, ali predstavlja značajna područja za ishranu i gniježđenje ptica Lonjskog polje, te su stoga uvršteni na popis područja nacionalne ekološke mreže. Područje dobra i buffer zone nalaze se na popisu priloga Uredbe o ekološkoj mreži prema ciljevima očuvanja: Ciljevi očuvanja divljih svojti: HR Donja Posavina (međunarodno važno područje za ptice) Buffer zone: HR Turopolje Ciljevi očuvanja divljih svojti i staništa: Sava (HR ), HR Lonjsko polje, HR Krapje Đol, HR Opeke Buffer zone: HR Sunjsko polje, HR Draži blato, HR Ribnjaci Lipovljani, HR Žutica, HR Odransko polje, HR Ribnjaci Sloboština Očuvanost stupnja prirodnosti Dinamika plavljenja područja Lonjskog polja izgubila je karakter prirodnosti u pravom smislu riječi onog trenutka kada se započelo sa primjenom kontroliranog sustava obrane od poplave. Međutim, dinamika još uvijek ima karakter prirodnog plavljenja, a činjenica da se prirodne poplavne površine koriste kao retencije u sustavu za obranu od poplave potvrđuje očuvanost stupnja prirodnosti takvih površina. Cjelokupni planirani sustav za obranu od poplave izgrađen je sa 40% kapaciteta, tako da su neki dijelovi Parka još uvijek pod utjecajem prirodnog plavljenja (Mokro polje, Opeke, Trstika). Nizinskim poplavnim šumama se upravljalo i upravlja se na prirodan način, što dokazuju šume sa sastavom prirodnih šumskih zajednica. Šume se pomlađuju prirodnim vrstama. Cerambix cerdo (hrastova strizibuba) vrsta sa liste ugroženih vrsta Crvene knjige je ovdje vrlo česta i indikator je prirodne strukturu šuma. Sve nizinske šume su podvrgnute prirodnoj dinamici plavljenja.. Šumarski fakultet iz Zagreba je dva odjela izuzeo iz gospodarenja i uvrstio ih u UNESCO-ov program «Čovjek i biosfera». Šumski rezervat Prašnik sa svojom strukturom prašume hrasta lužnjaka smješten je samo 4 km nizvodno od istočne granice Parka. Temeljem održivog upravljanja, Hrvatske šume" d.o.o. stekle su pravo na prestižni FSC (The Forest Stewardship Council - FSC) certifikat za gospodarenje šumama koji potvrđuje da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. 43

44 2.1.4 Rijetkost i jedinstvenost područja Park prirode Lonjsko polje je jedino zaštićeno područje u srednjem toku rijeke Save. Riječni meandri i indirektna dinamika plavljenja uzrokovana je karakterističnim svojstvima rijeke Save. Ovo područje danas predstavlja i jedinstveni primjer kulturnog nasljeđa koje je bilo tipično za drugu polovicu 19. st. u srednjoj Europi. Neki šumski odjeli koji su uključeni u gospodarenje imaju reliktnu vrstu obične bukve (Fagus sylvatica) koja datira iz ledenog doba. U istim česticama može se naći i biljna zajednica crne johe (Alnetum glutinosae) od kojih su neke nestale uslijed meliorativnih zahvata. Slijedeći podaci najbolje će prikazati vrijednost ornitološke populacije u Srednjoj Posavini: 113 vrsta ptica ugroženih na nacionalnom nivou 79 vrsta ptica ugroženih na europskom nivou 227 vrsta ptica zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode 133 vrste ptica zaštićene međunarodnim konvencijama (Bernska, Bonska, WBD) Tri globalno ugrožene vrste, patka njorka ( Aythya nyroca), štekavac (Haliaetus albicilla) i kosac (Crex crex) imaju ovdje stabilnu populaciju, a po zaštiti su pri vrhu svjetske ljestvice. Populacija žličarke koja u Krapje Đolu gnijezdi stoljećima, čini 10% europske populacije i 1% svjetske populacije. Ugrožene vrste vretenaca Leucorrhinia caudalis i Leucorrhinia pectoralis po prvi puta su nađene upravo ovdje na riječnim rukavcima. Čak tri autohtone pasmine obitavaju na podučju Lonjskog polja. Turopoljska svinja je najugroženija vrsta domaće životinje u Hrvatskoj i možda jedna od najstarijih vrsta u Europi. Populacija turopoljske svinje u vlasništvu Ustanove se povećava te je ustanova započela godine Program posudbe i darivanja turopoljskih svinja iz uzgojnog programa lokalnom stanovništvu. Dvije izvorne pasmine konja (hrvatski posavac i hrvatski hladnokrvnjak) obitavaju na području parka prirode, a njihov uzgoj stimulira država i županija u obliku godišnjih poticaja za kobile i ždrijebad. Udruge uzgajivača su organizirane u Središnje saveze, a njihov rad i uzgojni program prati Hrvatski stočarski centar Osjetljivost eko sustava Poplava u retencijskom području Lonjskog polja uzrokuje slijeganje materijala, koje je povećano zbog nedostatka strujanja vode. Sporo otjecanje vode iz retencije uzrokuje podizanje razine polja, zamuljivanje povremenih tokova i zamočvarivanje. Programom praćenja stanja treba dokazati zamuljivanje povremenih koje je vidljivo usporedbom zračnih snimaka, a zamočvarivanje je dokazano kartom staništa iz godine, te usporedbom sa vegetacijskom snimkom iz godine. U isto vrijeme rijeka Sava zbog regulacije toka postaje sve dublja, visoki vodostaji sve rjeđi, što uzrokuje izostanak poplava. Ovakve promjene i izjednačavanje mikro-reljefa može dugoročno imati posljedice na cijeli eko sustav. Integrirano upravljanje vodnim resursima treba usmjeriti ka optimalizaciji sustava kontrole plavljenja, te ka unaprjeđenju rješenja uspostave povoljnog stanja za mrijest ribe. Prekid prirodne migracije riblje populacije ili izjednačavanje depresija na ulazu vode u retenciju (područja gdje se ribe mogu zadržavati kada dolaze na mrjestilište za vrijeme niskog vodostaja) onemogućuje uspješan mrijest. 44

45 Posljednjih godina postoji trend koji ima negativan učinak na održavanje eko sustava poplavnih nizinskih šuma: dreniranje šuma, naročito u šumama zajednica Alnetum glutinosae upotreba teške šumske mehanizacije nepovoljna je za tlo dugoročne prosječne promjene nivoa vode u retenciji, te promjene nivoa podzemne vode utječu na prirodnu obnovu hrasta. Ovaj utjecaj je naročito izražen za vrijeme prisutnosti leda, koji nastaje uslijed kontrolirane poplave u zimskom periodu. Hrast propada, a na njegovo mjesto dolazi jasen koji je otporniji. širenje Amorphe fruticose stvara ozbiljne probleme za vrijeme pomlađivanja šuma Raznorotka (Marsilea quadrifolia) i neke druge biljne vrste direktno ovise o ispaši svinja. Zbog napuštanja sela i tradicionalnog stočarenja, vlažni travnjaci (livade, sjenokoše i pašnjaci) zarastaju neofitom (Amorpha fruticosa). Takve zaraštene površine postaju izgubljena hranidbena staništa za ptice močvarice Karakterističnost područja Poplavno područje rijeke Save predstavlja tipičnu geomorfološku sliku srednjeg toka Save sa prirodnim mikro-reljefom. Ovakvo područje daje idealne uvjete za neke ugrožene vrste vodenih staništa: Hotonia palustris, Hydrocharis morsus-ranae, Marsilea quadrifolia, Najas marin, Najas minor, Nymphoides peltata, Salvinia natans, Stratiotes aloides, Trapa natans. Na području Lonjskog polja zabilježeno je najuspješnije gniježđenje bijele rode. Uzrok tome su livade i pašnjaci Srednje Posavine koji za tu vrstu čine hranidbena staništa i jedinstveno kulturno nasljeđe Europe. Za ugrožene autohtone vrste Posavski konj i Turopoljska svinja, ovo područje predstavlja izvorno okruženje od kuda su i potekle Potencijali za obnovu (unaprijeđenje stanja) U najvećem dijelu Parka mogućnosti za konvencionalnu poljoprivredu su ograničene, a usitnjenost i razdijeljenost privatnih poljoprivrednih površina znači da obradive površine nisu osobito konkurentne na tržištu. Privatne parcele su u prosjeku veličine 2-3 ha. Na njima se od poljoprivrednih kultura, najviše uzgaja kukuruz, zatim slijedi pšenica, ječam i zob, te krumpir i krmno bilje. Biljna (ratarsku) proizvodnja je prema standardima korištenja gnojiva i pesticida ocjenjena kao ekstenzivna i za vlastite potrebe. Intenzivna biljna proizvodnja u suprotnosti je s očuvanjem biološke raznolikosti, te se i ne preporuča na prostoru Parka prirode. Sedamdesetih godina 20. stoljeća dio parka je u sklopu izgradnje sustava za obranu od poplave priveden intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji na način da je dio prirodnih poplavnih površina nasipima isključen iz procesa plavljenja. Na području Parka je ukupno meliorirano ha, Mokrog polja ha, odnosno ukupno ha. Na melioriranim površinama uzgajale su se ratarske kulture: kukuruz i pšenica (80 % površina) te šećerna repa, ječam i soja (20 % površina), a prinosi su bili manji od očekivanih, te se cijeli sustav melioriranja u svrhu razvoja poljoprivrede pokazao vrlo nefunkcionalan. Hidromelioracije i isušivanje močvarnih područja je u suprotnosti sa odredbama Ramsarske konvencije o zaštiti močvarnih staništa. Iz tog razloga se predlaže prenamjena dijela površina (hidromelioriranih) u tzv. ekološki plavljene površine, koje će se koristiti kao pašnjaci i livade u sustavu pašarenja u dijelu godine kada prostor nije plavljen. U vrijeme visokih voda, površine bi bile plavljene, čime bi se stvorili uvjeti za razvoj biljnih zajednica močvarnih livada i pašnjaka. 45

46 Pravilnim sustavom poljoprivrednog gospodarenja, ovo se područje može najbolje koristiti, a ujedno očuvati biološka raznolikost i brojna staništa ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Poljoprivreda u Lonjskom polju pokazuje nekoliko osnovnih karakteristika, te bi unaprjeđenje ili obnova poljoprivrede trebala ići u smjeru : 1. temeljna grana privređivanja lokalnog pučanstva je poljoprivreda, a unutar poljoprivrede stočarska proizvodnja organizirana kao ekstenzivna proizvodnja ( pašarenje ); 2. na području Parka prirode ima cica 20 % oraničnih površina koje se djelomično koriste za uzgoj kukuruza i pšenice, dok djelomično prelaze u pašnjake i travnjake, budući se ne koriste kao oranice (zapuštaju se); 3. većina oraničnih površina spada u niže klase pogodnosti za ratarsku proizvodnju, tj. nisu pogodne za intenzivnu biljnu proizvodnju; 4. pogodnost tala za intenzivnu travnjačku proizvodnju također je vrlo niska 5. zajedničkim korištenjem zemljišta od strane seoskih zajednica čuva se tradicionalno gospodarenje zemljom; 6. tradicionalnim gospodarenjem zemljom čuva se krajobraz i polučuje proizvodnja posebno kvalitetnih (zdravih) poljoprivrednih i kulinarskih proizvoda bez čega je seoski turizam nezamisliv; 7. hrvatske izvorne pasmine idealne su za "pašarenje", budući su maksimalno prilagođene ovakvom načinu uzgoja. Sustav stočarske proizvodnje, u kojem se veliki retencijski prostori (poplavne livade i pašnjaci) koriste za ispašu i žirenje, pokazao se ekonomski najisplativiji i najpovoljniji za očuvanje bioraznolikosti. Izgradnjom odteretnih kanala kroz Lonjsko polje prekinuti su prirodni tokovi rijeke Lonje i Struga. U cilju zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti ove riječne koridore potrebno je revitalizirati. 2.2 Procjena kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti Vrijednost kulturne baštine Osnovnu kulturnu vrijednost Parka prirode Lonjsko polje treba promatrati u kategoriji kulturnog krajobraza koji je nastao kao rezultat višestoljetnog života ljudi u skladu s prirodom i zajedničko je djelo prirode i čovjeka. Područje se s aspekta kulturne baštine valorizira kao izrazito vrijedno zbog povijesnih, kulturnih, arhitektonskih, etnoloških i socijalnih posebnosti. Nova izgradnja nije bitno prisutna na području. Uz izuzetne doživljajne i vizualne dojmove, vrijednost krajobraza Parka prirode Lonjsko polje sagledava se poglavito kao okosnica gospodarskoga života stanovništva i lokalne zajednice. Od strane Ministarstva kulture predložena je valorizacija na najvišoj međunarodnoj razini (UNESCO) prijavom za upis na Listu svjetske baštine u kategoriji mješovitog dobra pod nazivom Park prirode Lonjsko polje - živući krajobraz i nizinski poplavni ekosustav Srednje Posavine. Očuvanost prirode, ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta, te kulturnog identiteta ovog kraja, prostornih i graditeljskih značajki, tradicionalnog načina života i rada ljudi čine jedinstveno mješovito područje prirodne i kulturne baštine. Kriteriji prema kojima su na svjetskoj razini valorizirane kulturne vrijednosti PPLP su: a. Povijesno-prostorna valorizacija sačuvanost autentične organizacije i tradicionalnog sustava korištenja prostora i krajobraznog modela karakterističnog povijesnog razdoblja obnova područja nakon 46

47 turskih ratova sa specifičnim političko-gospodarskim ustrojstvom pograničnih područja Vojne granice ( stoljeće) b. Krajobrazno-antropološka valorizacija dugotrajna i kontinuirana tradicija prilagodbe i življenja s poplavama, a ne protiv njih ljudska interakcija sa okolišem (tradicijsko graditeljstvo, prostorna organizacija naselja i oblikovanje krajobraza, sustav korištenja zemljišta, uzgoj autohtonih pasmina zadržavanje kontinuiteta prirodnog cikličkog poplavljivanja u suvremenom sustavu obrane od poplava, u kojem se svjesno koriste prirodne poplavne površine kao retencije c. Valorizacija graditeljske baštine jedinstvenost područja s iznimnom koncentracijom autentične tradicijske arhitekture u drvu očuvanost arhaičnih konstrukcijskih rješenja i karakterističnog oblikovanja tradicijske arhitekture uporaba građevnog materijala, čuvene i svjetski priznate hrastovine poplavnih nizinskih šuma (Posavina, Slavonija) Nepokretna kulturna baština Kulturni krajobraz Tradicijske vrijednosti naseljanog ruralnog područja sačuvane su u karakterističnom prostornom rasporedu i namjeni zemljišta, prostornoj organizaciji i strukturi naselja, te u specifičnim ambijentima naselja i tradicijskoj arhitekturi u drvu. Nova izgradnja nije dominantna u doživljaju ambijenta tradicijskih naselja, budući da po brojnosti i atrakciji prevladava tradicijska arhitektura u drvu. Najnovija izgradnja obiteljskih kuća nije usklađena sa ambijentom. U postupku vrednovanja kulturnog krajobraza provedena je analiza autentičnosti namjene zemljišta usporedbom povijesnih karata iz relevantnog povijesnog razdoblja Vojne krajine (vojne topografske Jozefinske karte iz godine) sa današnjim snimkama (satelitski snimak iz godine.). Usporedba je rađena za 7 kategorija namjene zemljišta. Močvare površina močvarnih staništa smanjena su za više od 50% Travnjaci - površina travnjačkih staništa smanjena su za više od 50% Šume površina šuma povećana je za 20% Oranice povećana površina 10 puta Naselja površina naselja povećana za 20%; sačuvana su povijesna naselja osim Jablanca, te je formirano novo naselje Trebež. Naselja su povećavala površinu tijekom 19. i početkom 20. stoljeća, nakon toga nije povećavano građevinsko područje Vodotoci povećana površina za 1,5 % Ceste mreža glavnih i sporednih puteva ostala je nepromijenjena Od ukupne površine Parka nepromijenjeno je ostalo 56,60% površina. Promjene načina korištenja zemljišta u posljednjih 250 godina postoje. One su manjim dijelom rezultat djelovanja čovjeka (oranice, naselja), a većim dijelom djelovanjem prirodnih procesa sukcesije i regresije vegetacije (travnjaci, močvare, šume). Promjena strukture načina korištenja postoji, ali nije značajna na velikim površinama. 47

48 Na lokalitetu su sačuvane sve izvorne prostorne značajke iz vremena naseljavanja: raspored i namjena površina i komunikacija, raspored i veličina naselja, tradicijska arhitektura u drvu u velikoj mjeri, način života i privređivanja prilagođen specifičnim prirodnim uvjetima vezanim uz vodu. Tradicijska arhitektura Vrijednost tradicijske arhitekture sagledava se s aspekta izvedbe u prirodnom materijalu hrastu lužnjaku (materijal s toga staništa), vrlo skladnog oblikovanja (prizemnice ili katnice), slikovitog i razvedenog pročelje s trjemovima, vanjskim stubištima, specifičnim zaštitnim krovcima, monumentalnim visokim krovištima i bogatom dekoracijom (rezbarenje, koloriranje) Područje je ostalo sačuvano u relativno izvornom obliku zbog gospodarskoga zanemarivanja seoskih prostora na račun urbanizacije većih centara, izoliranost i depopulacije, te neulaganja u infrastrukturu i razvojne programe. Provedena je detaljna valorizacija tradicijske arhitekture. Izrađeni su popisi drvenih kuća (2000., reambulacija 2002.), te su izdvojeni najvrjedniji pojedinačni objekti i okućnice za koje se predlažu za pojedinačnu zaštitu. Nekoliko sklopova zaštićeno je. PARK PRIRODE LONJSKO POLJE NASELJE BROJ DRVENI H KUĆA (2002) VRIJE- DNOST ZAŠTITA (2007) NASEL JE KUĆE ČIGOĆ DRENOV BOK JASENOVAC KOŠUTARICA 0 3/N - - KRAPJE KRATEČKO LONJA MLAKA MUŽILOVČICA OSEKOVO 130 3/4-5 PUSKA STRUŽEC 29 4/3-1 SUVOJ TREBEŽ 3 4/N - - UKUPNO Tablica 6. Broj tradicijskih drvenih kuća u naseljima Lonjskog polja (stanje 2002), vrijednost naselja, stupanj zaštite (stanje godine) Legenda (vrijednost naselja): 1. naselje u velikoj mjeri sačuvalo izvorni seoski ambijent i tradicijsku drvenu arhitekturu 2. dijelovi naselja sačuvani u izvornom ambijentu s tradicijskom drvenom arhitekturom 48

49 3. u naselju sačuvani manji potezi tradicijske arhitekture 4. u naselju sačuvane pojedinačne građevine tradicijske arhitekture N naselje izgubilo tradicijski ambijent, prevladavaju starije i nove zidanice (nova naselja i naselja obnovljena nakon Domovinskog rata) Za 11 povijesnih naselja predloženo je donošenje akta o zaštiti kulturnog dobra: Jasenovac povijesno naselje gradsko-seoskog obilježja i naselja seoskih obilježja: Čigoć, Drenov Bok, Krapje, Kratečko, Lonja, Mužilovčica, Osekovo, Puska, Stružec i Suvoj, dok se za tri povijesna naselja seoskih obilježja (Mlaka, Košutarica, Trebež) predlaže zaštita kroz odredbe prostornog plana. Pokretna kulturna baština Brojnost i raznolikost pokretne etnografske baštine na području Lonjskog polja visoko se valorizira s aspekta očuvanja i prezentacije cjelokupnog kulturnog identiteta. Radi se o uporabnim predmetima vezanim uz tradicijski način života i privređivanja početka 20. stoljeća. koji ilustrira i svjedoči o kulturi življenja u seoskim sredinama. Kolekcionarstvo ove građe prisutno je na terenu, a nositelji očuvanja ove baštine su pojedinci lokalno stanovništvo što posebno treba istaknuti kao pozitivan moment zaštite. Zakonski su posebno valorizirane tri privatne etnografske zbirke (Sučić, Ravlić, Palaić) upisom na Listu zaštićene pokretne kulturne baštine RH, čime su dobile status kulturnog dobra nacionalne vrijednosti. Izvorni inventar sakralnih građevina posebno se vrednuje u kontekstu očuvanja izvornih kulturno-povijesnih i umjetničkih vrijednosti sakralnih objekata, te svjedoče o povijesnom kontekstu i umjetničkoj razini lokalne zajednice. Inventar sakralnih objekata nije popisan ni valoriziran. Dio pokretne kulturne baštine su tradicijska drvena plovila različitih tipova. Većina od njih poznata je samo iz literature i nije sačuvana. Najzastupljeniji tip je drveni čamac koji se i danas koristi u izvornoj namjeni i za rekreaciju. Tradicija izrade drvenih čamaca za ribarenje i rekreaciju sačuvana je na području Lonjskog polja, te postoji nekoliko majstora koji ih znaju izraditi. Poznavanje tradicije izrade ostalih vrsta brodova nije istražena i treba biti predmet posebnog projekta. Sa terena su potpuno nestali mlinovi-vodenice na Savi, koji se valoriziraju kao specifičan tradicijski gospodarski objekt zajedničkog korištenja. Njihovom nestajanju najviše je pridonijela elektrifikacija koja je omogućila mnogo lakše mljevenje u elektro-mlinovima. Objekti su zbog smještaja na vodi krajobrazno atraktivni i čine potencijalni turistički resurs. Nematerijalna kulturna baština Nematerijalna kulturna baština kao najmlađa vrsta nije istražena ni valorizirana u svim oblicima pojavnosti. Tradicijsko ribarstvo na području Lonjskog polja proglašeno je nematerijalnim kulturnim dobrom Kategorije vrijednosti Kulturna dobra Vrijednost kulturne baštine proglašava Ministarstvo kulture donošenjem akta o zaštiti kulturnog dobra (Rješenje o proglašenju zaštićenog kulturnog dobra ili Rješenje o preventivnoj zaštiti kulturnog dobra). 49

50 Inventarizacijom nepokretne kulturne baštine na području PPLP konzervatorska služba je izradila popis zaštićenih kulturnih dobara i onih koji se predlažu za donošenje akta o zaštiti. Za ova kulturna dobra ingerenciju nad obnovom i očuvanjem provodi nadležna konzervatorska služba Ministarstva kulture. Naselja su valorizirana u tri kategorije: nacionalnog, regionalnog i lokalnog značenja. Jasenovac, kao jedina urbana cjelina valorizirana je kao kulturno-povijesna cjelina lokalnog značenja s djelomično sačuvanim manjim potezima. Kao ruralna naselja nacionalnog značenja određena su sela Krapje i Čigoć. Drenov Bok, Kratečko, Lonja, Mužilovčica, Puska i Suvoj valorizirana su kao sela regionalnog značenja, dok su Osekovo i Stružec sela od lokalnog značenja. Prema valorizaciji naselja Lonjskog polja provodi se pravna zaštita. Službena kategorizacija kulturnih dobara nije provedena. Vrijednost kulturnih dobara na nacionalnoj razini proglašena je i/ili uvrštena u relevantne dokumente za slijedeće vrste kulturnih dobara : Kulturni krajolik Srednje Posavine (uključuje Park prirode Lonjsko polje) - Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske - sve vrste i razine prostornih planova - nominacija Parka prirode Lonjsko polje za upis na Listu svjetske baštine - proglašenje zaštićenog kulturnog dobra od strane Ministarstva kulture, donošenje Rješenja je u planu Povijesna naselja seoskih obilježja - Selo Krapje proglašeno je nacionalnim lokalitetom graditeljske baštine - Selo Čigoć - proglašeno je nacionalnim lokalitetom graditeljske baštine i Europskim selom roda Memorijalna baština - Spomen područje Jasenovac Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (čl. 13), Lista kulturnih dobara od nacionalnog značenja nije formirana. Kulturna baština Paralelno je izrađen i detaljan popis kulturne baštine koja ima lokalnu vrijednost Njeno očuvanje provodi se stručnim mišljenjima nadležne konzervatorske službe i prepušteno je na upravljanje i očuvanje lokalnoj zajednici. Ova baština od izuzetnog je značaj za očuvanje kulturnih značajki kulturnog krajolika i treba biti od posebnog interesa u upravljanju Parkom prirode Zakonska zaštita NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA LONJSKO POLJE ZAŠTIĆENE POVIJESNE CJELINE NASELJE KULTURNO DOBRO ZAŠTITA godina 1. KRAPJE ruralna cjelina ROS/R-746/ ČIGOČ ruralna cjelina RZG/P-321/ SUVOJ ruralna cjelina KOZG/P

51 LONJSKO POLJE TRADICIJSKE KUĆE I GOSPODARSKE ZGRADE NASELJE KULTURNO DOBRO ZAŠTITA godina 1. DRENOV BOK stambena katnica, k. br. 25 ROS DRENOV BOK objekt tradicijskog graditeljstva k.br. 85 ROS DRENOV BOK tradicijska drvena prizemnica k. br. 47 ROS KRAPJE tradicijska drvena katnica, k. br. 7(9) ROS/R KRAPJE tradicijska drvena katnica, k. br. 29 ROS KRAPJE tradicijska drvena prizemnica, k. br. 77 ROS KRAPJE tradicijska drvena katnica, k. br. 49 ROS KRAPJE tradicijska drvena prizemnica, k. br. 23 ROS KRAPJE drvena katnica, k. br. 25 ROS KRAPJE tradicijska kuća, k. br. 65 ROS KRAPJE tradicijska drvena kuća, k. br. 153 KOZG/P ČIGOČ kuća i gospodarski objekt, k. br. 26 RZG/P ČIGOĆ tradicijska katnica k. br. 44 RZG/P SUVOJ tradicijska okućnica, kuća, štala, kbr. 17 Z LONJA tradicijska kuća, k. br. 29 Z LONJA drvena katnica, k. br. 1 KOZG/P LONJA drvena katnica, k. br. 49 KOZG/P LONJA drvena katnica k. br. 140 KOZG/P MUŽILOVČICA tradicijska drvena kuća, k. br. 72 KOZG/P MUŽILOVČICA kuća, drvena katnica, k. br. 28 KOZG/P KRATEČKO tradicijska okućnica, k. br. 143 Z OSEKOVO tradicijska drvena katnica k. br. 144 RZG/R OSEKOVO tradicijska drvena katnica k. br. 190 RZG/R OSEKOVO tradicijska okućnica Osekovo Donje 261 RZG/P OSEKOVO tradicijska okućnica Osekovo Gornje 163 RZG/P OSEKOVO tradicijska okućnica Osekovo Gornje 167 RZG/P STRUŽEC tradicijska drvena katnica k. br. 23 RZG/P LONJSKO POLJE SAKRALNE GRAĐEVINE NASELJE KULTURNO DOBRO ZAŠTITA godina 1. KRAPJE župna crkva Sv. Antuna, župni dvor Z OSEKOVO župna crkva Sv. Ane Z LONJA crkva Sv. Duha RZG/P LONJSKO POLJE MEMORIJALNA BAŠTINA NASELJE KULTURNO DOBRO ZAŠTITA godina 1. KRAPJE ustaški koncentracijski logor Krapje ROS/R 2. JASENOVAC spomen područje Z JASENOVAC Kožara, koncentracioni logor ROS/R 4. JASENOVAC spomenik NOR-a ROS/R LONJSKO POLJE ARHEOLOŠKA BAŠTINA NASELJE KULTURNO DOBRO ZAŠTITA godina 1. OSEKOVO arheološki lokalitet Ciglenica RZG/P

52 LONJSKO POLJE POKRETNA KULTURNA BAŠTINA NASELJE KULTURNO DOBRO ZAŠTITA godina 1. OSEKOVO orgulje u crkvi Sv. Ane Z ČIGOĆ etnografska zbirka Jagode i Zlatka Sučić KOZG/P MUŽILOVČICA zbirka etnografskih predmeta i zbirka KOZG/P zvona, vl. Ravlić 4. KRAPJE zbirka etnografskih predmeta, vl. Palaić, k. br. 48 KOZG/P-164 Z LONJSKO POLJE NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA NASELJE KULTURNO DOBRO ZAŠTITA godina 1. TRADICIJSKO RIBARSTVO Ugroženost kulturne baštine Glavni problem je depopulacija područja i napuštanje domaćinstava. Postojeća domaćinstva su uglavnom staračka i vrlo lošeg standarda. Povijesna tradicijska arhitektura nedovoljno se održava. Prisutno je rušenje drvenih kuća i odvoženje s područja (sekundarna upotreba za novu građevinu ili kao sekundarni građevni materijal u građevinarstvu). Razlozi su financijske prirode, ali velikim dijelom leže i u slabo razvijenoj svijesti lokalnog stanovništva o vrijednosti arhitekture i o potrebi njene obnove. Uzroci ovakvog stanja počinju s gospodarsko političkim odlukama nakon II svjetskog rata koje su rezultirale zapošljavanjem i preseljenjem seoskog stanovništva u industrijske gradske centre. Evidentna je dugogodišnja zanemarenost prostora, neulaganje u infrastrukturu, obnovu i proizvodnju, te pomanjkanje dobrih razvojnih programa. Područje je uz to bilo izloženo najnovijim ratnim razaranjima tijekom Domovinskog rata. Sve to je dovelo do smanjenja vrijednosti naselja u ljudskom, prostornom i gospodarskom potencijalu. 2.3 Procjena socio-ekonomskih vrijednosti Naselja i stanovništvo Shema područja Lonjskog polja iz pokazuje da su naselja razdijeljena u tri skupine, ovisno o administrativno-upravnoj podjeli: Gradu Sisku, županijskom središtu, pripada pet naselja: Čigoć, Kratečko, Lonja, Mužilovčica, Suvoj Općini Jasenovac pripada sedam naselja: Jasenovac, Drenov Bok, Košutarica, Krapje, Mlaka, Puska, Trebež Općini Popovača pripadaju dva naselja: Osekovo, Stružec Temeljem solio-demografskih istraživanja i zaključaka studije Stanovištvo i naselja Lonjskog polja - stanje i pretpostavke revitalizacije iz godine najznačajniji razlog propadanja naselja je nepovoljna demografska struktura (57,5 % ispitanika), te loši životni uvjeti (9,5% ispitanika), prometna izoliranost i nezaposlenost (6,7 % ispitanika). Opremljenost naselja osnovnim sadržajima (kao što su škole, knjižnice i čitaonice, vrtići, banke, ambulante i sl.) izuzetno je slaba, odnosno u većini naselja ovih sadržaja nema, te je stanovništvo (preko 90% ispitanika) istim nezadovoljno. Broj stanovnika Lonjskog polja je u stalnom opadanju, a istraživanja potvrđuju da: 52

