Kako postići učinkovitu uporabu kamenih agregata u lokalnim zajednicama. Priručnik SEE/A/151/2.4/X

Transcription

1 Kako postići učinkovitu uporabu kamenih agregata u lokalnim zajednicama Priručnik Stjecanje podrške i suglasnosti društva za eksploataciju Primjenjivanje najboljih dostupnih praksi za eksploataciju Poboljšavanje cjelokupnih rezultata zaštite okoliša Olakšavanje pristupa resursima Sprečavanje ilegalne eksploatacije Očuvanje prirodnih resursa Promicanje recikliranja SEE/A/151/2.4/X

2 Kako ostvariti učinkovitost uporabe kamenih agregata u lokalnim zajednicama Zajednički priručnik, za dionike koji donose odluke na lokalnoj razini Utemeljeno na: Izvještajima pripremljenim u sklopu Radnog paketa 3 projekta SARMa Održivo gospodarenje kamenim agregatima (SEE/A/151/2.4/X) Website: Urednici i tisak: Uredili: F. Chalkiopoulou & K. Hatzilazaridou (IGME, Greece) Dizajn naslovnice & F. Chalkiopoulou fotografije Tisak: Tehničko Sveučilište Kreta Godina izdanja 2011 Copyright Ova publikacija sadrži isključivo autorove stavove, te stavove Programa za jugoistočnu Europu. Uprava se ne može smatrati odgovornom za bilo kakvu uporabu do koje bi moglo doći putem ovdje sadržanih informacija.

3 SADRŽAJ OPIS Str. Uvod 3 1 Uvodne informacije Svrha priručnika Metodologija Sadržaj priručnika 7 2 Kako zadovoljiti potrebe za kamenim agregatima? Značaj kamenih agregata u svakodnevnom životu Kratak opis prakse koja se primjenjuje u proizvodnji agregata u zemljama jugoistočne Europe 12 3 Važna pitanja koja utječu na održivost izvora kamenih agregata na lokalnoj razini Potreba za održivim razvojem Društveni okvir Okoliš Nelegalna eksploatacija Recikliranje Postupak dobivanja dozvola 31 4 Ključni pokazatelji za industriju u cilju održivosti Općenito Dobra praksa 35 5 Ključne preporuke lokalnim vlastima i zajednicama Razvoj lokalnih planova Povećanje znanja i svijesti Sprječavanje ilegalnog iskapanja Promicanje recikliranja Uvođenje novih alata pri donošenju odluka 49 6 Odabrani pojmovi i definicije 50 7 Reference 53 S t r a n i c a 1

4 Suradnici Autori priručnika: Chalkiopoulou, Fotini, Institute of Geology & Mineral Exploration (IGME), Greece Hatzilazaridou, Kiki, MSc, Institute of Geology & Mineral Exploration (IGME), Greece Recezenti: Ime Unutar projekta Agioutantis, Zach, Dr Blengini, Gian Andrea, Dr Cibin, Ubaldo, Dr Garbarino, Elena, Dr Marinescu, Mihai, Dr Moisiu, Ledi Pelosio, Andrea, Dr Šolar, Slavko, Dr Simić, Vladimir, Dr Tamas, Hamor, Dr Tiess, Guenter, Dr Institucija Technical University of Crete (TUC), Greece Politecnico di Torino (Polito), Italy Emilia Romagna Region, Environment, Soil and Coast Defence Department, Italy Sustainable Development and Environmental Department, Environmental Impact Assessment Service, Torino Province, Italy University of Bucharest, Faculty of Geology and Geophysics, Romania Geological Survey of Albania, Albania Territorial Planning Service, Parma Province, Italy Geological Survey of Slovenia, Slovenia University of Belgrade, Faculty of Mining and Geology, Serbia Hungarian Office for Mining and Geology, Hungary University of Leoben, Austria Članovi vanjskog savjetodavnog odbora Brown, Teresa Hejny, Horst, Dr O Brien, Jim Shields, Deborah J., Dr British Geological Survey (BGS), United Kingdom External Expert (Consulting), Germany President of the European Aggregates Association (UEPG) Borad, United Kingdom Colorado State University, United States of America Vanjski Adam, Katerina, Dr National Technical University of Athens (NTUA), Greece Priznanje Partneri SARMa projekta zahvaljuju Europskoj Komisiji za financiranje projekta koji je pružio priliku za zajednički rad, dijeljenje zajedničke vizije i postizanje veoma visoke razine suradnje što je dovelo do ovog zajedničkog izvješća. 2 S t r a n i c a

5 Uvod Kameni agregati se koriste u izgradnji stambenih objekata, poslovnih objekata, za industrijski razvoj i raznovrsne projekte javne infrastrukture. Zemlje jugo-istočne Europe (SEE) su bogate agregatima, ali niti upravljanje niti ponuda, nije koordinirana unutar ili izvan područja. Na lokalnoj razini, problematika su znatni utjecaji na okoliš, ograničeno recikliranje, potreba za savjetovanjem dionika i njihove sposobnosti te nedostatak društvene suglasnosti za djelovanje (eksploataciju). Kako bi zadovoljili izazove stvaranja tih promjena projekt pod nazivom Održivo gospodarenje kamenim agregatima (SEE/A/151/2.4/X SARMa) odobreno je od EU Komisije i sufinancirano od ERDF fondova u Dva glavna cilja projekta su: i. Razvijanje zajedničkog pristupa održivom gospodarenju kamenim agregatima (SARM) diljem jugoistočne Europe, osobito prema učinkovitijem i manjem društveno-ekološkom utjecaju iskopavanja, također uzimajući u obzir i gospodarenje otpadom, te ii. Poticanje politike održive mješovite (ili kombinirane) opskrbe (Sustainable Supply Mix- SSM) u zemljama jugoistočne Europe, tj. korištenje višestrukih izvora, uključujući reciklirani otpad i industrijske nusproizvode (šljaka), koji zajedno povećavaju koristi i sigurnost snabdijevanja agregatima budućim generacijama. Ciljevi SARMe između ostalog obuhvaćaju: koordinaciju i upravljanje agregatnim resursima, povećavanje prijenosa potrebnih znanja i podržavanje proširenja mogućnosti u tvrtkama, vlasti i civilnom društvu. Aktivnosti ostvarene unutar SARMa projekta povezuju institucionalne aktere, donosioce odluka, političke izvršitelje, gospodarski sektor, operatere u kamenolomima, civilno društvo i nevladine organizacije kroz radionice i postignute zaključke u 3 prostorne razine. Na lokalnoj razini, što je ujedno i sadržaj ovog priručnika, ciljevi su: (a) optimizirati učinkovitost proizvodnje osnovnih agregata; (b) spriječiti ili minimalizirati utjecaj eksploatacije na okoliš i poboljšati sanaciju (rekultivaciju); (c) minimalizirti ilegalnu eksploataciju usavršavanjem znanja; (d) promovirati recikliranje, i konačno (e) povećati zainteresiranost i sposobnost utjecajnih skupina da razumiju te ispravno tumače problematiku vezanu sa eksploataciju agregata i sudjeluju u informativnom razgovoru sa lokalnim vlastima i vlasnicima kamenoloma. Koordinator projekta Slavko V. Solar Geološki Zavod Slovenije S t r a n i c a 3

6 Struktura SARMa-e RP1 RP2 RP3: Aktivnost eksploatacije i RP4 RP5 rušenja* 1) na lokaciji Aktivnost 3.1: Ekološki prihvatljiva (dobra) praksa eksploatacije Proučavano je 5 slučajeva Urađena odvojena izvješća Aktivnost 3.2: Nelegalni površinski kopovi* 2) Proučavano je 5 slučajeva Urađena odvojena izvješća. Aktivnost 3.3: Recikliranje Proučavano je 9 slučajeva Urađena odvojena izvješća 1 objedinjeno izvješće o Aktivnosti eksploatacije i rušenja* 1) na lokaciji 1 objedinjeno izvješće o Nelegalnim površinskim kopovima* 2) 1 objedinjeno izvješće o Recikliranju Aktivnost 3.4: Priprema Priručnika zasnovanog na 3 objedinjena izvješća 1. Pojedinačna SARMa RP3 & RP4 izvješća 2. Bibliografija 1. Unutarnja revizija 2. Vanjska revizija * 1) Aktivnost rušenja u ovom priručniku smatramo djelatnošću pridobivanja otpada od rušenja iz kojeg se recikliranjem mogu proizvesti kameni agregati. 1 zajednički Priručnik pod nazivom: Kako postići učinkovitost uporabe kamenih agregata u lokalnim zajednicama (na engleskom i nacionalnim jezicima) * 2) Površinski kop u ovom priručniku predstavlja kamenolom i/ili šljunčaru DISTRIBUCIJA Sl.1: Blok diagram strukture projekta i metodlogije primjenjene u Priručniku 4 S t r a n i c a

7 1. Uvodne informacije Učinkovitost uporabe resursa je općenito definiran kao postupak u kojem se primarno uzima u obzir upotreba materijala koja započinje sa konceptom Reducirati ponovno upotrijebiti reciklirati obnoviti' koji je iskazan u silaznom redoslijedu prioriteta [Odabrani termini i definicije, poglavlje 6 Priručnika] Primjenjivanje gore navedene definicije na agregate, SARM (Održivo gospodarenje kamenim agregatima) i SSM (Održiva mješovita opskrba) je ključna radnja koja se mora poduzeti od strane svih uključenih aktera (proizvođača, vlasti, zajednica) da bi se postigla učinkovitost uporabe kamenih agregata. Stoga su ciljevi projekta: i) načiniti iskorak prema učinkovitom i smanjenom društveno-ekološkom utjecaju eksploatacije, uzimajući u obzir i gospodarenje otpadom (SARM), te ii) korištenje višestrukih izvora, uključujući reciklirani otpad i industrijske nusproizvode (šljaka) koji zajedno povećavaju neto korist opskrbe agregatima kroz generacije (SSM). [Izvor: SARM rječnik, S t r a n i c a 5

