ZDRAVSTVENI TURIZAM GRADA RABA

Transcription

1 ZDRAVSTVENI TURIZAM GRADA RABA Voditeljica projekta: Prof. dr. sc. Milena Peršić Rezultati prve faze istraživanja: RESURSNA OSNOVICA usvojeni su na XII sjednici Gradskog vijeća GRADA RABA, održanoj 09. lipnja godine Opatija - Rab 2014.

2 Naziv projekta: ZDRAVSTVENI TURIZAM GRADA RABA RESURSNA OSNOVICA rezultati I faza istraživanja su usvojeni na XII sjednici Gradskog vijeća Grada Raba, održanoj 09. lipnja godine Naručitelj projekta: GRAD RAB Za naručitelja: Gradonačelnica Rosanda Krstinić Gušćić, prof. Članovi istraživačkog tima: doc.dr.sc. Lorena Bašan Lorena Dadić prof.dr.sc. Sandra Janković doc.dr.sc. Adriana Jelušić prof.dr.sc. Helga Maškarin Ribarić prof.dr.sc. Milena Peršić Mladenka Popadić doc.dr.sc. Dubravka Vlašić doc.dr.sc. Ana-Maria Vrtodušić Hrgović 1

3 2

4 PREDGOVOR Grad Rab je prepoznao potrebu za istraživanjem resursne osnovice i mogućnosti, a kao temeljne pretpostavke daljnjeg razvoja zdravstvenog turizma na ovom lokalitetu. Navedeno istraživanje je motivirano i odrednicama strateških dokumenata u kojima se definira pozicioniranje ovog oblika selektivne turističke ponude u Primorsko-goranskoj županiji ali i na nacionalnoj razini (dokumenti Ministarstva turizma i Ministarstva zdravlja). Dogovoreno je da će se istraživanje pod nazivom ZDRAVSTVENI TURIZAM GRADA RABA provoditi u fazama, pa je u tom kontekstu ugovorena prva faza istraživanja između Gradonačelnice Grada Raba, gospođe Rosande Krstinić Gušćić, prof (Klasa /13-01/12; Urbroj ) i Dekana Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, profesora. dr. sc. Jože Perića (Klasa /13-01/09; Urbroj ). Definiran je glavni cilj, koji je potrebno ostvariti kao rezultat prve faze istraživanja na projektu ZDRAVSTVENI TURIZAM GRADA RABA, ali i posebni ciljevi na kojima se njegovo ostvarenje treba temeljiti. GLAVNI CILJ prve faze istraživanja glasi: Prepoznavanje, selektiranje i prezentiranje resursne osnovice i mogućnosti od značaja za razvoj održivog zdravstvenog turizma Grada Raba, kao prepoznatljivog zdravstveno-turističkog proizvoda. Sukladno zahtjevima turističke potražnje i mogućnosti turističke ponude Grada Raba, istražiti će se postojeći i potencijalni oblici pripreme i pružanja medicinskih, wellness i SPA usluga. Rezultate prve faze istraživanja treba koristiti kao polazište za promišljanje mogućnosti ostvarenja višeg nivoa i kvalitete zdravstveno-turističke ponude, a temeljeno na sinergiji odnosa svih sudionika turističke ponude na razini turističke destinacije Rab, a prvenstveno uz uvažavanje odredbi Glavnog plana i strategije razvoja turizma Republike Hrvatske, te Strategije razvoja zdravstvene industrije u Primorsko-goranskoj županiji. Ostvarivanje glavnog cilja, temeljiti će se na slijedećim POSEBNIM CILJEVIMA: 1. Ustrojiti PARTNERSKI ODBOR (u užem i širem sastavu) od predstavnika istraživača, nositelja turističke ponude i svih relevantnih interesnih skupina (dionika) Grada Raba, zainteresiranih za razvoj zdravstvenog turizma na suvremenim temeljima. 3

5 2. Istražiti relevantna polazišta za razvoj zdravstvenog turizma, što uključuje postojeće i potencijalne sudionike turističke ponude, te postojeće i potencijalne projekte, koji jesu ili mogu biti relevantni / značajni za razvoj zdravstvenog turizma u GRADU RABU 3. Istražiti resursnu osnovicu, povijesni razvoj i obilježja sadašnje turističke ponude i potencijala u zdravstvu u kontekstu propisa ukupnog ekonomskog i društvenog razvoja Grada Raba (jake i slabe strane turističke destinacije) 4. Istražiti relevantna polazišta razvoja zdravstvenog turizma, definirana kroz propise, standarde i strateške dokumente na globalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini (mogućnosti i prijetnje u okruženju) 5. Provesti opsežno empirijsko istraživanje svih ciljnih skupina u Gradu Rabu, a radi što realnije ocjene resursne osnovice na kojom je može temeljiti razvoj zdravstvenog turizma Grada Raba 6. Zajednički sa članovima PARTNERSKOG ODBORA (uži i širi tim) analitički sagledati rezultate empirijskog istraživanja, a radi što realnijeg sagledavanja mogućnosti ove turističke destinacije za razvoj zdravstveno - turističke ponude Grada Raba 7. Dogovoriti mogućnosti i uvjete za provođenje sustava edukacije za relevantne pružatelje usluga u zdravstvenom turizmu i za ostale dionike na području Grada Raba, a kako bi se potakli sinergijski procesi između svih sudionika lokalne mreže, a kao temeljne pretpostavke ostvarivanja odredbi Strategije razvoja zdravstvene industrije PGŽ za razdoblje , koja pretpostavlja aktivno uključivanje u aktivnosti Klastera zdravstvenog turizma / zdravstvene industrije, koji će biti ustrojen na razini PGŽ. 8. Nakon zajedničkih rasprava o nacrtima dokumenata istraživačkog tima (anketni upitnici, obrada rezultata istraživanja, ocjena resursne osnovice ), predati će se usklađeni materijal u okviru kojeg će biti prepoznati relevantni potencijali, značajni za razvoj zdravstvenog turizma Grada Raba bez kojih nije moguće pristupiti izradi Strategije razvoja zdravstvenog turizma za ovu turističku destinaciju. Da bi se mogao ocijeniti dostignuti stupanj razvoja zdravstvenog turizma u turističkoj destinaciji Rab, korišten je metodološki okvir i postupci, karakteristični za ovu vrstu istraživanja. Tako je primijenjen metodološki pristup poznat kao LFA (Logical Framework Approach), prepoznatljiv i pod nazivom "logframe" a razvijen od strane USAID-a (United States Agency for International Development), te usmjeren na osiguranje relevantne baze podataka koja će biti prihvatljiva i u daljnjima fazama istraživanja, s temeljnom orijentacijom prema ciljevima GOPP (Goal Oriented Project Planning). Da navedenu metodologiju treba slijediti potvrđuju kriteriji za pripremu i provođenje projekata, usmjerenih na financiranje iz EU i srodnih fondova. Teorijska i praktična vrijednost GOPP metodologije je u mogućnosti da osigurava identifikaciju logičkih veza i odnosa, s pozicija njihova utjecaja na ostvarenje ciljeva. 4

6 U prvoj fazi istraživanja se ovim pristupom ocjenjivala kvaliteta resursne osnovice, na kojoj bi se u daljnjima fazama istraživanja mogla definirati strategija i ocjenjivati uspješnost provođenja misije, vizije i ciljeva razvoja zdravstvenog turizma. Sačinjena je SWOT analiza temeljem realnog sagledavanja relevantnih internih i eksternih mogućnosti i ograničenja uspješnog razvoja zdravstvenog turizma u turističkoj destinaciji Rab. Slijedom primjene načela GOPP metodologije, istraživački tim Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, Sveučilišta u Rijeci, uspostavio je usku suradnju sa naručiteljem, a sve kako bi se kroz interaktivno djelovanje sa Partnerskim odborom (uži i širi tim) osigurao relevantan materijal, koji će i teorijski i praktično biti prihvatljiv za razvoj zdravstvenog turizma u turističkoj destinaciji Rab. Način suradnje sa Partnerskim odborom, sa kojim su raspravljane relevantne točke svake faze istraživanja, temeljen je na koncepciji GOPP-a, gdje se nalaže da u strukturu partnerskog odbora budu uključene sve relevantne interesne skupine (dionici), koji su izravno ili neizravno zainteresirani za razvoj zdravstvenog turizma u turističkoj destinaciji Rab. Posebno je značajna bila uloga najviših dužnosnika lokalne uprave i samouprave, na čelu s Gradonačelnicom Grada Raba gospođom Rosandom Krstinić Guščić, prof. Izabrane ciljne skupine iz političkog, gospodarskog, društvenog i javnog života turističke destinacije Rab, uspješno su se uključile u promišljanje putova i načina za jasno definiranje one resursne osnovice, koja može biti relevantna za strateško promišljanje daljnjeg razvoja zdravstvenog turizma. Slijedom GOPP metodologije, istraživački tim Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji je koordinirao tijela i pojedince (izravno i putem komunikacije), a sve u cilju da se usklade želje i mogućnosti u definiranju polazišnih osnova za razvoj zdravstvenog turizma turističke destinacije Rab. Uvažavalo se mišljenje svih sudionika uključenih u Partnerski odbor, koji je djelovao po načelima sustava višestrukog partnerstva u traženju odgovora na ona otvorena pitanja, koja su značajna za definiranje polazišnih vrijednosti budućeg razvoja zdravstvenog turizma turističke destinacije Rab. Cilj je bio da se jasno definiraju polazišta, koja mogu biti prihvatljiva osnovica i za moguće daljnje faze ovog istraživanja, što znači za izradu Strategije razvoja zdravstvenog turizma Grada Raba, kao i drugih relevantnih dokumenata (Akcijski plan, Marketinški plan ), kao relevantne dokumentacije na kojoj se razvoj zdravstvenog turizma turističke destinacije Rab, može i treba temeljiti, uz naglasak da u njihovo donošenje trebaju biti uključene sve interesne skupine Grada Raba i šire. 5

7 UVOD Turističku destinaciju Rab karakterizira bogata turistička povijest i prepoznatljivi položaj na svjetskoj turističkoj karti. Pored toga ova turistička destinacija ima potencijale za uspješan razvoj turizma i u 21. stoljeću, kroz inovativne pristupe u kreiranju turističkih proizvoda po mjeri potrošača. Zdravstveni turizam je upravo jedan od takvih proizvoda, kojeg treba na adekvatan način oblikovati, uvažavajući potrebe i želje turista i primjenjujući kriterije koji će osigurati pozitivan odgovor tržišta. Zdravstveni turizam se na Rabu treba razvijati na temeljima prirodnih resursa, te uz poticanje sinergijskih procesa između zdravstva, turizma i ostalih dionika turističke ponude, uvažavajući dostignuti stupanj razvoja i primjere dobre svjetske prakse. Naglasak je na realnom sagledavanju potencijala i mogućnosti destinacije, kako bi se zdravstveni turizam mogao razvijati u okvirima strateških odrednica regije (Strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvene industrije PGŽ) a u cilju postizanja temeljnih ciljeva Glavnog plana i strategije razvoja turizma Republike Hrvatske, gdje je zdravstveni turizam veoma visoko pozicioniran (treći po rangu). Da bi se moglo naći odgovore na mnoga otvorena pitanja, pristupilo se istraživanju turističke i zdravstvene infrastrukture, te stavova stanovnika i lokalne samouprave, kao temeljne pretpostavke jasnog definiranja polazišnih osnova na kojima se zdravstveni turizam može i treba razvijati u suvremenom društvu, slijedom načela da se uspješan razvoj zdravstvenog turizma vezuje uz zdrav okoliš. Sagledavanju mogućnosti razvoja zdravstvenog turizma se pristupilo u okviru šireg koncepta, čiji je cilj osiguranje opće dobrobiti i turista i lokalnog stanovništva (wellbeing), što posljednjih godina zaokupljaju sve veću pozornost ekonomista, turističkih i zdravstvenih djelatnika, te značajno doprinosi definiranju turističkih tokova između pojedinih zemalja u EU, a pogotovo na globalnoj razini. Kako je turizam globalna pojava, turističku destinaciju Rab nužno je sagledati u kontekstu ovih kretanja, koje su odraz suvremene ponude i potražnje na tržištu zdravstvenog turizma, a koje treba uvažavati ako se želi polučiti očekivane rezultate. Iako danas mnoge destinacije teže osiguranju konkurentne ponude zdravstvenog turizma, ne radi se o novom selektivnom obliku ponude, jer je i kroz turističku povijest zdravlje bilo prepoznato kao snažan motiv turističkih kretanja 1,2,3 a temeljeno na ranijoj definiciji 1 Kušen, E.(2006) Zdravstveni turizam, Hrvatski turizam-plavo, bijelo, zeleno, IT Zagreb 2 Pančić-Kombol, T.(2000) Selektivni turizam, TMCP Sagena, Matulji 6

8 Svjetske zdravstvene organizacije - WHO (World Health Organisation) koja povezuje ukupnost fizičkog i mentalnog zdravlja sa wellbeing-om ali istovremeno ne isključuje i stanje bolesti (WHO, 1948) 4. Navedeno je veoma blisko suvremenom shvaćanju zdravstvenog turizma, koje uz prevenciju nudi i mogućnost liječenja bolesti u turističkoj destinaciji. Kako se danas zdravlje shvaća kao temeljnu pretpostavku za kvalitetan svakodnevni život 5,6, a turistička putovanja tu kvalitetu poboljšavaju, globalno je prisutna potražnja za svim oblicima zdravstvenog turizma, pa se od svake turističke destinacije očekuju programi, koji će je učiniti prepoznatljivom i sposobnom da se suoči sa konkurencijom. Dakle, potrebno je ocijeniti koji će se programi prevencije bolesti (wellness, SPA, zdrava prehrana, programi samo-ostvarivanja i općenito well-being-a) nuditi, pošto se u uz klasične, sve više traže i novi sadržaji vezani za duh i um, a po shvaćanju suvremenih turista, isti su značajni preduvjet osiguranja njihova cjelovitog mentalnog i fizičkog, koje im određena destinacija treba osigurati. Segment potencijalnih korisnika ovih usluga je sve veći, jer se navedena potreba generira kao posljedica suvremenog načina života u naglašeno urbanom okruženju i užurbanom životnom ritmu, koji treba kompenzirati onim oblikom odmora, koji će na adekvatan način navedeno ublažiti i osigurati turistima novu dimenziju odmora. Uspjeh pojedine turističke destinacije mjeri se kroz kategoriju vrijednost za novac odn., kroz percepciju turista o tome da li je željeno jednako ili veće od dobivenog. Ne manji značaj ima i ponuda onih usluga, koje su usmjerene na rješavanje određenih zdravstvenih problema, prvenstveno u području ublažavanje posljedica bolesti nastalih zbog ubrzanog tempa i stresnog načina života (stres, pretilost, alergije, dijabetes, kardiovaskularne i maligne bolesti ). Navedeno spada u podsustav medicinskog turizma, koji uključuje i ponudu usluga namijenjenih onim ciljnim skupinama, koje kvalitetu života i samoispunjavanja (na osobnom i poslovnom području) povezuju sa izgledom (tretmani uljepšavanja, estetski i kirurški zahvati, programi usporavanje starenja) a žele to dobiti u paketu tijekom odmora u određenoj destinaciji. Istraživanja ukazuju da demografske promjene (starenje stanovništva) ne utječu negativno na razvoj turizma, već da ponudu treba prilagoditi potražnji osoba starije životne dobi. Naime i ova struktura korisnika sve više traži sadržaje za aktivniji odmor, pogotovo one, koji su vezani za preventivu, očuvanje i / ili poboljšanja općeg zdravlja turista. Kako se radi o ciljnoj skupini koja ima vremena, financijske mogućnosti i sposobnost prihvaćanja ponuđenih sadržaja, ocjenjuje se oportunim ponuditi ovoj ciljnoj skupini one sadržaje, koji će ih motivirati za dolazak i boravak u destinaciji u razdoblju izvan glavne turističke sezone, te im osigurati mogućnost da poboljšaju opće, fizičko i mentalno stanje organizma, kao bitnim preduvjetom unapređenja kvalitete vlastitog načina života 7. Sve su više izrađene i potrebe 3 Hitrec, T.(1989) Turizam i europske integracije, Turizam No 1, Zagreb 4 (preuzeto ) 5 World Health Organization (1984), Health Promotion: A Discussion Document, WHO, Copenhagen 6 World Health Organization (2006) Basic Documents-supplement 2006, WHO, New York 7 Smith, M., Puczko, L. (2009) Health and Wellness Tourism, Elsevier, str.7. 7

9 osoba starije dobi, koje žele kraći ili dulji boravak u onoj turističkoj destinaciji, koja im može ponuditi adekvatnu njegu i kvalitetne sadržaje primjerene njihovoj dobi i duljini njihova boravka. To je prepoznato i u Strategiji razvoja zdravstvene industrije u PGŽ i prezentirano kroz slogan Kvarner - Florida Europe. Stoga u oblikovanju konkurentnog zdravstvenoturističkog proizvoda turističke destinacije Rab, treba uvažavati trendove na turističkom tržištu odn. aktualne i potencijalne motive izbora turističke destinacije za različite ciljne skupine. Slijedom Strategije razvoja turizma RH, koja zdravstveni turizam kao motiv svrstava na visoko treće mjesto, treba definirati sadržaje, koji će biti motiv dolaska na Rab svim onim turistima koji žele prevenirati ili unaprijediti svoje zdravlje, na način da se osigura ravnotežna ponuda za sve, u optimalnom odnosu između zdravlja i bolesti. U tu svrhu je potrebno realno procijeniti (prvenstveno kroz anketno istraživanje i intervjue) one mogućnosti koje ova turistička destinacija može ponuditi kroz resursnu osnovicu (prirodne, društvene, kadrovske i ostale mogućnosti), promatrano kroz mogućnosti da se komparativne prednosti organizacijski i sadržajno tržištu ponude i kao konkurentske prednosti. U tu svrhu će se istražiti i mogućnosti i rizike okruženja, polazeći od odredbi strateških dokumenata, zakonskih i ostalih propisa, ne zanemarujući tradiciju, slijedeći primjere dobre prakse u otkrivanju (još) neiskorištenih mogućnosti, s posebnim naglaskom na uspostavljanje visoke razine suradnje između svih dionika turističke ponude (izravnih i neizravnih), kako bi se kroz djelovanje sinergijskih procesa i kroz interdisciplinarni pristup osigurala visoka kvaliteta i prepoznatljivost sadržaja zdravstvenog turizma na domaćem i stranom tržištu. Ma koliko bila zahtjevna ulaganja (materijalna, organizacijska ) u unapređenje zdravstvenoturističke ponude određene turističke destinacije, ista uvijek treba sagledavati kroz potencijalne koristi koje toj turističkoj destinaciji mogu donijeti. Koristi su realno mjerljive kroz porast stupnja iskorištenja kapaciteta u razdobljima izvan glavne turističke sezonske, kroz podizanje ukupne turističke potrošnje osnovnih i komplementarnih proizvoda i usluga na razini destinacije, te kroz promjenu imidža destinacije, pogotovo ako se kreiranje ponude sadržaja zdravstvenog turizma temelji na načelima održivog razvoja. Dakle, u ovo se istraživanje krenulo na polazištima teze, da je zdravstveni turizam jedan od selektivnih oblika turizma, koji može značajno doprinijeti obogaćivanju ukupne turističke ponude destinacije, povećanju stupnja iskorištenja kapaciteta i većoj uspješnosti destinacije. Djelovanjem kroz Partnerski odbor nastojalo se utjecati na poticanje sinergijskih procesa, a kao pretpostavke da se uskom suradnjom svih dionika, uključenih u zdravstveno-turistički proizvod turističke destinacije Rab. Stalno je bila prisutna težnja da se elementi brige o zdravlju usko povežu sa svim ostalim elementima uspješne turističke ponude uz uvažavanje načela upravljanja turističkom destinacijom gdje se poseban naglasak stavlja na zadovoljenje potreba turista ali i lokalnog stanovništva u sustavu koji štiti kulturnu baštinu i sve one autohtone vrijednosti, koje će dati obilježje ponudi turističke destinacije Rab.. 8

10 1. ZDRAVSTVENI TURIZAM Pojam i sadržaj sintagme zdravstveni turizam još uvijek nije jednoznačno određen, tako da se u teoriji i praksi često različiti pojmovi koriste kao sinonimi ili se isti pojmovi različito tumače 8. Najčešće se poistovjećuju pojmovi zdravstveni i medicinski turizam ili se o istima govori kao o dva različita pojma. Pojmovi wellness, wellbeing, SPA, turizam zdravlja, holistički turizam i slično, se sagledavaju nekad kao podsustav zdravstvenog turizma, a nekad kao njegova nadogradnja ili čak kao širi okvir (pojam višega reda), u koji se zdravstveni turizam više ili manje uklapa. Navedeno nalaže potrebu da se ova problematika jasno definira, slijedom rezultata istraživanja vodećih autoriteta, te uz uvažavanje primjera dobre svjetske prakse POJMOVNO ODREĐENJE Pojmovno određenje pojma zdravstveni turizam treba sagledati na polazištima temeljnih elemenata koji čine njegovu strukturu, a to je zdravlje i turizam. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kao krovna institucija, definira zdravlje kao stanje potpunog fizičkog, psihičkog i društvenog blagostanja, a ne samo odsutnosti bolesti ili nesposobnosti za rad 9. Paralelno s time Svjetska turistička organizacija (UNWTO), pod turizmom podrazumijeva sveukupnost aktivnosti osoba koje putuju izvan njihovog uobičajenog okruženja radi odmora, poslova ili druge svrhe 10, pa bi se u tom kontekstu zdravstveni turizam trebao sagledati kroz sinergiju njihova međusobnog odnosa. Dakle, u detaljnijem sagledavanju pojma, mjesta i uloge zdravstvenog turizma treba poći od spoznaje da se radi o specifičnom obliku selektivne turističke ponude, čija se ponuda usmjerava na onu ciljnu skupinu turista, kojima je temeljni motiv putovanja i boravka u određenoj turističkoj destinaciji, vezan za mogućnost unapređenja osobnog zdravlja ili zdravlja nekog člana vlastite obitelji. 11 U sagledavanju sadržaja i karaktera zdravstvenoturističke ponude, nužno je pristupiti interdisciplinarno, vodeći računa o kontroverzama 8 Johnston, K., Puczko, L., Smith, M., Ellis, S. (2011). Wellness Tourism and Medical Tourism: Where Do pas Fit? Research report, New York, Global SPA Summit (GSS), p. IV 9 World Health Organization (2006) Basic Documents-supplement, WHO, New York 10 UNWTO, (2012) What Is Tourism? Retrieved from (preuzeto ) and Sustainable Development of tourism Retrieved from (preuzeto ) 11 Tabacchi, M.H. (2010). Current Research and Events in the Spa Industry, Cornell Hospitality Quarterly, 51 (1)

11 prisutnim u teoriji i praksi, ali i o činjenici da pojedina turistička destinacija može nuditi zdravstveno-turistički proizvod većeg ili manjeg stupnja složenosti i imati orijentaciju na različite ciljne skupine. Naime, ovisno o resursnoj osnovici i orijentaciji turističke destinacije, mogu se nuditi sadržaji koji se pretežito vezuju uz prevenciju, liječenje ili rehabilitaciju, u čiju ponudu su uz turizam, u većem ili manjem stupnju integrirani i ostali dionici na razini turističke destinacije. Da bi se potkrijepila razmišljanja ove vrste, u nastavku će se problematizirati različiti pristupi, a sve kako bi se na što jasniji i prihvatljiviji način mogla povezati resursna osnovica turističke destinacije Rab, sa temeljnim elementima koje treba slijediti u sagledavanju zdravstvenog turizma u suvremenim uvjetima (slika 1). Slika 1: Pozicija i struktura elemenata zdravstveno- turističke ponude Izvor: Obrada autora, a temeljeno na relevantnim izvorima Već je naglašeno da u teoriji i u praksi još uvijek ne postoji jedinstvena definicija zdravstvenog turizma, no da se primjenom većeg broja ozbiljnih istraživanja do općenite spoznaje, da se općenito zdravstveni turizam može sagledavati kroz elemente turističke 10

12 ponude, koji odražavaju odgovarajuću kombinaciju wellness i SPA usluga sa uslugama medicinskog turizma. Istovremeno treba napomenuti da se briga o zaštiti i unapređenju zdravlja turista, koju promiču nacionalne institucije javnog zdravstva (u RH - Hrvatski zavod za javno zdravstvo) su veoma značajne za imidž određene zdravstveno-turističke destinacije, ali ove usluge nisu izravni element u strukturi ponude zdravstvenog turizma. Naime, uloga je javnog zdravstva sustavno djelovanje u području prevencije, prvenstveno kroz edukaciju i promociju zdravlja, i zaštite okoliša (slika 2), što nedvojbeno doprinosi ukupnoj kvaliteti zdravstveno-turističkog proizvoda i potvrđuje potrebu postizanja konsenzusa između svih dionika na razini turističke destinacije, a u cilju poticanja sinergijskih procesa, kojima će se osigurati viša razina sigurnosti zdravstveno-turističke ponude, a kroz to viši stupanj zadovoljstva turista. Slika 2: HZJZ i njegova uloga u pozicioniranju eko-zdravstvene turističke destinacije Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo (preuzeto ) U nastavku će se detaljnije upoznati različiti pristupi u definiranju pojma i sadržaja zdravstvenog turizma, ali i njegovih najvažnijih podsustava (medicinski, wellness, SPA...), a s ciljem da se što realnije sagledaju pretpostavke na kojima se određeni oblik zdravstvenog turizma može uspješno razvijati u uvjetima koje turistička destinacija Rab nudi ili može ponuditi. Stoga će uz uvažavanje teorijskih polazišta i iskustva dobre svjetske prakse u daljnjim fazama ovog istraživanja, navedeno koristiti kao podloga za elaboriranje rezultata 11

13 istraživanja resursne osnovice i empirijskog istraživanja stavova različitih ciljnih skupina, vezanih za mogućnosti razvoja zdravstvenog turizma turističke destinacije Rab SADRŽAJ, CILJEVI I ZADACI U praksi se javlja veliki broj različitih oblika i sadržaja u pružanju usluga zdravstvenog turizma, no najčešće se na razini turističke destinacije javlja kao integrirana ponuda, temeljena na raspoloživim resursima. Neki autori zdravstveni turizam promatraju samo kao podsustav turizma zdravog života uz ostale selektivne oblike ponude, pa je na ovim polazištima razvijen i prijedlog hrvatskog modela turizma zdravog života (slika 3). Slika 3: Elementi u modelu turizma zdravog života Izvor: Prema Gabrić,N. Jurin,N. (2013), Hrvatska-Florida Europe-mogući modeli hrvatskog turizma zdravlja po principu klastera, zbornik radova 4. znanstveno-stručnog skupa In memoriam prof. dr. sc. V. Šmid Aktualnosti hrvatskog pomorskog prava, prava mora, prava u turizmu i građanskog i upravnog prava, , str. 417 No, kako ovaj model ima širi pristup i uključuje i one dijelove selektivne turističke ponude koje su već profilirani kao samostalni segmenti, potrebno je u definiranju zdravstvenog turizma ostati u okvirima koji njemu pripadaju. Pored toga u praksi dominiraju marketinški elementi zdravstveno-turističke ponude, koji često zbunjuju one, koji nisu dobri poznavatelji ove problematike. Naime, da bi nositelji turističke ponude mogli donijeti one poslovne odluke, nužno je da jasno razluče sadržajne od marketinških pojmova, time više što se i u praksi, ali također u stručnoj i znanstvenoj literaturi koriste različiti pojmovi za definiranje onoga 12

14 što se nudi ili bi se trebalo ponuditi. Tako se često isprepliću pojmovi zdravstvenog turizma 12,13 sa medicinskim 14,15, wellness 16,17 ili well-being turizmom 18, nekada se naglašava ili izdvaja samo neka dominantna komponenta (holistički turizam 19 ) a SPA turizam 20 se nekad prezentira kao viša ili niža razina ukupne zdravstveno-turističke ponude. Pored toga je potrebno izdvojiti one selektivne oblike turizma (kulturni, sportski, gastro. ), koji se samostalno i uspješno razvijaju i pozicioniraju na tržištu (ali i u strateškim dokumentima), što znači da zdravstveni turizam treba izdvojeno promatrati kao poseban sustav, neovisno o tome, što on djeluje u interakciji sa ostalim oblicima selektivne turističke ponude. Slika 4: Turizam treće dobi kao podsustav zdravstvenog turizma - da ili ne? 12 Douglas, N (2001) Travelling for Health: Spa and Health Resorts preuzeto iz Douglas, N., Derrett, R. (eds.), Special Interest Tourism: Context and Cases, John Wiley & Sons, p Hall, M. (2003), Spa and Health Tourism, objavljeno u Hudson, S. (Ed.), Sport and Adventure Tourism, Haworth Hospitality Press, New York, str Connell, J., (2006) Medical Tourism: Sea, Sun, Sand and...surgery. Tourism Management, 27 (6), p Connell, J., (2006) Medical Tourism: The Newest of Niches. Tourism Recreation Research, 31 (1), p., Nahrstedt, W., (2004) Wellness: A New Perspective for Leisure Centers, Health Tourism, and Spas in Europe on the Global Health Market preuzeto iz Weiermair, K., Mathies, C. (Eds.), The Tourism and Leisure Industry: Shaping the Future, Haworth Hospitality Press, New York,p Smith, M., Kelly, C. (2006) Wellness Tourism. Tourism Recreation Research, 31 (1),p Inside Story (2007) Understanding Wellbeing Tourism: Market Research Findings. Sydney: Tourism Australia 19 Smith, M., Kelly, C.(2006) Holistic Tourism: Journeys of the Self, Tourism Recreation Research, 31 (1),p Puczko, L., Bacharov, M., (2006), Spa, Bath There: What Behind the Labels. Tourism Recreation Research, 31 (1), p

15 Izvor: Obrađeno prema Weiermair, K., Mathies, C. Eds.(2004), The Tourism and Leisure Industry: Shaping the Future, Haworth Hospitality Press, New York, p & Douglas, N., Derrett, R. Eds (2001), Special Interest Tourism: Context and Cases, John Wiley&Sons, p U raspravama se dotiče i kategorija turizma treće dobi 21 koja se često tretira i kao poseban podsustav u strukturi zdravstvenog turizma. No, prevladava mišljenje da se turisti treće dobi mogu uključivati u sve selektivne oblike turizma, ali da oni ne profiliraju poseban oblik zdravstveno-turističke ponude, već da su potencijalni korisnici sadržaja koje zdravstveni turizam nudi ili može ponuditi (slika 4). No, mnogi poznati i poznati autori 22 NE uključuju turizam treće dobi kao poseban podsustav zdravstveno-turističke ponude, Isti se sagledava samo kao onaj segment turističke potražnje, čije potrebe treba na adekvatan način zadovoljiti, što znači da zdravstveno-turistički proizvod destinacije mora zadovoljiti i njihove potrebe. U oblikovanju zdravstveno-turističkog proizvoda stoga treba voditi računa o resursnoj osnovici, povijesnom nasljeđu, načinu komunikacije sa ciljnim korisnicima i dostignutoj razini svijesti o mjestu i ulozi zdravstvenog turizma za pozicioniranje određene turističke destinacije. U promoviranju zdravstveno-turističke ponude, marketinški se često ističu samo pojedini segmenti, poput SPA ponude, medicinskog ili wellness turizma. Upravo zbog toga se stječe dojam, da se radi o posebnim oblicima ponude u turizmu, a ne o integralnim dijelovima tj. podsustavima ukupnosti zdravstveno-turističke ponude. Standardizirani oblici zdravstvenoturističkih usluga se u osnovi mogu nuditi u svakoj turističkoj destinaciji, koja za to posjeduje odgovarajuće resurse. No, postizanje konkurentskih prednosti uvijek treba temeljiti na autentičnim lokalnim specifičnostima, prvenstveno na povezivanju povijesnog nasljeđa sa prirodnim ljekovitim činiteljima, resursima i atrakcijama, a sve povezano sa specifičnim znanjima i vještinama zaposlenih u zdravstvu, turizmu i pratećim djelatnostima. Veoma je značajno da se zdravstveni turizam shvati i prihvati, te uvijek koristi kao krovni pojam ( umbrella ) za mnoge njemu podređene sadržaje I elemente na koje se nailazi u literaturi (well-being, wellness, health-care tourism, holistic tourism, medical tourism, spa tourism, health-treatment/ rehabilitation, clinical offerings, fitness and health clubs.) ali i u praksi. Pri tome je korisno slijediti stajališta Svjetske turističke organizacije (UNWTO), koja zdravstveni turizam povezuje sa putovanjem u lječilišta ili druge turističke destinacije, a sa primarnom svrhom poboljšanja ukupnog stanja organizma, kroz fizičke aktivnosti i terapije, 21 Santini,G. (2013), Sagraditi 15 naselja za turiste treće životne dobi, okrugli stol Kako potaknuti investicije u medicinskom turizmu, Medicinska Grupa i poslovni tjednik Lider 15. siječnja (dostupno na 22 Smith, M., Puczko, L.(2009) Health and Wellness Tourism, Elsevier; Johnston, K., Puczko, L., Smith, M., Ellis, S. (2011). Wellness Tourism and Medical Tourism - Where Do pas Fit? research report, New York, Global SPA Summit (GSS); Hall, C. M. (2003). Health and SPA tourism In Hudson, S. Ed, International Sports & Adventure Tourism, New York, Haworth Press, ; GSS (2008) The Global SPA economy, New York, Global SPA Summit (GSS) and Stanford Research Institute (SRI); GSS (2010). SPAS and the Global Wellness Market; Synergies and Opportunities, New York, Global SPA Summit (GSS) and Stanford Research Institute (SRI). 14

16 Wellness turizam ZDRAVSTVENI TURIZAM GRADA RABA kontrolu prehrane ili medicinske usluge relevantne za održavanje i unapređenje zdravlja 23. Ova je definicija motivirana ponudom turističkih destinacija, koje su na prijelazu stoljeća bile posjećivanje zbog termalnih izvore ili blagodati umjerene morske klime, na način da se vrhunska ponuda povezivala sa prirodnim ljekovitim činiteljima. Navedeno upućuje da je ova polazišta, oplemenjena suvremenim trendovima razvoja, korisno slijediti u oblikovanju zdravstveno-turističke ponude u turističkoj destinaciji Rab. Neka globalno prihvaćena načela razumijevanja strukture zdravstveno-turističke ponude prikazuje slika 5. Slika 5: Polazišta oblikovanja zdravstveno-turističke ponude određene turističke destinacije Gimnastičke i m n a s t i č k e dvorane / fitness centri Klinike ljepote i zdravlja Standardizirana ponuda Wellness krstarenja Dnevni tretmani Integrirana ponuda zdravstvenog turizma Lječilišne j e č i l i š n e destinacije Promjena životnog i v o t n o g stila Joga Termalne kupke Medicin- ske toplice Hotelski well- ness Thalasso- therapije Ašram Ekološka llječilišta j e č i l i š t a Duhovne vježbe j e ž b e Autentične lokalne specifičnosti Stoma- tološke klinike Bolnice / klinike Klinike estetske kirurgije Medicinski turizam Ayurveda klinike Centri tradicionalne kineske medicine (TCM) 5 Izvor: Obrada prema SPA Summit, Danas zdravstveni turizam treba razvijati na temeljima suvremenih spoznaja, vodeći računa da se radi o komercijalno prihvaćenoj pojavi industrijskog društva, koji uključuje putovanje i boravak izvan mjesta stalnog boravka u razdoblju dužem od jednog noćenja, s motivom održavanja i unapređenja zdravlja, koristeći raspoložive resurse u destinacijama koje takve mogućnosti mogu pružiti 24. Kako ekonomski učinci od pružanja usluga zdravstvenog turizma bilježe visoke stope rasta (od 10-25% godišnje), ali zbog nedostatka jedinstvenog pristupa u definiranju pojma i sadržaja zdravstvenog turizma, te odsutnosti kriterija po kojima se ostvareni rezultati mogu mjeriti, nedostaju statistički podaci kojima bi se realno postignuti rezultati po zemljama mogli uspoređivati, pa se najčešće raspravlja na temelju procjena. 23 Gee, Ch. Y., Fayos-Sola, E. (Ed.) (1997). International tourism: A global perspective, Madrid, World Tourism Organisation, p Hall, C. M. (2011). Health and medical tourism Kill or cure for global public health, Tourism Review, 66 (1-2) p,

17 U suvremenim se uvjetima dobro osmišljenom i tržišno prepoznatljivom ponudom usluga zdravstvenog turizma, može značajno doprinijeti povećanju iskorištenja kapaciteta i njihovoj boljoj valorizaciji, što doprinosi zapošljavanju i blagostanju svih na razini turističke destinacije. To je povezano sa sve prisutnijom svijesti o potrebi očuvanja i unapređenja vlastitog zdravlja, na način da se zdravlje ljudi povezuje sa zdravim okolišem, što dovodi do povezivanja zdravstvenog turizma sa načelima održivog razvoja. Razvijaju li se turističke destinacije na ovim polazištima, one su interesantne za korisnike preventivnih programa (wellness i SPA), već i programa medicinskog turizma, za ljude koji zbog nedostatka zdravstvenog sustava u vlastitoj zemlji ili zbog osobnih razloga, pojedine medicinske zahvate i/ili rehabilitaciju žele realizirati u zdravom i ugodnom ambijentu, koristeći vrhunske zdravstvene i turističke resurse destinacije. Upravo na ovim polazištima će se ocjenjivati resursna osnovica turističke destinacije Rab, vodeći računa o ekonomskoj isplativosti pojedinih programa u strukturi zdravstveno-turističke ponude (slika 6). Slika 6: Profitabilnost pojedinih programa u strukturi zdravstveno-turističke ponude Procjena r o c j e n a ffinancijske i n a n c i j s k e snage n a g e globalnog l o b a l n o g ttržišta r ž i š t a zdravstvenog d r a v s t v e n o g tturizmu r i z m a (2010) Konvencionalna medicina (za bolesne) Klaster zdravstvenog turizma Metode unapređenje n a p r e đ e n j e kvalitete v a l i t e t e života i v o t a Reaktivan pristup SPA 3,1% Proaktivan pristup Komplementarna i alternativna medicina 5,8% Zdrava prehrana, nutricionizam i dijete 14,2% Prevencija zdravlja 12,5% Medicinski turizam 2,5% Wellness 5,5% Wellness na radnom mjestu 1,6% Izvor: Prema SPA Summit, Fitness & tretmani za um i tijelo 20,0% Tretmani ljepote i anti aginga 34,8% 8 U izboru optimalnog programa zdravstveno-turističke ponude na razini turističke destinacije, korisno se orijentirati na profitabilnije programe, ako do dozvoljava raspoloživa resursna osnovica, jer će se slijedom cost-benefit metode, uložena sredstva najbrže povratiti. Može se uočiti da su do sada u svijetu bili profitabilniji preventivni programi usmjereni na unapređenje kvalitete života turista, ali i domicilnog stanovništva. To se prvenstveno odnosi na različite tretmane ljepote u anti-aginga (34,8% prihoda), no unosni su i drugi wellness 16

18 programi, a posebno tečajevi zdrave prehrane i nutricionizma uz provođenje programa dijeta za smanjenje tjelesne težine ali i medicinske dijete. Iako u ovom istraživanju nije visoko pozicionirana profitabilnost programa medicinskog turizma, za očekivati je da će se slika promijeniti, pošto broj korisnika koji koriste usluge medicinskog turizma u inozemstvu raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 35% 25. Da bi pojedina turistička destinacija mogla slijediti svjetske trendove, nužno je da svi sudionici turističke ponude budu upoznati sa mogućnostima vlastite resursne osnovice, ali i sa mogućnostima njihove valorizacije, ovisno o potrebama i željama pojedinih ciljnih segmenata tržišta 26. Važnu ulogu u tom procesu igra edukacija, od uvođenja određenih sadržaja u redovite obrazovne programe, do ustrojavanja različitih oblika cjeloživotnog učenja, te ostalih oblika učenja kroz skupove, seminare, opservacije i sl. Navedeno je potrebno kako bi se izabrao najbolji oblik ustrojavanja i ponude pojedinih programa zdravstvenog turizma, kao integralnog dijela ukupnog turističkog proizvoda destinacije i šire 27 (slika 7). Slika 7: Polazišta oblikovanja modela zdravstveno-turističke ponude na razini turističke destinacije PROGRAMI U ZDRAVSTVENOM TURIZMU WELLNESS MEDICINSKI TURIZAM Holističkio l i s t i č k i Slobodno vrijeme i rekreacija Duhovnost Yoga & meditacija New age Tretmani ljepote Sport & fitness Opuštanje / masažaa s a ž a Medicinski wellnes Rekreacija uz terapeuta Rehabilita tacija (promjena navika) Profesionalni wellness Thalassotherapia Terapije Rehabilitacija itacija (uzrokovana bolešću u z r o k o v a n a b o l e š ć u ) Liječenje i j e č e n j e i oporavak Kirurgija Estetska kirurgija Stomatologija Ostali kirurški zahvati Programi prehrane i detoksikacije organizma OBLICI, B L I C I, NAČINI A Č I N I I MJESTA J E S T A PRUŽANJA R U Ž A N J A ZDRAVSTVENO D R A V S T V E N O -TURISTIČKIH T U R I S T I Č K I H USLUGA S L U G A Vježbe j e ž b e Lječilišta j e č i l i š t a ((toplice, t o p l i c e, tterme, e r m e, Spa p a ) ) Bolnice i klinike Ašram (molitve) Festivali Centri za rekreaciju i slobodno vrijeme Kruzeri Hoteli o t e l i i tturistička u r i s t i č k a naseljaa s e l j a Izvor: Prilagođeno prema 6 Smith, Puczko, Deloitte (2008), Medical Tourism Update and implications Consumers in Search of Volume, DCHS The Deloitte Center for Health solution p.6; Deloitte ( 2009), Medical Tourism Update and implications Consumers in Search of Volume, DCHS The Deloitte Center for Health solution p.3 26 Albaner, J., Grozea-Helmanstein, D. (2002). Consideration of the potential in health tourism development (Bestansaufnahme der Entwicklugspotenziale im Gesundsheitstourismus), Wien (Vienna), Institute for Advanced Studies; Keck, A.(2010). Field of Health Tourism A Practical Handbook for Beginners (Geschäftsfeld Gesundheitstourismus Ein Praxishandbuch für Einsteiger), Oldenburg; Oldenburgishe Industrie- und Handelskammer, Metropole Nordwest; Reisman,D. (2010). Health Tourism Social Welfare through International Trade, Northampton USA, Cheltenham, UK, Edward Elgar Publishing Ritchie, B.J.B., Crouch, G.I.(2003) The competitive destination, a sustainable tourism perspective. Cabi Publishing, Cambridge:Rulle, M. (2008). The health tourism in Europe trends and diversification strategies //Der Gesundheitstourismus in Europa Entwiklungstendenzen und Diversifikations-strategien, Wien, Profil 27 Smith, M., Puczko, L.(2009) Health and Wellness Tourism, Elsevier; Johnston, K., Puczko, L., Smith, M., Ellis, S. (2011). Wellness Tourism and Medical Tourism - Where Do pas Fit? research report, New York, Global SPA Summit (GSS); 17

19 Navedeno ukazuje da je u oblikovanju zdravstveno-turističkog proizvoda turističke destinacije potrebno dobro poznavati sadržaj i pretpostavke oblikovanja i pružanja pojedinih elemenata programa u strukturi medicinskog turizma, wellness ili SPA ponude, te dobro procijeniti koji su organizacijski oblici raspoloživi i/ili posebno prihvatljivi za određenu turističku destinaciju. Pri tome treba voditi računa da je u središtu promatranja zdravlje kao temeljni motiv putovanja i boravaka u drugoj destinaciji u kojoj usluge smještaja mogu osiguravati hoteli, turističkih naselja, privatni iznajmljivači i ostali, koji mogu i trebaju biti izravno ili neizravno uključeni u odgovarajuće oblike zdravstveno - turističke ponude (slika 8). Slika 8: Uvjetovanost i međuovisnost pojedinih elemenata zdravstveno-turističke ponude Izvor: Obrada autora temeljem: Gee, Ch. Y. (2010) World of Resorts From Development to Management, III Ed., Lansing, Michigan, USA, The American Hotel & Lodging Educational Institute p 5-65, , ), Jonson, E.M., Redman, B.M. (2008). SPA:A Comprehensive Introduction, Lansing, Michigan, USA, Internal SPA Association Foundation (ISPA), Lexington, KY & The Educational Institute of the American Hotel & Lodging Educational Institute, Lansing, Michigan p. 34; Smith, M., Puczko, L. (2009). Health and Wellness tourism, Butterworth-Heinemann, Elsevier, p ; Tabacchi, M.H. (2010) Current Research and Events in the Spa Industry, Cornell Hospitality Quarterly, 51 (1) p ; USFRS (2005) Uniform System of Financial reporting for Spas, Lansing, Michigan, USA, Internal SPA Association (ISPA), Lexington, p ; Voigt, C., Laing, J., Wray, M., Brown, G., Howat, G., Weiler, B., Trembath, R, (2010). Health Tourism in Australia: Supply, Demand and Opportunities, Gold Coast, Queensland, CRS for Sustainable Tourism, National Library of Australia, p

20 U osnovi treba uvijek voditi računa da sudionici u sustavu medicinskog turizma putuju u druge destinacije jer žele liječenje, za razliku od onih koji žele unaprijediti svoje zdravlje i korisnici su wellness ponude 28. SPA industrija 29 se razvija s temeljenom namjenom da osigura one proizvode i usluge, koje su neophodne i medicinskom i wellness turizmu u ostvarivanju konkurentskih prednosti na tržištu. Kako se radi o značajnom segmentu turističke ponude, treba voditi računa da ovdje ubrajaju samo oni korisnici zdravstveno-turističkih usluga, koji se izvan mjesta stalnog boravka zadržavaju duže od 24 sata (neovisno koji oblik smještaja koriste), dok svi oni, oni koji u destinaciji borave kraće od 24 sata spadaju u kategoriju posjetitelja, no i oni mogu biti značajni korisnici usluga u zdravstvenom turizmu 30. Za uspješno pružanje usluga u zdravstvenom turizmu, smještajni kapaciteti trebaju biti prilagođeni zahtjevima svake ciljne skupine. Da bi se programi i aktivnosti mogli prilagoditi svakoj ciljnoj skupini korisnika, nužno je da kadrovi budu osposobljeni za interdisciplinarni pristup ciljnim korisnicima, što znači da svi sudionici turističke ponude moraju posjedovati određena znanja iz relevantnih segmenata medicine i zdravlja, ali istovremeno trebaju poznavati psihologiju odnosa sa svim ciljnim skupinama gostiju, znati s njima adekvatno komunicirati (strani jezici, poznavanje poslovne kulture, navika, običaja.), vodeći računa i o ekonomskoj isplativosti ponuđenog asortimana. Usluge koje se nude u okvirima ponude wellness i SPA usluga, a posebno u okvirima medicinskog turizma, trebaju odgovarati zahtjevima kvalitete i sigurnosti, te biti ponuđeni u skladu sa suvremenim standardima turizma i hotelske industrije. Ne manje značajno je u okvire ponude destinacije uključiti potencijalne mogućnosti prirodnih ljekovitih činitelja, kroz proizvode i usluge, po kojima će destinacija biti prepoznatljiva. Slika 9: Kombinacija usluga na razini turističke destinacije, namijenjenih turistima i stanovništvu Izvor: Smith, M., Puczko, L. (2009). Health and Wellness tourism, Butterworth-Heinemann, Elsevier, p Voigt, C., Laing, J., Wray, M., Brown, G., Howat, G., Weiler, B., Trembath, R, (2010). Health Tourism in Australia: Supply, Demand and Opportunities, Gold Coast, Queensland, CRS for Sustainable Tourism, National Library of Australia 29 Johnston, K., Puczko, L., Smith, M., Ellis, S. (2011). Wellness Tourism and Medical Tourism: Where Do pas Fit? Research report, New York, Global SPA Summit (GSS);Jonson, E.M., Redman, B.M. (2008). SPA:A Comprehensive Introduction, Lansing, Michigan, USA, Internal SPA Association Foundation (ISPA), Lexington, KY & The Educational Institute of the American Hotel & Lodging Educational Institute, Lansing, Michigan 30 Theobald, W.F., Global Tourism, 2nd ed., Butterworth-Heinemann,