53 su stanovnici većine naselja (86,6% ispitanika) prisiljeni na odlazak u banku, poštu, općinski ured u druga mjesta nema ambulanti, niti zubnih ordinacija, te je najveći dio stanovnika (oko 82,4 % ispitanika) obvezan putovati u drugo mjesto liječniku uvjeti života za djecu u naseljima Parka prirode su slabi (36,4 % ispitanika - izrazito slabi; 43,8 %- donekle) budući da nema škola i vrtića uvjeti života za starije osobe također su slabi (35,4% ispitanika - izrazito slabi; 43, 6% - donekle) jer nema ambulanti, pošta, banaka i sl. najveći dio stanovnika naselja Lonjskog polja prihode ostvaruje iz radnog odnosa, odnosno mirovina (45,8% ispitanika), te od poljoprivrede (40,1 % ispitanika), dok vrlo mali broj ispitanika primanja ostvaruje na drugi način (npr. radom u inozemstvu 1,3 %; povremenim - sezonskim radom 3,5 %; socijalnom pomoći 1,7 %) Ekonomske vrijednosti Šumarstvo Utvrđena vrijednost poplavnih nizinskih šuma je US$/year. Šumarstvo kao gospodarska grana predstavlja važnu ekonomsku djelatnost regije, koja ostvaruje profit kroz rad 8 šumarija i 600 zaposlenika, te 7 pilana sa 500 zaposlenika. Vodno gospodarstvo Najveća ekonomska vrijednost Lonjskog polja je u korištenju prirodnih poplavnih površina u sustavu za obranu od poplave koje mogu prihvatiti 1.8 milijardi kubičnih metara vode. Ta vrijednost ne očituje se samo u obrani od poplave uzvodnih i nizvodnih gradova, nego i u funkciji močvarnih staništa za slijeganje hranjivih tvari i pročišćavanje voda (water purification), te u stabilizaciji klimatskih promjena. Poljoprivreda Ekonomska slika ovog područja bazira se na poljoprivredi. Stočarstvo je glavni izvor prihoda u selima koja su relativno udaljena od gradske sredine. Prihodi od poljoprivrede pokrivaju u prosjeku 41% ukupnih prihoda domaćinstva, dok u nekim manjim i udaljenijim mjestima i do 100%. Standard opada linearno sa udaljenošću od gradske sredine, zbog ograničenih troškova. Konsolidacijom državne zemlje na graničnim područjima Parka i oko Mlake, Košutarice, Drenovog Boka i Puske dijelovi između privatnih parcela i poplavnog područja pretvoreni su u državne oranice. To je umanjilo pašnjačke površine i mogućnosti održavanja tradicionalnog stočarstva. Bez obzira na to, još je uvijek dovoljno livada i pašnjaka koje omogućavaju ekstenzivno stočarstvo. U prosjeku jedno obiteljsko gospodarstvo koristi 3-8 ha poljoprivrednih površina, od kojih je oranica 80% u neretencijskom području. U nedirnutim područjima je malo oranica, a važnost livada i pašnjaka raste. Tri vrste čine osnovu stočarenja: krave, svinje i konji. Seoska poljoprivredna gospodarstva su značajno bogatija u stočarstvu nego ostala hrvatska gospodarstva. To je indikativno za konje gdje je broj i do 6 puta veći na području Lonjskog polja. S obzirom da se radi o ekstenzivnom načinu stočarenja, oprema za mljekarsku proizvodnju je manje prisutna. Mehanizacija za košnju je bazirana na traktorskim priključcima. Proizvodnju žitarica određuje stočarska proizvodnja. Kukuruz je najraširenija žitarica (2/3 ratarske proizvodnje čini kukuruz), zatim slijedi pšenica, ječam i zob. Sve žitarice se proizvode uz minimalna ulaganja. Druga važna grupa je proizvodnja stočne hrane: sijeno i silaža. Košnja sijena na prirodnim livadama dolazi odmah iza proizvodnje djeteline (lucerne) i 53

54 livadne mješavine. Za kućne potrebe, na gospodarstvima se od kultura najviše sadi krumpir, grah sa kukuruzom i bundeve. Voćarstvo je ograničeno na male parcele koje se nalaze oko kuća, a voćke su najčešće stare. Vrijednost starih voćaka je u genetskoj podlozi starih sorti, naročito stare sorte jabuka i krušaka. Najčešće od voća dolazi jabuka, kruška, šljiva i orah. Najvažniji stočarski proizvodi su mlijeko, meso teletina, govedina, svinjetina i konjetina. Mljekarska proizvodnja je bazirana na nisko-produktivnim kravama simentalske pasmine. Ali za mnoge stočare to je jedini siguran mjesečni prihod, pa ova proizvodnja ima vrijednost socijalnog karaktera. Procjenjuje se da je godišnja proizvodnja mlijeka oko l/godišnje. Stanovništvo se sve više orijentira na uzgoj goveda u sustavu krava-tele. Sustav krava-tele je potican od strane države a iziskuje manje posla uzgajivačima jer je stoka veći dio godine na pašnjacima. Proizvodnja ribe Danas je proizvodnja riba koncentrirana na ribnjacima u graničnom području Parka prirode Lonjsko polje, na ribnjacima Lipovljani kojima upravlja poduzeće Hrvatske šume i ribnjacima Sloboština kojima upravlja Uprava za lovstvo. Intenzitet proizvodnje na ribnjacima je vrlo slab ili gotovo nikakav. Općenito gledajući, ribogojilišta su u ekonomskoj krizi. Posljedica pada proizvodnje ribe može imati negativan utjecaj na bioraznolikost. Lov i ribolov Na cijelom području postoje dvije udruge kojima je cilj očuvanje tradicijskog ribolova. Interes uprave Parka je da tradicijski ribolov opstane zbog očuvanja i promicanja starih zanata i običaja, kao dijela kulturnih vrijednosti Lonjskog polja. Rješenjem Ministarstva kulture od 03. svibnja godine, a sukladno čl. 9. st. 1. alineja 3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, tradicijsko ribarstvo na području Lonjskog polja i Moslavine ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra, te će predmetno kulturno dobro biti upisano u Registar kulturnih dobara RH Listu zaštićenih kulturnih dobara. Rekreacijski ribolov postaje sve atraktivniji i ima ekonomski značaj, jer oko okolnog stanovništva koristi područje za lov i ribolov. Značajna ekonomska dobit ostvaruje se preko lovnih aktivnosti. Turizam Turistički resursi PPLP prikazani su u Masterplanu za turizam u Hrvatskoj, pod nazivom Master plan turizma regionalni koncept za Lonjsko polje Posavina, koji je objavljen u biltenu PPLP br Vol.2/NO. ½,2000. Park prirode Lonjsko polje, kao turističko odredište posjeduje jedinstveno obilježje, unique selling point. Autentična slavenska seoska kultura, bogata povijest, drevni krajobraz poplavnih riječnih dolina, bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta, te povoljan prometni položaj predstavljaju elemente posavskog jedinstvenog obilježja na kojem se temelji razvoj kontinentalnog turizma u Parku prirode Lonjsko polje Odnosi s lokalnim stanovništvom i javnosti, edukacija Kao prvo selo inicijative, Čigoć je bio proglašen "Europskim selom roda" godine. Svake godine u mjesecu lipnju obilježava se godišnjica koja se tijekom posljednjih godina razvila u događaj popraćen u svim hrvatskim medijima. Predstavnici ostalih europskih sela roda gostovali su u Čigoču po prvi puta u lipnju godine. Iznesena je deklaracija kako bi se povećala svijest javnosti o zaštiti bijele rode. 54

55 1995. godine selo Krapje proglašeno je Selom graditeljske baštine, te svake 1. subote u mjesecu rujnu stanovnici Krapja sa djelatnicima Parka prirode i ostalim lokalnim stanovništvom slave taj Dan. Također, uprava parka sudjeluje u provedbi ostali manifestacija: Dani vlažnih staništa, Plamen Lonjski, Rokovo u Kratečkokm, Duhovi u Lonji, Velika Gospa u Jasenovcu, Susreti na rijeci Lonji (Osekovo). Uprava Parka obavještava lokalno stanovništvo o svim događanjima i provedenim aktivnostima putem službenih internet stranica te putem info tabli koja se nalaze u svakom selu. Edukacijski programi koje provodi Javna ustanova Parka prirode Lonjsko polje su: 1. Bijela roda u Čigoču 2. Krapje selo graditeljske baštine 3. Žličarka ptica sa žlicom 4. Posavski konj 5. Vodozemci u Lonjskom polju 6. Posebni programi za stručne posjete (npr. Nizinske poplavne šume, izvorne pasmine u Lonjskom polju) Javna ustanova izdala je 9 biltena Parka prirode Lonjsko polje. 1. Lonjsko polje 2. Graditeljska baština 3. Masterplan turizma 4. Dobra praksa u zaštiti prirode vol. 3/No 1/2, 2001 g. 5. Ribe Lonjskog polja, vol. 4/No 1/2, Bioraznolikost, vol. 5/No 1/ Voda, vol. 6/No 1, Šume, vol. 6/No 2, Integrirano upravljanje porječjem Ustanova je izradila priručnik Priručnik za nadzornike i vodiče i Priručnik za učitelje. U tijeku je izrada Priručnika za kartiranje i upravljanje staništima Parka prirode Lonjsko polje i Vodič za biciklističke i pješačke staze Javni interes Svjetska organizacija za zaštitu prirode (IUCN) je u okviru pan europske strategije o bioraznolikosti (Sofia,1995.) identificirala Lonjsko polje kao najbolji primjer zaštite ruralnog područja i mudrog korištenja poplavnog područja u zemljama Srednje i Istočne Europe. Šumarstvo S obzirom da je skoro 70% površine Parka pokriveno poplavnim nizinskim šumama, iskorištavanje takvih resursa predstavlja značaja interes države. Šumarstvom se kao gospodarskom granom ostvaruje značajan prihod. Cca 1000 obitelji sa šireg područja Parka živi od rada u šumarskoj djelatnosti. Obrana od poplava Sustav za obranu od poplava temeljen je na osnovnom interesu, a to je zaštita ljudi, materijalnih i gospodarskih dobara od štetnog utjecaja voda. 55

56 Rješenje za obranu od poplave Srednje Posavine je predstavlja kompleksno pitanje, koje nema uvijek povoljan utjecaj na prirodu i bioraznolikost. Kontinuirani rad na modifikaciji sustava u cilju očuvanja bioraznolikosti i utjecaja na prirodu je neophodan, kao i unaprjeđenje odnosa između zemalja kojima protječe rijeka Sava. Razvoj infrastrukture Nacionalna razvojna strategija proizvela je nekoliko projekata korištenja zemlje koji mogu imati negativan utjecaj na očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti: 1. koridor europske brze željeznice, koji presijeca retencijsko područje 2. hidrocentrala Jasenovac i Mačkovac 3. Brza cesta Sisak-Kutina 4. Povećanje kategorije plovnosti rijeke Save Lov Lovstvo kao gospodarska grana nalazi svoj interes u prihodima, a najčešće je lov i zaštita prirode u sukobu interesa. Uprava Parka nije u sukobu sa provedbom lovnih aktivnosti, osim ako se ne provodi na propisani način i sukladno uvjetima zaštite prirode. Nadalje, štete na poljoprivrednim usjevima su većinom uzrokovane divljim svinjama, te se od lovačkih koncesionara traži da kontroliraju broj divljači za odstrjel. Ministarstvo kulture je kroz Uvjete zaštite prirode za sva lovišta na području Parka prirode Lonjsko polje propisalo zabranu lova na lovnu pernatu divljač, osim na fazane na poljoprivrednim površinama. Razvoj turizma Današnja vizija promicanja i razvoja turizma u Parku prirode Lonjsko polje vezana je na očuvanje identiteta, kulturne i prirodne baštine, kao i na održavanje ekoloških procesa ključnih za opstanak parka. Glavna tema cjelokupne ponude PP Lonjskog polja je «kulturni krajolik na Savi», koji je orijentiran prema osnovnim potrebama turističkog tržišta: - odmor u prirodi, - promjena i raznolikost - doživljaj i iskustvo. Temelj vođenja, razvijanja i plasiranja Parka prirode usmjereno je ka: - korištenju tradicionalnih drvenih kuća za sjedište i info centre - prijevozu osoba koji nije štetan za okoliš - organiziranom sustavu vođenja posjetitelja - izgradnji poučnih staza i promatračnica - inscenaciji povijesnih događaja - izradi edukativnih programa Glavni prirodni resursi i atrakcije koji se uključuju u sustav posjećivanja su nizinske poplavne šume, poplavni pašnjaci i livade, sustav pašarenja, pastirstvo, izvorne pasmine, poplavne površine i sustav za obranu od poplave, flora i fauna (biološka raznolikost), kulturne vrijednosti i život u ruralnim sredinama. Turistički koncept Kako bi se poboljšali životni uvjeti lokalnog stanovništva, prirodno i kulturno naslijeđe Lonjskog polja treba usmjeravati u turističke svrhe, čime će se omogućiti promidžba i trajna zaštita dobra. Cilj je da se pravilnim usmjeravanjem izgradi tržišno orijentirana turistička ponuda: 56

57 - s ugodnim smještajem u starim drvenim seoskim kućama, opremljenim modernom sanitarnom, opskrbnom i kanalizacijskom infrastrukturom, - s ruralnim gastronomskim doživljajem, - s raznovrsnim sportskim i rekreacijskim aktivnostima koje slijede duh vremena i njeguju ekološki prihvatljive sportove, - sa stazama za promatranje prirode, mjestima za promatranje životinja i izložbenim prostorima, - sa seoskim svečanostima koje se razlikuju od sela do sela i koje njeguju svoje najosebujnije karakteristike, - sa snažnim doživljajnim, zabavnim, edukativnim i informativnim sastavnicama. Turistička infrastruktura u Parku prirode Lonjsko polje je u inicijalnoj fazi razvoja, a u skladu sa financijskim mogućnostima i potrebama tržišta, te razvojem sustava posjećivanja razvijati će se infrastrukturna mreža edukativnih pješačkih i biciklističkih staza. Cestovna infrastruktura ostaje u sadašnjim gabaritima, a dok je izgradnja parkirališta na ulazima u Park neophodna. Nadalje, u sustavu posjećivanja treba reducirati broj auta i naći alternativne putove prijevoza posjetitelja po Parku. Razvoj turizma kao gospodarske grane neophodan je i nužan kao dio revitalizacije regije, koja je za vrijeme domovinskog rata pretrpjela veliki odljev stanovništva. Drastično smanjenje broja stanovnika rezultiralo je smanjenjem stočarskih i ratarskih djelatnosti. Zarastanje pašnjačkih i obradivih površina, te većinsko staračko stanovništvo ne daje svijetlu točku na budućnost Parka. Stoga je programom razvoja regije predviđena revitalizacija poljoprivrede i razvoj kontinentalnog turizma, koji će ovdašnjem stanovništvu pružiti mogućnost za ostanak i razvoj Analiza (korisnika prostora)dionika Uprava Parka je od početka osnivanja uključivala sve korisnike prostora u sustav upravljanja, a je osnovano je i prvo vijeće Parka prirode Lonjsko polje koje je za jednim stolom okupilo predstavnike svih korisnika prostora. Suradničko vijeće za Park prirode Lonjsko polje osnovano je godine sa ciljem uključivanja svih interesnih skupina (korisnici prostora, lokalna uprava) sa područja PPLP. Vijeće ima 24 člana, a svaki član izabran ispred svoje interesne grupe ima zadatak zastupati interese grupe, te u suradnji sa ostalim dionicima i upravom Parka sudjelovati u upravljanju i u okviru svojih djelatnosti provoditi mjere zaštite u Parku prirode Lonjsko polje. Sisačko-moslavačka županija, predstavnik javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima SMŽ Brodsko-Posavska županija,, predstavnik javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima SMŽ Hrvatska Turistička zajednica/tz SMŽ, predstavnik županijske tur. zajednice Turistička zajednica gradova i općina, jedan predstavnik svih tz gradova i općina Općine i gradovi (Posavina), jedan predstavnik 3 lokalne samouprave Općina Stara Gradiška, Općina Jasenovac, Grad Sisak Općine i gradovi (Slavonija), jedan predstavnik lokalne samouprave Grada Novska, Općina Lipovljani Općine i gradovi (Moslavina), jedan predstavnik ispred 3 lokalne samouprave Općina 57

58 Popovača, Grad Kutina Mjesni odbori (Posavina), jedan predstavnik Mjesni odbori (Slavonija, jedan predstavnik Mjesni odbori (Moslavina), jedan predstavnik Hrvatske vode, Direkcija, jedan predstavnik iz Direkcije Hrvatskih voda, Zagreb Hrvatske vode, jedan predstavnik za 3 vodno-gospodarske ispostave, Sisak, Novska, Kutina Hrvatske Šume, Direkcija, jedan predstavnik iz Direkcije Hrvatskih voda, Zagreb Hrvatske šume, jedan predstavnik 3 Uprave šuma, Zagreb, Sisak, Nova Gradiška Hrvatski stočarski centar, jedan predstavnik INA (Industrija nafte), jedan predstavnik Stočarske udruge (Moslavina), jedan predstavnik svih stočarskih udruga u Moslavini Stočarske udruge (Posavina), jedan predstavnik svih stočarskih udruga u Posavini Stočarske udruge (Slavonija), jedan predstavnik svih stočarskih udruga u Slavoniji Lovoovlaštenici, jedan predstavnik ispred 12 lovoovlaštenika ko Ribolovne udruge, jedan predstavnik za 7 ribolovnih udruga Lučka uprava Sisak Znanstvena zajednica, jedan predstavnik znanstvene zajednice društvenih Znanstvena zajednica, jedan predstavnik znanstvene zajednice prirodnih znanosti Tablica 7. Sastav Suradničkog vijeća za Park prirode Lonjsko polje Kroz održane sastanke i provedene aktivnosti članovi SV, kao korisnici prostora iskazuju zainteresiranost u rješavanju konflikata i sudjelovanju. Temeljem dosadašnjih iskustava efikasnije upravljanje i rješavanje konflikata provodi se kroz rad u radnim grupama, a procjena je da se sastanci održavati češće po radnim skupinama fokusiranim na određeni problem ili aktivnost. Suradničko vijeće za Srednju Posavinu Park prirode Lonjsko polje dio je Srednje Posavine, te upravljanje područjem mora biti koordinirano upravljanjem i zaštitom cijele Srednje Posavine. Stoga je osnovano Suradničko vijeće za Srednju Posavinu, koje ima 44 člana predstavnika međunarodnih i nacionalnih institucija, odgovornih za zaštitu prirode i upravljanje prirodnim i kulturnim resursima. Međunarodna komisija za sliv rijeke Save Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode Ministarstvo Kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel Zagreb Ministarstvo Kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel Sisak Ministarstvo kulture, Odjel za UNESCO Ministarstvo turizma, Uprava za posebne oblike turizma i turizam na selu Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Uprava za unutarnju plovidbu Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Uprava za ruralni razvoj Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprava šumarstva Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Vodno gospodarstvo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprava za lovstvo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprava za energetiku i rudarstvo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Zavod za prostorno planiranje Državni hidrometeorološki zavod Državni zavod za zaštitu prirode 58

59 Agencija za zaštitu okoliša Agencija za plovne putove unutarnjih voda Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za marketing u poljoprivredi Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Hrvatske vode, Direkcija Hrvatske vode, VGO za vodno područje sliva Save Hrvatske šume, Direkcija JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Zagrebačke županije JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Brodsko-posavske županije JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije JU Maksimir Turistička zajednica Zagrebačke županije Turistička zajednica Brodsko-posavske županije Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije Lučka uprava Sisak, Javna ustanova za upravljanje i razvoj luka i pristaništa na rijeci Savi uzvodno od 467rkm i njenim pritocima Grad Velika Gorica, Upravni odjel za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grad Sisak Grad Slavonski Brod, Upravni odjel za zaštitu okoliša IUCN, Programska kancelarija za jugoistočnu Europu REC, Regionalni centar za zaštitu okoliša za srednju i istočnu Europu UNDP Croatia BED, Brodsko ekološko društvo BEUZ, Brodska ekološka udruga Zemlja NVO Zelena Akcija Plemenita općina Turopoljska Središnji savez uzgajivača konja Hrvatski posavac Središnji savez uzgajivača konja Hrvatski hladnokrvnjak Tablica 8. Sastav Suradničkog vijeća za Srednju Posavinu Utjecaj zakonskih regulativa Posebni strateški ciljevi očuvanja u Parku prirode Lonjsko polje predviđeni su Strategijom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (NN 81/99): Posebni strateški ciljevi Ciljevi očuvanja za Park prirode Lonjsko polje I. Očuvanje krajobraza 1. strateški cilj - krajobrazi II. Zaštita ekoloških sustava i staništa 2. strateški cilj močvare i vode AP- Izrada Plana gospodarenja za PP Lonjsko polje 4. strateški cilj šume 6. strateški cilj travnjaci i oranice 8. strateški cilj staništa 59

60 III. Zaštita vrsta i podvrsta 9. strateški cilj zaštita biljnih, gljivljih i životinjskih vrsta i podvrsta IV. Zaštita genetske raznolikosti 10. strateški cilj zaštita genetske udomaćenih svojti raznolikosti udomaćenih svojti V. Zaštita kroz sektore 11. strateški cilj zaštita kroz druge sektore VI. Jačanje zakonodavnog i institucionalnog 12. strateški cilj zakonodavni okvir okvira 13. strateški cilj institucionalni okvir VII. Poboljšanje stanja u znanosti 14. strateški cilj istraživanja i nadgledanje (monitoring) VIII.Poboljšanje stanja u obrazovanju i 15. strateški cilj obrazovanje obavješćivanju javnosti 16. strateški cilj obavješćivanje javnosti Tablica 9. Popis strateških ciljeva predviđeni Strategijom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Kao jedan od kratkoročnih ciljeva, Strategija je predvidjela p izradu Plana upravljanja za Park prirode Lonjsko polje, prije svega zbog njegove važnosti za opstanak močvarnih staništa i očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti. Uredbom o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) zadane su smjernice za mjere zaštite Parka prirode Lonjsko polje kao područja ekološke mreže: 1 Osigurati poticaje šaranskim ribnjacima za očuvanje ornitološke vrijednosti 2 Ne mijenjati vodni režim nizinskih vlažnih šuma 3 Provoditi mjere očuvanja biološke raznolikosti u šumama (P) 4 Ne provoditi melioracije 5 Ne provoditi regulaciju vodotoka 6 Revitalizirati vlažna staništa uz rijeke 7 Regulirati lov i sprječavati krivolov 8 Ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom 9 Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo 10 Osigurati pročišćavanje otpadnih voda 11 Regulirati turističko rekreativne aktivnosti 12 Restaurirati vlažne travnjake 13 Prilagoditi rad HE zbog ublažavanja velikih dnevnih kolebanja vodostaja 15 Održavati pašnjake 16 Očuvati seoske mozaičke krajobraze 17 Ne provoditi nikakve šumske zahvate uključujući i sanitarnu sječu 18 Sprječavati zaraštavanje travnjaka 19 Osigurati poticaje za načine košnje koji ne ugrožavaju kosce (Crex crex) 28 Prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe 29 Regulirati posjećivanje 30 Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP) Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01), ne štiti poljoprivredne površine (pašnjaci, livade, male parcelirane poljoprivredne parcele) na zaštićenom području, pa se prema sadašnjem Zakonu državno poljoprivredno zemljište može prodavati ili davati u zakup putem javnog natječaja. Izmjenom Zakona koje je u tijeku, javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjem osigurati će se upravljanje državnim poljoprivrednim zemljištem. 60

61 2.3.7 Istraživanja i studije 1. Praćenje populacije bijele rode (Ciconia ciconia) na području Sisačko-moslavačke županije, djelatnici JU u suradnji sa Hrvatskim zavodom za orniotologiju 2. Prstenovanje bijele rode (Ciconia ciznanstvena istraživanja koja su provedena na području Parka: 3. Obnova kolonije žličarki u Krapje Đolu, Park prirode Lonjsko polje, Hrvatska, Radenko Deželić i Martin Schneider-Jacoby, Bilten PPLP Vol./No. 1, Najstariji živući fosili u Lonjskom polju, Ana Kojaković i Sanja Gottstein Matošec, Bilten PPLP Vol.5/No. ½, Nalaz vrste Astacus leptodactylus na području Parka prirode Lonjsko polje, Ivana Maquire, Goran Klobučar, Andreja Lucić, Branka Štefok, Bilten PPLP Vol.5/No. ½, Fauna trčaka na različitim kopnenim staništima Krapje Đola, Andreja Brigić, Snježana Vujčić-Karlo, Zvjezdana Stančić, Bilten PPLP Vol.5/No. ½, Kosci (Crex crex), globalno ugrožena vrsta ptica i dalje se uspješno gnijezde u Parku prirode Lonjsko polje, Vlatka Dumbović, Bilten PPLP Vol.5/No. ½, Mali vranac (Phalacrocorax pygmeus), nova gnjezdarica Parka prirode Lonjsko polje, Vlatka Dumbović, Darko Kovačić, Goran Gugić, Bilten PPLP Vol.5/No. ½, Koncentracija atrazina u tlu i sedimentu Parka prirode Lonjsko polje, Dermont Bouchard, Ph. D., Darko Kovačić, Goran Gugić, Bilten PPLP Vol.5/No. ½, Mjerenje razine atrazina u površinskim i bunarskim vodama Parka prirode Lonjsko polje, Dermont Bouchard, Ph. D., Darko Kovačić, Goran Gugić,Bilten PPLP Vol.5/No. ½, Istraživanje turističkih mogućnosti parka prirode Lonjsko polje, Nataša Simički, diplomski rad, Češnjača Pelobates fuskus u Parku prirode Lonjsko polje, Matija Harceta, diplomski rad, Eksterijerne odlike Posavskog konja s područja Odranskog i Lonjskog polja, Saša Paprika, diplomski rad, Biologija skupine Notostraca u Lonjskom polju, Ana Kojaković, diplomski rad, Biomonitoring geotoksičnog učinka onečišćenja na vodene organizme na području Parka prirode Lonjsko polje, Dr. Goran Klobučar, znanstveni projekat, Lonjsko polje seoska naselja, procjena stanja drvenih kuća 2000., Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Zagrebu, Uprava za zaštiti kulturne baštine, baza podataka nalazi se u Ustanovi u Accessu Izrada modela plavljenja Lonjskog polja sa pregledom utjecaja na vegetaciju, RIZA University of Delft, Nizozemska, Avio snimci PP Lonjsko polje, Državna geodetska uprava, Sektor za topografsku izmjeru i državne zemljovide, 86 skeniranih snimaka rezolucije 28 μm, god. 19. Avio snimci PP Lonjsko polje, Državna geodetska uprava, Sektor za topografsku izmjeru i državne zemljovide, 86 skeniranih snimaka rezolucije 28 μm, god. 20. PRO - TEHNA, Katastarske karte sa kotama terena M 1: CD Život na rubu močvare, ISBN Stanje orla štekavca (Haliaetus albicilla) u Hrvatskoj, Andreja Radović, magistarski rad, ( u suradnji sa djelatnicima JUPPLP ) 23. Prebrojavanje orla kliktaša (Aquila pomarina), Paul Voskamp i Stef van Rijn, Zimsko prebrojavanje ptica, djelatnici JU u suradnji sa International waterfowl and wetlands research bureau (IWRB) iconia), Sporazum o suradnji na projektu praćenja 61

62 populacije, monitoringa i prstenovanja roda na području Sisačko-moslavačke županije, Cenzus žličarke (Platalea leucorodia) na području ornitološkog rezervata Krapje Đol, JUPPLP 26. Monitoring stoke na pašnjacima Lonjskog polja, Stručna i nadzorna služba JUPPLP 27. Održavanje i uzgoj autohtone pasmine turopoljske svinje, dr Marijan Posavi: Florističko-faunističke i stanišne značajke Parka prirode Lonjsko polje 28. Održavanje i uzgoj autohtone pasmine slavonsko- srijemskog podolskog goveda, dr Marijan Posavi: Florističko-faunističke i stanišne značajke Parka prirode Lonjsko polje 29. Ihtiološka studija, Bilten PPLP Vol.4/No. ½, Master plan turizma Regionalni koncept za Lonjsko polje Posavina, DEG i TDCC, Bilten PPLP Vol.2/NO. ½, Procjena ugroženosti od požara, Protection d.o.o. Umag, Inženjering konzalting Poreč 32. Plan zaštite od požara, Protection d.o.o. Umag, Inženjering konzalting Poreč 33. Upute o praktičnom osposobljavanju zaposlenika za rad na siguran način i provjeri praktične osposobljenosti, ESK Croatia atest 34. Lonjsko polje - prethodna studija izvedivosti, Goran Gugić, S. Bahsler, Konzervatorska studija sa sustavom mjera zaštite i revitalizacije kulturne baštine, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu 36. Studija zaštite kulturne baštine Sisačko-moslavačke županije, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u zagrebu, Zaštita prirodne baštine Sisačko-moslavačke županije,županijski zavod za prostorno uređenje u suradnji s Državnom upravom za zaštitu prirodne i kulturne baštine, Agroekološka studija - Program razvitka poljoprivrede na području Sisačkomoslavačke županije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Vodnogospodarstveni sustav kao utjecajni činitelj korištenja prostora Parka prirode Lonjsko polje, Vodoprivreda - projektni biro d.d. 40. Studija utjecaja na okoliš za sustav obrane od poplave 41. Preliminarni koncept Plana upravljanja - Towards wise use -A management plan for Lonjsko polje Nature park, Croatia, Goran Gugić, dipl. ing. 42. Zoniranje Parka prirode Lonjsko polje, Goran Gugić, Darko Kovačić, Vladimir Kušan, Martin Schneider-Jacoby, Euronature, Dokumentacija za izradu Prostornog plana posebnih obilježja u Parku prirode Lonjsko polje 43. Mlinar, A., Obnova kulturne baštine u naselju Čigoć na primjeru okućnice broj 26, Bilten Parka prirode Lonjsko polje, Vol.1, br. 2, Jasenovac Petrić, K., Očuvanje kulturne baštine Lonjskog polja, Bilten parka prirode Lonjsko polje, Vol.1., br. 1., Jasenovac Petrić, K., Uvjeti za izgradnju novih obiteljskih kuća u seoskim naseljima Parka prirode Lonjsko polje, Bilten parka prirode Lonjsko polje, Vol.1., br. 2., Jasenovac Petrić, K., i Mlinar, A., Europsko selo roda-prezentacija i očuvanje tradicijske kulture Lonjskog polja, Informatica Museologica 24 (1-4) 1993., MDC, Zagreb Petrić, K., Mlinar, A., Park prirode Lonjsko polje - Čigoć br.26, Studija obnove i revitalizacije -konzervatorska dokumentacija, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Zagreb