8 1.1 Svrha Priručnika Priručnik Kako ostvariti učinkovitost uporabe kamenih agregata u lokalnim zajednicama predstavlja ključni proizvod SARMa projekta pripremljen za javnost. Usmjeren je na sve dionike na lokalnoj razini, tj., rukovodioce na površinskim kopovima (industrija), društvo / zajednicu i lokalne vlasti. Uključuje niz savjeta, poruka i preporuka, te objašnjava uvjete i radnje potrebne za povećanje učinkovitosti uporabe kamenih agregata pri eksploataciji na lokalnoj razini. Predložene preporuke ciljaju na: Poticanje primjena dobre prakse uvažavajući ekološki pristup eksploataciji; Uvođenje ideja za razvitak alata s ciljem sprječavanja nelegalne eksploatacije; Promoviranje aktivnosti recikliranja otpada koji se može koristiti za proizvodnju agregata. Ovaj dokument nije tehničke ili zakonodavne naravi, te nema svrhu zamjenjivanja postojećih službenih, nacionalnih ili zakonodavnih dokumenta ili vodiča vezanih za proizvodnju kamenih agregata. On identificira ključne prepreke, te predložene odgovarajuće radnje na pojednostavljen i lako čitljiv način. Potom, svrha priručnika je pridonošenje održivom razvitku zemalja jugoistočne Europe unaprjeđujući praksu i politiku održivog gospodarenja kamenim agregatima i održive mješovite opskrbe u regiji. Zauzvrat, to bi trebalo dovesti do društvenog konsenzusa vezano za rudarenje, što će tvrtkama omogućiti da ostanu u poslu i ostvare dobit. 1.2 Metodologija Petnaest (15) partnera iz deset (10) zemalja jugoistočne Europe je sudjelovalo na SARMa projektu (Sl.2). Nazočili su i predstavnici ministarstava zaduženi za rudarenje, predstavnici regionalnih vlasti, gospodarskih komora i industrije. Doprinosi su ostvareni i od strane geoloških instituta, instituta i fakulteta koji rade kao stručnjaci i savjetnici vlade i industrije, kombinirajući najnovija saznanja iz područja istraživanja kamenih agregata. Također, uključeno je i osam tijela s pravom odlučivanja, od kojih svi imaju kamene agregate pod svojom upravom. SARMa projekt je strukturiran u pet radnih paketa (RP), dva (2) opća i tri (3) tematska (Sl.1). Među njima, radni paket 3 Eksploatacija i rušenje na lokaciji je bio središnji dio projekta, koji je imao svrhu ispuniti ciljeve projekta kroz četiri aktivnosti usmjerene na poboljšanje učinkovitosti uporabe kamenih agregata na lokalnoj razini. Ovaj priručnik je rezultat aktivnosti radnog paketa 3.4. projekta, te se uglavnom temelji na objedinjenim izvješćima pripremljenim unutar radnog paketa 3 (Sl.1). Slijedeći izvori su također uzeti u obzir: Pojedinačna izvješća pripremljena od strane partnera pripremljenih unutar RP 3, koji se odnosi na odvojene studije iz partnerskih zemalja jugoistočne Europe. 6 S t r a n i c a

9 Unutar aktivnosti 3.1. odabrani su primjeri prakse eksploatacije kojima bi pokazali primjere vađenja agregata s primjenom ekološke prakse. Unutar aktivnosti 3.2. odabrani su primjeri ilegalnih površinskih kopova i njihovog nadziranja, te su korišteni da bi se razvile preporuke o tome kako spriječiti ilegalnu eksploataciju u zemljama jugoistočne Europe. Na kraju, unutar aktivnosti 3.3. prikazani su primjeri kojima su se istražile mogućnosti proizvodnje kamenih agregata iz aktivnosti recikliranja. Osim izvješća, korišteni su i pojedinačni upitnici koje su popunili partneri unutar aktivnosti 3.3. Upitnici su rađeni zbog prikupljanja informacija koji se tiču praksi recikliranja, koje se primjenjuju u zemljama uključenim u projekt. Izvješća pripremljena unutar RP4, a posebno aktivnosti projekta 4.1. Ova aktivnost uključuje istraživanje zakonodavnog i regulatornog okvira povezanog sa održivim gospodarenjem kamenim agregatima u odabranim zemljama jugoistočne Europe. Objavljeni dokumenti i Internet stranice vezane za sadržaj priručnika. Svi navedeni izvori su detaljno navedeni u poglavlju 7 Priručnika. Prije objavljivanja, priručnik je recenziran sa strane suradnika na projektu i vanjskih recenzenata. U ovom smislu, on odražava sažetak stavova mnogih stručnjaka različitih polja djelatnosti (suradnici, str. 2). Sl. 2: Drugi sastanak konzorcija partera SARMa projekta održanog u Splitu, 4-5 veljače, Sadržaj priručnika Priručnik je sastavljen od sedam (7) poglavlja. U ovom poglavlju su uključene uvodne informacije, a odnose se na svrhu priručnika, metodologiju primijenjenu za njegovu pripremu i strukturu. Poglavlje 2 sadrži općenite informacije o aktivnostima Europske proizvodnje agregata i praksi eksploatacije koja se primjenjuje u zemljama JIE. Odabrani podaci iz detaljnih studija o pojedinačnim lokalitetima (slučajevima) korišteni su kao primjeri. S t r a n i c a 7

10 Poglavlje 3 označava važna pitanja povezana sa aktivnostima eksploatacije na lokanoj razini budući da su prepoznati iz ankete provedene u sklopu projekta. Cilj je istaknuti potrebu da proizvođači, lokalne vlasti i zajednice u jugoistočnoj Europi poduzmu mjere kako bi upravljali tim pitanjima na održivi način. Također, i ovdje su odabrani podaci iz detaljnih studija projekta korišteni kao primjeri. Poglavlja 4 i 5 prikazuju predloženu dobru praksu i preporuke usmjerene na industriju i lokalne dionike. Ovaj skup preporuka obuhvaća sintezu dobrih primjera iz zemalja jugoistočne Europe, znanje stečeno iskustvom i široko prihvaćene prakse u Europi. Odabrani pojmovi i definicije povezani sa sadržajem Priručnika objašnjeni su u poglavlju 6. Objašnjenja su važna za lakše razumijevanje Priručnika i kao pomoć čitateljima da razjasne određene bitne pojmove, ako je potrebno. Detaljnijim objašnjenjima o njima moguće je pristupiti putem navedenih poveznica (linkova). Konačno, reference svih dokumenata u Priručniku su prikazane abecednim redom u poglavlju 7. 8 S t r a n i c a

11 2. Kako zadovoljiti potrebe za kamenim agregatima? Trenutno, oko 90% od ukupne proizvodnje agregata u Europi dolazi iz prirodnih izvora, iz kamenoloma i šljunčara. Preostalih 10% europske proizvodnje agregata dolazi iz morskih depozita, recikliranjem industrijskog otpada poput šljake i pepela, te recikliranjem građevnog otpada. Proizvodnja morskih agregata, te agregata proizvedenih aktivnostima recikliranja će nastaviti rasti; međutim, dugoročno gledajući nekih 85% potražnje, će se još uvijek trebati pokriti iz agregata proizvedenih u površinskim kopovima. Agregati proizvedeni aktivnostima recikliranja se ne bi trebali smatrati konkurencijom agregatima proizvedenima u površinskim kopovima, nego zajedničkim strateškim iskorištavanjem s ciljem postizanja održive mješovite opskrbe (SSM). S t r a n i c a 9

12 Agregati marinskog podrijetla 2% Industrijski agregati (šljaka i pepeo) 2% Reciklirani materijali od gradnje i rušenja 6% Tehničko-građevni kamen 49% Pijesak i šljunak 41% Sl. 3: Proizvodnja i izvori kamenih agregata u Europi Dijagram se temelji na podacima i kategorizaciji izvora agregata prikazanim u Politikama planiranja i procedurama davanja odobrenja, kako bi se osigurala održiva opskrba agregatima u Europi. Idavač Sveučilište u Leobenu (2010). Konačni izvještaj odobren od strane UEPG (Europsko udruženje proizvođača agregata, str. 9), kompilirala F. Chalkiopoulou. Primjedba: Agregati se također mogu proizvoditi iz odpada od eksploatacije ili miniranja kao što je definirano u poglavlju 2.1. Ovaj tip agregata nije posebno spomenut u gore navedenom izvješću. Podrazumijeva se da je ovaj tip agregata uključen u kategoriju Tehničko-građevni kamen 10 S t r a n i c a