21 Složenost sadržaja, veza i odnosa na razini turističke destinacije nalaže da se ponuda ustroji tako, da zadovolji očekivanja turista, ali i da doprinese boljitku domicilnog stanovništva (npr. centri za rekreaciju i slobodno vrijeme, estetska kirurgija, stomatologija ), jer u pravilu s razvojem zdravstvenog turizma u turističkoj destinaciji, ostvaruju se blagodati i za domicilno stanovništvo. Za osiguranje konkurentskih prednost na tržištu zdravstvenog turizma, potrebno je kroz nove sadržaje i uvođenje inovativnog pristupa u način njihova pružanja, a kroz povezivanje sa događajima i doživljajima i drugim oblicima selektivne turističke ponude, osigurati prepoznatljivost i profitabilnost. Nedvojbeno da zdravstveni turizam bilježi sve veću ekspanziju, jer obuhvaća spektar usluga od rekreativnih vidova (wellness, SPA) do potrebe za medicinskim tretmanom (liječenje) 31, povezano sa korištenjem prirodnih ljekovitih činitelja, postupcima fizikalne medicine i rehabilitacije, na način da turist živi odabranim načinom života, a dio dana odvaja za medicinski program koji mu odredi liječnik. 32 Oblikovanje zdravstveno-turističke ponude destinacije potrebno dobro poznavati tržišne trendove i vlastitu resursnu osnovu, da bi se kreativnim pristupom osigurala konkurentna prednost na tržištu i polučio poslovni uspjeh (npr. posljednjih godina se sve više traže usluge u specijaliziranim wellness centrima holističkog pristupa, boravak na farmama zdravlja, odlazak na estetske zahvate tijekom krstarenja i sl.), pa svaka turistička destinacije treba sagledati vlastite mogućnosti ovisno o tome koje je sadržaje moguće ustrojiti i kakav se rezultat želi polučiti. U tom procesu treba potaknuti djelovanje sinergijskih procesa, kroz koje se mogu ostvariti prepoznatljivost i tako polučiti uspjeh, kroz konkurentske prednosti koje će kroz takav oblik ponude polučiti turistička destinacija Medicinski turizam kao podsustav Medicinski turizam se povezuje s putovanjem i boravkom u drugoj turističkoj destinaciji, najčešće i u drugoj zemlji radi osiguranja kvalitetne zdravstvene zaštite po prihvatljivoj cijeni i najčešće se definira kao putovanje u destinaciju s motivom odlaska na izabrani tretman, poput operacije ili drugih oblika zahvata specijalista 33. Medicinski turizam postaje sve prihvatljivija opcija za one pacijente, koji određeni oblik zdravstvene zaštite nisu u mogućnosti realizirati u vlastitoj zemlji zbog dugih lista čekanja, zato što taj tip usluga pojedincu ne podržavaju fondovi (javni ili privatni) ili je ona u inozemstvu jeftinija. Dakle, temeljni motiv uključivanja u sustava medicinskog turizma je dobiti visoku kvalitetu zdravstveno-turističkih usluga u drugoj destinaciji, po mogućnosti uz niže troškove, u kraćem roku, ali i u drugačijem okruženju, zahtjeva personalizirani pristup i dodatnu turističku ponudu. 31 Kušen, E., Zdravstveni turizam, Hrvatski turizam-plavo, bijelo, zeleno, IT Zagreb, Ivanišević, G., Zdravstveni turizam u Hrvatskoj, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb, Smith, M., Puczko, L. (2009). Health and Wellness tourism, Butterworth-Heinemann, Elsevier,str.,

22 Općenito se medicinski turizam može kategorizirati u tri grupe, a ovisno o tome kamo odlaze turisti odlaze po medicinski pomoć, pa se stoga može razlikovati: 34 stanovnike jedne zemlje, koji putuju u drugu/druge zemlje radi medicinske usluge i odmora (outbound medical tourism) osobe iz drugih zemalja, koji dolaze u one turističke destinacije, koja će im osigurati odgovarajuću medicinsku skrb i pružiti druge popratne sadržaje (inbound medical tourism ) domaće pacijente koji putuju iz jedne destinacije u drugu radi korištenja usluga medicinskog turizma (intrabound medical tourism) U tom kontekstu se sagledavaju svi troškovi u lancu vrijednosti, koji uz samo liječenje uključuju sve elemente postupaka prije i poslije tretmana, te svih drugih elemenata, kojima se osigurava viša kvaliteta života i / ili otklanjanja posljedica bolesti. Iz navedenih razloga se često medicinski turizam prvenstveno povezuje samo sa outbound putovanjima odn. s mogućnošću da se određena medicinska usluga dobije brže i znatno jeftinije od one u vlastitoj zemlji (low-cost destinacije, siromašne zemlje). Upravo za ovaj oblik medicinskog turizma postoji veliko tržište u visoko razvijenim zemljama, kojima sa porastom BDP-a značajno raste i cijena zdravstvenih usluga u vlastitoj zemlji (slika 10 ). Slika 10: Međuovisnost visine BDP-a i troškova zdravstvene zaštite po stanovniku Dio teoretičara osporava mogućnost korištenje riječi turizam za osobe koje putuju u druge zemlje radi liječenja, a zbog same prirode medicinskih usluga. Naime, pojam turizam se vezuje uz putovanja, koja se poduzimaju prvenstveno radi odmora, zabave, rekreacije i zadovoljstva. Kako sudionik u medicinskom turizmu putuje obično na velike udaljenosti, da 34 ): Discover Medical Tourism Medical Tourism Guide website Doi: /bse.564 (preuzeto 05, ) p

23 bi osigurao odgovarajuću zdravstvenu uslugu ili tretman 35, pobornici ove teze zastupaju stav da bi se u strukturu usluga medicinskog turizma mogle uključiti samo usluge medicinskog wellnessa, pošto se ovdje radi o uključivanju medicinske komponente u prevenciju, što i jest standardni element uobičajene turističke ponude. No, danas je pored teorije i praksa prihvatila širu definiciju zdravstvenog turizma u koji uključuje i sve one kojima je motiv odlaska u drugu destinaciju bilo koji oblik medicinske usluge, ako istu može dobiti na razini iste ili bolje kvalitete, ali jeftinije i brže, te u ambijentu stimulativnom za brzi oporavak. Tako se danas u sustava zdravstveno-turističke ponude uključuju 36 : usluge estetske kirurgije različiti estetski tretmani sve vrste stomatoloških usluga operacije srca, kuka, koljena. mogućnosti liječenja teških bolesti različite mogućnosti rehabilitacije i / ili dugotrajne tuđe pomoći oni tretmani koji u vlastitoj zemlji nisu dozvoljeni ili su nedovoljno razvijeni svih oblika alternativne medicine različite prateće usluge. No, ne smije se zanemariti ni onaj segment korisnika, koji prvenstveno naglasak stavljaju na kvalitetu, dok im je cijena sekundarni motiv izbora destinacije za medicinski turizam. Naime, radi se o onima koji za zahvate / tretmane biraju visoko razvijene zemlje, koje su u mogućnosti pružiti uslugu na visokoj tehnološkoj razini, a uspjeh garantiraju vrhunski stručnjaci. Ne manje značajan je i motiv odlaska u povijesno značajne lokacije, bogate prirodnim ljekovitim činiteljima i / ili nude neke specifične oblike ponude, a koje se biraju prvenstveno radi prestiža, pogotovo kada se radi o estetskim ili srodnim tretmanima. Pojedine zemlje ostvaruju značajne prihode i od domaćih gostiju, koje privuče kvaliteta medicinske usluge i prateći sadržaji pojedine turističke destinacije (intrabound medical tourism). Navedeno ukazuje na potrebu da se čista medicinska usluga ponudi zajedno sa kvalitetnim smještajem i odgovarajućim wellness / SPA uslugama, za tu osobu i / ili njegovu pratnju, čiji je motiv putovanja vezan za zdravstvo i turizam. Temeljeno na ovim polazištima, može se prihvatiti šira definicija medicinskog turizma po kojoj je to sustav veza i odnosa koji proizlaze iz putovanja osoba, čiji je primarni motiv zdravlje, pa izvan vlastitog prebivališta primarno biraju nabolje mogućnosti osiguranja medicinskih usluga za pojedini tretman ili liječenje, ali za to biraju destinaciju u kojoj će dobiti i druge željene usluge iz konvencionalne turističke ponude 37 Općenito se medicinski turizam treba promatrati kao ekonomska 35 Gee, Ch. Y. (2010). World of Resorts From Development to Management, III Ed., Lansing, Michigan, USA, The American Hotel & Lodging Educational Institute, p Hall, C. M. (2011). Health and medical tourism Kill or cure for global public health, Tourism Review, 66 (1-2) p Voigt, C., Laing, J., Wray, M., Brown, G., Howat, G., Weiler, B., Trembath, R, (2010). Health Tourism in Australia: Supply, Demand and Opportunities, Gold Coast, Queensland, CRS for Sustainable Tourism, National Library of Australia, p

24 kategorija koja rezultira iz dobro organiziranog sustava na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini usmjerenog na osiguranje prvenstveno medicinskih resursa ali i drugih relevantnih činitelja turističke ponude, koji boravka čine turističkim, uz uvjet da je primarni motiv izbora destinacije bilo određeni medicinski tretman ili liječenje. Odabir pojedine turističke destinacije kao odredišta za korištenje medicinske usluge u okviru medicinskog turizma se najčešće temelji na prepoznatljivim činiteljima. Medicinski turizam ima uvijek u fokusu liječenje (kurativa) s naglaskom na mogućnosti izbora one turističke destinacije, koja će osigurati sve tražene mogućnosti da se ova usluga može uspješno realizirati. U tom procesu je veoma izražena ekonomska i vremenska dimenzija, pošto se usluga kroz medicinski turizam može izvan granica svoje zemlje može potražiti kvalitetnu uslugu, a ona će biti prihvatljiva prvenstveno, ako se ista nudi na istoj ili višoj razini kvalitete, od one koju se može dobiti u vlastitoj zemlji. Posebno su atraktivne destinacije koje tu uslugu mogu ponuditi jeftinije i brže od mogućnosti koje pojedinac može realizirati u vlastitoj zemlji. To znači da je izbor motiviran cijenom (uštede), ali prvenstveno uz uvjete da zdravstveni segment ponude bude u okviru globalno prihvaćenih standarda kvalitete medicinske usluge (razina po kojoj se one pružaju u razvijenijim zemljama svijeta), ali i u uvjetima da se do usluge dođe vremenski brže, no što bi to bilo moguće u vlastitoj zemlji (liste čekanja). Ostali elementi su značajni, ali nisu dominantni (slika 11). Slika 11: Temeljni motivi izbora destinacije za usluge medicinskog turizma Izvor: Obrada autora temeljem Global SPA and Wellness Summit 2012, Understanding the Global Consumer for Health & Wellness, Euromonitor International, 2012.str.25 & Woodman,J. ( ) Patient Beyond Border - World Ed. and Special Ed. (Dubai, Korea, Malaysia, Monterrey, Somgašpre. Taowan. Thailand, Turkey ), Healthy Travel Media, International Editions U istraživanju prioriteta koje imaju korisnici medicinskih usluga, koji iste koriste u sustavu medicinskog turizma izvan granica svoje države, poseban naglasak stavljaju na kvalitetu 23

25 usluge i sigurnost, uz naglasak da će se većina turista (88%) 38 odlučiti za liječenje u inozemstvu ukoliko je usluga iste ili bolje kvalitete a cijene nisu više od onih u vlastitoj zemlji. Temeljem navedenog, mogu se izdvojiti slijedeći temeljni motivi korištenja usluga u medicinskom turizmu: visoka razina kvalitete, koja mora biti ista ili viša od one u vlastitoj zemlji ušteda u troškovima liječenja kraće vrijeme čekanja na tretman mogućnost da se zdravstveni problem promptno riješi ostale pogodnosti. Mogućnosti razvoja medicinskog turizma na ovim polazištima upoznale su danas atraktivne turističke destinacije, koje nude prihvatljivu kvalitetu usluga po atraktivnim cijenama. Danas prepoznajemo u svijetu mnoge destinacije, koje su slijedile takav pristup, a među njih prvenstveno spada Argentina, Brazil, Costa Rica, India, Mađarska, Malezia, Mexico, Panama, Filipini, Južna Afrika, Thailand, Singapore i drugi 39. Kako se radi o atraktivnim destinacijama, iste potvrđuju tezu da je korištenje usluge medicinskog turizma motivirano i atraktivnošću lokacije, koja omogućava spajanje mogućnosti da se odlazak na medicinski tretman/liječenje spoji s godišnjim odmorom. Sagledati je pri tome i određenu nekomercijalnu dimenziju medicinskog turizma, jer isti potiče migracije na globalnom tržištu, koje slijede i migracije na tržištu rada (otvara mogućnosti zapošljavanja u manje razvijenim zemljama). Nije rijetkost da se kao destinacija medicinskog turizma bira upravo zemlja u kojoj je osoba rođena, jer se tretman / zahvat želi realizirati u zemlji čiju kulturu, jezik i običaje dobro poznaje. To je i prigoda za posjete rodbini i prijateljima. Navedeno su nedvojbeno kvalitetni oblici da se ekonomki pomaže razvoju ekonomski slabije razvijenih zemalja svijeta. Ponekad su motivi za razvoj medicinskog turizma u propisima i drugim ograničenjima, koji stanovnicima pojedinih zemalja onemogućavaju da željeni medicinski tretmani ili liječenje realiziraju u vlastitoj zemlji. Razlog može biti što se propisima ne dozvoljavaju abortusi, presađivanje jajnih stanica, medicinski potpomognuta oplodnja, pomoć gay parovima, presađivanje organa i sl. Navedeno je ujedno i način da se sačuva anonimnost (privatnost) pacijenta, ali i da se uvaži poslovna kultura koju određena sredina uvažava. U koncipiranju usluga medicinskog turizma, značajna je i geografska blizina ciljnih tržišta, na koja treba promotivno djelovati tako da se motivira da uz medicinske koriste i druge usluge aktivnog i zdravog odmora (što predstavlja dodanu vrijednost turističkih i ostalih sadržaja). Općenito medicinski turizam osigurava tretmane standardne medicine (liječenje) ali i druge 38 Izvor: Deloitte (2008) Medical tourism - Update and imlications - Consumers in Search of Volume, DCHS - The Deloitte Center for Health solution, str Discover Medical Tourism (2011) Medical Tourism Guide website Doi: /bse.564, str. 4 24

26 mogućnosti povezane sa unapređenjem općeg zdravstvenog stanja ili rješavanjem ostalih medicinskih problema pojedinca u atraktivnoj turističkoj destinaciji (slika 12). Slika 12: Najčešći oblici korištenja usluga u zdravstvenom turizmu Izvor: Prilagođeno prema Discover Medical Tourism (preuzeto 05, ) Medical Tourism Guide website Doi: /bse.564, p. 4 Treba naglasiti da se u okvire medicinskog turizma ne mogu uključiti oni turisti, koji traže zdravstvenu zaštitu u turističkoj destinaciji (zbog slučajne nezgode, bolesti, potreba za hitnom medicinskom intervencijom ), ali im putovanje nije primarno bilo motivirano liječenjem, zaštitom i unapređenjem zdravlja. Stoga se ove usluge povezuju sa zaštitom zdravlja turista odn. uslugama javnog zdravstva. Naime, svim ciljnim skupinama turista treba prilikom putovanja u drugu zemlju osigurati specijalističku i ekonomski prihvatljivu medicinsku njegu, koja je integralni dio reputacije određene destinacije, a turistima pruža određeni osjećaj sigurnosti i zaštite 40. Iako usluge javnog zdravstva nisu kategorija medicinskog turizma, dostignuta razina pružanja ovih usluga na razini turističke destinacije je veoma značajna za sve kategorije turista (hitna medicinska pomoć, turističke ambulante, specijalističke ambulante ). Stječe se dojam da je u razvoju medicinskog turizma Republika Hrvatska do sada najveći uspjeh postignula u području dentalne medicine odnosno kroz pružanje stomatoloških usluga specijaliziranih privatnih ordinacija dentalne medicine. Naime, zbog vrhunskih 40 Deloitte (2008). Medical Tourism Update and implications Consumers in Search of Volume, DCHS The Deloitte Center for Health solution, p. 6 25

27 stručnjaka u području stomatologije i dobroj geoprometnog položaja, te zbog činjenice da se želi popravak i liječenje zubi (implantati, porculanske kapice, mostovi, ljuskice, plombe, izbjeljivanje zubi, razni kirurški zahvati na zubima i čeljustima i drugo ), mnogi povezuju dolazak na zahvat / tretman sa ugodno provedenim vikendom ili odmorom. No, sve šanse još nisu iskorištene. Šanse ima Republika Hrvatska i u plastičnoj kirurgiji, što uključuje i uvjete za post-operativni oporavak i rehabilitaciju (povećanje ili smanjenje grudi, kirurški zahvati na nosu ili bradi, preoblikovanje ušiju, podizanje kapaka, uklanjanje jastučića ispod očiju, zahvati na čelu ili obrvama, presađivanje ili implantati na kosi, kompletan face-lifting, liposukcija i lipoplastika, dodavanje implantata na razne dijelove tijela, podizanje ili skraćivanje određenih dijelova tijela, sanacija proširenih vena, kemijski piling i slično), ali otvara i druge mogućnosti za različite estetske tretmane lica i tijela, koje su manje invazivni i otvaraju prostor za korištenje i drugih elemenata turističke ponude na razini turističke destinacije koja te usluge nudi. Kroz javno-privatno partnerstvo, moguće je osigurati i pružanje vrhunskih kirurških zahvata i drugih tretmana za koje u Republici Hrvatskoj (a posebno u PGŽ) postoji resursna osnovica i vrhunski kadrovi, te iskustvo u dijagnosticiranju i liječenju različitih bolesti (kardiovaskularne, pretilosti, probavnog trakta, lokomotornog sustava, dišnih putova, alergije, ženske bolesti i neplodnost, promjena spola, opća kirurgija i drugo), no za unapređenje ovih oblika ponude nužna je adekvatna legislativa, koju bi u Republici Hrvatskoj trebalo prilagoditi stvarnim potrebama tržišta. To je ujedno i područje u kojem se mogu kroz tržišnu valorizaciju riješiti i neki nagomilani problemi u sektoru zdravstva. Dok su u mnogim zemljama usluge komplementarne medicine temelj razvoja medicinskog turizma, u Republici Hrvatskoj ovo područje nije pokriveno zakonskom regulativom, iako se posljednjih godina pokušava regulirati područje primjene prirodnih ljekovitih činitelja, no ne i područje različitih procedura koje je u tom sektoru već praksa prihvatila. Poželjno bi bilo da se ovaj segment poveže sa medicinskim wellnessom, pogotovo kroz korištenje akupresure, akupunkture, kiropraktike, homeopatije, refleksologije, meditaciju, ayurvedu, reiki, yogu i sl. Naime, u komplementarnoj medicini je također potrebna prethodna dijagnostika, praćenje procesa liječenja i rehabilitacije uz stalni nadzor stručnjaka. Navedene usluge se uspješno u Republici Hrvatskoj mogu ponudit u brojnim destinacijama koje raspolažu prirodnim ljekovitim činiteljima, termalnim vodama, a nude i klimatske pogodnosti, što je posebno značajno za provođenje tretmana hidroterapije, balnelologije, aromaterapije, korištenje biljaka u medicini i sl.. U koncipiranju specifične ponude treba slijediti pozitivna iskustva onih zemalja, koje medicinski turizam temelje na vlastitim specifičnostima, kao što je TCM (tradicionalna kineska medicina), drugačijim oblicima liječenja (npr. ortomolekularna, siddha, unani ) ili holističkom pristupu. Pojedine turističke destinacije su ostvarile konkurentske prednosti na način da su se specijalizirale za određene vrste usluga u medicinskom turizmu (npr. Thailand za plastičnu 26

28 kirurgiju, Singapore i India za operacije srca), što im osigurava dobru poziciju na tržištu medicinskog turizma. No, za takav pristup treba osigurati relevantne organizacijske, sadržajne i kvalitativne pretpostavke, što znači da treba na adekvatan način povezati kroz lanac vrijednosti potrebe i želje turista (pacijenata), otvorenost bolnica i liječnika da se u tu ponudu uključe, potporu državnih tijela i organizacija, ali i spremnost suradnje svih sudionika turističke ponude na razini turističke destinacije, što uključuje i stavove interesnih skupina i stanovništva. Elementi ponude, uvjetovani su elementima potražnje, što znači da se isti moraju istražiti i uvažavati pri oblikovanju specifične ponude medicinskog turizma na razini turističke destinacije (slika 13). Slika 13: Temeljna polazišta oblikovanja ponude medicinskog turizma u turističkoj destinaciji Izvor: Obrada autora temeljem Upadhyay P. (2011) Comparative and Competitive Advantage of Globalised India as a Medical Touris, Destination, Intenational Journal of Engineering and Management Sciencies, Vol. 2(1)-2011:26-34; Porter,M. De Vera M., Huang,B., Khan,O., Qin Z.G., Tan, A., (2008) Medical Tpurism in the Philippines - Macroeconomics of Competitiveness - Firms, Clusters and Economic Development, Department of Health in Manila, Philippines, Taj Medical Group: e-medsol: Medical Tourism Association: International Medical Travel Association: Navedeno ukazuje da je u medicinskom turizmu naglasak na kvaliteti sadržaja koje nudi zdravstvena industrija, potpomognuto dobrom organizacijom i personaliziranim pristupom svakom pacijentu, koji odlaskom u drugu destinaciju (najčešće sa obitelji ili prijateljima) postaje sudionik ukupne turističke ponude. Da bi se opredijelio za boravak u određenoj turističkoj destinaciji, ista mora biti dobro organizirana za prihvat takve strukture turista (pacijenata), a u ponudu mora uključivati vrhunske (privatne) klinike i bolnice, koje po razini kvalitete ponuđenih sadržaja i opremljenost ne smiju zaostajati za najvišim standardima u 27

29 zdravstvu zemalja iz kojih ova struktura turista dolazi (standard ponude visoko razvijenih zemalja). Kako osoba koja odlazi u drugu destinaciju motivirana potrebom liječenja, često ima u patnji članove obitelji, rođake ili prijatelje, u turističkoj destinaciji treba istovremeno osigurati i druge oblike ponude (prirodni resursi, smještajni kapaciteti, wellness, SPA, zabava, kultura, sport, gastronomija.), kako bi se zadovoljile i ostale turističke potrebe ( slika 12). Slika 14: Interdisciplinarni pristup u zadovoljenju potreba pacijenata u zdravstvenom turizmu Izvor: Keckley,P.H. (2008) Medical Tourism - Consumers in Search of Value, Audit, Tax, Consulting, Financial Advisory, Deloltte - Center for Health Solutios, USA, str. 11 U lanac vrijednosti osiguranja vrhunske usluge moraju prvenstveno uključiti medicinske ustanove (bolnice, klinike, ambulante. ), koje moraju imati dovoljno kapaciteta i biti spremni ponuditi vrhunsku uslugu, u skladu sa potrebama i željama pacijenata, koji sada postaju turisti u strukturi zdravstveno-turističke ponude. Na nacionalnoj razini treba biti osiguran pravni okvir (zakoni i ostali provedbeni propisi), koji neće sprječavati interaktivno djelovanje pružatelja medicinskih i turističkih usluga, ali i svih ostalih koji se uključuju u sustav, na način da se kvaliteta usluge procjenjuje kroz sinergiju odnosa zdravstvenih ustanova, turističke ponude ali i svih ostalih koji su nužni da bi se usluga pružila na zadovoljavajući način. Neovisno dolazi li turist (pacijent) kao sudionik u medicinskom turizma 28

30 na liječenje u drugu zemlju sam ili s pratnjom, u okviru turističke destinacije treba osigurati mogućnost da prije i / ili nakon provedenog medicinskog zahvata / tretmana može uživati u kvalitetnom (ekološki prihvatljivom) ambijentu koji nudi sadržaje za odmor / dokolicu koja predstavlja dodatni razlog zbog kojeg će se određena destinacija izabrati. Navedeno ukazuje na potrebu da se ovoj kategoriji turista posveti posebna pozornost, koja od nositelja turističke ponude zahtijeva interdisciplinarni pristup i ona dodatna znanja, koja će osigurati da se i zdravstvena i turistička usluga pruže na visokoj razini u cijelom lancu vrijednosti tj. prije i nakon što je određeni medicinski zahvat / tretman dovršen. Navedeno ukazuje na potrebu da se usluge prožimaju, ali i da se osiguraju preduvjeti da informacija o sadržaju i kvalitete ponude određenje destinacije dođe pravovremeno i pouzdano do ciljnog korisnika (slika 15). Slika 15: Sudionici u strukturi ponude medicinskog turizma Izvor: Radovi u časopisu IMTJ (International Medical Travel Journal) - Accommodation During Treatment: Medical Facilities and Hotels i Taiwan to Help Promote Medical Travel by Relaxing Visa Restrictions od ; Increased Activity from the Philippines i Seoul May Build a Medical Travel Complex, od ; Malaysia: Health Tourist Visas Extended to 6 Months od i Singapore: Targeting the Middle East od , kao i slijedeće www stranice: Taj Medical Group: ITC-Welcom hotels plans foray into medical tourism, e-medsol: Medical Tourism Association: International Medical Travel Association: Stoga treba istraživanju tržišta medicinskog turizma pristupiti kompleksno, kako bi se realno ocijenile šanse pojedine turističke destinacije u odnosu na raspoložive medicinske i turističke resurse, ali i prihvatljivost navedene ponude prema strogim kriterijima koje danas definira tržište zdravstvene industrije u svijetu. U tom lancu vrijednosti posebnu ulogu igraju svi oblici promocije, posebno značenje imaju odgovarajuće web stranice i specijalizirane agencije koje posreduju između onih koje takve usluge nude i onih koji su potencijalni korisnici. Od posebnog je značaja uključenost odgovarajućih tijela na nacionalnoj razini, koja trebaju osigurati uvjete za pozicioniranje Republike Hrvatske, te njenih užih turističkih destinacija na karti zdravstveno-turističke ponude (propisi, uključivanje nacionalne i regionalnih turističkih organizacija, javno-privatno partnerstvo. ). Primjeri dobre prakse ukazuju da se ovi ciljevi 29

31 mogu uspješno ostvariti kroz KLASTER u kojem će svaki sudionik turističke ponude imati točno definiranu ulogu, pri čemu se minimalno treba organizacijski i sadržajno ustrojiti: 41 a) sektor zdravstvenih usluga (bolnice, klinike, ambulante. ) b) turistički sektor (hoteli, restorani, specijalizirane putničke agencije, wellness centri ) c) sektori potpore (obrazovanje, javni sektor, privatni sektor, neprofitne udruge, razne out - sourcing usluge, mediji, statistika ) Za razvoj medicinskog turizma potrebna je dobra organizacija, sustavno planiranje ulaganja u resursnu osnovicu, programe i sadržaje, uz uvažavanje globalnih trendova, a sve kako bi se Republika Hrvatska pozicionirala kao prepoznatljiva destinacija medicinskog turizma. U ovom procesu je neophodna državna potpora za razvoj istraživanja, poticanje eko-investicija, ali i za marketinških aktivnosti za borbu sa veoma jakom konkurencijom, a sve kako bi se istražene komparativne prednosti 42 mogle sustavno pretvarati u konkurentne prednosti i tako polučiti poslovni uspjeh na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Posljednjih godina je prisutan proces popularizacije ovog oblika ponude, koja se uspješno može tržišno realizirati kroz ustrojavanje Klastera medicinskog turizma, koji su predmetom razmatranja raznih skupova, te sadržano u strateškim i regionalnim razvojnim dokumentima Wellness turizam kao podsustav Filozofiju i koncept wellnessa razvio je američki znanstvenik Halbert Dunn (1959. godine), koji ga je definirao kao posebno stanje zdravlja, koje uključuje ravnotežu tijela, duha i uma 44. Naglasak stavlja na način života u kojem se cilj podići razinu vlastite odgovornosti za zdravlje i 41 Johnston, K., Puczko, L., Smith, M., Ellis, S. (2011). Wellness Tourism and Medical Tourism: Where Do pas Fit? Research report, New York, Global SPA Summit (GSS) str. 5-9 & Voigt, C., Laing, J., Wray, M., Brown, G., Howat, G., Weiler, B., Trembath, R, (2010). Health Tourism in Australia: Supply, Demand and Opportunities, Gold Coast, Queensland, CRS for Sustainable Tourism, National Library of Australia str Komparativne prednosti ali i neiskorištene šanse za razvoj zdravstvenog turizma u PGŽ i u turističkoj destinaciji Rab, prezentirane su u rezultatima istraživanja koje se provode od 2002 godine, a publicirani su u Blažević, B. (Ed.) (2004). Assessing the Kvarner Tourism Offering (Ocjena turističke ponude Kvarnera), Tourism and Hospitality Management, 204 (10), xvi+1-260; Blažević,B., Peršić,M. (ed.) (2007),Assessing the Kvarner Tourism offering,, Tourism and Hospitality Management, Vol. 13, No.1, PP XX p ; Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) Tourism Destination Researche (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, Najprije počinje djelovati Medicinska Grupa ( da bi se nakon toga osnovao Klaster medicinskog turizma na nacionalnoj razini ( O ovoj problematici raspravljao je Odbor za turizam Sabora RH ( a na unapređenju zdravstvenog turizma sustavno djeluje i HGK ( U okviru Strategije razvoja zdravstvene industrije Primorsko-goranske županije za razdoblje ( ) pokrenuta je inicijativa za osnivanje Klastera u PGŽ, što je bilo predmetom i nekoliko javnih rasprava ( 44 Dunn, H. L. (1959), High-level Wellness for man and society, American Journal of Public Health 49 (6) str ; Dunn, H. L. (1959), What high-level wellness means, Canadian Journal of Public Health 50, str ; Dunn, H. L. (1961), High Level Wellness, Arlington 30

32 dobrobit, a kako bi se iskoristili svi oni potencijali kroz koje će se osigurati viša razina kvalitete života, osigurati ravnoteža duha i tijela, pri čemu treba slijediti filozofski pristup, prema kojem duh pomaže u kontroli vlastitog zdravlja. Model koji slijedi takvu filozofiju, a prihvaća ga suvremeno društvo, prikazan je na slici 16. Slika 16: Model temeljen na filozofskom pristupu suvremenog poimanja wellnessa Izvor: H.Müller & E.Lanz Kaufmann (2001), Wellness Tourism: Market analysis of a special health tourism segment and implications for the hotel industry, Institute for Leisure and Tourism, University of Berne, Journal of Vacation Marketing, Vol. 7, No 1, str. 3 Smatra se da je Dunn jedan od prvih teoretičara wellnessa, koji je do tog pojma došao kombinirajući elemente well-being-a i fitnessa. Na njegovo učenje se nadovezuju radovi koje sustavno objavljuju Smith & Puszko 45 te Steinhauser & Theiner 46, koji sadržaje wellnessa tretiraju kao značajan dio zdravstveno-turističke ponude, usmjerene na prevenciju zdravlja a u cilju osiguranja opće dobrobiti organizma (wellbeing), na način da ga uvijek povezuju sa osjećajem ugode, samoostvarenja i luksuza. Wellness se javlja i kao dodatna ponuda korisnicima medicinskog turizma, jer njegovi sadržaji uz relevantne odmorišne resurse osiguravaju postizanje opće dobrobiti. Tako se krajnji cilj turističke destinacije treba sagledati kroz mogućnosti koje može pružiti kroz razne oblike wellbeing-a. Iako je termin wellnessa novijeg datuma, filozofija na kojoj se wellness temelji prihvaćena je još od drevnih civilizacija (Grčka, Rim, Kina, Indija ), a neki su mu korijeni povezani sa putovanjima iz intelektualnih, religioznih i medicinskih razloga, popularnih u SAD-u i Europi tijekom 19. stoljeća. U moderna vremena se sve veći naglasak stavlja na holistički pristup, što od turističke destinacije zahtjeva sadržaje kroz koje će se osigurati turistička harmonija odnosa kroz istovremeno osiguranje fizičke, mentalne, duhovne i društvene dimenzije, koje 45 Smith, M., Puczko, L. (2009). Health and Wellness tourism, Butterworth-Heinemann, Elsevier 46 Theiner,B., Steinhauser,C. (2006 ), Neue Erlebnisse im tourismus- Eine Analyde des Inovationsverhaltens von Anbietern und Nachfrage bei der touristischen Produktentwiklung, Illustriert am Beispil Alpine Wellness, Tectum Verlag 31

33 kroz sinergiju odnosa osiguravaju kvalitetu života. Naime, samo kroz sinergiju odnosa svih ovih komponenti osigurava se well-being koji se manifestira kroz izgradnju odgovornosti za vlastito zdravlje, primjenjujući holistički pristup da se sustavno doprinosi promjenu stila života i svoje okoline. Pored toga, potrebno je programe, sadržaje i uvjete u turističkoj destinaciji prilagoditi zahtjevima ciljnih korisnika (slika 17). Slika 17: Mogućnosti tržišne valorizacije ponuđenih wellness sadržaja i programa Izvor: Hilton (2012) Emerging Global SPA trends, Blu paper, Hilton Hotels & Resorts, America, Europe, Middle East, Africa, Asia, Ausralia, i druga istraživanja dostupna na & Mungall, A., Schegg, R., Courvoisier, F. (2010). Exploring Communication and Marketing Strategies for Senior Travelers, In Chen, J.S. (Ed.) Advances in Hospitality and Leisure (pp ), Wagon Line, Bingley, UK: Emerald U definiranju programa ponude, svakoj ciljnoj skupini treba osigurati one sadržaje koje je ta ciljna skupina spremna koristiti i platiti. Tako je tiha generacija (korisnici od 65 godina i više) u pravilu lojalna izabranoj destinaciji, motiv dolaska u turističku destinaciju je prvenstveno radi korištenja prirodnih ljekovitih činitelja, a poseban naglasak stavljaju na personaliziranu uslugu. Baby-boom generacija (boomers) je posebno atraktivna za turističku ponudu, jer se radi o korisnicima koji imaju ekonomsku moć i spremi su platiti za njih prihvatljive tretmane. zahvate, programe i proizvode, kroz koje će moći osigurati vječnu mladost i druge oblike kroz koje će osigurati višu kvalitetu života. Generacija X je motivirana tehnološkim napretkom, dobro poznaje suvremene trendove i visoko je ekološki osviještena, što znači da se sve veći naglasak treba stavljati na ove sadržaje, kako bi se moglo zadovoljiti potrebe i ove ciljne skupine. Mlađe generacije (koje se još prepoznaju i pod nazivom Millennials ), su zbog ubrzanog tempa života više orijentirane na korištenje onih wellness usluga, koje će im osigurati trenutne rezultate, povodeći se za suvremenim trendovima, modom i atrakcijama koje pojedina destinacija može ponuditi. 32

34 Navedeno ukazuje da svaka generacija traži sebi specifičan oblik sadržaja, kroz koji žele unaprijediti vlastito zdravlje, kroz različite elemente uma, duha i tijela. Svaka se generacija na drugačiji način želi doći do odgovora na pitanje nudi li nam određena destinacija mogućnost da se zadovolje specifični zahtjevi, koji proizlaze povijesnog nasljeđa ili poslovne kulture u kojoj djeluju ili koja ih je oblikovala, a slijedom definicije da je wellness aktivni proces kroz koji pojedinac postaje svjestan toga, da uspješnost njegova postojanja leži u dobrovoljnom izboru pristupa kroz koji će željeno moći postići 47. Pristup wellnessu u suvremenim uvjetima zahtijeva, da se ponuda turističke destinacije koncipira kompleksnije, no što je to bilo u razdobljima koda je ova vrsta ponude nastajala. (slika 18 ). Slika 18: Suvremeno poimanje koristi od wellness turizma Izvor: National Wellness Institut ( ) Stoga se preporuča i detaljnija specijalizacija u okvirima wellness-destinacija, koje se onda mogu diferencirati po tome, orijentiraju li se na određenu ciljnu skupinu gostiju, ili na određeni tim usluga, među koje npr. mogu spadati usluge: 48 vezane uz programe ljepote (beauty), što uključuje i sve SPA- usluge u okviru programa kojima se nude mogućnosti promjene stila života (lifestyle) ili u okviru programa usmjerenih na obnovu duha i uma. Tradicionalno se wellness ponuda vezuje uz bavljenje nekom fizičkom aktivnosti, koju stručnjaci preporučuju pojedincu ili ciljnim skupinama, a kako bi sa povezivanjem određenih vježbi sa pravilnom prehranom, doprinijelo boljim životnim i prehrambenim navikama, a kroz to zdravijem i boljem izgledu. Uz fizičke aktivnosti, se u suvremenim uvjetima mora uvažavati 47 NWI, (2012). About Wellness; Six Dimensions of Wellness Model 1976 by Bill Hettler, Stevens Point WI, National Wellness Institute, Inc. NationalWellness.org Retrieved from 48 Voigt, C., Laing, J., Wray, M., Brown, G., Howat, G., Weiler, B., Trembath, R, (2010). Health Tourism in Australia: Supply, Demand and Opportunities, Gold Coast, Queensland, CRS for Sustainable Tourism, National Library of Australia str

35 i na intelektualna dimenzija wellnessa. Ona je poticaj razvoju kreativnosti, jer se naglasak stavlja na stimuliranje mentalnih aktivnosti, kako bi se otkrili skriveni potencijali pojedine osobe i mogućnosti njihova razvoja u okruženju u ona živi i djeluje. Naglasak je na razmjeni vlastitih mogućnosti sa ostalima u okruženju, a sve kako bi se kroz sinergijske procese postigla viša razina uspjeha (slika 19). Slika 19: Mogući sadržaji wellness turizma što uključuje i SPA usluge Izvor: Obrada autora temeljem Smith, M., Puczko, L. (2009). Health and Wellness tourism, Butterworth-Heinemann, Elsevier; Erfurt-Cooper,P., Cooper,M. (2009) Health and Wellness tourism: Spas and Hot Springs, Channel View Publications; GSS (2010). SPAS and the Global Wellness Market; Synergies and Opportunities, New York, Global SPA Summit (GSS) and Stanford Research Institute (SRI) Wellness turizam se u suvremenom društvu shvaća kao ukupnost odnosa koja proizlazi iz putovanja i boravka posjetitelja u turističkoj destinaciji, čiji je primarni motiv održavanje ili poboljšanje zdravlja. Uz wellness se usko vezuje pojam dobrobiti (wellbeing), koju treba osigurati turistička destinacija, wellness hoteli, wellness centri i drugi nositelji turističke ponude svakom onom gostu, čiji je to bio motiv putovanja i boravka (barem jednu noć), te mu trebaju omogućiti da poboljša fizičko, psihičko ili duhovno stanje, odnosno kvalitetu 34

36 uključenosti turista u zajednicu. Naglasak je na interdisciplinarnom i multidimenzionalnom pristupu, gdje se pojedine aktivnosti i procesi ne mogu promatrati izolirano, već kroz sinergiju odnosa tijela, uma i duhovnosti koja zrači u široj društvenoj zajednici. Povijesno promatrano je u Europi wellness ponuda bila fokusirana na tradicionalnom shvaćanju sadržaja povezivanja fizičkih aktivnosti sa savjetima liječnika (medicinski wellness), pa su na ovim polazištima koncipirani mnogi wellness hoteli ( posebice u Austriji i Njemačkoj. Tradicija je i korištenje tretmana termalnim vodama, na način da se istovremeno osiguravaju usluge fitness-a, masaže, svi oblici beauty tretmana, uz mogućnost stjecanja novih prehrambenih navika. No treba naglasiti da je uz fizikalni aspekt wellnessa još iz davnih dana (još iz rimskog i grčkog doba) bio u termama prisutan duhovni pristup wellnessu, što se nazivalo kao poseban oblik čišćenja ili pročišćavanja tijela. Koristi od wellness turizma mogu se grupirati u nekoliko kategorija koje ovise primarno o općem stanju i uvjetima života svakog pojedinog turista potrošača. Wellness je uvijek veza turista i okruženja (turistička destinacija), na način da mu se osiguraju sadržaji ali i osjećaj da korištenjem sadržaja i boravkom doprinijeti općoj dobrobiti (wellbeing), a u čijem središtu se naglasak stavlja ne podizanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje okruženja u kojem boravi. Tako se wellnessu najprije pristupalo kroz fizičke aktivnosti (fitness, njega lica i tijela.), slijedila je briga o kvaliteti prehrane i dijete, a povezano sa odmorom i meditacijom, da bi se u novije vrijeme sve veći naglasak stavljalo na učenje o promjeni stila života u čemu posebnu ulogu igra mentalna aktivnost pojedinca i pogodnosti okruženja u kojem se to nudi i njeguje, što od turističke destinacije traži da wellness turistima ponudu temelji na načelima održivog razvoja. Tako se pojedinci usmjeravaju na kvalitetnije korištenje vremena kroz zadovoljavanje osobnih interesa kroz interaktivni pristup određenoj problematici, prvenstveno kroz razradu ideja kako bi se iskoristile sve potencijalne mogućnosti. Za razvoj intelektualnih i kulturalnih aktivnosti su potrebne odgovarajuće pretpostavke, koje se uz ostalo stječu obrazovanjem, te djelovanjem u sredini koja pruža odgovarajuće mogućnosti te vrste. U tom procesu značajnu ulogu igraju sve razine formalnog obrazovanja, ali i ustrojavanje programa cjeloživotnog učenja, kroz koje se stimuliraju pozitivne tendencije. Viša razina obrazovanja i intelektualnog razvoja je značajna podloga za razvoj emocionalne dimenzije wellnessa, odnosno osjećaja zadovoljstva pozitivnim pomacima u ostvarivanju osobnih ciljeva. To uključuje sposobnost upravljanja vlastitim osjećajima i ponašanjima, realnu procjenu vlastitih ograničenja, razvoj osobnosti, te razvija sposobnost rješavanja stresnih situacija. To je usko povezano i sa duhovnom dimenzijom wellnessa koja predstavlja potragu za smislom i svrhom ljudskog postojanja, uz poštivanje smisla života, prirodnih sila, utjecaja svemira, te sklada osjećaja i emocija. Duhovna dimenzija je usmjerena na razvijanje osjećaj zadovoljstva, radosti, sreće uz stjecanje novih spoznaja i otkrića. 35

37 No, duhovna dimenzija wellnessa se prvenstveno vezuje uz zemlje poput Azije, Turske, Japana i sl., u kojima se prakticira joga, meditacija, Tai Chi, Qi Gong i srodni programi. U suvremenom svijetu stresa, sve je značajnija ponuda holističkih centara, koji nude spektar programa i aktivnosti, koje se nude kao segmenti jedinstvenog wellness proizvoda, usmjerenog na osiguranje zdravlja uma, duha i tijela. Naglasak je na psihološkom pristupu u svrhu emocionalnog uravnoteženja osoba, kojima treba pomoći da se nose sa suvremenim načinom življenja i stresom, a što u zapadnom svijetu tek traži pravo građanstva. Wellness se razvija i kroz potrebu podizanja zadovoljstva na radnom mjestu, koje treba biti jedan od polazišta za obogaćivanje kvalitete življenja, kao načina da se osoba profilira u životu kroz kreativan rad u kojem nalazi zadovoljstvo ( profesionalni razvoj, zadovoljstvo postignućima, razvoj karijere, ispunjenje ambicije i postizanje osobnog uspjeha). Wellness podrazumijeva i odgovoran odnos prema okolišu, što uključuje koncepciju programa, te sve elemente na strani inputa, sadržaja i outputa. Unapređenje odnosa prema okolišu se temelji na tezi da se ne može tražiti vlastito zdravlje u destinaciji, koja istovremeno nije osigurala i uvjete za očuvanje zdravlja planete zemlje. To znači da turistička destinacija sa naglašenom wellness ponudom mora voditi računa o uvođenju programa uštede vode i energije, smanjene otpada i korištenje resursa koji se mogu reciklirati, te uvođenje obnovljivih izvora energije (energija sunca, vjetra, vode, biomase ). Nastavak na ovu je i socijalna dimenzija wellnessa koja podrazumijeva brigu o zajednici, a temeljeno na načelima održivog razvoja, koji traže uravnotežen odnos u poslovnim projektima i njihove korisnosti za prirodu i društvo, što uključuje: - Unapređenje i zaštitu okoliša - Energetsku učinkovitost i uvođenje alternativnih izvora energije - Brigu o zaštiti pitke vode i načina zbrinjavanja otpadnih voda - Racionalizacija korištenja i optimalno zbrinjavanje kemijskih i drugih opasnih supstanci - Smanjenje količine i odvajanje otpada, s naglaskom na recikliranje otpada - Podizanje svijesti o potrebi očuvanju okoliša, te provođenje akcija među stanovništvom i turistima u turističkoj destinaciji - Poticanje programa i projekata kojima se društvena odgovornost u zajednici. U suvremenim uvjetima se naglasak stavlja na istraživanja, kako bi se rezultati implementirali u praksi primjenom inovativnog pristupa, jer je znanje i inovacija jedini pravi put za prepoznatljivost destinacije u odnosu na konkurenciju. Naime, samo će ona ponuda moći konkurirati na svjetskom tržištu, koja će izdvojiti određenu turističku destinaciju, po prirodnim činiteljima, atrakcijama, programima, kadrovima, a posebno kroz osiguranje sinergijskih učinaka svih navedenih činitelja, pri čemu treba uvažavati potrebe ciljnih korisnika (različite generacije), te aktualne trendove u svijetu. To nameće potrebu i da se sagledaju postojeće i potencijalne potrebe i želje različitih ciljnih skupina budućih korisnika, ali i tendencije koje treba slijediti na globalnom tržištu (slika 19). 36