63 48. Petrić, K., Assesssment and Conservation in a Country Area, Post-War Reconstruction and Conservation in Croatia, York Conference November 1992., Institut of Advanced Architectural Studies University of York Petrić, K., The Protection of the Cultural Heritage of Lonjsko polje, Zbornik radova sa međunarodne konferencije i izložbe «GIS Croatia 2000», Hrvatski informatički zbor GIS Forum, Zagreb, Petrić, K., Varstvo in obnova kulturne dediščine v naravnem parku Lonjsko polje,pregledni znanstveni članak/1.02, Glasnik slovenskega etnološkega društva 41/2001 br.3,4, Slovensko etnološko društvo, Celje Mutak, K., Mavar, Z., Povijest naselja-katalog 1, Katalog dokumentiranosti ruralnih naselja stradalih u ratu-općina Sisak, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Zagreb Schneider - Jacoby M., i Ern H., Park prirode Lonjsko polje, raznolikost uvjetovana poplavljivanjem, Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb 1993.g. 53. Posavska tradicijska drvena kuća, priručnik za obnovu, skupina autora, Zagreb,

64 3 TEMELJNI CILJEVI UPRAVLJANJA PARKOM 3.1 Dugoročni cilj vizija Očuvanost prirodne dinamike plavljenja i geomorfoloških procesa, reprezentativnosti poplavnoga ekosustava sa prirodnim i sekundarnim staništima, živućeg tradicionalnog sustava pašarenja sa izvornim pasminama, cjelovitosti mozaika krajobraznih i stanišnih elemenata nastalih prilagodbom poplavama, te cjelovitosti i autentičnosti elemenata kulturnog krajolika i identiteta u materijalnoj i nematerijalnoj sferi kulturne baštine, s naglaskom na ulogu i utjecaj povijesnog razdoblja nekadašnje Vojne granice (Vojna krajina, Militärgrenze, st.) čini temelj za razumno korištenje (wise use) i socijalno-ekonomsku koheziju na dobrobit lokalnog stanovništva. 3.2 Faktori koji negativno utječu na ostvarivanje dugoročnih ciljeva Relevantni dokumenti Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske propisuje neke strateške ciljeve i akcijske planove, koji su direktno povezani sa Parkom prirode Lonjsko polje. Strateški cilj 2( vlažna područja), 3 (šumski ekosustavi), 7 (travnjaci) i 10 (genetski resursi) trebaju se razmatrati kod izrade akcijskih planova za posavskog konja i turopoljsku svinju. Prostorni plan područja posebnih obilježja PPLP uvažava Strategiju razvoja RH, te se planira infrastruktura koja je u sukobu s ciljevima Zakona o zaštiti prirode, željeznica, plovidba rijekom Savom. Pravilnik o unutarnjem redu za PPLP, neusvojen Pravilnik onemogućava provedbu pravne regulative zaštite prirode Zakon o poljoprivrednom zemljištu, kojim je omogućeno da se poljoprivredno zemljište, upisano kao katastarske kulture livade i pašnjaci, na zaštićenom području prodaju putem javnog natječaja. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, nema razrađen način zaštite tradicijskog graditeljstva i baštine ambijentalnog karaktera, osim mjere proglašenja kulturnog dobra, te ne propisuje izradu krajobraznih planova sa identificikacijom krajobraza, analizom značajki i promjena. Zakon o gradnji i prostornom planiranju, krajobrazi nisu dovoljno uključeni u teritorijalno i urbanističko planiranje. Zakon ne propisuje izradu krajobraznih planova sa identificikacijom krajobraza i analizom značajki i promjena. Zakon o područjima posebne državne skrbi, dio Parka pripada području posebne državne skrbi (naselja općine Jasenovac) što rezultira neravnomjernim uvjetima razvoja područja kao cjeline. Predlaže se dopuna Zakona u cilju uključivanja područja zaštićenih prirodnih i kulturnih vrijednosti kao područja od posebnog državnog interesa Upravljanje vodama. Park prirode Lonjsko polje je dio sustava za obranu od poplave koji je izgrađen 70-tih godina prošlog stoljeća. Praćenje stanja i istraživanja ukazala su na niz nepravilnosti sustava glede zaštite prirode i negativnih utjecaja na biološku i krajobraznu raznolikost: - Nepročišćene poplavne vode ulaze u retenciju, te se odlaganjem hranjivih tvari zagađuje tlo poplavnih šuma i travnjaka. Uloga poplavnih površina 64

65 kao pročišćivala ovdje daje negativan input za stoku i šumske biljne zajednice - Neriješen sustav kanalizacije i otpadnih voda u zaštićenom području predstavlja prijetnju, ali i preduvjet za uspješan regionalni razvoj i seoski turizam - Izuzimanjem prirodnih poplavnih površina iz inundacije (cca 38% prirodnih poplavnih površina izuzeto je iz plavljenja) ugrožene su vrijedne močvarne i vodene biljne zajednice - Zbog izgradnje vodno-gospodarskih objekata onemogućen je prirodni ulaz ribe na mrijest, a posljedica je znatno smanjena uspješnost mrijesta - Gradnjom kanala presječeni su prirodne veze i tokovi rijeka Lonja, Trebež Strug - Gradnjom nasipa presječen je dovod vode u riječne rukavce - Isušivanje riječnih rukavaca i vlažnih livada i pašnjaka ima direktan utjecaj na bioraznolikost flore i faune - Regulacija rijeke Save u svrhu povećanja kategorije plovnosti, te gradnja hidrocentrala uzvodno od Parka predstavlja prijetnju i može imati katastrofalne posljedice na dinamiku plavljenja Poljoprivreda i stočarstvo Poljoprivreda kao glavna gospodarska grana lokalnog stanovništva predstavlja glavnu žilu kucavicu u očuvanju bioraznolikosti poplavnih pašnjaka, livada i malo-parceliranih poljoprivrednih površina, te u očuvanju kulturnog identiteta Lonjskog polja. Stočarstvo je kao glavna poljoprivredna aktivnost u fazi revitalizacije. Nakon domovinskog rata stočarska proizvodnja je zbog odljeva stanovništva drastično smanjena, a danas je broj poljoprivrednih gospodarstava i broj stoke blagom porastu. Revitalizacija poljoprivrede, napose stočarske proizvodnje, je proces, a stočari se suočavaju sa nizom problema, koji imaju negativan učinak na obnovu stočarstva: Zarasli pašnjaci neofitom (Amorpha fruticosa) Neriješeni odnosi državnog poljoprivrednog zemljišta Ubijanje stoke od strane lovaca i krivolovaca Nedovoljna koordiniranost između vlasnika stoke i organizacija koje vode brigu o zdravlju stoke ili provode uzgojno-selekcijski program Nepostojanje organizirane proizvodnje tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda, kao ni marketinga Nadalje, uz obavljanje poljoprivredne (ratarske i stočarske) djelatnosti postoji čitav niz negativnih utjecaja od strane poljoprivrednika. Jedan od najvećih problema predstavljaju neodgovorni vlasnici stoke, koji nemaju organizirano čuvanje stoke i ne vode brigu o zdravstvenom stanju stoke Lov Lov u zaštićenim područjima ima negativne posljedice na prirodu, korištenje pašnjaka, sustav pašarenja i turizam (lovne aktivnosti vikendom, promatranje ptica, rika jelena).. Problem nije u provedbi lovnih aktivnosti, nego u procesu zakupljivanja lovišta. Koncesije bi se trebale davati lokalnim lovačkim društvima, a lovne aktivnosti ograničiti dodatnim odredbama PPLP, te inzistirati na poštivanju uvjeta zaštite prirode. 65

66 3.2.5 Ribolov Zbog neusvojenog Pravilnika o unutarnjem redu za PPLP, koncesionari ili ribolovna društva koja su dobila koncesije za ribolov u vodama na području Parka vrše poribljavanje alohtonim vrstama riba, te ribolovna područja postaju ugrožena staništa domicilnih vrsta riba i flore. Tradicijski ribolov koji je proglašen nematerijalnim kulturnim dobrom zbog nepostojanja Prostornog plana PPLP i Pravilnika o unutarnjem redu za PPLP nije uređen i nemoguće ga je zakonski provoditi Depopulacija stanovništva. Depopulacija ili odljev stanovništva je općenito problem ruralne sredine. Iako broj stanovnika u posljednjih 10 godina nije znatno pao, evidentno je većinsko staračko i neobrazovano stanovništvo, te stalni odljev mladih ljudi u gradska središta. Loša demografska slika (slaba naseljenost, napuštanje gospodarstava, pretežito stanovništvo treće dobi, loša materijalna situacija, nizak stupanj naobrazbe) negativno se reflektira na provođenje planiranih ciljeva zaštite i obnove kulturne i prirodne baštine, te gospodarski razvoj. Zbog beneficija na područjima posebne državne skrbi mlade obitelji sele iz naselja koja nisu na području posebne državne skrbi izvan Parka Širenje alohtonih vrsta Širenje alohtonih vrsta je u posljednjih godina postalo ozbiljan problem, naročito širenje invazivne vrste - čivitnjače (Amorpha fruticosa), koja uz znatno smanjen stočni fond na slobodnoj ispaši potpuno obrasta livade i pašnjake Kulturna baština Negativni faktori i rizici u očuvanju i obnovi kulturne baštine vidljivi su u nekoliko razina problematike: zapuštenost naselja i loše fizičko stanje tradicijskog graditeljstva napuštena imanja neprimjerene nove intervencije u povijesnim ambijentima problem vlasništva rušenje i odvoz kuća iz Parka zbog sekundarne upotrebe, nelegalan izvoz materijal svijest o življenju u drvenim kućama nedovoljna informiranost lokalne administracije nizak stupanj autentičnosti kod obnove graditeljske baštine nekorištenje tradicijskih tehnika izgradnje i obnove (knauf), slabo znanje o restauraciji graditeljske baštine (princip konzerviranja je primaran za očuvanje autentičnosti) deficit kvalificiranih obrtnika za obnovu graditeljske baštine nedostatak suhe drvene hrastovine za gradnju, te visoka cijena materijala otežava provođenje planiranih ciljeva. katastarski podaci i detaljne karte naselja sa svim topografskim detaljima nisu ažurirane ni digitalizirane nedovoljan broj stručno osposobljenih ljudi nedostatak financija gospodarska nesigurnost za djelatnosti koje se preferiraju ciljevima upravljanja 66

67 3.2.9 Turizam Razvoj turističke djelatnosti na području Parka je još uvijek u početnoj fazi, te bi se moglo reći da sa godišnje prodanih ulaznica ne postoji negativni utjecaj posjetitelja na prirodne i kulturne vrijednosti Parka. Međutim, već je nekoliko godina prisutan vremenski i prostorno nepravilno usmjeren broj posjetitelja. To znači da je u određenom dijelu godine (travanj-svibanj-lipanj) prisutan veliki broj posjetitelja, koji je koncentriran na dva lokaliteta posjećivanja, a u ostalom dijelu godine, broj posjetitelja je vrlo mali. Nadalje, Park prirode Lonjsko polje je nominiran na UNESCO-vu listu svjetske prirodne i kulturne baštine, a danom pristupa PPLP će trpiti sve veći pritisak posjetitelja za koji nije pripremljen. Stoga bi ovaj plan upravljanja trebao na neki način predvidjeti i kroz akcijske planove dati rješenja na negativna kretanja u sustavu posjećivanja: Nepostojanje Studije utjecaja posjetitelja na prirodne i kulturne vrijednosti Parka sa određivanjem prihvatnog kapaciteta Nepostojanje vikend ili bed and breakfast programa za posjetitelje Povećan broj posjetitelja koji borave u Parku jedan dan Park ne nudi posjetiteljima aktivnosti seoskog turizma biciklizam, pješačenje, vožnja čamcem i brodom, ribolov, bird-watching Broj noćenja u Parku je mali i posjetitelji nisu uključeni u doživljajne aktivnosti Parka Loši odnosi i komunikacija između uprave Parka i obiteljskih gospodarstava koji imaju registriranu turističku djelatnost Nepostojanje programa za organizirani prijevoz posjetitelja po Parku (reducirati kretanje auta i autobusa) Nedovoljna kapacitiranost osobljem (turistički vodiči) Nedovoljna razina educiranosti stanovništva za prihvat turista i prezentaciju prirodnih i kulturnih vrijednosti Turistički kapaciteti i prenamjena seoskih gospodarskih imanja traže, modifikaciju organizacije okućnice, unošenje novih sadržaja i građevina, koji odstupaju od tradicijske tipologije, što narušava autentičnost ambijenta (nadstrešnice, šatori, neadekvatne ograde, reklame) 3.3 Zoniranje Temeljem vizije i procjene ekoloških, kulturnih i socio-ekonomskih vrijednosti provedeno je zoniranje PPLP, kojom je razrađena politika očuvanja prirodnih, kulturnih i krajobraznih vrijednosti i predstavljaju temelj za određivanje ciljeva i mjera upravljanja Zoniranje prema namjeni područja 1. ZONA ZAŠTITE - ZONA POSEBNE ZAŠTITE je zona koja uključuje dijelove Parka prirode koji po svojim značajkama predstavljaju posebnu ili najvrjedniju (po bioraznolikosti, krajobraznoj vrijednosti, ekološkoj ulozi, samostalno ili kao dio sustava) ili tipičnu prirodnu pojavu unutar pojedinog tipa staništa. Kriteriji za uključivanje područja u ovu zonu su: područje najveće bioraznolikosti/ vrijednosti ključno područje za opstanak posebno ugroženih biljnih i životinjskih vrsta područje krajobraznih vrijednosti. 67

68 Pojedina šumska područja uvrštena su u ovu zonu zaštite iako su prirodne vrijednosti u njima jednake okolnim šumskim cjelinama iz razloga kako bi se uspostavila mreža šumskih dijelova u kojima će se osigurati održivi, što prirodniji razvoj šumskih zajednica kao osnove mogućnosti gniježđenja orlova, crnih roda, sova, manjih ptica gnjezdarica duplji, fauni šišmiša i raznih skupina beskralježnjaka. Ova zona obuhvaća 28 lokaliteta. 2. ZONA ZAŠTITE - ZONA TRADICIONALNOG GOSPODARENJA je zona koja obuhvaća dijelove Parka prirode na kojima se osnovne djelatnosti u kontinuitetu obavljaju na tradicionalan način, više ili manje usklađen s prirodnim ciklusima i potrebama opstanka pojedinih vrsta i zajednica. Obzirom na osnovnu djelatnost ovo područje je podijeljeno na: 2.a. zonu tradicionalnog pašnjačkog sustava 2.b. zonu nizinskih poplavnih šuma 2.c. zonu poljoprivrede na mozaiku usitnjenih parcela Zona 2.a. - zona tradicionalnog pašnjačkog sustava uključuje sve pašnjačke površine u državnom vlasništvu i sjenokoše unutar i izvan retencijskog prostora, kao i površine u obalnom pojasu rijeke Save koje se redovito koriste za ispašu krupne stoke i peradi (tzv. poloji) Zona 2.b. - zona nizinskih poplavnih šuma uključuje sve šume i šumska zemljišta u Parku prirode, osim šuma u uskom pojasu od rijeke do nasipa uz rijeku Savu, te šuma koje su svrstane u 1 zonu zaštite. Zona 2.c. - zona poljoprivrede na mozaiku usitnjenih parcela uključuje vrtove, voćnjake, oranice i livade na mozaiku usitnjenih parcela između Čigoča i Trebeža, oko Osekova, Kraljeve Velik*, Piljenice* i Plesma*. (* naselja su izvan granica Lonjskog polja) 3. ZONA ZAŠTITE ZONA POLJOPRIVREDE NA OKRUPNJENIM I MELIORIRANIM PARCELAMA uključuje poljoprivredne površine u Parku prirode koje su već obuhvaćene postupcima komasacije, a neke su i meliorirane. Kako potpuno modernizirana poljoprivredna proizvodnja sa svim negativnim učincima nije primjerena Parku prirode, ova je zona podijeljena u dvije podzone: 3.a. zona prilagođavanja poljoprivredne proizvodnje 3.b. zona prenamjene zemljišta. Zona 3.a. - prilagodba poljoprivredne proizvodnje, obuhvaća poljoprivredno zemljište s mogućnošću razvoja ekstenzivnog ratarstva i stočarstva Zona 3.b. - renaturiranje zemljišta, obuhvaća poljoprivredne površine u blokovima koji su predviđeni za djelomičnu ili potpunu obnovu režima plavljenja. 4. ZONA ZAŠTITE ZONA NASELJA, PROMETNICA I INFRASTRUKTURE uključuje zone naselja, ceste, pruge, veće privredne i druge građevne objekte koji predstavljaju suvisle cjeline i nisu izdvojeno smještene u nekoj drugoj zoni. 5. ZONA ZAŠTITE- OBALNA ZONA RIJEKE SAVE je zona usklađivanja vodnog gospodarstva i zaštite prirode, a uključuje obalu rijeke Save u pojasu od crte srednjeg vodostaja do prvog nasipa, odnosno ceste, u dijelu nizvodno od sela Mlaka. 68

69 Slika 7. Zoniranje prirodnih vrijednosti 69

70 3.3.2 Zoniranje povijesnih naselja Povijesna naselja Lonjskog polja ulaze u kategoriju povijesnih poluurbanih cjelina (Jasenovac) i povijesnih seoskih cjelina (sva naselja osim Jasenovca). Zoniranje je provedeno je prema Uputama za vrednovanje kulturnih dobara predloženih za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Ministarstvo kulture 2004.) u sklopu izrade Konzervatorske studije za Prostorni plan uređenja područja posebnih obilježja Parka prirode Lonjsko polje. Ni u jednom povijesnom naselju na području Lonjskog polja nije određena A zona zaštite koja propisuje potpunu zaštitu povijesnih struktura. Sustav mjera zaštite ove zona može se primjenjivati samo na odabrane visoko valorizirane pojedinačne sklopove (okućnice) koji imaju vrijednost pojedinačnog kulturnog dobra. Ovi sklopovi trebaju se odrediti konzervatorskim studijama za svako pojedino naselje. Zone zaštite povijesnih naselja Lonjskog polja su : B ZONA ZAŠTITE ZONA DJELOMIČNE ZAŠTITE POVIJESNIH STRUKTURA I POTPUNE ZAŠTITE POVIJESNOG GRAĐEVINSKOG PODRUČJA Ova zona zaštite obuhvaća čitavo povijesno građevinsko područje pojedinog naselja kojeg čini zona primarne povijesne strukture 18/19 st. zona sekundarne povijesne strukture kraj 19. i početkom 20. st Povijesno građevinsko područje čini niz okućnica stambeno - gospodarske funkcije s pripadajućim kućama i gospodarskim građevinama na koje se u produžetku prema poplavnom području nastavljaju obradive površine (povrtnjaci, voćnjaci, oranice i livade,), te javni sadržaji i prostori unutar povijesnih naselja. Ta zona identificirana je kao povijesno građevinsko područje nastalo tijekom 18/19. st. koje je sačuvalo intaktan povijesni obuhvat i karakterističnu, izrazito izduženu parcelaciju s tradicijskom poljodjelskom namjenom kao i karakteristične zajedničke seoske prostore i javne građevine. Unutar zone zaštite stupanj sačuvanosti povijesne i tradicijske graditeljske strukture je različit te varira od u potpunosti sačuvanih izvornih kompleksa i sklopova, do nepotpuno sačuvanih i djelomično uništenih sklopova i objekata te novogradnji.. Sustavom mjera zaštite u toj zoni se propisuje : potpuna zaštita i očuvanje svih kulturno-povijesnih i tradicijskih vrijednosti uz poštivanje tradicijskih funkcija prostora i sadržaja; maksimalno očuvanje povijesnog obuhvata građevinskog područja te revitalizacija i obnova naselja isključivo unutar povijesnog građevinskog područja; zaštita i očuvanje osnovnih elemenata povijesne matrice naselja; vodotoka, mreže komunikacija, parcelacije i karakterističnih skupina građevina, oblika građevina i sklopova, gabarita i povijesnih sadržaja; kontrola unošenja novih struktura i sadržaja različitih od tradicijskih; prilagođavanje postojećih tradicijskih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama uz minimalne fizičke intervencije u povijesne strukture primjenom metoda sanacije, obnove, konzervacije i restauracije. Te metode primjenjuju se na visoko valorizirane sklopove i objekte; 70

71 . prezentaciju i restituciju izvornih prostorno - ambijentalnih i arhitektonskih oblika izgubljenih prilikom recentnih intervencija; prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih fizičkih izmjena očuvanih elemenata tradicijskih struktura; prilagodba novih ili oštećenih struktura i sklopova metodom rekonstrukcije, interpolacije, dekompozicije i preoblikovanja u cilju uspostave tradicijskih odnosa ili povezivanja povijesnih s novim strukturama. Slika 9. Zonacija povijesno-građevinskog područja sela Krapje 71

72 C ZONA ZAŠTITE ZONA AMBIJENTALNE ZAŠTITE Ova zona zaštite obuhvaća izgrađene i neizgrađene površine u kontaktu s povijesnim građevinskim područjem. Zone ambijentalne zaštite sudjeluju u formiranju krajobraznih i ambijentalnih značajki povijesnog naselja i presudne su za njihov prostorno estetski doživljaj. To su : zona zaštite (zelenih) povijesno neizgrađenog prostora poloja zona zaštite karakterističnih vizura i eksponiranih lokacija zona zaštite kultiviranih površina kontaktna zona recentnog širenja naselja Zona ambijentalne zaštite obuhvaća zeleni neizgrađeni pojas uz rijeku Savu i njene mrtve rukavce tzv. poloj i samu vodenu površinu koji čine sastavni dio ambijenta naselja, nadalje zone kultiviranih površina u kontaktu s krajnjim okućnicama u naselju, te manje zone najnovijeg širenja naselja izvan povijesnih granica. Sustavom mjera zaštite u toj zoni se propisuje: maksimalno očuvanje krajobraznih značajki povijesne seoske cjeline, očuvanje vizura i panorame te harmoničnog sklada cjeline; očuvanje neizgrađenog područja poloja uz obnovu izvornih krajobraznohortikulturnih elemenata i strogu kontrolu unošenja novih sadržaja tj. samo onih koji se baziraju na tradicijskom korištenjem prostora i u skladu su s tradicijskim ambijentalnim značajkama; očuvanje autohtonih kultiviranih površina - oranica, voćnjaka i livada, povijesnog visokog zelenila drvoreda, živica i tradicijskih ograda očuvanje krajobraznih i prirodnih vrijednosti vodotoka uz ograničeno korištenje isključivo u skladu s tradicijskim značajkama. prilagodba nove gradnje tradicijskom oblikovanju formiranje i nadopuna zatečenih okućnica, arhitektonskih struktura i sadržaja u skladu s osnovnim prostorno - ambijentalnim i arhitektonskim značajkama i načelima zaštite povijesne seoske cjeline; formiranje novih okućnica, arhitektonskih struktura i sadržaja samo na prostorno dopustivim parcelama tj. u skladu s osnovnim prostorno-ambijentalnim i arhitektonskim značajkama i načelima zaštite povijesne seoske cjeline; 72

73 Slika 8. Zaštićena kulturna baština u Parku prirode Lonjsko polje 73

74 3.4 Ciljevi upravljanja Upravljanje prirodnom baštinom Cilj upravljanja 1 Staništa Podcilj: Površinske kopnene vode i močvarna staništa (riječni rukavci, ribnjaci, materijal grabe) Podcilj: Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine (vrtovi, voćnjaci, oranice) Podcilj: Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare (livade, pašnjaci) Podcilj: Šume (poplavne nizinske šume) Cilj upravljanja 2 Divlje svojte Podcilj: Ptice Podcilj: Sisavci (šišmiši, čagalj, dabar, vidra) Podcilj: Beskralježnjaci (leptiri, strizibuba, jelenak, vretenci) Podcilj: Ribe Podcilj: Vodozemci i gmazovi Podcilj: Biljne vrste Cilj upravljanja 3 Udomaćene svojte Podcilj: Turopoljska svinja Podcilj: Slavonsko-srijemsko-podolsko govedo Podcilj: Domaće simentalsko govedo Podcilj: Posavski konj Podcilj: Hladnokrvnjak Upravljanje krajobrazom Cilj upravljanja 4 Krajobrazna politika Cilj upravljanja 5 Mozaik staništa Cilj upravljanja 6 Organizacija prostora Cilj upravljanja 7 Tradicijsko korištenje zemljišta (zajedničko) Cilj upravljanja 8 Tradicijske poljoprivredne kulture Cilj upravljanja 9 Obalni pojas uz rijeku Savu Cilj upravljanja 10 Mikroreljef Upravljanje kulturnom baštinom Cilj upravljanja 11 Naselja Podcilj: Tradicijski ambijent (autobusne stanice, autohtono i parkovno zelenilo, tradicijski vrt, drvoredi) Podcilj: Zgrade javne namjene i tradicijska obilježja (raspela, javni bunari, društveni domovi, sabirnice mlijeka, mlinovi, stare škole) Podcilj: Konzervatorski plan (Čigoć, Krapje) Cilj upravljanja 12 Tradicijsko graditeljstvo Podcilj: Drvena posavska kuća Podcilj: Gospodarske zgrade na okućnici Podcilj: Tradicijski građevinski materijal Podcilj: Edukacija Cilj upravljanja 13 Kulturna baština uz vodu Podcilj: Plovila (skele, tradicionalni čamci) Podcilj: Mlinovi na kompama 74

75 Podcilj: Podcilj: Cilj upravljanja 14 Cilj upravljanja 15 Cilj upravljanja 16 Mostovi Pristaništa Povijesno razdoblje Vojne granice Pokretna baština Nematerijalna baština Unaprijeđenje integriranog pristupa upravljanju Cilj upravljanja 17 Suradnja sa korisnicima prostora Cilj upravljanja 18 Edukacija Cilj upravljanja 19 Odnosi s javnošću Cilj upravljanja 20 Institucionalno jačanje Upravljanje resursima Cilj upravljanja 21 Sustav posjećivanja Podcilj: Upravljanje posjetiteljima Podcilj: Interpretacija i edukacija posjetitelja Cilj upravljanja 22 Infrastruktura Podcilj: Turistička infrastruktura Podcilj: Ostala infrastruktura Cilj upravljanja 23 Nadzor sustava upravljanja Cilj upravljanja 24 Tradicionalna poljoprivreda Cilj upravljanja 25 Šumarstvo Cilj upravljanja 26 Vodno gospodarstvo Cilj upravljanja 27 Ribolov Cilj upravljanja 28 Lov Cilj upravljanja 29 Eksploatacija plina Cilj upravljanja 30 Izvorišta (crpilišta) pitke vode Cilj upravljanja 31 Znanstvena istraživanja i praćenje stanja Cilj upravljanja 32 Međunarodna suradnja 75

76 3.5 Mjere zaštite Upravljanje prirodnom baštinom 1 Cilj upravljanja - Staništa Opći cilj: Osigurati prirodnost, robusnost i prostornu raspodjelu staništa u omjeru utvrđenom analizom autentičnosti, te prikladnim mjerama unaprijediti stanje u prostoru Podcilj: A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova prema Nacionalnoj ekološkoj mreži 100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju 101 Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta 102 Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta 103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa 104 Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa 105 Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.) 106 Očuvati povezanost vodnoga toka 107 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 109 Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja 110 U zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju 111 Vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području a izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama 112 Ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova Tema: Cilj: Mjere: Riječni rukavci Očuvati riječne rukavce u što prirodnijem stanju osiguranjem dotoka svježe vode u rukavac (povezivanje sa matičnom rijekom) M.1. Inventarizacija riječnih rukavaca (Sava) sa određivanjem pripadajućih karakteristika i povoljnog stanja vodnog režima M.2. Uspostava sustava praćenja za riječne rukavce na Savi (nivo vode, kvaliteta voda, praćenje vrsta, biljnih zajednica, ribljih vrsta, aktivnosti) M.3. Izraditi akcijski plan održavanja OR Krapje Đol koji uključuje neophodne aktivnosti za održavanje povoljnog stanja za uspješno gniježđenje mješovite kolonije ptica M.4. Osigurati dotok svježe vode na rukavcu u Suvoju, ugradnja sajle koja za visokih voda drži povratnu klapnu poluotvorenu M.5. Izgraditi upusno-ispusnu ustavu na rukavcu Tišina u Čigoču 76

77 Rezultat: Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: M.6. Izgraditi sustav javne odvodnje (kanalizacija) za selo Puska M 7. Utvrditi točne granice OR Rakita M.8. Restaurirati riječne tokove (Lonja, Strug) Riječni rukavci sa očuvanim vrstama i stanišnim tipovima tipičnim za vodene močvarne ekosustave Pozajmište materijala Očuvati pozajmišta materijala kao vrijedna vodena staništa ugroženih biljnih i životinjskih vrsta M.1. Uspostaviti sustav praćenja na postojećim materijal grabama M.2. Regulirati ribolovne aktivnosti sukladno Pravilniku o unutarnjem redu u PPLP M.3. Sudjelovati u oblikovanju novih iskopišta zemljanog materijala (ne koristiti ravne geometrijske linije) Djelovanjem čovjeka stvoreni su krajobrazni elementi koji obogaćuju bioraznolikost poplavnih riječnih eko sustava Ribnjaci Očuvati postojeće okolne šaranske ribnjake i ekstenzivnu proizvodnju riba M.1. Sudjelovati u izradi i donošenju gospodarskih osnova ribnjaka Lipovljani i Sloboština ugrađivanjem mjera zaštite biološke raznolikosti (slatkovodno ribarstvo) M.2. Provoditi sustavno praćenje stanja ornitofaune na ribnjacima M.3. Zalagati se da se ribnjaci dadu na upravljanje općinama (Lipovljani, Okučani), koje će u državne poticaje osigurati održivo korištenje i proizvodnju Funkcija ribnjaka kao hranidbenog staništa ugrožene ornitofaune je sačuvana Podcilj: B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova prema Nacionalnoj ekološkoj mreži 113 Očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju 114 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski Tema: Maloparcelirane poljoprivredne površine Cilj: Očuvati strukturu, veličinu i prostorni raspored malih poljoprivrednih parcela vrtovi, voćnjaci, oranice Mjere: M.1. Izraditi pilot projekt revitalizacije starih voćnjaka na izduženim tradicionalnim parcelama M.2. Definirati ekstenzivno, intenzivno i prilagodljivo upravljanje za poljoprivredne grane (ratarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo) M.3. Provoditi proizvodnju žitarica na površinama u vlasništvu PPLP ili u najmu na ekološki prihvatljiv način (koristiti selektivne pesticide, održavati pokrovnost korovom do 10%, očuvati živice i ograde uz polj. površine) M.4. Educirati lokalno stanovništvo o načinu integriranog upravljanja i ekološki prihvatljive poljoprivredne proizvodnje M.5. Educirati stanovništvo o važnosti tradicijskih poljoprivrednih proizvoda u 77

