Hrvatska vodoprivreda

Transcription

1 Hrvatska vodoprivreda I prigodna publikacija HRVATSKIH VODA I Zagreb I PROSINAC I Sandra Šturlan Popović, dipl. ing. građ. I Darko Barbalić, dipl. ing. građ. TERITORIJALNE JEDINICE U UPRAVLJANJU VODAMA prigodan broj

2 Hrvatske vode I Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama Fotografija I Robert Marčelja SADRŽAJ Uvod... 3 Vodna područja... 4 Podslivovi... 6 Mali slivovi i sektori... 9 U vodnogospodarski odjeli (vgo) i vodnogospodarske ispostave (vgi) Prostorni odnosi teritorijalnih jedinica Zaključne napomene Literatura Hrvatska vodoprivreda I Prigodna publikacija, Prosinac 2012.

3 Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama Sandra Šturlan Popović, dipl. ing. građ., Darko Barbalić, dipl. ing. građ. UVOD Stupanjem na snagu Zakona o vodama (NN 153/2009) i pratećih podzakonskih akata, te primjenom pravne stečevine EU, prvenstveno Okvirne direktive o vodama (ODV), došlo je do značajnih promjena u vodnom gospodarstvu, što se odnosi i na promjene teritorijalnih jedinica u vodnogospodarskom sektoru. Implemetacija ODV dovela je do izmjene dosadašnjeg razgraničenja vodnih područja (River Basin Districts), te je u svrhu utvrđivanja njihove morske granice bilo potrebno odrediti priobalne vode (Coastal waters). Za potrebe međunarodne suradnje, prvenstveno ICPDR-a (International Commission for the Protection of the Danube River, Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav) i Savske komisije, uvedeno je razgraničenje na područja podslivova Save te Drave i Dunava. Također je zbog povezanosti vodne problematike i osiguravanja jedinstvenog upravljanja vodama uspostavljeno 6 Sektora. Često se u praktičnom radu javlja potreba za informacijama vezanim za karakterisrike i međusobne prostorne odnose ovih prostornih jedinica. Karte objavljene u sklopu uredbi i pravilnika su ilustrativne prirode i ne mogu se upotrijebiti za konkretan rad, a za korištenje digitalnih izvornika (GIS podaci) tehnički je osposobljena vrlo mala skupina korisnika. Namjera ove publikcije je pružanje, koliko je to moguće, uvida u ovu problematiku. Prigodna publikacija, Prosinac I Hrvatska vodoprivreda 3