38 Slika 20: Smjernice za inovativni pristup oblikovanju wellness ponude Izvor:Euromonitor International: U suvremenim se uvjetima tako wellness sve više usmjerava ka općoj dobrobiti (wellbeing), na način da se uz određene proizvode i usluge dodaje i nova dimenzija koja usmjerava ponudu ka općoj dobrobiti s posebnim naglaskom na stanje duha i duhovnost, što znači da se wellness turizam sada shvaća kao jedan širi i sveobuhvatniji aspekt čiji su temelji u holističkom pristupu, a sve prilagođeno zahtjevima modernog doba, tehnološkom razvoju i tržnim trendovima. Pri tom se dobrobit sagledava kao višedimenzionalna pojava, koja istovremeno suvremenom turistu treba ponuditi fizičku (aktivnosti), emocionalnu, društvenu i materijalnu komponentu. Turisti traže visoku kvalitetu individualiziranih programa, prilagođenih potrebama suvremenog turista, no istovremeno oni trebaju biti osmišljeni uz uvažavanje načela održivog razvoja, brige o okolišu, te podizanja svijesti o vlastitom zdravlju i potrebi unapređenja odnosa sa društvenom zajednicom SPA usluge Suvremeni trendove i starenje stanovništva 49 sve više naglašava potrebu za što raznovrsnijom zdravstveno-turističkom ponudom, u koje nedvojbeno spadaju i SPA usluge koje čine resursnu osnovicu u strukturi kvalitetne ponude medicinskog i wellness turizma. SPA kao pojam nema isto značenje u različitim podnebljima i kulturama. U osnovi SPA znači 49 Tourism Trends for Europe 2006., Bruxelles, European Travel Commission (ETC) & European Travel & Tourism Action Group (ETAG), str. 3 37

39 vodom do zdravlja 50, pošto se kultura posjete lječilištima i liječenje vodom počelo veoma rano razvijati i koristiti terapeutska svojstva mineralnih izvora vode, morske vode, hladnovrućih kupki (npr. Kneippov metoda 51 ) i s njima povezanih oblika tretmana (npr. ljekovito blato. Dakle, klasična definicija SPA usluga se temelji na ovim polazištima i vezuje se uz sustav turističke ponude, koji je u mogućnosti ponuditi profesionalne usluge tretmana temeljenih na upotrebi vode, a uz uvjet da se iste pružaju u okruženju koje pogoduje opuštanju i ozdravljenju 52. Navedena se definicija prvenstveno vezuje uz ponudu SPA usluga koje nudi većina lječilišta u Europi 53, a uz naglasak da se takva vrsta usluga u lječilištima u Europi koristi temeljem liječničke preporuke, a plaćaju ih zdravstveno osiguranje (javno ili privatno) 54. Za razliku od tradicionalnog shvaćanja SPA usluga u Europi, koje su pretežito orijentirane na oporavak bolesnih i više spadaju u podupirajuće usluge u medicinskom turizmu, u SAD-u se SPA usluge više vezuju uz preventivne wellness programe i orijentirane su na zdrave ljude koji žele poboljšati svoje zdravstveno stanje, kako bi postizali bolje rezultate na poslu, kvalitetno se opustili, koristili različite tretmane ljepote i sl., te samostalno snose troškove. 55 Upravo na polazištima ovog novog pristupa je ISPA (International SPA Association) oblikovala novu definiciju SPA usluga, na način da se ta definicija više vezuje uz preventivu i wellness filozofiju, te se SPA vezuju uz mjesto, gdje se osiguravaju usluge usmjerene na poboljšanje ukupne dobrobiti (well-being) pojedinca, na način da se osiguravaju profesionalne usluge kroz koje se potiče obnova duha, tijela i uma 56 Navedeno ukazuje da su zbog povijesnog nasljeđa, načina korištenja i plaćanja SPA usluga, te različitih pristupa u tradicionalnom i suvremenom pristupu ovoj problematici, potrebna ukazati na suštinu problematike i način na koje treba ove usluge sagledavati u suvremenim uvjetima. Ozbiljna istraživanja SPA ponude sustavno provodi Stanford Research Institute, a rezultat toga je 50 Gee, Ch. Y. (2010). World of Resorts From Development to Management, III Ed., Lansing, Michigan, USA, The American Hotel & Lodging Educational Institute str ; The Global SPA economy (2008), New York, Global SPA Summit (GSS) and Stanford Research Institute (SRI) str U svijetu je priznata metoda liječenja baziranog na upotrebi vode radi jačanja imunološkog sustava (hladne i tople kupke), bavarskog svećenika Sebastiana Kneippa iz 19. stoljeća, koje kasnije razvija u pet vrsta terapija (hidroterapije, terapije ljekovitim biljem. terapije kretanja i vježbi, terapije zdravom hranom i terapije reda u održavanju zdravlja, kao sinergija svih pristupa prevenciji zdravlja (prema Kneipp s holistic practices enjoy revival 52 Garrow, S. (2009). SPA Benchmark Report, 2009 Global SPA Summit, ( str Rulle, M. (2008). The health tourism in Europe trends and diversification strategies //Der Gesundheitstourismus in Europa Entwiklungstendenzen und Diversifikations-strategien, II Ed. Wien, Profil Verlag, str Keck, A.(2010). Field of Health Tourism A Practical Handbook for Beginners (Geschäftsfeld Gesundheitstourismus Ein Praxishandbuch für Einsteiger), Oldenburg, Oldenburgishe Industrie- und Handelskammer, Metropole Nordwest str Gee, Ch. Y. (2010). World of Resorts From Development to Management, III Ed., Lansing, Michigan, USA, The American Hotel & Lodging Educational Institute str ; The Global SPA economy (2008), New York, Global SPA Summit (GSS) and Stanford Research Institute (SRI) str Jonson, E.M., Redman, B.M. (2008). SPA:A Comprehensive Introduction, Lansing, Michigan, USA, Internal SPA Association Foundation (ISPA), Lexington, KY & The Educational Institute of the American Hotel & Lodging Educational Institute, Lansing, Michigan, str

40 definiranje specifičnih poslovnih segmenata i grana djelatnosti, koje treba obuhvatiti u okviru SPA klastera (slika 21). Slika 21: Pristup sagledavanju elemenata koje treba uključiti u Klaster SPA ponude Izvor: The Global SPA Economy 2007 (2008) Global Spa Summit - Joning together - Shaping the Future, Standard Research Institute, SRI International, str. 12 Općenito se smatra da se u okvirima SPA klastera treba djelovati povezano, kako bi se polučilo djelovanje sinergijskih procesa svake ciljne skupine dionika (interesnih skupina). Kriterij za pripadnost SPA klasteru je izravna ili neizravna povezanost sa uvjetima, kvalitetnom i raznovrsnom ponudom SPA proizvoda i usluga. Prvu ciljnu skupinu čini segment kroz koji se obuhvaćaju pretpostavke SPA ponude, od investicija, preko osiguranja stjecanja relevantnih znanja (obrazovanje), brendirani proizvodi, marketinške aktivnosti kroz medije, udruge i manifestacije, pri čemu je često nužna pomoć istaknutih stručnjaka iz okruženja (konzultantske usluge). Druga skupina se odnosi na mjesto i način ponude (nekretnine SPA centara, usluge koje se nude u okviru hotelske i turističke ponude). Treću skupinu čine svi oni koji su u mogućnosti proizvesti proizvode i osigurati mogućnost pružanja kozmetičkih tretmana i pratećih proizvoda, fitness usluge i proizvoda, proizvoda zdrave i nutricionistički prihvatljivih prehrambenih proizvoda i postupaka, a sve u skladu wellness 39

41 filozofijom i da je medicinski prihvatljivo. Sustavno su provođena i druga istraživanja, čiji je cilj bio jasno pozicioniranje SPA usluga u odnosu na ostale segmente zdravstveno-turističke ponude, što znači: 57 da se korištenje SPA usluga prepoznaje kao jedan od najranijih oblika u povijesnom razvoju turizma da su SPA usluge značajan dio u strukturi ponude wellness turizma, iako je wellness mnogo širi od same ponude SPA usluga SPA usluge igraju sve značajniju ulogu u ponudi medicinskog turizma, gdje treba prepoznati najbolji oblik povezivanja SPA usluge u razdoblju prije medicinskog tretmana i zahvata, kao i poslije njega, značajnu ulogu ima u procesu rehabilitacije i oporavka, a čini sadržajnu komponentu boravka u destinaciji za osobe u pratnji Tendencija je da se sredstva iz fondova privatnih osiguravatelja s vremenom preusmjere ka SPA centrima najviše kvalitete ponude, jer korisnici takvih osiguranja uočavaju, a profesionalci naglašavaju prednosti modernog pristupa u odnosu na tradicionalne metode Općeniti je zaključak da se u novije vrijeme težište SPA usluga premješta sa lječilišta temeljenih na prirodnim izvorima ljekovite vode i pojedinačnih usluga medicinskog SPA, preusmjeri na nove oblike ponude SPA usluga, koje se prepoznaju kao SPA klubovi, dnevni SPA, odnosno kroz ponudu SPA usluga u hotelima ili turističkoj destinaciji. Kada se SPA usluge uključuju u kao potpora u realizaciji wellness-filozofije, tada se naglasak stavlja na osiguranje višedimenzionalnog sustava pozitivnih utjecaja na unapređenje zdravlja pojedinca, njegovu kvalitetu života i osjećaj ugode. S druge strane, uključuje li se SPA ponuda u okvire medicinskog turizama, tada se povezuje putovanje i boravak turista u drugu zemlju radi liječenja, kozmetičkih, stomatoloških, kirurških i srodnih postupaka, a kojima treba osigurati relevantnu potporu prije i poslije zahvata i tretmana, ali i kvalitetnu ponudu za osobe u pratnji. Posebno su privlačne one turističke destinacije koje nude prirodne ljekovite činitelje, imaju kvalificiran kadar koji je osposobljen za pružanje profesionalnih usluga, a na način da se pružanje svih SPA usluga organizira uz minimalno štetne negativne utjecaje na okoliš uz razvijanje uspješnog odnosa sa ostalim dionicima u turističkoj destinaciji. U praksi često pod SPA uslugama podrazumijeva samo uski krug usluga-tretmana ljepote (masaže, njega lica i tijela, manikura, pedikura, srodne usluge dotjerivanja ), koje se istovremeno nude turistima ali i domicilnom stanovništvu, a za koje su u SAD-u definirani i posebni standardi, temeljem kojih hoteli mogu pratiti financijske učinke njihova pružanja i međusobno se uspoređivati 58. Ovaj, usko ograničeni, prakticistički pristup negira mogućnost 57 Johnston, K., Puczko, L., Smith, M., Ellis, S. (2011). Wellness Tourism and Medical Tourism: Where Do pas Fit? Research report, New York, Global SPA Summit (GSS) str. iv & Keck, A.(2010). Field of Health Tourism A Practical Handbook for Beginners (Geschäftsfeld Gesundheitstourismus Ein Praxishandbuch für Einsteiger), Oldenburg, Oldenburgishe Industrieund Handelskammer, Metropole Nordwest str USFRS (2005), Uniform System of Financial Reporting for SPAs - Hospitality Financial and Technology Professionals, ISPA Fundation, Educational Institute of the American Hotel & Lodging Association, Lansing, Michigan, str

42 ustrojavanja SPA usluga, koje su neophodna potpora medicinskom turizmu ( hidroterapija, fizikalna rehabilitacija. ) a posebno u realizaciji wellness filozofije u turizmu usmjerenu na unapređenje fizičkog zdravlja, stanja uma i duha (fitness, edukacija, uravnotežena prehrana, duhovni programi ) 59. Tako se SPA usluge javljaju kao logistička potpora ostvarenju temeljnih ciljeva medicinskog i wellness turizma, a u teoriji i praksi se prepoznaju slijedeće vrste SPA usluga: 60 pojedinačna ponuda SPA usluga SPA ponuda hotela i turističkih naselja SPA zdravstveno-turističkih destinacija medicinski SPA povijesni i ostali oblici SPA ponude Pojedinačna ponuda SPA usluga se može pojaviti u različitim oblicima, a karakterizira ju izolirano pružanje određene vrste SPA usluga, korisnicima sa ili bez noćenja (turistima), ali i domicilnom stanovništvu. Tu se prvenstveno radi o profesionalnim uslugama masaže, tretmanima lica i tijela (manikura, pedikura, depilacija, parafin, tretmani i styling kose, uređivanje noktiju i sl), te o različitim oblicima fitness usluga (vježbanje u dvorani ili na otvorenom) s ciljem održavanja kondicije ili smanjenje tjelesne težine. Prošireni pristup ovoj problematici uključuje provođenje raznih oblika edukativnih programa sa vježbama, a usmjerenih na postizanje zdravijeg načina života i usklađivanje potreba i mogućnosti pojedinca i ciljnih skupina. Ove se usluge obično organizirano pružaju u SPA centrima, lociranih na razini turističke destinacije, s ciljem da njihove usluge istovremeno koriste i turisti i domicilno stanovništvo. Ako se navedene SPA usluge nude u okviru hotelske ponude ili šire, tada one mogu biti motiv dolaska u hotel ili turističko naselje i nude se u obliku paket-aranžmana ili pojedinačno, ali nikada ne uključuju usluge prehrane. Ova se vrsta usluga može tretirati samo kao obogaćivanje turističke ponude hotela svim gostima koji duže borave u hotelu ili turističkom naselju, bez obzira na motiv njihova dolaska (odmor, kultura, sport, konferencije ). No, sve češće ove usluge postaju integralni dio prepoznatljive wellness ponude, usmjerene na ciljno tržište gostiju koji traže opuštanje i bijeg od svakodnevnice, što znači da se u ponudi ističu različite vrste masaža, tretmana za lice i tijelo, blatne kupke, aromaterapija te drugi načini kroz koje se kvalitetno može provesti slobodno vrijeme, daleko od stresne svakodnevnice. U suvremenim uvjetima se ponuda sve više obogaćuje različitim anti-stress programima, koje poslovnim ljudima osiguravaju učenje tehnika opuštanja, te drugih načina za uspostavljanje i 59 Tabacchi, M.H. (2010). Current Research and Events in the Spa Industry, Cornell Hospitality Quarterly, 51 (1) str Gee, Ch. Y. (2010). World of Resorts From Development to Management, III Ed., Lansing, Michigan, USA, The American Hotel & Lodging Educational Institute str ; GSS (2008). The Global SPA economy, New York, Global SPA Summit (GSS) and Stanford Research Institute (SRI) str ; Jonson, E.M., Redman, B.M. (2008). SPA:A Comprehensive Introduction, Lansing, Michigan, USA, Internal SPA Association Foundation (ISPA), Lexington, KY & The Educational Institute of the American Hotel & Lodging Educational Institute, Lansing, Michigan str

43 kontrole ravnoteže tijela, duha i uma. Ovisno o lokaciji, povijesnom nasljeđu, kadrovskim mogućnostima, resursnoj osnovici i temeljnoj orijentaciji na ciljne skupine, pojedini hotel ili turističko naselje može ponuditi i onu vrstu programa, koji će korisnicima nuditi sofisticirane mogućnosti postizanja duševnog mira i / ili promjene načina razmišljanja, kroz posebno osmišljene programe meditacije, različite vrste Yoge, Tai Chi-a, Qi gong-a i slično. Ovi oblici SPA usluga podržavaju mogućnost realizacije različitih oblika wellness filozofije usmjerene na postizanje spokojstva, razumijevanja i samo-prihvaćanja. Nezaobilazni dio takvog oblika ponude je i bioenergija, koja se može realizirati kroz posebne oblike energetske masaže Reiki, balansiranje čakri, terapije kristalima, liječenje dodirom i sl. Tu spadaju i programi odvikavanja od pušenja ili drugih ovisnosti, ali i traženja načina da se dostigne optimum u pojedinom segmentu wellnessa, kojem se određena ciljna skupina orijentira. Želi li se pojedina turistička destinacija pozicionirati na ciljnom tržištu, treba biti prepoznatljiva po određenom tipu usluga, pri čemu je najbolje koristiti prirodne, kadrovske ili organizacijske resurse, te uvažavati povijesno nasljeđe u onim SPA uslugama u kojima određena destinacija može postići konkurentske prednosti. Naglasak treba biti na allinclusive-programima čiji se sadržaj (asortiman SPA usluga) oblikuje ovisno o temeljnom cilju po kojem je ili može biti turistička destinacija prepoznatljiva (izbor između programa podrške medicinskom ili wellness turizmu). U okviru ponude se mogu naći različite fitness aktivnosti; programi učenja o zdravoj prehrani, nutricionizmu i dijetama (programi mršavljenja) iz zdravstvenih ili estetskih razloga; programi promjene načina i stila života, te rehabilitacije uma i duha kroz različite programe u kojima dominiraju oni koji dolaze sa Dalekog Istoka. U osnovi se radi o svim onim sadržajima koji se inače pojedinačno nude u SPA-centrima, hotelima ili turističkim naseljima, ali se ovdje objedinjuju na razini destinacije, nastoji ih se promovirati kao motiv dolaska, te organizirati kao kompleks usluga koji će osigurati postizanje jasno prepoznatljivog cilja u okviru koncepcije wellness ili medicinskog turizma. U tom kontekstu je posebno značajna ponuda medicinski podržanih SPA usluga (medical SPA), koje pružaju profesionalci pod nadzorom liječnika i uz prethodnu liječničku dijagnozu. Sigurnost osigurava liječnik (ili liječnički tim), koji su stalno dostupni turistima, jer su u zdravstvenom turizmu angažirani u punom radnom odnosu. Ove SPA usluge su neophodna potpora svim oblicima zahvata u medicinskom turizmu (prije i nakon zahvata), te daju sigurnost i profesionalnost relevantnim segmentima wellness ponude, garantiraju standardiziranu uslugu ili rješavanje problema na koje klasična medicina ne pruža odgovor (sadržaji komplementarne medicine). Razni oblici SPA usluga neophodni su kao dopuna kirurških zahvata, ali i drugih tretmana plastične kirurgije, ali se mogu samostalno pružati i manje abrazivni tretmani (laser, botox, akupunktura ), a kvalitetni uvjeti u okruženju čine vrhunsku medicinsku uslugu još privlačnijom (npr. stomatološke usluge). Veliki broj korisnika još uvijek privlače prirodni ljekoviti činitelji (termalna ili morska voda, zrak, ljekovito blato ). Na razini turističke 42

44 destinacije se ovisno o kvaliteti prirodnih resursa mogu nuditi usluge hidroterapije, balneoterapije, thalassotherapie, sauna i parnih kupelji i sl. Navedene pretpostavke su značajna osnova za razvoj EkoSPA turističkih destinacija, kao novog trenda koji slijedi tezu da je unapređenje zdravlja naše planete usko vezano uz unapređenje zdravlja pojedinca. Samo oni projekti koji uvažavaju brigu o okolišu kao i uključenost zajednice (održivi razvoj), mogu u suvremenim uvjetima polučiti uspjeh, nastojanjima da se kroz prirodnu ravnotežu osigura i ravnoteža tijela, duha i uma svakog posjetitelja eko-turističke destinacije. Sve navedeno predstavlja elemente u sustavu ukupne ponude SPA usluga (slika 22). Slika 22: Vrste i elemenata u ponudi SPA usluga i organizacijski oblici moguće ponude Izvor: Obrada autora temeljem Gee, Ch. Y. (2010). World of Resorts From Development to Management, III Ed., Lansing, Michigan, USA, The American Hotel & Lodging Educational Institute str ; GSS (2008). The Global SPA economy, New York, Global SPA Summit (GSS) and Stanford Research Institute (SRI) str ; Jonson, E.M., Redman, B.M. (2008). SPA:A Comprehensive Introduction, Lansing, Michigan, USA, Internal SPA Association Foundation (ISPA), Lexington, KY&The Educational Institute of the American Hotel & Lodging Educational Institute, Lansing, Michigan str Dakle, danas se naglasak stavlja na sadržaje, koji su usmjereni na podizanje ukupne dobrobiti svih korisnika koji koriste SPA usluge samostalno ili kao potporu drugim oblicima zdravstveno-turističke ponude, uz uvjet da se usluge pružaju profesionalno i mogu utjecati na obnovu tijela, duha i uma. Rezultati istraživanja ukazuju na razinu zastupljenosti pojedinih oblika SPA ponude na globalnom planu, te mogućnost ostvarivanja prihoda, kao polazišta u ocjeni njihove profitabilnosti (slika 22 ). 43

45 Slika 23: Rezultati istraživanja trendova u globalnoj SPA ponudi Izvor: Top Ten Hotel SPA trends to watch in 2011, Hotel yearbook What to expect in the year ahead, the Ecole Hoteliere de Lausanne, Cornell Univerity School of Hotel Administration, str. 3 Gornja slika ukazuje da u top ponudi SPA usluga više nisu lječilišta koja nude tretmane temeljene na termalnim izvorima, koja su u povijesnom razvoju odigrala izrazito značajnu ulogu. Danas ta ponuda predstavljaju samo manje značajan segment ponude, a najveća se zarada ostvaruje kroz dnevnu SPA ponudu u salonima i klubovima odn. SPA centrima (63% ponude i 45% u strukturi prihoda). Ovi su prihodi prvenstveno ostvareni od pružanja usluga masaža, tretmana lica i tijela, sa ili bez korištenjem specifične resursne osnove okruženja u kojem se te usluge pružaju (lokalno bilje, esencije, minerali, blato.). Prema atraktivnosti slijedi ponuda u hotelima i turističkim naseljima, dok turističke destinacije temeljene na prepoznatljivim eko ili medicinskim SPA uslugama nisu značajnije zastupljene. U rezultatima istraživanja se ne može razabrati koliko su zastupljeni programi specifični za određena podneblja (npr. kupališta i saune u Europi, onsens i sentos u Japanu, hammami u Turskoj, Ayurveda centri u Indiji, Thailandske masaže, tradicionalna kineska medicina - TCM, kineske masaže i sl.). Naglasak je na prepoznatljivosti i kvaliteti usluga, a kao pretpostavke osiguranja konkurentne ponude na svim razinama u okviru turističke destinacije Iznalaze se također novi načini ponude SPA usluga, nove organizacijske forme, te atraktivne lokacije. Tako su danas sve popularnija krstarenja na brodovima koje nude prepoznatljive 44

46 SPA usluge. Iste se nude ili kao pojedinačne usluge (a la carte) ili kroz paket-aranžmane, a sukladno potrebama turističke potražnje. Osmišljavaju se i provode drugi oblici pružanja SPA usluga, gdje spada njihovo pružanje ovih usluga na radnom mjestu, u domaćinstvu, na prijevoznim sredstvima odnosno da se određeni sadržaji prilagode zahtjevima ciljnih korisnika tijekom održavanja velikih sportskih priredbi i drugih događanja, a mogu se uspješno uklopiti u ponudu poslovnog ili drugih selektivnih oblika turizma. Turistička destinacija Rab raspolaže prirodnim resursima i ima tradiciju u razvoju zdravstveno-turističke ponude što znači da ima prepoznatljive potencijale za unapređenje ponude SPA usluga, koje čine resursnu osnovicu well-being-a 61. Za uspjeh SPA ponude nisu dovoljni samo stavovi i motivi nositelja turističke ponude ( onih koji su uključeni u pripremu i pružanje usluga, odnosno u koncipiranje, proizvodnju i plasman SPA proizvoda) već se u taj razvojni proces svakako treba uključiti i ostale dionike, odn. što veći broj subjekata uključenih u razvoj destinacije, a sve treba biti podržano odgovarajućim marketinškim aktivnostima. Navedeno će polučiti kvalitetniju tržišnu poziciju turističke destinacije i bolje ukupne ekonomske učinke, ostvarene od ponude SPA usluga, koncipiranih u skladu sa tržišnim trendovima i stvarnim željama korisnika 62. Da bi to bilo moguće polučiti uspjeh, potrebno je slijediti svjetske trendove SPA ponude. Nedvojbeno je da se SPA industrija mora prilagoditi promjenama, te slijediti stvarne potrebe korisnika u svim segmentima zdravstveno-turističke ponude. Iako su turisti koji putuju radi odmora ili posla, već naviknuti opcijalno koristiti blagodati SPA usluga kao svojevrsni oblik opuštanja, u slijedećoj dekadi se od SPA ponude traži mnogo više. SPA usluge postaju sve značajnija resursna osnovica podrške wellness filozofiji, koja se sve više prakticira u svakodnevnom životu, a koja je sve traženija i za vrijeme odmora, kada su hoteli, turistička naselja pa i cijele destinacije u mogućnosti svojim gostima ponuditi novi pristup odmoru za pamćenje. Slijedom ovih spoznaja, mogu se definirati uporišta na kojima bi u slijedećem desetljeću trebalo razvijati SPA ponudu: 63 u hotelima je SPA ponuda prerasta sa dosadašnjih bilo bi dobro u ciljni treba biti integralni dio ponude hotela, s posebnim naglaskom na ponudi različitih vrsta masaža kao dominantnom uslugom, koja se prihvaća kao integralni dio zdravog načina života SPA usluge treba nuditi kao resursnu osnovicu ukupne wellness ponude koja se na razini turističke destinacije treba nuditi kroz programe zdravog načina života (zdrava 61 García-Altés, A., The Development of Health Tourism Services, Annals of Tourism Research, 32 (1), 2005, str & Nahrstedt, W., Wellness: a new perspective for leisure centers, health tourism, and spa in Europe on the global health market preuzeto iz K. Weiermair & C. Mathies (eds.), The tourism and leisure industry: Scaping the future, Binghamton: Haworth Hospitality Press, str Cornell, J. (2006) Medical tourism: Sea, sun, sand and surgery, Tourism Management, 27(6), 2006., str Canada Tourism Commission, Canadian spa sector profile _Canadian_Spa_Sector_Profile_eng.pdf, (preuzeto ). 63 Newman,R. (2013) SPA A Special Report from The Hotel Yearbook for SPA and Hospitality Professionals Worldwide, časopis Hotel Yearbook, Horwath HTL, 11Changes & Hsyndicate, str. 1/6-6/6 45

47 prehrana, nutricionizam, yoga, pilates, fitness, meditacija ), a u okvirima paketusluga treba nuditi i obrazovne programe, radi podizanja svijesti o povezanosti SPA usluga i zdravlja, kako bi se ove spoznaje prakticirale u svakodnevnom životu. Intencija je da se tradicionalni oblik odmora i relaksacije zamijeni novim pristupom SPA usluge se postupno prihvaćaju i kao nezaobilazan dio medicinskog turizma, jer ih medicinska struka sve ozbiljnije uvodi kao integralni dio terapije bilo u procesu prevencije ili rehabilitacije, što predstavlja iskorak u odnosu na ranije shvaćanje korisnosti SPA usluga, koje su bile usmjerene samo na podizanje kvalitete života Za rast i razvoj SPA ponude će u narednom desetljeću trebati više pozornosti posvetiti nekim sadržajnim i tržišnim aspektima ponude, a kako bi se polučio uspjeh, što znači kako bi se utjecalo na porast prihoda i ostvarenje dobrih poslovnih rezultata: o prilagodba specifičnim zahtjevima spola, uz uvažavanje uskih specifičnih zahtjeva (npr. njega noktiju je ranije bila orijentirana samo na potrebe žena, no sada tu ponudu treba prilagoditi i korisnicima suprotnog spola, čiji broj rapidno raste) o SPA usluge treba učiniti prepoznatljivima, te postati motiv dolaska, ali i kvalitetnog boravka u hotelu ili turističkoj destinaciji. To će se postići samo ako se i ove usluge budu nudile kroz prepoznatljive pakete osnovne ponude (za odmorišne ili poslovne goste, za specijalne prilike ili ciljne skupine ), na isti način kako se sada nude usluga smještaja, prehrane, parkiranja i sl. To nalaže da kvaliteta ponude SPA usluga bude na istoj (ili višoj) razini, kao i kvaliteta ostalih oblika ponude. Klasični outsourcing u ovom segmentu treba zamijeniti partnerstvom ili preuzeti samostalnu organizaciju ponude. o SPA usluge (njihov sadržaja i namjenu) treba jasnije prezentirati postojećim i potencijalnim korisnicima (poseban pristup marketinškim aktivnostima i planiranju), kako za goste hotela tako i za vanjske korisnike, jasno izložiti sve mogućnosti ponude, otkloniti barijere, te korištenje učiniti primamljivim (dobra lokacija, mogućnost parkiranja, dodatne pogodnosti, paketi usluga i sl.) o kako ponuda SPA usluga i proizvoda još uvijek nema jasan identitet, nužno je iste brendirati, jer se na taj način kod korisnika osigurava prepoznatljivost, a i uključivanje medija je tada više učinkovito (kao što je npr. brend Starbucks, sinonim za dobru kavu). U tom procesu je potrebno prepoznati lidera u toj vrsti ponude i slijediti ga u brendiranju asortimana ponude i kvaliteti usluga. Cilj je brendiranja da se i interno i eksterno prepoznaju prave vrijednosti, te da ih se slijedi u procesu unapređenja ukupne razine ponude SPA usluga na globalnoj razini. o za sve navedenu je od ključnog značaja kadrovska komponenta, što znači da se uspjeh može očekivati samo ako se osiguraju kadrovi koji će imati stručna znanja, vještine i kompetencije, te kvalitetom usluga i njihovim sadržajem promovirati sredinu u kojoj djeluju. To je proces, kojem treba prethoditi ustrojavanje sustava svih oblika obrazovanja (formalnog, neformalnog i 46

48 informalnog), te kroz partnerski odnos obrazovnih institucija, gospodarstva i menadžmenta turističke destinacije, na isti način kako se sada pristupa obrazovanju kadrova za pružanje osnovnih usluga uz naglasak na viši stupanj povezivanja znanja, vještina i iskustva, sviju uključenih u taj proces (slika 24 ). Slika 24: Pristup obrazovanju kadrova za SPA ponudu u okviru sustava zdravstveno-turističke ponude Izvor: GSS (2012), SPA Management Workforce & Education: Addressing Market Gap. Research Report, Global SPA & Wellness Summit (GSS) and Stanford Research Institute (SRI), str. 9 Prilikom razvoja SPA ponude, u okviru ukupne koncepcije zdravstvenog turizma, s posebnim naglaskom na wellbeing kao promotivnu komponentu kroz koju se može sagledati mogućnost ponude Raba u zdravstvenom turizmu, potrebno je istražiti relevantne potrošačke niše, te iskoristiti prirodne resurse, te uključiti sve prirodne ljekovite činitelje a temeljeno na povijesnom nasljeđu i stečevinama suvremenog turizma i zdravstva. Nužno je upoznati svjetske trendove i konkurenciju, no ne i imitirati, već pristupiti inovativno u kreiranju SPA usluga i ponudi SPA proizvoda, za koje već postoje određena iskustva, a sve s ciljem da bi se Rab prepoznao kao prepoznatljiva otočna destinacija wellbeing ponude, kroz integrirani pristup svih subjekata, koji su izravno ili neizravno involvirani, a s ciljem osiguranja uvjeta za podizanje stupnja iskorištenja kapaciteta, produženje sezone i financijski uspjeh. 47

49 2. RESURSNA OSNOVICA GRADA RABA 2.1. PRISTUP ISTRAŽIVANJU Slijedom teorijskog okvira i globalnih odnosa na svjetskom tržištu zdravstvenog turizma, prezentiranih u prethodnom poglavlju, u ovom će se poglavlju prezentirati rezultati istraživanja one resursne osnovice, koja može biti značajna za razvoj zdravstvenog turizma u turističkoj destinaciji Rab, što znači da: a) je od lipnja do listopada je provedeno opsežno empirijsko istraživanje s ciljem da se ocijene stavovi javnog i turističkog menadžmenta, zaposlenih u turizmu i zdravstvu, te domicilnog stanovništva, kao relevantnih ciljnih skupina koje mogu i trebaju odlučivati o razvoju zdravstveno-turističke ponude turističke destinacije Rab b) su analizirani su drugi relevantni izvori, kako bi se ocijenila dostignuta razina raspoloživih prirodnih i društvenih resursa, posebno onih koji se danas nude u sektoru turizma, zdravstva i općenito na razini turističke destinacije Rab c) su korišteni rezultati istraživanja turističke ponude turističke destinacije Rab, koja istraživači Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu sustavno provode još od godine ali i drugi relevantni izvori na kojima se temeljilo donošenje strateških dokumenata razvoja zdravstva i turizma u Republici Hrvatskoj i u PGŽ d) je korištena dokumentacijska osnovica, kojom se dokazuje povijesno značenje zdravstvenog turizma u ukupnom turističkom razvoju turističke destinacije Rab U nastavku će se rezultati ovih istraživanja prezentirati u njihovoj interakciji, a s ciljem da se ukaže na realne mogućnosti razvoja zdravstvenog turizma u turističkoj destinaciji Rab, pri čemu će se poseban naglasak staviti na uključenost svih dionika i njihovo djelovanje kroz interakciju resursa, veza i odnosa u cilju postizanja sinergijskih procesa, koji dugoročno mogu polučiti najbolji uspjeh. U ovoj (prvoj) fazi istraživanja se želi ukazati na raspoloživost resursa i realne mogućnosti njihove ekonomske valorizacije, te na realnost uključivanja svih ciljnih skupina (dionika) u kreiranju zdravstveno-turističke ponude, ne zanemarujući sadašnje 48

50 mogućnosti koje pruža pravni okvir i međunarodno prihvaćeni standardi u ovoj grani djelatnosti, a slijedom uvažavanja teorijskih polazišta i dobre svjetske prakse OBILJEŽJA ANKETNOG ISTRAŽIVANJA Empirijsko istraživanje je provedeno temeljem sostificiranog anketnog upitnika, pripremljenog od strane istraživačkog tima a dorađenog kroz zajedničke radionice sa Partnerskim Odborom u užem sastavu, čime su opća polazišta oplemenjena kroz uključivanje specifičnosti turističke ponude, turističke destinacije Rab. Usuglašavanja su trajala od lipnja do kolovoza, a zatim je do listopada godine provođeno anketiranje svih ciljnih skupina, na način da su iste mogli popuniti u papirnatom obliku ili elektronski (bio je dostupan na mrežnim stranicama Grada Rab-a - Poseban anketni upitnik je pripremljena za slijedeće ciljne skupine: 1. članove gradske Uprave i TZ Grada Raba, 2. hotelske, wellness i SPA menadžere 3. zdravstvene djelatnike 4. građane turističke destinacije Rab Anketni upitnici su sačinjeni po uzoru na srodna istraživanja u EU, ali su u cijelosti prilagođeni specifičnostima turističke destinacije Rab. U uvodnom dijelu anketnih upitnika se svim ciljnim skupinama obrazložila svrha ovog oblika empirijskog istraživanja. Naglasak je stavljen na značaj i poziciju zdravstvenog turizma danas u svijetu, te obrazloženi su ciljevi koji se ovim projektom žele postići. Naglašeno je kako je ovo istraživanje motivirano spoznajom da zdravstveni turizam danas u svijetu bilježi prosječni godišnji rast od 20-25%, a također ima i uporište u strateškim razvojnim dokumentima Republike Hrvatske. Posebno je istaknuta uloga svake ciljne skupine u prepoznavanju relevantne resursne osnovice i stavova u odnosu na ponuđena rješenja, što je ključno za koncipiranje budućeg razvoja zdravstvenog turizma u turističkoj destinaciji RAB. Kako bi se pod određenim nazivom podrazumijevao jednak sadržaj, ispitanicima su obrazloženi svi korišteni pojmovi, koji se vezuju uz zdravstveno-turističku ponudu. Posebno su izdvojeni podsustavi u okviru krovnog pojma zdravstveni turizam (medicinski turizam, wellness turizam i SPA usluge) i njihova uloga u oblikovanju zdravstveno-turističke ponude. Obrazložen je pojam medicinskog turizma koji se razvija na motivima putovanja i boravka u drugoj destinaciji radi liječenja, kozmetičkih, stomatoloških, kirurških i srodnih postupaka. Ukazano je na razliku u značenju pojmova wellness, SPA i well-being, kao različitih pristupa u postizanju ciljeva usmjerenih na unapređenje zdravlja pojedinca, njegovu 49

51 kvalitetu života i osjećaja ugode a kroz različite sadržaje preventivnog djelovanja na um, duh i tijelo posjetitelja i domicilnog stanovništva. Ovo je istraživanje provedeno s ciljem, da se osiguraju aktualne, pouzdane, kvantitativne i kvalitativne informacije o resursnoj osnovici i stavovima javnog i turističkog menadžmenta, nositelja turističke ponude, stanovništva i ostalih dionika, bez čijeg se uključivanjem ista ne bi mogla realno sagledati. Upitnici za svaku ciljnu skupinu koncipirani su tako, da sadrže jedan zajednički i jedan posebni dio, koji se odnosi samo na stavove ove ciljne skupine. Istraživanjem se slijedila teza da je za uspješan razvoj zdravstvenog turizma neophodna što šira uključenost svih dionika uz nezaobilaznu podršku domicilnog stanovništva. U anketnim upitnicima su korištena zatvorena i otvorena pitanja, pri čemu je korištena Likertova ljestvica ocjenjivanja (od 1 najlošije do 5 najbolje), sa različitim sadržajnim označavanjem. Ovim se istraživanjem ocjenjivala aktualna situacija te tražilo sagledavanje buduće pozicije zdravstveno-turističke ponude turističke destinacije Rab. Do ciljnih rezultata se došlo korištenjem jasno definirane strukture svakog upitnika. Na početku svakog upitnika se ocjenjivala pozicija svakog ispitanika u okviru ciljne skupine kojoj pripada (tablica 1-4). Tablica 1: Sudionici anketnog istraživanja ciljne skupine Gradska Uprava i TZ Grada Raba Tablica 2: Sudionici anketnog istraživanja ciljne skupine Menadžment hotelske, wellness i SPA ponude u turističkoj destinaciji Rab 50

52 Nastavno na rezultate dobivene ovim anketnim upitnikom provođeni su i intervjui sa svima onima, koji u bilo kojem obliku nude wellness ili SPA usluge (unutar ili izvan hotelske ponude), a predstavljaju integralni dio ukupne zdravstveno-turističke ponude turističke destinacije Rab. Intervju je obavljen sa nositeljima ove vrste turističke ponude u većim hotelima (Arbiana, Carolina, Eva, Imperial, Istra, Padova i Rab) ali i u manjim obiteljskim hotelima ( vila Petrac, hotel Barbat, hotel/pansion Tamaris, vila Anka i pansion Pio) u wellness i SPA centrima, te srodnim oblicima ove ponude na razini turističke destinacije. Tablica 3: Sudionici anketnog istraživanja ciljne skupine Djelatnici u zdravstvu u turističkoj destinaciji Rab Tablica 4: Sudionici anketnog istraživanja ciljne skupine Stanovništvo u turističkoj destinaciji Rab Navedene informacije su korištene kao polazište u ocjeni rezultata istraživanja, prvenstveno onih informacija, koje su prikupljene kroz ona zatvorena i otvorena pitanja, koja su bila zajednička za sve ciljne skupine. Njihova je namjena ocijeniti u kojim elementima postojeće i potencijalne turističke ponude vlada konsenzus kod svih ciljnih skupina, a gdje se njihovi stavovi razilaze i iz kojih razloga (tablica 5, 6 i 7, te otvorena pitanja). 51

53 Tablica 5: Motivi dolaska turista na Rab Tablica 6: Učestalost korištenja usluga koje nudi turistička destinacija Rab 52

54 Tablica 7: Raspoloživost pojedinih elemenata turističke ponude Raba danas, te njihov značaj za razvoj zdravstvenog turizma 53

55 Sve ciljne skupine su također trebale izraziti svoje stavove, temeljem slijedećih otvorenih pitanja: Koje je Vaše mišljenje o projektu Thalassotherapia (Škver) i njegovoj ulozi za razvoj zdravstvenog turizma na Rabu? Koje je Vaše mišljenje o tome da se PSIHIJATRIJSKA BOLNICA RAB stavi u funkciju zdravstvenog turizma? Koji su po Vašem mišljenju ostali mogući projekti, koji bi značajno doprinijeli razvoju zdravstvenog turizma na otoku Rabu? Unaprijed zahvaljujemo na dodatnim sugestijama, primjedbama i zapažanjima vezanim uz mogućnosti razvoja zdravstvenog turizma na Rabu. Posebna pitanja su formulirana za samo određene ciljne skupine, a ovisno o njihovom mjestu i ulozi koju ta ciljne skupine ima ili može imati u zdravstveno-turističkoj ponudi, kako slijedi: Gradska Uprava i TZ Grada Raba Postoje li definirani projekti / programi razvoja zdravstvenog turizma: a) usklađeni sa prostornim / urbanističkim planovima DA NE b) usklađeni sa regionalnim / nacionalnim strategijama DA NE c) pripremljeni za financiranje iz EU fondova DA NE Ako je odgovor DA - koji su to projekti? Koje poticajne mjere bi po Vašem mišljenju mogle doprinijeti unapređenju zdravstveno-turističke ponude Raba? Djelatnici u zdravstvu Postoji li po Vašem mišljenju mogućnost da se Vaši potencijalni slobodni resursi (prostor, oprema, kadrovi) koriste za potrebe zdravstvenog turizma (ako to propisima je / bude dozvoljeno)? Koje vrste medicinskih usluga bi prema Vašem mišljenju mogle biti atraktivne za razvoj medicinskog turizma u turističkoj destinaciji Rab? Menadžment hotelske, wellness i SPA ponude Da li je prema Vašem mišljenju postojeća ponuda wellness i SPA usluga na Rabu u skladu sa: d) potrebama turista DA NE e) potrebama građana DA NE Ako je odgovor NE - kratko obrazložite? 54

56 Koje vrste usluga zdravstvenog turizma bi prema Vašem mišljenju mogle značajno doprinijeti većem broju turista, produženju sezone i većem stupnju iskorištenja kapaciteta na Rabu? Koje su Vaše mogućnosti / oblici suradnje sa zdravstvenim ustanovama i kako ih je moguće unaprijediti u cilju razvoja medicinskog turizma? Kao dodatak anketnom upitniku za menadžment hotelske, wellness i SPA ponude je dodatno pripremljen poseban upitnik, temeljem kojeg će se provoditi intervju u onim smještajnim objektima koji nude wellness ili SPA usluge, da bi se ocijenilo sve što je danas, te što bi moglo biti u funkciji zdravstvenog turizma (tablica 8). Tablica 8: Ocjena dostignute razine wellness i SPA ponude u turističkoj destinaciji Rab PROSTORNI PREDUVJETI I MOGUĆNOSTI Otvoreni bazen sa slatkom vodom Otvoreni bazen sa morskom vodom Otvoreni bazen sa posebnim sadržajima (koji*) Zatvoreni bazen sa slatkom vodom Zatvoreni bazen sa morskom vodom Zatvoreni bazen sa posebnim sadržajima (koji*) Solarij Parna saune Suha saune Ostale saune (koje*) Jacuzzi Prostori za kozmetičke usluge Prostori za medicinske zahvate Restorani i kafići posebne vitality ponude (što*) Tenis - tereni Golf - tereni Ostali vanjski prostori opremljeni za sport i rekreaciju (koji*) Teretana / fitness sprave Ostali unutrašnji prostori opremljeni za sport i rekreaciju (koji *) Liječničke ordinacije Stomatološke ordinacije Prostori za ostale usluge zdravstvenog turizma (koje*) Ostalo* SPA / WELLNESS USLUGE Relaksirajuće masaže Terapijske masaže Istočnjačke masaže i tehnike (koje*) Ostale masaže (koje*) Kozmetički tretmani lica (koji*) Kozmetički tretmani ruku Kozmetički tretmani stopala Tretmani uređivanja kose Tretmani uređivanja noktiju Ostali kozmetički tretmani tijela (koji*) Radionice zdrave prehrane / nutricionizam Ponuda organske hrane / pića Posjedujemo Planiramo Nije potrebno Napomena (odgovori na pitanja: koji, koje, što )* 55

57 Programi sniženja težine / dijete Edukacijski programi zdravog života Fitness / treninzi Programi zdravog života Anti-stress programi Medicinske terapije i usluge - konzultacije estetskog kirurga - medicinski mikro-dermatološki zahvati - ne-abrazivne korekcije lica - botox - kemijski piling - presađivanje / produžetak kose - ostalo (što*) - odvikavanje od ovisnosti (koje*) Grupne terapije Hidroterapija - individualni aqua-fit programi Grupne vježbe u vodi Vježbe u prirodi - zelena energija Radionice aromaterapije Prodavaonice prirodne kozmetike Ostalo* Rezultati do kojih se došlo ovim oblikom anketnog istraživanja, prezentirati će su u kontekstu mogućnosti doprinosa, kojeg svaka pojedina ciljna skupina može osigurati za razvoj zdravstvenog turizma u turističkoj destinaciji Rab, pri čemu će se dobiveni rezultati povezivati sa ostalim relevantnim izvorima informacija. Temeljeno na povijesnom nasljeđu, prostornom, prirodnom, kulturnom i društvenom okruženju, sagledati će se dostignuti stupanj razvoja turizma i hotelijerstva turističke destinacije, te mogućnosti uključivanja i ostalih ciljnih skupina, da bi se mogao donijeti sud o postojanju/nepostojanju relevantne resursne osnovice i mogućnosti njene što bolje valorizacije u cilju razvoja zdravstvenog turizma po kriterijima koje diktira svjetsko turističko tržište SUDIONICI ANKETNOG ISTRAŽIVANJA U TURISTIČKOJ DESTINACIJI RAB U istraživanju su se popunjavanju anketnog upitnika odazvale sve ciljne skupine, pa će se u nastavku prikazati struktura sudionika, koji su se odazvali ovom obliku anketnog ispitivanja. Na postavljeno pitanje kojoj ciljnoj skupini u sustavu turističke destinacije Rab pripadate, su se uključila i upravljačka tijela, ali i javni menadžment (gradska uprava). Aktivno uključila i turistička zajednica Grada Raba (menadžment i upravljačka tijela). Najveći broj odgovora je dobiven od gradske uprave (45%), a slijede članovi gradskog vijeća Grada (30%), čime je osigurana mogućnost prepoznavanja politike, koja se može očekivati od organa vlasti u segmentu koji je predmetom ovog istraživanja. Visoka je zastupljenost i članova turističkog vijeća TZ (15%), kao dobrih poznavatelja turističkog sektora i njegovih mogućnosti. Uključili 56

58 su se i menadžeri javnih poduzeća i gradskih ustanova (10%), koji čine značajne dionike na razini turističke destinacije, koji trebaju biti uključeni u definiranje i razvoj ovog segmenta selektivne turističke ponude. Kako se članovi mjesnih odbora nisu uključili u ispunjavanje ovih upitnika, nedostajati će njihovi prijedlozi, a posebno u segmentu uključivanja lokalnih mogućnosti i potreba, isto se na određeni način može istaći i za neuključivanje djelatnika u TZ (slika 25). Slika 25: Zastupljenost menadžmenta javnog (uprava) i turističkog (TZ) sektora Grada Raba Iz sektora hotelskog i turističkog menadžmenta je najveći broj odgovora dobiven od zaposlenika u službi marketinga (30%) u hotelskim sustavima, a kroz njihove odgovore je moguće sagledati povezanost specifičnosti turističke ponude turističke destinacije Rab u odnosu na mogućnosti turističkog tržišta, kojem je ova destinacija orijentirana (turistička potražnja). Slijede po zastupljenosti menadžeri ostalih funkcija/odjeljenja, čime se osigurava prepoznavanje otvorenosti poslovnih funkcija prema novih sadržajima i procesima (slika 26). Slika 26: Zastupljenost menadžera u hotelskoj i ostalim oblicima turističke ponude Grada Raba 57