78 Rezultat: razvoju turizma Lonjskog polja M.6. Nastaviti sa projektom razvoja proizvodnje tradicionalnih polj.-preh. Proizvoda (poticati uzgoj bijelog kukuruza, graha kuruzara i tikvanja) M.7. Neokrupnjavati polj. površine Sačuvana struktura i uloga malih poljoprivrednih parcela Podcilj: C.-D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova prema Nacionalnoj ekološkoj mreži 115 Gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva 116 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 117 Očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.) 118 Očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka 119 Očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Pašnjaci U slijedećih 10 godina smanjiti učešće čivitnjače (Amorpha fruticosa) na pašnjacima Lonjskog polja za najmanje 10% tradicionalnim metodama ispaše i košnje uz osiguranje svih tradicionalnih oblika gospodarenja u Parku te obnoviti najmanje1000 ha pašnjačkih površina M.1. Utvrditi vlasništvo površina katastarskih čestica pod kulturom pašnjaci M 2. Definirati područja gmajne, poloja, sjenokoša i evakuacijskog pašnjaka (za područje Mokrog polja pronaći područje za evakuaciju stoke) M.3. Temeljem karte staništa i satelitskih snimaka analizirati stupanj sukcesije na pojedinim pašnjacima u Parku M.4. Definirati prioritete za obnovu pašnjaka M.5. Uspostaviti sustav pašarenja slavonsko-srijemskim podolskim govedom na jednom od za revitalizaciju prioritetnih pašnjaka (Poganovo polje) M.6. Sačuvati krajobrazne elemente - prirodne ograde, živice, male skupine stabala i grmlja) M 7. U suradnji sa stručnjacima (botaničari, ekolozi) uspostaviti program praćenja stanja pašnjačkih ekosustava M.8. Aktivno sudjelovati u izmjeni Zakona o poljoprivrednom zemljištu i osiguranju ispaše na pašnjacima kojima upravljaju Hrvatske šume M 9. Izraditi akcijski plan za pašnjak Orlinci M.10. Provoditi pilot-projekt agro-okolišnih mjera M.11. Vratiti zaraslo poljoprivredno zemljište upisano pod šumskim kulturama u poljop. zemljište Smanjena površina pašnjaka pod čivitnjačom, povećanje obnovljivih pašnjačkih površina 78

79 Tema: Livade Cilj: U slijedećih 10 godina obnoviti najmanje 10 % zaraštenih livada košnjom Mjere: M.1. Utvrditi vlasništvo površina katastarskih čestica pod kulturom livade M 2. Definirati područja livadnih biljnih zajednica koje su pogodne za košnju M.3. Definirati postojeće upravljanje (košnja) M.4. Odrediti prioritete za revitalizaciju (sukladno ciljevima očuvanja EM i Natura 2000) M.5. Upravljanjem sačuvati sve vrijedne krajobrazne elemente (putevi, živice, ograde, bare i grabe) M.6. Educirati lokalno stanovništvo o ekološki prihvatljivom načinu košnje M.7. Provoditi pilot-projekt agro-okolišnih mjera M.8. Revitalizacija livadnih kompleksa (Trebež, Kreše, Osmanovo polje) Rezultat: Povećana površina livada kojima se upravlja režimom košnje za najmanje 20% Podcilj: E. Šume Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova prema Nacionalnoj ekološkoj mreži 121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma 122 Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine 123 U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove 124 U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice 125 U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme 126 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme 127 U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama 128 U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring) 129 Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi Tema: Cilj: Poplavne nizinske šume U slijedećih 10 godina osigurati u suradnji sa Šumarskim fakultetom i Hrvatskim šumama postojeće stanje šumskih biljnih zajednica, a robusnost i biološku raznolikost šumskih eko sustava unaprijediti ugrađivanjem dodatnih mjera zaštite sukladno Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH i smjernicama Uredbe o ekološkoj mjeri 79

80 Mjere: M.1. Izraditi program zaštite i unaprjeđenja stanja biološke raznolikosti šumskih eko-sustava za šume predložene u I zonu posebne zaštite i precizno definirati za svaku zonu: - površine za plandišta (pretvaranje istih u trajno visoku šumu) - zaštitu gnijezda ugroženih šumskih ptica - zaštitu voćkarica, nizinskog brijesta i kasno listajuće varijete hrasta - broj ostavljenih sušaca - precizno određivanje sanitarnog sijeka - praćenje stanja M.2. Sudjelovati u izradi šumskih gosp. osnova sa naglaskom na gospodarske šume, te osigurati : - produljenje ophodnje na najmanje 100 godina za jasen i 160 godina za hrast - režim plavljenja propustima kroz šumske ceste - izvlačenje trupaca u cilju očuvanja šumskog tla bez upotrebe teške mehanizacije - očuvanje površina za plandišta - zaštitu gnijezda ugroženih šumskih ptica - zaštitu voćkarica, nizinskog brijesta, kasno listajuće varijete hrasta i bukve gdje ona prirodno dolazi - suzbijanje širenja čivitnjače - ostavljanje sušaca prilikom sječe - šumske čistine i šumske rubove - stalan broj zrelih, suhih (stojećih i oborenih) stabala i stabla s dupljama (definirati broj/ha) M.3. Izraditi program praćenja stanja poplavnih nizinskih šuma. M.4. Zaštita vrijednih stabala u kategoriji spomenik prirode M 5. Praćenje stanja šumskih eko-sustava kroz reaktiviranje programa Čovjek i biosfera u fakultetskoj šumi Opeke Rezultat: Očuvana prirodnost i robusnost biljnih zajednica šumskih eko sustava 2 Cilj upravljanja Divlje svojte Podcilj: Ptice Tema: Cilj: Mjere: Ptice U slijedećih 10 godina uspostaviti monitoring za vrste ptica koje su ciljevi očuvanja područja EM Parka prirode Lonjsko polje i provoditi mjere zaštite M.1. U suradnji sa znanstvenim institucijama definirati vrstu ptica i strukturu podataka koja će se pratiti (vrste, veličina populacije, udio u nac. populaciji, ugroženost, kvaliteta staništa) M.2. Izraditi program praćenja za svaku vrstu koja je cilj očuvanja M.3. Provoditi program praćenja (poštivati prioritete sukladno Strategiji zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH i ciljevima Ekološke mreže) I. Prioritetna skupina bijela roda Ciconia ciconia, kosac Crex crex, šljuka kokošica Galinago galinago, zlatovrana Coracias garrulus, crvena lunja Milvus milvus II prioritetna skupina (sukladno Strategiji) III prioritetna skupina (sukladno Strategiji) 80

81 Rezultat: M.4. Provoditi agro-okolišne mjere za kosca (Crex crex) M.5. Provoditi program praćenja i prstenovanja bijele rode (Ciconia ciconia) Održana stabilnost populacija divljih svojti Podcilj: Sisavci Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Šišmiš Unaprijediti znanje o populaciji šišmiša na području PPLP M.1.Istražiti populacije šišmiša i utjecaj gospodarenja šumama na području Parka Jasno definirane vrste i veličina kolonije šišmiša Čagalj U slijedećih 5 godina utvrditi brojnost populacije čaglja na području PPLP M.1. Istražiti veličinu populacije i kretanje (širenje područja obitavanja) čaglja M.2. Pratiti brojnost populacije Jasno definirano kretanje čaglja i uloga u hranidbenom lancu Dabar Očuvati i zaštititi populaciju dabra (Castor fiber) M.1. U suradnji sa znanstvenicima provesti istraživanje prisutnosti dabra na području PPLP M.2. Kartirati i izraditi nulto stanje rasprostranjenosti M.3. Izraditi program praćenja M.4. Provoditi program praćenja M.5. Osigurati nesmetanu gradnju nastamba i pregrađivanje tokova (kroz uvjete zaštite prirode) Održana stabilnost populacije dabra Vidra Očuvati i zaštititi vidru M.1. Kartirati rasprostranjenost vidre sa određivanjem veličine stabilnosti populacije M.2. Izraditi program praćenja M.3. Prema potrebi provoditi mjere zaštite M.4. Osigurati dotok svježe i nezagađene vode M.5. Utjecati na smanjenje mogućnost eko-akcidenata (izlijevanje nafte) Održana stabilnost populacije Podcilj: Bezkralježnjaci Tema: Cilj: Mjere: Beskralježnjaci Unaprijediti postojeća saznanja o svojtama sa popisa Dodatka II Direktive o staništima M.1. U suradnji sa stručnjacima napraviti program inventarizacije beskralježnjaka prema prioritetima M.2. Istražiti prisutnost vrsta leptira vlažnih livada M.3. Uspostaviti program praćenja jelenka (Lucanus cervus), kao indikatora nestajanja starih šuma 81

82 Rezultat: M.4. Uspostaviti program praćenja hrastove strizibube (Cerambix cerdo) M.5. Vretenci Jasno definiran pokazatelj odnosa vrsta i stabilnosti eko-sustava Podcilj: Ribe Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Ribe U slijedećih 10 godina smanjiti udio alohtonih vrsta riba, a zavičajnim svojtama osigurati povoljno stanište za mrijest i razvoj M.1. Zabraniti poribljavanje vodenih staništa alohtonim vrstama riba M.2. Kroz uvjete izgradnje ustave Trebež II Osigurati nesmetani riblji put jedinkama kojima s u poplavne površine stanište za mrijest M.3. Uspostaviti program praćenja za vrste koje su cilj očuvanja prema EM (piškur, gavčica, plotica, bijeloperajna krkuša, vijun, karas, crnka) M.4. U suradnji sa znanstvenim institucijama uspostaviti program praćenja prisutnosti alohtonih vrsta Osiguran bolji životni prostor za zavičajne svojte Podcilj: Vodozemci i gmazovi Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Vodozemci i gmazovi Utvrditi stabilnost populacije vrsta žuti mukač (Bombina variegata) i barska kornjača (Emys orbicularis) M.1. U suradnji sa znastvenim institucijama uspostaviti program praćenja za žutog mukača (Bombina variegata) M.2. U suradnji sa znanstvenim institucijama usposatviti program praćenja za barsku kornjača (Emys orbicularis) M.3. Provoditi mjere zaštite istraživane svojte prema potrebi (npr. prijelazi za kornjače) Podcilj: Biljne vrste Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Raznorotka Očuvati rasprostranjenost raznorotke na poplavnim pašnjacima LP M.1. Kartirati mjesta rasprostranjenosti raznorotke (određivanje nultog stanja) M.2. Izraditi program praćenja stabilnosti vrste u odnosu na prisutnost tradicionalne ispaše svinjama M.3. Provoditi program praćenja M.4. Održati tradicionalnu poljoprivredu (ispaša) 82

83 3 Cilj upravljanja - Udomaćene svojte Opći cilj: Očuvati postojeću gensku raznolikost zavičajnih pasmina domaćih životinja (in situ, ex situ) Podcilj: Turopoljska svinja Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Turopoljska svinja U slijedećih 10 godina održati uzgoj turopoljske svinje povećanjem broja uzgojno valjanih nerastova i krmača za najmanje 300% i povećanjem broja ugovora za posudbu lokalnom stanovništvu na najmanje 20 ugovora. M.1. Provoditi aktivnosti propisanog uzgojnog programa turopoljske svinje u vlasništvu ustanove in situ M.2. Provoditi program posudbe i darivanja svinja lokalnom stanovništvu M.3. Očuvati poljsko-šumski način ispaše svinja kao dio kulturno-povijesnog identiteta LP i očuvanja biološke raznolikosti PPLP M.4. Provoditi praćenje stanja zavičajne svojte (turopoljske svinje) M.5. Provoditi praćenje brojnog stanja ostalih vrsta svinja na slobodnoj ispaši i žirenju M.6. Izraditi financijski program za proizvodnju tradicionalnih specijaliteta Povećan broj jedinki turopoljske svinje i povećan broj ugovora o posudbi i darivanju Podcilj: Slavonsko-srijemsko podolsko govedo Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Slavonsko srijemsko podolsko govedo U slijedećih 5 godina povećati broj grla na 130, a u slijedećih 10 godina razviti program posudbe i darivanja M.1. Provoditi aktivnosti propisanog uzgojnog programa za slavonsko-srijemsko podolsko govedo in situ M.2. Sačuvati ekološku funkciju podolskog goveda ispašom na zaraslim pašnjacima M.3. Izraditi program posudbe i darivanja lokalnom stanovništvu M.4. Provoditi program posudbe i darivanja M.5. Izraditi program (financijski i marketinški program) uključivanja proizvoda od podolskog goveda u gastronomiju PPLP M.6. Nabava bika (za osvježenje krvi) M.7. Osposobljavanje volova za vožnju zaprege Povećan broj jedinki Podcilj: Simentalsko govedo Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Domaće simentalsko govedo Povećati broj grla simentalskog goveda na slobodnoj ispaši M.1. Educirati lokalno stanovništvo o prednostima uzgoja simentalskog goveda M.2. Provoditi program praćenja goveda na slobodnoj ispaši Povećan broj goveda na slobodnoj ispaši 83

84 Podcilj: Hrvatski posavac Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Hrvatski posavac Očuvati zavičajnu pasminu konja M.1. Sudjelovati u reviziji zakona o poljoprivrednom zemljištu, izradi šumskogospodarskih osnova M.2. Sudjelovati sa lokalnim stanovništvom u obnovi pašnjaka M.3. Provoditi program praćenja konja na pašnjacima PPLP prema vrsti, broju, vlasniku i pašnjaku M.4. Uključiti pasminu za nadzornu službu Povećan broj konja na slobodnoj ispaši Podcilj: Hrvatski hladnokrvnjak Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Hrvatski hladnokrvnjak Očuvati zavičajnu pasminu konja M.1. Sudjelovati u reviziji zakona o poljoprivrednom zemljištu, izradi šumskogospodarskih osnova M.2. Sudjelovati sa lokalnim stanovništvom u obnovi pašnjaka M.3. Provoditi program praćenja konja na pašnjacima PPLP prema vrsti, broju, vlasniku i pašnjaku M.4. Uključiti pasminu za nadzornu službu Povećan broj konja na slobodnoj ispaši 84

85 3.5.2 Upravljanje kulturnim krajobrazom Opći cilj očuvanje autentičnih obilježja krajobraza koji se vezuju kroz relevantno povijesno razdoblje Vojne granice ( stoljeće) i materijalne i nematerijalne baštine. 4 Cilj upravljanja - Krajobrazna politika Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Zakonodavstvo, odnos vlasti Upotpuniti nacionlano zakonodavstvo u cilju očuvanja kulturnog krajobraza M.1. Ugraditi mjere zaštite, upravljanja i planiranja kulturnog krajobraza u odgovarajuće zakonske dokumente M.2. Izrada krajobraznih planova (identifikacija, analiza, promjene) M.3. Revidirati postojeće prostorne planove M.4. Provođenje programa edukacije za krajobraznu politiku, zaštitu, upravljanje i planiranje krajobrazom Nacionalno zakonodavstvo upotpunjeno za zaštitu kulturnog krajobraza sukladno Zakonu o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima 5 Cilj upravljanja Mozaik staništa Tema: Cilj: Mjere: Mozaik staništa U slijedećih 10 godina zadržati raznolikost i prostorni raspored staništa poplavnog eko-sustava M.1.Zaustaviti širenje amorfe M.2.Poticati korištenje livada i pašnjaka u sustavu tradicionalnog korištenja zemlje 6 Cilj upravljanja Organizacija prostora Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Naselja Očuvati povijesnu naseobinsku matricu na gredama, te veličinu i strukturu povijesnog građevinskog područja u naseljima. M.1. Mjerama prostornog planiranja osigurati postizanje cilja M.2. Zadržati postojeću mrežu povijesnih komunikacija M.3. Prema potrebi revitalizirati povijesne komunikacije Očuvana autentična krajobrazna matrica (organizacija prostora) Površine tradicionalne namjene Očuvati tradicionalnu namjenu zemljišta, te zadržati površinski omjer pojedinih kategorija zemljišta M.1. Uskladiti promjene nastale socijalnim, gospodarskim i prirodnim procesima M.2. Mjerama prostornog planiranja osigurati postizanje cilja M.3. Unošenje novih namjena i funkcija i infrastrukturnih objekata prilagoditi krajobraznim obilježjima i postići krajobrazno uklapanje u mrežu putova, vodotoka, ograda, živica, parcelaciju i vizure. M.4. Građevine vezane uz nove funkcije i namjene trebaju slijediti tradicionalno oblikovanje i uporabu tradicionalnog materijala Očuvana tradicionalna namjena zemljišta prema krajobraznom uzorku valoriziranog povijesnog razdoblja. 85

86 7 Cilj upravljanja Tradicijsko korištenje zemljišta Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Korištenje zemljišta Zadržati tradicijsko korištenje zemlje M.1. Provođenje programa poljoprivredno-okolišnog programa plaćanje M.2. Provoditi edukativne radionice u cilju upoznavanja lokalnog stanovništva o vrijednostima tradicionalnog korištenja zemljišta M.3. U dokumentima prostornog planiranja zadržati postojeće zone tradicionalnog korištenja i zabraniti prenamjenu površina M.4. Poticati uzgoj autohtonih pasmina M.5. Sačuvati i obnavljati tradicijska krajobrazna obilježja vezana uz tradicijsko korištenje zemljišta (đeram, svinjci, poljski putovi, živice) Očuvano tradicijsko korištenje zemlje 8 Cilj upravljanja Tradicijske poljoprivredne kulture Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Tradicijske poljoprivredne kulture U slijedećih 10 godina pokrenuti proizvodnju najmanje dviju tradicijskih kultura M.1. Izraditi popis tradicijskih poljoprivrednih kultura (sadašnjih i nestalih) M.2. Opisati proizvodnu tehnologiju za svaku tradicijsku kulturu M.3. Izraditi popis prioriteta za pokretanje proizvodnje M.4. Pokrenuti pokusnu proizvodnju za dvije tradicijske kulture Stvoreni uvjeti za proizvodnju tradicijskih proizvoda veće vrijednosti 9 Cilj upravljanja Obalni pojas uz Savu Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Obalni pojas rijeke Save Odrediti krajobrazno uređenje obalnog pojasa u skladu sa tradicijskim korištenjem i ambijentalnim krajobraznim vizurama M.1. Snimiti postojeće stanje lijeve i desne obale Save kroz Park sa svim pripadajućim prirodnim i kulturnim obilježjima M.2. Zonacija obalnog pojasa prema korištenju i namjeni prostora M.3. Uređenje krajobraznih vizura Sačuvana ambijentalna krajobrazna vizura rijeke 10 Cilj upravljanja Mikroreljef Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Mikroreljef Osigurati prirodnost geomorfoloških procesa M.1. Izraditi program praćenja sustava za obranu od poplave M.2. Izraditi digitalni model plavljenja (što bliži prirodnom) M.3. Raditi usporedbu digitalnog modela plavljenja svake 3 godine, uočavati eventualne nastale promjene M.4. Modificirati sustav plavljenja prema interesima zaštite prirode Očuvana različita struktura mikroreljefa 86

87 3.5.3 Upravljanje kulturnom baštinom 11 Cilj upravljanja - Naselja Podcilj: Tradicijski ambijent Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Struktura naselja Obnoviti strukturu i očuvati ambijentalni izgled sela M.1. Očuvanje tradicijske parcelacije i mreže seoskih putova M.2. Strukturalna nadopuna povijesnog građevinskog područja (obnova nekadašnjih okućnica) M.3. Strukturalna nadopuna postojećih okućnica tradicijskim zgradama koje su činile tradicijsku okućnicu M.4. Obnova i revitalizacija povijesnih centara naselja M.5. Revitalizirati tradicijske funkcije sela M.6. Osiguranje financijske potpore M.7. Podizanje svijesti (edukacija) i prezentacija kulturnih vrijednosti i Programa obnove i revitalizacije po naseljima M.8. Oprema naselja u skladu sa ambijentalnim obilježjima (izgradnja autobusnih stanica, ograda, el. stupovi) M.9. Interpolirati novu gradnju u skladu sa ambijentalnim uvjetima i osnovnim obilježjima tradicijskog graditeljstva M.10. Podzemno kabliranje priključaka el.struje u dogovoru sa HEP-om Rehabilitacija povijesne građevinske strukture Parkovno zelenilo (drvoredi, parkovi) Očuvati autentičnost hortikulturnog uređenja M.1. Istražiti i inventarizirati postojeće elemente hortikulturnog uređenja (javni parkovi, drvoredi, zelenilo uz povijesne zgrade i groblja) M.2. Očuvati zatečeno parkovno zelenilo M.3. Rekonstrukcija izgubljenih parkovnih elemenata M.4. Istražiti porijeklo parkovnog zelenila (autohtone i alohtone vrste) M.5. Izraditi preporuke za hortikulturno uređenje javnih prostora M.6. Sadnja novih parkovnih elemenata u cilju poboljšanja ambijentalne slike naselja Sela sa očuvanim autentičnim hortikulturnim rješenjem i vrstama Tradicijski vrt Očuvati tradicijski vrt sa autohtonim vrstama nasada, cvijeća i povrća M.1. Istražiti i inventarizirati autohtone vrste M.2. Izraditi preporuke za uređenje tradicijskog vrta Tradicijski vrt sa očuvanim autentičnim rješenjem i autohtonim vrstama Podcilj: Zgrade javne namjene i tradicijska obilježja naselja Tema: Cilj: Mjere: Zgrade javne namjene (škole, društveni i vatrogasni domovi, općinske zgrade) Sačuvati povijesne zgrade javne namjene od propadanja M.1. Očuvati kontinuitet javnih funkcija M.2. Planirati korištenje postojećih umjesto izgradnje novih građevina M.3. Prenamjena napuštenih javnih zgrada (u svrhu turističke interpretacije, 87

88 Rezultat: Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: smještajnih kapaciteta) M.4. Sanirati zgrade javne namjene u skladu sa izvornim obilježjima oblikovanja (društveni dom Mužilovčica, vatrogasni dom Kratečko) Povijesni identitet naselja je očuvan Zajedničke gospodarske zgrade (mlinovi, sabirnice mlijeka, javni bunari) Sačuvati gospodarske zgrade javne namjene od propadanja M.1. Obnoviti odabrane mlinove u cilju turističke interpretacije M.2. Sačuvati zgrade mlinskih postrojenja M.3. Uklopiti sabirnice mlijeka u ambijent naselja M.4. Urediti i osposobiti javne bunare za korištenje posjetiteljima i lokalnom stanovništvu ( javne česme ) Povijesni identitet naselja je očuvan Raspela Sačuvati autentičan izgled tradicijskih raspela M.1. Očuvati autentične primjerke M.2. Rekonstruirati detalje oblikovanja u skladu s tradicijskim obilježjima Podcilj: Konzervatorski plan Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Čigoć - Europsko selo roda, Krapje Selo graditeljske baštine Sačuvati i revitalizirati sela M.1. Izraditi detaljan konzervatorski plan sa integralnim pristupom očuvanja materijalne i nematerijalne baštine M.2. Provođenje mjera zaštite u skladu s detaljnim planom Očuvana i prezentirana naselja nacionalnog značaja 12 Cilj upravljanja Tradicijsko graditeljstvo Podcilj: Drvena posavska kuća Tema: Fizičko očuvanje Cilj: Obnoviti postojeće primjerke drvene posavske kuće (procjena 5 kuća godišnje) Mjere: M.1. Revitalizirati i sačuvati drvene posavske kuće M.2. Prenamjenu i prilagodbu drvenih kuća izvesti u skladu sa očuvanjem autentičnih obilježja i očuvanjem osnovnih tipoloških značajki izvorne funkcije (prostorni raspored, konstruktivna rješenja, materijale, detalji, oprema, dekoracije) M.3. Zabrana rušenja drvenih kuća M.4. Zabrana premještanja unutar Parka bez suglasnosti nadležnog tijela M.5. Primjena tehničkih rješenju obnove, što bližih autentičnoj gradnji, a usklađeno sa zahtjevima današnjeg standarda stanovanja M.6. Dozvoljene mjere zaštite - sanacija, prilagodba, konzervacija, rekonstrukcija M.7. Iznalaženje modela financiranja i motiviranja za ulaganje u obnovu drvene kuće (porezne olakšice za radove izvedene u skladu s uvjetima) M.8. Sustavno praćenje stanja i broja drvenih kuća prema utvrđenom predlošku Rezultat: Broj obnovljenih drvenih kuća povećan je za 10%. 88

89 Podcilj: Gospodarske zgrade na okućnici Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Fizičko očuvanje Sačuvati autentičnost i raznovrsnost gospodarskih zgrada tradicijskih okućnica M.1. Detaljna inventarizacija i valorizacija svih vrsta gospodarskih zgrada M.2. Očuvanje izvorne funkcije gospodarske zgrade M.3. Dozvoliti prenamjenu i prilagodbu gospodarskih zgrada, zahvate izvesti u skladu sa očuvanjem autentičnih obilježja i očuvanjem osnovnih tipoloških značajki izvorne funkcije (prostorni raspored, konstruktivna rješenja, materijale, detalji, dekoracije) M.3. Zabraniti rušenje gospodarskih zgrada bez suglasnosti nadležnog tijela zaštite M.4. Zabrana premještanja unutar Parka bez suglasnosti nadležnog tijela M.5. Primjena tehničkih rješenja obnove, što bližih autentičnoj gradnji, a usklađeno sa zahtjevima današnjeg standarda stanovanja M.6. Dozvoljene mjere zaštite - sanacija, prilagodba, konzervacija, rekonstrukcija M.8. Sustavno praćenje stanja i broja gospodarskih zgrada Elementi tradicijske okućnice i strukture naselja su očuvani. Podcilj: Tradicijski građevinski materijal Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Drvo Zadržati kontinuitet gradnje u tradicijskom materijalu M.1. Osigurati depo stare građe M.2. Rehabilitirati uporabu drveta u novogradnjama, proizvodnja planjki, tehnička rješenja za novogradnje, oblaganje zida, planjkama Prepoznatljivost zaštićenog područja po gradnji u drvu. Podcilj: Edukacija Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Edukacija, stručna osposobljenost Educirati sve dionike uključene u procese obnove tradicijskog graditeljstva M.1. Radionice (edukacija) s vlasnicima koji žele obnoviti zgrade tradicijskog graditeljstva, savjetodavna pomoć i pomoć u izradi dokumentacije M.2. Radionice (edukacija) s izvoditeljima radova i prezentacija tradicijske tehnologije M.3. Radionice (edukacija) s projektantima o načinu prilagodbe tradicijske kuće (zajedno s Komorom arhitekata) M.4. Radionice (edukacija) s lokalnom administracijom, općinske službe, službe za prostorno planiranje M.5. Edukacija (usavršavanje) stručnog kadra M.6. Osnivanje referalnog centra za obnovu tradicijskog graditeljstva pokretač općina Jasenovac) definirati osnivača MK? M.7. Stvaranje baze podataka o obnovi tradicijskog graditeljstva pozitivni primjeri, loši primjeri, nedostaci, osnivanje udruge vlasnika drvenih kuća zbog razmjene iskustava i protoka informacija Dionici su educirani o zahtjevima konzervatorske struke (vrijednosti arhitekture) i očuvanju autentičnosti drvene trad. arhitekture 89

90 13 Cilj upravljanja Kulturna baština uz vodu Podcilj: Plovila Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Skele Očuvati skelne prijelaze preko rijeke Save M.1 Uključiti postojeće skelne prijelaze u sustav posjećivanja (biciklističke rute, vođenje) M.2. Rekonstruirati tradicijsku drvenu skelu sa pristaništem na odabranoj lokaciji i uključiti ju u prezentaciju autentičnosti područja uz rijeku Obogaćena turistička ponuda i prezentiran identitet kraja Tradicionalni čamci Očuvati tradicionalne čamce u drvu M.1. Evidentirati majstore koji izrađuju tradicijske čamce u drvu M.2. Stimulirati iznajmljivanje čamaca u svrhu vožnje i razgledavanja parka Obogaćena turistička ponuda i prezentiran identitet kraja Podcilj: Mlinovi na vodi Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Mlinovi na kompama Rekonstruirati autentični mlin na rijeci Savi M.1. Istražiti izvore podataka, izraditi studiju i projekt za rekonstrukciju M.2. Izvesti radove na rekonstrukciji M.3. Uključiti mlin u sustav posjećivanja (prezentacija rada) M.4. Koristiti mlin za mljevenje žitarica (očuvati funkciju) Obogaćena turistička ponuda i prezentiran identitet kraja Podcilj: Mostovi Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Drveni tradicijski mostovi Očuvati konstruktivna rješenja i drvo kao materijal u gradnji mostova M.1. Obnoviti drveni most u Strušcu M.2. Prijelaze preko vodotoka lokalnog karaktera izvesti drvenim mostovima prema tradicijskom modelu M.3. Izraditi tipski projekt drvenog tradicijskog mosta za manje prijelaze Sačuvan model tradicijske mostogradnje Podcilj: Pristaništa Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Pristaništa u drvetu Omogućiti brodovima pristajanje na području Lonjskog polja. M.1. Izgraditi pristanište za turističke brodove i jedrilice M.2. Pristaništa projektirati i izvesti prema tradicijskom modelu drvenih pristaništa Plovidba Savom i turističko razgledavanje je omogućeno, očuvana su konstruktivna rješenja i drvo kao materijal gradnje 90