4 Hrvatske vode I Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama VODNA PODRUČJA (RIVER BASIN DISTRICTS) Okvirnom direktivom o vodama, odnosno Zakonom o vodama (NN 153/2009), vodno područje (River Basin District) se definira kao površina kopna i mora koja se sastoji od jednog ili više riječnih slivova zajedno s njihovim pripadajućim podzemnim i priobalnim vodama, a koje je utvrđeno kao glavna jedinica za upravljanje riječnim slivovima. Pri tome: Riječni sliv je površina tla s koje otječu sve površinske vode putem niza potoka, rijeka, a moguće i jezera i kroz jedno ušće, estuarij ili deltu se ulijevaju u more, s pripadajućim podzemnim vodama i priobalnim vodama Priobalne vode su površinske vode unutar crte udaljene jednu nautičku milju od polazne crte od koje se mjeri širina voda teritorijalnog mora u smjeru pučine, a u smjeru kopna protežu se do vanjske granice prijelaznih voda. Na osnovu Zakona o vodama i Odlukom Vlade Republike Hrvatske o granicama vodnih područja (NN 79/10), za upravljanje riječnim slivovima na državnom području Republike Hrvatske utvrđuju se vodna područja: Vodno područje rijeke Dunav koje obuhvaća dio kopna Republike Hrvatske s kojega sve vode otječu, površinskim ili podzemnim putem, u rijeku Dunav. jadransko vodno područje koje obuhvaća dio kopna Republike Hrvatske, uključujući i otoke, s kojega sve vode otječu, površinskim ili podzemnim putem, u Jadransko more, pripadajuće prijelazne vode, te priobalne vode isključivo u pogledu njihovog kemijskog i ekološkog stanja. Crta razgraničenja između Vodnoga područja rijeke Dunav i Jadranskoga vodnog područja prirodna je razvodnica sliva Dunava i slivova Jadranskog mora i odnosi se na površinske i podzemne vode. Određena je na temelju rezultata hidroloških i hidrogeoloških istraživanja. Morska granica Jadranskoga vodnog područja je: crta udaljena jednu nautičku milju od ravne polazne crte od koje se mjeri širina teritorijalnog mora Republike Hrvatske u smjeru pučine, te crta udaljena jednu nautičku milju od crte niske vode uzduž obala otoka koji nisu obuhvaćeni polaznom crtom. Treba naglasiti da jedinice upravljanja, prema Direktivi o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima, odgovaraju vodnim područjima, ukoliko zemlja članica ne odluči drugačije. Karta vodnih područja, prikazana je na slici 1, a njihove površine u tablici 1 i na slici 2. Vodna područja imaju praktično jednake ukupne površine. Ipak, kopneni dio vodnog područja rijeke Dunav se proteže na 62%, dok Jadransko vodno područje zauzima 38 % kopnene Hrvatske. Izvan vodnih područja je 20 % ukupnog teritorija Hrvatske, uglavnom teritorijalnog mora s nekoliko manjih otoka. Tablica 1. Površine vodnih područja POVRŠINE VODNIH PODRUČJA VODNO PODRUČJE POVRŠINA (km 2 ) Vodno područje rijeke Dunav kopno Jadransko vodno područje kopno more Izvan vodnih područja kopno 4.49 more UKUPNO HRVATSKA kopno more n kopno n more Površina (km 2 ) Slika 2. Površine vodnih područja Vodno područje rijeke Dunav Jadransko vodno područje Izvan vodnih područja 4 Hrvatska vodoprivreda I Prigodna publikacija, Prosinac 2012.

5 Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama I Hrvatske vode Vodno područje rijeke Dunav Državna granica Crta razgraničenja između vodnih područja Morska granica Jadranskoga vodnog područja Jadransko vodno područje Slika 1. Karta vodnih područja Prigodna publikacija, Prosinac I Hrvatska vodoprivreda 5

6 Hrvatske vode I Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama PODSLIVOVI (SUBBASINS) Prema ODV, termin "Podsliv" označava površinu zemljišta s kojeg se sva površinska otjecanja kroz niz potoka, rijeka i eventualno jezera slijevaju u određenu točku na nekom vodotoku (obično u jezero ili u drugu rijeku). Na Vodnom području rijeke Dunav, Republika Hrvatska je uključena u rad međunarodnih komisija ICPDRa i Savske komisije. Radi toga su u Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora, Ministarstva nadležnog za vode (u daljem tekstu Ministarstva), (NN 97/10) definirani: Područje podsliva rijeke Save i Područje podsliva rijeka Drave i Dunava koji su teritorijalne jedinice za planiranje i izvješćivanje u upravljanju vodama prema međunarodnim riječnim komisijama na slivu rijeke Dunav. Crta razgraničenja između područja podslivova prirodna je razvodnica podsliva rijeke Save i podsliva rijeka Drave i Dunava i odnosi se na površinske i podzemne vode. Razvodnica je određena na temelju rezultata hidroloških i hidrogeoloških istraživanja. Karta podslivova je prikazana na slici 3, a njihove površine u tablici 2 i na slici 4. Područje podsliva rijeke Save je 2.75 puta veće od područja podsliva rijeka Drave i Dunava te iznosi ukupno 73% vodnog područja rijeke Dunav. Tablica 2. Površine područja podslivova PODSLIVOVI PODRUČJE PODSLIVA POVRŠINA (km 2 ) Područje podsliva rijeka Drave i Dunava Slika 4. Površine područja podslivova Područje podsliva rijeke Save UKUPNO (Vodno područje rijeke Dunav) 73 % 27 % n Područje podsliva rijeke Drave i Dunava n Područje podsliva rijeke Save Fotografija I Robert Marčelja 6 Hrvatska vodoprivreda I Prigodna publikacija, Prosinac 2012.