13 2.1 Značaj kamenih agregata u svakodnevnom životu Kameni agregati su definirani kao zrnati materijali ili materijali od čestica, koji nastaju prirodno (pijesak i šljunak) ili koji su proizvedeni drobljenjem (tehničko-građevni kamen), bilo u vezanom (sa cementom, vapnom ili bitumenom) ili u nevezanom stanju, koriste u izgradnji kako bi formirali dio ili cjelinu građevine ili građevinske strukture. Također se nazivaju građevni agregati i upotrebljavaju se uglavnom za beton, žbuku, građevinske ispune, u cestogradnji (asfalti, nosivi i tamponski slojevi, nasipavanje) i gradnji željezničkih pruga [Odabrani pojmovi i definicije, poglavlje 6 u priručniku] Pojavili su se novi termini kao što su reciklirani agregati i proizvedeni agregati, koji se koriste za opisivanje proizvoda koji imaju i drugo porijeklo, osim uobičajenog porijekla agregata iz kamenoloma i šljunčara. Reciklirani agregati su dobiveni iz recikliranog građevinskog otpada (C&DW), na primjer oštećena opeka, razbijeni beton, zidarskih radova, dok se proizvedeni agregati rade iz industrijskih aktivnosti tijekom prerade ili ponovne prerade otpada, nusproizvoda i ostataka. Proizvedeni agregati se ponekad nazivaju i sekundarnim agregatima. Nadalje, stvara se tzv. eksploatacijski otpad (ili rudarski otpad), koji nastaje istraživanjem, eksploatacijom, preradom i oplemenjivanjem, deponiran kao jalovinski materijal, a može biti prerađen u kameni agregat. [Odabrani pojmovi i definicije, poglavlje 6 u priručniku] Skoro 65% agregata konzumiranih u Europi svake godine koristi se u svrhu izgradnje objekata. To je posebno tako u zemljama sa visokom seizmičnosti gdje zgrade moraju biti posebno čvrste i beton se koristi kao standardni građevni materijal. Na primjer, u Grčkoj kuća od 120 m 2 površine smještena na području sa visokom seizmičnosti treba 180 m 3 (ili više od 400 tona) betona za svoju izgradnju. Poznato je da se 70-80% tog betona sastoji od agregata. Društveni objekti kao što su škole, bolnice i sportski stadioni zahtjevaju znatne količine agregata po izgrađenoj jedinici. Na temelju podataka Europskog udruženja za agregate (2010), potrebno je oko tona agregata za svaku novu tipičnu školu, dok je za novi sportski stadion potrebno čak do tona agregata. Agregati se koriste ili indirektno u obliku cementa i vapna (calcined forms of limestone) ili direktno za beton i žbuku. [Izvor: Godišnji izvještaj , UEPG, Agregati su također vrlo važni za radove u infrastrukturi, na primjer u cestovnoj izgradnji. Oko tona agregata je potrebno za sveukupnu izgradnju jednog kilometra ceste na nacionalnom nivou. U ovoj primjeni, agregati su prisutni u cestovnim temeljima ili u bitumenskim ili betonskim masama cestovne površine. Količine do 20% godišnje Europske potrošnje agregata odnose se na cestovnu izgradnju, piste, željeznice i plovne putove. Potražnja za agregatima je također usko povezana na razini održavanja i popravljanja postojećih građevina i razini građevinskih projekata. Uz gore spomenute upotrebe, agregati karbonatnih stijena posebno specificirane kakvoće koriste se u obliku granula ili praha u raznolikim primjenama: životinjskoj ishrani, šećernoj industriji, staklenoj industriji, kemijskoj industriji (boje, plastika) itd. S t r a n i c a 11

14 Transport agregata može značajno povisiti troškove, jer su agregati teški i glomazni. Prema tome, većina tržišta je lokalna ili regionalna i ima relativno malo međunarodnog trgovanja. Potreban je razvoj odgovarajuće mreže šljunčara i kamenoloma kako bi se zadovoljile potrebe lokalnih / regionalnih tržišta i smanjili troškovi transporta povezanih s utjecajem na okoliš, t.j. emisije CO 2. Cjelokupna Europska potražnja za agregatima je 3 milijarde tona na godinu, prema statističkim podacima UEPG-a uključenim u njihov godišnji izvještaj za Agregatni sektor ostvaruje ukupni prihod od oko 20 milijarda eura i prosječnu potrošnju od 5.5 tona godišnje po glavi stanovnika. Prema istom izvoru podataka, industrija agregata uključuje oko tvrtki (mala i srednja poduzeća) koja posluju u kamenoloma i šlunčara diljem Europe, zapošljavajući tako, izravno i neizravno, ljudi. Sve to agregatni sektor čini daleko najvećim u industriji eksploatacije i proizvodnje neenergetskih mineralnih sirovina. Empirijski dokazi pokazuju da u razvijenim gospodarstvima, godišnja potražnja za agregatima u određenim Europskim državama može doseći i do 12 tona po glavi stanovnika. Međutim, sektor je teško pretrpio trenutnu ekonomsku krizu, s prosječnim padom od oko 20% u godini uspoređujući s iznosom iz godine. U nekoliko država, izvještaji pokazuju daljnji pad proizvodnje u godini zbog recesije. Unatoč tomu, predviđa se da će se potražnja za agregatima uskoro oporaviti na razinu od godine od 3,5 milijardi tona, te da će doseći 4 milijarde tona u srednjoročnom razdoblju, potaknuto uglavnom gospodarskim rastom u centralnoj i jugoistočnoj Europi. Taj rast potražnje za agregatima treba riješiti država odgovarajućom politikom gospodarenja mineralnim sirovinama i sustavnim planiranjem. [Izvor: Politika planiranja i postupaka odobravanja kako bi se osigurala održiva ponuda agregata u Europi, Sveučilište Leoben (2010), Završno izvješće naručeno od UEPG, p.p. 6,7] 2.2 Kratak opis prakse koja se primjenjuje u proizvodnji agregata u zemljama jugoistočne Europe U Europi (slika 3), oko 90% proizvodnje svih agregata dolazi iz kamenoloma i šljunčara. Ostatak od 10% proizvodnje europskih agregata dolazi iz morskih ležišta, recikliranjem industrijskog otpada, kao što je troska i pepeo i recikliranjem građevinskog otpada (construction and demolition waste; C&DW). Kao što je definirano i unutar SARMa projekta, praksa proizvodnje agregata koja se primjenjuje u zemljama jugoistočne Europe uključuje: i) vađenje i obradu kamena iz kamenoloma i šljunčara, ii) tretiranje otpada od eksploatacije u kamenolomima i iskopa šljunka/kamena kod građevinskih radova te prerada industrijskog i građevinskog otpada. Međutim, praksa koja se uglavnom koristi u proizvodnji agregata u zemljama jugoistočne Europe ostaje namjenska eksploatacija kamenoloma i šljunčara. Putem određene aktivnosti, proizvodi se širok raspon finalnih proizvoda, prikladnih, prema karakteristikama, za razne primjene. Agregati proizvedeni iz drugih aktivnosti, osim eksploatacije, mogu nadomjestiti eksploatirane agregate u primjenama kao što 12 S t r a n i c a

15 je cestovna izgradnja i proizvodnja betona, uvijek s obzirom na potrebne standarde kvalitete. Proizvodnja agregata recikliranjem građevinskog otpada trenutno je ograničena u zemljama jugoistočne Europe Tehničko građevni kamen, šljunak i pijesak Obrađeno je nekoliko studija o lokalitetima koji se bave eksploatacijom kamena, pijeska i šljunka iz kamenoloma i šljunčara u zemljama jugoistočne Europe (Tablica 1). Studije su korištene kao primjeri koji pokazuju ekološki prihvatljivu praksu eksploatacije. Podaci iz pet površinskih kopova predstavljaju tipične primjere ekološki prihvatljivih postupaka proizvodnje agregata u zemljama jugoistočne Europe. Dva od ovih kamenoloma vezani su za eksploataciju pijeska i šljunka (Trstenik-Hrvatska i Lanca dei Francesi Italija), dok se preostala tri (Araxos Grčka, Revarsarea Rumunjska i Kovilovača Srbija) bave eksploatacijom kamena. [Izvor: Objedinjeno izvješće osnovnih studija SARMa oglednih lokacija; Aktivnost 3.1. (Najbolje prakse. Tablica 1: Primjeri ekološki prihvatljivih eksploatacija korištenih kao pilot u sklopu SARMa projekta Zemlja JI SARMa Eksploatacijsko polje Tip kamenog agregata Europe Partner Hrvatska MINGORP Trstenik Pijesak & šljunak Grčka IGME Araxos Tehničko građevni kamen (vapnenac) Italija ER & Parma Lanca dei Francesi Pijesak & šljunak Rumunjska FGG Revarsarea Tehničko građevni kamen (Dijabaz) Srbija RGF Kovilovača Tehničko građevni kamen (Vapnenac) Metoda eksploatacije koja se najčešće upotrebljava za vađenje kamenih agregata je eksploatacija na površinskim kopovima (Slika 4). Aktivnost proizvodnje agregata, odnosno tehničko-građevnog kamena u kamenolomu uključuje radove na infrastrukturi na licu mjesta i izvan (npr. pristupne ceste/ceste za prijevoz), razvoj kamenoloma, eksploataciju kamena (ako je potrebno, nakon miniranja), drobljenje i sijanje kamena (Slika 5), skladištenje i konačno prijevoz finalnih proizvoda na tržište. Ležišta pijeska & šljunka eksploatiraju se hidrauličnim bagerima (nakon uklanjanja površinskog sloja tla) i jaružanjem ispod razine vodonosnika. Ovisno o veličini zrna sirovog materijala za distribuciju, eksploatirani pijesak i šljunak zahtijeva daljnje klasiranje kako bi se proizvela potrebna veličina zrna za komercijalne proizvode kamenih agregata. S t r a n i c a 13

16 Slika. 4: Kamenolom vapnenca Araxos u Grčkoj [Izvor: Preparatory site report of Araxos quarry; Activity Slika 5: Pokretno drobilično postrojenje u kamenolomu Araxos [Izvor: Preparatory site report of Araxos quarry; Activity S t r a n i c a

17 Fig. 6: Vađenje šljunka i pijeska na eksploatacijskom polju Lanca dei Francesi u Italiji [Izvor: Pilot site report of Lanca dei Francesi; Activity Fig. 7: Šljunjčara Trsenik Plovni bager sa prenosnim trakama [Izvor: IGM Sljuncara Trstenik d.d., Hrvatska; Photo: B. Kruk] Iz ležištu pijeska i šljunka Lanca dei Francesi u Italiji (Slika 6) vadi se i proizvodi mulj, glina i pjeskovita glina. Šljunčara Trstenik EP Abesinija (Slika 7) se nalazi u poplavnom području rijeke Save, u okolici Zagreba, Hrvatska. Šljunčara proizvodi šljunak i pijesak te mulj, glinu i treset kao jalovinu. Kamenolom Araxos u Grčkoj (Slika 4) proizvodi uglavnom agregate tehničko-građevnog kamena iz vapnenca. Kamenolom dijabaza Revarsarea u Rumunjskoj proizvodi agregate tehničko-građevnog kamena i brusni pijesak. Kamenolom vapnenca Kovilovača (Slika 8) proizvodi uglavnom agregate tehničko-građevnog kamena. S t r a n i c a 15