91 14 Cilj upravljanja Povijesno razdoblje Vojne granice Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Rekonstrukcija, prezentacija Očuvati povijesni identitet područja i uključiti ga u sustav posjećivanja M.1. Organizirati i provoditi stručne skupove i predavanja u cilju postizanja većeg znanja i spoznaja o povijesnoj važnosti kraja u vrijeme Vojne granice M.2. Istražiti povijest Jasenovca kao lokalnog centra vojne granice M.3. Sakupljanje dokumenata i predmeta iz razdoblja Vojne krajine od muzeja i lokalnog stanovništva M.4. Rekonstrukcija obrambene kordonske linije čardaka od Jasenovca do Mlake (projektiranje i izgradnja) M.5. Izraditi projekt interpretacije povijesti vojne granice (svaki čardak obrađuje jednu temu: povijest razdoblja, ustrojstvo Vojne granice, školstvo, uprava granice, obveze i prava, odore graničara, svakodnevni život) Povijest razdoblja uključena u interpretaciju parka 15 Cilj upravljanja Pokretna baština Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Etnografske zbirke Osigurati adekvatnu prezentaciju zaštićenih etnografskih zbirki M.1. Kontinuirana zaštita (konzervacija) predmeta M.2. Osigurati uvjete zaštite i prezentacije prema pravilima muzejske struke (zaštita eksponata od vremenskih utjecaja, zaštita od krađe, osiguranje adekvatnog prostora za prezentaciju) M.3. Praćenje stanja zbirki M.4. Financijska pomoć /potpora M.5. Podizanje svijesti o važnosti očuvanja tradicijskih predmeta i crkvenih inventara i stvaranje pozitivnog stava prema pokretnoj baštini M.6. Provođenje edukacije o načinu obnove i održavanju pokretnih kulturnih dobara Očuvane i dobro prezentirane etnografske zbirke Crkveni inventar Popisati i valorizirati crkveni inventar sa izradom mjera zaštite M.1. Inventarizirati i valorizirati postojeći crkveni inventar M.2. Izraditi smjernice za obnovu postojećeg inventara M.3. Izraditi preporuke za unutarnje uređenje sakralnih građevina Sačuvana cjelovitost sakralnog graditeljstva Posavska nošnja Sačuvati izvornost posavske nošnje tekstilnog rukotvorstva M.1. Istražiti teren M.2. Dokumentiranje postojećeg tekstilnog rukotvorstva M.3. Izrada popisa raznih predmeta M.4. Smjernice za revitalizaciju tekstilnog rukotvorstva sa primjenom za izradu suvenira i uporabnih premeta Očuvano izvorno rukotvorstvo 91

92 16 Cilj upravljanja - Nematerijalna kulturna baština Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Tradicijsko ribarstvo Sačuvati tradicijsko ribarstvo kao djelatnost za potrebe lokalnog stanovništva za osobne potrebe ili u svrhu prezentacije u sustavu posjećivanja M.1. Regulirati tradicijsko ribarstvo provođenjem Pravilnika o unutarnjem redu M.2. Popularizirati i promovirati tradicijsko ribarstvo održavanjem izložbi i stručnih skupova, seoskih manifestacija M.3. Osigurati stalni postav tradicijskog pribora i alata sa edukativnim panoima M.4. Osigurati uspješan mrijest i prohodnost ribljih putova M.5. Istražiti nekadašnje lokacije ribarskih kućica Uspostavljeni uvjeti za očuvanje tradicijskih alata i tradicijskog ribarstva Kovački zanat Obnoviti kovački zanat na području parka M.1. Poticanje očuvanja tradicijskih umijeća, obrta i običaja u djelovanju kulturno-umjetničkih društava, udruga, drugih organizacija i pojedinaca M.2. obnova kovačkog zanata zbog izrade tradicijskih okova za obnovu drvenih kuća, prema predlošku Revitalizirani stari zanat Tkanje Očuvati tradicijsko umijeće M.1. Napraviti popis osoba koje se danas bave tkanjem M.2. Organiziranje edukacijskih radionica M.3. Snimanje DVD Od lana do gotovog proizvoda M.4. Osigurati proizvodnju lana (za pređu) Očuvan je kontinuitet tradicijskog umijeća 92

93 3.5.4 Unaprjeđenje integriranog pristupa upravljanju 17 Cilj upravljanja - Suradnja s korisnicima prostora Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Suradnja s korisnicima prostora Očuvati živući krajobraz kroz suradnju sa ovlaštenim sektorima kroz dugoročno partnerstvo, održivo upravljanje Parkom, integriranje parka prirode na razinu upravljanja porječjem, te održivo korištenje bioloških i krajobraznih resursa M.1. Održavati sastanke sa korisnicima prostora PPLP ( sa cijelim sastavom i po radnim grupama) M.2. Održavanje sastanaka sa Suradničkim vijeće za Srednju Posavinu i Međunarodnom komisijom za rijeku Savu (ICSRB)u cilju stvaranja procesa koji će osigurati trajajuće ekološke procese i očuvati funkciju poplavnih površina M.3. Sustavno rješavati probleme i sukobe interesa M.4. Uključivanje lokalne zajednice u aktivnosti Parka M.5. Na sastancima Suradničkih vijeća informirati korisnike o postignutim rezultatima poboljšanja stanja i o rezultatima provedbenih aktivnosti M.6. Izraditi program za koncesijska odobrenja korisnicima prirodnih i kulturnih resursa Parka Interesne skupine su uključene u upravljanje Parkom, a interesi zaštite prirode i upravljanja prirodnim resursima su povezani 18 Cilj upravljanja - Edukacija Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Edukacija Osigurati redovitu edukaciju korisnika prostora u cilju podizanja razine znanja i razumijevanja prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka, podizanja razine svijesti o potrebitosti živog sustava i pozitivnog doživljaja o zaštiti prirode M.1. Izraditi Plan i program edukacije o kulturnim i prirodnim vrijednostima Parka prirode Lonjsko polje za sve korisnike prostora M.2. Provoditi program edukacije lokalnog stanovništva, korisnika prostora i djelatnika turističkih agencija o temeljnim vrijednostima PPLP, osnovi ekologije i zaštite prirode M.3. Organizirati predavanja (upoznavanje) i prezentaciju programa edukacije djece i profesora po osnovnim i srednjim školama u Parku i općinama i gradovima koje teritorijalno pripadaju PPLP, te upoznati škole sa programima interpretacije PPLP M.4. Organizirati i sudjelovati u provođenju Programa škole u prirodi M.5. Izraditi Program za volontere M.6. Provoditi program za volontere M.7. Jedanput godišnje provoditi program za mlade nadzornike za 10 učenika Prirodne i kulturne vrijednosti Parka prezentirane korisnicima na njima prihvatljiv način 93

94 19 Cilj upravljanja - Odnosi s javnošću Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Odnosi s javnošću Osigurati stalnu transparentnost u upravljanju parkom kroz obavješćivanje javnosti o prirodnim i kulturnim vrijednostima Parka M.1. Uključivati medije (obavještavati i pozivati ih na sudjelovanje) u provedbene aktivnosti u Parku M.2. Obavještavati širu javnost (nacionalne strukture)o aktivnostima u Parku M.3. Obavještavati međunarodnu javnost o aktivnostima u Parku M.4. Redovito obavještavati širu javnost putem službene web stranice ili putem info tabli u Parku o aktivnostima M.5. Potaknuti sudjelovanje javnosti o problematici u zaštiti prirode (javne tribine) M.6. Sudjelovati u manifestacijama i godišnjim proslavama u Parku i okolici Javnost je kvalitetno informirana i ima značajnu ulogu u komunikaciji sa Javnom ustanovom 20 Cilj upravljanja - Institucionalno jačanje Tema: Institucionalno jačanje Cilj: U slijedećih 10 godina povećati broj djelatnika Ustanove za najmanje 10 djelatnika, te podići razinu i kvalitetu upravljačkih sposobnosti, radnih aktivnosti, znanja i vještina Mjere: M.1. Povećati broj djelatnika u Službi stručnih poslova (biolog, veterinar, agronom-stočar, arhitekt) M.2. Povećati broj djelatnika Nadzorne službe za 3 djelatnika M.3. Povećati broj djelatnika u Turističkoj službi za 3 djelatnika M.4. Povećati broj djelatnika u Službi općih poslova M.5. Provoditi redovitu edukaciju svih djelatnika (naročito posvetiti pažnju edukaciji za praćenje stanja) M.6. Osigurati adekvatnu tehničku opremljenost svih službi M.7. Osposobiti i pustiti u funkciju laboratorij u Biološkoj stanici Rezultat: Djelatnici JUPPLP su educirani, motivirani i opremljeni za obavljanje svih zadataka u upravljanju Parkom 94

95 3.5.5 Upravljanje resursima 21 Cilj upravljanja - Sustav posjećivanja Opći cilj: Razvojem održivog i selektivnog (ruralni, aktivni, kulturni, edukativni) turizma očuvane su prirodne i kulturne vrijednosti PPLP. Podcilj: Upravljanje posjetiteljima Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Upravljanje posjetiteljima U slijedećih 10 godina ponuditi posjetiteljima siguran, sadržajan, ugodan višednevni boravak u Parku i u regiji kroz umreženu ponudu parka i regije M.1. Osigurati posjetiteljima stalan pristup kvalitetnim informacijama o Parku (ažuriranje web stranica, tisak brošura o Parku, tisak karata, tisak bic. vodiča, cjelodnevno dežurstvo info-centara, distribucija lifleta do obiteljskih gospodarstava) M.2. Poboljšati rad s turističkim djelatnicima u parku i u regiji kroz uvođenje internet-booking-a i sustava Posavina-kartice po modelu NP Neusiedler See (Austrija) M.3. Organizirati povoljno vremensko-prostorno usmjeravanje posjetitelja (izbjegavati gužve) M.4. Organizirati nove rekreativne oblike boravka u Parku (biciklizam, pješačenje, jahanje) M.5. Izraditi Studiju utjecaja posjetitelja na prirodne i kulturne vrijednosti Parka sa određivanjem prihvatnog kapaciteta i mogućnost integracije posjetitelja u živi sustav Parka M.6. Pratiti utjecaj posjetitelja na prirodu sukladno smjernicama iz Studije M.7. U cilju povećanja ekoloških standarda, izraditi plan organiziranog kretanja posjetitelja u Parku na način (kočije, bicikli, splav, čamci) ili vozilima čiji ispušni plinovi imaju smanjen negativni utjecaj na prirodu M.8. Povećati ekološke standarde postavljanjem koševa za smeće i info panoa M.9. Izraditi program uključivanja posjetitelja u događanja Parka, program za vikend posjetitelje, program za bed and breakfast posjetitelje M.10. Izraditi program uključivanja tradicionalnih specijaliteta u gastronomsku ponudu Parka (benefit for local people) M.11. Uspostaviti prekograničnu suradnju uz rijeke Savu i Unu M.12 Uspostaviti elektronički sustav informiranja i pružanja informacija o Parku Svim posjetiteljima omogućen je kvalitetan doživljaj Parka Podcilj: Interpretacija i edukacija Tema: Cilj: Mjere: Interpretacija i edukacija Razvijati nove i provoditi nove edukativne programe koji interpretacijom povezuju posjetitelje sa živućim sustavom M.1. Osigurati dovoljan broj lokalnih educiranih vodiča-edukatora za provedbu svih edukativnih programa M.2. Provoditi stalnu edukaciju posjetitelja i prirodnim i kulturnim vrijednostima Parka M.2. Osigurati posjetiteljima mjesto za provedbu interpretacije i edukacije u slučaju lošeg vremena 95

96 Rezultat: M.3. Razviti nove edukativne programe na temama nizinska poplavna šuma, vojna granica, sustav pašarenja, poplava, vodena staništa, kosac Edukativni programi su prezentirani posjetiteljima 22 Cilj upravljanja - Infrastruktura Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Turistička infrastruktura U slijedećih 10 godina poboljšati nivo turističke infrastrukturne ponude posjetiteljima Parka M.1. Izgraditi vidikovce za promatranje ptica i prirode na pješačkoj stazi u Krapju, Mužolovčici (polje), Čigoču (polje), Osekovu (polje), Repušnici (polje) i Mlaci (polje) M.2. Izgradnja izletišta (mjesta za piknik, drvena natkrivena mjesta sa stolovima, klupama i košem za smeće, te eventualno mjesto za roštilj) u Čigoču, Mužilovčici, Osekovo (Stara Lonja), Repušnici (Čeperlin), Mlaci M.3. Izgradnja pješačkih staza sa edukativnim tablama u Lipovljanima, Krapje- Drenov Bok, Čigoč-Mužilovčica, Osekovo-Stara Lonja, Poganovo polje-mlaka M.4. Izrada informativno-edukativnih (harmonika) tabli u Čigoču, Krapju, Osekovu, Repušnici, Gredicama M.5. Izgradnja info-centra, suvenirnice i recepcije za prihvat gostiju u Krapje 18 M.6. Opremanje prezentacijske dvorane audiovizualnom opremom M.7. Izgradnja info centra za prihvat posjetitelja u Čigoču 27 (prezentacijska dvorana) M.8. Izgradnja info centra u Osekovu i Repušnici u suradnji s lokalnom samoupravom i na Gredicama u suradnji sa Hrvatskim šumama M.9. Izrada biciklističke/pješačke staze na kruni Savskog nasipa najmanje na dionici Krapje-Jasenovac M.10. Klupe i odmorišta u naseljima Podignuta razina turističke ponude Podcilj: Ostala turistička infrastruktura Tema: Cilj: Mjere: Ostala turistička infrastruktura Omogućiti posjetiteljima korištenje infrastrukture prema ekološkim standardima M.1. Postava smeđe signalizacije na auto-cesti, državnim i županijskim cestama M.2. Postava biciklističke signalizacije za 6 biciklističkih ruta (Posavska, Subocka, Lipovljanska, Moslavačka, Unska i Sunjska ruta) M.3. Izgradnja parkirališta na glavnim ulazima u Park (Čigoč, Krapje, Osekovo, Kutina, Repušnica), te u Mužilovčici i selu Mlaka M.4. Izgradnja sanitarnih čvorova(wc) na parkiralištima na glavnim ulazima, te u Mužilovčici i Mlaci M.5. Organizirati najam bicikla M.6. Izgraditi pristaništa za turističke brodove na najmanje dvije lokacije M.7. Izgraditi dječja igrališta u Čigoču i Krapju M.9. Izgradnja (rekonstrukcija) mlina na kompama na rijeci Savi na povijesnim lokalitetima kod Gušća (ulaz u Park) i Drenovog Boka. M.10.Organizirati prijevoz posjetitelja u Parku alternativnim vrstama prijevoznog sredstva M.11.Izgradnja benzinske postaje M.12.Izraditi program za koncesijsko odobrenje o korištenju plovila za turističku 96

97 Rezultat: vožnju Savom, Lonjom, Strugom Poboljšan kapacitet nosivosti (carrying capacity) 23 Cilj upravljanja - Nadzor sustava upravljanja Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Sustav nadzora Utemeljiti sustav nadzora koji će osigurati pravnu sigurnost područja, kontrolirati sustav korištenja i provođenje pravilnika o unutarnjem redu. M.1. Stalna suradnja na terenu sa korisnicima prostora, inspekcijskim službama, djelatnicima policijskih postaja općina i gradova sa područja PPLP, te DVD M.2. Provoditi plan zaštite od požara M.3. Održavanje tehničkih uređaja, vozila, plovila i opreme M.4. Prema programu praćenja stanja i u suradnji sa Službom stručnih poslova sudjelovati u svim aktivnostima praćenja stanja u prirodi M.5. Provoditi nadzor posjetitelja M.6. Provoditi nadzor ribolovnih aktivnosti M.7. Provoditi nadzor lovnih aktivnosti Utemeljen sustav nadzora sukladno Zakonu o zaštiti prirode 24 Cilj upravljanja - Tradicionalna poljoprivreda Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Tradicionalna poljoprivreda Očuvati ekstenzivno stočarenje i elemente tradicionalne poljoprivrede kao važne komponente očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti PPLP M.1. Sudjelovati u pilot-projektu programa poljoprivredno-okolišnih mjera za potencijalna NATURA 2000 područja M.2. Surađivati sa svim sektorima u cilju osiguranja održivog korištenja prirodnih resursa M.3. Osigurati legalno korištenje pašnjaka koji su upisani u šumsko-gospodarske osnove ili dati u koncesiju lovo-zakupnicima M.4. U suradnji sa SM županijom sudjelovati u ispitivanju kvalitete tla, vode i zraka M.5. Sudjelovati u procesu procjene studija utjecaja na okoliš jačanjem načela zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti M.6. Razvijati program tradicionalnih specijaliteta PPLP (Izraditi projekt Komercijalizacija i distribucija (razvoj marketinga) tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda PPLP Lonjskog polja ) Očuvana tradicionalna poljoprivreda 25 Cilj upravljanja - Šumarstvo Tema: Cilj: Mjere: Šumarstvo kao gospodarska grana Održati potrajno gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma, te trajno povećanje stabilnosti biološke raznolikosti poplavnih nizinskih šuma. M.1. Aktivno sudjelovati u revizijama šumskih gospodarskih osnova i ugrađivati mjere zaštite prirode M.2. Aktivno sudjelovati u ugrađivanju mjera zaštite u lovne gospodarske 97

98 Rezultat: osnove M.3. Jačanje suradnje - u monitoring šumskih vrsta flore i faune što više uključiti djelatnike «Hrvatskih šuma» M.3. Poticati istraživanja optimalnog korištenja mehanizacije u šumi M.4. Regulirati planom i sporazumom korištenje sporednih šumskih proizvoda prije svega žirenja i ispaše svinja Očuvano potrajno gospodarenje 26 Cilj upravljanja - Vodno gospodarstvo Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Vodno gospodarstvo U cilju očuvanja bioloških, krajobraznih i morfoloških vrijednosti PPLP osigurati što prirodnije gospodarenje vodama i sustavom za obranu od poplave M.1. Temeljem Programa za Srednju Posavinu, a u suradnji sa Hrvatskim vodama osigurati stalnu otvorenost ustave Prevlaka, čime će ovisno o vodostaju Save biti omogućen protok vode u polje M.2. U suradnji sa HV i SMŽ izraditi program praćenja kvalitete voda na području Parka (EA Monitoring) M.3. U suradnji sa HV izraditi program praćenja voda (uključiti visoke i niske vodostaje) na području PPLP (EA Monitoring) M.4. Osigurati pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koje ulaze u pritoke Save M.5. Usko surađivati sa sektorima u procesu procjene studija utjecaja na okoliš za vodno-gospodarske radove i ojačati načela zaštite M.6.Preispitati mogućnost denaturiranja poplavnih površina na savskim meandrima sukladno Prostornom planu, zona zaštite 3.b. lokaliteti Košutarica, Drenov Bok, Trebež M.7.Osigurati kvalitetan riblji put PR kroz izgradnju riblje staze Ustave Trebež II i povezivanje prirodnog riječnog koridora Lonja-Strug?? M.8. U suradnji sa ihtiolozima izraditi program praćenja uspješnosti mrijesta u Lonjskom polju M.9. Provoditi praćenje mrijesta na području PPLP M.10. U suradnji sa Hrvatskim vodama definirati gospodarenje (održavanje) nasipima (košnja, ispaša ovcama) M.11. Osigurati krajobrazno oblikovanje pozajmišta Osiguran veći stupanj prirodnosti vodenih i močvarnih staništa 27 Cilj upravljanja - Ribolov Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Ribolov U slijedećih 10 godina osigurati provedbu ribolovnih aktivnosti sukladno Pravilniku o unutarnjem redu PPLP M.1. Sudjelovati u donošenju Pravilnika o unutarnjem redu za PPLP M.2. Provedba aktivnosti iz područja ribolova - koncesije, prodaja ribolovnih dozvola (karata) sukladno Pravilniku o unutarnjem redu M.3. Provoditi nadzor nad ribolovnim aktivnostima M.4. Održavati godišnje sastanke sa ribolovnim udrugama Ribolovne aktivnosti na vodama PPLP su u potpunosti kontrolirane 98

99 28 Cilj upravljanja - Lov Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Lov Do godine osigurati lovne aktivnosti koje neće ugrožavati biološku i krajobraznu raznolikost PPLP i neće uznemirivati posjetitelje, te smanjiti broj divljih svinja M.1. Sudjelovati u ugradnji mjera zaštite prirode kod izrade lovnih gospodarskih osnova M.2. Održavati godišnje sastanke sa lovo-zakupnicima M.3. Inzistirati na poštivanju mjera zaštite M.4. U suradnji sa MRRŠVG sudjelovati u praćenju brojnosti lovne ornitofaune M.5. U suradnji sa lovcima, smanjiti broj divljih svinja u Parku U PPLP se provode lovne aktivnosti koje ne oštećuju prirodne i krajobrazne vrijednosti PPLP 29 Cilj upravljanja - Eksploatacija plina Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Eksploatacija plina Do godine osigurati provođenje kompenzacijskih odredaba iz Studije o procjeni utjecaja na okoliš za polje Vrbak M.1. Provoditi mjere zaštite i praćenje stanja u prirodi sukladno smjernicama Studije o procjeni utjecaja na okoliš za polje Vrbak M.2. Osigurati kontrolu sanacije eksploatacijskog polja nakon završetka eksploatacije M.3. Osigurati izgradnju promatračnice za ptice nakon sanacije Izgrađena promatračnica za ptice, proveden petogodišnji monitoring kosca (Crex crex) 30 Cilj upravljanja - Izvorišta pitke vode Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Izvorišta pitke vode Osigurati provedbu kompenzacijskih odredbi (izgradnja promatračnice za ptice) M..1. Provoditi nadzor nad izgradnjom novog vodocrpilišta u Osekovu M.2. Provoditi nadzor nad izgradnjom promatračnice za ptice Izgrađena promatračnica za ptice prema projektu 31 Cilj upravljanja Znanstvena istraživanja i praćenje stanja Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Znanstvena istraživanja i praćenje stanja Povećati nivo novih spoznaja i bazu istraženih podataka o prirodnim i kulturnim vrijednostima Parka M..1. Organizirati i provoditi istraživačke aktivnosti u okviru diplomskih, poslijediplomskih i znanstvenih radova (Amorpha, Insekti, gljive) M.2. Provesti istraživanja na gospodarenju ribljim fondom i ponovljenoj socioekonomskoj studiji («Život na rubu močvare», Baza podataka kuće) M.3. Kartiranje staništa M.4. Provesti istraživanja iz područja kulture, sociologije sela i demografije M.5. Praćenje stanja Uspostavljen sustav praćenja stanja i poboljšana inventarizacija prirodnih i kulturnih vrijednosti parka 99

100 32 Cilj upravljanja - Međunarodna suradnja Tema: Cilj: Mjere: Rezultat: Međunarodna suradnja U slijedećih 10 godina unaprijediti i podići razinu znanja i svijesti o biološkoj, krajobraznoj i kulturnoj baštini, te upravljanje dobrom M.1. Educirati stručnjake za ocjenjivanje i upravljanje krajobrazima M.2. Sudjelovati na interdisciplinarnim programima obuke za provođenje krajobrazne politike, zaštite i planiranja krajobraza M.3. Educirati stručnjake za obnovu graditeljske baštine M.4. Sudjelovati na radionicama o upravljanju NATURA 2000 područjima M.5. Sudjelovati na radionicama za upravljanje Ramsarskim područjima i područjima pod zaštitom UNESCO-a M.6. Uspostaviti mehanizam međunarodne razmjene iskustava M.7. Izvještivati Ramsarsku konveciju o stanju u prostoru Osposobljeno osoblje za upravljanje dobrom 100

101 4 PROVEDBA PLANA UPRAVLJANJA 4.1 Akcijski planovi Pregled akcijskih planova Upravljanje prirodnom baštinom Redni broj Naziv cilja upravljanja Akcijski planovi 1 Cilj upravljanja Staništa 1.1. Podcilj Površinske kopnene vode i močvarna staništa (riječni rukavci, ribnjaci, materijal grabe) AP 1 Inventarizacija riječnih rukavaca AP 2 Riječni rukavac Tišina u Čigoću AP 3 Riječni rukavac Suvoj AP 4 Riječni rukavci Puska AP 5 OR Krapje Đol AP 6 OR Rakita AP 7 Materijal grabe AP 8 Ribnjaci AP 9 Stari tok rijeke Lonje 1.2. Podcilj Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine (vrtovi, AP10 Maloparcelirane poljoprivredne površine voćnjaci, oranice) 1.3. Podcilj Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare (livade, pašnjaci AP11 Travnjaci AP12 Obnova Poganovog polja AP13 Pašnjak Orlinci AP14 Agro-okolišne mjere 1.4. Podcilj Šume (poplavne nizinske šume) AP15 Poplavne nizinske šume 2 Cilj upravljanja Divlje svojte 2.1. Podcilj Ptice AP 16 Program inventarizacije AP 17 Program praćenja AP 18 Žličarka (Platalea leucorodia) AP 19 Bijela roda (Ciconia ciconia) AP 20 Kosac (Crex crex) 101

102 AP 21 Orao štekavac (Healliatus albicilla) AP 22 Crna roda (Ciconia nigra) AP 23 Patka njorka (Aythya nyroca) AP 24 Zimsko prebrojavanje ptica 2.2. Podcilj Sisavci AP 25 Zaštita populacije šišmiša AP 26 Čagalj (Canis aureus) AP 27 Dabar (Castor fiber) AP 28 Vidra (Lutra lutra) 2.3. Podcilj Beskralježnjaci AP 29 Program inventarizacije beskralježnjaka AP 30 Jelenak (Lucanus cervus) 2.4. Podcilj Ribe AP 31 Zaštita autohtonog ribljeg fonda 2.5. Podcilj Vodozemci i gmazovi 2.6. Podcilj Biljne vrste 3 Cilj upravljanja Udomaćene svojte AP 32 Proizvodnja žitarica i sijena 3.1. Podcilj Turopoljska svinja AP 33 Uzgojni program za turopoljsku svinju AP 34 Žirenje i šumska ispaša svinja 3.2. Podcilj Slavonsko-srijemsko-.podolsko govedo AP 35 Uzgojni program za podolsko govedo AP 36 Program posudbe i darivanja podolskog goveda 3.3. Podcilj Domaće simentalsko govedo AP 37 Simentalsko govedo 3.4. Podcilj Hrvatski posavac AP 38 Košnja pašnjaka 3.5. Podcilj Hrvatski hladnokrvnjak AP 39 Praćenje brojnog stanja konja Upravljanje krajobrazom 4 Cilj upravljanja Krajobrazna politika AP 40 Kulturni krajobraz 5 Cilj upravljanja Mozaik staništa AP 41 Raznolikost staništa 6 Cilj upravljanja Organizacija prostora AP 42 Organizacija prostora 7 Cilj upravljanja Tradicijsko korištenje zemljišta (zajedničko) 8 Cilj upravljanja Tradicijske poljoprivredne kulture AP 43 Tradicijske poljoprivredne kulture 9 Cilj upravljanja Obalni pojas uz Savu AP 44 Krajobrazno uređenje rijeke Save 10 Cilj upravljanja Mikroreljef 102

103 Upravljanje kulturnom baštinom 11 Cilj upravljanja Naselja Podcilj Tradicijski ambijent AP 45 Drvene tradicijske ograde AP 46 Parkovno zelenilo AP 47 Tradicijski vrt Podcilj Zgrade javne namjene i tradicijska obilježja AP 48 Društveni dom u Mužilovčici AP 49 Sabirnice mlijeka Podcilj Konzervatorski plan AP 50 Konzervatorski plan za Čigoć i Krapje 12 Cilj upravljanja Tradicijsko graditeljstvo AP 51 Nadzor graditeljske baštine Podcilj Drvena posavska kuća AP 52 Program financiranja obnove AP 53 Drvene kuće Podcilj Gospodarske zgrade na okućnici AP 54 Inventarizacija i vrednovanje svih gospodarskih zgrada u PPLP Podcilj Tradicijski građevni materijal AP 55 Drvo hrastovina Podcilj Edukacija AP 56 Edukativne radionice 13 Cilj upravljanja Kulturna baština uz vodi Podcilj Plovila AP 57 Drveni čamci Podcilj Mlinovi na kompama AP 58 Mlin na kompama Podcilj Mostovi Podcilj Pristaništa AP 59 Pristanište za brodove 14 Cilj upravljanja Povijesno razdoblje Vojne granice AP 60 Vojna granica 15 Cilj upravljanja Pokretna baština AP 61 Etnografske zbirke 16 Cilj upravljanja Nematerijalna baština AP 62 Tradicijsko ribarstvo AP 63 Kovački zanat AP 64 Tkanje 103

104 Unaprjeđenje integriranog pristupa upravljanja 17 Cilj upravljanja Suradnja sa korisnicima prostora AP 65 Sastanci sa korisnicima AP 66 Koncesijska odobrenja 18 Cilj upravljanja Edukacija AP 67 Edukacija korisnika AP 68 Volonteri u parku AP 69 Edukacija mladih nadzornika 19 Cilj upravljanja Odnosi s javnošću AP 70 Obavješćivanje javnosti AP 71 Sudjelovanje javnosti AP 72 Manifestacije 20 Cilj upravljanja Institucionalno jačanje AP 73 Jačanje kapaciteta ustanove i osposobljavanje djelatnika AP 74 Tehnička opremljenost Upravljanje resursima 21 Cilj upravljanja Sustav posjećivanja Podcilj: Upravljanje posjetiteljima AP 75 Promocija parka putem tiskovina AP 76 Promocija parka putem elektroničkih medija AP 77 Posavina-magnetna kartica AP 78 Prihvatni kapacitet broja posjetitelja u Parku AP 79 Podizanje ekološke razine svijesti AP 80 Vikend programi AP 81 Povezivanje regija Podcilj: Interpretacija i edukacija posjetitelja AP 82 Edukacija lokalnog stanovništva AP 83 Edukativni programi za posjetitelje 22 Cilj upravljanja Infrastruktura Podcilj: Turistička infrastruktura AP 84 Vidikovci AP 85 Odmorišta AP 86 Poučna šumska staza Lipovljani AP 87 Edukativne table za čardake AP 88 Informativno-edukativne table za prijamne 104

105 centre AP 89 Prijamni centar Krapje br. 18 AP 90 Prijamni centar Čigoć br. 27 AP 91 Prijamni centar Osekovo AP 92 Prijamni centar Repušnica AP 93 Biciklističko-pješačka staza na nasipu Podcilj: Ostala infrastruktura AP 94 Prometna i turistička signalizacija AP 95 Biciklistička signalizacija AP 96 Parkirališta i sanitarni čvorovi AP 97 Dječja igrališta 23 Cilj upravljanja Nadzor sustava upravljanja AP 98 Suradnja na terenu AP 99 Zaštita od požara AP100 Provedba aktivnosti nadzora i praćenja stanja AP101 Održavanje imovine, opreme i infrastrukture 24 Cilj upravljanja Tradicionalna poljoprivreda AP102 Agro-okolišne mjere AP103 Tradicijski proizvodi PPLP 25 Cilj upravljanja Šumarstvo 26 Cilj upravljanja Vodno gospodarstvo AP104 Vodno gospodarstvo 27 Cilj upravljanja Ribolov AP105 Ribolov 28 Cilj upravljanja Lov AP106 Lovna pernata divljač 29 Cilj upravljanja Eksploatacija plina AP107 Plinsko polje Vrbak 30 Cilj upravljanja Izvorišta (crpilišta) pitke vode AP108 Promatračnica za ptice 31 Cilj upravljanja Znanstvena istraživanja i praćenje stanja AP109 Alohtone vrste AP110 Gljive Lonjsko polja AP111 Karta staništa za OR Krapje đol AP112 Praćenje stanja AP113 Ihtiološka studija AP114 Socio-ekonomska studija 32 Cilj upravljanja Međunarodna suradnja AP115 Međunarodna suradnja 105