7 Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama I Hrvatske vode Područje podsliva rijeka Drave i Dunava Područje podsliva rijeke Save Državna granica Crta razgraničenja između vodnih područja Crta razgraničenja između područja podslivova Slika 3. Karta područja podslivova Prigodna publikacija, Prosinac I Hrvatska vodoprivreda 7

8 Hrvatske vode I Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama Fotografija I Robert Marčelja 8 Hrvatska vodoprivreda I Prigodna publikacija, Prosinac 2012.

9 Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama I Hrvatske vode MALI SLIVOVI I SEKTORI Područje maloga sliva je osnovna teritorijalna jedinica za obavljanje operativnih poslova u upravljanju vodama dok sektor čini više susjednih područja malih slivova za koje se zbog povezanosti vodne problematike, osigurava jedinstveno upravljanje vodama, a osobito provedba obrane od poplava. Prema pravilniku Ministarstva o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10), na području Republike Hrvatske utvrđena su 34 područja malih slivova i 6 sektora. Njihov popis je dan u tablici 3. U većini slučajeva, jedno područje malog sliva sastoji se od nekoliko susjednih općina. Kopnene granice područja malih slivova prema drugim državama čini državna granica, a morske granice odgovaraju granicama vodnih područja. Karta malih slivova i sektora prikazana je na slici 5 a njihove površine su sistematizirane u tablici 3 i na slikama 6 i 7. Prosječna ukupna površina malih slivova je nešto veća od km2, dok im je prosječna površina kopnenog dijela oko km2. Od ukupne površine od km2, najvećeg malog sliva, 27, Zrmanja Zadarsko primorje, na kopneni dio otpada km2. Najveću kopnenu površinu od km2 ima mali sliv 26, Lika. Površinom je najmanji mali sliv 16, Subocka Strug. Površina (km 2 ) n kopno n more n van malih slivova km Slika 6. Površine malih slivova Mali sliv Površina (km 2 ) n kopno n more 0 A B C D E F Van sektora Slika 7. Površine sektora Sektori Prigodna publikacija, Prosinac I Hrvatska vodoprivreda 9

10 Hrvatske vode I Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama Tablica 3. Popis i površine malih slivova i sektora SEKTOR A B C D E F MALI SLIV POVRŠINE SEKTORA I MALIH SLIVOVA 1 Plitvica Bednja Trnava Bistra Županijski kanal Karašica Vučica Baranja Vuka Zagrebačko prisavlje Krapina Sutla Zelina Lonja Kupa Banovina Lonja Trebež Česma Glogovnica Ilova Pakra Subocka Strug Šumetlica Crnac Orljava Londža Brodska posavina Bin Bosut Mirna Dragonja Raša Boljunčica Kvarnersko primorje i otoci Gorski kotar Podvelebitsko primorje i otoci Lika Zrmanja Zadarsko primorje Krka Šibensko primorje Cetina Srednje dalmatinsko primorje i otoci Vrljika Matica Neretva Korčula Dubrovačko primorje SVI SEKTORI Van sektora Republika Hrvatska POVRŠINA (km 2 ) POVRŠINA MALOG SLIVA (km 2 ) POVRŠINA SEKTORA (km 2 ) UKUPNO KOPNO MORE UKUPNO KOPNO MORE Hrvatska vodoprivreda I Prigodna publikacija, Prosinac 2012.

11 Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama I Hrvatske vode 1 2 A E C D B Državna granica Granice područja malih slivova Granice sektora F Slika 5. Karta malih slivova i sektora Prigodna publikacija, Prosinac I Hrvatska vodoprivreda 11

12 Hrvatske vode I Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama Fotografija I Robert Marčelja 12 Hrvatska vodoprivreda I Prigodna publikacija, Prosinac 2012.