18 Procjena prosječne proizvodnje ispitanih površinskih kopova kreće se u rasponu od oko tona do tona agregata godišnje. Finalni proizvodi agregata primjenjuju se za različite namjene kao što je izgradnja cesta i stambenih objekata, kao željeznički kamen za nasipavanje, u industriji stakla, u metalurgijama i u industriji stočne hrane kao punila (Tablica 2). Table 2: Applications of aggregates produced from Quarrying in SEE countries Površinski kop Trstenik, Hrvatksa Araxos, Grčka Lanca dei Francesi, Italija Revarsarea, Rumunjska Kovilovača, Srbija Glavna uporaba/i polje primjene Izgradnja cesta i građevina Izgradnja cesta i građevina Cementna žbuka, beton, industrija stakla, industrija cigle i cestovnih nasipa Izgradnja cesta i brana, željeznički balast Izgradnja cesta i građevina (80%), metalurgija (10%), fileri u industriji životinjske hrane (10%) Slika 8: Kamenolom vapnenca Kovilovača u Srbiji [Izvor: Preparatory site report, Kovilovača quarry; Activity S t r a n i c a

19 2.2.2 Reciklirani agregati (agregati proizvedeni recikliranjem) Izraz reciklirani agregati ovdje se koristi kako bi opisao sve agregate koji su proizvedeni recikliranjem i drugim aktivnostima, osim eksploatacijom pridobivene primarne stijenske mase u kamenolomima i šljunčarama. Nekoliko vrsta mineralnih nusproizvoda, otpada i ostataka recikliranjem može učinkovito biti pretvoreno u sekundarne proizvode. Ovi proizvodi mogu se koristiti kao nadomjestak ili zajedno sa prirodnim agregatima u nekoliko krajnjih primjena, dok se istovremeno štede neobnovljivi resursi i značajno smanjuje uništavanje tla i posljedično negativan utjecaj na okoliš. U tom smislu reciklirani agregati također uključuju agregate proizvedene od eksploatacijskog (ili rudarskog) otpada. Prema klasifikaciji djelatnosti recikliranja predloženoj i usvojenoj između SARMa partnera, četiri tipa recikliranja su smatrana kao potencijalni izvori agregata (Tablica 3). Djelatnosti recikliranja navedene u tablici 3 spadaju u pravni okvir brojnih EU direktiva i komunikacija vezanih za Table 3: Klasifikacija reciklažne djelatnosti prema izvoru materijala za proizvodnju agregata R1: Recikliranje rudarskog otpada (nusproizvoda, otpada i ostataka iz eksploatacijske aktivnosti) R2: Recikliranje građevnog otpada R3: Recikliranje iskopane zemlje / kamenja od javnih radova R4: Recikliranje industrijskog otpada (npr. šljake iz proizvodnje obojenih metala, šljake dobivene spaljivanjem krutog komunalnog otpada, pepela iz sagorijevanja ugljena). gospodarenje takvim vrstama otpada. [Izvor: Synthesis report of baseline study reports of SARMa model sites; Activity 3.3 (Recycling). Postoji popriličan broj razlika među državama jugoistočne Europe vezanih za razvitak recikliranih materijala poput građevnog otpada ili drugih tipova otpada u svrhu proizvodnje agregata. Razvoj i implementacija relevantnih nacionalnih legislativa vezanih za recikliranje građevnog otpada, kao i postizanje definiranih ciljeva ovog tipa recikliranja predstavljaju veoma spor proces u većini zemalja jugoistočne Europe. Informacije koje slijede su prikupljene putem sastavljenih upitnika vezanih za recikliranje, koje su popunili partneri projekta. U Albaniji, dio pljeve iz kromitne prerađivačke industrije se tretira za proizvodnju agregata za građevinarstvo. U Bosni i Hercegovini postoji veoma mali broj tvornica za recikliranje, U Grčkoj, državni propisi o recikliranju građevnog otpada su tek nedavno uvedeni. R1 otpad (eksploatacijski ili rudarski otpad) i R4 otpad (šljaka) se koriste za proizvodnju agregata za izgradnju cesta. R1 otpad i R3 otpad (iskopavanje zemlje/kamena iz građevinskih radova) se često koriste za nasipavanja, ali nema dostupnih podataka o količini. S t r a n i c a 17

20 U Srbiji količina građevnog otpada koji se reciklira za proizvodnju agregata je trenutno veoma niska. Industrijski otpad poput šljake i pepela iz sagorijevanja ugljena se koristi kao izvor za proizvodnju agregata, ali samo povremeno. Slovenija posjeduje tvornice za recikliranje koje tretiraju R2 otpad (građevinski otpad), R1 otpad (rudarski otpad), te R4 otpad (industrijski otpad). Agregati proizvedeni iz ovih tvornica se koriste za nasipavanje, proizvodnju betona, te u druge građevinske svrhe. U Austriji, R1 otpad (rudarski otpad) se većinom koristi kao materijal za nasipavanje unutar kamenoloma. Međutim, tretira se i visok postotak drugih tipova otpada: 83% (5 milijuna tona od 6 milijuna tona) R2 otpada (građevinskog otpada), 72% (15.9 milijna tona od 22 milijuna tona) R3 otpada (izvađene zemlje / kamena) i 69% (1.1 milijuna tona od 1,57 milijuna tona) R4 otpada (industrijski otpad). Gotovo 100% asfalta (R2 otpad) je reciklirano, dok se 90-95% korištenog betona (R2) također reciklira. Devet studija navedenih u tablici 4 uzete su kao primjer proizvodnje agregata iz aktivnosti recikliranja u zemljama JI Europe. Ove studije su bile heterogene, te su varirale od prerade rudarskog otpada do tretiranja građevnog otpada, ekskavacijske zemlje / kamena od građevinskih radova i industrijskog otpada (npr. šljake, lebdećeg pepela). [Izvor: Synthesis report of baseline study reports of SARMa model sites; Activity 3.3 (Recycling). Tablica 4: Popis pilot područja prikazanih u RP3 recikliranje unutar projekta SARMa Zemlja SARMa Partner Naziv studije Vezana ekstrakcijska aktivnost Tip recikliranja Albanija METE Bulqiza Kromit R1 Grčka IGME Gerakini Magnezit R1 Italija ER & Parma Madregolo (Collecchio) - R2 Italija ER & Parma Castellarano Pijeak & šljunak R1,R2,R3,R4 Rumunjska FGG&IGR Deva Ruschita Mramor R1 Slovenija GeoZS Velica Piresica - R2,R3 Slovenija GeoZS Sezana - R2,R3 Slovenija GeoZS Dogose - R2,R3 Slovenija GeoZS Smarje-Sap - R2,R3 Na primjer, otpad koji nastaje iz postrojenja za obradu kroma Bulqiza u Albaniji (200,000 tona/godina) trenutno se reciklira i obrađuje u postrojenju za oplemenjivanje kao rudarski otpad. Reciklirani proizvodi sastoje se od utrživog koncentrata kroma 18 S t r a n i c a

21 (38-42% Cr 2 O 3 ) pogodnog za kemijsku industriju i metalurgiju i proizvoda od pijeska (R1) pogodnog za proizvodnju betona. [Izvor: Study report of SARMa case study Bulqiza Albania (3.3 Recycling)] Također se u rudniku magnezita Gerakini u Grčkoj (Sl. 9), nusproizvodi iz postrojenja za sortiranje, te eksploatacijski otpad nastao razvitkom rudnika, prerađuju za proizvodnju R1 agregata ( tona godišnje), prikladnih uglavnom za izgradnju cesta (Sl. 10.). Šest postrojenja za recikliranje, dva iz provincije Emilia-Romania i četiri iz Slovenije, odabrana su kako bi se pokazao potencijal za proizvodnju recikliranih agregata (tj. recikliranje građevinskog otpada) u zemljama jugoistočne Europe. Slika 9: Pogled na halde jalovine kod rudnika magnezita Gerakini u Grčkoj [Izvor: Baseline study report for recycling. Case study: Gerakini. Slika 10: Agregati (R1) proizvedeni obradom jalovine iz rudnika Gerakini S t r a n i c a 19

22 Postrojenje za recikliranje Madregolo (Collecchio) u Italiji (Slika 11) služi kao primjer razvoja iz "tradicionalne eksploatacije" u "integriranu eksploataciju i recikliranje". Konkretno, postrojenje ponovno obrađuje reciklirane agregate koji proizlaze iz drobljenih cestovnih asfaltnih kolnika (R2) s dodatkom prirodnih agregata. Vruća i hladna obrada, dvije su usvojene tehnike recikliranja. Prva metoda, sadrži udio recikliranih agregata manji od 20% u cijelokupnoj masi. A druga metoda, sadrži udio recikliranih agregata sve do 50%. Srednji stupanj recikliranih agregata za cestogradnju, izgradnju aerodroma i luka proizvodi se prema označenim CE zahtjevima. Također se proizvodi i reciklirani asfalt betoni. [Izvor: Synthesis report of baseline study reports of SARMa model sites; Activity 3.3 (Recycling) S t r a n i c a Slika 11: Postrojenje za recikliranje u Madregolo (Collecchio), Italija [Izvor: Baseline study reports of SARMa model sites (Recycling). Case study of Madregolo] Postrojenje za recikliranje Castellarano u Italiji primjenjuje najbolje dostupne tehnologije (BAT Best Available Technologies) u području recikliranja građevinskog otpada. Postrojenje se nalazi u blizini drugog postrojenja za proizvodnju pijeska i šljunka, koje se djelomično nalazi na području gdje je aktualna industrija keramike Sassuolo Scandiano. Iz tog razloga 76% Castellarano postrojenja prerađuje otpad iz keramičke industrije (R4). Kapacitet postrojenja je tona/godina. [Izvor: Baseline study reports of SARMa model sites (Recycling): Case study of Castellarano] Izabrana studija za Rumunjsku bavi se kamenolomom mramora Deva Ruschita. Ovdje se 50% eksploatiranog kamena koristi za proizvodnju tona/godina mramora za primjenu u arhitekturi. Eksploatirani kameni blokovi koji su neprikladni za rezanje