59 U popunjavanja anketnog upitnika su se uključili vlasnici i voditelji turističkih agencija (17%), što je značajno u uvjetima kada se njihovo djelovanje treba temeljiti na specijalizaciji ponude i prepoznatljivim aranžmanima, pa se zdravstveni turizam može izdvojiti kao šansa. Menadžeri hotela i hotelskih poduzeća (po 13%) su se također uključili, svjesni da su danas kvalitetne zdravstveno-turističke usluge značajan motiv dolaska u pojedinu turističku destinaciju i pretpostavka porasta stupnja iskorištenja kapaciteta i u razdobljima izvan glavne turističke sezone. Ne zadovoljava postotak uključenosti predstavnika turističkih naselja/kampova (3%), a pogotovo ne onih koji nude wellness ili SPA usluge (3%). Navedeno ukazuje da se predstavnici ovog segmenta turističke ponude nisu prepoznali u ciljevima ovog istraživanja i da treba sustavno djelovati da se to promijeni. Kako je zdravstveni turizam treba biti optimalna kombinacija usluga iz sektora zdravstva i sektora turizma, u istraživanje je uključen i sektor zdravstva. Najveći broj odgovora dobiven je iz psihijatrijske bolnice (87%), znatno manje iz laboratorija (8%) i pratećih službi (5%), dok se na žalost nisu uključila ordinacije opće i dentalne medicine, ljekarne i turističke ambulante (slika 27). Slika 27: Zastupljenost organizacijskih oblika i pozicija ispitanika u zdravstvu Grada Raba Najveći broj upitnika su ispunile medicinske sestre/braća (47%), dok su liječnici opće medicine i liječnici specijalisti (po 8%) te voditelji laboratorija (5%) bili znatno manje 58

60 zastupljeni. Odgovori dobiveni od psihologa, socijalnih radnika, inženjera radiologije, medicinskih i laboratorijskih tehničara, te administrativnih referenata grupirani su u kategoriji ostala zanimanja u zdravstvu (32%). Šteta je što se nisu uključile sve one strukture zaposlenika u zdravstvu, koje su bile predviđene, no zbog uključivanja i onih profila koji nisu bili izrijekom navedeni, dobiveni rezultati se mogu prihvatiti kao reprezentativni. No da bi bilo koji projekt suvremenog turizma uspio, nužno je osigurati uključenost lokalnog stanovništva, neovisno jesu li izravno uključeni u ukupnu turističku ponudu ili nisu, pošto stanovništvo čini nezaobilazan dio ukupnog imidža destinacije, pa je značajno da budu uključeni u razvoj novih oblika ponude. Istraživanjem su prikupljeni stavovi lokalnog stanovništva iz svih sfera aktivnosti, što rezultate čini reprezentativnim (slika 28). Slika 28: Kategorije ispitanika iz ciljne skupine stanovništvo na teritoriju Grada Raba Najveći broj upitnika su popunilo lokalno stanovništvo zaposleno u javnom sektoru (36%), slijede samostalna zanimanja (20%) i zaposlenici u gospodarstvu (15%), što znači da je upitnik ispunilo više od 70% radno aktivnog stanovništva, a ostatak čine penzioneri (9%), nezaposleni (7%) i ostali (2%). Slika 29: Postotnu učešće iznajmljivača u ukupnom broju anketiranog stanovništva Grada Raba Kako je čak 45% ispitanika uključeno u turističku ponudu u funkciji iznajmljivača (slika 29), odgovori ove ciljne skupine se mogu prihvatiti kao reprezentativni, jer uključuju i one koji su neposredno ili posredno uključeni u turističku ponudu turističke destinacije Rab. 59

61 2.4. TURIZAM I ZDRAVSTVENI TURIZAM TURISTIČKE DESTINACIJE RAB Još davne godine je Rab proglašen turističkom destinacijom i lječilištem 64 zbog dobrih klimatskih uvjeta i drugih pogodnosti potrebnih za rehabilitaciju oboljenja srca i dišnih organa. Iskustvo od 125 godina uspješnog bavljenja turizmom ima korijene upravo u zdravstvenom turizmu, čija je uloga u fazi masovnog razvoja turizma nešto zanemarena. Koristeći blagodati prirodne (ugodna klima, privlačni krajobraz, očuvana priroda, čisto more, izvori vode, prirodne plaže, šume i raznoliki vegetacijski pokrov, ljekovito bilje ) kulturne, nematerijalne, infrastrukturne, kadrovske i opće društvene resursne osnovice, moguće je u turističku ponudu ove turističke destinacije vratiti sadržaje zdravstvenog turizma, kroz prepoznatljivu i atraktivnu ponudu Prirodni resursi i turizam Raba Područje Grada Raba 65 se nalazi u sastavu Primorsko goranske županije, a obuhvaća prostor od 102,85 km2 otočnog prostora i 424,52 km2 u akvatoriju Kvarnerskog zaljeva. Po svojoj površini Rab je četvrti otok na Kvarneru i deseti među hrvatskim jadranskim otocima. Proteže se pravcem sjeverozapad-jugoistok, s najvećom dužinom od blizu 22 km od rta Sorinj do rta Glavina. Širina otoka iznosi između 3 i 11 kilometara, a jugoistočni dio približava se kopnu na 1,5 kilometara. Karakterizira ga grebensko-udolinska reljefna struktura u kojoj se teren najprije blago, a na kraju oštro uzdiže prema Kamenjaku kao dominirajućem reljefnom obliku na otoku, s najvećom visinom od 408 metara. Iako najveća dužina otoka iznosi 22 km, dužina njegove obale iznosi 103,2 km ili 3,25 puta vise od opsega kružnice koja zatvara prostor otočne površine. To znači da je relativna razvedenost rapske obale velika odnosno da spada u hrvatske otoke s najrazvijenijom obalom. Ima povoljan geografski položaj na sjevernom dijelu hrvatskog Jadrana, jugoistočnom dijelu Kvarnerskog zaljeva. Valorizaciji prostora za turizma treba pristupiti promatrajući je kroz karakteristike sjeveroistočne, jugozapadne ili zapadne fasade. Sjeveroistočna fasada je najduža i okrenuta kopnu, čine je Kamenjačka i Loparska obalna zona. Kamenjačka zona nije pogodna za kupanje i rekreaciju jer je strma, ali je veoma zanimljiva za promatranje i obalno ronjenje, dok je Loparska obalna zona niska i nudi vise od 10 km prikladne obale za kupanje, čak i za najmanju djecu (Rajska plaža). Jugozapadna 64 Arhiva TZ Grada Raba i HP Imperial Rab ( 65 Rab (2009) Akcijski plan razvoja turizma grada Raba , Primorsko-goranska županija, Grad Rab, str. 16 i dalje 60

62 fasada obuhvaća Kalifrontsku, Rapsko-banjolsku i Barbatku dionicu sa oko 23 km pogodne obale za kupanje i rekreaciju. Zapadna fasada (vapnenci i flišni sedimenti) je najkraća (oko 7 km) a obuhvaća Supetarsko-kamporsku dragu. Prema popisu iz godine na otoku živi stanovnika. Gustoća naseljenosti jednaka je prosječnoj gustoći naseljenosti Primorsko-goranske županije i iznosi 89,50 stanovnika po kilometru kvadratnom, što je nešto više od prosječne gustoće naseljenosti u Republici Hrvatskoj. U sastavu Grada Raba djeluju naselja: Banjol, Barbat, Kampor, Mundanije, Palit, Rab i Supetarska Draga, a Rab je njegovo administrativno središte. Tablica 9: Prostorni okvir i naseljenost u turističkoj destinaciji Rab Grad Rab Banjol Barbat Kampor (Lopar)* Mundanije Palit Rab Supetarska Draga UKUPNO Površina km2 % Stanovnici Popis Popis Popis Popis broj % broj % Broj % Broj % Gustoća naseljenosti broj/km2 8,20 7, , , , ,4 237,1 23,93 23, , , , ,3 44,08 22,27 21, , , , ,6 49,79 26,43 25, , , , ,5 39,95 8,29 8, , , , ,6 65,0 2,08 2, , , , ,1 753,3 0,84 0, , , , ,7 704,7 10,77 10, , , , ,8 103,4 102, ,5 * od godine naselje Lopar nije više dio Raba, izdvojen je i postaje zasebna Općina Izvor: GPRTPGŽ (2005) Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije Sveučilište u Rijeci i Primorsko-goranska županija Rijeka, str. 6. Za turističku valorizaciju su raspoloživi raznoliki prirodni resursi, poput privlačnog krajobraza, raznolike flore i faune, te čak 300 izvora pitke vode. Tlo otoka rada je prekriveno uglavnom mediteranskom vegetacijom a nudi i obilje paprati, bršljana, mediteranskog bilja, raznovrsnih gljiva i drugo. Uz samoniklo bilje, među kojima se posebno ističe mirta, planika, jabučica, glog, rašljeka, smilje, šparoge, i drugo a uočava se i trend uzgoja ljekovitog i začinskog bilja (poput lavande, kadulje, ružmarina i sl.). Na otoku Rabu prevladava uglavnom mediteranska vegetacija. Šuma, makija i druge vrste zelenila zauzimaju ukupno oko 40% ukupne otočne površine, pri čemu je pretežit dio šuma 61

63 (može se izdvojiti alpski, primorski i crni bor, crnika, šmrika, čempresi i drugo) od čega je oko 75% u javnom vlasnštvu. Naime, nakon golog i pomalo divljeg trajektnog pristaništa Mišnjak vegetacija postaje bujna. Šume pripadaju euro-mediteranskoj asocijaciji u kojoj su osim autohtonog hrasta i crnike zastupljeni smrika, crni jasen, omorika, bijeli i crveni bor, hrast i hrast plutnjak, crni jasen i drugo, uz ostalu zimzelenu vegetaciju. Iako borova šuma nije autohtona, dobro je zastupljena na inače neplodnom tlu uz naglasak da se na Rabu kao posebnosti vegetacije mogu prepoznati: alepski bor (Pinus halepensis), primorski bor (Pinus pinaster), crni bor (Pinus nigra) i pinjol (Pinus pinea) 66. Općenito se u prostoru Grada Raba prepoznaje raznolikost i bogatstvo prirodnog i antropogenog krajolika, kojeg treba zaštititi i turisitčki valorizirati. Tablica 10: Dijelovi prirodne baštine otoka Raba predloženi za zaštitu i turističku valorizaciju Dijelovi prirodne baštine otoka Raba predloženi za zaštitu i turističku valorizaciju - Zaljev Kampor Ornitološki - Uvala Sv. Eufemije botanički rezervat - Zaljev Supetarska Draga - Uvala Lopar* Botanički rezervat - Stijene Rapost Kamenjak Rezervat šumske vegetacije Zaštićeni krajolik Spomenik prirode - Fruga* - Crnikova šuma na padinama prema Supetrskoj Dragi uz cestu - San Marino* - Grad Rab Biškopini, Kokošica, otočić Tunera, Miral i Padova - Rt Lapožina - Frkanj, Ograde, Suha Punta i Kristofor - Šuma Komrčar - Rt Gonar s otocima Maman, Srednjak i Šilovec - Poluotok Kalifront i Lopar* - Frkanj - Otok Dolin, Sv. Grgur i Goli* - Kamenjak - Skupina čempresa kod Sv. Damijana, crnika kod lugarnice u Dundu, crnike u Gonaru, crnika u Banjolu, izvori Mlinica, Pidoka, Valonga i Curka Izvor: Obrada temeljem Izvor: GPRTPGŽ (2005) Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije Sveučilište u Rijeci i Primorsko-goranska županija Rijeka (Separat Otok Rab) Najveća šumska površina Raba, ujedno i najzeleniji dio otoka Raba, predstavlja poluotok Kalifront, karakterističan po krškom reljefu, razvedenosti obale sa mnoštvom morskih uvala. 66 Deželjin,J. (2010) Rab kroz stoljeća, Povijesno društvo Rijeka i Grad Rab, str

64 U šumovitom dijelu Kalifronta se nalazi zaštićena šuma Dundo (površine 106 hektara), koja je godine proglašena prirodnom rijetkošću u kategoriji specijalni rezervat botanički rezervat, te je pod zaštitom Zavoda za zaštitu prirode. To je najveći nasad crnike na Jadranu, jedan od najljepših kompleksa crnike na Mediteranu, iako tu još rastu planika, bor i uljika. Na tom prostoru je i otvoreno lovište «Kalifront» sa jelenima aksis i muflonima, kojim upravlja Šumarski fakultet u Zagrebu. Na sjeverozapadu otoka nalazi se park šuma Komrčar koja nosi epitet zeleni biser Raba. Prostire se na površini od hektara, a od godine je zaštićena kao park-šuma u kojoj raste različito drveće razmjerno velikih dimenzija. Na otoku Rabu je raspoloživo i oko ha obradive poljoprivredne površine, no samo se 10% obrađuje. Navedeno ukazuje da postoje neiskorištene mogućnosti povećanja poljoprivredne proizvodnje u funkciji zdravstvenog turizma. Rab je poznat kao otok mirisa i boja prirode, te aromatičnog, začinskog i ljekovitog bilja. Raznolikost ljekovitog bilja predstavljaju velik potencijal za razvoj zdravstvenog turizma. Otvara se prostor za komercijaliziraju široke palete eko proizvoda, kao i korištenje drugih mogućnosti kroz stočarstvo, peradarstvo i ribarstvo (bogat podmorski svijet; ribe, školjke, morske zvijezde i krastavci, spužve, rakovi, koralji.) a da sve navedeno bude dio ponude u zdravstvenom turizmu. Na ovom tragu je pozitivan razvoj maslinarstva i vinogradarstva, te proizvodnja vina i rakije, kao i meda te na njemu baziranih proizvoda. Razvoj maslinarstva kao i proizvodnja meda pogodni su za pripremu kozmetičkih pripravaka te za farmaceutske i prehrambene svrhe. Te mogućnosti su već prepoznate od strane proizvođača autohtonih proizvoda, među kojima se posebno ističu masline, maslinovo ulje, vino, eko povrće, med, proizvodi od lavande, kao i prepoznatljive slastice i to: 67 9 proizvođača povrća 8 proizvođača vina 8 proizvođača ulja od maslina 3 proizvođača meda 3 lovačka društva ( Kunić, Golub i Kuna ) 2 prerađivača maslina 2 proizvođača lavande proizvođač slastica 1 udruga ovčara ( Škrapica ) 1 udruga maslinara ( Orkula ) 1 udruga vinara ( Trs ) 1 pčelarsko društvo ( Rab ) 1 udruga ribara ( Kristofor ) Veliku vrijednost u turističkoj ponudi nedvojbeno čine prirodne plaže, kapaciteta od tisuća kupača (bez otoka Sv. Grgura, Golog i Dolina), mjereno europskim standardima (8 km2 po jednom kupaču). More je uz obalu uglavnom plitko, a dubina se postupno povećava, što 67 Informacije Udruga obrtnika Grada Raba, lipanj godine 63

65 je pogodno za kupanje. Navedeno ukazuje na potrebu da se posebno zaštitite pojedini segmenti obale i priobalja, što je bio i motiv za pokretanje zaštite: Podmorja otoka Prvića, Grgura i Gologa Ornitološko-botaničkog rezervata uvale Sv. Eufemije Obalne linije otoka Raba koja obuhvaća dio obale od Pudarice do uvale Črnika, zatim do hridi Kaštelina te do plićaka Velika Sika. Osim položaja, vegetacije i bogatog podmorja, razvoju turizma na otoku Rabu naročito pogoduje tipična mediteranska klima koju karakteriziraju ugodne zime i topla ljeta. Dobri klimatski uvjeti utječu i na bogatstvo vegetacije, koja u svim segmentima pozitivno djeluje na zdravlje. Insolacija od 2500 sunčanih sati, odnosno 150 sunčanih dana godišnje, svrstava Rab u jedan od najsunčanijih dijelova Europe. Prosječna godišnja temperature zraka iznosi 16,8 C (u ljetnim mjesecima 26 C a u zimskim 8 C). Godišnje je prosječno hladnih dana (ispod 0 C) je samo 6,5. Srednja godišnja temperatura zraka Raba iznosi 15,1 C. Najhladniji je mjesec siječanj, sa srednjom temperaturom od 7,4 C, a najtopliji srpanj sa 24,3 C 68. Zdrav život i ugodan boravak na otoku osigurava i relativna vlažnost zraka, koja prosječno godišnje iznosi 65% (najniža je u srpnju - 59,3%, najviša u studenome -70,5%). Takvi klimatski uvjeti su pogodovali razvoju zdravstvenog turizma u prošlosti, a danas omogućavaju aktivnosti u prirodi. Temperatura mora na Rabu je razmjerno visoka i iznosi 15,8 C (od svibnja do listopada iznad 20 C, u zimskim mjesecima prosječno 12 C), jer osigurava kupanje od mjeseca svibnja pa do kraja listopada. Zahvaljujući brdu Kamenjak smještenom na istočnoj strani otoka, velik dio otoka zaštićen je od jakih nanosa bure. Osim bure (hladnog sjeveroistočnog vjetra), u ovoj turističkoj destinaciji puše u zimskim mjesecima i jugoistočni topli, vlažan vjetar jugo, a u ljetnim mjesecima ugodan povjetarac maestral. U postojećim strateškim dokumentima razvoja turizma u turističkoj destinaciji Rab prirodna resursna osnovica nije stavljena u funkciju razvoja zdravstvenog turizma. Naime, u glavnom planu se zdravstveni turizam ne pozicionira kao jedan od prioritetnih oblika turističke ponude (uz dominantni odmorišni, te nautički, kulturni, ruralni, eko-turizam i turizam zabave) 69, a u Strateškom marketinškom planu se među inovativne proizvode ove destinacije izdvaja samo wellness 70, dok su drugi oblici zdravstveno-turističke ponude izostavljeni. Sve navedeno ukazuje da sustavno treba djelovati, kako bi se prirodna resursna osnovica u većoj mjeri stavila u funkciju razvoja zdravstvenog turizma turističke destinacije Rab. 68 GPRTPGŽ (2005) Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije Sveučilište u Rijeci i Primorsko-goranska županija Rijeka, str. 8 (* dijelovi Općine Lopar) 69 GPRTPGŽ (2005) Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije Sveučilište u Rijeci i Primorsko-goranska županija Rijeka - separat Otok Rab 70 Strateški marketinški plan turizma Kvarnera , subregionalni plan Otok Rab, Institut za turizam Zagreb i TZ Kvarnera, Rijeka 64

66 Bogatstvo vegetacije osigurava visoku razinu kisika u zraku i neutralizira štetno djelovanje ugljičnog dioksida, a zrak bogato začinjen aerosolima dodatno ljekovito djeluje na čovjekov organizam. Ako se uz navedeno doda da turistička destinacija Rab nudi bogatstvo šuma uz obalu, brojne šetnice i biciklističke staze, tada je nedvojbeno da u strateške dokumente treba uključiti mogućnost valorizacije ovih resursa, je predstavljaju veliki potencijal za aktivni odmor i zdrav život kako turista, tako i domicilnog stanovništva. To su pogodnosti za razvoj outdoor sportova na kopnu (pješačenje, trekking, biciklizam, zmajarenje, letovi padobranom ) i na moru (jedrenje, daskanje, ronjenje, skijanje na moru, igre na plaži.) i to od rekreacijske razine do ekstremnih sportova. U funkciji oblikovanja zdravstveno- turističkog proizvoda, svakako treba uključiti mogućnosti dostignutog stupnja razvoja rekreacije i sporta u turističkoj destinaciji Rab, koju odražava slijedeća resursna osnovica: 157 km potencijalnih biciklističkih staza (od toga 10 posebno označenih) 144 km potencijalnih pješačkih staza (od su 22 označene), gdje posebno treba izdvojiti: - Planinarsku stazu Kamenjak (najviši vrh 408 m) - Šumsko područje (1400 ha) poluotoka Kalifront (9 km kroz najzeleniji dio otoka) - Šuma Dundo - Premužićeva staza 1 (Lopar - Supetarska Draga) - Premužićeva staza 2 (Kampor - Dudno - Sv.Eufemija) - Gradske zidine - staza 3 (Rab Maman) - Turistička obalna šetnica (Kašel - Banjol - Rab - Sv.Eufemija - Frkanj) 4 ronilačka centra (Klub za podvodne aktivnosti Amfora ) te slijedeće ronilačke atrakcije (Hrid Macinj, Punta Kalifronta, Rt Kostača, Rt Lun i Zavratnica) ribolov (Športsko - ribolovni klub "Dolin" i "Tunera"), plivanje (Manifestacija Plivački maraton ), jedrenje (Jedriličarski klub "Rab"), kajakaštvo (Kajak klub Rab 83) 20-ak tenis terena (Teniski klub Rab) pet igrališta za male sportove i sportska dvorana (Nogometni klub Rab, Malonogometni klub Rab, Rukometni klub Rab, Odbojkaški klub "Rab", Košarkaški klub Rab Kamenjak, DŠR "Mundanije", DŠR Kampor, DŠR "Rab", Društvo sportske rekreacije Banjol, Kickboxing klub Sport Life Karate klub Rab - Enpi, Streljačko društvo "Rab", Triatlon klub Rab, Šahovski klub Rab, Bridž klub "Rab") ostali sportovi ( Zrakoplovni klub Aero Rab, Moto klub Rab, Moto klub "Arba Riders", Moto klub "Rab-Strijela") Kulturni resursi i turizam Raba Kultura je značajan segment ukupne turističke ponude Grada Raba. Na otoku Rabu mogu se posjetiti antičke, ranokršćanski ostaci, ali i gotičke, renesansne i barokne građevne kao i utvrde od najstarijeg doba do ranog srednjovjekovlja. Dio kulturne ponude Raba predstavlja 65

67 20 većih i manjih crkava, samostana, 4 veća i više manjih zvonika, desetak znamenitih palača i dvoraca, starodrevne utvrde i artifikati, gradske zidine iz 10 g.pr.n.e., nekoliko kula (Sv.Kristofora, Smjelih, Sv. Stjepana, Sv.Antona i Revelin) i oko 430 ostalih spomen obilježja (ploče, kipovi, sarkofazi i slično). Među sakralnim građevinama svakako treba izdvojiti: 71 Samostan sv. Antuna Opata Franjevački samostan (Kaldanac iz 11. stoljeća) Katedralu Uznesenja Blažene Djevice Marije (iz 4.stoljeća) i zvonik katedrale Samostan sv. Andrije Benediktinski samostan Crkvu Sv. Justine Crkvu Sv. Križa Zvonik i ostatke Crkve Sv. Ivana Evanđeliste Crkvu Sv. Kristofora Lapidarij Crkvu Sv. Franje (na groblju) Knežev dvor, Gradsku ložu, Gradski sat, Palaču Dominis Nimira, Palaču Bakota, Palaču Tudorini i drugo. Navedeni spomenici kulture predstavljaju samo dio raznolike i veoma bogate spomenike kulturne baštine u turističkoj destinaciji Rab. Svaka od znamenitosti nosi posebnu priču, koju treba ponuditi svim ciljnim skupinama turista. Samostan Sv. Antuna opata (Franjevački samostan) može obići u staroj jezgri grada, kao i Katedralu Uznesenja Blažene Djevice Marije. Katedrala je podignuta kao kršćanska crkva u 4. stoljeću, od tada je doživjela niz promjena, te je danas izuzetan i slojevit graditeljski spomenik. U Katedrali se čuva nekoliko vrijednih slika, ima bogatu riznicu i vrijedan crkveni namještaj. Zapadno od pročelja katedrale lociran je zvonik koji predstavlja najljepšu građevinu ove vrste na hrvatskoj obali. Crkva Sv. Ivana Evanđelista je jedina srednjovjekovna sakralna građevina proto-romaničkog stila. U ženskom benediktinskom samostanu Sv. Andrije iz XI stoljeća (Benediktinski samostan) i danas djeluju sestre koje svojim životom utjelovljuju duhovnost i kulturu. U crkvi Sv. Eufemije se čuvaju vrijedne zbirke zavjetnih predmeta i arheoloških nalaza, te zbirka slika koja čini ostavštinu Fra Ambroza Testena. Crkva Sv. Franje na groblju pravi mauzolej rapskih značajnika a raspolaže zbirkom zanimljivih nadgrobnih ploča. Zanimljiv je i Knežev dvor u kojem su danas smješteni uredi gradske uprave Raba i Vijećnica. Gradska loža je sagrađena u renesansnom stilu, a mehanizam gradskog sata je još i danas u funkciji. Palača Dominis Nimira locirana je na ulazu u Srednju ulicu iz trga Sv. Kristofora, a spada među najljepše rapske srednjovjekovne građevine. Sagrađena je u 15. stoljeću u renesansnom stilu s nekim karakteristikama kasnogotičkog stila. Središte društvenih događanja svakog grada su bili i još jesu trgovi. Kako u prošlosti tako i današnje doba rapski 71 Prema Bošnjak,M.(2004) Otok Rab - Monografija, Biseri Jadrana, Edicija za kulturu putovanja, Zagreb, str

68 trgovi središte su društvenog života čitave otočne zajednice i mjesto okupljanja posjetitelja otoka Raba. Posebno valja istaknuti slijedeće trgove: Trg Sv. Kristofora, Trg Municipium Arbae i Trg slobode. Trg Sv. Kristofora je središnji gradski trg, na kojem se odvijaju neka od najvažnijih gradskih događanja (središnja maskenbalska priredba, svakovrsna crkvena događanja, rapske viteške igre, ribarske fešte i slično). Trg Municipium Arbae na prekrasnim terasama, ukrašenim palmama, središte je noćnog života otoka, a ima i dobru poziciju jer je pozicioniran prema rapskoj luci i rivi. U središtu Trga slobode (poznatom kao Pjaceta) nalazi se veliko stablo hrasta crnike, koje je zasađeno još godine i simbolizira oslobođenje Raba od dominacije Kraljevine Italije. Na području Grada Raba je zaštićena povijesna graditeljska baština gradske jezgre Raba, no tendencija je da se zaštite i manje cjeline (Barbat Kaštel; Barbat Jandrići, Šimičići; Barbat Deželjini i Mundanije) 72. Od nematerijalne baštine treba izdvojiti manifestaciju Rapska Fjera, koja se održava svake godine s ciljem predstavljanja tradicije otoka Raba, no svako se tradicija prezentira i kroz sustavno djelovanje: Folklorne grupe Rapski tanac Tri muške jednu žensku klapu Gradska glazba Rab Među udruge/ustanove koje su zaslužne za promicanje kulturnu baštinu otoka Raba u samoj destinaciji ili u inozemstvu svakako spada: Udruga rapskih samostreličara, Udruga proizvođača rapskih proizvoda, suvenira i umjetnina "Mocira" Rab, Komin -udruga za promicanje kulture življenja, ULIKS-udruga likovnih i književnih stvaralaca, Pučko otvoreno učilište, Gradska knjižnica Rab, te Katedra čakavskog sabora. Provođenje kulturne politike zadatak je destinacijskog menadžmenta, a realizira se uključivanjem turističke zajednice, kulturnih i umjetničkih društava i ustanova, hotela i drugih sudionika turističke ponude, otvorenog učilišta, privatnih iznajmljivača i organizatora zabavnih i srodnih aktivnosti, kao odgovornih za čuvanje i promicanje graditeljske baštine na području grada Raba. Očuvanje kulturnog identiteta moguće je prepoznati i kroz manifestacije koje se nude na razini ove turističke destinacije, a mogu se izdvojiti slijedeće: 73 - Etno radionica u Barbatu (siječanj travanj) - Karneval veljača - Cvjetnica maslinska nedjelja ožujak - Korizmeni koncert tjedan prije Uskrsa - Dani vina ožujak - Sajam izvornih rapskih proizvoda - Procesija Križevo Zavjetni blagdan otočana travanj - Prvosvibanjski Uranak svibanj - Dan Grada Raba, svibanj 72 GPRTPGŽ (2005) Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije Sveučilište u Rijeci i Primorsko-goranska županija Rijeka - separat Otok Rab. 73 Primorsko- GPRTPGŽ (2005) Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije Sveučilište u Rijeci i Primorskogoranska županija Rijeka - separat Otok Rab 67

69 - Viteški turnir svibanj - Smotra dječjih klapa svibanj - Međunarodna kajak regata Rab svibanj - Izložba ovaca, sira i skute, Autokamp Padova svibanj - Viteške igre lipanj - Rapske glazbene večeri lipanj kolovoz - Karmenica, Majka Božja Karmelska srpanj - Rapska Fjera srpanj - Tradicionalni ljetni koncert limene glazbe srpanj - Međunarodno udičarenje, Barbat srpanj i rujan - Blagdan Šištovica u Banjolu kolovoz - Vela Gospa (Viteški turnir) kolovoz - Internacionalni rapski maraton kolovoz - Blagdan Sv. Eufemije, Kampor rujan - Blagdan Sv. Matej u Mundanijama rujan - Dani maslina listopad i studeni - Sv. Lucija-Blagdan u Banjolu prosinac - Božićni koncert rapskih klapa prosinac. Kulturni sadržaji su nezaobilazna komplementarna ponuda uz sadržaje zdravstvenog turizma, pošto se istovremeno usmjeravaju na obogaćivanje ponude izvan glavne turističke sezone, kada dominira ponuda sunce i more, pa su kao takve izvrsna platformu za razvoj cjelogodišnjeg turizma i jačanje prepoznatljivosti Raba kao destinacije sa cjelogodišnjim poslovanjem Povijest turizma na Rabu Povijesni razvoj turizma u turističkoj destinaciji Rab može se pratiti kroz tri karakteristične faze: Prvu fazu karakterizira početak (zdravstvenog) turizma prije 125 godina i traje do prvog svjetskog rata 2. Drugu fazu karakterizira turizam između dva svjetska rata 3. Treću fazu (sa više vremenskih segmenata) karakterizira razvoj turizma nakon drugog svjetskog rata do danas. Početak organiziranog bavljenja turizmom na otoku Rabu se vezuje uz datum 16. svibnja godine, kada je Općinsko vijeće prihvatilo izazov i ove prostore otvorilo turistima, koji 74 Pripremljeno prema: Deželjin,J. (2010) Rab kroz stoljeća, Povijesno društvo Rijeka i Grad Rab; Rab (2010) Akcijski plan razvoja turizma Grada Raba , Regionalna razvojna agencija Porin, d.o.o., Primorsko-goranska županija, Grad Rab; Blažević.,I. (1987) Povijest turizma Istre i Kvarnera, Opatija; Kvarner (2009) Strateški marketinški plan turizma , Proizvodni plan - Proizvodi zdravstvenog turizma - Wellness, Thalasso, Medicinski programi, Institut za turizam Zagreb i Turistička zajednica Kvarnera, Turistička zajednica Grada Raba - Felix Arba ( ); Fortis, A. (1774) Dall`isola di Arbe, nel Golfo del Quarnero Venecija 68

70 su ovdje dolazili radi odmora i oporavka. Navedena odluka se temeljila na pozitivnim iskustvima ranijih razdoblja (više od jednog stoljeća) 75, kada se otok pokazao privlačnim za putopisce, znanstvenike, avanturiste i istraživače koji ga u svojim djelima predstavljaju kao otok iznimnih prirodnih ljepota i gostoprimstva domicilnog stanovništva. Da je organizirano bavljenje turizmom imalo snažan motivu u očuvanju i unapređenju zdravlja posjetitelja, potvrđuje i činjenica da je su te godine na Rabu boravili poznati profesori liječnik-balneolog Schrötter iz Beča i Frischhauf iz Graza, koji su pružili svekoliku podršku orijentaciji Raba na zdravstveni turizam. U razvoju turizma ove faze, prepoznaje se dominacija stranog kapitala, kao podrška razvoju ove nove grane djelatnosti. To je rezultiralo uvođenju parobrodske linije (najprije povremeno a zatim redovito), a u svrhu povezivanja sjevernog i južnog dijela Jadrana, što je imućnijim ljudima omogućilo upoznati i koristiti blagodati prirodnih resursa i gostoljubivost stanovnika otoka Raba. Podršku razvoju zdravstvenog turizma daje popularizacija rezultata istraživanja prvenstveno liječnika (kao prvih promicatelja razvoja zdravstvenog turizma), koji dokazuju pozitivno djelovanje blage klime, aerosola i morske vode na ljudski organizam. Kao logični slijed ovih aktivnosti se krajem 19. stoljeća osniva Društva za uljepšavanje mjesta ali i Društvo za izgradnju kupališta. Za razvoj zdravstvenog turizma na Rabu zaslužan je općinski liječnik dr. Franz Horowitz, koji se uključio u propagiranje turizma otoka Raba. Slijedeći značajan korak je Značajnije razdoblje u turističkoj valorizaciji otoka Raba vezuje se za godinu, kada Bečani iskazuju interes da ulaganja u razvoj turizma Raba, a ove investicije ga pretvaraju u tada poznato kupališno i lječilišno mjesto. To je bio ujedno i motiv da se za ovaj otok zainteresiraju i Česi. Tako već godine otok Rab posjećuje Rudolf Hürnek, koji je u ime Češko moravskog društva kupuje zemljište na kojem se gradi pansion, koji je uspješno stavljen u funkciju zdravstveno-turističke ponude. U tom razdoblju prisutna je dominacija stranog kapitala (svi veći pansioni i hoteli su bili uglavnom u stranom vlasništvu). Nakon što je uspješno u funkciju stavljen Grand hotel u stranom vlasništvu, a isto tako i pansioni Komensky i Praha, godine, domaći poduzetnik Špiro Kandija otvara Hotel Park, a njegov primjer slijedi i domicilno stanovništvo, koje se relativno brzo prilagođava novim prilikama kroz iznajmljivanje soba i kroz druge oblike ponude, čime je strani kapital osiguravao visoku kvalitetu a lokalno stanovništvo autohtonost i prepoznatljivost turističke ponudu otoka Raba. Ova faza razvoja turizma završava izbijanjem prvog svjetskog rata, nakon čega slijedi talijanska okupacija ( ), što rezultira stagnacijom u razvoju turizma otoka Raba. 75 Kao najstariji poznati napis o rapskom turizmu spominje se djelo Alberta Fortisa Dall`isola di Arbe, nel Golfo del Quarnero izdano u Veneciji godine, u kojem Fortis navodi da Rabljani radije svoje proizvode prodaju strancima nego da ih izvoze u Veneciju, što dokazuje da je broj stranaca posjetitelja na Rabu već u to doba bio znatan. 69

71 Od godine, kada je otok Rab vraćen matici zemlji (Kraljevina SHS), nastavlja se uspješan turistički razvoj ove turističke destinacije. Nakon obnove postojećih i gradnje više novih turističkih objekata (hotel Kontinental, pansion Zagreb, hotel Central, hotel Slavija, hotel Adria, pansion Zvonimir, pansion Bellevue, svratište vila Danica, pansion Vila Liza, pansion Vila Pende, pansion Debelić u Banjolu, pansion Keko u Barbatu, Vila Marijan i Vila Margita u Banjolu i te više pansiona, vila i kavana), dolazi do značajnog porasta broj turista. Tako je 1921.godine na Rabu evidentirano gostiju, da bi se taj broj godine povećao na dolazaka a godine je evidentirano turista, koji su ostvarili ukupno noćenja. Uz jezgru grada Raba i uže okolice, za turističku valorizaciju se otvaraju i novi objekti u Suhoj Punti i Loparu. Treba naglasiti da je u tom razdoblju specifična zdravstveno-turistička ponuda bila nuđena u objektima Jadran i Vila Sofija na Škveru, koje se percipiraju kao temelji daljnjeg razvoja Thalassotherapie na otoku Rabu. Uspješna dinamika razvoja turizma ove faze, završava izbijanjem drugog svjetskog rata. Nakon drugog svjetskog rata slijedi novo razdoblje turističke valorizacije otoka Raba, koje se može sagledati kroz dva odn. tri vremenska segmenta. Prvi vremenski segment se vezuje uz razdoblje od svršetka drugog svjetskog rata do početka šezdesetih godina. U ovom razdoblju prevladava tzv. radnički odn. sindikalni turizam, nema primarno ekonomski značaj, pa uglavnom dominiraju domaći posjetitelji (službenici, radnici i djeca), slabe kupovne moći, kojima su turističke usluge bile dostupne. Koriste se prijeratni hoteli i pansioni, koji sada radnička i omladinska odmarališta, a njima upravljaju društvena poduzeća ili državne institucije. Objekti Jadran i Vila Sofija na Škveru postaju klimatsko lječilište, koje se koristi po istim načelima kao i ostali smještajni kapaciteti. Stečeno iskustvo je bilo temeljna osnovica da se šezdesetih godina XX stoljeća u ovim prostorima osniva Thalassotherapia Rab, koja djeluje kao odjeljenje Internog odjela Medicinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Thalassotherapia je tada nudila šezdeset kreveta, a postojali su i ambiciozni planovi da se ustanova dalje razvija i postane jedan od većih rehabilitacijskih centara za reumatske bolesti. Na žalost ovi planovi se nisu uspjeli realizirati u praksi, a trebalo je dograditi objekte za intenzivnu i post intenzivnu njegu bolesnika, što bi danas bila relevantna resursna osnovica za daljnji razvoj medicinskog turizma, kao podsustava ukupne zdravstveno-turističke ponude turističke destinacije Rab. Psihijatrijska bolnica Rab (koja datira iz godine) je svakako resursna osnovica za razvoj zdravstvenog turizma, tim više što uspješno djeluje još od 60-ih godina XX stoljeća. Motiv osnivanja bolnice je bilo osiguranje uvjeta za liječenje, njegu i rehabilitaciju duševnih bolesnika po suvremenim načelima. U cilju rehabilitacije su osnivane i zanatske radionice. Prva namjenski adaptirana zgrada raspolagala je sa 50 kreveta, a sami počeci su bili više nego skromni. Prvi su bolesnici dolazili parobrodom iz Rijeke, a za njih su skrbila tri bolničara (za radnu terapiju) i glavni bolničar. Kapacitet bolnice (sada 500 kreveta) se sustavno povećavao u cilju podizanja standarda boravka pacijenata i zaposlenika. Prisutan je kvalitetan i 70

72 suvremen pristup, uvedena je forenzička psihijatrija te terapijska zajednica, kao obligatan način liječenja ovisnika i ostalih duševnih bolesnika. Drugi vremenski segment u okviru ovog razdoblja nastupa godine, koju karakterizira masovni turizam kojeg prati značajna investicijska aktivnost i progresivan porast broja turista. U tom su razdoblju se grade turističke jezgre u Suhoj Punti (i San Marino u Loparu), a razvija se također kamping i nautički turizam. Svi infrastrukturni objekti se prilagođavaju zahtjevima masovnog turizma, koji 1980-ih godina bilježi vrhunac svoje ekspanzije. Grade se prometnice i uvodi redoviti trajektni promet, poboljšava se opskrba vodom i električnom energijom. Značajan porast turističkog prometa u to doba bilježi Rab, Palit, Suha Punta, Banjol i Loparu, jedino se Mundanija ne stavlja u funkciju masovnog turizma. Masovni turizam ovog tipa bilježi svoj rad do domovinskog rata, koji je i uzrokom gospodarske stagnacije, ali i temelj šansa za novi pristup razvoju turizma na Rabu. Treći vremenski segment u novijem razvoju turizma na Rabu javlja se desetak godina kasnije, ali u sasvim novom tržišnom i poduzetničkom okruženju. Javlja se veći broj manjih privatnih tvrtki i obrtnika u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini i drugim djelatnostima, koji daju sasvim novu sliku turističke ponude. Povećava se aktivna uključenost većeg dijela domicilnog stanovništva, koji različitim oblicima djelovanja daje pečat kreiranju turističke ponude. Neovisno o tome što je još uvijek izražena visoka sezonalnost uz dominantnu ulogu ponude sunca i mora, razvidni su i brojni pokušaji uspješnog razvoja različitih selektivnih oblika turizma. Prirodni, kulturni, društveni resursi uz globalne infrastrukturne pretpostavke su temelji razvoja turizma u određenoj turističkom destinaciji, no bez odgovarajućih kapaciteta nema operativnih mogućnosti razvoja turizma. U nastavku će se predstaviti struktura smještajnih kapaciteta turističke destinacije Rab (tablica 11; slika 30). Tablica 11: Struktura smještajnih kapaciteta u turističkoj destinaciji Rab Ukupan broj smještajnih jedinca Vrsta smještajnog kapaciteta % % Privatni smještaj ,0 Hoteli ,0 Kampovi ,6 Odmarališta ,2 Naselja ,2 Ukupno kreveta Izvor: Rab (2009) Akcijski plan razvoja turizma Grada Raba , Primorsko-goranska županija i Grad Rab, te TZG Raba (2013) Izvješće o turističkom prometu u TZG Raba za razdoblje od do str, 1 Na razini turističke destinacije Rab su u strukturi smještajnih kapaciteta (79%) još uvijek najviše zastupljeni kreveti u kućanstvima (privatni smještaj), iako je njihovo učešće relativno smanjeno u odnosu na prethodno promatrano razdoblje (84%). Uz dominantan privatni 71

73 smještaj, hotele koji su u strukturi zastupljeni sa 11% i kampove sa 8,6%, ostale kategorije smještanih kapaciteta nisu značajne Slika 30 : Struktura smještajnih kapaciteta turističke destinacije Rab Izvor: Podaci u tablici 11. Zapaža se pozitivna tendencija u prilagodbi smještanih kapaciteta zahtjevima ciljnog tržišta, pa je za očekivati da će ista slijediti i zahtjeve, koji će proizaći iz nove koncepcije ponude, temeljene na sadržajima zdravstvenog turizma. Tablica 12 : Vrste smještajnih kapaciteta u turističkoj destinaciji Rab HOTELI MALI OBITELJSKI HOTELI KAMPOVI / TURISTIČKA NASELJA MARINE Arbiana, 4* Carolina, 4* Imperial, 4* International 3* Istra 3* Padova, 3* Rab, 3* Istra, 3* Eva, 2* Vila Petrac, 4* Hotel Barbat, 4* Hotel/pansion Tamaris 3* Autokamp Padova, 3* Kamp -Lando Resort Turističko naselja Suha Punta ACI Rab (142 veza na moru) ACI Supetarska Draga (274 veza na moru i 53 mjesta za smještaj plovila na kopnu) Izvor: Rab (2009) Akcijski plan razvoja turizma Grada Raba , Primorsko-goranska županija i Grad Rab, str. 35, tetzg Raba (2013) Izvješće o turističkom prometu u TZG Raba za razdoblje od do str, 1 i Internet stranica U turističkoj destinaciji Rab je prisutna uravnotežena ponude većih i manjih hotela, pretežito sa četiri i tri zvjezdice, ali je prisutna i orijentacija na manje obiteljske hotele, koji značajno 72

74 nadopunjuju ponudu velikih hotela, ali i ponudu koja se nudi u kampovima, turističkim naseljima ali i kroz nautičku ponudu (tablica 12). Učešće hotelskih kapaciteta od 11% odgovara prosjeku PGŽ (slika 30), iako je poznato da optimum čini struktura u kojoj su osnovni (hotelski) kapaciteti zastupljeni sa oko 40%, a svi komplementarni kapaciteti mogu imati učešće najviše 60% 76. Slika 31 : Struktura smještajnih kapaciteta u Primorsko-goranskoj županiji Izvor: Izmjene i dopune Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije (2012) Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, Sveučilišta u Rijeci, str. 8 Sadašnja struktura smještajnih kapaciteta i struktura turističkog proizvoda, rezultira relativno stabilnim odnosom broja gostiju i noćenja (tablica 13), što bi obogaćivanjem turističke ponude sadržajima zdravstvenog turizma trebalo povećati, pogotovo izvan turističke sezone. Tablica 13: Broj dolazaka gostiju i ostvarena noćenja u turističkoj destinaciji Rab Godina Broj noćenja Broj gostiju Prosječna duljina boravka (dani) , , , , , , ,6 Izvor: Rab (2012) Analiza turističke godine te prijedlog aktivnosti za 2013.godinu, Grad Rab, Primorsko-goranska županija;tzg Raba (2013) Izvješće o turističkom prometu u TZG Raba za razdoblje od do i TZ Kvarnera (2013) Turistička statistika za mjesec listopad Ostvareni turistički promet na području Kvarnera u razdoblju siječanj-listopad 2013( te 76 GPRTPGŽ (2005) Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske županije, Sveučilište u Rijeci i Primorsko-goranska županija, Rijeka; Izmjene i dopune Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije (2012) Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, Sveučilišta u Rijeci, str. 8 73

75 Slika 32 Struktura ostvarenih noćenja stranih turistau Rabu i na Kvarneru prema zemlji porijekla KVARNER RAB Izvor: Rab (2012) Analiza turističke godine te prijedlog aktivnosti za 2013.godinu, Grad Rab, Primorsko-goranska županija;tzg Raba (2013) Izvješće o turističkom prometu u TZG Raba za razdoblje od do i TZ Kvarnera (2013) Turistička statistika za mjesec listopad Ostvareni turistički promet na području Kvarnera u razdoblju siječanj-listopad 2013( zajednica Kvarnera, Njemačka (31%; 39% ) je tradicionalno najjače emitivno tržišta kako za Kvarner, tako i za turističku destinaciju Rab. Sljedeće po značenju su Austrija, Italija i Slovenija, iako u drugačijem omjeru na Kvarneru i na Rabu. Nove zemlje EU (Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka) su potencijali o kojima treba voditi računa, ali ne zanemariti ni ostale zemlje, koje pojedinačno nisu značajno zastupljene, ali koje mogu uz odgovarajuće marketinške i ostale aktivnosti zabilježiti značajne stope rasta. Navedeno upućuje na potrebu da se turistička ponuda destinacije Rab, sagleda kao dio ukupne ponude turističke destinacije Kvarner, a kako bi se naglasak stavio na zajednička obilježja i istakle specifičnosti Raba kao destinacije OBILJEŽJA TURISTIČKE PONUDE GRADA RABA U OKVIRU TURISTIČKE DESTINACIJE KVARNER Grad Rab je turistička destinacija sa tradicijom, pa se kao takva na tržištu može samostalno pozicionirati svojom ponudom. No, u suvremenim uvjetima se preporuča povezivanje manjih turističkih destinacija na razini regije, a sve kako bi se tržištu ponudilo jedinstvo različitosti kroz prepoznatljiv turistički proizvod šire turističke destinacije. Temeljeno na ovim polazištima, sustavno se od godine 77 provodi istraživanje u Primorsko-goranskoj 77 Rezultati publicirani u Blažević, B. (Ed.) (2004). Assessing the Kvarner Tourism Offering (Ocjena turističke ponude Kvarnera), Tourism and Hospitality Management, 204 (10), str. xvi