13 Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama I Hrvatske vode Fotografija I Robert Marčelja VODNOGOSPODARSKI ODJELI (VGO) I VODNOGOSPODARSKE ISPOSTAVE (VGI) Statutom Hrvatskih voda donesene su osnove unutarnjeg ustrojstva Hrvatskih voda kojim se ustrojavaju: n Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu sa sjedištem u Varaždinu (VGO Varaždin) koji djeluje na području sektora A. n Vodnogospodarski odjel za Dunav i donju Dravu sa sjedištem u Osijeku (VGO Osijek) koji djeluje na području sektora B. n Vodnogospodarski odjel za gornju Savu sa sjedištme u Zagrebu (VGO gornja Sava) koji djeluje na području sektora C. n Vodnogospodarski odjel za srednju i donju Savu sa sjedištem u Zagrebu (VGO srednja i donja Sava) koji djeluje na području sektora D. n Vodnogospodarski odjel za slivove sjevernog Jadrana sa sjedištem u Rijeci (VGO Rijeka) koji djeluje na području sektora E. n Vodnogospodarski odjel za slivove južnog Jadrana sa sjedištem u Splitu (VGO Split) koji djeluje na području sektora F. Za provedbu upravljanja malim slivovima ustrojavaju se vodnogospodarske ispostave u sastavu vodnogospodarskih odjela (tablica 4 i slika 8). Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i Prve izmjene i dopune pravilnika o unutarnjem ustrojstvu definirali su ustrojavanje vodnogospodarskih ispostava (VGI). Za provedbu upravljanja svakim malim slivovom ustrojena je po jedna vodnogospodarska ispostava, osim u slučaju malog sliva 25, Podvelebitsko primorje i otoci te malog sliva 26, Lika, za upravljanje kojim je ustrojena jedna vodnogospodarska ispostava sa sjedištem u Gospiću. Prigodna publikacija, Prosinac I Hrvatska vodoprivreda 13

14 Hrvatske vode I Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama Tablica 4. Vodnogospodarski odjeli i ispostave VODNOGOSPODARSKI ODJELI I ISPOSTAVE VGO / VGI SJEDIŠTE 1. Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu Varaždin 1.1 VGI za mali sliv BISTRA Đurđevac 1.2 VGI za mali sliv PLITVICA BEDNJA Varaždin 1.3 VGI za mali sliv TRNAVA Čakovec 2. Vodnogospodarski odjel za Dunav i donju Dravu Osijek 2.1 VGI za mali sliv VUKA Osijek 2.2 VGI za mali sliv BARANJA Darda 2.3 VGI za mali sliv KARAŠICA VUČICA Donji Miholjac 2.4 VGI za mali sliv ŽUPANIJSKI KANAL Virovitica 3. Vodnogospodarski odjel za gornju Savu Zagreb 3.1 VGI za za mali sliv ZAGREBAČKO PRISAVLJE Zagreb 3.2 VGI za za mali sliv ZELINA LONJA Dugo Selo 3.3 VGI za mali sliv KRAPINA SUTLA Veliko Trgovišće 4. Vodnogospodarski odjel za srednju i donju Savu Zagreb 4.1 VGI za mali sliv BIĐ BOSUT Vinkovci 4.2 VGI za mali sliv BRODSKA POSAVINA Slavonski Brod 4.3 VGI za mali sliv ORLJAVA LONDŽA Požega 4.4 VGI za mali sliv ŠUMETLICA CRNAC Nova Gradiška 4.5 VGI za mali sliv SUBOCKA STRUG Novska 4.6 VGI za mali sliv ILOVA PAKRA Daruvar 4.7 VGI za mali sliv ČESMA GLOGOVNICA Bjelovar 4.8 VGI za mali sliv LONJA TREBEŽ Kutina 4.9 VGI za mali sliv BANOVINA Sisak 4.10 VGI za mali sliv KUPA Karlovac 5. Vodnogospodarski odjel za slivove sjevernog Jadrana Rijeka 5.1 VGI za mali sliv MIRNA DRAGONJA Buzet 5.2 VGI za mali sliv RAŠA BOLJUNČICA Labin 5.3 VGI za mali sliv KVARNERSKO PRIMORJE I OTOCI Rijeka 5.4 VGI za male slivove LIKA, PODVELEBITSKO PRIMORJE I OTOCI Gospić 5.5 VGI za mali sliv GORSKI KOTAR Delnice 6. Vodnogospodarski odjel za slivove južnog Jadrana Split 6.1 VGI za mali sliv ZRMANJA ZADARSKO PRIMORJE Zadar 6.2 VGI za mali sliv KRKA ŠIBENSKO PRIMORJE Šibenik 6.3 VGI za mali sliv CETINA Sinj 6.4 VGI za mali sliv SREDNJODALMATINSKO PRIMORJE I OTOCI Split 6.5 VGI za mali sliv VRLJIKA Imotski 6.6 VGI za mali sliv MATICA Vrgorac 6.7 VGI za mali sliv NERETVA KORČULA Opuzen 6.8 VGI za mali sliv DUBROVAČKO PRIMORJE Dubrovnik 14 Hrvatska vodoprivreda I Prigodna publikacija, Prosinac 2012.