23 u arhitektonsko-građevni kamen, kao i ostaci (npr. odresci) postrojenja za rezanje, prerađuju kompanija koja proizvodi punila, a nalazi se u blizini Deva Ruschita kamenoloma mramora. [Izvor: Baseline study reports of SARMa model sites (Recycling): Case study of Deva Ruschita] Postrojenje za recikliranje Velica Piresica nalazi se na napuštenom dijelu aktivnog kamenoloma dolomita u Sloveniji. R2 otpad (građevinski otpad) i R3 otpad (iskopana tla/kamen iz građevinskih radova) obrađuje se u tom postrojenju zbog proizvodnje visoko i srednje razrednih recikliranih agregata koji se koriste u cestogradnji i izgradnji željeznica. [Izvor: Baseline study reports of SARMa model sites (Recycling): Case study of Velica Pirecica] Slično, reciklažno postrojenje Sežana nalazi se na napuštenom dijelu kamenoloma vapnenca u Sloveniji. R2 otpad (građevinski otpad) i R3 otpad (iskopana tla/kamen iz građevinskih radova) se također obrađuju u postrojenju Sežana. Tu se proizvode visoko, srednje i nisko kvalitetni reciklirani agregati. [Izvor: Synthesis report of baseline study reports of SARMa model sites; Activity 3.3 (Recycling). Treći slučaj recikliranja u Sloveniji je postrojenje Dogoše a nalazi se na iscrpljenoj, djelomično saniranoj šljunčari, blizu rijeke Drave. Na istom području postoje još dva postrojenja: Jedan proizvodi agregate od pijeska i šljunka a drugi proizvodi mješavine gotovog betona. Postrojenje za recikliranje Dogoše snabdijeva se R2 otpadom (građevinski otpad) i R3 otpadom (iskopana tla/kamen iz građevinskih radova), a proizvedeni reciklirani agregati su srednje do niske kvalitete, pogodni za cestogradnju, proizvodnju betona i mješavinu bitumena i radove zatrpavanja, odnosno nasipavanja. [Izvor: Synthesis report of baseline study reports of SARMa model sites; Activity 3.3 (Recycling). Zadnji istraženi slučaj je postrojenje za recikliranje Smarje-Sap u Sloveniji, smješteno na napuštenom dijelu aktivnog kamenoloma dolomita na istom području. Recikliranje se obavlja samo jednom godišnje uz korištenje iznajmljene opreme (drobilice) za obrađivanje R2 otpada (građevinski otpad) i R3 otpada (iskopana tla/kamen iz građevinskih radova) da bi se proizveli nisko razredni reciklirani agregati, prikladni za radove zatrpavanja. [Izvor: Synthesis report of baseline study reports of SARMa model sites; Activity 3.3 (Recycling). Na temelju analiza studija, mora se naglasiti da je većina navedenih postrojenja za recikliranje smještena na iscrpljenim lokalitetima aktivnih ili napuštenih površinskih kopova, u blizini industrijskih zona i urbanih područja. Ovakva praksa je sasvim razumna, budući da: Postrojenja za recikliranje se obično snabdijevaju kombiniranjem rudarskog (eksploatacijskog) otpada, industrijskog otpada i građevinskog otpada. Takvi materijali mogu se lako pronaći u tim područjima. Postrojenja za drobljenje/razvrstavanje agregata iz kamenoloma/jama su korisna i postrojenja za recikliranje ih mogu koristiti. S t r a n i c a 21

24 Slika 12: Prašina kod eksploatacije u kamenolomu [Izvor: Autorova osobna foto arhiva] 22 S t r a n i c a

25 3. Važna pitanja koja utječu na održivost izvora agregata na lokalnoj razini Agregati su jeftini, teški i glomazni materijali i nužno je, iz gospodarskih i ekoloških razloga, smjestiti ih u neposrednu blizinu glavnih potrošačkih centara, osobito tamo gdje željeznički ili brodski prijevoz nije moguć, kao što je obično slučaj. S obzirom da agregati uglavnom potječu iz površinskih kopova imaju izravan utjecaj na estetiku krajolika. Brojni drugi utjecaji na okoliš također mogu nastati tijekom rada površinskog kopa i transporta do potrošača. Štoviše, eksploatacija može utjecati na okolne zajednice i njihove potrebe. Dakle, iako ne formalno, za eksploataciju je potrebna suglasnost društva kako bi sve moglo nesmetano funkcionirati. S t r a n i c a 23

26 3.1 Potreba za održivim razvojem Prema izvješću Svjetske komisije za okoliš i razvoj (1987), održivi razvoj (SD) je "razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti bez ugrožavanja zadovoljavanja potreba budućih generacija". Održivi razvoj podrazumijeva gospodarski rast zajedno sa zaštitom kvalitete okoliša. U biti, pojam održivi razvoj odnosi se na postizanje ekonomskog i društvenog razvoja na način da se ne istroše svi prirodni resursi jedne zemlje. [Izvor: "Our common future: The World Commission on Environment and Development", Bruntland, G., 1987] Vlast, industrija i društva moraju surađivati na regionalnoj i lokalnoj razini planiranja da bi održiva eksploatacija agregata bila uspješna. Kako bi se osiguralo održivo upravljanje i ponuda ukupnih resursa, svaki od sudionika mora prihvatiti određene odgovornosti. Vlasti su odgovorne za daljnji razvitak politike, regulatornih okvira i gospodarskih poticaja koji će stvoriti dobru klimu za ekonomski uspjeh poduzeća koja se bave eksploatacijom, a isto tako trebale bi uvažavati potrebe i povlastice okolnih zajednica. Industrija mora raditi na tome da bude prepoznata kao odgovoran korporativan i ekološki član zajednice. Društvo (uključujući i nevladine organizacije) ima odgovornost da se informira o problematici upravljanja ukupnim resursima. Svi dionici su odgovorni za utvrđivanje i rješavanje pravnih problema te za konstruktivno sudjelovanje u procesu odlučivanja koje se ne odnosi samo na vlastite, nego i na širok društveni spektar ciljeva i interesa. [Izvor: Managing and Protecting Aggregate ReIzvors, Open-File Report , U.S. Geological Survey, Langer, W. H., 2002] Danas, važan dio informacija o okolišu koje se koriste za tumačenje, predviđanje ili oblikovanje problematike održivog razvoja, povezanih sa industrijskim sustavima, izvedene su iz primjene metodologije procjene životnog ciklusa (LCA Life Cycle Assessment). Rudarska/eksploatacijska industrija je jedna od sektora u kojem je relativno malo korišten alat baziran na LCA metodologiji i gdje se konsenzus s obzirom na primjenu metodologije tek treba postići. [Izvor: Life Cycle Assessment (LCA) Guidelines; Activity 3.3 (Recycling). Na temelju navedenog, određene odgovornosti, pitanja i izazovi pripremaju se za sve dionike uključene u sektor agregata na lokalnoj razini. Kao što se pokazalo tijekom provedbe SARMe, s obzirom na zemlje JIE, takva pitanja i izazovi uključuju: sticanje društvene suglasnosti za rad; upravljanje potencijalnim utjecajima na okoliš; prevenciju ilegalne eksploatacije; promicanje aktivnosti recikliranja; otklanjanje nedostataka povezanih sa zakonodavnim okvirom. 3.2 Društvena pitanja Bez sumnje je da su društvu potrebni agregati za razvoj infrastrukture i građevinarstvo te je stoga jedna od glavnih briga jeftinija ponuda agregata prihvatljive kvalitete. 24 S t r a n i c a

27 S druge strane, eksploatacija agregata iz površinskih kopova uglavnom se sastoji od mehaniziranih procesa koji uključuju eksploataciju i prijevoz velikih količina materijala što može smetati lokalnu zajednicu na razne načine (vidi odlomak 3.3): a) mijenja se okolni krajolik, b) utječe se na okoliš, staništa i vrste, c) stvara se kontinuirani nemir zbog prijevoza materijala kroz sela, itd. Kao dodatak tomu lokalno stanovništvo i vlasti zabrinute su što će biti nakon prestanka eksploatacije, kako će se sanirati i koristiti prostor nakon zatvaranja površinskog kopa i dali će planirano biti i ostvareno. Povećanje eksploatacije agregata na površini može biti ograničeno zbog širenja naselja u nedostatku prostornih planova sa namjenom zemljišta, te manjka područja sa prioritetom za eksploataciju sirovina. Iako su mnogi kamenolomi započeli na periferiji naselja, danas su ona progutana i okružena novim razvojem kako se naselja šire. Stoga, društvena pitanja na lokalnoj razini proizlaze iz dva suprotstavljena gledišta: a) gledišta potrošača, i b) gledišta uznemirenih građana. Mnogi građani ne podržavaju eksploataciju, dijelom iz razloga jer ne žele priznati ovisnost društva o agregatima. Taj sindrom ne u mom dvorištu može ograničiti razvoj agregata. [Izvor: Managing and Protecting Aggregate ReIzvors, Open-File Report , U.S. Geological Survey, Langer, W. H., 2002] U posljednjih nekoliko godina, putem javne rasprave predviđene u procesu ishođenja dozvola na području zaštite okoliša uspostavljene u nekim zemljama JIE, došlo je do povećane uključenosti lokalnih zajednica u procesu odlučivanja za nove i/ili postojeće površinske kopove. Dionici kao što su lokalne zajednice i nevladine organizacije mogu stvoriti znatne prepreke učinkovitosti rada kamenoloma i šljunčara, pogotovo kada se eksploatacija odvija u blizini ili unutar područja očuvanja prirode i važnih arheoloških nalazišta. Ukratko, iako ne formalno, za proizvodnju agregata treba postojati društveno prihvaćanje eksploatacije da bi poslovanje teklo glatko. 3.3 Problematika zaštite okoliša Glavna pitanja utjecaja na okoliš za koja se zna da uvelike utječu na održivi razvoj agregatnih resursa su vezana za: kako učinkovito procijeniti, nadgledati i gospodariti potencijalnim utjecajima koji proizlaze tijekom svih faza projekta eksploatacije agregata (planiranje, razvoj, osnivanje, upravljanje), te postoji li učinkovit, dobro razvijen, poseban plan obnove lokacije koji bi bio kompenzacija lokalnim zajednicama za neizbježne promjene okoliša nastalih eksploatacijom. Okolišni utjecaji značajno variraju od jednog površinskog kopa do drugog, oviseći uglavnom o primijenjenim metodama eksploatacije i tehnikama prerade, cjelokupnog dizajna projekta, kao i o njegovoj veličini. S t r a n i c a 25