76 županiji, a kako bi se donio sud o dostignutoj razini turističke ponude Kvarnera, užih subregija i svake pojedine turističke destinacije, čiji je menadžment odlučio sudjelovati u ovom istraživanju. U nastavku će se prezentirati rezultati posljednjeg istraživanja provedenog godine, a u komparaciji sa rezultatima prethodnog istraživanja 79. Istraživanjem su obuhaćene ciljne skupine: turisti, stanovništvo i turistički menadžment. Izdvojeni su stavovi turista, jer su navedene spoznaje posebno značajne za unapređenje turističke ponude turističke destinacije. Ovo je istraživanje provedeno s ciljem, da se osiguraju aktualne, pouzdane, kvantitativne i kvalitativne informacije o stavovima turista, stanovništva i turističkoga menadžmenta o turističkoj ponudi Kvarnera, sub-regija i njegovih najužih turističkih destinacija. Upitnici za svaku ciljnu skupinu koncipirani su tako, da je prvi dio svakog anketnog upitnika sadržavao pitanja specifična samo za tu ciljnu skupinu ispitanika, dok je drugi dio anketnog upitnika (ispitivanje zadovoljstva elementima turističke ponude) bio istovjetan za sve ciljne skupine ispitanika. U anketnim upitnicima su korištena zatvorena i otvorena pitanja, pri čemu je korištena Likertova ljestvica ocjenjivanja (od 1 najlošije do 7 najbolje). U oblikovanju anketnoga upitnika su se uvažavali rezultati srodnih istraživanja i metodološka osnovica koja se uobičajeno primjenjuje u zemljama Europske Unije. U prikupljanju podataka pretežito je korištena metoda osobnog intervjuiranja, a samo manjim dijelom i metoda samo-popunjavanja anketnog upitnika. Terenski dio ispitivanja, anketiranje ispitanika, provelo je 60 za to posebno instruiranih studenata Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Ovo empirijsko istraživanje je provedeno u ljeto godine. Prikupljeni anketni upitnici su obrađeni (ukupno obrađeno 4053 ispravno popunjena anketna upitnika) primjenom softverskog programskog paketa SPSS, temeljem kojeg je izvršena statistička obrada podataka. Svrha ovog istraživanja je bilo ocijeniti: STAVOVE TURISTA (anketirano 1989 turista) o turističkoj ponudi Kvarnera i njegovih destinacija do kojih se došlo analizom sljedećih elemenata anketnog istraživanja: sociodemografski profil turista, motiv i način dolaska u destinaciju, te kvaliteta ponude destinacije i stavova turista o svim elementima turističke ponude Kvarnera i destinacija (zajednička tablica). STAVOVE STANOVNIŠTVA (1807 stanovnika) o turističkoj ponudi Kvarnera i njegovih destinacija do kojih se došlo analizom sljedećih elemenata anketnog istraživanja: sociodemografska obilježja stanovništva, stavovi stanovništva prema razvoju turizma, odnos stanovništva prema održivom razvoju, stavovi o razvoju menadžmenta turističkih destinacija Kvarenera te o zadovoljstvu stanovništva turističkom ponudom Kvarnera (zajednička tablica). 78 Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija 79 Blažević,B., Peršić,M. (ed.) (2007), assessing the Kvarner Tourism offering, Tourism and Hospitality Management, Vol. 13, No.1, PP XX str

77 STAVOVE TURISTIČKOGA MENADŽMENTA (257 menadžera) o turističkoj ponudi Kvarnera i njegovih destinacija do kojih se došlo analizom slijedećih elemenata anketnog istraživanja: kvalitetu upravljanja turističkom destinacijom, mogućnostima razvoja selektivnih oblika turizma i stavove menadžmenta o elementima turističke ponude Kvarnera (zajednička tablica). Polazišta na kojima se ovo je istraživanje temelji su suvremene teorijske spoznaje, uvažavani su globalni odnosi na svjetskom tržištu i primjeri dobre prakse. Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 36 užih turističkih destinacija (među njima je i turistička destinacija Rab), zatim su one grupirane u 8 sub-regija (slika 33), a sve kako bi se dobiveni rezultati za pojedinu turističku destinaciju (tako i za turističku destinaciju Rab) mogli komparirati sa ostalim užim turističkim destinacijama (prvenstveno otočkim) ali i sa prosjekom Kvarnera. Slika 33: Obuhvat istraživanja turističke ponude Kvarnera i užih turističkih destinacija godine Izvor: Blažević,.B., Peršić, M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str. 8 Iz navedenog istraživanja će se za potrebe ovog projekta izdvojiti sve one informacije koje su značajne za ocjenu potrošačkih preferencija turista (gostiju, kupaca), a kako bi se mogla sagledati postojeća turistička ponuda Raba i Kvarnera. Cilj je turističku ponuda Grada Raba sagledati u komparaciji sa ostalim užim destinacijama unutar turističke destinacije Kvarner, kojoj Rab pripada, a koja ostvaruje oko 20% ukupnog turističkoga prometa Republike Hrvatske i teži visokoj kvaliteti ponude. U drugom koraku će se kroz komparativnu analizu stavova svih ciljnih skupina (o elementima turističke ponude), osigurati usporedba sa prethodnim razdobljem, a sve kako bi se prepoznali oni elementi po kojima turistička destinacija Rab može biti prepoznatljiva, ali i oni koje bi trebalo 76

78 unaprijediti u kratkom ili dugom roku. Rezultati ovoga istraživanja osiguravaju svakoj turističkoj destinaciji provođenje monitoringa Glavnog plana razvoja turizma Primorsko goranske županije, Akcijskih planova turističke destinacije Rab i srodnih strateških dokumenata. Cilj je sagledati poziciju koju ima zdravstveni turizam u turističkoj destinaciji Rab ali i na Kvarneru, a kao podloge za daljnja istraživanja te sagledavanje mogućnosti unapređenja Stavovi turista o turističkoj ponudi turističke destinacije Rab i Kvarner Turistička ponuda Grada Raba je bila predmetom cjelovitog empirijskog istraživanja koje je provođeno u turističkoj destinaciji Kvarner po sub-regijama koje spadaju u Primorskogoransku županiju. U prvom koraku je ocjenjivan socio-demografski profil turista, gdje spada zemlja porijekla i spol ispitanika (turista), njihova starosna struktura, zanimanje, te razina obrazovanja. Rezultati istraživanja ukazuju na to da je u promatranom razdoblju, u destinaciji boravilo više stranih (79,5%) od domaćih turista (20,5%), s naglaskom da je struktura anketiranih turista u osnovi pratila strukturu turista (po zemljama) koji posjećuju Kvarner i otok Rab (slika 32). Anketiranjem je obuhvaćeno 18 % turista iz Italije, 16% turista iz Njemačke i 10% iz Austrije, a u manjem postotku su anketirani turisti iz ostalih emitivnih tržišta (slika 34), koja obilježavaju strukturu turističkog prometa ovih turističkih destinacija. Slika 34: Zemlja porijekla anketiranih turista na Kvarneru godine Izvor: Blažević,.B., Peršić, M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str

79 Istraživanjem je dalje utvrđeno, da je najveći broj turista koji posjećuju Kvarner, pripada dobnoj skupini od 16 do 45 godina (65 % ispitanika), a znatno je manji udio (35 %) turista starije životne dobi. Ovo je značajna informacija, od koje se na razini turističke destinacije polazi u definiranju zdravstveno-turističke i ostalih oblika turističke ponude prilagođene zahtjevima određene ciljne skupine (slika 35), koje se dalje sagledavaju ovisno o spolu, zanimanju i obrazovnoj strukturi (tablica 14). Slika 35: Starosna dob anketiranih turista na Kvarneru godine Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str. 22 Tablica 14: Spol, zanimanje i obrazovna struktura anketiranih turista na Kvarneru godine Spol (%) Ukupno Ženski 50,31 Muški 49, % Zanimanje Student/učenik 17,17 Radnik 13,79 Administracija 13,48 Privatni poduzetnik 12,02 Umirovljenik 10,77 Tehnički poslovi 10,04 Menadžer 10,04 Ostalo 10,20 Nezaposlen 2,50 100% Obrazovanje Srednja škola 45,89 Viša ili fakultet 44,64 Magisterij ili doktorat 6,97 Osnovna škola 2,5 100 % Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str

80 Anketni upitnik je ispunilo više ženskih ispitanika, od čega su u strukturi značajnije zastupljeni studenti / učenici (17,17%), slijede radnici (13,79%), službenici (13,48%) i privatni poduzetnici (12,02%), no značajan je broj umirovljenika, osoba tehničke struke, menadžera i ostalih struktura (10,77-10,20), a jedan manji broj i nezaposlenih osoba (2,5%). Najveći broj ispitanika ima srednjoškolsko obrazovanje (45,89), a gotovo toliko višu školu ili fakultet (44,64), no ovu destinaciju posjećuju i ljudi sa završenim magisterijem odn. doktorat (6,97%), dok je broj onih sa osnovnom školom minoran (2,5%). Tablica 15: Motiv dolaska turista u destinaciju prema istraživanjima godine MOTIV DOLASKA % Odmor i relaksacija 47,71 Zabava i novi doživljaji 18,05 Ljepota prirode i krajolika 11,34 Posjet rodbini ili prijateljima 6,76 Posao i/ili kongresi 4,27 Dobra hrana i piće 3,12 Kulturni sadržaj 3,02 Sportski sadržaj 2,50 Hobi 1,61 Zdravstveni / wellness sadržaji 1,61 TOTAL 100,0 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str. 24 Gosti na Kvarner dolaze prvenstveno radi odmora i relaksacije (47,71%), slijede sadržaji za zabavu i stjecanje novih doživljaja (18,05%) u očuvanoj prirodi i lijepom krajoliku (11,34%), a dio dolazi posjetiti rodbinu ili prijatelje (6,76%). Iako je kao motiv dolaska odmor i relaksacija još uvijek dominantan, zbog uvođenja novih sadržaja ponude, njegovo značenje je relativno manje zastupljeno u odnosu na ranija razdoblja, kada je učešće ovog elementa turističke ponude bili čak 67,7% 80. Kongresna ili gastronomska ponuda, kulturni ili sportski sadržaji mogu biti značajni motiv dolaska gostiju u turističku destinaciju Kvarner izvan glavne turističke sezone, no ovdje nisu značajnije prepoznati (4,27-2,50%). Zdravstveno-turistička ponuda je uz hobije najniže pozicionirani motiv dolaska u ovu turističku destinaciju (1,61%), što upućuje na potrebu hitnog djelovanja, tim više što je poznato da je ova turistička destinacija svoj razvoj temeljila 80 Blažević, B., Peršić,M. (ed.) (2007), assessing the Kvarner Tourism offering, Tourism and Hospitality Management, Vol. 13, No.1, str

81 upravo na zdravstveno-turističkoj ponudi bogatih sadržaja i visoke kvalitete. Istraživanjem je obuhvaćena i ocjena vjernosti turističkoj destinaciji, što znači da su se ispitanici trebali izjasniti, dolaze li prvi put, jesu li destinaciju posjetili 2-5 ili više puta. Tablica 16: Učestalost posjeta užim turističkim destinacijama u destinaciji Kvarner godine Broj posjeta Prvi put(%) 2-5 puta(%) Više od 5 puta(%) Žele ponovni dolazak Total(%) Bakar 68,4 26,3 5,3 31,9 100 Baška 65,8 27,4 6,8 64,4 100 Brod Moravice ,0 100,0 100 Cres 59,6 30,8 9,6 51,9 100 Cres Nerezine ,0 100,0 100 Cres Osor 40,0 24,0 36,0 80,0 100 Cres Ustrine ,0 100,0 100 Crikvenica 65,1 18,2 16,7 57,4 100 Čabar 28,6 57,1 14,3 42,8 100 Čavle 20,0 10,0 70,0 90,0 100 Delnice 55,6 22,2 22,2 66,7 100 Dobrinj 55,2 17,9 26,9 61,5 100 Fužine 50,0 41,7 8,3 66,7 100 Ičići 50,0 50,0 0 41,7 100 Jelenje 10,0 20,0 70,0 100,0 100 Kastav 64,0 20,0 16,0 64,0 100 Kostrena 45,4 21,5 33,1 62,1 100 Kraljevica 65,0 30,0 5,0 35,0 100 Lokve 10,0 70,0 20,0 80,0 100 Lopar 62,3 29,5 8,2 77,1 100 Lovran 55,0 38,3 6,7 70,0 100 Mali Lošinj 46,2 35,4 18,4 69,3 100 Malinska 58,0 27,0 15,0 56,0 100 Matulji 53,2 25,3 21,5 65,3 100 Mošćenička Draga 38,3 14,7 47,0 67,6 100 Mrkopalj 42,9 28,6 28,5 71,4 100 Novi Vinodolski 70,0 18,3 11,7 71,7 100 Omišalj 57,1 31,3 11,6 58,0 100 Opatija 59,0 30,0 11,0 56,3 100 Općina Vinodolska 51,3 22,7 26,0 68,5 100 Punat 72,0 18,0 10,0 66,0 100 Rab 54,5 27,6 17,9 69,4 100 Ravna Gora 28,6 14,3 57,1 85,7 100 Rijeka 46,8 29,8 23,4 59,6 100 Skrad 20,0 0 80,0 75,0 100 Viškovo 40,0 30,0 30,0 60,0 100 Vrbnik 35,0 45,0 20,0 60,0 100 Vrbovsko 40,0 20,0 40,0 60,0 100 Kvarner- prosjek 31,7 18,3 50,0 67,8 100 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str Iznad prosjeka Kvarnera (18,3%) je broj gostiju koji se na Rab vraćaju 2-5 puta (27,6%), dok je znatno veći broj gostiju koji na Rab dolaze prvi put (54,5%), a broj gostiju koji se vraćaju 5 i više puta (17,9) znatno zaostaje za prosjekom Kvarnera (50%). Čak 69,4% gostiju se želi ponovno vratiti na Rab, što je nešto iznad prosjeka Kvarnera (67,8). 80

82 Zadovoljstvo destinacijom se odražava i na preporuku prijateljima i rodbini, što je indikativno upravo za turističku destinaciju Rab, u koju po toj preporuci dolazi 44,8% gostiju, što je znatno iznad prosjeka Kvarnera (35,8). Tablica 17: Način odabira uže turističke destinacije na Kvarneru godine Odabir destinacije Preporuka prijatelja, rođaka (%) Turistički sajam (%) Internet (%) Turističke agencije (%) Ostalo (%) Total (%) Bakar 31,6 0 26,3 0 42,1 100 Baška 46,6 6,8 27,5 6,8 12,3 100 Brod Moravice ,0 100 Cres 25,0 0 13,5 17,3 44,2 100 Cres Nerezine ,0 100 Cres Osor 48,0 0 16,0 0 36,0 100 Cres Ustrine ,0 100 Crikvenica 29,8 6,9 24,4 24,0 14,9 100 Čabar 85, ,3 100 Čavle 50,0 0 20,0 0 30,0 100 Delnice 44,4 22, ,4 100 Dobrinj 36,2 5,5 21,6 8,3 28,5 100 Fužine 41,6 0 16,7 16,7 25,0 100 Ičići 20,8 12,5 37,5 0 29,2 100 Jelenje 50, ,0 100 Kastav 60,0 4,0 12,0 4,0 20,0 100 Kostrena 34,2 6,7 19,2 10,3 29,6 100 Kraljevica 35,0 0 25,0 0 40,0 100 Lokve 40,0 0 10,0 0 50,0 100 Lopar 37,7 0 19,7 13,1 29,5 100 Lovran 45,0 5,1 28,3 3,3 18,3 100 Mali Lošinj 49,7 5,1 23,1 6,2 15,9 100 Malinska 29,0 3,0 39,0 8,0 21,0 100 Matulji 37,1 4,2 23,5 6,8 28,4 100 Mošćenička Draga 47,1 0 23,5 8,8 20,6 100 Mrkopalj 28, ,4 100 Novi Vinodolski 26,7 6,7 28,3 21,7 16,6 100 Omišalj 40,2 3,6 29,2 12,7 14,3 100 Opatija 38,4 4,5 27,4 12,4 17,3 100 Općina Vinodolska 38,5 7,2 26,5 12,3 15,5 100 Punat 38,0 0 44,0 18, Rab 44,8 1,5 20,9 11,2 21,6 100 Ravna Gora 42,9 0 28,6 0 28,5 100 Rijeka 21,3 12,8 23,4 4,3 38,2 100 Skrad 25,0 12,5 12,5 0 50,0 100 Viškovo 40,0 0 30,0 0 30,0 100 Vrbnik 15,0 0 55,0 5,0 25,0 100 Vrbovsko 40, ,0 100 Kvarner - prosjek 35,8 3,2 19,5 5,7 35,9 100 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str

83 Tablica 18: Oblik prijevoza koji su koristili turisti za dolazak u turističku destinaciju Kvarner 2011.g. Prijevozno sredstvo Osobni auto-mobili (%) Autobus (%) Vlak (%) Brod (%) Plovilo (%) Avion (%) Motocikl, bicikl (%) Total (%) Individualno Organizirano Bakar 84,2 10, , ,5 10,5 Baška 65,8 30, ,7 1, ,4 9,6 Brod Moravice 100, ,0 0 Cres 59,6 30,8 1,9 0 7, ,8 19,2 Cres Nerezine 100, ,0 0 Cres Osor 96, , ,0 12,0 Cres Ustrine 0 100, ,0 0 Crikvenica 56,7 25,5 0,7 0 5,0 5,8 6, ,1 26,9 Čabar 85,7 14, ,0 0 Čavle 100, ,0 10,0 Delnice 77,8 11,1 11, ,9 11,1 Dobrinj 85,5 6, ,2 4,3 2, ,0 4,0 Fužine 58,4 33,3 8, ,3 41,7 Ičići 83, ,3 8, ,2 20,8 Jelenje 100, ,0 0 Kastav 84,0 12, , ,0 8,0 Kostrena 82,3 13, ,1 2, ,0 15,0 Kraljevica 80,0 15, , ,0 10,0 Lokve 60,0 10,0 30, ,0 20,0 Lopar 52,5 26,5 0 9,8 0 6,6 4, ,2 32,8 Lovran 58,3 21,7 5, , ,7 8,3 Mali Lošinj 66,7 17,4 0 6,7 3,1 5,1 1, ,1 15,9 Malinska 88,0 1,0 3,0 0 2,0 4,0 2, ,0 12,0 Matulji 80,6 12,5 4, , ,0 10,0 Mošćenička Draga 85,3 5, , ,3 14,7 Mrkopalj 85,7 14, ,7 14,3 Novi Vinodolski 56,7 22,3 0 1,7 5,3 3,3 11, ,3 24,7 Omišalj 73,2 14,2 2,7 1,8 3,6 3,6, ,9 16,1 Opatija 52,1 24,5 6,3 2,6 2,1 9,5 2, ,8 28,2 Općina Vinodolska 87,5 5, ,0 2, ,0 0,0 Punat 72,0 12, ,0 10, ,0 20,0 Rab 70,1 22,6 0 0,7 0,7 2,2 3, ,1 21,9 Ravna Gora 71,4 14,3 14, ,0 0 Rijeka 53,2 23,4 10,6 0 4,3 6,4 2, ,3 27,7 Skrad 85,5 14, ,0 0 Viškovo 90, , ,0 0 Vrbnik 80, ,0 10, ,0 0 Vrbovsko 80,0 20, ,0 20,0 Kvarner - prosjek 74,0 16,1 2,8,7 1,4 3,3 1, ,6 13,4 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str Najveći broj turista dolazi automobilom u turističku destinaciju Rab (70,1%), kao i na Kvarner 74%), što u osnovi odgovara relativnom učešću oni koji individualno organiziraju svoje putovanje (78,1% na Rabu, odn. 86,6% na Kvarneru). Autobusom dolazi na Rab 22,6% gostiju, na Kvarner nešto manje (16,1%), što u osnovi odgovara broju onih koji u destinaciju dolaze organizirano (Rab 21,9%; Kvarner 13,4%). Udio ostalih prijevozni sredstava nije 82

84 značajan, što znači da bi trebalo uložiti napore da se u većoj mjeri ova turistička destinacija orijentira i na avio-goste. U nastavku se istraživala vrsta smješta, koju su ispitanici koristili tijekom njihova boravka u turističkoj destinaciji. Tablica 19: Smještaj koji su koristili turisti u turističkoj destinaciji Rab i na Kvarneru godine Vrsta smještaja Hotel 4 ili 5 * (%) Hotel 3* ili manje (%) Privatni smještaj (%) Odmaralište, turističko naselje (%) Kamp (%) Ostalo (prijatelji, rodbina (%) Bakar 68, ,6 100 Baška 19,2 21,9 24,7 2,7 16,4 15,1 100 Brod Moravice ,5 12,5 0 75,0 100 Cres 25,0 9,6 19,2 15,4 5,8 25,0 100 Cres Nerezine ,0 100 Cres Osor ,0 8,0 100 Cres Ustrine , Crikvenica 10,7 27,6 27,6 14,1 7,3 12,7 100 Čabar ,3 20,3 22,5 42,9 100 Čavle ,0 10,0 0 10,0 100 Delnice 0 33,3 0 11,1 0 55,6 100 Dobrinj , ,0 100 Fužine 30,5 8,3 16,7 8,3 19,5 16,7 100 Ičići 20,8 0 20,9 12,5 25,0 20,8 100 Jelenje 40,0 0 50, ,0 100 Kastav 20,0 4,0 52,0 4,0 4,0 16,0 100 Kostrena , ,5 100 Kraljevica 0 65, ,0 100 Lokve 10,0 0 40,0 20,0 0 30,0 100 Lopar 16,4 16,4 26,2 3,3 27,9 9,8 100 Lovran 1,7 20,0 36,6 1,7 38,3 1,7 100 Mali Lošinj 18,5 24,6 24,6 7,2 15,9 9,2 100 Malinska 8,0 39,0 25,0 14,0 9,0 5,0 100 Matulji , ,0 100 Mošćenička Draga 14,7 26,5 26,5 2,9 11,8 17,6 100 Mrkopalj 0 14,3 57, ,6 100 Novi Vinodolski 8,3 25,0 36,7 3,3 16,7 10,0 100 Omišalj 9,8 17,9 35,7 4,5 20,5 11,6 100 Opatija 26, ,4 3,9 6,6 9,5 100 Općina Vinodolska , ,6 100 Punat 2,0 34,0 48,0 0 2,0 14,0 100 Rab 20,9 30,6 18,7 5,2 3,7 20,9 100 Ravna Gora 0 28,6 28, ,8 100 Rijeka 8,5 32,7 32,7 4,7 14,6 6,8 100 Skrad 0 25,0 25, ,0 100 Viškovo 100, Vrbnik 5,0 60,0 35, Vrbovsko , ,0 100 Kvarner - prosjek 14,3 17,6 28,6 5,3 10,6 23,6 100 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str Total (%) 83

85 Ispitanici su u turističkoj destinaciji Rab su koristili sve oblike smještaja, no najviše (30.6%) je bilo obuhvaćeno ispitanika koji su koristili smještaj u nižim kategorijama hotela (3*** ili manje) a podjednak broj je koristio hotele sa 4**** ili su bili smješteni kod prijatelja i rodbine (20,9%). Slijede oni koji su bili smješteni u privatnom smještaju (18,7%) a znatno manje njih su koristili ostale smještajne kapacitete. Navedeno ne odgovara ranije elaboriranoj strukturi smještajnih kapaciteta na Rabu (slika 30), dok je struktura ispitanika na razini turističke destinacije Kvarner, nešto bliža toj strukturi (slika 31). Tablica 20: Ostvareni broj noćenja turista u turističkoj destinaciji Rab i Kvarner godine Broj noćenja Bez noćenja (%) 1-3 noćenja (%) 4-7 noćenja (%) Više od 7 noćenja (%) Total (%) Bakar 10,5 57,9 21,1 10,5 100 Baška 20,5 35,6 32,9 11,0 100 Brod Moravice 12,5 37,5 12,5 37,5 100 Cres 3,8 34,7 44,2 17,3 100 Cres Nerezine ,0 100 Cres Osor 4,0 4,0 24,0 68,0 100 Cres Ustrine ,0 100 Crikvenica 10,2 21,5 44,7 23,6 100 Čabar 71,4 28, Čavle 0 50,0 40,0 10,0 100 Delnice 0 33,3 55,6 11,1 100 Dobrinj 0 34,4 36,3 29,3 100 Fužine 75,1 8,3 8,3 8,3 100 Ičići 0 20,8 41,7 37,5 100 Jelenje 0 20,0 20,0 60,0 100 Kastav 12,0 32,0 36,0 20,0 100 Kostrena 5,7 75,6 13,2 5,5 100 Kraljevica 10,0 55,0 25,0 10,0 100 Lokve 70,0 10,0 10,0 10,0 100 Lopar 8,4 19,7 50,6 21,3 100 Lovran 3,3 46,7 40,0 10,0 100 Mali Lošinj 8,2 9,3 33,8 48,7 100 Malinska 1,0 18,0 41,0 40,0 100 Matulji 12,5 80,0 7, Mošćenička Draga 8,8 14,8 38,2 38,2 100 Mrkopalj 0 28,6 57,1 14,3 100 Novi Vinodolski 16,7 25,7 41,0 16,6 100 Omišalj 1,8 25,9 50,9 21,4 100 Opatija 2,6 17,6 48,7 31,1 100 Općina Vinodolska 0 35,5 32,3 32,2 100 Punat 0 18,0 50,0 32,0 100 Rab 0,7 9,0 46,3 44,0 100 Ravna Gora 14,3 57,1 14,3 14,3 100 Rijeka 14,9 46,8 29,8 8,5 100 Skrad 37,5 25,0 25,0 12,5 100 Viškovo 0 50,0 30,0 20,0 100 Vrbnik 0 30,0 55,0 15,0 100 Vrbovsko 0 100, Kvarner/prosjek 12,3 28,2 31,4 27,1 100 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str

86 Ispitanici u turističkoj destinaciji Rab prosječno borave više od 4 dana (90,3%), od čega njih čak 44,0% ostvare 7 noćenja ili više, što je iznad prosjeka turističke destinacije Kvarner. Postavlja se pitanje, koliko realno troše turisti u turističkoj destinaciji Rab i na Kvarneru (slika 21). Tablica 21: Dnevna potrošnja anketiranih turista u turističkoj destinaciji Rab i Kvarner godine Iznos u EUR-ima Manje od 30 EUR-a EUR-a EUR-a Više od 100 EUR Total Bakar 47,4 42,2 5,3 5,3 100 Baška 21,9 61,6 15,1 1,4 100 Brod Moravice 75,0 25, Cres 34,6 53,9 9,6 1,9 100 Cres Nerezine 0 100, Cres Osor 32,0 36,0 20,0 12,0 100 Cres Ustrine 0 100, Crikvenica 16,7 52,0 14,2 18,1 100 Čabar 85,7 14, Čavle 30,0 60,0 10, Delnice 55,6 22,2 22, Dobrinj 33,5 47,1 18,1 1,3 100 Fužine 33,3 25,1 33,3 8,3 100 Ičići 29,1 66,7 4, Jelenje 50,0 40,0 10, Kastav 12,0 44,0 40,0 4,0 100 Kostrena 30,5 48,2 17,3 4,0 100 Kraljevica 50,0 40,0 5,0 5,0 100 Lokve 60,0 40, Lopar 18,0 52,5 24,6 4,9 100 Lovran 50,0 45,0 5, Mali Lošinj 35,9 42,1 16,9 5,1 100 Malinska 9,0 53,0 33,0 5,0 100 Matulji 32,5 46,3 16,5 4,7 100 Mošćenička Draga 26,5 23,5 41,2 8,8 100 Mrkopalj 42,8 28,6 28, Novi Vinodolski 26,6 36,7 28,6 8,1 100 Omišalj 17,0 52,7 25,9 4,4 100 Opatija 18,9 41,3 33,5 6,3 100 Općina Vinodolska 29,1 49,5 17,2 4,2 100 Punat 14,0 64,0 20,0 2,0 100 Rab 26,9 48,5 23,1 1,5 100 Ravna Gora 57,1 14,3 28, Rijeka 40,4 31,9 25,5 2,2 100 Skrad 62,5 17,5 20, Viškovo 10,0 40,0 50, Vrbnik 0 30,0 50,0 20,0 100 Vrbovsko 40,0 60, Kvarner - prosjek 33,2 44,3 18,9 3,7 100 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str Nameće se općeniti zaključak da u turističku destinaciju Rab, ali i na Kvarner ili ne dolaze gosti visoke platežne moći ili im se ne nudi dovoljno mogućnosti da ostvare veću potrošnju. Čak tri četvrtine turista dnevno troši samo do 50 (Rab 75,4%; Kvarner 77,5%), a samo jedna četvrtina troši više, s time da je zanemariv broj onih koji troše dnevno više od 100 (Rab 85

87 1,5%, Kvarner 3,7%). U nastavku će se prezentirati način kako turisti koji dolaze na otok Rab percipiraju ponuđene elemente turističke ponude, a u usporedbi sa prosjekom subregije Otoci i prosjekom turističke destinacije Kvarner. Tablica 22: Zadovoljstvo turista ponuđenim elementima turističke ponude godine ELEMENTI TURISTIČKE PONUDE Prosjek KVARNERA Prosjek OTOCI Prosjek RAB PROSTOR, RESURSI, OKOLIŠ 5,79 6,14 6,32 Klima 5,92 6,46 6,5 Ljepota krajolika 5,97 6,23 6,26 Očuvanost okoliša 5,59 5,73 6,23 Čistoća mora 5,43 6,14 6,3 STANOVNIŠTVO, ZAPOSLENI 5,55 5,76 5,90 Ljubaznost stanovništva 5,57 5,40 6,17 Ljubaznost zaposlenih u turizmu 5,70 6,05 6,07 Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu 5,37 5,82 5,45 PREPOZNATLJIVOST, SIGURNOST, INFORMIRANOST 5,14 5,52 5,70 Osjećaj sigurnosti i zaštite 5,60 6,06 5,76 Turističke informacije prije dolaska u destinaciju 5,06 5,35 5,55 Turistička signalizacija u destinaciji 4,98 5,34 5,55 Suveniri 4,91 5,36 5,93 ORGANIZIRANOST DESTINACIJE 5,19 5,50 5,58 Prometna dostupnost 5,22 5,30 5,39 Lokalni promet 4,80 4,90 4,78 Parkirališta 4,56 4,50 4,02 Uređenost mjesta 5,49 5,85 6,14 Urbana skladnost 5,23 5,53 6,14 Šetnice 5,54 5,90 6,27 Parkovi i zelene površine 5,57 5,89 6,41 Uređenost i čistoća plaže 5,35 5,91 6,19 Gužve na plažama 4,97 5,39 5,41 Radno vrijeme uslužnih djelatnosti (banke, trgovine) 5,04 5,53 5,47 Radno vrijeme ugostiteljskih objekata 5,34 5,74 5,53 Trgovine 5,06 5,56 5,2 SADRŽAJI 4,96 5,34 5,27 Događaji 4,83 5,20 5,36 Povijesno-kulturna baština 5,21 5,74 6,23 Sadržaji za djecu 4,80 5,38 4,88 Objekti za smještaj 5,26 5,80 5,62 Ugostiteljski objekti 5,34 5,77 5,72 Kulturni sadržaji 4,85 5,40 5,51 Zabavni sadržaji 5,21 5,48 5,78 Sportski sadržaji 4,55 4,93 4,46 Skupovi i kongresi 3,96 4,33 3,93 Sadržaji za zdravstveni turizam 4,30 4,78 4,76 Nautička ponuda 4,77 5,18 5,04 Ponuda izleta 5,06 5,68 5,64 Lokalna gastronomija 5,47 5,77 5,99 Odnos cijene i kvalitete 5,28 5,46 5,37 Prosjek svih prosjeka 5,32 5,65 5,74 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str. 34, 35, 59 i

88 Da bi se mogla procijeniti pozicija pojedinog elementa turističke ponude u turističkoj destinaciji Rab, sub-regiji i na Kvarneru, svih 37 elementa je u tablici 22 grupirano kako slijedi: 1. PROSTOR, RESURSI, OKOLIŠ (klima, ljepota krajolika, očuvanost okoliša i čistoća mora). 2. STANOVNIŠTVO, ZAPOSLENI (ljubaznost zaposlenih u turizmu, ljubaznost stanovništva i znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu). 3. PREPOZNATLJIVOST, SIGURNOST, INFORMIRANOST (osjećaj sigurnosti i zaštite, turističke informacije prije dolaska u destinaciju, turistička signalizacija i suveniri). 4. ORGANIZIRANOST DESTINACIJE (radno vrijeme ugostiteljskih objekata, šetnice, trgovine, parkovi i zelene površine, prometna dostupnost, uređenost mjesta, radno vrijeme uslužnih djelatnosti - banke, trgovine i sl., lokalni promet, parkirališta, urbana skladnost, uređenost i čistoća plaža i gužve na plažama). 5. SADRŽAJI (kulturno-povijesna baština, ugostiteljski objekti, objekti za smještaj, lokalna gastronomija, događaji, odnos cijene i kvalitete, kulturni sadržaji, ponuda izleta, zabavni sadržaji, sportski sadržaji, sadržaji za djecu, sadržaji za zdravstveni turizam, skupovi i kongresi, te nautička ponuda). PROSJEK Rezultati istraživanja u tavlici 22 su iskazani prema ranga 1 do 7 Likertove ljestvice (gdje 1 znači najlošije, a 7 najbolje ocijenjeni element), a može se općenito zaključiti da da je da je prosječna ocjena koju su turisti dodijelili pojedinoj skupni elemenata turističke ponude turisitčke destinacie Rab u svim kategorijama iznad prosjeka Kvarnera i sub-regije Otoci, jedino su sadržaji ostalih otočnih destinacija ocjenjeni višom ocjenom od od one koja je dodijeljena turističkoj destinaciji Rab, a odnos ocjena je slijedeći: ELEMENTI TURISTIČKE PONUDE Prosjek KVARNERA Prosjek OTOCI Prosjek RAB prostor, resursi, okoliš 5,79 6,14 6,32 stanovništvo, zaposleni 5,55 5,76 5,90 prepoznatljivost, sigurnost, informiranost 5,14 5,52 5,70 organiziranost destinacije 5,19 5,50 5,58 sadržaji 4,96 5,34 5,27 Sadržaji za zdravstveni turizam 4,30 4,78 4,76 Istovremeno treba naglasiti da je zdravstveno-turistička ponuda relativno loše ocijenjena na sve tri promatrane rezine, što je i bio motiv da se ona detaljnije ocijeni, a kroz posebno anketno istraživanje, provedeno tijekom godine u turističkoj destinaciji Rab. 87

89 Ocjena dostignute razine kvalitete turističke ponude u turističkoj destinaciji Rab i Kvarner Usporede li se rezultati istraživanja provedenog godine (rezultati publicirani godine) 81 za sve tri ciljne skupine (turisti, menadžment i stanovništvo), sa rezultatima srodnog istraživanja prethodnog godine (rezultati publicirani godine) 82, može se donijeti sud o tome, je li došlo do pozitivnih pomaka u dostignutoj kvaliteti i u kojim segmentima na razini turističke destinacije Rab, a promatrano u komparaciji sa podacima za sub-regije i turističke destinacije Kvarner kao cjeline (tablica 23). Tablica 23: Ocjene grupa elemenata turističke ponude po sub-regijama turističke ponude Kvarnera SUB-REGIJE KVARNERA OPATIJSKA RIVIJERA GODINA ISTRAŽI- VANJA PROSJEK SUB- REGIJE 4,45 4,88 PROSTOR RESURSI OKOLIŠ 5,23 5,38 STANOV- NIŠTVO, ZAPO- SLENI 4,90 5,35 ORGANI- ZIRANOST DESTINA- CIJE 4,42 4,60 PREPOZ., SIGURN., INFORMI RANOST 4,21 4,60 SADRŽAJI 4,22 4,46 RIJEKA I PRSTEN ,45 4,80 4,72 5,14 5,20 5,22 4,73 4,74 4,44 4,62 3,82 4,29 CRIKVENIČKO- VINODOLSKA RIVIJERA ,51 5,22 5,27 5,66 4,68 5,52 4,37 4,95 4,15 4,63 4,06 4,77 GORSKI KOTAR ,48 4,94 4,72 4,18 4,47 4, ,78 5,57 5,16 4,97 4,43 3,79 OTOK CRES ,75 6,03 5,09 4,82 4,44 4, ,84 5,99 5,21 4,30 4,39 4,31 OTOK KRK ,62 5,15 4,50 4,61 4,57 4, ,16 5,92 5,33 5,32 5,35 4,70 OTOK LOŠINJ ,75 5,61 5,37 4,76 4,58 4, ,29 6,25 5,28 4,97 5,21 4,76 OTOK RAB ,34 5,80 5,69 5,04 5,12 5, ,28 5,99 5,41 5,01 5,23 4,74 PROSJEK KVARNERA ,67 4,99 5,34 5,56 4,99 5,17 4,62 4,86 4,50 4,86 4,28 4,46 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str Rezultati publicirani u knjizi: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str Rezultati istraživanja Blažević,B., Peršić,M. (2007) su publicirani u časopisu Tourism and Hospitality Management, Faculty of Tourism and Hospitality Management, WIFI Ősterreich and Technological Educational Institiution (T.E.I.) of Thassaloniki, Greece, Department of Tourism Management THI Thessaloniki, Greece,ISSN , Volume 13, No 1, str

90 Da bi se podaci iskazani u gornjoj tablici mogli čitati, potrebno je obrazložiti značenje korištenog znakovlja, kako slijedi: Prosjek na razini skupine NNajbolje a j b o l j e pprosječno r o s j e č n o rangirani unutar pojedine skupine element Element, koji po mišljenju TURISTA zaslužuje najvišu ocjenu Element, koji je pojedinačno najlošije rangiran Relacije u odnosu na godinu lošije u odnosu na prethodno istraživanje bolje u odnosu na prethodno istraživanje Turistička destinacija Otok Rab je u promatranom razdoblju jedina zabilježila nižu prosječnu ocjenu kvalitete svih činitelja turističke ponude, dok su sve ostale turističke destinacije zabilježile porast kvalitete, a isto tako je zabilježen prosječni porast kvalitete svake skupine činitelja turističke ponude na razini turističke destinacije Kvarner. Detaljnija istraživanja trebaju ukazati, zbog čega su je došlo do pada kvalitete u kategoriji stanovištvo - zaposleni (ljubaznost stanovništva i zaposlenih, te znanje stranih jezika), organiziranosti destinacije, a najviše u kvaliteti ponude sadržaja (pod od ocjene 5,03 na ocjenu 4,47). Može se uočiti da su prosječne sumarne ocjene sve tri ciljne skupine ispitanika nešto niže od ocjena turista, što znači da ostale dvije skupine ispitanika (menadžment i stanovništvo) znatno kritičnije. Stoga će se u nastavku prezentirati usporedni pregled rezultata istraživanja na sve tri razine, kako bi se mogle analitički ocijeniti svi utjecajni činitelji. Stoga će se najprije prezentirati analitički podaci koji su bili rezultat istraživanja provedenog i godine, a zatim specifični rezultati do kojih se došlo istraživanjima godine u okvirima ovog projekta. Kako bi se mogao donijeti sud o stavovima svih ciljnih skupina ispitanika dobivenih anketiranjem (turista, turističkog menadžmenta i stanovnika) za Grad Rab, prezentirati će se ovi podaci u komparaciji sa pocacima cijeog otoka Raba (destinacije Grad Rab i Lopar), ostalim otočnim destinacijama, te za turističku destinaciju Kvarner u cjelini, što znači da će usporedne veličine biti: - Otok Cres (grad Cres) - Otok Krk (Baška, Dobrinj, Krk, Malinska, Omišalj, Punat, Vrbnik) - Otok Lošinj (Mali Lošinj) - Kvarner kao cjelovita turistička destinacija (Bakar, Baška, Brod Moravice, Cres, Crikvenica, Čabar, Čavle, Delnice, Dobrinj, Fužine, Ičići, Jelenje, Kastav, Kostrena, Kraljevica, Lokve Lopar, Lovran, Mali Lošinj, Malinska, Matulji, Mošćenička Draga, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Omišalj, Opatija, Općina Vinodolska, Punat, Rab, Ravna Gora, Rijeka, Skrad, Viškovo, Vrbnik, Vrbovsko). 89

91 Tablica 24: Ocjena elemenata turističke ponude turističkih destinacija otoka Raba Elementi turističke ponude Rab Lopar OTOK RAB PROSTOR- RESURSI OKOLIŠ 6,03 5,94 5,99 Klima 6,26 6,21 6,24 Ljepota krajolika 6,39 6,27 6,33 Očuvanost okoliša 5,55 5,44 5,50 Čistoća mora 5,91 5,83 5,87 STANOVNIŠTVO, ZAPOSLENI 5,34 5,47 5,41 Ljubaznost stanovništva 5,43 5,57 5,50 Ljubaznost zaposlenih u turizmu 5,43 5,59 5,51 Znanje stranih jezika zap. u turizmu 5,15 5,25 5,20 PREPOZNATLJIVOST, SIGURNOST, INFORMIRANOST 5,11 5,35 5,23 Osjećaj sigurnosti i zaštite 5,64 6,14 5,89 Tur. infor. prije dolaska u destinaciju 4,79 5,18 4,99 Turistička signalizacija u destinaciji 5,14 5,11 5,05 Suveniri 4,86 4,96 4,91 ORGANIZIRANOST DESTINACIJE 5,00 5,02 5,01 Prometna dostupnost 4,43 4,78 4,61 Lokalni promet 3,89 4,69 4,29 Parkirališta 3,63 4,38 4,01 Uređenost mjesta 5,69 5,20 5,45 Urbana skladnost 4,85 4,24 4,55 Šetnice 5,53 5,21 5,37 Parkovi i zelene površine 5,89 4,99 5,44 Uređenost i čistoća plaže 5,30 5,15 5,23 Gužve na plažama 4,85 5,11 4,98 Radno vrijeme ost.uslužnih djelatnosti 5,21 5,44 5,33 Radno vrijeme ugostiteljskih objekata 5,46 5,69 5,58 Trgovine 5,30 5,41 5,36 SADRŽAJI 4,67 4,80 4,74 Događaji 4,79 4,94 4,92 Povijesno-kulturna baština 5,88 4,93 5,41 Sadržaji za djecu 4,18 5,28 4,73 Objekti za smještaj 5,39 5,71 5,55 Ugostiteljski objekti 5,30 5,60 5,45 Kulturni sadržaji 5,07 4,90 4,99 Zabavni sadržaji 4,68 4,79 4,74 Sportski sadržaji 3,84 4,68 4,26 Skupovi i kongresi 3,28 3,63 3,46 Sadržaji za zdravstveni turizam 3,43 3,41 3,42 Nautička ponuda 4,36 3,97 4,17 Ponuda izleta 5,05 4,98 5,02 Lokalna gastronomija 5,39 5,32 5,36 Odnos cijene i kvalitete 4,95 5,03 4,99 Prosječna ocjena 5,23 5,32 5,28 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str

92 Tablica 25: Ocjena elemenata turističke ponude sub-regije Otoci 91 Sub-regija OTOCI Elementi turističke ponude Cres Krk M.Lošinj Rab Prosjek PROSTOR-RESURSI OKOLIŠ 5,99 5,92 6,25 5,99 6,03 Klima 5,97 5,75 6,47 6,24 6,11 Ljepota krajolika 6,34 5,76 6,35 6,33 6,20 Očuvanost okoliša 5,42 5,62 5,83 5,50 5,59 Čistoća mora 6,26 5,82 6,34 5,87 6,07 STANOVNIŠTVO, ZAPOSLENI 5,21 5,33 5,28 5,41 5,31 Ljubaznost stanovništva 4,75 5,32 5,32 5,50 5,22 Ljubaznost zaposlenih u turizmu 5,33 5,37 5,33 5,51 5,39 Znanje stranih jezika zap. u turizmu 5,54 5,24 5,20 5,20 5,30 PREPOZNATLJIVOST, SIGURNOST, INFORMIRANOST 4,39 5,35 5,21 5,23 5,05 Osjećaj sigurnosti i zaštite 5,52 5,41 5,82 5,89 5,66 Tur. infor. prije dolaska u destinaciju 3,96 4,93 5,12 4,99 4,75 Turistička signalizacija u destinaciji 3,96 4,65 5,09 5,05 4,69 Suveniri 4,09 4,94 4,80 4,91 4,69 ORGANIZIRANOST DESTINACIJE 4,30 5,32 4,97 5,01 4,90 Prometna dostupnost 3,43 5,14 4,34 4,61 4,38 Lokalni promet 3,80 4,72 4,41 4,29 4,31 Parkirališta 3,55 4,78 4,31 4,01 4,16 Uređenost mjesta 4,41 5,02 5,36 5,45 5,06 Urbana skladnost 5,08 5,10 5,10 4,55 4,96 Šetnice 4,81 5,15 5,89 5,37 5,31 Parkovi i zelene površine 4,75 5,11 5,41 5,44 5,18 Uređenost i čistoća plaže 4,68 5,01 5,24 5,23 5,04 Gužve na plažama 3,99 4,83 4,94 4,98 4,69 Radno vrijeme ost.uslužnih djelatnosti 3,83 5,29 4,71 5,33 4,79 Radno vrijeme ugostiteljskih objekata 5,06 5,38 5,08 5,58 5,28 Trgovine 4,22 5,12 4,83 5,36 4,88 SADRŽAJI 4,31 4,70 4,76 4,74 4,63 Događaji 4,06 5,08 4,69 4,92 5,10 Povijesno-kulturna baština 4,81 5,03 5,10 5,41 5,09 Sadržaji za djecu 4,28 4,71 4,91 4,73 4,66 Objekti za smještaj 4,74 5,34 5,40 5,55 5,26 Ugostiteljski objekti 4,85 5,23 4,99 5,45 5,13 Kulturni sadržaji 4,35 4,61 4,57 4,99 4,63 Zabavni sadržaji 4,18 4,50 4,13 4,74 4,39 Sportski sadržaji 4,05 3,92 4,66 4,26 4,22 Skupovi i kongresi 3,17 3,43 4,18 3,46 3,56 Sadržaji za zdravstveni turizam 3,77 3,67 4,43 3,42 3,82 Nautička ponuda 4,18 4,33 4,71 4,17 4,35 Ponuda izleta 4,37 4,78 5,07 5,02 4,81 Lokalna gastronomija 4,89 5,07 4,82 5,36 5,04 Odnos cijene i kvalitete 4,71 4,62 4,95 4,99 4,82 Prosječna ocjena 4,84 5,16 5,29 5,28 5,18 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str. 240 i 241