15 Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama I Hrvatske vode Buzet Labin 5.2 Rijeka VGO za gornju Savu VGO za slivove sjevernog Jadrana Delnice 5.5»akovec 1.3 VGO za Muru i gornju Dravu Varaždin Đurđevac Veliko Trgovišće 3.2 Dugo Bjelovar Zagreb Selo Virovitica Donji Miholjac Kutina Daruvar Karlovac Sisak Požega Novska Nova Gradiška 4.2 Slavonski Brod VGO za srednju i donju Savu VGO za Dunav i donju Dravu Osijek 2.2 Darda 2.1 Vinkovci 4.1 Gospić 5.4 Državna granica Granica vodnogospodarske ispostave VGI Granica vodnogospodarskog odjela VGO Zadar 6.1 Sjedište VGO i VGI VGO za slivove južnog Jadrana 6.2 Šibenik Split Sinj Sjedište VGI Imotski 6.5 Vrgorac Opuzen Dubrovnik Slika 8. Karta vodnogospodarskih odjela (VGO) i vodnogospodarskih ispostava (VGI) Prigodna publikacija, Prosinac I Hrvatska vodoprivreda 15

16 Hrvatske vode I Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama PROSTORNI ODNOSI TERITORIJALNIH JEDINICA U tablici 5 su prikazane vrste i karakteristike važećih teritorijalnih jedinica uspostavljenih za potrebe upravljanja / gospodarenja vodama. Obzirom na to da je dio ovih jedinica definiran administrativno, a dio na osnovu prirodnih čimbenika očigledno je da postoje određena prostorna preklapanja. Radi toga su u tablici 6 i na slikama 9, 10 i 11 prikazane odgovarajuće površine. Tablica 5. Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama NAZIV PREMA ZOV (NN 153/2009) VODNOGOSPODARSKE TERITORIJALNE JEDINICE NAZIV NA ENGLESKOM JEZIKU TIP AKT Broj jedinica Vodno područje river basin district H Odluka (NN 79/10) 2 vodno područje Podsliv subbasin H Pravilnik (NN 97/10) 2 Priobalne vode coastal waters A Odluka (NN 79/10) 1 Mali sliv A Pravilnik (NN 97/10) 34 slivno područje Sektor A Pravilnik (NN 97/10) 6 VGO ODGOVARAJUĆI NAZIV PRIJE ZOV (NN 153/2009) H hidrološka / hidrogeološka razvodnica A administrativno Tablica 6. Odnos administrativnih i prirodnih područja ODNOS ADMINISTRATIVNIH I PRIRODNIH PODRUČJA VODNO PODRUČJE PODRUČJE TIP A B C D E F VAN SEKTOR A RH UKUPNO POVRŠINA (km 2 ) Rijeke Dunav Jadransko podsliva rijeka Drave i Dunava podsliva rijeke Save UKUPNO kopno more UKUPNO kopno Van vodnih područja more UKUPNO RH UKUPNO Hrvatska vodoprivreda I Prigodna publikacija, Prosinac 2012.