106 4.1.2 Upravljanje prirodnom baštinom 1. cilj upravljanja STANIŠTA 1.1. podcilj POVRŠINSKE KOPNENE VODE I MOČVARNA STANIŠTA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 1 (M1,2) Inventariza cija riječnih rukavaca AP 2 (M5) Riječni rukavac Tišina u Čigoću Osigurati praćenje stanja i promjena na riječnim rukavcima Osigurati dotok svježe vode u riječni rukavac 1. Inventarizirati riječne rukavce na lijevoj obali Save (prema prioritetu Mužilovčica, Suvoj, Čigoć, Puska,) sa opisom svih pripadajućih karakteristika i određivanjem povoljnog stanja vodnog režima 2. Izraditi program praćenja stanja na rukavcima sa utvrđivanjem indikatora promjena 3. Provoditi program praćenja stanja na riječnom rukavcu u Mužilovčici, Suvoju Čigoću i Puski (pratiti gnijezdeće i zimujuće populacije ptica, pratiti razinu vode i kvalitetu vode u rukavcu 1. Izraditi troškovnik izgradnje upusno-ispusne ustave na rukavcu Tišina u Čigoću 2. Izvesti radove izgradnje upusno-ispusnog objekta na rukavcu Tišina u Čigoću god. JUPPLP ,00 5. godina 6. godina JUPPLP Hrvatske vode ,00 AP 3 (M4) Riječni rukavac Suvoj Osigurati dotok svježe vode u riječni ruk. 1. Izraditi troškovnik ugradnje sajle na upusnoispusnom čepu na rukavcu u Suvoju 2. Izvesti radove na uređaju na čepu Suvoj sukladno troškovniku 3. god. 5. godina JUPPLP Hrvatske vode ,00 106

107 AP 4 (M6) Riječni rukavci Puska AP 5 (M3) OR Krapje Đol AP 6 (M7) Ornitološki rezervat Rakita Spriječiti daljnje dotok komunalnih otpadnih voda iz sela u riječne rukavce Osigurati stabilnost gnijezdeće populacije žličarke i male bijele čaplje održavanje m močvarnog eko-sustava i održavanjem okolnih travnjačkih eko sustava Utvrditi točne granice i inventarizira ti 1. Surađivati sa HV u cilju stavljanja u prioritet izgradnje javnog sustava odvodnje za selo Puska 1. Pratiti zaraštenost rukavca i obale vrbama, jasenom i čivitnjačom 2. Svake dvije godine označiti stabla za rušenje 3. U zimskom periodu ukloniti označena velika stabla uz đol 4. U zimskom ili ranoproljetnom periodu ukloniti iz đola mrtvi biljni materijal - vrbe (sprječavanje unosa hranjivih tvari) 5. Pratiti gnijezdeću i zimujuću populaciju ptica 6. Pratiti populaciju kosca na okolnim pašnjacima 7. Pratiti kvalitetu i razinu vode u đolu 8. Mjeriti sedimentaciju u đolu 9. Nabava i ugradnja pumpe koja će za sušnog vremena vodu iz Save upumpavati u kanal i opskrbljivati đol vodom (ili spajanje na Strug) 1. Utvrditi točne granice i površinu OR Rakita 2. Obilježiti granice OR Rakita 3. Provoditi program praćenja gnijezdeće populacije ptica 4. Provoditi program praćenja zimujuće populacije JUPPLP Hrvatske vode JUPPLP godine 1. godina 1. godina Svake godine Svake godine HAZU- Zavod za ornitologiju Sisačkomoslavačka Županija Zavod za javno zdravstvo SMŽ JUPPLP HAZU- Zavod za ornitologiju , , ,00 107

108 AP 7 (M1,2,3) Materijal Grabe AP 8 (M1,2,3) Ribnjaci AP 9 Stari tok rijeke Lonje gnijezdeću u zimujuću populaciju ptica Očuvati materijal grabe kao vrijedna vodena staništa ugroženih biljnih i životinjskih vrsta Očuvati postojeće okolne šaranske ribnjake i ekstenzivnu proizvodnju riba Restaurirati stari tok rijeke Lonje od Široke grede do Vugrinova ptica 1. Inventarizirati sve iskope zemljanog materijala na području Parka 2. Izraditi program praćenja 3. Provoditi program praćenja stanja 4. Provoditi nadzor ribolovnih aktivnosti na materijal grabama sukladno Pravilniku o unutarnjem redu 5. U slijedećih 5 godina sudjelovati u suradnji sa Hrvatskim vodama u oblikovanju novih iskopišta zemljanog materijala uz budući južni nasip dužine cca 5,0 km i šir. 100 m 1. Aktivno sudjelovati u izradi i donošenju gospodarskih osnova za ribnjake Lipovljani i Sloboština ugrađivanjem mjera zaštite biološke raznolikosti (slatkovodno ribarstvo) 2. Provoditi sustavno praćenje stanja ornitofaune na ribnjacima (zimski monitoring, praćenje patke njorke) 1. Obilazak terena i uvid u stanje starog toka rijeke Lonje 2. Izrada troškovnika za potrebite radove restauracije 3. Izvođenje radova restauracije godine 2. godine 3. godine Svake godine Svake godine godine godine Svake godine 1. godina 2. godina godina JUPPLP Hrvatske vode, Hrvatske šume, Ministarstvo kulture JUPPLP, MRRŠVG, MPRRR, HAZU- Zavod za ornitologiju JUPPLP Hrvatske vode , , ,00 108

109 1.2. podcilj NEOBRASLE I SLABO OBRASLE KOPNENE POVRŠINE (VRTOVI, VOĆNJACI, ORANICE) Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 10 (M1,2,4,5,6 ) Maloparcel irane poljoprivredne površine Očuvati strukturu, veličinu i prostorni raspored malih poljoprivred nih parcela vrtovi, voćnjaci, oranice 1. Izraditi projekt definiranja poljoprivredne proizvodnje (ratarstvo, povrtlarstvo) prema ekološkim standardima, tzv. Ekološka poljoprivreda, prilagodljivo upravljanje 2. Izraditi projekt Organizacija i tehnologija proizvodnje bijelog kukuruza, graha kuruzara i tikvanja na malim poljoprivrednim parcelama (nastavak projekta Tradicionalni poljoprivredni proizvodi PPLP 3. Izraditi projekt revitalizacije voćnjaka sa starim sortama na tradicionalno izduženim poljoprivrednim parcelama 4. Predstavljanje rezultata projekata lokalnom stanovništvu godine 3. godina 3. godina 8. godina JUPPLP MPRRR Sisačkomoslavačka županija Agrarno savjetovanje d.o.o. Poljoprivred ni fakultet ,00 109

110 1.3. podcilj TRAVNJACI, CRETOVI, VISOKE ZELENI I ŠIKARE Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 11 PR (M1,2,4) Travnjaci AP 12 PR (M5) Obnova Poganovog polja Utvrditi vlasništvo i način upravljanja travnjačkim površinama u Parku Obnoviti zarasle dijelove Poganovog polja 1. Utvrditi vlasništvo svih pašnjačkih i livadnih površina u Parku 2. Inventarizirati sve pašnjačke i livadne površine kojima upravlja JU (definirati područja gmajne, poloja i sjenokoša) 3. Inventarizirati livade i pašnjake koji su zbog zarastanja prešli u šumsko zemljište i upisani su u šumsko-gospodarske osnove 4. Kod donošenja novih ŠGO za Popovačke i Kutinske nizinske šume, zarasle livade i pašnjake izuzeti iz gospodarenja HŠ 5. Izraditi program obnove livada i pašnjaka prema prioritetima, a temeljem stupnja sukcesije utvrđenog kartom staništa iz godine 1. Priprema pašnjaka za preseljenje stada tarupiranje čivitnjače u obliku prosjeka 2. Ograđivanje pašnjaka električnim pastirom 3. Preseljenje stada sa pašnjaka Orlinci na Poganovo polje 4. Izgradnja nastambe za pastira 5. Izraditi program praćenja obnove 6. Pratiti stanje obnove (suzbijanje čivitnjače) godine 1.-2.godina 2. godina 2. godina 3. godina godine 1. godine 2. godine 2. godine 2. godine 1. godine godine JUPPLP, Hrvatske šume ,00 JUPPLP ,00 110

111 AP 13 (M9) Pašnjak Orlinci AP 14 (M10) Agrookolišne mjere Osigurati tradicionaln o upravljanje pašnjaka kombinirani m metodama ispašakošnja Obnoviti dio livada i pašnjaka uz poticajne mjere europskog pilotprojekta agrookolišnih mjera 1. Osigurati zaštitu pašnjaka temeljem Zakona o zaštiti prirode (preventivna zaštita pripajanje ornitološkom rezervatu) 2. Izraditi program gospodarenja pašnjakom kojim će se odrediti površine za ispašu, košnju ili kombinirano, definirati broj stoke po jedinici površine 3. Izraditi program praćenja stanja obnove 4. Pratiti stanje obnove pašnjaka (fitocenoze jagodaste djeteline i pršljenaste rosulje (Trifolio- Agrostidetum stoloniferae) 5. Sagraditi tradicionalni bunar (đeram) 1. Prijaviti, provoditi program obnove livada i pašnjaka iz agro-okolišne mjere sukladno prijavi u projektu i određenim prioritetima za obnovu prema AP Slati izvješća prema ugovoru godine 1.-5.godine 1. godine 1. godine godine 1. godine JUPPLP , godine JUPPLP ,00 111

112 1.4. podcilj ŠUME Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 15 (M1,2,3,4) Poplavne nizinske šume Osigurati postojeće stanje šumskih biljnih zajednica, a robusnost i biološku raznolikost šumskih eko sustava unaprijediti ugrađivanje m dodatnih mjera zaštite. 1. Sudjelovati u reviziji šumskih gosp. osnova sukladno smjernicama ovoga plana 2. U suradnji sa šumarskim fakultetom izraditi program praćenja stanja poplavnih nizinskih šuma sa definiranim ciljevima praćenja, uzorcima, dinamikom i indikatorima praćenja 3. Inicirati reaktiviranje programa Čovjek i biosfera 4. Pokrenuti i provesti zaštitu soliternog stabla hrasta lužnjaka u GJ Lonja u kategoriji Spomenik prirode 5. U suradnji sa HŠ i ŠF uspostaviti praćenje nivoa podzemne vode u šumskim sastojinama (reaktivirati piezometre u vlasništvu Šumarskog fakulteta i Hrvatskih šuma) godine 2.-3.godine godine 2. godina godina JUPPLP DZZP Hrvatske šume Šumarski fakultet ,00 112

113 2. cilj upravljanja DIVLJE SVOJTE 2.1.podcilj: PTICE Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 16 (M 1,3) Program inventariza cije AP 17 (M2,4) Program praćenja AP 18 (M3) Žličarka (Platalea leucorodia) Utvrditi vrste za inventarizaciju I prioritetne skupine iz NSZBKR RH Utvrditi indikatore i aktivnosti za praćenje populacija vrsta iz prioritetnih skupina Nacionalne strategije Utvrditi stabilnost populacije 1. Izraditi program inventarizacije sukladno prioritetima Nacionalne strategije zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH 2. Provesti program inventarizacije za programom utvrđene vrste 1. Izraditi program praćenja stanja (izraditi protokol za svaku vrstu), sa određivanjem povoljnog stanja prema prioritetima Nacionalne strategije zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH i Naturi Provoditi program praćenja stanja (aktivnost se odnosi za vrste koje nisu navedene u posebnim akcijskim planovima ) na terenu 3. Obrada podataka, izrada zaključka i prijedloga mjera zaštite 1. Pratiti veličinu populacije žličarke u OR Krapje Đol 2. Prstenovanje žličarki u OR Krapje Đol 2. godina godine 2. godina godine godine godine JUPPLP HAZU- Zavod za ornitologiju DZZP JUPPLP HAZU- Zavod za ornitologiju Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode JUPPLP HAZU- Zavod za ornitologiju , , ,00 113

114 AP 19 (M3,5) Bijela roda (Ciconia ciconia) AP 20 (M4) Kosac (Crex crex) AP 21 (M3) Orao štekavac (Healliatus albicilla) Osigurati stabilnost populacije kao ključnog pokazatelja stabilnosti kulturnog krajobraza Pratiti stanje populacije kosca na području PPLP Utvrditi stabilnost populacije kao pokazatelja stabilnosti poplavnih šumskih eko sustava 1. Provoditi monitoring bijele rode, aktivnosti gnijezda, uspješnosti gniježđenja bijele rode na području Parka i buffer zone 2. Prstenovanje bijele rode prema ugovoru 3. Provoditi stalnu suradnju u cilju održavanja gnijezda na krovovima i el. Stupovima 4. Prema potrebi na terenu, provoditi sanaciju postojećih i/ili postavu podloge za nova gnijezda na krovovima kuća i štala 1. provoditi praćenje stanja na terenu i utvrđivanje rasprostranjenosti kosca 2. obrada podataka u gis-u 3. provedba mjera zaštite uz pomoć agro-okolišnih mjera 1. provoditi praćenje stanja na terenu 2. obrada podataka sa terena 3. Izrada zaključaka godine godine godine godine JUPPLP HAZU- Zavod za ornitologiju HEP SMŽ Lokalno stanovništvo godina JUPPLP INA Naftaplin Vanjski suradnici godine JUPPLP HAZU- Zavod za ornitologiju Hrvatske šume Šumarski fakultet Lovoovlašte nici , , ,00 114

115 AP 22 (M3) Crna roda (Ciconia nigra) AP 23 M(3) Patka njorka (Aythya nyroca) AP 24 (M1) Zimsko prebrojavan je ptica Zaštita i praćenje stanja crne rode Zaštita i praćenje patke njorke Utvrditi stabilnost zimujuće populacije ptica močvarica (kriterij za upis PPLP kao Ramsarsko područje) 1. Inventarizirati gnijezda crne rode prema protokolu iz programa inventarizacije (terenski rad) 2. 2 puta godišnje kontrolirati aktivnost gnijezda i uspješnost gniježđenja 1. Terensko praćenje jedinki (5 puta godišnje) 2. Obrada podataka 1. Terenski rad prebrojavanje zimujuće populacije ptica močvarica 2. Obrada podataka, slanje u svjetski centar godine JUPPLP HAZU- Zavod za ornitologiju Hrvatske šume Šumarski fakultet godine JUPPLP HAZU- Zavod za ornitologiju godine JUPPLP HAZU- Zavod za ornitologiju DZZP , , ,00 115

116 2.2.podcilj: SISAVCI Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 25 (M 1) Zaštita populacije šišmiša Utvrditi prisutnost šišmiša 1. Istražiti vrste i veličinu populacije šišmiša na lokalitetu br. 14 Savički đol 2. Procijeniti utjecaj uklanjanja suhih stabala na području Parka na stabilnost populacije šišmiša godine JUPPLP HAZU- Zavod za ornitologiju ,00 AP 26 (M 1,2) Čagalj (Canis aureus AP 27 (M 1,2,3,4,5) Dabar (Castor fiber) Utvrditi brojnost populacije Zaštita i praćenje stanja dabra 1. Istražiti veličinu populacije, kretanje (širenje područja obitavanja) čaglja, te ulogu u hranidbenom lancu 2. Uspostava suradnje sa stručnim institucijama 3. Izrada programa praćenja 4. Terenski rad -pratiti brojnost populacije 1. U suradnji sa znanstvenicima provesti istraživanje prisutnosti dabra na području PPLP 2. Kartirati i izraditi nulto stanje rasprostranjenosti 3. Izraditi program praćenja 4. Provoditi program praćenja 5. Kroz uvjete zaštite prirode za uređenje tokova osigurati da se pregrade i nastambe dabra ne ruše DZZP godine JUPPLP DZZP PMF godine JUPPLP DZZP PMF Hrvatske šume Šumarski fakultet , ,00 116

117 AP 38 (M 1, 2) Vidra (Lutra lutra) Zaštita i praćenje rasprostranjenos ti vidre 1. Istražiti utjecaj vodo-tehničkih objekata (materijal grabe) na rasprostranjenost vidre 2. Izraditi program praćenja vidre za PPLP 3. Provoditi program praćenja (terenski rad i obrada podataka) 4. Surađivati sa ribolovnim udrugama u cilju praćenja prisutnosti vidre godine JUPPLP DZZP PMF Ribolovne udruge , podcilj: BEZKRALJEŽNJACI Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 29 (M 1,3) Program inventariza cije beskralježn jaka AP 30 (M 1, 2) Jelenak (Lucanus cervus) Izraditi program prioriteta za istraživanja Utvrditi prisutnost jelenka kao indikatora stanja starih šuma 1. Izraditi program budućih istraživanja i inventarizacije beskralježnjaka na području PPLP prema prioritetima 1. Uspostaviti program praćenja jelenka (Lucanus cervus) kao indikatora nestajanja starih šuma sa izradom protokola za provedbu praćenja i analizu stanja 2. Provoditi program praćenja godine JUPPLP PMF godine JUPPLP DZZP Šumarski fakultet Šumarski institut , ,00 117

118 2.4. podcilj: RIBE Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 31 (M 3) Zaštita autohtonog ribljeg fonda Smanjiti udio alohtonih vrsta riba, a zavičajnim svojtama osigurati povoljno stanište za mrijest i razvoj. 1. Dva puta godišnje održavati sastanke sa ribolovnim udrugama 2. Upoznati ribolovce sa ugroženim vrstama riba, te naći model suradnje koji će unaprijediti povratnu informaciju o ugroženim vrstama riba sa terena godine JUPPLP Ribolovne udruge PMF ,00 3. cilj upravljanja UDOMAĆENE SVOJTE Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 32 Proizvodnj a žitarica i sijena Vlastitom proizvodnjom osigurati ishranu životinja u vlasništvu ustanove zimi 1. Priprema tla, gnojidba, sjetva, kultiviranje, berba i spremanje kukuruze (1. godina 12 ha, 10. godina 60 ha) 2. Košnja djeteline i trave, baliranje i spremanje (1. godina 700 bala, 10 godina bala) 3. Nabava stočnog brašna za goveda (1. godina 1t, 10. godina 6 t) 4. Nabava koncentrata za svinje (U cijenu je ukalkulirano povećanje stada goveda) godine JUPPLP Sjetva ,00 Košnja ,00 Stočno ,00 Koncentrati ,00 118

119 3.1.podcilj: TUROPOLJSKA SVINJA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 33 (M 1,2,4) Uzgojni program za turopoljsku svinju AP 34 (M 3,5) Žirenje i šumska ispaša svinja Očuvati ugroženu pasminu Osigurati tradicionalnu ispašu i žirenje 1. Provoditi svakodnevnu brigu i ishranu svinja, te čišćenje nastamba 2. Provoditi aktivnosti selekcijskog uzgoja 3. Provoditi veterinarske usluge 4. Provoditi program posudbe i darivanja svinja lokalnom stanovništvu 5. Kontrolirati program posudbe i darivanja na terenu 1x mjesečno 1. Sudjelovati u revizijama šumskih gospodarskih osnova 2. Svake godine provoditi praćenje brojnosti svinja na slobodnoj ispaši i žirenju godine JUPPLP Nadležna veterinarska služba Novska Hrvatski stočarski centar Hrvatski Selekcijski savez godine JUPPLP Hrvatske šume Lovoovlašte nici JU SMŽ , ,00 119

120 3.2. podcilj: SLAVONSKO-SRIJEMSKO PODOLSKO GOVEDO Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 35 (M 1.2.6) Uzgojni program za podolsko govedo AP 36 (M 3,4) Program posudbe i darivanja podolskog goveda Suzbiti širenje alohtonih vrsta uzgojnim programom slavonskosrijemskog podolskog goveda Proširiti uzgojni program slavonskosrijemskog podolskog goveda na lokalno stanovništvo 1. Provoditi svakodnevnu brigu i ishranu goveda 2. Provoditi aktivnosti selekcijskog uzgoja (markiranje) 3. Provoditi godišnje zakonom obvezno cijepljenje goveda 1. Izraditi program posudbe i darivanja slavonskosrijemskog podolskog goveda lokalnom stanovništvu 2. Provoditi program posudbe i darivanja na terenu 4x godišnje godine JUPPLP Nadležna veterinarska služba Novska Hrvatski stočarski centar Hrvatski Selekcijski savez godine JUPPLP Hrvatski stočarski centar , ,00 120

121 3.3. podcilj: SIMENTALSKO GOVEDO Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 37 (M 3,4) Simentalsk o govedo Utvrditi brojno stanje simentalskog goveda na slobodnoj ispaši 1. Svake godine u kolovozu pratiti brojno stanje simentalskog goveda na slobodnoj ispaši 2. Surađivati sa stočarskim udrugama godine JUPPLP Stočarske udruge , podcilj: HRVATSKI POSAVAC 3.5. podcilj: HRVATSKI HLADNOKRVNJAK Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 38 (M 2) Košnja pašnjaka AP 39 (M 3) Praćenje brojnog stanja konja Omogućiti konjima nesmetani boravak na pašnjaku Utvrditi dinamiku povećanja /smanjenja broja konja na pašnjacima 1. Kositi pašnjake zarasle invazivnom alohtonom vrstom čička (Xanthium sp) aktivnost koordinirati sa lokalnim stočarskim udrugama svake druge godine u srpnju/kolovozu 1. Jedanput godišnje pratiti brojno stanje konja na pašnjačkim površinama (prema vrsti, broju, pašnjaku i vlasniku) godine JUPPLP Stočarske udruge godine JUPPLP Stočarske udruge , ,00 121

122 4.1.3 Upravljanje krajobrazom 4. cilj upravljanja KRAJOBRAZNA POLITIKA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 40 (M 1,2,3) Kulturni krajobraz Definirati odrednice kulturnog krajobraza PPLP i utjecajnog područja 1. granicu kulturnog krajolika i valorizacijsku podjelu PPLP i tampon zone ugrađivati u sve prostorne planove općina i gradova koji teritorijalno ulaze u Park prirode i tampon zone Parka, u postupku izrade novog plana ili revizije postojećeg 2. Izraditi krajobrazni plan za kulturni krajolik Srednja Posavina s mjerama zaštite 3. Pokrenuti postupak proglašenja kulturnog krajolika Srednje Posavina kao zaštićenog kulturnog dobra godine JUPPLP Ministarstvo kulture DZZP MZOPU Sisačkomoslavačka županija ,00 122

123 5. cilj upravljanja MOZAIK STANIŠTA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 41 (M 2) Raznolikost staništa Očuvati raznolikost i prostorni raspored staništa poplavnog ekosustava 1. Sudjelovati u projektima poticanja korištenja livada, pašnjaka i malih poljoprivrednih parcela kao dijela sustava tradicionalnog korištenja zemlje 2. Izraditi kartu staništa sa prioritetima obnove najugroženijih područja sa prijedlogom mjera očuvanja PR godine JUPPLP ,00 6. cilj upravljanja ORGANIZACIJA PROSTORA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 42 (M 1,2,3,4) Organizacij a prostora Zadržati povijesnu (tradicionalnu) organizaciju prostora 1. Sudjelovati u izradama, izmjenama i dopunama prostornih planova u cilju očuvanja tradicionalne namjene prostora i unošenje adekvatnih prilagodbi današnjih potreba u tradicionalno krajobrazno obilježje godine JUPPLP OIKON DZZP ,00 123

124 8. cilj upravljanja TRADICIJSKE POLJOPRIVREDNE KULTURE Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 43 (M 1) Tradicijske poljoprivre dne kulture Istražiti vrste i tehnologiju proizvodnje tradicijskih poljoprivrednih kultura 1. Izraditi popis kazivača u naseljima LP 2. Izraditi upitnik 3. Provesti terensko istraživanje 4. Istražiti izvore i literaturu 5. Izraditi brošuru sa popisom tradicijskih kultura 6. Tiskati brošuru (najmanje 100 kom) godina JUPPLP Poljoprivred ni fakultet Zavod za etnologiju ,00 9. cilj upravljanja OBALNI POJAS RIJEKE SAVE Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 44 (M 1,2) Krajobrazn o uređenje rijeke Save Sačuvati tradicionalnoambijentalnu vizuru rijeke Save 1. Snimiti postojeće stanje lijeve i desne obale rijeke Save 2. Izraditi prijedlog (plan) krajobraznog uređenja godine JUPPLP OIKON MK Poljoprivred ni fakultet Zagreb ,00 124

125 4.1.4 Upravljanje kulturnom baštinom 11. cilj upravljanja NASELJA podcilj: TRADICIJSKI AMBIJENT Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 45 (M8) Drvene tradicijske ograde AP 46 (M1) Parkovno zelenilo AP 47 (M1,2) Tradicijski vrt Izraditi katalog tradicijskih ograda Dobiti podatke o vrstama parkovnog zelenila i korištenju u prostoru Uspostaviti model tradicijskog vrta 1. Evidentirati postojeće arhaične oblike ograda 2. Istražiti literaturu 3. Izraditi katalog ograda sa detaljnim nacrtima (dimenzije, opis tehnologije, detalji) 4. Tiskati brošuru (najmanje 500 kom) 1. Uspostaviti suradnju sa Odjelom za krajobrazno uređenje pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu 2. Organizirati interdisciplinarnu radionicu o krajobraznom uređenju na području Parka 3. Aktivirati studente u istraživanje i obradi terena, usmjeravati stručne radove prema potrebi tema iz Plana 1. Organizirati interdisciplinarnu radionicu o krajobraznom uređenju na području Parka 2. Evidentirati postojeće očuvane tradicijske vrtove 3. Istražiti vrste na terenu i prema literaturi 4. Izraditi katalog vrsta i rješenja 5. Tiskati brošuru (najmanje 500 kom) godine JUPPLP MK godine JUPPLP MK Agronomski fakultet godine JUPPLP MK Agronomski fakultet , , ,00 125

126 11.2. podcilj: ZGRADE JAVNE NAMJENE I TRADICIJSKA OBILJEŽJA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 48 (M4) Društveni dom u Mužilovčic i AP 49 (M3) Sabirnice mlijeka Ambijentalno urediti centar naselja Izraditi plan tipskih sabirnica mlijeka koje će se izgledom uklopiti u ambijent sela 1. Izraditi idejno rješenje okoliša društvenog doma u Mužilovčici za funkciju potrebe lokalnog stanovništva i posjetitelja PPLP 1. Izraditi arhitektonski projekt tipskih sabirnica mlijeka 1. godina JUPPLP Mjesni odbor Grad Sisak Projektantsk o poduzeće 7. godina JUPPLP Projektantsk a tvrtka , , podcilj: KONZERVATORSKI PLAN Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 50 (M1) Konzervato rski plan za Čigoć i Krapje Sačuvati i revitalizirati selo prema stručnoj podlozi 1. Terensko istraživanje i obrada podataka 2. Izraditi konzervatorski plan za Čigoć 3. Izraditi konzervatorski plan za Krapje godine MK SMŽ, Zavod za prostorno uređenje ,00 126

127 12. cilj upravljanja TRADICIJSKO GRADITELJSTVO Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 51 (M8) Nadzor graditeljske baštine Kontrolirati područje od nedozvoljenih radnji 1. Organizirati periodične (2x godišnje) radionicu za nadzornu službu u cilju upoznavanja problematike očuvanja i zaštite graditeljske baštine, provedbe zaštite na terenu godine JUPPLP MK , podcilj: DRVENA POSAVSKA KUĆA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 52 (M7) Program financiranja obnove Definirati kriterije i usuglasiti ih sa ostalim ministarstvima koja subvencioniraju programe obnove 1. Formirati radnu grupu 2. Izraditi program sa kriterijima, definirati opseg potrebne dokumentacije 3. Praćenje rezultata obnove 4. Sastanci radne grupe 1x godišnje sa podnošenjem izvješća o obnovi u protekloj godini godine JUPPLP MK MT MPRRR MRRŠVG SMŽ ,00 127

128 AP 53 (M8) Drvene kuće Dokumentiranje i praćenje stanja drvenih kuća u 14 naselja PPLP i utjecajnoj zoni 1. Provesti reambulaciju stanja drvenih kuća i napraviti usporedbu prema stanju iz godine u naseljima PPLP 2. Formirati dosje svake kuće, (dokumentacija, fotografije) za kuće u naseljima PPLP 3. Detaljno dokumentiranje vanjske stolarije prozora i vrata (fotografija, dimenzije) za naselja PPLP 4. Izraditi katalog vanjske stolarije 5. Dokumentirati drvene kuće u tampon zoni prema utvrđenom upitniku godine JUPPLP MK, Konzervator ski odjel Zagreb Konzervator ski odjel Sisak , podcilj: GOSPODARSKE ZGRADE NA OKUĆNICI Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 54 (M1,2,6) Inventariza cija i vrednovanj e svih gospodarsk ih zgrada u PPLP Utvrditi početno stanje i zastupljenost 1. Oformiti radnu grupu 2. Izraditi terenske obrasce i pripremne dokumente 3. Terenski rad, inventarizacija, fotodokumentiranje, izrada skica 4. Obrada podataka, izrade baze podataka 5. Izraditi upute za obnovu i prenamjenu gospodarskih zgrada godine JUPPLP MK ,00 128

129 12.3. podcilj: TRADICIJSKI GRAĐEVINSKI MATERIJAL Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 55 (M2) Drvo - hrastovina Rehabilitirati uporabu drveta u novoj gradnji 1. Organizirati sastanke s temom gradnje u drvu, sa svim dionicima procesa (šumarstvo, prerađivači drveta, predstavnike HGK, graditeljstvo, korisnici, zaštita prirodne i kulturne baštine) 2. Izraditi zaključke za unaprjeđenje stanja sa prijedlogom izmjena Zakona 5. godina JUPPLP MK Komora arhitekata i graditelja , podcilj: EDUKACIJA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 56 (M1,2,3,4,5 ) Edukativne radionice Educirati sve dionike uključene u proces obnove tradicijskog graditeljstva 1. Organizirati radionicu s vlasnicima drvenih kuća i izvođačima radova 2. Organizirati radionicu s projektantima i lokalnom administracijom 3. Organizirati radionicu za stručni kadar 4. Izraditi zaključke svih radionica za unaprjeđenje procesa Napomena. Radionice održavati jedanput godišnje godine MK JUPPLP Komora arhitekata i graditelja MZOGPU ,00 129

130 13. cilj upravljanja KULTURNA BAŠTINA UZ VODU podcilj: PLOVILA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 57 (M1) Drveni čamci Izraditi popis majstora za izradu drvenih čamaca i zabilježiti tehnologiju izrade 1. Terensko istraživanje, dokumentiranje 2. Obrada podataka 3. Izrada izvješća i baze podataka 4. Izrada dokumentarnog filma u svrhu prezentacije 7. godina JUPPLP Muzej Moslavine Gradski muzej Sisak MK , podcilj: MLINOVI NA VODI Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 58 (M1,2) Mlin na kompama Rekonstruirati autentični mlin na Savi i staviti ga u izvornu funkciju i interpretaciju 1. Istražiti lokalitet za postavu mlina i ishoditi suglasnost od nadležnih službi (Lučka uprava, Hrvatske vode) Napomena: 1. aktivnost provesti odmah zbog dobivanja ulaznih podataka 2. Istražiti literaturu i izvore 3. Izraditi studiju idejnog rješenja 4. Izraditi izvedbeni projekt 5. Izvedba radova godina JUPPLP Hrvatske vode MK, MT Brodarski Institut Lučka uprava Lokalni majstori ,00 130