93 Temeljeno na podacima u prethodnoj tablici, prikazat će se rang grupa elemenata turističke ponude, kako bi se mogao donijeti sud o tome, da li se kvaliteta turističke ponude poboljšala u odnosu na istraživanja provedena godine, kao i da se ista usporedi sa sub-regijom Otoci, te u odnosu na prosjek Kvarnera (tablica 26), a u okvirima globalnih promjena razini turističke destinacije Kvarner (tablica 27). Tablica 26: Ocjena (turista, turističkog menadžmenta i stanovništva) o kvaliteti skupina elemenata turističke ponude otoka Raba, sub-regije Otoci i Kvarnera za i godinu Elementi turističke ponude u skupini ø ocjena OTOK RAB ø ocjena Sub-regija OTOCI (CRES, KRK, LOŠINJ, RAB) ø ocjena ø ocjena Kvarner ø ocjena PROSTOR, RESURSI, 5,99 5,80 6,03 5,48 5,56 OKOLIŠ STANOVNIŠTVO, 5,41 5,69 5,31 5,22 5,17 ZAPOSLENI PREPOZNATLJIVOST, 5,23 5,12 5,05 4,69 4,86 SIGURNOST, INFORMIRANOST ORGANIZIRANOST 5,01 5,18 4,90 4,76 4,86 DESTINACIJE SADRŽAJI 4,74 5,03 4,63 4,46 4,46 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str. 241i 269 Tablica 27: Usporedni prikaz sveukupnih rezultata istraživanja ocjene turističke ponude Kvarnera (turista, stanovništva i turisitčkog menadžmenta) u u odnosu na godinu RANG ELEMENATA TURISTIČKE PONUDE KVARNERA (1) PROSTOR, RESURSI, OKOLIŠ (2)STANOVNIŠTVO, ZAPOSLENI (3 / 3)ORGANIZIRANOST DESTINACIJE (5 / 4) PREPOZNATLJIVOST SIGURNOST, INFORMIRANOST (4 / 5) SADRŽAJI UKUPNA TURISTIČKA PONUDA KVARNERA KVARNER ø ocjena za godinu 5,32 4,96 4,40 4,53 4,21 4,51 KVARNER ø ocjena za godinu 5,56 5,17 4,86 4,86 4,46 4,99 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str. 201 Prikazano navodi na zaključak da je u sub-regiji i na Kvarneru došlo do porasta kvalitete u svim segmentima turističke ponude, s time da je na razini turističke destinacije Kvarner kao cjeline, došlo do promjena u rangu, tako da je skupina elemenata prepoznatljivost, sigurnost, informiranost zauzela viši rang u odnosu na skupinu elemenata sadržaji na 92

94 razini destinacije. Istovremeno se na razini otoka Raba bilježi pad kvalitete u kategoriji stanovništvo, zaposleni, organiziranost destinacije i sadržaji, što zahtjeva detaljniju analizu, koja će se provesti u slijedećem koraku istraživanja provedenog u godini. Tablica 28: Rezultati istraživanja elemenata turističke ponude otoka RAB-a, sub-regije Otoci i Kvarnera u skupini "prostr, resursi, okoliš" za i godinu Elementi turističke ponude u skupini ø ocjena OTOK RAB ø ocjena < = > Prosjek sub- regije OTOCI (CRES, KRK, LOŠINJ, RAB) ø ocjena ø ocjena < = > Kvarner ø ocjena Ljepota krajolika 6,33 6,25 > 6,20 5,82 > 5,76 Klima 6,24 5,80 > 6,11 5,48 > 5,87 Očuvanost okoliša 5,49 5,58 < 5,59 5,17 > 5,35 Čistoća mora 5,87 5,60 > ,47 > 5,21 Prosjek grupe 5,99 5,80 > 6,03 5,48 > 5,56 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str. 242 i 269 Tablica 29: Usporedni pregled elemnata iz skupine prostor, resursi, okoliš a kao rezultata istraživanja na razini Kvarnera za i godinu R. br Elementi tur. ponude Turisti Stanovništvo Menadžment. Prosjek TURISTIČKA DESTINACIJA KVARNER Klima 5,22 5,92 5,05 5,45 5,44 5,90 5,25 5,76 19 Ljepota krajolika 5,78 5,97 5,27 5,74 6,40 5,90 5,61 5,87 20 Oč uvanost okoliša 5,28 5,59 4,68 4,90 4,94 5,56 4,98 5,35 21 Č istoć a mora 5,61 5,43 4,84 5,13 5,34 5,08 5,28 5,21 PROSJEK PRVE SKUPINE 5,47 5,79 4,96 5,31 5,53 5,61 5,32 5,56 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str. 202 Skupina elemenata prostor, resursi, okoliš je najbolje ocijenjena na svim razinama, što znači da postoje prepoznatljivi prirodni resursi, koji su bili u prošlosti, a još uvijek su značajna pretpostavka 93

95 razvoja turizma, a posebno zdravstvenog turizma. Na svim razinama se uglavnom bilježi porast kvalitete, posebno u okviru sub-regije Otoci. No, u turističkoj destinaciji Rab je došlo do smanjenja kvalitete elemenata očuvanost okoliša, a na razini turističke destinacije Kvarner do pada u čistoći mora, iako su iskazane vrijednosti još uvijek visoke, no treba voditi računa da se ovi resursi očuvaju. Tablica 30: Rezultati istraživanja elemenata turističke ponude otoka RAB-a, sub-regije Otoci i Kvarnera u skupini stanovništvo, zaposleni" za i godinu Elementi turističke ponude u skupini ø ocjena OTOK RAB ø ocjena < = > Prosjek sub- regije OTOCI (CRES, KRK, LOŠINJ, RAB) ø ocjena ø ocjena < = > Kvarner ø ocjena Ljubaznost stanovništva 5,50 5,32 > 5,22 5,25 < 5,39 Ljubaznost zaposlenih u 5,51 5,71 < 5,39 5,24 > 5,09 turizmu Znanje stranih jezika 5,20 5,69 < 5,30 5,16 > 5,03 zaposlenih u turizmu Prosječno 5,41 5,57 < 5,31 5,22 > 5,17 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str. 242 i 270 Tablica 31: Usporedni pregled elemnata iz skupine stanovništvo, zaposleni a kao rezultata istraživanja na razini Kvarnera za i godinu R. br Elementi tur. ponude Turisti Stanovništvo Menadžment. Prosjek TURISTIČKA DESTINACIJA KVARNER Ljubaznost zaposlenih u turizmu 5,37 5,70 4,74 4,78 4,95 5,68 5,05 5,39 2 Ljubaznost stanovništva 5,39 5,57 4,72 4,77 5,01 5,48 5,07 5,09 4 Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu 5,22 5,37 4,51 4,38 4,75 5,33 4,88 5,03 PROSJEK DRUGE SKUPINE 5,33 5,55 4,66 4,64 4,90 5,50 4,96 5,17 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str. 203 Na razini turističke destinacije otok Rab je zabilježen pad ljubaznosti zaposlenih u turizmu, kao i znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu, što je dovelo i do pada u cijeloj skupini elemenata. Drugačija je situacija na razini sub-regije Otoci, gdje je zabilježen pad ljubaznosti stanovništva, na to nije bitno utjecalo na prosječnu ocjenu cijele skupine, koja bilježi porast. Na razini turističke 94

96 destinacije Kvarner kao cjeline, prosječno su porasli svi elementi u ovoj skupini, uz naznaku da su ocjene turista znatno iznd onih koje su ovoj skupini elemenata turističek ponude dale ostale ciljne skupine ispitanika. Navedeno je veoma značajno upravo za razvoj zdravstvenog turizma, gdje je kvaliteta kadrova od izuzetnog značaja, uz naglasak da je uz navedeno potrebno uložiti i u unapređenje obrazovanja kroz interdisciplinarne programe na svim razinama. Tablica 32: Rezultati istraživanja elemenata turističke ponude otoka RAB-a, sub-regije Otoci i Kvarnera u skupini "prepoznatljivost, sigurnost, informiranost" za i godinu Elementi turističke ponude u skupini OTOK RAB Prosjek sub- regije OTOCI (CRES, KRK, LOŠINJ, RAB) Kvarner ø ocjena ø ocjena < = > ø ocjena ø ocjena < = > ø ocjena Osjećaj sigurnosti i zaštite 5,89 5,29 > 5,66 5,16 > 5,51 Turistička signalizacija u 5,13 5,26 < 4,69 4,72 < 4,69 destinaciji Turističke informacije prije 4,99 4,87 > 4,75 4,51 > 4,78 dolaska u destinaciju Suveniri 4,91 5,05 < 4,69 4,37 > 4,44 Prosječno 5,23 5,12 > 5,05 4,69 > 4,86 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str. 243 i 270 Tablica 33: Usporedni pregled elemnata iz skupine prepoznatljivost, sigurnost, informiranost, a kao rezultata istraživanja na razini Kvarnera za i godinu Elementi tur. ponude Turisti Stanovništvo Menadžment. Prosjek TURISTIČKA DESTINACIJA KVARNER Tur. informacije prije dolaska u destinaciju 4,82 5,06 4,12 4,21 3,97 5,06 4,36 4,78 Turistička signalizacija u destinaciji 4,79 4,98 4,11 4,11 4,24 4,99 4,44 4,69 Suveniri 4,75 4,91 3,92 4,07 3,42 4,34 4,02 4,44 Osjećaj sigurnosti i zaštite 5,09 5,60 4,58 5,17 4,99 5,75 4,86 5,51 PROSJEK ČETVRTE SKUPINE 4,86 5,14 4,18 4,39 4,16 5,04 4,40 4,86 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str. 205 Može se uočiti da je prema stavovima svih ciljnih skupina ispitanika potrebno unprijediti turističku signalizaciju na svim otočnim destinacijama, dok u turističkoj destinaciji otok Rab 95

97 treba poraditi i na autohtonom suveniru. Na razini cijele turističke destinacije Kvarner su zabiljećeni pozitivni pomaci u svim kategorijama, ali treba posebno izdvojiti osjećaj sigurnosti i zaštite, koji je jedan od bitnih činitelja razvoja svih oblika turizma, pa tako i zdravstvenog turizma na svim razinama turističke ponude do nacionalne razine. Tablica 34: Rezultati istraživanja elemenata turističke ponude otoka RAB-a, sub-regije Otoci i Kvarnera u skupini "organiziranost destinacije" za i godinu Elementi turističke ponude u skupini Radno vrijeme ugostiteljskih objekata ø ocjena OTOK RAB ø ocjena < = > Prosjek sub- regije OTOCI (CRES, KRK, LOŠINJ, RAB) ø ocjena ø ocjena < = > Kvarner ø ocjena ,58 5,69 < 5,28 5,22 > 4,86 Trgovine 5,35 5,45 < 4,88 5,09 < 4,96 Šetnice 5,37 5,41 < 5,31 5,35 < 5,21 Prometna dostupnost 4,61 4,54 > 4,38 4,54 < 5,06 Parkovi i zelene površine 5,44 5,10 > 5,18 5,23 < 5,19 Radno vrij. usluž. djelatnosti (banke, trgovine i sl.) 5,32 5,36 < 4,79 4,98 < 4,86 Uređenost mjesta 5,45 5,47 < 5,06 5,10 < 5.06 Uređenost i čistoća plaža 5,23 5,26 < 5,04 4,96 > 4,71 Urbana skladnost 4,55 4,89 < 4,96 4,57 > 4,67 Lokalni promet 4,29 4,08 > 4,31 4,11 > 4,47 Gužve na plažama 4,98 4,93 > 4,69 4,23 > 4,29 Parkirališta 4,01 3,92 > 4,16 3,79 > 4,37 Prosječno 5,01 5,18 < 4,90 4,76 > 4,86 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str. 243, 244 i 271 Elementi u okviru grupe "organiziranost destinacije" su prosječno znatno niže ocijenjeni u turističkoj destinaciji otok Rab što ukazuje na potrebu da se bolje prilagodi radno vrijeme ugostiteljskih objekata i drugih uslužnih djelatnosti potrebama turista, da se podigne asortiman ponude u trgovinama, te da se podigne uređenost šetnica, samog mjesta i plaža, te da se više ne narušava urbana skladnost, što će svakako podignuti sadašnju prosječnu ocjenu. Rezultati ovog istraživanja za otok Rab se samo u jednom dijelu segmentu poklapaju sa sub-regijom Otoci, gdje se također ukazuje na potrebu poboljšanja u segmentu ponude u trgovinama, te na dostupnost i uređenost šetnica i samog mjesta, ali i na radno vrijeme uslužnih djelatnosti, dok se u ostalim elementima bilježi porast kvalitete. S druge strane se na razini sub-regije kao problem ističe prometna dostupnost, te dostatnost parkova i zelenih površina, koje su svakako značajan element ukupne turističke ponude. Navedeno potvrđuju i rezultati istraživanja na razini ukupne turističke destinacije Kvarner, 96

98 gdje su turisti najvišom ocjenom istaknuti da je najbolje ocjenjeni element iz ove skupine u godini upravo parkovi i zelene površine (5,57), a po prosječnoj ocjeni su to šetnice (5,21), a po stavovima menadžmenta bi trebalo smanjiti gužve na plažama (3,85). Na ovu problematiku se neposredno nadovezuju i sadržaji odn. karakter turističkog proizvoda kojeg određena razine destinacijskog menadžmenta nudi ili bi trebala ponuditi turistima. Tablica 35: Usporedni pregled elemnata iz skupine organiziranost destinacije, a kao rezultata istraživanja na razini Kvarnera za i godinu R.br Elem. tur. pon. Turisti Stanovništvo Menadžment. Prosjek TURISTIČKA DESTINACIJA KVARNER 5 Prometna dostup , , , , , , , ,06 6 Lokalni promet 4,40 4,80 3,84 3,99 3,78 4,61 4,10 4,47 7 Parkirališta 4,07 4,56 3,49 4,09 3,10 4,47 3,65 4,37 12 Uređenost mjesta 5,23 5,49 4,60 4,68 4,19 5,02 4,67 5,06 13 Urbana skladnost 5,01 5,23 5,26 4,26 3,82 4,52 4,42 4,67 14 Šetnice 5,37 5,54 4,77 4,79 4,72 5,31 5,09 5, Parkovi i zelene površine Uređ. i čis. plaža 5,38 5,23 5,57 5,35 4,87 4,32 4,88 4,47 4,48 3,99 5,11 4,32 4,95 4,65 5,19 4,71 18 Gužve na plažama 4,74 4,97 3,86 4,06 3,74 3,85 4,18 4,29 24 RV uslu. djelat. (trgov. banke) 5,07 5,04 4,44 4,56 4,46 4,98 4,77 4,86 25 RV ugost. objek. 5,25 5,34 4,52 4,75 4,93 5,43 4,96 5,17 26 Trgovine 5,04 5,06 4,58 4,57 4,82 5,26 4,87 4,96 PROSJEK TREĆE SKUPINE 4,97 5,19 4,40 4,48 4,21 4,85 4,53 4,86 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str. 204 Tablica 36: Rezultati istraživanja elemenata turističke ponude otoka RAB-a, sub-regije Otoci i Kvarnera u skupini "sadržaji" za i godinu Elementi turističke ponude u skupini OTOK RAB Prosjek sub- regije OTOCI Kvarner (CRES, KRK, LOŠINJ, RAB) ø ocjena ø ocjena < = > ø ocjena ø ocjena ø ocjena < = > Objekti za smještaj 5,55 5,84 < 5,26 5,16 > 4,94 Ugostiteljski objekti 5,45 5,75 < 5,13 5,07 > 5,02 Kulturno-povijesna baština 5,41 5,82 < 5,09 5,28 < 5,10 Lokalna gastronomija 5,35 5,68 < 5,04 4,93 > 4,97 Odnos cijene i kvalitete 4,99 5,34 < 4,82 4,58 > 4.75 Ponuda izleta 5,02 5,38 < 4,81 4,88 < 4,46 Kulturni sadržaji 4,98 5,26 < 4,63 4,64 < 4,59 97

99 Sportski sadržaji 4,26 4,76 < 4,22 4,09 > 4,21 Događaji 4,87 4,91 < 5,10 4,38 > 4,58 Sadržaji za djecu 4,73 5,04 < 4,66 4,33 > 4,30 Zabavni sadržaji 2,82 4,92 < 4,39 4,21 > 4,43 Nautička ponuda 4,17 4,91 < 4,35 4,48 < 3,89 Sadržaji za zdravstveni turizam 3,42 3,56 < 3,82 3,50 > 3,66 Skupovi i kongresi 3,45 3,25 > 3,56 2,97 > 3,54 Prosječno 4,74 5,03 < 4,63 4,46 > 4,46 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str. 244 i 272 Tablica 37: Usporedni pregled elemnata iz skupine sadržaji, a kao rezultata istraživanja na razini Kvarnera za i godinu R.br Elem. tur. pon. Turisti Stanovništvo Menadžment. Prosjek TURISTIČKA U R I S T I Č K A DESTINACIJA E S T I N A C I J A KVARNER Događaji Povijesno-kulturna baština Sadržaji za djecu ,59 5,07 4, ,83 5,21 4, ,96 4,67 3, ,07 4,88 3, ,78 4,49 3, ,84 5,20 4, ,16 4,80 4, ,58 5,10 4,30 27 Objekti za smještaj 5,20 5,26 4,66 4,50 4,75 5,05 4,93 4,94 28 Ugostiteljski objekti 5,14 5,34 4,56 4,64 4,68 5,09 4,86 5,02 29 Kulturni sadržaji 4,69 4,85 4,19 4,12 3,97 4,80 4,32 4,59 30 Zabavni sadržaji 4,62 5,21 3,84 3,84 3,54 4,25 4,04 4,43 31 Sportski sadržaji 4,40 4,55 3,59 3,88 3,83 4,22 3,95 4,21 32 Skupovi i kongresi 3,53 3,96 3,22 3,34 2,87 3,32 3,10 3,54 33 Sadr. za zdravst. tur. 4,17 4,30 3,65 3,30 3,07 3,37 3,59 3,66 34 Nautička ponuda 4,54 4,77 3,92 3,93 3,35 2,97 4,11 3,89 35 Ponuda izleta 5,00 5,06 4,24 4,00 4,14 4,32 4,52 4,46 36 Lokalna gastronomija 5,28 5, ,48 4,34 4,96 4,74 4,97 37 Cijena / kvaliteta 4,84 5,28 4,05 4,14 4,15 4,83 4,42 4,75 PROSJEK PETE SKUPINE 4,68 4,96 4,05 4,12 3,90 4,39 4,21 4,46 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str. 206 Može se uočiti da je za razliku od sub-regije Otoci koja bilježi porast u većini segmenata, ponuda otoka Raba zabilježila pad u gotovo svim segmentima sadržaja, pa tako i u segmentu zdravstveno-turističke ponude. Izuetak je ponuda skupova i kongresa u kojoj je zabilježen određeni porast kvalitete. Istovremeno se na razini turističe destinacije Kvarner kao cjeline bilježi porast kvaltete u gotovo svim segmentima, osim u segmentu nautičke ponude i ponude izleta. Navedeno ukazuje da je na razini turističke destinacije Rab potrebno uložiti dodatne napore, kako ova turistička destinacija ne zaostajala za sub-regijom Otoci odnosno za Kvarnerom u cjelini. 98

100 Slijedom navedenog, sagledati će se oni elementi turisitčke ponude, koji predstavljaju prepoznatljive prednosti na razini otoka Raba, sub-regije Otoci odn. na razini cijele turisitčke destinacije Kvarner (TOP 10 + elemenata turističke ponude), da bi se zatim na istim razinama one sučelile sa elementima turističke ponude koji su u okviru ovog istraživanja prepoznate kao uska grla, što znači da su najlošije rangirani i da treba uložiti napore da se razina njihove kvalitete sustavno povećava (TOP 10 + elemenata turističke ponude). Analizirati će se i promjene koje su se desile u strukturi najbolje rangiranih elemenata turističke ponude (TOP 10+) u odnosu na one koji su najlošije rangirani (TOP 10 -) između istraživanja provedenih i godine, a kao podloge za daljnja istraživanja. Tablica 38: Rang najprivlačnijih elemenata turističke ponude (TOP 10 +) otoka RAB-a Top (10 +) najprivlačnijih elemenata Prosječna ocjena turističke ponude otoka Rab-a Rang Elementi turističke ponude < = > 1 Lkepota krajolika 6,33 6,25 > 2 Klima 6,24 5,80 > 3 Osjećaj sigurnosti i zaštite 5,89 5,29 > 4 Radno vrijeme uslužnih djelatnosti 5,58 5,36 > 5 Objekti za smještaj 5,55 5,84 < 6 Ljbaznost zaposlenih u turizmu 5,51 5,71 < 7 Ljubaznost stanovništva 5,50 5,32 > 8 Ugostiteljski objekti 5,45 5,75 < 9 Uređenost mjesta 5,45 5,47 < 10 Parkovi i zelene površine 5,44 5,10 > Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str. 273 Tablica 39: Rang najprivlačnijih elemenata turističke ponude (TOP 10 +) sub-regije OTOCI Top (10 +) Prosjek Rang Elementi turističke ponude (ocjene) < = > 1 Ljepota krajolika 6,20 5,82 > 2 Klima 6,11 5,48 > 3 Čistoća mora 6,07 5,47 > 4 Osjećaj sigurnosti i zaštite 5,66 5,16 > 5 Ljubaznost zaposlenih u turizmu 5,44 5,24 > 6 Šetnice 5,37 5,35 > 7 Znanje stranih jezika zaposlenih u turizmu 5,30 5,16 > 8 Radno vrijeme ugostiteljskih objekata 5,28 5,22 > 9 Objekti za smještaj 5,26 5,16 > 10 Ugostiteljski objekti 5,13 5,07 > Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str

101 Prva dva elementa turisitičke ponude (ljepota krajolika i klima) nose čelne pozicije na sve tri razine istraživanja (na razini turističke destinacije otok Rab, na razini sub-regije i Kvarnera). Njihova je pozicija konstantna a ocjena veća u odnosu na 2006., što još jednom potvrđuje značenje prirodnih resursa za razvoj turizma i zdravstvenog turizma na ovim prostorima. Između 10 najbolje rangiranih elemenata se (iako sa različitom pozicijom u rangu) još ubraja osjećaj sigurnosti i zaštite i ljubaznost zaposlenih u turizmu na sve tri razine, odnosno objekti za smještaj i ugostiteljski objekti na razini Raba i sub-regije. Za razliku od sub-regije, gdje je vidljiv porast kvalitete baš u svim najviše rangiranim elementima turisitčke ponude, na razini detinacije otok Rab se bilježe određeni pad kod objekata za smještaj i ugostitljskih bojekata, ljubaznosti zaposlenih u turizmu i u uređenosti mjesta, dok je na razini turističke destinacije Kvarner zabolježen pad kvalitete u čistoći mora. Tablica 40: Rang najprivlačnijih elemenata turističke ponude (TOP 10+) Kvarnera Rang 2009/11. TOP 10 + najprivlačnijih elemenata turističke ponude Kvarnera Prosječno Prosječno Ljepota krajolika 5,61 5, Klima 5,25 5, , Očuvanost okoliša 4,98 5, Ljubaznost stanovništva 5,07 5, Ljubaznost zaposlenih u turizmu 5,05 5, , Čistoća mora 5,28 5, , Šetnice 5,09 5, Parkovi i zelene površine 4,95 5, Osjećaj sigurnosti i zaštite 4,86 5, , Radno vrijeme ugostiteljskih objekata 4,96 5,17 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str. 207 Temeljeno na tezi da dobro treba poboljšati a loše unapreijediti, u nastavku će se prikazati koji su najmanje privlačni elementi turističke ponude koje bi trebalo unaprijediti na razini turističke destinacije otok Rab, na razini sub-regije Otoci i na razini prosjeka turisitčke destinacije Kvarner. 100

102 Tablica 41: Rang najmanje privlačnijih elemenata turističke ponude (TOP 10 -) destinacije otok RAB Top (10 -) najmanje privlačnih elemenata turisitčke ponude otoka Raba Prosjek Rang Elementi turističke ponude (ocjene) Sadržaji za zdravstveni turizam 3,42 3,56 2. Skupovi i kongresi 3,45 3,25 3. Parkirališta 4,01 3,92 4. Nautička ponuda 4,17 4,91 5. Sportski sadržaji 4,26 4,76 6. Lokalni promet 4,29 4,08 7. Urbana skladnost 4,55 4,89 8. Prometna dostupnost 4,61 4,54 9. Sadržaji za djecu 4,73 5, Suveniri 4,91 5,05 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str. 273 Tablica 42: Rang najmanje privlačnijih elemenata turističke ponude (TOP 10 -) sub-regije OTOCI Top (10 -) Prosjek Rang Elementi turističke ponude (ocjene) Skupovi i kongresi 3,56 2,97 2 Sadržaji za zdravstveni turizam 3,82 3,50 3 Parkirališta 4,16 3,79 4 Sportski sadržaji 4,22 4,09 5 Lokalni promet 4,31 4,11 6 Nautička ponuda 435 4,48 7 Prometna dostupnost 4,38 4,54 8 Zabavni sadržaji 4,39 4,21 9 Kulturni sadržaji 4,66 4,64 10 Gužve na plažama 4,69 4,23 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str

103 Tablica 43: Tri najlošije rangirana elementa turističke ponude na razini sub-regije Otoci Izvor: Podaci u tablici br. 25 Tablica 44: Rang 10 najmanje privlačnijih elemenata turističke ponude (TOP 10-) Kvarnera Rang 2009/11. TOP 10 najmanje privlačnih elemenata turističke ponude Kvarnera Prosječno Prosječno Skupovi i kongresi 3,10 3, Sadržaji za zdravstveni turizam 3,59 3, , Nautička ponude 4,11 3, Sportski sadržaji 3,95 4, Gužve na plažama 4,18 4, , Sadržaji za djecu 4,03 4, , Parkirališta 3,65 4, Zabavni sadržaji 4,04 4, Ponuda izleta 4,52 4, , Lokalni promet 4,10 4,47 Izvor: Blažević,.B., Peršić,M. (Ed) (2012) Tourism Destination Research (Istraživanje turizma destinacije), Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, str.208 Zdravstveno-turistička ponuda je najlošije rangirani element otoka Raba, a spada u drugi najlošije rangirani element ukupne turističke ponude na razini sub-regije Otoci, odnosno 102

104 na razini turističke destinacije Kvarner, što upućuje na potrebu da se analiziraju svi relevantni utjecajni činitelji i definiraju aktivnosti, koje će doprinijeti podizanju zdravstveno-turističke ponude na onu razinu, koju sve tri razine u ovoj turističkoj destinaciji zaslužuju. Pri tom je na razini turističke destinacije Rab nužno uvažavati i rezultate dosadašnjih istraživanja, a temeljem kojih je sačinjena SWOT analiza (tablica ). Tablica 45: SWOT analiza mogućnosti razvoja otoka Raba PREDNOSTI - Geoprometni položaj - Dostupnost morem, kopnom, zrakom - Klima - Prirodna i kulturno-povijesna baština - Turistička tradicija - Prepoznatljivost na tržištima - Pozitivan stav domaćeg stanovništva prema razvoju turizma - Većim dijelom dobro očuvan okoliš - Strateška dokumentacija i planovi - Obrazovne institucije za kadrove u turizmu - Stručna i znanstvena podrška (R&D) - Visoka razina sigurnosti - Jedinstvo različitosti MOGUĆNOSTI - Novi turistički proizvodi - Selektivni oblici turizma - Diversifikacija proizvoda i područja - Valorizacija zaleđa i Gorskog kotara - Stalno unapređenje integralne kvalitete - Mogućnost cjelogodišnjeg poslovanja - Bolja pozicioniranost na tržištima - Održivi razvoj - Promocija lokalnog kulturnog identiteta - Povećanje i proširenje zaštićenih područja prirode - Partnerstvo NEDOSTACI - Prevladava tradicionalni proizvod sunce i more - Izražena sezonalnost - Nedovoljno diferencirana ponuda - Nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta i njihova nedovoljna kvaliteta - Nedovoljna turistička opremljenost - Infrastruktura nedovoljno razvijena - Menadžment destinacije - Privatizacija i dokapitalizacija velikih turističkih gospodarskih subjekata - Partnerstvo u turizmu - Prometni problemi zračna luka, povezanost otoka s kopnom, lokalni promet, parkirališta - Nedovoljna turistička signalizacija - Izostanak poznatih brandova - Nepostojanje sinergije djelovanja PRIJETNJE - Konfliktnost razvojnih opcija (Družba Adria, trasa jadransko-jonske autoceste) - Konkurencija ostalih hrvatskih priobalnih destinacija (Istra, Dalmacija) - Sve veći broj novih destinacija na svjetskome turističkom tržištu - Potencijalno zagađenje - Vizualno zagađenje prostora - Prekomjerna izgradnja (apartmani) - Preopterećenost prostora premašen prihvatni potencijal pojedinih područja - Broj stanovnika u budućnosti u odnosu na razvojne potrebe - Turbulentno i nepredvidljivo okruženje Izvor: GPRTPGŽ (2005) Glavni plan razvoja turizma Primorsko goranske županije, Sveučilište u Rijeci i Primorskogoranska županija, Rijeka, 2005., str Neovisno što su istraživanjem ocijenjeni samo određeni ključni činitelji razvoja turizma u turističkoj destinaciji Rab, ali i u destinacijama koje ga okružuju, može se zaključiti da prezentirani rezultati čine relevantnu informacijsku osnovicu, temeljem koje turistički menadžment može realno sagledati jake i slabe strane vlastite turisitičke destinacije i 103

105 mogućnosti njenog razvoja. Kako je već sustavno isticali, prezentirane spoznaje omogućavaju sagledavanje okvira za daljnja istraživanja, a posebno u segmentu zdravstvenoturističke ponude, koja bi trebala biti znatno bolje pozicionirana u turističkoj ponudi Grada Raba, otočnoj sub-regiji ali i na Kvarneru. Prezentiranje rezultata istraživana omogućava turističkom menadžmentu da prepozna svoju poziciju u odnosu na okruženje, promatrano s pozicija prednosti i nedostataka vlastite turističke destinacije, te šansi i rizika koje budući razvoj nosi. Metodološka osnovica istraživanja ali i spoznaje do kojih se došlo može se prihvatiti i kao polazišna osnovica koju u istraživanju i prepoznavanju problema mogu slijediti i druge turisitčke destinacije. Model istraživanja koji je prihvatljiv za jednu turističku destinaciju, može se prilagoditi i ostale, sa kojima se ista može i želi uspoređivati (benchmarking). Sustavno istraživanje elemenata turističke ponude temelj je ocjene je li se strateške odrednice ostvaruju ili ne, te omogućavaju da se spoznaju pravci u kojima treba dalje djelovati. Rezultate ovoga istraživanja se ne smije promatrati statički, već kao polazište za kreativno djelovanje u komunikaciji s turističkim tržištem, gdje je stalno prisutna potreba za novim izazovima, kojima destinacijski menadžment mora udovoljiti. Da bi to bilo moguće, nužno je osigurati dodatne informacije za upravljanje kupcima (gostima), s ciljem poticanja njihove lojalnosti, jer je poznato da su ulaganja u zadržavanje kupaca znatno manja u odnosu na ulaganja za pridobivanje novih. Orijentacija na višu razinu platežno sposobne potražnje traži sustavno podizanje kvalitete ponude, koju treba pružati u sačuvanom okolišu i u kvalitetnoj komunikaciji sa svim dionicima, posebno sa domicilnim stanovništvom. Kako se na globalnom turističkom tržištu mora se sustavno odgovarati izazovima konkurentskoga okruženja. Informacije do kojih se dođe istraživanjem, treba sagledati u kontekstu mogućnosti sustava da tim izazovima udovolji. Temeljeno na spoznajama do kojih se došlo ovim istraživanjem, da zdravtveni turizma nije dovoljno razvojen u ovoj turističkoj destinaciji, potrebno je u koncipiranju njegova razvoja uvažiti trendove, standarde i dobru svjetsku praksu. Naime, poznato je da se ovaj oblik ponude tržišno može uspješno pozicionirati samo na razini organiziranog djelovanja kroz destinacijski menadžment, a ne izdvojeno na razini svakog pojedinog hotela. No, veoma je značajno da se potiču sinergijski procesi svih sudionika turističke ponude na razini turističke destinacije, kako bi se oblikova tržišno isplativ, ekološki i društveno prihvatljiv, te dugoročno održiv zdravstveno-turistički proizvod, uz uvažavanje resursne osnovice koju ova turistička destinacija nudi. 104

106 3. POLAZIS TA OBLIKOVANJA ZDRAVSTVENO-TURISITC KOG PROIZVODA U GRADU RABU Rezultati dosadašnjih istraživanja su ukazali da dostignuta razina zdravstveno - turističke ponude u Gradu Rabu i njegovu užem okruženju (turistička sub-regija Otoci i turistička destinacija Kvarner) ne prati pozitivna iskustva i dostignutu razinu ostalih segmenata selektivne turističke ponude. Navedeno je iniciralo potrebu da se kroz anketno istraživanje relevantnih ciljnih skupina (javni i turistički menadžment, menadžment u zdravstvu, hotelijerstvu i srodnim djelatnostima, te domicilno stanovništvo neovisno je li uključeno u turističku ponudu) ocijene motivi posjeta ove turističke destinacije, te mogućnosti bolje valorizacije resursne osnovice za oblikovanje zdravstveno-turističkog proizvoda na novim osnovama. U tom kontekstu je sagledana i resursna osnovica u području zdravstva, koje jest, ili bi mogla biti aktivnije uključena u zdravstveno-turističku ponudu turističke destinacije Rab. Anketno i ostali oblici istraživanja su bili usmjereni na sagledavanje mogućnosti sagledavanja postojeće resursne osnovice u zdravstvu i turizmu, kao temeljne pretpostavke za razvoj medicinskog, wellness turizma ili za unapređenje sadašnje ponude SPA usluga, a kao segmenata ukupne zdravstveno-turističke ponude, kakvu je suvremeno tržište prepoznaje. Sagledati će se i pravni okvir, koji može podupirati i / ili ograničavati razvoj zdravstvenog turizma u regionalnom ili nacionalnim okvirima MOTIV DOLASKA TURISTA U TURISTIČKU DESTINACIJU RAB Anketno istraživanje provedeno tijekom godine u turističkoj destinaciji Rab je u prvom koraku imalo zadatak prezentirati stavove svih dionika na razini turisitčke destinacije Rab, neovisno o tome, jesu li izravno ili neizravno uključeni u oblikovanje turističkog proizvoda ove turističke destinacije. Rezultati ovog istraživanja će se sagledati u kontekstu prezentiranih rezultata istraživanja iz ranijih godina. Naglasak je n analitičkom pristupu u sagledavanju priupljenih stavova javnog, turističkog, hotelskog i zdravstvenog menadžmenta odn. stanovništva, koji su sudjelovali u ovom anketnom istraživanju. Poseban će se naglasak staviti na komparaciju stavova nositelja turisitčke ponude sa stavovima turista, a vezano za atraktivnost postojećih i potencijalnih elemenata turističke ponude, koje se nude danas, a 105

107 posebno u kontekstu mogućnosti za razvoj zdravstveno-turističke ponude, temeljeno na resursnoj osnovici i drugim relevantnim činiteljima koje nudi turistička destinacija Rab. Slika 36: Stavovi javnog (gradska uprava) i turističkog menadžmenta (turistička zajednica) o motivu dolaska turista u turističku destinaciju Rab Rezultati istraživanja ukazuju da su sunce, more i plaže uz prirodne ljepote otoka Raba temeljni motiv dolaska u turističku destinaciju Rab. U slijedeću grupu svakako spada povijesno-kulturna, arheološka i geološka baština uz gastronomiju te uvjete koje ova destinacija pruža u nautici. U treći rang motiva svakako ulazi ljubav i romantika, što potvrđuje prepoznatljiv slogan kako se radi o otoku ljubavi. Nezaobilazan motiv u ovoj skupini su svakako kulturna i sportska događanja, te razini oblici provoda i zabave, uz posjete prijateljima i rodbini. Motivi koji bi trebali pokrenuti veći broj dolazaka turista izvan glavne sezone su svakako vezani za poslovni i zdravstveni turizam, koji po ocjeni ove ciljne skupine nisu posebno izraženi, iako za njih u određenoj mjeri postoje prirodni i društveni resursi. Kada se radi o zdravstveno-turističkoj ponudi, stav je ispitanika da su preventivni programi 106

108 atraktivniji za potencijalne korisnike u odnosu na programe medicinskog turizma, iako je upravo ova vrsta ponude bila temeljnim motivom razvoja turizma na Rabu. Slika 37: Stavovi menadžmenta i stručnjaka u hotelijerstvu, posredništvu i zdravstveno-turističkoj ponudi o motivu dolaska turista u turističku destinaciju Rab Rezultati istraživanja o stavovima hotelijera, zaposlenih u turističkim agencijama, te onih koji sada nude zdravstveno-turističke usluge su u načelu slijede rezultate koji su uz prethodnu sliku prezentirani kao stavovi javnog menadžmenta i menadžmenta u TZ Grada Raba. Naime i po njima je temeljni motiv dolaska sunce, more i plaže te prirodne ljepote da sve naglašenija postaje ponuda povijesno-kulturne, arheološke i geološke baštine, gastronomija i nautika. Poslovni i zdravstveni turizam se također ocjenjuje nedostatnim motivom dolaska, što 107

109 svakako treba mijenjati, ako se želi razvijati cjelogodišnje poslovanje i osigurati bolje korištenje resursne osnovice u cilju osiguranja višeg stupnja iskorištenja kapaciteta. Slika 38: Stavovi menadžmenta i specijalista u zdravstvu o motivu dolaska turista u turističku destinaciju Rab Rezultati istraživanja stavova menadžmenta i stručnjaka zaposlenih u zdravstvu Grada Raba ukazuju da je i ova ciljna skupina ispitanika suglasna, kako su prirodni i kulturni resursi, te atraktivni događaji, temeljni motiv dolaska u turističku destinaciju Rab. Može se primijetiti da ova ciljna skupina daje nešto veći značaj zdravstveno-turističkoj ponudi kao motivu dolaska turista u ovu turističku destinaciju. Kao i ostale ciljne skupine prioritet stavlja na prevenciju zdravlja, no odmah iza pozicionira i usluge medicinskog turizma (liječenje i srodni 108

110 tretmani), što se može tumačiti kao potreba i želja zdravstvenih ustanova da se aktivnije uključe u tržišno pozicioniranje ovih usluga zajedno sa ostalim sudionicima turističke ponude. Slika 39: Stavovi domicilnog stanovništva o motivu dolaska turista u turističku destinaciju Rab Ocjene koje je stanovništvo dodijelilo motivima dolaska turista u turističku destinaciju Rab su nešto niže od ocjena koje su istim motivima dolaska dodijelile ostale ciljne skupine. U strukturi se također prepoznaju tri skupine motiva, kao i kod ostalih ciljnik skupina ispitanika, sa jednim izuzetkom, a to je da domicilno stanovništvo pozicionira religiju kao motiv dolaska turista iznad poslovnog turizma (kongresi, seminari i drugi poslovni razlozi). Navedeno upućuje na potrebu da se detaljnije istraže ove mogućnosti, tim više što je u suvremenim uvjetima duhovni aspekt postaje integralni dio zdravstveno-turističkog proizvoda, za kojeg ova turistička destinacija nedvojbeno ima sve relevantne uvjete. 109

111 Slika 40: Usporedni pregled stavova svih ciljnih skupina o motivu dolaska turista u turističku destinaciju Rab Gornja slika ukazuje na rezultate istraživanja sve tri ciljne skupine, temeljem kojeg su rangirani motivi dolaska turista na Rab. Može se zaključiti da su ovi stavovi sukladni stavovima ranije prezentiranih rezultata istraživanja turista, koji također kao temeljni motiv ističu prirodne resurse koji im omogućavaju uživanje u prirodnim ljepotama, ali prvenstveno u ljetnim mjesecima, kada ih mami sunce, more i plaže. Navedeno ujedno ukazuje na potrebu da se sustavno razvijaju i drugi oblici turističke ponude, pogotovo oni koji mogu osigurati viši stupanj iskorištenja svih raspoloživih kapaciteta turističke destinacije Rab. 110

112 3.2. UČESTALOST AKTIVNOSTI TURISTA U TURISTIČKOJ DESTINACIJI RAB Slika 41: Učestalost aktivnosti turista u turističkoj destinaciji Rab prema ocjeni članova gradske uprave i turističke zajednice Grada Raba 111

113 Slika 42: Učestalost aktivnosti turista u turističkoj destinaciji Rab prema ocjeni menadžmenta u hotelijerstvu, agencijama, zdravstveno-turističkoj i sudionicima ostalih oblika turističke ponude 112

114 Slika 43: Učestalost aktivnosti turista u turističkoj destinaciji Rab prema ocjeni menadžmenta i stručnjaka u zdravstvu Grada Raba 113

115 Slika 44: Učestalost aktivnosti turista u turističkoj destinaciji Rab prema ocjeni domicilnog stanovništva Grada Raba 114

116 Slika 45: Učestalost aktivnosti turista u turističkoj destinaciji Rab prema ocjeni svih ciljnih skupina ispitanika u Gradu Rabu 115

117 Rezultati istraživanja ukazuju da je kupanje i sunčanje one aktivnost, koju po ocjeni svih ciljnih skupina najviše upražnjavaju turisti na razini turističke destinacije Rab. Po rangu slijede atraktivnosti pješačenja, šetnji, boravka u prirodi, vožnja biciklom, tenis, zabavni programi te razne podvodne aktivnosti i ronjenje. U aktivnostima koje su pozicioniranje na vrhu ljestvice nema niti jedne aktivnosti iz strukture zdravstveno-turističke ponude. Izdvoje li se pojedini elementi iz strukture zdravstveno-turističke ponude, tada se mogu izdvojiti usluge masaže koja su najbolje pozicionirane kod svih ciljnih skupina ispitanika osim kod domicilnog stanovništva, koje na prvo mjesto pozicionira uljepšavanje u SPA centru, što uključuje različite oblike njege lica i tijela. Sve navedeno su tipične, klasične SPA-usluge koje mogu biti prateći dio i preventivnih programa (wellness) ali i programa medicinskog turizma, koje se mogu koristiti prije ili poslije zahvata ili tretmana. Ostali oblici zdravstveno-turističke ponude poput usluga medicinskog turizma ili wellness ponude u segmentu uma i duha su nisko ili izrazito nisko zastupljene, što znači da ih treba unaprijediti. U okviru Akcijskog plana razvoja turizma je među prioritete budućeg razvoja turizma naglašena potreba da se provede segmentacija turizma, s time da je kao prioritetno izdvojen zdravstveni i wellness 83 turizam uz sportski, rekreacijski, kulturni, vjerski, enogastronomski, ekoturizam, nautički i odmorišni. Kao jedan od temeljnih ciljeva razvoja turizma na Rabu je istaknuta potreba produženja sezone na cijelu godinu uz bogatiju i proširenu turističku ponudu i organiziranu promociju 84 no u obrazloženju ovog cilja se ne spominje niti jedna od mnogobrojnih segmenata zdravstveno-turističke ponude, koji (uz kongresni turizam) nedvojbeno mogu doprinijeti produženju sezone. U razradi mjera definiranih u Akcijskom planu, koje treba implementirati do godine detaljno su razrađena različita područja primjene, a posebno selektivni oblici turizma, te drugi relevantni segmenti poput podizanja kvalitete, infrastrukturnih pretpostavki zaštita okoliša i prostora, kvalitete života stanovništva i sl., no ne i za zdravstveni turizam, gdje se navodi samo osmišljavanje i priprema projekta za razvoj zdravstvenog turizma 85, što nameće potrebu detaljnije razrade ove problematike. 83 Rab (2010) Akcijski plan razvoja turizma Grada Raba , Regionalna razvojna agencija Porin, d.o.o., Primorskogoranska županija, Grad Rab, str Rab (2010) Akcijski plan razvoja turizma Grada Raba str Rab (2010) Akcijski plan razvoja turizma Grada Raba str

118 3.3. RASPOLOŽIVOST RESURSNE OSNOVICE NA RABU DANAS Slika 46: Stavovi javnog (gradska uprava) i turističkog menadžmenta (turistička zajednica) o raspoloživosti resursne osnovice u turističkoj destinaciji Rab - danas 117

119 Slika 47: Stavovi menadžmenta i stručnjaka u hotelskoj i srodnim oblicima turističke ponude o raspoloživosti resursne osnovice u turističkoj destinaciji Rab - danas 118

120 Slika 48: Stavovi menadžmenta i specijalista u zdravstvu o raspoloživosti resursne osnovice u turističkoj destinaciji Rab - danas 119

121 Slika 49: Stavovi domicilnog stanovništva o raspoloživosti resursne osnovice u turističkoj destinaciji Rab - danas 120

122 Slika 50: Stavovi svih ciljnih skupina o raspoloživosti resursne osnovice u turističkoj destinaciji Rab - danas 121

123 Profil turista koji posjećuje turističku destinaciju Rab (ranije prezentirani rezultati istraživanja), koji dnevno troši oko 50 i ima prvenstveni motiv uživati na suncu i moru zadovoljan je onim elementima resursne osnovice koju tu ponudu podržavaju. No, turistička destinacija Rab nije još spremna udovoljiti potrebama onim ciljnih skupina, koje žele visoku kvalitetu usluga u strukturi zdravstveno-turističke ponude, što potvrđuju i ovi rezultati istraživanja svih ciljnih skupina ispitanika na razini turističke destinacije Rab. Odgovor na pitanje u kojem smjeru treba ići daje npr. Strateški marketinški plan turizma Kvarnera, u segmentu gdje se definiraju karakteristike ciljnog tržišta wellness - zdravlje za koje se izričito navodi slijedeće: 86 Riječ je pretežito o ženama, uz zamjetan porast interesa mladih parova na zajedničkim tretmanima. Kvaliteta ponude ocjenjuje se u odnosu na opremljenost, stručnost, inovativnost i čistoću centra. Vrlo važan je kvalitetan smještaj i prateći destinacijski sadržaji, a posebice mogućnosti za kupovinu, kulturu, šetnice i ugostiteljstvo. Očuvanost prirodnih resursa predstavlja prednost. Najčešće putuju tijekom proljeća i jeseni. Informiraju se temeljem preporuka, iz specijaliziranih i life-style časopisa te na internetu. Neovisno što turistička destinacija Rab ima kvalitetan smještaj i ugostiteljsku ponudu, mnoge prateće destinacijske sadržaje, bogatu kulturno-povijesnu baštinu i prepoznatljiva kulturna događanja te činjenicu da najveći broj gostiju u destinaciju dolazi po preporuci prijatelja i rođaka, upravo nedostatak prepoznatljivog-zdravstveno turističkog proizvoda, koji se mora temeljiti na javno-privatnom partnerstvu svih sudionika turističke ponude (prvenstveno turizma i zdravstva), ovaj oblik ponude je u Strateškom marketinškom planu prepoznat isključivo kroz potencijale koje može osigurati hotelski wellness centar 87 i to samo na srednjoj razini značaja. Ostale mogućnosti nisu prepoznate, niti pozicionirane. Naime, kada se govori o zdravstveno-turističkom proizvodu Kvarnera, tada se u prvi plan stavlja Opatijska rivijera, Rivijera Hrvatsko primorje i Otok Lošinj, te detaljno elaboriraju slijedeći segmenti zdravstveno-turističke ponude: 88 Wellness, kao razvijeni proizvod, koji sustavno treba inovirati Thalasso, kao proizvod visokog potencijala, čiji se daljnji razvoj tek očekuje Medicinski programi, kao nedovoljno iskorišteni proizvodi visokog potencijala Kada se elaborira resursna osnovica drugih turističkih destinacija na Kvarneru, onda se spominje veliki broj postojećih i potencijalnih sadržaja, dok se za Otok Rab uz već ranije spomenut hotelski wellness centar (Akcijski plan), još navodi i Interna klinika Thalassotherapia Rab, no ne spominje se Psihijatrijska bolnica, privatne ordinacije, niti drugi sadržaji od značaja za razvoj suvremene ponude wellness i medicinskog turizma. 86 Kvarner (2009) Strateški marketinški plan turizma Proizvodni plan - Proizvodi zdravstvenog turizma, Wellness, Thalasso, Medicinski programi, Turistička zajednica Kvarnera, Institut za turizam, str Kvarner (2009) Strateški marketinški plan turizma str Kvarner (2009) Strateški marketinški plan turizma str..7,