28 Lokacije za iskapanje smještene u ranjivom okolišu, poput močvara ili u blizini rijeka ili jezera, ili na zemljištu visoke prirodne vrijednosti, potencijalno mogu imati veći utjecaj, od onih smještenih u već jako narušenim okolišima. Promjena okoliša je direktni, najočitiji zajednički utjecaj iskapanja koji utječe na estetiku okoliša, te uzrokuje smetnje ne samo lokalnim zajednicama nego i postojećim staništima (sl. 13). Sl. 13: Pogled na kamenolom Kovilovača i postrojenje uz grad Despotovac, Srbija [Izvor: Preparatory site report of Kovilovača quarry; Activity Pri otvaranju površinskog kopa često postoji potreba za uklanjanjem površinskih slojeva tla tijekom procesa eksploatacije te će trebati prostor za njegovu pohranu kao i za prateću infrastrukturu, objekte i pristupne ceste. Takve aktivnosti, povremeno, mogu uzrokovati značajne smetnje za biljni i životinjski svijet i dovesti do gubitka ili propadanja vrijednih prirodnih staništa. Ovaj utjecaj može biti privremen ili trajan, izravan ili neizravan, na licu mjesta ili izvan mjesta i može se aktivirati u različito vrijeme tijekom ciklusa rada zahvata (Tablica 5). 26 S t r a n i c a

29 Gubitak staništa, opadanje kvalitete ili fragmentacija Uznemiravanje i/ili izmještanje osjetljivih vrsta Gubitak rijetkih ili ugroženih vrsta pojedinaca ili populacija Promjene u sastavu vrsta (lokalna flora i fauna) Kolonizacija lokacije od strane tuđih i invazivnih pionirskih vrsta Promjene i degradacija vodenog eko sustava Tablica 5. Pregled mogućih utjecaja na bioraznolikost nastalih tijekom eksploatacije [Izvor: EC Guidance on undertaking new non-energy extractive activities in accordance with Natura 2000 requirements, European Commission, July 2010, p. 31] Potencijalni utjecaji na staništa i vrste Stupnjevi/ Aktivnosti Istraživanje Bušenje i prokopavanje Izgradnja ceste/puta Kretanje ljudi i vozila Priprema lokacije/ Vađenje sirovina Skidanje/Skladištenje preopterećenog tla i vegetacije Infrastrukturni razvoj (dalekovodi, ceste, zgrade, drobilice, pokretne trake) Miniranje za oslobađanje ruda/kamena Iskapanje kamena/rude te skladištenje Ispuštanje površinskih i podzemnih voda Povlačenje razina podzemnih voda Transport materijala Prerađivanje Drobljenje/mljevenje Deponije i jezerca za otpad rude Zatvaranje lokacije Ponovno oblikovanje jama, izgleda kamenoloma i deponija otpada Ograđivanje opasnih područja Stavljanje cesta izvan pogona /rastavljanje zgrada Ponovno zasađivanje narušenih područja Nadgledanje i eventualni tretmani kvalitete vode Eksploatacijske aktivnosti mogu uzrokovati promjene u kvaliteti vode zbog korištenja vode za ispiranje i širenje zagađenja u podzemne vode. Ako je potrebno odvodnjavanje s mjesta eksploatacije, eksploatacijske aktivnosti potencijalno mogu promijeniti S t r a n i c a 27

30 hidrološke uvjete na tim područjima i njihovom okruženju, s posljedičnim promjenama u drenažnoj mreži uzrokovane privremenom neravnotežom u površinskom otjecanju, infiltracijom itd. U takvim slučajevima, to može utjecati na obližnje ili udaljene izvore i močvare, kako u pogledu količine tako i kvalitete (hidraulički prekid). Tijekom eksploatacije mogu se pojaviti različite vrste i intenziteti buke te vibracije ako se primjenjuje miniranje. Buka i vibracije utječu na postojeće vrste faune u okolici, kao i na lokalna naselja ako su u blizini kamenoloma. Emisija prašine je također značajna nuspojava aktivnosti eksploatacije i prijevoza, može utjecati na kvalitetu zraka, tla, stanovništvo i staništa (Slika 12). Ipak, industrija agregata je znatno poboljšala svoje djelovanje u zaštiti okoliša u posljednjih nekoliko godina i postoji sve veća pažnja u ostvarivanju zaštite bioraznolikosti u zaštićenim prirodnim područjima, kao Natura Nekoliko površinskih kopova, od onih prikazanih u projektu SARMa (Tablica 1), predstavlja primjere upravljanja u neposrednoj blizini zaštičenih područja prirode. Araxos kamenolom u Grčkoj radi unutar područja Nature Lanca dei Francesi u Italiji radi na poplavnoj ravnici rijeke Po na granici s područjem Natura Kamenolom Kovilovača u Srbiji radi u blizini kanjona rijeke Resave, koje je posebno rezervirano prirodno područje zvano Vinatovaca. Kamenolom Revarsarea (Rumunjska) je usred migracijskog puta divljih ptica. [Izvor: Synthesis report of baseline study reports of SARMa model sites; Activity 3.1 (Best practices). Sustavno praćenje i ispravno upravljanje utjecajima na okoliš predstavlja zakonske obveze za rukovoditelje površinskih kopova u većini zemalja jugoistočne Europe. Međutim, još uvijek treba proći veliki put kako bi se postigla viša razina zaštite okoliša u određenom području. 3.4 Ilegalna eksploatacija Unatoč postojećem zakonodavnom okviru za eksploataciju, neke se zemlje JIE još uvijek suočavaju s problemima ilegalne eksploatacije. Ovaj problem povezan je sa snažnim gospodarskim, društvenim i ekološkim utjecajima, ne samo na ograničenom području gdje se takve aktivnosti odvijaju, nego i šire. Odabrane su brojne studije kako bi se utvrdili mogući uzroci ilegalne eksploatacije u zemljama JIE i predložili načini prevencije. Dobiveni su korisni zaključci, na temelju rezultata posebnih istraživanja. [Izvor: Synthesis report of baseline study reports; Activity 3.2 (Illegal quarrying). Ilegalna eksploatacija varira od eksploatacije malog obima, koju povremeno rade pojedinci da bi iskopali agregate za vlastite potrebe, do površinskih kopova u različitim fazama razvitka. Potonji obično posluju nekoliko mjeseci, te ih lokalne vlasti ne mogu lako kontrolirati. 28 S t r a n i c a

31 Teško je procijeniti stvarnu količinu agregata dobivenu iz ilegalnih aktivnosti u zemljama JIE, jer stvarni službeni podaci nisu uvijek dostupni. Indikativno, studija provedena od strane nadležnih tijela Republike Hrvatske pokazala je da oko 20% državne proizvodnje agregata dolazi iz ilegalnih izvora u [Izvor: Activity 3.2- SSM model sites: Sava River (Trstenik) case study-the Zagrebačka county -Croatia] Ilegalne aktivnosti se često obavljaju na područjima napuštenih i nepravilno saniranih kopova. Štoviše, napušteni površinski kopovi su pogodni za ilegalno odlaganje raznih vrsta otpada (Slika 14). Slika 14: Odlaganje građevnog i kućanskog otpada na ilegalnoj šljunčari na području Zagrebačke županije [Izvor: Activity 3.2-SSM model sites: Sava River (Trstenik) case study-the Zagrebačka county Ilegalni poduzetnici ne pridržavaju se zdravstvenih i sigurnosnih propisa za eksploataciju. Stoga postoji ozbiljan rizik za njihovu sigurnost, kao i za okolinu, naselja i stanovnike. Također, budući da nisu profesionalci i nisu ovlašteni, ne primjenjuju odgovarajuće ekološki prihvatljive metode/tehnike za eksploataciju. Naprotiv, njihova uobičajena praksa je grabežljivo neučinkovito eksploatiranje agregata popraćeno s nekontroliranim odlaganjem otpada. S t r a n i c a 29

32 Ilegalna eksploatacija ima negative učinke na gospodarstvo na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini jer ilegalni poduzetnici ne plaćaju poreze i druge pristojbe/naknade predviđene za legalne površinske kopove. Nedostatak studija o srednjoročnim ili dugoročnim potrebama tržišta za agregatima na lokalnoj razini u kombinaciji sa složenim i dugotrajnim procesima dobivanja dozvola mogu potaknuti ilegalnu eksploataciju. I konačno, važan čimbenik koji dopušta daljnju ilegalnu eksploataciju je nedostatak učinkovitog i stalnog nadzora, te instrumenata otkrivanja i sprječavanja angažiranih od strane nadležnih tijela. 3.5 Recikliranje Recikliranje se ne bi trebalo smatrati odvojenom aktivnošću, nego bi trebalo biti dijelom unutar šireg konteksta integriranih resursa i gospodarenja otpadom. U tom smislu proizvodnja agregata iz aktivnosti recikliranja (vidi paragraf ) vezana je za relevantno zakonodavstvo. Europska Unija (EU) je usvojila brojne smjernice s ciljem harmoniziranja politike upravljanja i odlaganja otpada diljem Europe jamčeći zaštitu okoliša. Okvirna direktiva o otpadu (Direktiva o otpadu 2006/12/EC) Direktiva o odlaganju otpada (Direktiva o odlaganju otpada 1999/31/EC) Direktiva o integriranoj prevenciji i kontroli zagađenja (Direktiva 2008/1/EC) Direktiva o rudarskom otpadu (Direktiva o gospodarenju otpadom ekstrakcijskih industrija 2006/21/EC). Studije predstavljene u paragrafu Priručnika (Tablica 4) predstavljaju primjere proizvodnje agregata iz aktivnosti recikliranja u zemljama jugoistočne Europe. Kroz te studije je pokazano da se stavovi prema recikliranju i načinu na koji su aktivnosti recikliranja organizirane i vođene da bi postale izvori agregata, bitno razlikuju od države do države u zemljama jugoistočne Europe. [Izvor: Synthesis report of baseline study reports of SARMa model sites; Activity 3.3 (Recycling). Većina zemalja jugoistočne Europe, unutar svoje politike o sirovinama, ne uzima u obzir proizvodnju agregata iz svih potencijalnih aktivnosti recikliranja. Točnije, proizvodnja agregata tretiranjem iskopanog (ili rudarskog) otpada je uobičajena praksa u većini njih. S druge strane, proizvodnja agregata iz građevnog otpada je ograničena i postavljanje specifičnih ciljeva recikliranja od strane relevantnog zakonodavstva još uvijek u nekim zemljama nije usvojeno. Kao rezultat navedenog, baza podataka o agregatima iz aktivnosti recikliranja ili nedostaje ili su dostupne samo ograničene informacije. [Izvor: Synthesis report on legislation and regulatory framework related to sustainable aggregate reizvors management in selected South East European countries, SARMa ] 30 S t r a n i c a