131 13.4. podcilj: PRISTANIŠTA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 59 (M 1) Pristanište za brodove Omogućiti turističkim brodovima i manjim plovilima ulaz u Park 1. Provesti potrebna istraživanja za odabir lokaliteta (prijedlog lokacija Krapje, Jasenovac, Kratečko) 2. Istražiti povijesni izgle 3. Izraditi izvedbeni projekt 4. Izvedba radova godine JUPPLP MK Lučka uprava Hrvatske vode , cilj upravljanja POVIJESNO RAZDOBLJE VOJNE GRANICE Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 60 (M1,2,3) Vojna granica Istražiti lokalne povijesne okolnosti i kulturni identitet iz povijesnog razdoblja Vojne granice 1. Formirati istraživačku radnu grupu 2. Odabir ciljanih tema za istraživanje 3. Organizirati stručne skupove 4. Publicirati radove Napomena: Odabrane teme za istraživanje moraju biti u funkciji prezentacije i interpretacije godine JUPPLP Hrvatski institut za povijest Muzej Moslavine Gradski muzej Sisak Hrvatski državni arhiv Institut Ivo Pilar ,00 131

132 15. cilj upravljanja POKRETNA BAŠTINA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 61 (M2) Etnografsk e zbirke Osigurati adekvatnu prezentaciju zaštićenih etnografskih zbirki 1. Formirati radnu grupu za izradu elaborata 2. Izraditi elaborate o stanju, fizičkoj zaštiti eksponata i načinu prezentacije zaštićenih etnografskih zbirki: Etno-zbirka obitelji Sučić u Čigoću, etno-zbirka obitelji Ravlić u Mužilovčici i etno-zbrika obitelji Palaić u Krapju 4. godina JUPPLP MK Muzejski dokumentaci jski centar (MDC) Muzej Moslavine, Gradski muzej Sisak , cilj upravljanja NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 62 (M2,3) Tradicijsko ribarstvo Izraditi stalni postav tradicijskog ribolovnog alata u sustavu posjećivanja 1. U suradnji sa ribolovnim udrugama postaviti stalnu izložbu tradicijskog ribolovnog alata i edukativnih tabli na lokaciji stara Lonja (Osekovo) i u selu Lonja godine JUPPLP MK Muzej Moslavine Ribolovne udruge ,00 132

133 AP 63 (M1,2) Kovački zanat AP 64 (M 1,2) Tkanje Obnoviti kovački zanat Omogućiti prenošenje umijeća tkanja na mlađe naraštaje 1. Evidentirati današnje stanje znanja i umijeća 2. Izraditi projekt kovačnice 3. Sakupiti kovački alat 4. Izvesti zgradu kovačnice uz kuću Krapje br Napraviti popis osoba koje se danas još bave tkanjem i bile bi voljne prenijeti znanje 2. Organizirati edukativnu radionicu za lokalno stanovništvo godine JUPPLP MK Muzej Moslavine Gradski muzej Sisak Projektantsk a kuća 7.. godina JUPPLP MK Udruge žena sa područja PPLP , ,00 133

134 4.1.5 Unaprijeđenje integriranog pristupa upravljanja 17. cilj upravljanja SURADNJA SA KORISNICIMA PROSTORA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 65 (M 1,2,5) Sastanci sa korisnicima AP 66 (M6) Koncesijsk a odobrenja Integrirati (ugraditi) načela zaštite prirode u upravljanje resursima Definirati pravila za koncesijska odobrenja sukladno Zakonu o zaštiti prirode 1. Održavanje sastanaka suradničkog vijeća za Srednju Posavinu 2x godišnje 2. Održavanje sastanaka Suradničkog vijeća PPLP 1x godišnje 3. Održavanje sastanaka radnih grupa (za poljoprivredu i stočarstvo, vode, turizam, za kulturu, šume, ribolov, lov), 2 puta godišnje 4. Sudjelovati na svim sastancima i redovnim godišnjim skupštinama lokalnih udruga stočara, lovaca, ribolovaca, dobrovoljnih vatrogasnih društava, mjesnih odbora i kulturnoumjetničkih društava 1. Izraditi programe za svaku vrstu koncesijskih odobrenja kojima se stječe pravo gospodarskog korištenja prirodnih dobara ili gospodarska djelatnost na području PP godine JUPPLP Članovi suradničkih vijeća Udruge DVD Mjesni odbori ,00 1. godina JUPPLP 2.000,00 134

135 18. cilj upravljanja: EDUKACIJA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 67 (M 1,2,3) Edukacija korisnika Upoznati korisnike sa prirodnim i kulturnim vrijednostima Parka 1. Izraditi Program edukacije o kulturnim i prirodnim vrijednostima Parka prirode Lonjsko polje za sve korisnike prostora 2. Provoditi program edukacije korisnika prostora 1 puta godišnje za svaku grupu posebno (turistički djelatnici, turističke agencije, lokalno stanovništvo, stočari i poljoprivrednici, vode, šume, ceste) Uporaba pesticida i gnojiva u poljoprivredi Važnost tradicijskih proizvoda i njihova valorizacija Razvoj proizvodnje tradicijskih proizvoda i poticanje od strane države 3. Organizacija marketinga i prodaja tradicijskih specijaliteta 4. Provoditi program edukacije o kulturnim i prirodnim vrijednostima Parka prirode Lonjsko polje po osnovnim i srednjim školama u gradovima i općinama koje teritorijalno pripadaju PPLP (3 predavanja godišnje u zimskom periodu) godine JUPPLP Članovi suradničkih vijeća ,00 135

136 AP 68 (M 5,6) Volonteri u Parku AP 69 (M7) Edukacija mladih nadzornika Osigurati volonterima veća saznanja o prirodnim i kulturnim vrijednostima Obučiti 10 djece sa područja Parka za mladog nadzornika 1. Izraditi program za volontere 2. Obučiti osoblje za provedbu programa za volontere 3. Provoditi program za volontere 1. Jedanput godišnje organizirati i provesti desetodnevni tečaj za mlade nadzornike (za djecu sa područja Parka) 2. Svake druge godine organizirati napredni tečaj za mlade nadzornike koji su prošli osnovnu obuku za mladog nadzornika godine JUPPLP , godine JUPPLP , cilj upravljanja: ODNOSI S JAVNOŠĆU Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 70 (M 1,2,3,4) Obavješćiv anje javnosti Putem medija informirati javnost o aktivnostima u Parku 1. Ažuriranje web stranice sa novostima 2. 1 puta mjesečno informirati lokalno stanovništvo o događanjima u parku putem info tabli u naseljima PPLP 3. Pozivanje novinara tiska, radija i televizije na događanja u Parku 4. Slanje izvješća o događanjima u međunarodne organizacije za zaštitu prirodne i kult. baštine godine JUPPLP ,00 136

137 AP 71 (M5) Sudjelovanj e javnosti AP 72 (M6) Manifestaci je Osigurati protok informacija korisnicilokalno stanovništvo Uprava parka Sudjelovanjem na manifestacijama promovirati prirodne i kulturne vrijednosti PPLP i potaknuti javnost na probleme u zaštiti prirode 1. Postaviti sandučić za pitanja i primjedbe te u zgradi Uprave Parka i info centru u Čigoću (te u budućim novoizgrađenim centrima) 1. u veljači sudjelovati organizaciji Dana vlažnih staništa 2. ožujak organizirati provedbu združene vatrogasne vježbe Plamen Lonjski 3. ožujak obilježiti Dan Parka prirode 4. svibanj organizirati biciklijadu Lonja Bike Tour 5. svibanj organizirati obilježavanje Dana biološke raznolikosti 6. lipanj sudjelovati na manifestaciji Duhovi u Lonji 7. lipanj sudjelovati u organizaciji Repušnički susreti 8. lipanj organizirati provedbu proslave Dana europskog sela roda 9. srpanj sudjelovati na konjogojskoj izložbi u Sunji 10. kolovoz sudjelovati na manifestaciji Dani Donje Posavine u Kratečkom 11. rujan susreti na rijeci Lonji 12. rujan obilježiti Dan europske baštine i sela Krapje 13. listopad obilježiti Dane promatranja ptica godine JUPPLP 5.000, godine JUPPLP MPRRR Mediji Mjesni odbori u PPLP Općine i gradovi Turističke zajednice Matica Hrvatska Ribolovne udruge Stočarske udruge ,00 137

138 20. cilj upravljanja INSTITUCIONALNO JAČANJE Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 73 (M 1,2,3,4,5) Jačanje kapaciteta ustanove i osposobljav anje djelatnika AP 74 (M5,6) Tehnička opremljeno st Podići razinu i kvalitetu upravljačkih sposobnosti, radnih aktivnosti, znanja i vještina svih djelatnika u Parku Nabaviti opremu za rad 1. Prema Godišnjem programu rada povećati broj djelatnika za 1, prema prijedlogu mjera 1, 2, 3,4 2. Sudjelovati na seminarima za stručno osposobljavanje i osposobljavanje u provedbi praćenja stanja 3. Sudjelovati u edukaciji za obuku u GIS-u 1. Nabavljati opremu za tehničku osposobljenost djelatnika prema godišnjem programu rada (dalekozori, GPS uređaji, digitalni fotoaparati, mobilni uređaji, uređaji za noćno promatranje) 2. Nabava vozila prema godišnjem programu rada 3. Nabava HTZ opreme prema godišnjem programu rada 4. Nabava opreme za zaštitu od požara 5. Nabava sredstava za održavanje kuća, okućnica, vozila i ostale opreme godine JUPPLP Znanstvene i stručne institucije Međunarodn e organizacije , godine JUPPLP ,00 138

139 4.1.6 Upravljanje resursima 21. cilj upravljanja SUSTAV POSJEĆIVANJA podcilj UPRAVLJANJE POSJETITELJIMA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 75 (M1) Promocija parka putem tiskovina Promovirati informacije o parku kroz tisak i distribuciju turističkih i informativnih materijala 1. izraditi plan dinamike tiska postojećih materijala: - informativne brošure o Parku - turističke karte - biciklistički vodič - edukativni listići (Bijela roda, Posavski konj, Vodozemci, Žličarka-ptica sa žlicom, Posavski konj, Krapje selo grad. Baštine) - bilteni - kalendari 2. tiskati materijal prema dinamici u planu 3. izraditi pripremu za nove tiskovne materijale (vodič za ptice, tematske brošure, vikend programi za posjetitelje, bed and breakfast programi, ribolovni programi) 4. tiskati nove tiskovne materijale 5. distribuirati tiskovni materijal godine JUPPLP TZ SMŽ HTZ ,00 139

140 AP 76 (M1,2) Promocija parka putem elektronički h medija AP 77 (M 2) Posavina - magnetna kartica AP 78 (M5) Prihvatni kapacitet broja posjetitelja u Parku Povećati dostupnost informacija Organizirati jednostavan i efikasan sustav naplaćivanja korištenja turističkih sadržaja u PPLP Utvrditi gornju granicu mogućeg prihvata posjetitelja 1. Stalno ažuriranje web stranice 2. unprjeđivanje web stranice Parka 3. Uvesti internet-booking najava posjetitelja i grupa Parku 1. Organizirati edukativni izlet u Austriju, NP Neusiedler See za članove Suradničkog vijeća i turističke djelatnike u regiji 2. Organizirati 2 radionice i utemeljiti sustav magnetne kartice 3. Javni natječaj za izradu dizajna 4. Izrada dizajna 5. Utemeljiti sustav magnetne kartice 1. Izraditi Studiju ( carrying capacity utjecaja posjetitelja na prirodne i kulturne vrijednosti Parka koja će odrediti: - prihvatni kapacitet posjetitelja za pojedine lokalitete - indikatore praćenja - mogućnost integracije posjetitelja u živi sustav Parka godine JUPPLP , godine. JUPPLP Seoska turistička domaćinstva u PPLP TZ SMŽ MT godina JUPPLP MK PMF HŠ Institut društveni znanosti Ivo Pilar , ,00 140

141 AP 79 (M 7,8) Podizanje ekološke razine svijesti AP 80 (M 9) Vikend programi Povećati ekološke standarde u sustavu posjećivanja Poticati posjetitelje na višednevni boravak u Parku 1. Izraditi plan organiziranog kretanja posjetitelja u Parku na način (kočije, bicikli, splav, čamci) ili vozilima čiji ispušni plinovi imaju smanjen negativni utjecaj na prirodu 2. Izraditi i postaviti u prihvatne centre edukativne info table o otpadu, trajanju raspadanja i utjecaja na prirodu 3. Nabaviti i postaviti koševe za smeće kod glavnih prihvatnih centara i na mjestima većih frekvencija kretanja posjetitelja 1. Izraditi program uključivanja posjetitelja u događanja Parka 2. Izraditi Program za obiteljski vikend posjet 3. Izraditi Program za bed and breakfast posjetitelje 4. Izraditi vikend program za rekreativne ribolovce godine JUPPLP Grad Sisak Općina Jasenovac godine 2. godine 3.godine PPLP Seoska turistička domaćinstva u PPLP , ,00 AP 81 (M 10) Povezivanj e regija Proširenje turističke ponude u regiji 1. Uspostaviti prekograničnu suradnju uz rijeku Savu i Unu u okviru međunarodnog projekta Putovi prekogranične suradnje za održive turističke proizvode u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini godine PPLP SMŽ MT TZ Nadležne ustanove u pograničnom pojasu BiH ,00 141

142 21.2. podcilj: INTERPRETACIJA I EDUKACIJA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 82 (M1) Edukacija lokalnog stanovništv a Uključiti lokalno stanovništvo u interpretacij u Parka 1. Svake druge godine organizirati tečaj za novih 10 polaznika (lokalno stanovništvo) 2. Jedanput godišnje organizirati sastanak obučenih lokalnih vodiča, te ih upoznati sa novostima u interpretaciji Parka godine JUPPLP ,00 AP 83 (M3) Edukativni programi za posjetitelje Povećati broj edukativnih programa 1. Razviti nove edukativne programe za slijedeće teme: - nizinska poplavna šuma - poplava godine JUPPLP ,00 142

143 22. cilj upravljanja INFRASTRUKTURA podcilj: TURISTIČKA INFRASTRUKTURA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 84 (M1) Vidikovci (graničarski čardak) AP 85 (M2) Odmorišta AP 86 (M3) Poučna šumska staza Lipovljani Omogućiti posjetiteljim a promatranje prirodne i kulturne baštine Osigurati posjetiteljim a mjesta za odmor Podići razinu znanja o poplavnim šumama 1. Provesti javni natječaj za izgradnju vidikovaca 2. Otkupiti zemljišta ili ishoditi dozvole na kojima će se graditi vidikovci 3. Ishoditi ostale dozvole za gradnju vidikovaca 4. Izgraditi vidikovce za promatranje ptica i prirode na lokaciji: - Krapje, staza graničara, 1 kom - Mužilovčica, (polje), 1 kom 1. Ishoditi dozvole za gradnju izletišta 2. Provesti javni natječaj za izradu idejnog rješenja i troškovnika 3. Provesti javni natječaj za odabir najpovoljnijeg ponuđača za izvođenje radova na izgradnji izletišta (mjesto za piknik, drvena natkrivena mjesta sa stolovima, klupama i košem za smeće, te eventualno mjesto za roštilj) na lokaciji: Mužilovčica, Repušnica (Čeperlin), Mlaka 1. Provesti javni natječaj za odabir najpovoljnijeg ponuđača 2. Ishoditi dozvole i dopuštenja za gradnju staze 3. Izgraditi poučnu šumsku stazu sa edukativnim tablama u odjelu 54 a, GJ Josip Kozarac godine JUPPLP Hrvatske šume godine JUPPLP Grad Sisak Općina Popovača Grad Kutina godina JUPPLP Hrvatske šume , , ,00 143

144 AP 87 (M3) Edukativne table za čardake AP 88 (M4) Informativn o- edukativne table za prijamne centre AP 89 (M5) Prijamni centar Krapje br. 18 Podići nivo znanja o vrijednostim a ornitološkog rezervata Dati posjetitelju Informaciju o Parku Obnoviti drvenu kuću u Krapju br. 18 dati joj funkciju turističkog prijamnog centra 1. Izraditi idejno rješenje (tekst i slike) za dvojezične edukativne table za vidikovce (čardake) na lokaciji Stazi graničara i OR Rakita 2. Izraditi edukativne table 3. Postaviti edukativne table 1. Izraditi idejno rješenje za dvojezične info table u prihvatnim centrima putem kojih će se dati kvalitetna informacija o Krapje, Čigoć, Osekovo, Repušnica - Usmjeravanju posjetitelja po parku - Pravilima ponašanja - Označenim pješačkim i biciklističkim stazama - Važnim lokalitetima - Prirodnim i kulturnim vrijednostima 2. Izraditi informativno-edukativnih tabli za prihvatne centre: Krapje, Čigoć, Osekovo, Repušnica 3. Ugradnja informativno-edukativnih tabli 1. Provesti javni natječaj za odabir najpovoljnijeg izvođača na rekonstrukciji drvene kuće u Krapju br Izvesti radove na obnovi drvene kuće u Krapju br. 18 sa prenamjenom u info-centar, suvenirnicu, recepciju za prihvat gostiju i caffe-bar 3. Opremiti info centar godine JUPPLP KUM 1. godina 8. godina JUPPLP KUM godine JUPPLP MK Izvođač , , ,00 144

145 AP 90 (M7) Prijamni centar Čigoć br. 27 AP 91 (M8) Prijamni centar Osekovo AP 92 (M8) Prijamni centar Repušnica Obnoviti drvenu kuću u Čigoću br. 27 i preurediti je za prihvat posjetitelja Definirati mjesto i veličinu lokacije za gradnju eko kampa i prijamnog centra Izgraditi prijamni centar, ulaz Repušnica 1. Riješiti imovinsko-pravne odnose 2. Provesti javni natječaj za odabir najpovoljnijeg ponuđača za izradu projektne dokumentacije 3. Izraditi projektnu dokumentaciju za obnovu kuće 4. Provesti javni natječaj za odabir najpovoljnijeg izvođača na rekonstrukciji drvene kuće 5. Obnoviti drvenu kuću u Čigoću br Opremiti prihvatni centar 1. U dogovori sa lokalnim vlastima i predstavnicima GTZ definirati lokaciju za gradnju eko-kampa sukladno europskim propisima za eko-kampove 2. Izraditi svu potrebnu dokumentaciju za izgradnju eko-kampa i prijamnog centra 3. Ishoditi sve dozvole za gradnju i riješiti imovinskopravne poslove 1. U dogovoru sa lokalnim vlastima definirati lokaciju za gradnju 2. Riješiti imovinsko-pravne odnose 3. Provesti javni natječaj za odabir najpovoljnijeg ponuđača za izradu projektne dokumentacije 4. Izraditi projektnu dokumentaciju za izgradnju centra 5. Provesti javni natječaj za odabir najpovoljnijeg izvođača za izgradnju info-centra godine JUPPLP MK godine JUPPLP MK GTZ Općina Popovača godine JUPPLP MK Grad Kutina , , ,00 145

146 AP 93 (M9) Biciklističk o-pješačka staza na nasipu Izgraditi stazu na kruni savskog nasipa 1. Provesti javni natječaj za izradu projekta biciklističko-pješačke staze na nasipu rijeke Save od Košutarice do Siska 2. Izraditi projekt biciklističko-pješačke staze 3. Provesti javni natječaj za izgradnju biciklističko/pješačke staze na kruni Savskog nasipa na dionici od Jasenovca do Krapje 4. Izgraditi biciklističko/pješačke staze na kruni Savskog nasipa godine JUPPLP MZ SMŽ TZ SMŽ HTZ Hrvatske vode Hrvatske ceste Hrvatske šume Općine i gradovi , podcilj: OSTALA INFRASTRUKTURA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 94 (M1) Prometna i turistička signalizacij a Poboljšati nivo turističke infrastruktur ne ponude posjetiteljim a PPLP Izraditi i postaviti prometnu i turističku signalizaciju na auto-cesti, državnim i županijskim cestama godine JUPPLP SMŽ TZ SMŽ MT Hrvatske ceste ,00 146

147 AP 95 (M2) Biciklističk a signalizacij a AP 96 (M3,4) Parkirališta i sanitarni čvor AP 97 (M7) Dječja igrališta Omogućiti posjetiteljim a korištenje bicikl. Ruta bez vodiča Osigurati posjetiteljim a mjesto za parkiranje vozila Osigurati djeci mjesto za odmor i igru 1. Provesti javni natječaj za izradu projekta biciklističke signalizacije za 6 ruta kroz Lonjsko polje (Posavska, Lonjska, Sunjska, Moslavačka, Unska, Subocka) 2. Izraditi projekt biciklističke signalizacije 3. Provesti javni natječaj za izradu biciklističke signalizacije 4. Izrada i postava biciklističke signalizacije 1. Definirati mjesta za parkiranje u Čigoću, Krapju, Mužilovčici 2. Riješiti imovinsko-pravne odnose za definirane lokacije 3. Provesti javni natječaj za izradu projektne dokumentacije 4. Izraditi projektnu dokumentaciju 5. Provesti javni natječaj za izgradnju parkirališta u Čigoću, Mužilovčici, Krapju 6. Izgraditi parkirališta i sanitarne čvorove 1. Definirati mjesta za postavu opreme 2. Izraditi skice dječjih sprava u suradnji sa konzervatorima 3. Izraditi vrtnu opremu i sprave za igralište 4. Ugraditi opremu i sprave godine JUPPLP SMŽ TZ SMŽ MT Hrvatske ceste godine JUPPLP SMŽ TZ SMŽ MT Hrvatske ceste Grad Sisak Općina Jasenovac godine JUPPLP MK , , ,00 147

148 23. cilj upravljanja NADZOR SUSTAVA UPRAVLJANJA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 98 (M 1) Suradnja na terenu AP 99 (M2) Zaštita od požara Senzibilizirati ostale korisnike prostora za zaštitu prirode organiziranjem zajedničkih obilaska terena Osigurati stalnu provedbu mjera zaštite od požara 1. Organizirati obilaske terena sa građevinskom inspekcijom jedan puta godišnje 2. Organizirati i provesti obilaske terena sa djelatnicima policijskih uprava u vrijeme lovostaja 3. Organizirati terenski obilazak sa inspekcijom zaštite prirode 4 puta godišnje (2 puta županijska, 2 puta iz MK) 4. Organizirati sastanak sa inspektoratom zaštite od požara 1 puta godišnje 5. Organizirati sastanak sa inspektoratom za zaštitu na radu 1 puta godišnje 6. Organizirati terenski obilazak sa Konzervatorskom službom, 1x godišnje 1. Provoditi na terenu redovne aktivnosti zaštite od požara u mjesecima požarne opasnosti (od svibnja do listopada) 2. Osigurati redovan pregled i servis svih vatrogasnih aparata godine JUPPLP Predstavnici nadležnih inspekcijskih uprava , godine JUPPLP ,00 148

149 AP 100 (M4,5,6,7) Provedba aktivnosti nadzora i praćenja stanja AP 101 (M3) Održavanje imovine, opreme i infrastruktu re Nadzirati aktivnosti provedbe plana upravljanja Održavati svu opremu, vozila, kuće, okućnice, turističku infrastrukturu u povoljnom stanju za korištenje 1. Prema programu praćenja stanja i u suradnji sa Službom stručnih poslova sudjelovati u svim aktivnostima praćenja stanja i brojnosti vrsta i staništa 2. Provoditi nadzor posjetitelja (od ožujka do listopada) 3. Nadzirati utjecaj posjetitelja na određenom lokalitetu 4. Provoditi nadzor ribolovnih aktivnosti na terenu (kontrola dnevnih karata, ulova, tradicijskih alata) 5. Provoditi nadzor lovnih aktivnosti 6. Provoditi nadzor gospodarskih aktivnosti u šumi 7. Provoditi nadzor vodnogospodarskih aktivnosti izgradnje, sanacije i održavanja vodnogospodarskih objekata 8. Sudjelovati u provedbi obilježavanja drveća prema uvjetima zaštite prirode 1. Provoditi tekuće poslove osiguranja, tehničke ispravnosti i registracije voznog i plovnog parka 2. Provoditi popravke tekućih kvarova na objektima sjedišta ustanove, info- centara i biološke stanice 3. Održavati okućnice košnjom trave i rezidbom grmlja i drveća prema potrebi 4. Održavati pješačke staze i sve info table i infrastrukturne elemente na stazama godine JUPPLP , godine JUPPLP ,00 149

150 24. cilj upravljanja: TRADICIONALNA POLJOPRIVREDA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 102 (M1) Agrookolišne mjere AP 103 (M 6) Tradicijski proizvodi PPLP Očuvati biološku raznolikost provedbom mjera agrookolišne politike Izraditi projekt Komercijalizac ija i distribucija tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda PPLP Lonjskog polja 1. Poganovo polje (400 ha) košnja 50% površine i praćenje stanja 2. Orlinci (50 ha) košnja, praćenje stanja 3. Jasenovac, spomen područje (100) košnja, praćenje stanja 4. OR Rakita (460) košnja, praćenje stanja 1. realizirati pilot projekte komercijalizacije odabranih proizvoda pod zajedničkom tržnom markom proizvodi LP 2. ustrojiti tvrtku za marketing i menadžment proizvoda LP godine JUPPLP Ministarstvo poljoprivred e, ribarstva i ruralnog razvoja godine JUPPLP Ministarstvo poljoprivred e, ribarstva i ruralnog razvoja , , cilj upravljanja: ŠUMARSTVO Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) Napomena: Provoditi aktivnosti iz akcijskog plana 17 Poplavne nizinske šume 150

151 26. cilj upravljanja: VODNO GOSPODARSTVO Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 104 (M2,3,4,5, 11) Vodno gospodarst vo Osigurati što prirodnije gospodarenje vodama i sustavom za obranu od poplave 1. U suradnji sa Hrvatskim vodama i Upravnim odjelom za zaštitu okoliša Sisačko-moslavačke županije izraditi program praćenja voda (kvaliteta i vodostaji) na području Parka prirode Lonjsko polje i buffer zone (EA Monitoring) 2. Provoditi program praćenja i prikupljanja podataka potrebnih za analizu stanja 3. Zalagati se za uvođenje pročišćivala otpadnih voda za lokalitete gdje nepročišćene vode ulaze u pritoke rijeke Save 4. Aktivno sudjelovati u procesu procjene studija utjecaja na okoliš za vodno-gospodarske radove i ojačati načela zaštite vlažnih staništa 5. Sudjelovati u krajobraznom oblikovanju pozajmišta zemljanog materijala 1. godine godine JUPPLP MRRŠVG Hrvatske ceste ,00 151

152 27. cilj upravljanja: RIBOLOV Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 105 (M2,3) Ribolov Osigurati ribolovne aktivnosti prema Pravilniku o unutarnjem redu 1. Izdavati koncesije za sportski i tradicijski ribolov sukladno Pravilniku o unutarnjem redu i Programu za izdavanje koncesijskih odobrenja 2. Prodavati dnevne karte za sportski ribolov 3. Postaviti table za dozvoljeni ribolov na svim lokacijama gdje je ribolov dozvoljen 4. Osigurati kontrolu svih ribolovnih aktivnosti na terenu godine JUPPLP Lokalno stanovništvo MPRRR Ribolovne udruge , cilj upravljanja: LOV Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 106 (M4) Lovna pernata divljač Zadržati zabranu lova na pernatu divljač u Parku prirode 1. U suradnji sa Upravom za lovstvo provoditi praćenje brojnog stanja lovne pernate divljači na području Parka 2. Uspostaviti sustav dostave podataka o lovnim aktivnostima i uskladiti ga sa aktivnostima u sustavu posjećivanja godine godine JUPPLP MRRŠVG MK HAZU, Zavod za ornitologiju Lovačke udruge ,00 152

153 29. cilj upravljanja: EKSPLOATACIJA PLINA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 107 (M1,2,3) Plinsko polje Vrbak Osigurati provedbu mjera zaštite iz Studije o utjecaju na okoliš za eksploatacijsko polje Vrbak 1. Provoditi praćenje stanja za vrijeme eksploatacije plinskog polja te u vrijeme zatvaranja eksploatacijskog polja 2. Sudjelovati u izradi idejnog projekta i izgradnji promatračnice za ptice (čardak) i edukativnih tabli godine JUPPLP INA Naftaplin Ministarstvo kulture ,00 (Ina) 30. cilj upravljanja: IZVORIŠTA PITKE VODE Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 108 (M1,2) Promatračn ica za ptice Osigurati izgradnju promatračnice za ptice u Osekovo polju 1. Provoditi praćenje stanja za vrijeme izgradnje regionalnog vodovoda sa naglaskom na kontrolu poštivanja uvjeta zaštite prirode 2. Sudjelovati u izradi idejnog projekta, izgradnji promatračnice za ptice (čardak) i edukativnih tabli godine JUPPLP Hrvatske vode Ministarstvo kulture ,00 153

154 31. cilj upravljanja: ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA I PRAĆENJE STANJA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 109 (M1) Alohtone vrste AP 110 (M1) Gljive Lonjskog polja AP 111 (M3) Karta staništa za OR Krapje đol Utvrditi prisutnost alohtonih vrsta, dinamiku širenja i mjere zaštite Istražiti gljive u PPLP Kartirati staništa OR Krapje đol 1. Sklopiti ugovor za provedbu znanstvenog istraživanja 2. Provesti znanstveno istraživanje Prisutnost alohtonih vrsta, dinamika širenja i mjere zaštite 1. Sklopiti ugovor za provedbu znanstvenog istraživanja 2. Provesti znanstveno istraživanje Inventarizacija gljiva u PPLP 1. Nakon proglašenja novih granica OR Krapje Đol, izraditi kartu staništa u mjerilu 1: godine JUPPLP DZZP MK Sveučilište u Zagrebu godine JUPPLP DZZP MK Sveučilište u Zagrebu godine JUPPLP OIKON PMF DZZP , , ,00 154