17 Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama I Hrvatske vode Državna granica Crta razgraničenja između vodnih područja Morska granica Jadranskoga vodnog područja Crta razgraničenja između područja podslivova Granice područja malih slivova Granice VGI Granice sektora i VGO Slika 8. Karta preklapanja područja Prigodna publikacija, Prosinac I Hrvatska vodoprivreda 17

18 Hrvatske vode I Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama Površina (km 2 ) A B C D E F Van sektora Sektori n podsliv rijeke Drave i Dunava n podsliv rijeke Save n Jadransko v. p. kopno n Jadransko v. p. more n van v. p. kopno n van v. p. more Slika 10. Odnos administrativnih i prirodnih područja, apsolutne površine Površina (%) A B C n podsliv rijeke Drave i Dunava n podsliv rijeke Save n Jadransko v. p. kopno D E F Van sektora Sektori n Jadransko v. p. more n van v. p. kopno n van v. p. more Slika 10. Odnos administrativnih i prirodnih područja, relativni odnosi 18 Hrvatska vodoprivreda I Prigodna publikacija, Prosinac 2012.

19 Teritorijalne jedinice u upravljanju vodama I Hrvatske vode Zaključne napomene U publikaciji su prikazane karakteristike teritorijalnih jedinica u upravljanju vodama na području Hrvatske i njihovi prostorni odnosi. Svakako treba voditi računa da ovdje prikazane površine treba tumačiti s oprezom jer: n Veći dio Državnih granica RH nije konačno utvrđen, n granice vodnih područja i podslivova određene su na osnovu postojećih hidroloških i hidrogeoloških podloga i u slučaju novih saznanja moguće su određene promjene, naročito u kršu, n Točna granica kopna i mora nije utvrđena odnosno različite institucije primjenjuju različite definicije te granice, n Prostorni (GIS) podaci, kao i svi drugi podaci sadrže određene greške. Ipak za vjerovati je da su ovdje prikazani rezultati vrlo blizu stvarnim. Ovdje prikazani podaci su svedeni na službene vrijednosti ukupne površine kopna i mora Republike Hrvatske tako što su rezultati GIS analize (površine pojedinih jedinica) korigirane proporcionalno ukupnoj službenoj površini. U tablici 7 su dane odgovarajuće razlike i vrijednosti s kojim je provedena korekcija. Tablica 7. Razlike površina ODNOS ADMINISTRATIVNIH I PRIRODNIH PODRUČJA PODRUČJE KOPNO MORE UKUPNO SLUŽBENA POVRŠINA* POVRŠINA PREMA GIS** PODACIMA km RAZLIKA GREŠKA % % % * podaci za kopno prema Državnom zavodu za statistiku, Statističke informacije 2012, podaci za more prema službenim podacima Hrvatskog hidrografskog instituta, Split ** podaci DGU, HHI i Hrvatskih voda Fotografija I Robert Marčelja LITERATURA n okvirna direktiva o vodama (2000/60/EZ), Europski parlament i vijeće, listopad n Direktiva o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima (2007/60/EZ), Europski parlament i vijeće, listopad n Zakon o vodama (NN 153/2009) n Pravilnik o granicama vodnih područja (NN 79/10), Vlada Republike Hrvatske n Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10), Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva n Statut Hrvatskih voda, Upravno vijeće Hrvatskih voda uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, svibanj n Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu, Upravno vijeće Hrvatskih voda, lipanj n Prve izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu, Upravno vijeće Hrvatskih voda, srpanj n Statističke informacije 2012, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Prigodna publikacija, Prosinac I Hrvatska vodoprivreda 19

20 Izdavač: Hrvatske vode, Ulica grada Vukovara 220, Zagreb I T I