124 3.4. OČEKIVANA RASPOLOŽIVOST RESURSNE OSNOVICE NA RABU SUTRA Slika 51: Stavovi javnog (gradska uprava) i turističkog menadžmenta (turistička zajednica) o očekivanoj raspoloživosti resursne osnovice u turističkoj destinaciji Rab - sutra 123

125 Slika 52: Stavovi menadžmenta i stručnjaka u hotelskoj i srodnim oblicima turističke ponude o očekivanoj raspoloživosti resursne osnovice u turističkoj destinaciji Rab - sutra 124

126 Slika 53: Stavovi menadžmenta i specijalista u zdravstvu o očekivanoj raspoloživosti resursne osnovice u turističkoj destinaciji Rab - sutra 125

127 Slika 54: Stavovi domicilnog stanovništva o očekivanoj raspoloživosti resursne osnovice u turističkoj destinaciji Rab - sutra 126

128 Slika 55: Stavovi svih ciljnih skupina o očekivanoj raspoloživosti resursne osnovice u turističkoj destinaciji Rab - sutra 127

129 Stavovi anketiranih ciljnih skupina o tome, kako treba razvijati turističku ponudu su na tragu odrednica Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do godine, gdje se razvoj turističkog proizvoda Republike Hrvatske (čiji je integralni dio i turistička destinacija Rab) treba temeljiti na slijedećim globalnim polazištima: 89 Sunce i more (repozicioniranje kroz jačanje svih karika lanca vrijednosti i produljenje sezone) Nautički turizam (novih vezova, nova regulativa, fokus na ekologiju) Zdravstveni turizam (tržišna specijalizacija, umrežavanje, podizanje kvalitete smještaja) Kulturni turizam (daljnja turistifikacija kulturnih sadržaja, interpretacijski centri, manifestacije) Poslovni turizam (infrastruktura -kongresni centri, upravljanje, zračne linije) Golf turizam (infrastruktura - igrališta - uz najjače destinacije, golf resorti) Cikloturizam (biciklističke staze) Eno- i gastro-turizam Ruralni i planinski turizam Pustolovni i sportski turizam U okviru akcijskog plana su detaljno obrazložene mjere, pod-mjere i projekti kroz koje će se navedeno realizirati. Tako se navodi potreba izrade Akcijskog plana razvoja zdravstvenog turizma 90 ali ne kao najviši, već kao srednje visok prioritet, s posebnim naglaskom na osuvremenjivanje ponude ili usluga, u okvirima postojećih destinacija ili institucija, ali i da se prepoznaju prioritetne lokacije za izgradnju ovih sadržaja ponude. Upravo na tragu navedenog, a možda malo i šire, prepoznaju se stavovi svih ciljnih skupina ispitanika u turističkoj destinaciji Rab. Navedeno upućuje na potrebu da se realnije sagledaju mogućnosti uključivanja sadašnjih resursa u zdravstvu, te spremnosti odgovornih da se navedeni resursi na odgovarajući način uključe u zdravstveno-turističku ponudu. U tom pristupu je potrebno uvažavati povijesno nasljeđe, raspoloživa resursna osnovica, dostignuti stupanj ponude (programa i usluga) u zdravstvu, te potencijali koji još nisu iskorišteni, ali i propisi koji takve mogućnosti podržavaju i / ili ograničavaju. Sagledavanje ove problematike mora biti u svjetlu suvremenih trendova razvoja medicinskog turizma u svijetu, s naglaskom na javno-privatno partnerstvo sa ostalim sudionicima turističke ponude koji nude wellness i SPA sadržaje, ali i druge oblike ponude. 89 Strategija PPP (2013) Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do godine, Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, od 06. veljače 2013., str Strategija PPP (2013) Strategija razvoja turizma str

130 3.5. RAZVOJ I STANJE ZDRAVSTVA U TURISTIČKOJ DESTINACIJI RAB Kronika Samostana Sv., Eufemije u Kamporu na Rabu (Velika kamporska kronika) uz druge relevantne izvore su temelji za kratku prezentaciju povijesnog razvoja zdravstva na otoku Rabu 91. U doba ilirskih Liburna se spominje korištenje bilja u svrhu liječenja, prvenstveno lavande, valerijane, rute i drugo. Razina zdravstvene odražava metode i kulturu osvajača kroz stoljeća. Tko već u 13. stoljeću općina plaća jednog liječnika i kirurga. Rab je već godine imao Statut, čije izmjene i dopune iz godine sadrže podatke o zdravstvu, liječnicima i farmaceutima na Rabu. U doba mletačke uprave su na Rabu djelovali talijanski liječnici, koji su se uglavnom školovali u Padovi, a ljekarnici u Veneciji. Bili su veoma cijenjeni i izrazito dobro plaćeni. U 17. stoljeću su liječnici na Rabu bili veoma ugledni, bili su tretirani poput plemstva, a dozvoljavalo im se i liječenje redovnica u benediktinskom samostanu sv. Andrije. U zapisima iz 17. i 18. stoljeća se uz liječnike spominju i liječnici-specijalisti, kirurzi i ljekarnici. Nakon dominacije talijanskih liječnika, godine se spominje dr. Lovro Ferrari de Latus, rodom Rabljanin, koji se školovao u Padovi a na Rabu službovao do umirovljenja. Razvoj javnog zdravstva na Rabu obilježava francuski guverner Dandolo (u 19. stoljeću), po zvanju farmaceut koji se zalaže za provođenje vakcinacije u uvođenje zaštitnih epidemioloških mjera godina se spominje uz zapošljavanje prve kvalificirane primalje, čiju plaću osiguravaju dobrovoljni prilozi godine se pokreće inicijativa za osiguranje bolničkog smještaja, a zapošljava se i stalni farmaceut, tako se iz izvješća od godine vidi da je na Rabu djelovao liječnik, kirurg, tri babice i farmaceut, a u godinama koje slijede čak i više liječnika. Sredinom 19. stoljeća je javno zdravstvo na Rabu još uvijek nedovoljno utjecajno, zbog neprimjerenih higijenskih uvjeta i općenito nezadovoljavajućeg zdravstvenog stanja stanovništva (nema kanalizacije, zbrinjavanja smeća, nedostatak čiste vode, malo grobnih mjesta). Bolnica koja u to vrijeme djeluje nema ni minimalne higijenske uvjete, što sve skupa ne pogoduje podizanju razvoja zdravstvene kulture se javlja kolera, nakon čijeg uspješnog suzbijanja se počinju uvoditi preventivne mjere, što je spriječilo da se kolera ikada više vrati. Od godine se u dvije rapske bolnice siromašni ljudi liječe besplatno, iako se još uvijek traži plaćanje kućnih posjeta i druge pogodnosti (prijevoz lađom ili konjem), ali se u kasnijim razdobljima osiguravaju sredstva i za te svrhe. Značajna je godina kada se dr. Horovitz u suradnji sa dr. Schrötterom orijentira i na stvaranje pretpostavki, kako bi otok Rab udovoljio i visokim standardima zdravstvene zaštite budućih turista. No, higijenski i zdravstveni uvjeti na otoku se nisu mogli u kratkom roku bitno poboljšati, što je utvrdila i nadzorna služba okruga, što nije moglo biti održivo u 91 Prema Hodak,J., Kavran, T. (2012) Zdravstvo na otoku Rabu - Kratak povijesni pregled, u knjizi Šendula, Jengić, V. (ur.) Monografija psihijatrijske bolnice Rab, Psihijatrijska bolnica Rab, ISBN (CIP ) str

131 uvjetima kada je na otok Rab dolazilo sve više posjetitelja, pogotovo iz Beča. Naime, napisi u stranoj štampi o malariji na Rabu nisu pogodovali naporima lječilišnog društva da realizira projekte zdravstvenog turizma. Intencija je bila Rab pretvoriti u oporavilište a za projekte te vrste je bio zainteresiran kapital iz Beča. U tu svrhu se investiraju značajna sredstva za otklanjanja potencijalnih uzroka malarije, što nije u cijelosti uspjelo. Ove projekte prekida prvi svjetski rat, a po njegovu završetku se od zdravstva na Rabu traži da uz još uvijek prisutnu malariju, liječi i nova bolest koju donose povratnici sa bojišta, a to je bila španjolska gripa. U tu svrhu je na Rabu organizirana antimalarična stanica, a dijeljenje kinina se povjerava samostanu. Inicijativa s početka stoljeća temeljena na kvalitetnoj resursnoj osnovici i uz financijsku potporu stranog kapitala, ali uz sustavno djelovanje javnog zdravstva na poboljšanju zdravstvenih uvjeta, s aktivnim uključivanjem požrtvovnih liječnika te uz razumijevanje i potporu organa vlasti, dovelo je do toga da se sredinom prošlog stoljeća Rab proglasi lječilištem. Za zdravstvo otoka Raba su od ključnog značaja bili slijedeći projekti: godine klinika za unutarnje bolesti Kliničkog bolničkog centra Zagreb otvara dislocirani odjel za talasoterapiju i rehabilitaciju s kapacitetom od 60 kreveta godine se osniva druga zdravstvena ustanova - bolnica za duševne bolesti početkom 60-tih godina se u Banjol-u gradi nova zgrada sa zdravstvenom namjenom (ambulante), a u jednom razdoblju je to bio i stacionar za pacijente i rodilje 90-tih godina je izgrađena nova lokacija Doma zdravlja Rab Danas Psihijatrijska bolnica Rab zapošljava značajan broj visokoobrazovanog i stručnog zdravstvenog kadra, te vlastitom specijalističko-konzilijarnom zdravstvenom zaštitom nadopunjuje kapacitet usluga u zdravstvu na otoku Rabu. Smještena je u naselju Kampor, oko 5 km udaljenom od grada Raba. Bolnica je formalno počela s radom 1. rujna godine, temeljem rješenja Izvršnog vijeća sabora NR Hrvatske a osnovana je na inicijativu i u suradnji tadašnjih čelnika Općinske skupštine Raba i prof. dr. Desidera Juliusa, ravnatelja Duševne bolnice Vrapče. Prva namjenski adaptirana zgrada raspolagala je sa 50 kreveta. Zbog potreba se kapacitet proširio na 340 kreveta u adaptiranim bolesničkim sobama kao i pratećim prostorima. Osnovna djelatnost bolnice je liječenje i njega duševnih bolesnika, profilaktičko-zdravstveni, prosvjetni i psihoterapijski rad, savjetovanje i nadzor otpuštenih bolesnika, te vođenje zdravstvene statistike duševnih bolesti, a uz vođenje ekonomije te zanatskih radionica. U djelovanju bolnice je prisutno sustavno upućivanje medicinskog i ostalog kadra na dodatno školovanje, stipendiranje i specijalizacije svih profila. Utemeljen je kvalitetan i organiziran rad s ovisnicima o alkoholu, a godine formira se i odjel za liječenje bolesti ovisnosti s kapacitetom od 70 kreveta. U sustavu decentralizacije (1997. godine) bolnica postaje 92 Više o tome: Deželjin,J..(2010) Rab kroz stoljeća, Grad Rab, Rijeka, Rab (2010) Akcijski plan razvoja turizma grada Raba , Regionalna razvojna agencija Porin d.o.o., Katalog za Investitore Primorsko goranske županije (

132 vlasništvom Primorsko-goranske županije, koja se razvija temeljem strateškog programa obnavljanja objekata i opreme, te programa reorganizacije i restrukturiranja ustanove. Danas je ustanova ustrojena kroz slijedeće službe, odjele i aktivnosti: 93 Služba za opću psihijatriju uključuje odjel za prijem, akutnu i intenzivnu skrb, te odsjek za refrakterne funkcionalne psihoze Služba za rehabilitaciju i resocijalizaciju uključuje odsjek za afektivne poremećaje i granična stanja, odsjek za socijalnu psihijatriju, odsjek za produženo liječenje, odsjek za integrativnu rehabilitaciju, dnevnu bolnicu i centar za psihosocijalni tretman Odjel za neurokognitivnu rehabilitaciju što uključuje centar za istraživanje neurorazvojnih i neurodegenerativnih poremećaja i odsjek za psihičke poremećaje starije životne dobi Odjel za forenzičku psihijatriju kao i centar za forenzička vještačenja Odjel za bolesti ovisnosti što uključuje odsjek za psihotraumu i odsjek za dualne dijagnoze Ostali odsjeci i jedinice u koje spada odsjek za medicinsku dijagnostiku (LAB, RTG, EKG, EEG, UZV i SKZZ) te odsjek za stručni i istraživački rad, kao i jedinica za opskrbu lijekovima Zajedničke službe (Služba za opće, pravne i kadrovske poslove, Služba za ekonomsko-financijske poslove, služba za tehničko-servisne poslove i služba prehrane). Razvoj ustanove prati permanentno restriktivna politika zapošljavanja i financiranja u zdravstvu. Usprkos tome se sustavno ulažu napori za unaprjeđenje kvalitete rada, poboljšanje standarda bolesnika, poboljšanje uvjeta rada zaposlenih, edukaciju postojećeg te zapošljavanje novog stručnog kadra a nabavljena je i nova kvalitetna oprema. Utemeljeni su počeci forenzičke psihijatrije a u proces liječenja se uvodi i terapijska zajednica (kao obligatan način liječenja ovisnika i ostalih duševnih bolesnika). Kapacitet bolnice povećava se na 500 kreveta, ima 243 zaposlenika, pretežito medicinske/zdravstvene struke. Od godine provodi se "Knowledge Investment Programme", odnosno program investiranja u znanje i trajno usavršavanje visoko obrazovanih kadrova, kako bi mogli odgovoriti izazovima psihijatrijske struke 21. stoljeća. Bolnica danas nudi suvremene, kvalitetne i sveobuhvatne programe liječenja, što je dovelo do toga da se broj prijema stalno povećava, a duljina boravka bolesnika sustavno smanjuje. Organizirani su brojni stručni skupovi i simpoziji sa aktivnim sudjelovanjem zaposlenih. Bolnica je i sjedište brojnih udruga (podružnica Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest PGŽ, Udruga za rehabilitaciju i resocijalizaciju osoba sa duševnim smetnjama i sl..). Bolnica surađuje sa Pravnim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, Odsjekom za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Hrvatskim Institutom za istraživanje mozga Medicinskog 93 Više o tome na 131

133 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Centrom za epilepsije Klinike za neurologiju KBC Rebro, Institutom za psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci i drugima. Nasuprot psihijatrijskoj bolnici koja konstantno bilježi rast i razvoj, Thalassotherapia na Rabu više ne djeluje a postoje i projekti za njenu revitalizaciju 94 temeljeno na povijesnom nasljeđu i prirodnoj resursnoj osnovici. Ostale zdravstvene ustanove su uglavnom u funkciji zadovoljenja potreba domicilnog stanovništva i tekućih potreba turista (turističke ambulante), ali se ne može govoriti o uključenosti zdravstvenih ustanova u zdravstvenoturističku ponudu, po načelima svjetskog turističkog tržišta. Danas u Gradu Rabu djeluje Ispostava Doma Zdravlja Primorsko Goranske Županije Rab u okviru koje djeluju brojne ustanove zdravstvene zaštite i specijalističke ambulante, kako slijedi: 95 A. OPĆA PRAKSA: 5 ordinacija opće prakse djeluju stalno i to jedan (1) liječnik-zaposlenik Doma Zdravlja, 3 liječnika u vlastitim ordinacijama (koncesionari temeljem zakupa prostora i ugovora sa HZZO-om), te jedna (1) privatna ordinacija opće medicine u Supetarskoj Dragi hitna medicinska pomoć odn. zavod za Hitnu medicinsku pomoć PGŽ (od 2011.) - sufinancira ju Grad Rab jedna (1) je pedijatrijska ordinacija (koncesionar - zakup i ugovor za HZZO-om) jedna (1) je ordinacija medicine rada (medicinska sestra, liječnik i psiholog po potrebi dolaze iz Crikvenice) ostalo: sanitet pri Domu zdravlja, kućna njega (temeljem ugovora sa liječnicima opće prakse uz Rab pokriva područje Crikvenice i Selca) te dvije (2) patronažne sestre B. SPECIJALISTIČKE AMBULANTE I USTANOVE: ginekološka ordinacija (koncesionar - zakup i ugovor sa HZZO-om) internistička ordinacija (podzakup poslovnog prostora i ugovor sa HZZO-om) dijaliza (specijalist internist) okulista (2 puta mjesečno financiranje Grad Rab) ortoped (povremeno privatno usluge se naplaćuju) kirurg (privatno po dogovoru, ugovor o poslovnoj suradnji) urolog (povremeno po potrebi, privatno po dogovoru, ugovor o poslovnoj suradnji) psihijatar (privatna praksa) 94 Prema: Katalog za investiture PGŽ ( 95 Prema: ; ; Informacije Grad Rab - Odsjek za društvene djelatnosti; 132

134 C. STOMATOLOGIJA: tri (3) Stomatološke ordinacije (koncesionari - zakup i ugovor sa HZZO) jedan (1) stomatolog u sklopu Doma Zdravlja (nije koncesionar - ugovor o zakupu) tri (3) privatne stomatološke ordinacije ( u sklopu jedne djeluje i ortodont) D. TURISTIČKA AMBULANTA: djeluje samo od svibnja do rujna jedan tim (1 liječnik i 1 medicinska sestra) djeluju od 1.05 do tijekom glavne turističke sezone ( do ) se zapošljava i drugi tim (još 1 liječnik i jedna medicinska sestra), koje sufinanciraju TZ grada Raba i Grad Rab. E. OSTALO: medicinsko-biokemijski dijagnostički laboratorij ( za pretrage krvi i urina) RTG (samo tehničar - nalazi se šalju na očitanje na Lošinj) dvije (2) privatne ljekarne, koje nude klasične lijekove i prirodne preparate ispostava Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ - epidemiološka služba - školska medicina HZZO - ispostava Rab U nastavku će se prikazati neke okvirne karakteristike zdravstvenog stanja stanovništva otoka Raba. Najveći broj posjeta liječniku zabilježen je zbog raznih bolesti dišnih organa (17,2%), cirkulacijskog sustava (13,3%) ili bolesti mišićno-koštanog tkiva (9,3%). Nešto manje su zastupljene endokrine, prehrambene i bolesti metabolizma (6,3%) te bolesti genitourinarnog trakta (6,1%), sijede bolesti probavnog sustava (5,8%), duševni poremećaji i poremećaji ponašanja (5,6%), bolesti kože i potkožja (5,4%), oka (5,2%) i uha (4,1%) te razne ozljede i trovanja (4,2%) 96. Sve ostale bolesti su manje zastupljene, što znači da nema značajnijih zaraznih bolesti i nekih drugih divergentnih stanja, što ukazuje da je turistička destinacija Rab u svakom pogledu zdravo okruženje koje može i treba bolje koristiti svoje resurse u razvoju zdravstvenog turizma. Sve navedeno ukazuje, da turistička destinacija Rab uz prirodne, raspolaže i kvalitetnim zdravstvenim resursima, koje bi trebalo povezati sa turističkim resursima, uz uvažavanje povijesnog nasljeđa, a sve kako bi se ova destinacija mogla snažnije orijentirati na koncepciju zdravstvenog turizma, jer sadržaji po ocjeni svih ciljnih skupina ni izdaleka nisu dostatni. Kako se u mnogim turističkim destinacijama sadržaji Thalassotherapie percipiraju kao središnja točka razvoja zdravstvenog turizma, za očekivati je da će saživjeti predviđeni projekt revitalizaciji sadržaja koji su jednom postojali, a koje bi sada trebalo koncipirati na novim 96 Obrađeno prema podacima za razdoblje godinu 133

135 osnovama (vratiti status morskog kupališta i lječilišnog odredišta, ali oplemeniti mnogim ostalim sadržajima medicinskog i wellness turizma, poduprtih širokim asortimanom SPA usluga). Psihijatrijska bolnica Kampor, koja danas uspješno svoje usluge nudi širokom spektru korisnika u sustavu zdravstva, tek očekuje svoju turističku valorizaciju. To se prvenstveno odnosi na mogućnost tržišne valorizacije svih oblika zdravstvenih usluga, ali i prošireno kroz organizaciju poslovnih skupova i kongresa iz domene psihologije i psihijatrije, a kako bi se javnosti prezentiralo vlastite rezultate istraživanja, te osigurao viši stupanj korištenja kapaciteta izvan glavne turističke sezone. Poželjna je organizacija radionica i drugih oblika edukacije, a s ciljem socijalizacije psihičkih bolesnika, te pomoći obiteljima i zajednicama radi unapređenja komunikacije sa psihičkim bolesnicima unutar i izvan obitelji, a posebno vezano za rehabilitaciju rekonvalescenata, liječenih od alkoholizma, ovisnosti, bolesti prehrane i sl Posebnu pozornost treba posvetiti ciljnoj skupini treće dobi, koja je pouzdani korisnik usluga u zdravstvenom turizmu, te proširiti djelovanje kroz izgradnju doma za starije osobe, koji bi kvalitetom opremljenosti i razinom usluga bili usmjereni ne samo na domicilno stanovništvo, već i na strane posjetitelje, a sukladno razmatranoj koncepciji klastera s naglaskom na prevenciju i očuvanje zdravlja u PGŽ, poznatog pod sloganom Kvarner - Florida Europe 97. Predviđene lokacije i sadržaji su skromnijih kapaciteta od onih, koje bi se tržišno moglo valorizirati, ako bi se razvijala suvremena koncepcija ove vrste smještajnih kapaciteta, za osobe starije dobi, koji žele uživati u lijepom i ugodnom ambijentu i gostoljubivom okruženju. Veliku pomoć i podršku u realizaciji ove koncepcije, mogli bi pružiti kvalificirani kadrovi gerijatrijskog odjela Psihijatrijske bolnice na Rabu OBNOVA PROJEKTA THALASSOTHERAPIE NA RABU Da bi se potvrdile ili odbacile pretpostavke o tome da je potrebno obnoviti odn. na novim polazištima ustrojiti djelovanje Thalassotherapie na Rabu, svim ciljnim skupinama je u okviru ovog anketnog istraživanja postavljeno otvoreno pitanje Koje je Vaše mišljenje o projektu Thalassotherapia (Škver) i njegovoj ulozi za razvoj zdravstvenog turizma na Rabu?. Naime, ovaj je projekt obuhvaćen Strategijom i Akcijskim planom razvoja zdravstvene industrije PGŽ, a također je ušao i u Katalog za investitore u PGŽ. Rezultati istraživanja ukazuju da sve ciljne skupine načelno podržavaju ovaj projekt, da prepoznaju značaj, mjesto i ulogu ovog projekta u razvoju zdravstvenog turizma na otoku Rabu, ali i da su svjesni poteškoća vezanih uz njegovu revitalizaciju. U tom kontekstu su povezani srodni odgovori različitih ciljnih skupina, 97 Prema Gabrić,N. Jurin,N. (2013), Hrvatska-Florida Europe-mogući modeli hrvatskog turizma zdravlja po principu klastera, zbornik radova 4. znanstveno-stručnog skupa In memoriam prof. dr. sc. V. Šmid Aktualnosti hrvatskog pomorskog prava, prava mora, prava u turizmu i građanskog i upravnog prava, , str

136 koji sagledani u cjelini dokazuju da je prepoznata suština problema, te potencijalne mogućnosti ovog projekta, kako slijedi: projekt zdravstvenog turizma treba biti sagledan u širem kontekstu i na području cijelog otoka, sa uključenjem svih postojećih resursa, koji podržavaju i koji su kompatibilni sadržaju zdravstvenog turizma pretpostavka sa se uhvati korak sa rastom svih oblika zdravstvenog turizma u svijetu (za Rab je to tržišni atribut od velike važnosti) projekt je izuzetno zanimljiv i pravi je trenutak da se Thalassotherapia stavi u funkciju (zbog lokacije, tradicije i potreba tržišta) taj bi projekt mogao biti značajan ponovni početak onoga sto je već nekoć postojalo, naravno ako se sadržaji osmisle na način da projekt prati današnje trendove u zdravstvu i u turizmu u svijetu obnova i uređenje postojećeg objekta nezaobilazna je u razvoju zdravstvenog turizma na Rabu te predstavlja njegovu okosnicu i temelj na kojem treba dalje graditi, a taj bi projekt trebao imati centralnu ulogu u razvoju zdravstvenog turizma na otoku Rabu objekt koji je trenutno sramota Raba treba obnoviti i tretirati kao važan projekt koji je u mogućnosti ponuditi sve postojeće prirodne uvjete, animirati znanje iz turizma i zdravstva i povezati u zdravstveni turizam, što će svakako potaknuti i novo zapošljavanje i produljenje sezone razvoj zdravstvenog turizma ne treba isključivo vezati za talasoterapiju, ali bi revitalizaciju te zgrade bilo dobro pozicionirati kroz razvoj zdravstvenog turizma način da se povežu potencijali koji na Rabu postoje za razvoj zdravstvenog turizma podrška razvoju zdravstvenog turizma na Rabu, kojeg treba osmisliti kao kompleksan i dugoročan projekt, te uključiti raspoložive prirodne uvjete i tome prilagoditi asortiman usluga, zapošljavati stručne mlade ljude (posebna znanja, gdje spada u znanje najmanje dva strana jezika) ali i osposobiti postojeće kadrove kako bi mogli udovoljiti zahtjevima suvremenog tržišta uključiti i vanjske stručnjake, kako bi se osmislili sadržaji Thalassotherapie Rab, koji bi uvažili prirodne uvjete, ali ponudili sadržaje različite od onih koje nude ostali u okruženju, a po čemu bi Rab mogao biti prepoznatljiv i atraktivan revitalizacija Thalassotherapie je veoma bitan projekt, koji može doprinijeti promidžbi, jer Rab postaje zdravstvenom destinacijom za cjelogodišnje poslovanje, a time se otvara mogućnost bolje valorizacije svih postojećih resursa odlična ideja, koju bi trebalo konačno i realizirati, jer dobri smo u fazi definiranja projekata ali loši (nikakvi) u izvedbama i akcijama, svakako podržavam jer radi o predivnoj lokaciji, a nikome ne služi na čast da je objekt zapušten (bojimo se da je to još jedna priču uz one o kojima se sluša posljednjih godina 135

137 uloga zdravstvenog turizma na Rabu je definirana još prije 130 godina, kada je rab bio lječilišno odredište a ovu smo njegovu ulogu potpuno devastirali u zadnjih 30 godina stavljanjem u funkciju Thalassotherapie na Rabu osigurati će se dopuna postojeće turističke ponude, koja će biti znatno bolja jer će se kroz zdravstveni turizam moći produžiti sezona i uz sunce i more ponuditi i druge sadržaje koji nisu dovoljno iskorišteni - otok Rab mora postati sinonim za zdravstveni turizam projekt je potrebno hitno pokrenuti te tražiti i od države da pomogne i nešto poduzme. Poželjno bi bilo vratiti zgradu Gradu Rabu kako bi se našao strateški partner/i (investitor/i) ili sa vlasnikom dogovoriti optimalne oblike osmišljavanja ponude medicinskih i drugih sadržaja za turizam i lokalno stanovništvo uz uređenje objekata treba adekvatno urediti i okoliš (parkinga i sam pristup škveru, s ciljem da se sačuva prvotan izgled i namjena, ali da funkcija Thalassotherapie bude prepoznatljiva u odnosu na sadržaje koje danas nudi Opatija, Crikvenica ili Mali Lošinj sadržaji koje bi trebalo nuditi u okviru Thalassotherapie na Rabu je liječenje raznih srčanih i plućnih bolesti, posebno problema s astmom, ali i raznih alergijskih bolesti, ali se mogu ponuditi i različiti oblici alternativne/ komplementarne medicine, kao i drugih oblika ponude zdravstvenog turizma izravno ili neizravno je nužno kroz oživljavanje projekta Thalassotherapia uvoditi danas poznate alternativne/komplementarne metode liječenja (npr. zdrava prehrana i masaže, reiki, yoga, hidroterapija, poticanje promjene načina života i drugo) naglasak u djelovanju Thalassotherapie mora biti temeljen na modernim tehnologijama i stručnom radu, a poticati treba i organiziranje programa zdrave prehrane i promjene stila života, sve kako bi se moglo produžiti turističku sezonu Thalassotherapii na Rabu bi mogla postati centar svih oblika zdravstvenoturističke ponude, specijalizirati se za pružanje visoko-kvalitetnih medicinskih sadržaja, dok bi neke dijelove te ponude trebalo dislocirati a sve uključene u zdravstveni turizam kroz Thallassotherapiu treba umrežavati, pa bi ona na Rabu postala svojevrsno središte ( prijemni dio) prepoznatljive zdravstveno-turističke ponude ako Thalassotherapia postane centar za zdravstveni turizam, tada treba ustrojiti i Centar za sportski turizam, te ove sadržaje uz kulturu, edukaciju i drugo zajedno ponuditi i promovirati razvoj projekta Thalassotherapia treba popratne sadržaje, koji svi trebaju biti u skladu sa prirodom i uz visok stupanj očuvanja i zaštite okoliša, treba biti energetski održiva gradnja (alternativni izvori energije, pasivna kuća i sl.), jer samo zdrav okoliš može uspješno doprinositi zdravlju ljudi što je i preduvjet održivosti zdravstvenog turizma na otoku Rabu 136

138 sadržaje Thalassotherapie svakako treba nadograditi odgovarajućom ponudom hotela i drugih sudionika turističke ponude (npr. hoteli kroz specijaliziranu prehranu, programe vježbanja, druge sadržaje...) u što spada diferenciranje plaža (i njihovo stavljanje u funkciju zdravstvenog turizma), kategoriziranje i propisivanje pješačkih staza i korištenje drugih sadržaja u cilju unapređenja i zaštite zdravlja (npr. prirodni park Dundovo treba trajno i očuvati) pravilno postavljen koncept mogao bi znatno pridonijeti produljenju turističke sezone i obogaćenju ponude gostima otoka, jer se kroz ovaj projekt rab napokon vraća korijenima svoga turističkog razvoja, a uz to se uz zadovoljenje potreba turista, doprinosi i višoj kvaliteti života domicilnog stanovništva (otočana), pa je za pozdraviti svaki pomak u tom smjeru zdravstveni turizam ima šanse postati brend otoka Raba, naravno ako bi se uz postojeće resurse i iskustvo, angažirali poznati liječnici, koristila suvremena tehnologija i sl. projekt Thalassotherapia uz popratne sadržaje će svakako dovesti na otok Rab novi profil turista, viših zahtjeva i više platežne moći. No istovremeno se može primijetiti da dio ispitanika nije upoznat s projektom, a većina izražava žaljenje što potencijalna dobra propadaju i ne koriste se u svrhu zdravstvenog turizma, za koju su koncipirani, te koja se uspješno realizirala u pojedinim segmentima razvoja turizma na Rabu. Prisutan je i skepticizam, u smislu da se još jako dugo neće ništa napraviti, te da se radi samo i lijepim i pustim pričama, kao i mnogo puta do sada 98. No, da treba vjerovati u uspjeh ovog projekta pokazuje i činjenica da je ovo jedan od prioritetnih projekata Primorsko-goranske županije, koja zdravstveni turizam prihvatila kao temeljnu razvojnu šansu, a Thalassotherapia na Rabu je ušla kao strateški projekt i u Strategiju razvoja zdravstvene industrije PGŽ 99 i u temeljne projekte zdravstvenog turizma u ovoj županiji. 100 U strategiji se ovaj projekt opravdava činjenicom da turističku destinaciju Rab treba iz pretežito sezonske destinacije pretvoriti u turističku destinaciju sa cjelogodišnjim poslovanjem. U projektu se prihvaćaju ranija polazišta, po kojima bi trebalo izgraditi smještajni kapacitet za pacijente (80 kreveta), uz odgovarajuće poliklinike, ambulante, uvjete za rehabilitacijske sadržaje i sl.), a sve u koordinaciji sa potrebama Grada Raba i vlasnika objekta (KBC Zagreb). U konceptu ovog projekta se kao kriterij prepoznatljivosti u odnosu na ponudu ostalih thalassotherapia u regiji, naglasak stavlja na koncept well-being-a (dobrog osjećaja, zadovoljstva i ugode za svoje korisnike, uzimajući u obzir sve atribute jedinstvenosti i relevatnosti za krajnje korisnike), iako bi po mišljenju anketiranih u Gradu Rabu, ove sadržaje trebali nuditi ostali sudionici turističke ponude. 98 Preuzeto iz odgovora dobivenih u okviru anketnog upitnika za stanovništvo Grada Raba 99 Strategija (2013) Strategija razvoja zdravstvene industrije primorsko-goranske županije za razdoblje , Primorskogoranska županija i Razvojna agencija Porin, d.o.o., prihvaćena 7. veljače na županijskoj skupštini (KLASA: /13-01/1 UR.BROJ: 2170/ /4-13-9) str Katalog za investiture u PGŽ (2013) Investirajte u Hrvatsku - Vaša strateška poveznica za jugoistočnu Europu, Regionalna razvojna agencija Porin,d.o.o., Rijeka ( str

139 Naime, ispitanici su mišljenja da bi se u zdravstveno-turističku ponudu trebali uključiti hoteli, drugi smještajni kapaciteti i ostali sudionici turističke ponude na razini turističke destinacije, kako bi cijela turistička destinacija osiguravala well-being, odn. dobar osjećaj kroz mrežu usluga koje bi na određeni način bile koordinirane kroz profesionalne usluge Thalassotherapie na Rabu. Samo povezivanjem prirodnih i kulturnih resursa, vrhunske usluge u turizmu i zdravstvu, te zdravog okruženja, moguće je ponuditi usluge suvremenog zdravstvenog turizma, kao ravnoteže zdravlja, ugode i zadovoljstva u fizičkom, psihičkom i duhovnom smislu. Ovako koncipirani sadržaji ponude, mogu privući korisnike više platežne moći iz redova radno aktivnog stanovništva, koje su na menadžerskim pozicijama i stalno izložene stresu, a kojima se na Rabu može ponuditi mogućnost vraćanja u ravnotežu. U svrhu unapređenja zdravstveno-turističke ponude svakako treba uključiti i mogućnosti korištenja poljoprivrednog zemljišta, na način da se na svim razinama nudi zdrava prehrana, praćena edukativnim programima iz nutricionizma, provođenja zdravih dijeta, promjena stila života i sl., kao spoja fizičkog oporavka i postizanja preobrazbe u načinu razmišljanja. Opravdanost projekta Thalassotherapie podržava i tradicija organiziranog bavljenja turizmom, koji je u svojim počecima imao sadržaj zdravstveno-turističke ponude, uz naglasak da je još uvijek očuvanja prirodna atrakcijska osnovica. To otvara mogućnost da se blagodati mediteranske klime (veliki broj sunčanih dana), aerosoli, ljepota krajolika i geomorfološka raznolikost (Geopark), biljni pokrov (šuma Kalifront, rezervat Dundovo; park šuma Komrčar), pješačke i biciklističke staze (edukativna Premužićeva staza; 144 km pješačkih i 160 km biciklističkih staza) sada prepoznatljivi ambijent zelenog otoka' ili 'otoka ljubavi u budućnosti prepozna i pod sloganom otoka zdravlja. U tu svrhu je potrebna Thalassotherapia kao jezgra u kojoj će se zdravstveno-turistički sadržaji istraživati, razvijati i pružati zajedno sa ostalim sudionicima turističke ponude, koja će biti prihvatljiva suvremenoj populaciji, a koja može osigurati prepoznatljivost, konkurentnost i prosperitet ove turističke destinacije. Istraživanjem treba doći do optimalnog spoja u ponudi programa klasične medicine 101, komplementarnih oblika liječenja (npr. TKM - tradicionalna kineska medicina, homeopatija, tibetantska medicina, antropozofska medicina ) i drugih raznih oblika ponude, na način da gost usmjerava na pregled i dijagnozu u Thalassotherapii, s ciljem da se odrednice propisane terapije realiziraju kombinirano sa drugim segmentima turističke ponude na razini turističke destinacije Rab (hoteli, wellness i SPA centri, prirodno okruženje i sl.). Radi se prvenstveno o preventivnim programima povezanim sa promjenom načina života (u skladu s prirodom i primjeni prirodnih ljekovitih činitelja i metoda) a u cilju sprječavanja oboljenje, promatrajući čovjeka kroz jedinstvo tijela, duha i uma. Uspješnost realizacije ovog koncepta je i u uspostavljanju uske suradnje na Rabu između Thalassotherapie i Psihijatrijske bolnice, gdje se posebno mogu valorizirati metode rada s ovisnicima i postignuća gerijatrijskog odjela. 101 U okviru ankete su predloženi suvremeni pristupi liječenju oboljelih od astme, srčanih, plućnih i alergijskih oboljenja, kroz intervjue su spominjane bolesti respiratornog i lokomotornog sustava, dermatološki problemi (psorijaze) i ženske bolesti, te potreba razvoja programa estetske kirurgije kao i dentalne medicine. 138

140 3.7. UKLJUČIVANJE PSIHIJATRIJSKE BOLNICE U ZDRAVSTVENI TURIZAM RABA U turističkoj destinaciji Rab uspješno djeluje Psihijatrijska bolnica, koju bi trebalo umrežiti u sustav zdravstveno-turističke ponude, na način da osigura pretpostavke dio svoje ponude uspješno tržišno valorizira. U tu svrhu će se u nastavku prezentirati stavovi pojedinih ciljnih skupina u turističkoj destinaciji Rab o tome, može li se (po njihovu mišljenju) i kako psihijatrijska bolnica aktivno uključiti u zdravstveno-turističku ponudu Grada Raba. A. ZDRAVSTVENI DJELATNICI (menadžment i specijalisti u zdravstvu), neovisno jesu li zaposleni u samoj bolnici ili su svojim djelovanjem (izravno ili neziravno) vezani uz djelovanje, program i rezultate rada ove bolnice, mišljenja su da bi uključivanje psihijatrijske bolnice u zdravstveno-turističku ponudu: otvorilo mogučnost da psihijatrijska bolnica postane važan čimbenik razvoju zdravstvenog turizma na Rabu, kroz proširenje i prilagođavanje sadašnjih usluga i na nove potrebe, što bi u ukupnosti dovelo do novog zapošljavanja i do boljeg korištenja ukupno raspoloživog kapaciteta svih segmenata ponude dalo poticaj razvoju zdravstvenog turizma na otoku jer ima veliki potencijal te stručan kadar (koji se stalno usavršava) a to bi znanje mogli uspješno i tržišno valorizirati, što bi pozitivno utjecalo i na cijelu zajednicu (stanovnike otoka Raba) a trebalo bi to uključiti u pri kreiranju vizije razvoja turizma na ovom otoku značilo podizanje sadašnjih usluga bolnice na jedan viši nivo ali i otvoriti mogućnost da se usluge osim u bolnici pružaju i na drugim lokacijama, ovisno o sadržajima i koncepciji zdravstveno-turističke ponude u cijeloj turističkoj destinaciji usmjerilo orijentaciju na one potrebe turista, koji žele osigurati ravnotežu uma i duha (prevencija i rehabilitacija), u segmentu u kojem psihijatrijska bolnica raspolaže stručnim, sposobnim i razvjno orijentirnaim kadrovima proširilo asortiman ukupne zdravstveno-turističke ponude kroz prilagodbu programa potrebama turista, a kroz nova radna mjeste bi se zadržalo zdravstveno osoblje na Rabu, te otvorila mogućnost za podizanje ukupne kvalitete prevencije i liječenja u cijeloj turističkoj destinaciji Rab podigla razina iskoristivosti svih raspoloživih potencijala, objedinjeno korz dobro osmišljene programe usmjerene na usvajanje zdravih životnih navika turista (različitih dobi i potreba), čime bi se psihijatrijska bolnica uključila u samu suštinu programa zdravstvenog turizma disperzirala stečena znanja i na druge lokacije, na način da stručnjaci ove bolnice pomognu u osmišljavanju i provođenju edukativnih radionica (npr. radne terapije) ali i u podizanju kvalificiranosti stručnjaka (certifikati, kvalifikacije i sl.), što se prepoznaje kao svojevrsni oblik specifične edukacije (za zdravstveni turizam) 139

141 Nameće se općeniti zaključak da je većina anketiranih zdravstvenih djelatnika prepoznala mogućnosti za uspješnu tržišnu valorizaciju usluga koje već danas pruža psihijatrijska bolnica, ali su prepoznati i potencijali, koje je moguće uspješno staviti u funkciju razvoja zdravstvenog turizma. No, potrbno je razmotriti i drugačije stavove. Dio ispitanika smatra da je do sada ova ustanova dovoljno napravila za stanovnike otoka Raba, te da ništa ne treba mijenjati, već joj omogućiti da u postojećem obliku i dalje djeluje, što znači da nisu suglasni da se ista uključi u sustav zdravstveno-turističke ponude otoka Raba. Neki su u tom pogledu samo skeptični ( sanjaj me nježno ), a neki smatraju da je preduvijet uključivanja samo ako prethodno dođe do rekonstrukcije kadrovske politike. Dio ispitanika podržava ovu mogućnost (da se kapaciteti, oprema i kadrovi stave u funkciju zdravstvenog turizma), no pri tome upozoravaju na opasnost da u uvjetima potpunog okretanja tržištu, ne dođe do bitnog pogoršanja uvjeai rada i razina zaštite zaposlenika, što se (upozoravaju) ne bi smjelo i dogoditi. B. GRADSKA UPRAVA I TZ GRADA RABA odn. menadžment i zaposlenici su sa svog aspekta sagledali problematiku uključivanja psihijatrijske bolnice u zdravstveno-turističku ponudu, što je rezultiralo podvojenim mišljenjima. U prilog ovog pristupa se mogu izdvojiti slijedeći stavovi i mišljenja: psihijatrijska bolnica Rab se poput ostalih segmenata, mora uključiti u razvoj zdravstvenog turizma, jer pored specifičnih zdravstvenih usluga ona raspolaže i drugim mogućnostima (imaju organizirane službe), koje se mogu vrlo brzo prilagoditi potrebama zdravstvenog turizma bolnica već danas ima prostornih i kadrovskih resursa za kompletiranje ponude, jedan dio bolnice bi se mogao prenamijeniti ili nešto nadograditi za potrebe razvoja zdravstvenog turizma pružanjem određenih vidova zdravstvenih usluga turistima bi se omogućilo da se bolnica dodatno komercijalizira, što znači da bi tako ostvareni dodatni prihodi olakšali tekuće poslovanje, što bi vjerujem prihvatila i županija, kojoj bi kao vlasniku bilo lakše financijski pratiti poslovanje psihijatrijska bolnica rab u svakom slučaju bi trebala biti uključena u zdravstveni turizam, no to ovisi o planovima vlasnika odn. ustanove, uz naznaku da je ona već danas djelomično uključena u neke oblike ponude (liječenje alkoholičara), pa nema razloga da se otvori prostor i za druge odgovarajuće programe to ima smisla samo ako će to pokrenuti dodatnu edukaciju osoblja (npr. u poznavanju stranih jezika), ako će se obnoviti preostale zgrade, koje će se kao izdvojena cjelina staviti u funkciju a kako bi ih na adekvatan način mogli koristiti i strani posjetitelji ove destinacije. Istovremeno ispitanici naglašavaju da bi odluke ovakve vrste, a koje su vezane za upravljanje projektima koji se odnose na promjene u poslovanju psihijatrijske bolnice treba prepustiti vlasnicima bolnice (PGŽ) odn. njenom menadžmentu, koji se već dokazao da radi dobar posao, pa je prijedlog da tako i ostane. Pored je prisutno i upozorenje da su postojeći 140

142 kapaciteti ograničeni, a primarna je funkcija bolnice da liječi ljude, koji zbog prirode bolesti žele biti anonimni a ne postati izložbeni primjerak za turiste. Slijedom ovakvog pristupa, naglašava se da je funkcija zdravstvenog turizma i liječenja psihijatrijskih bolesnika u istom prostoru nespojiva. C. MENADZMENT HOTELSKE, ZDRAVSTVENO-TURISTIČKE I OSTALIH OBLIKA PONUDE GRADA RABA pretežito podržava uključivanje psihijatrijske bolnice u zdravstvenoturističku ponudu, a naglasak se stavlja na one potencijale koje tek treba iskoristiti, a koje su kod ovog segmenta ispitanika prepoznati kroz slijedeće sekvence: psihijatrijska bolnica na Rabu bi se sa svojim kadrovima i razvojnim mogućnostima bez problema mogla sa određenim sadržajima uključiti u ponudu zdravstvenog turizma, naime ova je bolnica kroz realizaciju niza projekata dokazala da ima prave ljude na pravim mjestima i da su je oni sposobni dovesti korak dalje i približiti je suvremenim potrebama i u segmentu komercijalnog korištenja u turističkom okruženju podržava se ovaj projekt ali uz uvjet da se izdvoji sadašnja namjena, možda na atraktivniju lokaciju, kojih ima dovoljno na Rabu, čime bi se otvorio prostor da na liječenje pristižu stranci, što je šansa za cjelogodišnji turizam uključivanje psihijatrijske bolnice bi svakako pridonijelo razvoju zdravstvenog turizma, za što se predlaže rekonstrukcija starih zgrada a kako bi se osigurao dodatni prostor gdje se može ponuditi turistima razne terapije odvikavanja, s naglaskom da se prostor za bolesnike odvoji od prostora za goste, jer svakoj ciljnoj skupini treba osigurati odvojeni prostor radi osjećaja sigurnosti i privatnosti psihijatrijska bolnica ima već svu potrebnu infrastrukturu koju je potrebno samo staviti ju funkciju turizma, ali svakako sa dodatnim modifikacijama i drugačijim konceptom (npr. dodatna manja klinika na nekoj drugoj lokaciji na kojoj radi osoblje iz psihijatrijske bolnice Rab za potrebe turista) programi odvikavanja i rehabilitacije su danas u svijetu lukrativna i popularna mjesta, a usluge psihijatara sa antistres programima veoma tražene, što nedvojbeno svrstava psihijatrijsku bolnicu u značajnog činitelja u strukturi suvremene zdravstveno-turističke ponude svakako je moguće (ali i nužno) osmisliti način povezivanja psihijatrijske bolnice sa turizmom, čime se svakako daje poticaj razvoju zdravstvenog turizma na prepoznatljivim osnovama potencijala ima u pogledu razvoja programa za podizanje psiho-fizičkog stanja kroz npr. intelektualne, emocionalne, socijalne ili duhovne programe (bogatstvo duhovnog života čini osnovu zadovoljstva...), ali i programa kroz koje će se rješavati problemi današnjeg načina života (ubrzani ritam, stres, način prehrane..) to je odlična ideja, jer psihijatrijska bolnica već sad ima odličnu reputaciju i dobre veze sa sličnim ustanovama u okruženju, a atraktivni programi bi na najbolji način mogli pomoći hotelijerima s popunjavanjem kapaciteta izvan glavne sezone 141