33 Navedena proizvodnja agregata recikliranjem smanjuje uništavanje zemljišta i moguće utjecaje na okoliš, u isto vrijeme štedeći neobnovljive resurse, čime se povećava sama učinkovitost resursa. U tom pogledu, izazovna pitanja s kojima se političari i javni službenici trenutno suočavaju tiču se: i) kako organizirati i upravljati prikupljanjem i recikliranjem otpadnih materijala, i ii) saznati koji i do koje mjere reciklirani agregati mogu nadopuniti eksploatirane agregate kako bi se postigla održiva raznolikost ponude (SSM). 3.6 Postupak dobivanja dozvola Iako su lokalni izvori agregata u zemljama JIE općenito gledano dostupni, pristup agregatnim resursima i njihova ponuda često je ograničena dugim postupkom ishođenja dozvola. U većini slučajeva, sustav za dobivanje dozvola koji se odnosi na eksploataciju je neopravdano složen i spor, nepotrebno ograničava pristup resursima, i valjanost mnogih dozvola koje su na kraju i odobrene je prekratka da bi opravdala ulaganja. Stoga, svaka država treba razviti jednostavniji, brži i pravedniji sustav za dobivanje dozvola, na način sve na jednom mjestu, ili slično tome, tako da racionalizira poveznice i procedure između državnih, regionalnih i lokalnih tijela uključenih u proces, istodobno inzistirajući na daljnjoj izvrsnosti industrije i učinkovitosti zaštite okoliša i društva. Sudjelovanje javnosti obično je omogućeno tijekom faze izdavanja dozvola za zaštitu okoliša, kroz javne rasprave ili uvidom u dokumentaciju. Međutim, interpretacija javnosti koja se poziva na javni uvid kao stranka u postupku je prilično problematična, što dovodi do uključivanja nadležnih sudova u mnogim zemljama. [Izvor: Synthesis report on legislation and regulatory framework related to sustainable aggregate reizvors management in selected South East European countries, SARMa ] S t r a n i c a 31

34 Slika 15: Grčki kamenolom Araxos je smješten unutar prirodno zaštićene zone. Područje oko lokacije kamenoloma je okarakterizirano visokim bioraznolikim obilježjima zbog blizine močvarnog područja parka prirode Strofilia Kotihi [Izvor: Autorova osobna foto arhiva] 32 S t r a n i c a

35 4. Ključne preporuke za industriju u cilju postizanja održivosti U suštini, pojam održivi razvoj odnosi se na postizanje gospodarskog i društvenog napretka na način da se ne istroše prirodni resursi neke zemlje. Društveno odobrenje za rad postoji kada se rudarski projekt smatra odobrenim i opće prihvaćenim od uže i šire zajednice. Takvo odobrenje ne mogu osigurati isključivo državna tijela, političke strukture, pa čak ni pravni sustav, već je potrebno dobiti i suglasnost susjeda. Suglasnost se mora ostvariti na mnogo razina, no počinje sa lokalnim zajednicama, i čvrsto je utemeljena na društveno prihvaćenom konceptu razvoja resursa u njima. S t r a n i c a 33

36 4.1 Općenito Prilikom procjene potencijalnih utjecaja eksploatacije agregata na društvo i prirodu, važno je imati na umu da se ovi utjecaji mogu odnositi ne samo na mjesto eksploatacije, nego i na svu pripadajuću infrastrukturu i druge sadržaje kao što su pristupne ceste, transportne trake, drobilice, skladišta itd. Također se odnose na sve faze projekta od početnog istraživanja i eksploatacije na tom području (uključujući promjenu položaja/proširenje) do eventualnog zatvaranja i sanacije. U tom pogledu, digitalno planiranje razvoja površinskog kopa je dobar alat, jer omogućuje prikaz različitih scenarija i s tim u svezi rasprave između vlasnika, odnosno izvođača radova i lokalnih dionika. Prevencija i ublažavanje utjecaja, tijekom životnog ciklusa površinskog kopa, također je značajno određena odlukama koje su donesene u fazi izvedbe i projektiranja zahvata. Donošenje odgovarajućih mjera za ublažavanje može pomoći u smanjivanju ili čak eliminirati neke negativne učinke eksploatacije. Osjetljivost okoliša u kojem se odvija eksploatacija je isto tako od velike važnosti. Trenutno, potrebna ograničenja donesena pretežno od nacionalnog i Europskog zakonodavstva za zaštitu okoliša, poboljšala su rezultate zaštite okoliša u rudarstvu. Kao posljedica, potrebna je primjena novih unaprijeđenih metoda/tehnika koje pridonose smanjenju nekih utjecaja kao što su buka, prašina i emisija plinova ili vibracija. Danas, poduzeća koja se bave agregatima također su podložna pritiscima koji dolaze iz lokalnih zajednica i lokalnih vlasti i javni imidž tih poduzeća postaje sve važniji za njihove interese. Sumirajući, industrija agregata trebala bi uzeti u obzir sljedeće: - Postoji globalna i hitna potreba za održivim gospodarenjem okolinom i posljedično, svim ljudskim i industrijskim aktivnostima koje će na njih potencijalno utjecati. Unutar tog okvira, agregatni sektor ne može biti ostavljen sa strane; - Društvo je bolje informirano, osjetljivije i zahtjevnije po pitanjima vezanim za utjecaje eksploatacije agregata; - Zakonodavni okvir postaje sve stroži, posebno kada su u blizini kamenoloma područja poput Natura 2000; - Agregatni sektor se suočava sa sve većom konkurentnošću po pitanjima kvalitete agregata i komercijalne vrijednosti proizvoda. Unutar navedenog konteksta, potrebno je naglasiti da eksploataciju u zemljama JIE obavljaju mala i srednje velika poduzeća koja posluju na tradicionalan način. Vrlo konvencionalan karakter ovog sektora relativno teško prihvaća potrebne tehnološke i 34 S t r a n i c a

37 upravljačke promjene, koje bi pomogle industriji u smjeru održivog poslovanja. Kao zaključak, rudarska struka u zemljama JIE odmah bi trebala preispitati svoje strategije, primijenjenu metodologiju i stav o proizvodnji agregata u smjeru održivosti. 4.2 Dobra praksa Pojam dobra praksa je definirana kao savršena strategija za borbu protiv identificiranih nepovoljnih utjecaja na postupke ili procese koristeći pritom najbolje dostupne tehnike (BAT). Može se primijeniti kroz životni vijek površinskog kopa, od početnog istraživanja prema proizvodnim fazama do zatvaranja i naknadne kontrole. [ U mnogim slučajevima dobra praksa određena je zakonima i propisima, sa krajnjim ciljem zaštite okoliša i promicanja zdravijeg i sigurnijeg radnog područja. Iako dobra praksa uključuje brojna pitanja koja se temelje na iskustvima i znanstvenom radu, premda nisu obuhvaćena propisima, ona je najučinkovitija u postizanju gore navedenih rezultata. U mnogim slučajevima primjena dobre prakse ima također pozitivan učinak na gospodarstvo jer se zahvati čišćenja ili dodatni zahvati obnavljanja izbjegavaju. [Source: Synthesis report of baseline study reports of SARMa model sites; Activity 3.1 (Best practices) Započeti s planiranjem Sveobuhvatno i rano planiranje eksploatacije agregata je važan ključni faktor za uspješno djelovanje poduzeća. Treba razmotriti sve zakonske, tehničke, ekološke, ekonomske i društvene čimbenike koji mogu utjecati na rad površinskog kopa od faze razvoja do faze zatvaranja. Dobro planiranje završava uspješnim planom izvedbe cijelog postupka. U tom smislu: - Postojeća / razvojna zakonodavna ograničenja i pitanja prostornog planiranja moraju biti unaprijed riješena; - Postignuća u novim tehnologijama vezana za proizvodnu tehnologiju moraju biti ispitana i primijenjena u dizanju eksploatacije. Takve nove tehnike nude bolje zdravije i sigurnosne izvedbe, te potencijal za sprečavanje i minimiziranje okolišnih utjecaja; - Treba tražiti mogućnost korištenja opreme nove generacije za proizvodnju; - Takvi strojevi su možda skuplji, ali dugoročno će se pokazati kao mudriji izbor od starih tradicionalnih, zbog bolje stope produktivnosti, zbog manje potrebe za održavanjem i zbog troškova nadogradnje starih strojeva dijelovima koji štite okoliš, npr. u pogledu emisije ispušnih plinova, potrošnje energije, itd; S t r a n i c a 35

38 - Održivo poslovanje mora biti zasnovano na neprekidnoj interakciji između ekonomsko-produktivnih komponenti i okolišnih komponenti. Stručnjaci za okoliš bi trebali sudjelovati u projektnom timu za planiranje i dizajniranje površinskog kopa; - Rudarski projekti bi trebali integrirati dizajn obnove od samog početka eksploatacije. U ovom okviru preporuka je se da se reljefni oblici, korištenje i namjena zemljišta i uzorci vegetacije identificiraju kroz osnovna izvješća; - Razvoj strategije uređenja krajobraza prije početka izvođenja radova olakšava radove na smanjenju utjecaja na njega; - Dobru praksu drugih uspješnih primjera eksploatacije može biti korisno usvojiti. Preporuke: Miniranje Miniranje je glavni proces eksploatacije koji se provodi u većini kamenoloma. Miniranje uzrokuje buku, vibracije, zračne udare i plinove koji mogu utjecati na susjedna naselja. Također se može primijetiti i pojava letećih stijena. Stupanj fragmentacije kamena koji je postignut tijekom eksploatacije u velikoj mjeri ovisi o primijenjenoj tehnici miniranja. Na kraju to utječe na produktivnost opreme za drob- 36 S t r a n i c a Rano pripremiti integrirane planove, uzimajući u obzir zakonodavna ograničenja; identificirati kritične stupnjeve za namjensko korištenje zemljišta; Pripremiti osnovne studije procjene lokalnog krajolika i temeljito procijeniti utjecaje na okolinu; Razviti strategiju krajolika i planove obnove od početka imajući na umu uporabu lokacije nakon zatvaranja; Primijeniti digitalno oruđe za planiranje; Dizajnirajte svoj projekt inkorporirajući što je moguće više novih tehnologija; Otkrijte moguća opiranja društva u ranom stupnju planiranja te započnite dijalog za rješavanje pitanja od važnosti, te Učite iz drugih uspješnih priča, te preokrenite probleme i teškoće u prednosti.