155 AP 112 (M5) Praćenje stanja AP 113 (M 2) Ihtiološka studija AP 114 (M 4) Socioekonomska studija naselja PPLP Pratiti cjelokupno stanje u prostoru Utvrditi stanje ihtio-faune Utvrditi promjene demografske slike sela PPLP 1. Sve aktivnosti praćenja stanja na području Parka proširiti na Srednju Posavinu, te u suradnji sa Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima SMŽ i BPŽ prikupljati podatke za buffer zonu, obrađivati podatke posebno za Park, posebno za buffer, te za cijelu Srednju Posavinu 1. Izraditi ihtiološku studiju 2. Izraditi atlas riba Parka prirode Lonjsko polje (sa naznakom za autohtone i alohtone vrste) 1. Izraditi novu socio-ekonomsku studiju naselja PPLP godine JUPPLP DZZP Relevantne znanstvene institucije Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostim a SMŽ i BPŽ 4.-6.godina JUPPLP DZZP PMF godina JUPPLP Institut Ivo Pilar , , ,00 155

156 32. cilj upravljanja: MEĐUNARODNA SURADNJA Akcijski plan Cilj akcijskog plana Aktivnosti Vremenski okvir Nositelji aktivnosti Proračun (kn) AP 115 (M1,2,3,4,5,6,7) Međunarod na suradnja Unaprijediti i podići razinu znanja i svijesti o biološkoj, krajobraznoj i kulturnoj baštini, te upravljanje dobrom 1. Sudjelovati na interdisciplinarnim programima obuke za provođenje krajobrazne politike, zaštite i planiranja krajobraza 2. Sudjelovati na radionicama o upravljanju NATURA 2000 područjima 3. Sudjelovati na radionicama za upravljanje Ramsarskim područjima i područjima pod zaštitom UNESCO-a 4. Sudjelovati na radionicama za upravljanje područjima pod zaštitom UNESCO-a 5. Svakih 6 godina izvještavati Ramsarsku konvenciju o stanju u prostoru godine JUPPLP MK DZZP ,00 156

157 4.2 Financijski i vremenski okvir akcijskih planova U tablicama 9. i 10. prikazana je procjena financijskih troškova akcijskih planova za slijedećih 10 godina što u prosjeku iznosi oko ,00 kn godišnje. U procjenu navedenih troškova nisu uračunati tekući troškovi zaposlenih, materijalni troškovi i troškovi za nabavu nefinancijske imovine. S obzirom da se temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05) osiguravaju sredstva za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti od međunarodnog i nacionalnog značaja u proračunu RH, Ustanova planira provedbu akcijskih planova osigurati temeljem godišnjih programa rada iz slijedećih izvora: Državni proračun Republike Hrvtaske, 60% Financijska sredstva fondova EU i ostalih međunarodnih fondova, 30% Vlastita sredstva, 5% Donacije i sponzorstva domaćih tvrtki, 5% Iz tablica je također vidljiv vremenski okvir planiranih aktivnosti. Većina ciljeva ne može se ostvariti u jednoj godini, jer su oni dugoročni. Pažljivom pripemom godišnjih planova razrađivati će se aktivnosti za postizanje željenih ciljeva, a kroz godišnja izvješća biti će moguće pratiti provedbu Plana. 157

158 Red.br. Akcijski plan Ukupno AP godina godina godina godina godina godina godina godina godina godina 1 Inventarizacija riječnih ,00 rukavaca 2 Riječni rukavac Tišina ,00 u Čigoću 3 Riječni rukavac Suvoj ,00 4 Riječni rukavci Puska ,00 5 OR Krapje Đol ,00 6 OR Rakita ,00 7 Materijal grabe ,00 8 Ribnjaci ,00 9 Stari rok rijeke Lonje ,00 10 Maloparcelirane ,00 poljoprivredne površine 11 Travnjaci ,00 12 Obnova Poganovog ,00 polja 13 Pašnjak Orlinci ,00 14 Agro-okolišne mjere ,00 15 Poplavne nizinske ,00 šume 16 Program ,00 inventarizacije 17 Program praćenja ,00 18 Žličarka ,00 (Platalea leucorodia) 19 Bijela roda ,00 (Ciconia ciconia) 20 Kosac (Crex crex ,00 158

159 21 Orao štekavac ,00 (Healliatus albicilla 22 Crna roda (Ciconia ,00 nigra) 23 Patka njorka (Aythya ,00 nyroca) 24 Zimsko prebrojavanje ,00 ptica 25 Zaštita populacije ,00 šišmiša 26 Čagalj (Canis aureus) ,00 27 Dabar (Castor fiber) ,00 28 Vidra (Lutra lutra) ,00 29 Program ,00 inventarizacije beskralježnjaka 30 Jelenak ,00 (Lucanus cervus) 31 Zaštita autohtonog ,00 ribljeg fonda 32 Proizvodnja žitarica i ,00 sijena 33 Uzgojni program za ,00 turopoljsku svinju 34 Žirenje i šumska ,00 ispaša svinja 35 Uzgojni program za ,00 podolsko govedo 36 Program posudbe i ,00 darivanja podolskog goveda 37 Simentalsko govedo ,00 159

160 38 Košnja pašnjaka ,00 39 Praćenje brojnog ,00 stanja konja PRIRODA UKUPNO: ,00 40 Kulturni krajobraz ,00 41 Raznolikost staništa ,00 42 Organizacija prostora ,00 43 Tradicijske ,00 poljoprivredne kulture 44 Krajobrazno uređenje ,00 rijeke Save KRAJOBRAZ ,00 UKUPNO: 45 Drvene tradicijske ,00 ograde 46 Parkovno zelenilo ,00 47 Tradicijski vrt ,00 48 Društveni dom u ,00 Mužilovčici 49 Sabirnice mlijeka ,00 50 Konzervatorski plan za ,00 Čigoć i Krapje 51 Nadzor graditeljske ,00 baštine 52 Program financiranja ,00 obnove 53 Drvene kuće ,00 54 Inventarizacija i ,00 vrednovanje svih gospodarskih zgrada u PPLP 55 Drvo - hrastovina ,00 160

161 56 Edukativne radionice ,00 57 Drveni čamci ,00 58 Mlin na kompama 500,000,00 59 Pristanište za brodove ,00 60 Vojna granica ,00 61 Etnografske zbirke ,00 62 Tradicijsko ribarstvo ,00 63 Kovački zanat ,00 64 Tkanje ,00 KULTURA ,00 UKUPNO: 65 Sastanci s korisnicima ,00 66 Koncesijska odobrenja 2.000,00 67 Edukacija korisnika ,00 68 Volonteri u Parku ,00 69 Edukacija mladih ,00 nadzornika 70 Obavješćivanje ,00 javnosti 71 Sudjelovanje javnosti 5.000,00 72 Manifestacije ,00 73 Jačanje kapaciteta ,00 ustanove i osposobljavanje djelatnika 74 Tehnička opremljenost ,00 INTEGRIRANO ,00 UPRAV. UKUPNO: 75 Promocija parka ,00 putem tiskovina 76 Promocija parka putem elektroničkih ,00 161

162 medija 77 Posavina-magnetne ,00 kartica 78 Prihvatni kapacitet ,00 broja posjetitelja u Parku 79 Podizanje ekološke ,00 razine svijesti 80 Vikend programi ,00 81 Povezivanje regija ,00 82 Edukacija lokalnog ,00 stanovništva 83 Edukativni programi ,00 84 Vidikovci ,00 85 Odmorišta ,00 86 Poučna šumska staza ,00 Lipovljani 87 Edukativne table za ,00 čardake 88 Informativnoedukativne ,00 table za prijamne centre 89 Prijamni centar Krapje ,00 br Prijamni centar Čigoć ,00 br Prijamni centar ,00 Osekovo 92 Prijamni centar ,00 Repušnica 93 Biciklističko-pješačka staza na nasipu ,00 162

163 94 Prometna i turistička ,00 signalizacija 95 Biciklistička ,00 signalizacija 96 Parkirališta i sanitarni ,00 čvorovi 97 Dječja igrališta ,00 98 Suradnja na terenu ,00 99 Zaštita od požara , Provedba aktivnosti ,00 nadzora i praćenja stanja 101 Održavanje imovine, ,00 opreme i infrastrukture 102 Agro-okolišne mjere , Tradicijski proizvodi ,00 PPLP 104 Vodno gospodarstvo , Ribolov , Lovna pernata divljač , Plinsko polje Vrbak , Promatračnica za ptice , Alohtone vrste , Gljive Lonjsko polja , Karta staništa za OR ,00 Krapje đol 112 Praćenje stanja , Ihtiološka studija , Socio-ekonomska ,00 studija naselja PPLP 115 Međunarodna suradnja ,00 RESURSI UKUPNO: ,00 163

164 Tablica 10. Pregled akcijskih planova prema financijskom i vremenskom aspektu Rekapitulacija troškova akcijskih planova Upravljanje prirodnom baštinom ,00 Upravljanje krajobrazom ,00 Upravljanje kulturnom baštinom ,00 Integrirano upravljanje ,00 Upravljanje resursima ,00 UKUPNO: ,00 Tablica 11. Rekapitulacija procjene troškova akcijskih planova 164

165 4.3 Praćenje stanja i prilagodljivo upravljanje Plan upravljanja za Park prirode Lonjsko polje biti će na snazi slijedećih 10 godina. Praćenje stanja ne podrazumijeva samo praćenje u smislu otkrivanja promjena staništa ili vrsta, nego i praćenje provedbe svih aktivnosti predviđenih Planom upravljanja. Podatci sakupljeni tijekom praćenja stanja biti će relevantni za usporedbu rezultata i procjenu postizanja željenih ciljeva, a glavni instrument za procjenu postignutih ciljeva biti će godišnja izvješća. S obzirom da je upravljanje tekući proces podložan promjenama, novim znanstvenim i stručnim spoznajama i informacijama, Zakon predviđa reviziju Plana upravljanja nakon 5 godina. Revizija može biti nastavak postojećeg stanja, promjena Plana ili izmjena Plana, a temelji se na principima prilagodljivog upravljanja. 165

166 5 PRILOZI 5.1 Prilog 1. Popis Zakona relevantnih za upravljanje Parkom prirode Lonjsko polje Strategije 1. Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) 2. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (iz 1997.godine) i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99) 3. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 81/99) 4. Razvojna strategija hrvatskog turizma (NN 113/93) Konvencije 5. Konvencija o europskim krajobrazima (Firenca 2000.) Objavljena je u NN-MU br. 12/02., stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 1. ožujka 2004., a taj je datum objavljen u NN-MU br. 11/ Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz 1972.) Republika Hrvatska stranka Konvencije na temelju notifikacije o sukcesiji od 8. listopada Stupila na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku: 8. listopada Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica, (Ramsar 1971.), Narodne novine Međunarodni ugovori 12/93, Republika Hrvatska stranka Konvencije na temelju notifikacije o sukcesiji od 8. listopada Stupila na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku: 8. listopada Konvencija ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti, (Rio de Janeiro 1992.),Narodne novine Međunarodni ugovori 6/96, Stupila na snagu: 29. prosinca 1993., Stupila na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku: 7. listopada Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES), (Washington 1973.), Narodne novine Međunarodni ugovori 12/99, Stupila na snagu: 1. srpnja 1975., Stupila na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku: 12. lipnja Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija 1979.), Narodne novine Međunarodni ugovori 6/00, Stupila na snagu: 1. lipnja Stupila na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku: 1. studenog Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonska konvencija 1979), Narodne novine Međunarodni ugovori 6/00, Stupila na snagu: 1. prosinca Stupila na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku: 1.listopada Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u okolišu (Aarhus, 1998), Konvencija nije potvrđena. 13. Konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba i Protokol u vezi sa zabranom izvoza kulturnih dobara s okupiranih teritorija, Narodne novine, Međunarodni ugovori, 12/93 i 6/ Konvencija Vijeća Europe o zaštiti arhitektonskog blaga Europe, Narodne novine, Međunarodni ugovori, 6/ Konvencija o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima, sklopljen u Rimu 24. lipnja 1995, Narodne novine, Međunarodni ugovori, 5/00, 6/ Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, Narodne novine, Međunarodni ugovori br. 5/05, 5/07 166

167 17. Konvencija o mjerama zabrane i sprečavanju nedozvoljenog uvoza, izvoza i prijenosu vlasništva kulturnih dobra, Narodne novine, Međunarodni ugovori, 12/93 Zakoni 18. Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05) 19. Zakon o proglašenju Parka prirode Lonjsko polje NN 11/ Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94, NN 128/99) 21. Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) 22. Zakon o šumama (NN 140/05) 23. Zakon o vodama (NN 107/95, NN 150/05) 24. Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (NN87/02) 25. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01) 26. Zakona o slatkovodnom ribarstvu (NN 106/01, NN7/03, NN 174/04, NN 10/05) 27. Zakon o lovstvu (NN 140/05) 28. Zakon o stočarstvu (NN 70/97, NN 36/98) 29. Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93) 30. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03, NN 157/03) 31. Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (NN 87/02) Pravilnici 32. Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama (NN 84/96, NN 79/02) 33. Pravilnik o zaštiti vodozemaca (Amphibia) (NN 80/99), (prestao važiti čl.2.) 34. Pravilnik o zaštiti kopnenih puževa (Gastropoda terrestria), (NN 29/99), (prestao važiti čl.2.) 35. Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06) 36. Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za održavanje stanišnih tipova (NN 7/06) 37. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (NN 89/07) 38. Pravilnik o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 74/03) 39. Pravilnik o registru kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 37/01) 40. Pravilnik o određivanju kulturnih predmeta koji se smatraju nacionalnim blagom država članica Europske unije (NN 38/04) 41. Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje vrijednosti pokretnina koje imaju kulturnu, umjetničku ili povijesnu vrijednost (NN 77/04) 42. Pravilnik o označavanju nepokretnih kulturnih dobara i objekata u kojima su smještene zbirke kulturnih dobara (NN 12/06) Uredbe 43. Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) 44. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 110/07) 45. Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 110/07) 46. Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša 167

168 5.2 Prilog 2. Staništa u Parku prirode Lonjsko polje NAZIV STANIŠTA NKS NATURA 2000 Stalne stajaćice A Stalne stajaćice/zajenice slobodno plivajućih leća A /A Povremene stajaćice A Povremeni vodotoci A Spori vodotoci A Spori vodotoci/ Slobodno plivajući flotantni i A / A.3.2. submerzni hidrofiti Kanali sa stalnim protokom A Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti/ Zakorijenjena vodenjarska vegetacija Lemnetea/Potamogetonetalia A.3.2./ A Natural eutrophic lakes with Magnopotamnion or Hydrocharition - type vegetation/ Water courses of plain to montane levels with the Ranunculion fluitantis and Callitricho- Batrachion Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti/ Zakorijenjena vodenjarska vegetacija/ Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi Lemnetea/Potamogetonetalia/ Phragmiti-Magno caricetea Tršćaci i rogozici, Phragmitetalia Tršćaci i rogozici/ Sastojine čivitnjače, Phragmitetalia/Amorpha fruticosa Visoki šaševi i šiljevi, Magnocaricetalia Visoki šaševi i šiljevi / Sastojine čivitnjače, Magnocaricetalia/ Amorpha fruticosa Niski šiljevi, Nanocyperion Periodički vlažne livade, Livada busike, Deschampsietum cespitosae Periodički vlažne livade, Livade busike/sastojine A.3.2./ A.3.3./ A.4.1. A A / D A A / D A C C / D vegetation Natural eutrophic lakes with Magnopotamnion or Hydrocharition - type vegetation/ Water courses of plain to montane levels with the Ranunculion fluitantis and Callitricho- Batrachion vegetation 168

169 čivitnjače, Deschampsietum cespitosae/ Amorpha fruticosa Zajednice s blijedom djetelinom, Livada rosulje i divljeg ječma, Agrostidi-Hordeetum secalini Zajednice s blijedom djetelinom, Livada rosulje i divljeg ječma/sastojine čevitnjače / Sastojine čivitnjače, Agrostio-Hordeetum secalini/amorpha fruticosa Umjereno vlažne livade, Livade grozdastog oviska i trave krestac, Bromo-Cynosuretum cristati Umjereno vlažne livade, Livade grozdastog oviska i trave krestac /Sastojine čivitnjače, Bromo- Cynosuretum cristati/amorpha fruticosa Umjereno vlažne livade/poplavne šume hrasta lužnjaka, Cynosurion/ Alno-Quercion roboris Mezofilne livade košanice Srednje Europe, Srednjeeuropske livade rane pahovke Arrhenatherethum elatioris Mezofilne livade košanice Srednje Europe/ Visoki šaševi i šiljevi, Arrhenatherion/Deschampsion/ Magnocaricion Mezofilne livade košanice Srednje Europe/ Sastojine čivitnjače, Arrhenatherion/Amorpha fruticosa Nitrofilni pašnjaci i livade-košanice nizinskog vegetacijskog pojasa, Agropyro-Rumicion crispi Nitrofilni pašnjaci i livade-košanice nizinskog vegetacijskog pojasa/ Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi, Agropyro-Rumicion crispi/ Phragmitetalia/Magnocaricetalia Nitrofilni pašnjaci i livade-košanice nizinskog vegetacijskog pojasa/ Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi/ Sastojine čivitnjače, Phragmitetalia/Magnocaricetalia/Amorpha fruticosa Nitrofilni pašnjaci i livade-košanice nizinskog vegetacijskog pojasa/ Visoki šaševi i šiljevi, Agropyro-Rumicion crispi/magnocaricetalia Nitrofilni pašnjaci i livade-košanice nizinskog vegetacijskog pojasa/ Visoki šaševi i šiljevi/ Sastojine čivitnjače, Agropyro-Rumicion crispi/magnocaricetalia/amorpha fruticosa Nitrofilni pašnjaci i livade-košanice nizinskog vegetacijskog pojasa/ Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva, Agropyro-Rumicion crispi s Prunetalia spinosae Nitrofilni pašnjaci i livade-košanice nizinskog vegetacijskog pojasa/ Sastojine čivitnjače, Agropyro-Rumicion crispi/amorpha fruticosa Nitrofilni pašnjaci i livade-košanice nizinskog vegetacijskog pojasa/ Poplavne šume vrba, Agropyro-Rumicion crispi/salicion albae C C / D C C / D C / E.2.2. C C / A C / D C C.2.4.1/ A.4.1. C.2.4.1/ A.4.1./ D C.2.4.1/ A C.2.4.1/ A / D C.2.4.1/ D C.2.4.1/ D C.2.4.1/ E

170 Nitrofilni pašnjaci i livade-košanice nizinskog vegetacijskog pojasa/zajednice ladoleža uz riječne tokove, Agropyro-Rumicion crispi/convolvuletalia sepium Poplavne šume vrba Salicion albae Soó 1930 Poplavne šume vrba/ Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi. Salicion albae Soo 1930/Phragmiti-Magnocaricetea Klika in Klika et Novak 1941 Poplavne šume vrba/ Nitrofilni pašnjaci i livadekošanice nizinskog vegetacijskog pojasa Salicion albae Soo 1930/ Agropyro-Rumicion crispi Nordh Poplavne šume vrba/ Sastojine čivitnjače Salicion albae Soo 1930/ Amorpha fruticosa Poplavne šume vrba/ Sastojine čivitnjače/ Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki Salicion albae Soo 1930/ Amorpha fruticosa/ Phragmiti-Magnocaricetea Klika in Klika et Novak 1941 Poplavne šume vrba/ Poplavne šume topola, Salicion albae Soo 1930/Populion albae Br.-Bl Poplavne šume vrba/ Poplavne šume crne johe i poljskog jasena Salicion albae Soo 1930/Alno-Ulmion Br.-Bl. et R. Ty i Alnion glutinosae Malcuit 1929 Poplavne šume vrba/ Poplavne šume crne johe i poljskog jasena/ Sastojine čivitnjače Salicion albae Soo 1930/Alno-Ulmion Br.-Bl. et R. Ty i Alnion glutinosae Malcuit 1929/ Amorpha fruticosa Poplavne šume crne johe i poljskog jasena/ Sastojine čivitnjače Alno-Ulmion Br.-Bl. et R. Ty i Alnion glutinosae Malcuit 1929/ Amorpha fruticosa Šuma crne johe s trušljom Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968 Šuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959 C.2.4.1/I E.1.1. E.1.1./ A.4.1. E.1.1./ C E.1.1./ D E.1.1./ D / A.4.1. E.1.1./ E.1.2. E.1.1./ E.2.1. E.1.1./ E.2.1./ D E.2.1./ D E E E0 - Alluvial forests with Alnus glutinosa and Fraxinus excelsior (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) 91F0 - Riparian mixed forests of Quercus robur, Ulmus laevis and Ulmus minor, Fraxinus excelsior or Fraxinus 170

171 Šuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem/ Nitrofilni pašnjaci i livade-košanice nizinskog vegetacijskog pojasa Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959/Agropyro-Rumicion crispi Šuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem/ Sastojine čivitnjače Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959/Amorpha fruticosa L. Šuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem/ Sastojine čivitnjače/ Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959/Amorpha fruticosa/phragmiti-magnocaricetea Šuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem/ Šuma crne johe s trušljom Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959/Frangulo-Alnetum gluitonsae Rauš 1968 Poplavne šume hrasta lužnjaka Alno-Quercion Ht. 1938; As. Genisto elatae- Quercetum roboris Ht Poplavne šume hrasta lužnjaka/ Sastojine čivitnjače, Alno-Quercion Ht. 1938; As. Genisto elatae- Quercetum roboris Ht. 1938/Amorpha fruticosa Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume Erythronio-Carpinion (Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993); As. Carpino betuli-quercetum roboris /Anić 1959/ Rauš 1969 Nasadi alohtonih topola, Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva, Prunitalia spinosae R. Tx Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva/ Sastojine čivitnjače, Prunitalia spinosae R. Tx. 1952/ Amorpha fruticosa Sastojine čivitnjače, Amorpha fruticosa Sastojine čivitnjače/ Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki, Amorpha fruticosa/ Phragmiti- Magnocaricetea Sastojine čivitnjače/ Šuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem, Amorpha fruticosa/ Leucoio- Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959 E.2.1.7/ C E / D E / D / A.4.1. E / E E.2.2. E.2.2./ D E.3.1. E D D / D D D / A.4.1. D / E angustifolia 91F0 - Riparian mixed forests of Quercus robur, Ulmus laevis and Ulmus minor, Fraxinus excelsior or Fraxinus angustifolia, along the great rivers 91LO 171

172 Sastojine čivitnjače/ Zajednice ladoleža uz riječne tokove, Amorpha fruticosa/ Convolvulion sepium Mozaične poljoprivredne površine Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije/ Zajednice s blijedom djetelinom Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije/ Umjereno vlažne livade Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije/ Mezofilne livade košanice Srednje Europe Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije/ Sastojine čivitnjače Aktivna seoska područja Aktivna seoska područja/ Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije Aktivna seoska područja/ Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije/ Sastojine čivitnjače Uređena odlagališta krutog otpada Površinski kopovi Ostale infrastrukturne površine/ Umjereno vlažne livade Uzgajališta životinja/ Poplavne šume hrasta lužnjaka D / I I I / C I / C I / C I / D J.1.1. J.1.1./ I J.1.1./ I.2.1.2/ D J J.4.3. J /C J.4.5./ E.2.2. Tablica 12. Staništa u Parku prirode Lonjsko polje prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa i NATURA 2000 ekološkoj mreži 172

173 5.3 Prilog 3. Pregled sastanaka sa dionicima Datum održavanja Grupa dionika Tema sastanka Zaključci sastanaka prosinac Suradničko vijeće PPLP (pozvani svi dionici) Inicijalni sastanak, konstituiranje vijeća od 22 člana Konstituirano SV, svaka grupa dionika ima jednog predstavnika Lokalno stanovništvo, turistički djelatnici, predstavnici lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija turističkih djelatnosti Rasprava i konkretni prijedlozi: Od kuda krenuti Kamo stići Potrebno je što prije usvojiti Prostorni plan područja posebnih obilježja Parka prirode Lonjsko polje, Pravilnik o unutarnjem redu Parka prirode Lonjsko polje, pokrenuti razminiranje područja u Parku, razmotriti mogućnost stvaranja zone tradicionalnog ribolova u Repušničkom polju, potrebno je označiti sporedne ulaze u Park u zoni posjećivanja na sjevernoj strani Lonjskog polja Lokalno stanovništvo, turistički djelatnici, predstavnici lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija turističkih djelatnosti Pješačke i biciklističke staze u Parku Ulazi u PPLP (ulaz Repušnica i Kutina). Ucrtan je prijedlog biciklističkih staza, a mrežu biciklističkih staza uspostaviti u suradnji sa Hrvatskim šumama, Hrvatskim vodama i Hrvatskim cestama: Osim dva dosadašnja glavna ulaza u PP Lonjsko polje od pravca Siska i Jasenovaca, kao službeni ulazi u Lonjsko polje se mogu se uključiti i selo Osekovo kao i Trebež. Sanacija ceste Kraljeva Velika Trebež ima prioritetno 173

174 Lokalno stanovništvo, turistički djelatnici, predstavnici lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija turističkih djelatnosti Lokalno stanovništvo, turistički djelatnici, predstavnici lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija turističkih djelatnosti Regionalni marketing (povezivanje turističkih destinacija) Marketing unutar Parka Edukacija Interpretacija značenje za razvoj. Definiran strateški cilj za sustav posjećivanja. Objediniti proizvode i usluge cijele regije i prezentirati ih kao jedinstveni proizvod, sa upućivanjem turista prema susjednim turističkim destinacijama - Zaštićeni krajobraz doline rijeke Kupe Zrinska gora Toplice Topusko Grad Sisak Dolina rijeke Une Park prirode Lonjsko polje Moslavačka gora. Turistički proizvod PPLP postaviti prema strategiji selektivnog turizma u ruralnom ambijentu (aktivan odmor u prirodi, šetnice, biciklističke rute, športski ribolov, kanu, edukacije, kulturna baština, etno-zbirke i dr.). Edukaciju usmjeriti prema lokalnom stanovništvu, korisnicima Parka (poljoprivrednici, lovci, ribolovci, Javna poduzeća Hrvatske šume, Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Elektra), lokalna samouprava (mjesni odbori), udruge građana, edukacija djelatnika JUPPLP, posjetitelja, lokalnih ugostitelja i iznajmljivača soba, turističke 174

175 djelatnike i medije. Uključiti lokalno stanovništvo u interpretaciju. kolovoz Suradničko vijeće PPLP, radna grupa za poljoprivredu Sukcesija pašnjaka Košnja i tarupiranje zaraslih pašnjaka Suradničko vijeće PPLP Žirenje i ispaša svinja Košnja i tarupiranje Studija izvedivosti za eko kamp Definiran vremenski okvir i metodologija rada SV, definirane teme za sastanke SV PPLP. Rezultati kartiranja staništa Suradničko vijeće PPLP, radna grupa za poljoprivredu Tradicionalni poljoprivredni proizvodi PPLP Izrađena lista od 5 tradicijskih poljoprivrednih proizvoda Suradničko vijeće PPLP Tradicijski poljoprivredni proizvodi Marketing plan za turističke Napravljen prijedlog primjedbi i sugestija na Poslovnik o radu SV PPLP destinacije Sisačko-moslavačke županije Preliminarni rezultati radionice «Kartiranje staništa» Prikaz šumskih površina odobrenih za ispašu stoke, žirenje ili boravak krupne stoke Prostorni plan područja posebnih obilježja u PP Lonjsko polje Poslovnik rada SV PPLP Suradničko vijeće za Srednju Posavinu Inicijalni sastanak Prijedlog za proširenje sastava SV SP. Tražiti službeno imenovanje za sve članove SV SP Suradničko vijeće PPLP, radna grupa za vode Definiranje problema upravljanja Dostaviti tražene podatke JUPPLP Suradničko vijeće za Srednju Posavinu, Predstavnik tajništva Ramsarske Konvnecije vodama Utvrđeni sastav SV za Srednju Posavinu Bilten upravljanje porječjem 175

176 Suradničko vijeće PPLP, radna grupa za poljoprivredu Prezentacija integriranog upravljanja porječjem Poljoprivredno-okolišni program Suradničko vijeće za Srednju Posavinu Studijsko putovanje u Nizozemsku Definirani prioriteti polj.- okolišnog programa i metodologija plaćanja za ekološke servise. Utvrđeni broj polaznika studijskog putovanja i definirane radne grupe Suradničko vijeće PPLP INTERREG IV projekt Definirati probleme za prijavu projekta Suradničko vijeće PPLP, radna grupa za vode Praćenje stanja voda na području PPLP Način razmjene podataka i dostava traženih informacija Suradničko vijeće za Srednju Posavinu, Predstavnik Hrvatskih voda Plan upravljanja za Srednju Posavinu Suradničko vijeće PPLP Biranje novih predstavnika u SV PPLP Suradničko vijeće PPLP, radna grupa za vode Daljnja suradnja na razmjeni podataka. Zaključak javnost mora biti upoznata sa konačnom verzijom Plana upravljanja za Srednju Posavinu Od službenih institucija tražiti službeno imenovanje. Posebno održati sastanke sa Stočarskim ribolovnim i lovačkim udrugama, te mjesnim odborima. Od HV dostavljeno je: plan uređenja režima voda PPLP, karta hidroloških postaja na širem području PPLP, vodoprivredno rješenje za Srednju Posavinu, popis hidroloških postaja, grafički prikaz vodostaja na postajama Česma-ušće, Trebež Sava i Trebež retencija do godine 176

177 Suradničko vijeće PPLP, radna grupa za lovstvo, JUPPLP, MRRŠVG, HAZU, Zavod za ornitologiju, MK, Uprava za zaštitu prirode Lovna pernata divljač i lov na području PPLP Definirana metodologija i vremenski okvir prebrojavanja lovne pernate divljači na području PPLP Suradničko vijeće PPLP, radna grupa za lovstvo, JUPPLP, MRRŠVG, HAZU, Zavod za ornitologiju, MK, Uprava za zaštitu prirode Suradničko vijeće PPLP, radna grupa za vode, UNESCO Komisija za procjenu upisa PPLP na Listu svjetske baštine Suradničko vijeće PPLP, radna grupa za lovstvo, JUPPLP, MRRŠVG, HAZU, Zavod za ornitologiju, MK, Uprava za zaštitu prirode Lovna pernata divljač i lov na području PPLP Prezentacija upravljanja vodama za Srednju Posavinu Lovna pernata divljač i lov na području PPLP Suradničko vijeće PPLP Predstavljanje Plana upravljanja za PPLP Suradničko vijeće za Srednju Posavinu Predstavljanje Plana upravljanja za PPLP Terenski rad- prebrojavanje lovne pernate divljači Dostaviti članovima UNESCO komisije karte i tekst prezentacije Terenski rad- prebrojavanje lovne pernate divljači Zaključke sa sastanaka SV PPLP slati zajedno sa pozivima za slijedeću sjednicu. Primjedbe i sugestije na javnoj raspravi ili pismeno u vrijeme trajanja javnog uvida. Tablica 13. Pregled održanih sastanaka sa dionicima 177

178 178