39 ljenje, postotak sitne frakcije i blokova za sekundarno razbijanje. Dobar dizajn miniranja dozvoljava kontroliranu fragmentaciju kamena, smanjeno odbacivanje minirane stijene, izostanak blokova za naknadno razbijanje i smanjenju cijenu miniranja. Postupak dobrog miniranja treba uključiti primjenu usavršenih tehnika, kao što je uzastopno miniranje, koje stvara prihvatljivije seizmičke efekte. Preporučuje se upotreba novih tehnologija zbog smanjivanja razine buke. U svakom slučaju, razina vibracija (seizmički efekti) i buke koja je određena zakonom, ako postoji, mora se poštivati. Preporuke: Primijenite sekvencijalno miniranje za smanjenje vibracija; Koristite modernu tehnologiju miniranja za smanjenje buke; Mjerite i evidentirajte zapise o vibracijama i buci, te Osigurajte dobar razvoj dizajna miniranja da bi se smanjilo odbacivanje miniranog materijala (leteće kamenje), troškovi miniranja i utovara, te kontrolirala bolja fragmentacija iskopanih sirovina Onečišćenje zraka Na širem području površinskog kopa, onečišćenje zraka može biti uzrokovano emisijom čestica (prašine) i emisijom plinova. Dobre prakse trebaju uključiti mjere za obje skupine zagađivača, npr. primjenu sustava za uklanjanje prašine kako bi se prikupio sitni otpadni materijal, sustavi za usisavanja prašine u drobilicama, itd. (Slika 16). Potencijalne izvore koji stvaraju prašinu kao što su prometnice ili područja površinskih kopova treba ovlaživati (Slika 17 i 19). Interni transport materijala trebalo bi napraviti sa natkrivenim prijenosnim trakama ili kamionima sa lagano ovlaženim materijalom. Vanjski transport sirovina trebalo bi napraviti sa natkrivenim vozilima ili drugim sustavima za suzbijanje prašine. Slika 16: Filter za skupljanje prašine [Izvor: Preparatory site report of Araxos quarry; Activity S t r a n i c a 37

40 Slika 17: Sustav navlaživanja u Taro River kamenlomu u Italiji [Izvor: Pilot site report Case study: Taro River alluvial fan (Province of Parma, Italy)] Preporuke: Poduzeti mjere za smanjenje emisija prašina i plina; Instalirati sustave za otprašivanje za prikupljanje čestičnog otpadnog materijala; Koristiti sustave za usisavanje prašine u mlinovima; Držati pokrivenima transportni sustav/sustave za drobljenje; Održavati ceste i područje oko jama, koje stvara prašinu, navlaženima; Prijevoz sirovina unutar kamenoloma obavljati s pokrivenim transportnim sustavom ili lagano navlaženim materijalom; Prijevoz materijala javnim cestama obavljati pokrivenim vozilima ili drugim sustavima za suzbijanje prašine; te Pobrinuti se da se sustavno nadgledanje i procjene emisija prašine i plina izvršava te ukoliko se premaši granica da se provjeri. 38 S t r a n i c a

41 Treba sustavno obavljati nadzor i procjenu emisije prašine i plinova (Slika 18). Ako se prijeđu propisane granice, treba provjeriti popraviti opremu koja stvara emisiju. Fig. 18: Oprema za motrenje rašine [Izvor: Preparatory site report of Araxos quarry; Activity Buka Buka pri eksploataciji uglavnom dolazi iz dva osnovna izvora: strojevi (nepokretni, npr. drobilice, ili pokretni npr. kamioni) i miniranje. Buka je jedno od glavnih pitanja kojima se bavi planska dokumentacija za predložene nove ili proširenje postojećih kamenoloma. Od poduzeća će se zahtijevati informacije o postojećoj razini buke u okolini, predviđene razine buke u različitim fazama rada kamenoloma i pojedinosti o mjerama ublažavanja razina buke. [ Predložene dobre prakse trebaju uključiti redoviti nadzor razine buke i usporedbu sa trenutnim zakonskim ograničenjima ili uvjeta za zaštitu okoliša, postavljanje sustava za sprječavanje buke, te primjenu odgovarajućih tehnika miniranja i materijala za miniranje. Uznemiravanje stambenih područja može se izbjeći ako se izgrade nove prometnice koje će ih zaobići. Preporuke: Primijeniti redovito nadziranje buke te usporediti rezultate s zakonskim ograničenjima i posebnim uvjetima okoliša lokacije; Instalirati sustave za suzbijanje buke; Ne proizvoditi nepotrebnu buku, te smanjiti emisije buke, npr.: isključiti opremu kada nije u uporabi, koristiti gumene obloge u žljebovima, kiperima, kamionima, transfernim točkama i dr.; Izbjegavati rad noću u blizini osjetljivih područja; Koristiti prikladne tehnike miniranja i materijala za miniranje, i Razmisliti o mogućnosti izgradnje novih putova koji će zaobilaziti naseljena područja. S t r a n i c a 39

42 4.2.5 Prašina i otpad Svaka tvar ili predmet koji vlasnik odbacuje, namjerava odbaciti ili je obvezan odbaciti je OTPAD prema Okvirnoj direktivi o otpadu (Europska direktiva (WFD) 2006/12/EC), izmijenjenoj i dopunjenoj novom WFD (Direktiva 2008/98/EC, koja stupa na snagu u prosincu 2010). Otpad se odnosi na materijale koji nisu primarni proizvodi (tj, proizvodi proizvedeni za tržište), od njih proizvođač nema koristi u smislu vlastite svrhe proizvodnje, transformacije ili potrošnje i želi ih odložiti. Eksploatacija površinskog kopa i srodne operacije proizvodnje agregata neizbježno vode do proizvodnje prašine i otpada. Količina i vrsta proizvedenog otpada ovisi o geološkoj građi i vrsti eksploatirane sirovine, učinkovitosti eksploatacije i prerade, te o interesu lokalnog tržišta. Nova tržišta zainteresirana za ove neekonomske sirovine, koje se trenutno nalaze u velikim količinama na odlagalištima diljem svijeta, mogu pridonijeti smanjivanju njihove količine. [ Sirovine koje se mogu klasificirati kao otpad iz površinskih kopova su krovinska i međuslojna jalovina (materijal ograničene vrijednosti koja se nalazi iznad ili između slojeva mineralne sirovine), te otpad od prerade (neutrživi, većinom sitno zrnasti materijali nastali iz probira, drobljenja i drugih prerađivačkih aktivnosti). Otpad i prašina koji proizlaze iz proizvodnje agregata i zemljama JI Europe su obično inertni. Proizvedene količine uvelike variraju od površinskog kopa do površinskog kopa: postoje kamenolomi koji ne proizvode otpad, a tu su i kopovi pijeska i šljunka, koji mogu proizvoditi glineni i muljeviti otpad. Preporuke: Pokušajte iskoristiti materijal, npr. za uređenje okoliša, obnovu ili kao nasipni materijal; Humusni otpad odložiti i sačuvati za biološku rekultivaciju; Istražiti mogućnost tretiranja kalcitne kamene prašine za proizvodnju korisnih utrživih sirovina, te Gospodarenje proizvedenim otpadom bi se trebalo prakticirati kroz životni vijek površinskog kopa Transport Cestovni prijevoz je uobičajena praksa transporta sirovina. Kada kamenolomi posluju unutar ili u blizini zaštićenih područja prirode ili u blizini naseljenih područja, prijevoz može utjecati na životinjski svijet i stanovništvo zbog stvaranja prašine i buke. Treba 40 S t r a n i c a

43 se poduzeti nekoliko intervencija i mjera da bi se a) umanjili utjecaji na životinjski svijet i b) umanjili utjecaji na stanovništvo - naseljena područja. U Araxos kamenolomu u Grčkoj npr., sagrađeni su most i cesta koji zaobilaze obližnja sela da bi se zaštitio životinjski svijet (Lutra lutra europska vidra) i stanovništvo potencijalno ugroženo zbog prijevoza kamionima. [Izvor: Preparatory site report of Araxos quarry; Activity Preporuke: Razmislite o alternativnim putovima, te primijenite mjere za suzbijanje buke i prevencije prašine, da bi se spriječili i umanjili utjecaji; Umanjite, gdje je moguće, prijevoznu udaljenost; Prijevoz agregata bi se trebao odvijati izvan špice ili specifičnih sati u danu, da bi se izbjegle gužve u prometu; Tražite alternativu za prijevoz na veće udaljenosti, npr. obavljajte transport željeznicom ili vodenim putem, ako je moguće Tražite alternativu udaljenijem cestovnom prijevozu od mjesta iskapanja do prerađivačkih postrojenja, npr. pokretne trake, i Koristite površinu ceste za grubo skidanje blata između pranja kotača i izlaza iz lokacije zahvata kako bi se olakšalo čišćenje i spriječilo veće skupljanje blata. Slika 19: Unutarnji prijevoz kamionima. Cesta je mokra a sirovine navlažene. [Source: Preparatory site report of Araxos quarry; Activity S t r a n i c a 41