143 Općenito se prepoznaje potencijal psihijatrijske bolnice za uključivanje u zdravstvenoturističku ponudu, a temeljeno na uspjesima koje ova bolnica postiže zadnjih godina kroz kreativne programe i kvalitetu, usprkos visoko podignutoj ljestvici očekivanja. No, i u ovoj ciljnoj skupini ima manji broj onih koji misle da bi psihijatrijsku bolnicu trebalo i dalje tretirati kao segment zdravstvene ponude, a da bi usluge zdravstvenog turizma trebalo povezati isključivo sa Thallassotherapiom. Izražen je i određeni skepticizam u odnosu na poremećene turiste, kao potencijalne goste koje bi ova ponuda privukla na Rab, pa se u tom kontekstu preporuča da psihijatrijska bolnica nastavi djelovati samostalno, bez uključivanja u zdravstveno-turističku ponudu, ili da se pacijenti strogo odvoje po jasnim kriterijima. D. STANOVNIŠTVO U DESTINACIJI je uglavnom rezervirano u odnosu na prijedloge uključivanja psihijatrijske bolnice u projekte zdravstveno-turističke ponude, prvenstveno iz bojazni da ova bolnica ne bi izgubila svoju prvotnu namjenu i značajnu ulogu koju danas ima u zdravstvenim uslugama na otoku Rabu i šire. No, ima i onih koji su prepoznali neiskorištene potencijale i podržavaju potencijalne promjene. U tom kontekstu su prisutni slijedeći stavovi: mislim da ovo pitanje uopće nije na mjestu, ponekad kažu da ne postoje glupa pitanja, ali ovo zaista jest - kako bi bilo moguće psihijatrijsku bolnicu staviti u funkciju zdravstvenog turizma?! to je promašaj - bolnica je vrlo uspješna, nametanje nečega nekome samo u ime turizma je suludo psihijatrijska bolnica Rab treba zadržati osnovnu namjenu - društvena namjena sekundarne zdravstvene zaštite možda, to je stvar politike bolnice i županije ali psihijatrijska bolnica treba ostati ono što jest bolnica već i danas ima dosta dobrih stvari koje pomažu i nama (stanovništvu), može se staviti u funkciju zdravstvenog turizma ali se pri tome ne smijemo zaboraviti i naše Rabljane postoje područja u zdravstvu odnosno grane medicine koja jednostavno nisu poveziva s turizmom (jedno liječenje ovisnosti slavnih i bogatih) u ovom današnjem obliku i poslovanju bolnice, nikako ne, no mogao bi se napraviti projekt neovisno o postojećoj ponudi bolnice, kako bi se na postojećim resursima brže i lakše pokrenuo zdravstveni turizam ionako psihoterapijska bolnica ne služi svojoj svrsi, budući da se pacijentima pristupa apsolutno krivim metodama liječenja, pa se na taj način njihovo stanje bolesti samo produbljuje i pogoršava nije loša ideja..., ali bi prvenstveno treba ostati za potrebe građana na otoku na neki način ona već ima udjela u pružanju nekih usluga građanima pa tako i turistima prenamjena ovog objekta je nužna! 142

144 Usprkos prisutnom oprezu ali i izrazito negativnim stavovima kod većine ispitanog stanovništva, nailazi se i na drugačija mišljenja. Tako ima onih koji jesu za umjeren pristup samo u segmentu u kojem bi bolnica bila u mogućnosti ispunjavati nove zahtjeve. No, neki prepoznaju to i kao šire mogućnosti usmjerene na poticanje odaziva nove kategorije turista, uz naznaku da su za to potrebna značajna ulaganja, koje bi se u konačnici ipak isplatila. Dio ispitanika nema o tome svoje mišljenje, neki smatra da je to pun pogodak i pozdravljaju ideju (ideja je dobra, izvrsna, pozdravljamo) ili navedeno kategoriziraju kao dobar prijedlog. Pri tom ističu kako bi to omogućilo bolnici dodatno zapošljavanje i proširivanje djelatnosti, ali i potrebu za ulaganjem u dobru promociju nove djelatnosti. Rijetki to ističu kao izrazito pozitivnu ili odličnu ideju i kao pun pogodak za razvoj i napredak našeg otoka, ali upozoravaju da treba uvažiti ambicije vlasnika, koji vjerojatno uz osnovnu djelatnost želi razvijati (u jednom manjem opsegu) i zdravstveni turizam OSTALA POLAZIŠTA RAZVOJA ZDRAVSTVENOG TURIZMA NA RABU Uz navedena dva prepoznatljiva projekta, koji bi se svakako trebali staviti u funkciju zdravstvenog turizma, u nastavku se željelo istražiti, koji bi to još projekti, programi, poticaji i druge pogodnosti mogli biti interesantni za tržišnu valorizaciju zdravstvenog turizma na Rabu. U tom kontekstu je svim ciljnim skupinama postavljeno pitanje Koji su po Vašem mišljenju ostali mogući projekti, koji bi značajno doprinijeli razvoju zdravstvenog turizma na otoku Rabu?, a pojedinim ciljnim skupinama su postavljana i dodatna pitanja, kako bi se ova problematika mogla sagledati sa različitih stajališta. Stoga će se u nastavku prezentirati stavovi i prijedlozi svake ciljne skupine: A. GRADSKA UPRAVA I TZ GRADA RABA je prepoznala određene mogućnosti, a temeljene na raspoloživoj resursnoj osnovici, povijesnom nasljeđu i dostignutom stupnju razvoja turizma na otoku Rabu, pa se mogu izdvojiti slijedeći sadržaji, stavovi i prijedlozi: uvođenje medicinskih i alternativnih tretmana, dijagnostičkih i preventivnih pregleda, wellness i SPA ponude (bazeni i drugi sadržaji), uvođenje aromaterapije u ponudu, te izgraditi medicinski turizam uz podršku modernih tehnologija programe treba uskladiti sa klimatološko - prirodnim resursima na otoku i njihovim utjecajem na zdravlje ljudi (klimu i ostale prirodne činitelje treba staviti u službu zdravstvenog turizma) izgradnja dodatnih i uređenje postojećih šetnica, pješačkih staza i putova u šumama i po kamenjaru, uređenje (proširenje) plaža, izgradnja novih biciklističkih staza, ali sve uz brigu za očuvanje prirode i okoliša (sprečavanje turističke devastacije prostora) izgradnja olimpijskoga bazena pored Thallassotherapie, te osigurati uključivanje privatnog smještaja u okolici škvera u cjelogodišnju zdravstveno-turističku ponudu 143

145 izgradnja wellness centra (većeg bazena sa svim pratećim sadržajima) kvalitetnije osmišljavanje wellness i SPA ponude u turizmu u sklopu hotelskog smještaja, koji će biti privlačni potencijalnim turistima (pacijentima) u pred- i posezoni, ali i ponudu u hotelima učiniti kompatibilnom sa zdravstvenim uslugama koje bi se nudile i izvan hotela (ponuditi treba širi asortiman fizioterapeutskih usluga, masaža, fitnessa, sauna na bazi soli i ostale srodne usluge) na razini destinacije, a sve kako bi se produžila turistička sezona osmisliti nove projekte, koji bi ukomponirali morske i šumske blagodati sa modernim sadržajima (SPA, wellness i ostalo) otvaranje specijalističkih ordinacija i stvaranje drugih uvjeta za medicinski turizam (estetska kirurgija, liječenje kroničnih respiratornih bolesti, liječenje neplodnosti, liječenje kožnih bolesti, liječenje ovisnosti i sl.) razvoj infrastrukture za sportske sadržaje, te osobito za njihovo korištenje u pred- i posezoni - s naglaskom na sportski turizam (terapijski) osmisliti projekte vezane za sport i to od teretana, moto-kros staza do novog sportskog igrališta (dislocirano od sadašnjeg) programe prilagoditi različitim ciljanim skupinama npr. izvan glavne sezone treba se orijentirati na mobilne penzionere iz Europe (koja i subvencionira takva putovanja) uzgoj autohtonog ljekovitog bilja te ekološke poljoprivrede i stočarstva (eko proizvodnja voća i povrća, mesa i ostalih potrepština) izrada ljekovitih artikala (proizvoda) od otočke resursne osnovice radno vrijeme ljekarne bi u turističkoj sezoni trebalo biti od 0-24h nužni su dodatni timovi hitne pomoći (uvijek bi barem jedan tim trebao biti dežuran u stacionaru, a ne da turisti dođu na zaključana vrata) Ovoj je ciljnoj skupini postavljeno i dodatno pitanje koje glasi: Postoje li definirani projekti /programi razvoja zdravstvenog turizma. i ako je dogovor DA, koji su to projekti?. Na postavljeno pitanje dobiveni su slijedeći odgovori (slika ): Slika 56: Postojeći projekti / programi od značaja za razvoj zdravstvenog turizma na Rabu 144

146 Od projekata koji su načelo usklađeni sa prostornim/urbanističkim planovima te regionalnim / nacionalnim strategijama se izdvaja projekt Thalassotherapie, te neki sportsko-rekreacijski centri, koji bi se mogli pripremiti za financiranje iz EU fondova. Postoje i naznake nekih drugih mogućih projekata (u tekstualnom dijelu prostornog plana), no njihova je elaboracija više skup želja, no što ima obrise stvarnog programa. Stoga se od strane ispitanika preporuča svestrano sagledavanje potreba i mogućnosti, sa kojima treba uskladiti prostornourbanističke ali i lokalne razvojne planove. Kako bi se ocijenile realne mogućnosti za ostvarenje svega što je prethodno navedeno, ovoj ciljnoj skupini je postavljeno i dodatno pitanje koje glasi: Koje poticajne mjere bi po Vašem mišljenju mogle doprinijeti unapređenju zdravstveno-turističke ponude Raba?, a prijedlozi do kojih se došlo su slijedeći: poticajne mjere su dijelom već definirane i nude se od strane Ministarstva turizma i kroz EU projekte, a lokalna samouprava može i treba navedene mjere dodatno poduprijeti vlastitim sredstvima i mjerama, sve u okviru raspoloživih resursa i gospodarske opredijeljenosti u okviru načela održivog razvoja svakako treba koristiti sredstva iz EU fondova utjecati na promjenu zakonske regulative, koja treba postati poticanja za financijska ulaganja u zdravstveni turizam (u tehniku i kadrove) motivirati sve zainteresirane za stjecanje novih znanja (stručne edukacije) kroz poticanje doškolovanja postojećih kadrova u turizmu i u zdravstvu država bi trebala uvoditi poticajne mjere (nešto poput projekata 1000 bazena ili kreditiranje investitora putem HABOR-a), odnosno stvarati preduvjete za pripremu projekta za privatne investitore uz propisivanje striktnih uvjeta pod kojima se oni mogu realizirati na svim razinama osigurati fondove za sufinanciranja programa koji bi poticali one projekte i programe, vezane za zdravstveni turizam, a tu bi prvenstveno spadala izgradnja specijaliziranih poliklinika i klinika, bazena, sauni i drugih tržno orijentiranih sadržaja na lokalnoj razini se poticajne mjere mogu koncipirati tako da se investitora oslobodi poreznih davanja (gradskih poreza) barem za 5 godina za svako novo ulaganje u razvoj zdravstvenog turizma, što uključuje i eko proizvodnju, a može se pružiti pomoć i u okrupnjavanju posjeda, u nabavi eko-sjemena i sl. jednostavno treba krenuti u projekte i tražiti novac sa bilo koje strane (EU, država, županija, turistička zajednica i drugi) predvidjeti i planirati pogodne mikro - lokalitete za otvaranje specijalističkih ambulanti a potencijalne ulagače osloboditi komunalnih doprinosa i naknade (barem 10 godina), za organizirane grupe od do ukinuti ili prepoloviti boravišnu pristojbu i uvesti povlaštene cijene trajekata, a preporuča se i subvencionirati prijevoz autobusima 145

147 više liječnika specijalista bi trebalo biti na otoku Rabu, jer i domicilno stanovništvo danas rezultate nalaza čeka mjesecima, a kad nalazi stignu nema ih tko pročitati niti postaviti dijagnozu motivirati poduzetnički duh otočana, što treba rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta i osigurati produžetak turističke sezone izmjenama prostornog plana pogodovati sadržajima za zdravstveni turizam, ali uz uvjet da se ne devastira okoliš za uspjeh bilo kojeg projekta nužno je uključivanje stručnjaka i lokalne zajednice, što mora biti popraćeno smanjenjem naknada za one potencijalne investitore, koji će slijediti prostorne planove i dokazati ozbiljnost u kreiranju sadržaja kojima će se osigurati konkurentna turistička ponuda Sadržaji suvremene zdravstveno-turističke ponude su prepoznati kao razvojna šansa, što znači da treba studiozno pristupiti osmišljavanju i realizaciji kreativnih projekata, koji će na adekvatan način osigurati za tržišnu valorizaciju sve one suvremene sadržaje wellness i SPA usluga koje suvremeni gost traži, ali i upotpunjene uslugama medicinskog turizma, koje Rab nedvojbeno može i treba ponuditi. Poticajne mjere nisu još uvijek jasno definirane, što znači da bi trebalo aktivnije djelovati na svim razinama, da bi se ovakvi projekti poticali, a posebne napore treba uložiti na povlačenje sredstava iz EU fondova. Pri tome treba poseban naglasak staviti na očuvanje prirode, kako bi se na najbolji način tržištu ponudile i blagodati ugodne klime, kvaliteta mora, prekrasne plaže, zaštićeni krajolik (posebno šume), a sve ukomponirano u moderne sadržaje uz uvažavanje tradicije, radi ekonomskog prosperiteta i dobrobiti domicilnog stanovništva. B. MENADZMENT HOTELSKE, ZDRAVSTVENO-TURISTIČKE I OSTALIH OBLIKA PONUDE GRADA RABA je na postavljeno pitanje. Koji su po Vašem mišljenju mogući projekti, koji bi značajno doprinijeli razvoju zdravstvenog turizma na otoku Rabu? uglavnom dalo one odgovore, kroz koje se može ocijeniti potreba turističkog tržišta ali i realno sagledati mogućnosti turističke destinacije Rab, uvažavajući pri tom potencijalne kupce i dostignutu razinu ponude konkurencije, kako slijedi: unapređivanje postojeće ponude i otvaranje svih novih mogućnosti, što uz odgovarajuću promidžbu (oglašavanje) može polučiti značajan uspjeh (slijediti primjer turističke destinacije Lošinj, koja je sa vitality brendom napravila čudo) slijediti moderne trendove zdravstvene skrbi sličnih turističkih destinacija u svijetu te je potrebno investirati u kadrove, opremu, potrebnu logistiku, a posebno treba dovesti više specijalista na Rab uz specijalizirane kadrove, nužno je uključivanje lokalnog stanovništva i turista u različite oblike edukacije, kao pretpostavke uspješnog razvoja zdravstvenog turizma nužna je i edukacija zdravstvenog osoblja (poglavito strani jezici), otvaranje specijalističkih ambulanata, promocija dentalne medicine (slijediti pozitivan 146

148 primjer Istre) te promocija i prodaja paket aranžmana, kroz koje bi objedinjavala kvalitetna turistička i zdravstvena usluga uspjeh je u malim stvarima, što znači da je potrebno uređenje tematskih šetnica, izgradnja sportskih terena, izgradnja većeg zatvorenog bazena, razviti bolju wellness ponudu, ponuditi vise medicinskih usluga (npr. razviti dentalni turizam), iskoristiti prirodne resurse (prodati čisti zrak, borovu šumu, morsku vodu, ljekovito blato ) izgraditi uspinjaču na Kamenjak, a svakako treba osposobiti i stalno usavršavati ljude u svrhu aktiviranja i unapređenja zdravstvenog turizma, što je sada zanemareno projekt izrade programa za pretile osobe (programi za vježbe i popratne sadržaje, tečajevi kako se zdravo hraniti, tečajevi kuhanja da se osobe nauče kako zdravo kuhati u cilju održavanja normalne tjelesne težine...) ponuditi programe sadržaje za aktivan turizam osoba s invaliditetom (da bi i osobe s invaliditetom aktivno doživjele destinaciju) izgradnjom suvremenog velikog wellness centra (sa morskom vodom, svim oblicima SPA ponude, uređenim sportsko-rekreacijskih sadržaja i drugo ), koji će biti prilagođen i potrebama turista, sportskih grupa, ali i otvoren za sve mještane izgradnja parka s ljekovitim biljem (tako da se i svi postojeći sadržaji stave u funkciju) realizacijom projekta Thallassotherapia (uređenje potrebnih klinika po modernim standardima), biti će moguće na medicinskim temeljima valorizirati sve već spomenute prirodne resurse, a u kombinaciji s programima za "aktivan odmor" (tjelesna aktivnost namijenjena odraslima i starijim osobama bi uz programe zdrave- eko- prehrane, trebala bi biti okosnica budućih tržišno isplativih projekata razvoja zdravstvenog turizma na Rabu), moguća je i sportska rehabilitacija, te prepoznatljivi programi za djecu i umirovljenike osigurati tijekom cijele godine aktivnu suradnju svih oblika zdravstvene ponude i sadržaja koje nudi Imperial d.d. Rab na svim projektima koje je moguće sadržajno, organizacijski, kadrovski i financijski tržištu ponuditi Posebno se ističe potreba zaštite okoliša u planiranju i realizaciji sadržaja zdravstvenog turizma, uvažavajući pozitivne primjere iz užeg okruženja ali i svijeta, s naglaskom na lokalne specifičnosti, a sve kako bi se zdravstveno-turistička ponuda mogla profilirati i tako postala prepoznatljivom (brend) i konkurentnom. U tu svrhu se naglašava potreba zapošljavanja specijalista u svim segmentima, ali i uvođenja cjeloživotnog obrazovanja svih profila kadrova, u cilju stjecanja interdisciplinarnih znanja (turistički kadrovi o zdravstvu, a zdravstveni kadrovi o turizmu), a kao temeljne pretpostavke razvoja. Za potpun uspjeh je nužno sustavno uključivanje lokalnog stanovništva, ali i turista, koji sve više preferiraju kreativne sadržaje i aktivne oblike odmora. 147

149 Da bi se mogla ocijeniti dostignuta razina wellness i SPA ponude u turističkoj destinaciji Rab, tijekom kolovoza godine se pristupilo njenoj ocjeni, a na način da su intervjuirane odgovorne osobe (direktori hotela i voditelji wellness / SPA centara) u hotelima ABIANA, Carolina, Eva, Imperial i Padova. Pored odgovornih u hotelima, istraživanje je provedeno i u svim oblicima pružanja wellness/spa usluga izvan hotela. Naime, na Rabu djeluje 27 obrtnika 102, koji pružaju ovu vrstu usluga, od čega ih 18 pruža samo frizerske usluge, dok ostali imaju širi spektar ponude, pa su uključeni u sustav intervjua (Estetski studio Finesa, Barbara i Sanja, Salon za njegu tijela Natural Beauty, Kozmetički salon Petra, Obrt za kozmetičke usluge Harmony, te uslužni obrt Balance. Intervju se temeljio na unaprijed pripremljenom upitniku, koji je sadržavao 22 pitanja za ocjenu prostornih preduvjeta i mogućnosti, te 24 pitanja, temeljem kojih se željelo ocijeniti kakva je kvaliteta wellness/spa usluga u turističkoj destinaciji Rab. Tako će se najprije analizirati ponuda hotela, a zatim ponuda ostalih organiziranih oblika ove vrste ponude. Tablica 46: Prostorni preduvjeti i mogućnosti ponude wellness i SPA usluga u hotelima turističke destinacije Rab Prostorni preduvjeti i mogućnosti ponude usluga zdravstvenog turizma u hotelima turističke destinacije Rab Učestalost sadržaja u odnosu na broj hotela Otvoreni bazen sa slatkom vodom 4/6 Otvoreni bazen sa morskom vodom 0 Otvoreni bazen sa posebnim sadržajima (koji*) 0 Zatvoreni bazen sa slatkom vodom 2/6 Zatvoreni bazen sa morskom vodom 0 Zatvoreni bazen sa posebnim sadržajima (koji*) 0 Solarij 2/6 Parna saune 3/6 Suha saune 2/6 Ostale saune (koje*) (INFRACRV.PAD) 1/6 Jacuzzi 3/6 Prostori za kozmetičke usluge 3/6 Prostori za medicinske zahvate 0 Restorani i kafići posebne vitality ponude (što*) 0 Tenis - tereni 2/6 Golf - tereni 0 Ostali vanjski prostori opremljeni za sport i rekreaciju (koji*) MINI 2/6 GOLF Teretana / fitness sprave 2/6 Ostali unutrašnji prostori opremljeni za sport i rekreaciju (koji *) 0 Liječničke ordinacije 0 Stomatološke ordinacije 0 Prostori za ostale usluge zdravstvenog turizma (koje*) 0 * = traži se dodatno obrazloženje 102 Izvor: Udruga obrtnika na Rabu 148

150 Rezultati provedenih intervjua ukazuju da samo dio hotela raspolaže infrastrukturnim uvjetima, neophodnim za organiziranje wellness odn. SPA ponude. Tako se u 4 od 6 hotela Grada Raba osigurava kupanje u otvorenim bazenima a u samo 2 u zatvorenim bazenima sa slatkom vodom, dok se blagodati kupanja u bazenu u morskoj vodi uopće ne osiguravaju. 50% hotela ima u strukturi ponude parnu saunu i jacuzzi, te osiguran prostor u kojem se mogu pružati kozmetičke usluge. Samo dva hotela imaju u ponudi solarij, suhe saune, tenis terene, teretanu opremljenu fitness spravama, te vanjske prostore za sport i rekreaciju, a samo jedan hotel nudi mogućnost korištenja većeg broja sauna od ostalih. Strukturu wellness/spa usluga koje danas nude hoteli u Gradu Rabu, prikazuje tablica 47. Tablica 47: Struktura wellness / SPA usluga koje nude hoteli u turističkoj destinaciji Rab Struktura usluga zdravstvenog turizma u hotelima turističke destinacije Rab Učestalost sadržaja u odnosu na broj hotela Relaksirajuće masaže 4/6 Terapijske masaže 2/6 Istočnjačke masaže i tehnike (koje*) 3/6 Ostale masaže (koje*) HOTSTONE, AROMA 2/6 Kozmetički tretmani lica (koji*) 3/6 Kozmetički tretmani ruku 3/6 Kozmetički tretmani stopala 3/6 Tretmani uređivanja kose 1/6 Tretmani uređivanja noktiju 2/6 Antistress programi 2/6 Ostali kozmetički tretmani tijela (koji*) 0 Radionice zdrave prehrane / nutricionizam 0 Ponuda organske hrane / pića 0 Programi sniženja težine / dijete 0 Edukacijski programi zdravog života 0 Fitness / treninzi 0 Programi zdravog života 0 Medicinske terapije i usluge 0 - konzultacije estetskog kirurga 0 - medicinski mikro-dermatološki zahvati 0 - neabrazivne korekcije lica 0 - botox 0 - kemijski piling 0 - presađivanje / produžetak kose 0 - ostalo (što*) 0 - odvikavanje od ovisnosti (koje*) 0 Grupne terapije 0 Hidroterapija - individualni aqua fit programi 0 Grupne vježbe u vodi 0 Vježbe u prirodi - zelena energija 0 Radionice aromaterapije 0 Prodavaonice prirodne kozmetike 0 * = traži se dodatno obrazloženje 149

151 Ponuda zdravstveno-turističkih usluga u hotelima turističke destinacije Rab se može ocijeniti skromnom iz razloga što se uglavnom nude različite vrste masaža, te kozmetički tretmani lica, ruku, stopala i noktiju. Samo jedan hotel osigurava tretmane kose, a u dva se hotela nude antistres programi. Navedenu ponudu ima i većina estetskih centara, koji djeluju u okviru turističke destinacije ali izvan hotela, a koji uglavnom nude slične usluge, prvenstveno tretmane lica, ruku i stopala, te u prosjeku 3-6 vrsta masaža. Najbolje prostorne preduvjete i mogućnosti pružanja wellness i SPA usluga osigurava hotel Imperial, koji nudi 11 od 22 istraživanja elementa ponude (11/22) a slijede ga hoteli Padova (7/22) i Internacional (6/22) sa nešto skromnijim mogućnostima. Ponuda hotela Carolina (4/22) je više nego skromna, dok hoteli Eva i Arbiana ovom vrstom sadržaja ne raspolažu. Što se wellness/spa usluga tiče, ocijenjeno je da samo 4 hotela mogu ponuditi najviše 10 elementa od moguća 24, pri čemu ih najviše nudi hotel Padova (10), slijedi Imperial (8) i Internacional (6), a najmanje Carolina (2). Može se zaključiti da gost koji dolazi u turističku destinaciju Rab nema velike mogućnosti korištenja wellness i SPA usluga, što otvara široki prostor za nove investicije, ali i za višu razinu kreativnosti i inovativnosti u definiranju asortimana ponude u okviru turističkog proizvoda hotela i destinacije u cjelini. U tom kontekstu se željelo i ocijeniti, koliko po mišljenju upravo nositelja turističke ovakva ponuda može zadovoljiti potreba turista, ali i koliko je ista u funkciji domicilnog stanovništva u turističkoj destinaciji Rab. Na postavljeno pitanje: Da li je prema Vašem mišljenju postojeća ponuda wellness i SPA usluga na Rabu u skladu sa potrebama turista, odnosno potrebama građana te ako je odgovor NE, kratko obrazložite?. Odgovori dobiveni na postavljeno pitanje, prikazani su na slici 57: Slika 57: Usklađenost wellness i SPA ponude sa potrebama turista i građana na Rabu Sumiraju li se stavovi ispitanika (nositelji turističke i hotelske ponude) dolazi se do spoznaje da ni oni nisu zadovoljni razinom ponude wellness i SPA usluga, koja je svakako ispod realnih mogućnosti i potreba potražnje, pa samim time i ukazuju na potrebna unapređenja. Naime, realno ispitanici konstatiraju da wellness nije samo masaža, te da bi svakako ponudu wellness i SPA usluga trebalo obogatiti sukladno suvremenim trendovima, već prisutnim u okruženju a pogotovo u svijetu. Pored toga naglašavaju potrebu da se ovi oblici ponude više otvore potrebama domicilnog stanovništva, koje ih u sezoni ne stigne koristiti a u razdobljima izvan sezone se ponuda bitno smanjuje. Svjesni su i toga da informacije o 150

152 mogućnostima ovog oblika ponude nisu dovoljno prisutne, da su cijene formirane za turiste manje prihvatljive za građane, a radno vrijeme uslužnih centara nije uvijek prilagođeno potrebama. Uočen je i nedostatak kreativnosti u oblikovanju ponude, ali i potreba za uvođenjem edukativnih programa, kako bi se korisnici upoznali sa sadržajem i ulogom wellness i SPA ponude. Time bi se povećala zainteresiranost, veći stupanj korištenja i u razdobljima izvan glavne sezone (trebalo bi osigurati dostupnost tih sadržaja tijekom cijele godine). Prepoznat je i nedostatak zdravstvene komponente u pružanju ovih usluga, pa npr. predlažu da se uz fitness-ponudu osiguraju i usluge sportskog liječnika i kineziologa, a sve kako bi se vježbanje stavilo u funkciju unapređenja zdravstvenog stanja turista ili domicilnog stanovništva. Svjesni su da uložena sredstava u ponudu SPA i wellness usluga u hotelima i drugim objektima turističke ponude još uvijek nisu osigurala uvjete za očekivanju razinu usluga, na način kako ih traži svjetsko tržište, pa su potrebna dodatna ulaganja u uvjete, te veća kreativnost u osmišljavanje sadržaja, koji moraju biti raznovrsniji u odnosu na postojeću razinu ponude. U tom se kontekstu predlaže izgradnja modernog wellness centra sa svim relevantnim sadržajima i visokom kvalitetom ponude. Time bi se zadovoljile potrebe gostiju smještenih u privatnom sektoru (najveći postotak kapaciteta) ali i potrebe domicilnog stanovništva. Tako bi i onako nedostatna ponuda u okviru hotela, pretežito orijentirala na potrebe gostiju smještenih u tim objektima. Trebalo bi djelovati i šire kako bi se u ponudi napravilo malo reda, što znači da bi trebalo provesti kategorizaciju, ali i osigurati dodatne pogodnosti na razini destinacije (npr. po završetku sezone se zatvaraju WC-i..), jer kvalitetni sadržaji mogu privući, ali i zadržati goste, a domicilnom stanovništvu učiniti život sadržajnijim. Nastavno na rezultate ovog istraživanja, postavljano je dodatno pitanje koje glasi Koje vrste usluga zdravstvenog turizma bi prema Vašem mišljenju mogle značajno doprinijeti većem broju turista, produženju sezone i većem stupnju iskorištenja kapaciteta na Rabu, a dobiveni su slijedeći odgovori: povratak klimatskog lječilišta na novim osnovama (idealno za prevenciju i liječenje 30 milijuna stanovnika Europe koji boluju od astme, dišnih organa, plućnih bolesti, štitnjače, pripreme sportaša i sl. ) s naglaskom na destinaciju koja nudi blagu klimu i veliki broj sunčanih dana (Rab - sunčani otok) medicinski wellness - paket usluga koji uključuje pregled, fitness aktivnosti i zadovoljenje nutricionističkih potreba - zdrava prehrana, programi mršavljenja, liječenje pretilosti, uz naglasak na domaći uzgoj hrane, edukacijske programe promjene načina života, rekreacijske sadržaje i sl. a sve prilagođeno pojedincu uz stručno praćenje i praćenje promjene ukupnog stanja stvaranje rehabilitacijskog centra (rehabilitacija sportaša, programi za rekonvalescente nakon operacija, internistički problemi, kardio-vaskularne bolesti, 151

153 pulmologija, oporavak od plućnih oboljenja, post-operativna terapija, terapije blatom, terapije za bolesti kičme, fizikalna terapija..) liječenje (blažih) psihičkih oboljenja, provođenje antistress terapija, te terapija odvikavanja od ovisnosti (odvikavanje od pušenja, droge, alkohola, kocke.. ) ponuda posebnih programa (rekreacijski programi, programi u vodi za treću dob, programi u vodi za djecu, programi za invalide, terapeutsko jahanje ) estetska kirurgija, estetski zahvati, estetski tretmani (beauty centar, medicinski tretmani, usluge korektivne kirurgije, botoks i druge metode ) uz stomatološke usluge i usluge dentalne medicine sadržaji u ponudi zdravstvenog turizma su nezaobilazan činitelj produženja sezone, a treba ustrojiti i tržištu ponuditi sve one usluge koje je moguće i isplativo organizirati, vodeći računa o konkurentnim prednostima u odnosu na druge destinacije sport i rekreacija mogu biti snažan motivi dolaska izvan glavne sezone uz duže zadržavanje na otoku, što znači da treba osigurati sportske terene, koji će osigurati sportašima kvalitetne pripreme, a u ovu ponudu treba uključiti i brojne lokalne sportske klubove, čijom se suradnjom može podići broj noćenja i osigurati dobra reklama u svijetu Navedeni prijedlozi ispitanika su na tragu sadržaja koji se danas nude u svijetu. No, kako je Rab otočna destinacije, ispitanici naglašavaju i potrebu da otvaranje katamaranske i srodne prometne linije sa Italijom, jer bi se kroz bolju prometnu povezanost otvorile i druge mogućnosti za dolazak turista sa ovog tržišta, na koje je Rab tradicionalno orijentiran. U funkciju zdravstvenog turizma treba staviti i plaže, na način da se medicinski kontrolirano koriste blagodati mora, pijeska i sunca, ali i da se poveća sigurnost na plaćama, uvođenjem čuvara /spasioca, koji bi imali i temeljnu medicinsku naobrazbu za pružanje prve pomoći kod utapljanja, gušenja, pa čak i kod srčanog udara. Sve navedeno ukazuje na potrebu užeg povezivanja turističke ponude sa zdravstvenim uslugama, što nameće potrebu uže suradnje ovih djelatnosti, a kako bi se postigli sinergijski procesi i podigla razina usluga na razini turističke destinacije kao cjeline. U tu svrhu je menadžmentu koji kreira turističku ponudu na razini destinacije postavljeno i ciljano pitanje koje glasi Koje su Vaše mogućnosti / oblici suradnje sa zdravstvenim ustanovama i kako ih je moguće unaprijediti, a u cilju razvoja medicinskog turizma?, a dobiveni su slijedeći odgovori: moguće bi bilo poslovno povezati novu Thallassotherapiu i Imperial,d.d., što je pretpostavka za kvalitetan paket usluga u zdravstvenom turizmu nužno je povezivanje s pulmološkim klinikama u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji, kako bi se na novim osnovama nastavila ranije započeta suradnja (Austrijanci su još početkom prošlog stoljeća pisali o Rabu i prihvaćali ga kao poznato lječilište) ustrojiti novu ponudu kroz suradnju sa estetskim kirurzima, stomatolozima, psihijatrima, centrima u EU za starije osobe koji bi provodili dio svojih 152

154 umirovljeničkih dana, a kvalitetnu zdravstvenu zaštitu bi im garantirala nova Thalassotherapia suradnjom zdravstvenih ustanova na Rabu, sa onim u okruženju mogu se stvoriti uvjeti za različite oblike ponude medicinskog turizma, a sektor turizma treba svojim profesionalnim istraživanjem tržišta prepoznati potrebe gostiju sa ciljnih tržišta, te stvoriti uvjete da se te potrebe zadovolje na visokoj razini kvalitete ponuda izvan glavne turističke sezone treba biti usmjerena potencijalnim pacijentima koji nisu teški bolesnici (ili samo žele unaprijediti svoje zdravlje) pa ne moraju biti hospitalizirani, već mogu boraviti u hotelima i drugim oblicima smještaja, uz uvjet da im znanstvene ustanove osiguraju sve potrebne oblike zdravstvenih usluga (prevencija, rehabilitacija i liječenje), ponuditi im zdrav način prehrane i mogućnosti promjene stila života (nutricionističke usluge, dijete, prehrana temeljena na autohtonim namirnicama i sl.), a sve to upotpuniti medicinskim terapijama, te mogućnošću provođenja estetskih zahvata i tretmana u hotelima osigurati prostor za privatne liječničke ordinacije, što gostima daje sigurnost da će se tekuće riješiti manji zdravstveni problemi, dok se za veće probleme gosti prvenstveno upućuju u turističku ambulantu u okviru ili u blizini hotela korisno je otvaranje stomatoloških ordinacija i klinika dentalne medicine, čime se osigurava razvoj dentalnog turizma, koji danas uspješno puni kapacitete turističkih destinacija izvan glavne sezone izvan glavne sezone moguće je osigurati smještaj za specijalizante koji dolaze npr. u psihijatrijsku bolnicu, te koristiti i promovirati njihove usluge i za potrebe gostiju hotela ustrojiti mrežu zdravstveno-turističke ponude u koju će biti uključene hotelske kuće, zdravstvene ustanove, liječnici i ostali sudionici turističke ponude, a sve u suradnji sa Ministarstvom zdravlja i Ministarstvom turizma, jer je to pretpostavka da se pokrene ozbiljan projekt kroz koji se turistička destinacija Rab može predstaviti na tržištu i postati konkurentna (moguće koristiti promotivne krilatice kao što je place to get/stay, healthy at. ) iskoristiti postojeće kapaciteta za smještaj a gostima koji će zbog zdravstvenog turizma doći izvan glavne turističke sezone organizirati izlete kopnom i morem, te navedeno povezati uz etno-sadržaje i gastronomsku ponudu zdravih autohtonih obroka, čijom se organizacijom trebaju baviti lokalne turističke agencije (DMC) a u poveznici sa turoperatorima i ostalim organizatorima putovanja turistička zajednica bi se trebala uže povezati sa poslovnim subjektima i zdravstvenim ustanovama i obratno, kako bi se ponuda prilagodila zahtjevima tržišta, a prodajne službe u hotelima bi tako uspješno mogle nuditi one paketaranžmane koji bi sadržavali vrhunsku zdravstveno-turističku uslugu Općeniti je zaključak da se sadašnje mogućnosti prilično skromne, da mnogi nisu ni svjesni svih mogućnosti i sadržaja koji se kroz zdravstveni turizam mogu ponuditi, pa se 153

155 predlaže organiziranje edukacijskih radionica, seminara i obrazovnih programa, a sve kako bi se podigla svijest o potrebi ustrojavanja zdravstveno-turističkog proizvoda u kojem će na uravnotežen način biti zastupljena i turistička i medicinska usluga, koja će sadašnju razinu sigurnosti u destinaciji dignuti na još višu razinu. Neophodna je i viša razina uključenosti domicilnog stanovništva u svim segmentima zdravstveno-turističke ponude, što znači i veću mogućnost korištenja raspoloživih usluga za vlastitu dobrobit. C. ZDRAVSTVENI DJELATNICI su se također izjašnjavali o mogućnostima povezivanja zdravstvenih i turističkih usluga, a cilj je bio da se prezentira i druga perspektiva. Naime, prethodno prezentirani stavovi nositelja turističke ponude ukazuju da su oni otvoreni za suradnju i da nude konkretne i prihvatljive prijedloge, koje treba uskladiti sa stavovima zdravstvenih djelatnika, kako bi se u konačnici predvidjeli oni projekti, koje je moguće uspješno uvoditi i realizirati. U tom kontekstu je najprije zdravstvenim djelatnicima postavaljeno slijedeće pitanje: Koji su po Vašem mišljenju mogući projekti, koji bi značajno doprinijeli razvoju zdravstvenog turizma na otoku Rabu?, na koje su dobiveni slijedeći odgovori: potrebno je kreiranje vlastitog identiteta destinacije u zdravstvenom turizmu, s naglaskom na sadržaje kroz koje će biti moguće produžiti sezonu, dobro iskoristiti prirodne resurse otoka (mir, borova šuma, more...), te ponuditi turistima one sadržaje koji će im biti motiv dolaska i učiniti boravak sadržajnim (projekt thallassotherapije na Rabu; zatvoreni bazeni s toplom morskom vodom; sportski objekti; biciklističke staze; sadržaji za ljude treće životne dobi; sportske škole tijekom cijele godine - npr. škole plivanja; unapređenje hortikulturnog uređenja - npr. botanički vrt autohtonoga bilja; više medicinskih timova; programi fizioterapije, imunoterapije, aroma-terapija i psihoterapije; terapije i prehrana za pojedine vrste bolesti.) prikupiti podatke o realnoj potražnji za određenim uslugama zdravstvenog turizma, tome prilagoditi ponudu, a zdravstvene ustanove kroz partnerstva uključiti u pružanje usluga. Npr. nova Thallassotherapia može prvenstveno pružati usluge fizikalne medicine i teabilitacije, psihijatrijska bolnica može osigurati dijagnostiku i specijalističke preglede, te druge specijalističke usluge, a dom za starije i nemoćne osigurati kvalitetan smještaj i ugodan boravak u kvalitetnom okruženju ljudima treće dobi, kojima je potrebna dodatna skrb i njega u osmišljavanju projekata zdravstvenog turizma, treba naglasak staviti na čovjeka, kako to ne bi bila najslabija karika u realizaciji ciljeva, jer su stručni i ljubazni kadrovi neophodni, pa u tu svrhu treba sustavno provoditi edukacijske sadržaje intedisciplinarnog karaktera (od upoznavanja srodnih struka i autohtonih običaja, mogućnosti korištenja prirodne resursne osnovice, komuniciranja na stranim jezicima, ali i niza drugih specijalističkih znanja, vještina i kompetencija) Uz konkretne projekte i zadatke, ispitanici smatraju da je potrebno sažuvati autohtonost krajolika (kontrolirati gradnju stambenih i hotelskih objekata, restorana i modernih objekata koji uništavaju ljepotu i prirodu Raba), ali i bolje korištenje prirodnih i ostalih 154

156 resursa, pogotovo unapređenje ponude na plažama (ljekovito blato, pijesak, organiziranje fitnessa ili aerobika na otvorenom i sl.). Naglašava se i potreba prilagođavanje svih vrsta usluga potrebama invalida (više rampi za invalide), ali podizanje ukupne razine zdravstvenih usluga (otvaranje turističkih ambulanti i formiranje timova koji bi tamo radili i poznavali strane jezike), a kao nadopuna sadržajima koje bi nudila Thalassotherapa (na škveru) u suradnji sa psihijatrijskom bolnicom. Svjesni toga da su postojeći zakonski i podzakonski propisi često ograničavajući činitelj unapređenja zdrvstveno-turističke ponude u turisitčkoj destinaciji, a to mogu biti i druge barijere (organizacija, povijesno nasljeđe, različiti interesi i sl.). zdravstvenim su djelatnicima postavljena dva, međusobno povezana pitanja i to (1) Postoji li po Vašem mišljenju mogućnost da se Vaši potencijalni slobodni resursi (prostor, oprema, kadrovi) koriste za potrebe zdravstvenog turizma (ako to propisima je / bude dozvoljeno) i (2) Koje vrste medicinskih usluga bi prema Vašem mišljenju mogle biti atraktivne za razvoj medicinskog turizma u turističkoj destinaciji Rab, a na koje su dobiveni oni odgovori, koji se na određeni način nadovezuju na rezultate prethodnog istraživanja. Općeniti je stav da su zdravstveni djelatnici okupiranim tekućim obvezama na postojećem radnom mjestu, ali istovremeno ukazuju da bi uz bolju koordinaciju i planiranje bilo moguće bolje koristiti raspoložive kadrove i opremu (npr. RTG dijagnostiku, laboratorij, teretana, dvorana za grupnu fizikalnu terapiju i sl.). Kao ograničavajući činitelj razvoja se prepoznaje nedostatak relevantnih resursa za fizikalnu medicinu i za estetske tretmane. Nedostaju i specijaističke ambulante (dermatologija, za manje kirurške zahvate) kao i kvalitetni programi medicinskog wellnessa. No, vlada mišljenje da bi se uz dodatnu edukaciju zaposlenih, psihijatrijska bolnica mogla orijentirati i na primjenu onih metoda liječenja, koje se temelje na korištenju prirodnih resursa, tim više što je primjena novih saržaja i metoda konstatno prisutna u ovoj ustanovi. Zagovara se suradnja i dobra organizacija, s ciljem da se i uz oskudne resurse, te sveprisutnu krizu, ali uz stručne karove i kvalitene programe postignu ciljevi, što otvara mogućnosti tržišne valorizacije i novo zapošljavanje kroz programe medicinskog turizma, gdje su ispitanici posebno izdvojili: Thallassotherapia i Psihijatrijska bolnica na Rabu sa svim sadržajima koje treba na odgovarajući način staviti u funkciju razvoja medicinskog turizma za povećanje atraktivnosti medicinskog turizma neophodan je zajednički rad stručnjaka iz različitih domena (nutricionisti, lijelčnici svih profila, fizioterapeuti, profesori fizičke kulture, psiholozi, kineziolozi uz podršku dijagnostičkih službi...) na pametnom korištenju svih potencijala otoka lječilišta, čije se usluge usmjeravaju onima koji boluju od raznih kronične ili aktunih bolesti (dijagnostika i preventivni pregledi, sportske ozljede, oporavak nakon ozljeda, rehabilitacija poslije operativnih zahvata, bolesti koštano-mišićnog sustava, fizikalna medicina, fizikalna terapija, fizioterapija, fizijatrija, imunologija, 155

157 ZDRAVSTVENI TURIZAM GRADA RABA fizikalna medicina, fizikalna rehabilitacija, dječje bolesti, rehabilitacija, neurokirurgija dječja pulmološka specijalističke ambulante i klinike (plastična/estetska kirurgija, hemodijaliza, ambulanta za alergo testiranje, dentalna medicina ) medicinski i ostali oblici wellnessa, te SPA usluge (alternativna/ komplementarna medicina, energetske kupke, nutricionizam, dijete, hidro-terapije, ljekovita blata, masaža, edukacijski programi promjene načina života, estetski tretmani kože, holistički welnes, kozmetičke usluge, korištenje morskih ljekovitih činitelja, akupunktura, aromaterapija, hidrokineziterapija, elektroterapija, balneoterapija, radionice - programi samo-razvoja, programi za mršavljenje sportske aktivnosti (pješačenje, vožnja biciklom, aerobik, vodeni sportovi, učenje plivanja, zatvoreni bazeni, yoga Općenito se može zaključiti da su zdravstveni djelatnici otvoreni za uključivanje u zdravstveno-turističku ponudu, uz naznaku da prethodno treba riješiti tekuće probleme (opterećenje i organizacija). Mogućnosti ili ograničenja definirana tekućim propisima nisu posebno elaborirana, što nalaže potrebu da se taj dio problematike posebno sagleda, a sve u cilju da se otklone potencijalne barijere uspješnog razvoja zdravstveno-turističke ponude. D. STANOVNIŠTVO U DESTINACIJI se također izjašnjavalo o tome, kako oni sagledavaju razvoj zdravstvenog turizma, a kako bi se mogle ocijeniti i mogućnosti njihova uključivanja u zdravstveno-turističku ponudu. U tom cilju je i ovoj ciljnoj skupini postavljeno pitanje: Koji su po Vašem mišljenju mogući projekti, koji bi značajno doprinijeli razvoju zdravstvenog turizma na otoku Rabu?, a dobiveni odgovori su slijedeći: stvoriti jedinstveni zdravstveni brend izvansezonskog turizma za ljude treće životne dobi (u pred- i posezoni) privući na otok ljude osobito iz skandinavskih zemalja kojima treba pružiti adekvatnu zdravstvenu skrb, organizirane izlete, ali i uključivanje u lokalne običaje i aktivnosti (berba maslina...) što ima i karakter edukativnih sadržaja thallassotherapia se kao koncept treba aktivno uključiti u zdravstveno-turističku ponudu (rehabilitacija srčanih bolesnika, bolesnika dišnih putova, bolesnika uha-grlanosa, fizikalna terapija i sl.), a psihijatrijsku bolnicu osim u funkciju zdravstvenog turizma treba više usmjeriti na očuvanje zdravlja Rabljana (treba dovesti do demistifikacije psihijatrijske/ psihološke pomoć, koja je sve potrebnija suvremenom čovjeku), poželjno bi trebalo otvoriti jedan ili više centara wellness / SPA ponude na Rabu, koji bi okupljali ljude sa zdravstvenim i duhovnim problemima, primjenjivale bi se prirodne metode liječenja i savjetovanje za pomoć u ozdravljenju, provodili bi se programi yoge, organizirali dodatni sadržaji na plažama te drugi wellness sadržaji, kroz koje bi se poticao prirodan i zdrav način života u skladu s prirodom, a 156

158 istovremeno bi u hotelima bilo potrebno ponuditi kvalitetnije sadržaje, umjesto sadašnje relativno skromne SPA ponude opremiti postojeće ambulante i osigurati im bolje uvjete rada (pristup, parking), uvesti preventivne zdravstvene preglede, osigurati usluge medicine rada, stvoriti uvjete za prihvat invalidnih osoba, otvoriti centar dijalizu, bolje ekipirati hitnu službu, uvesti programe alternativnih/komplementarnih medicinskih tretmana, usluge plastične kirurgije i tretmana, sportske medicine, te suvremenu stomatološku ponudu nužno je korištenje suvremenih medija u plasmanu zdravstveno-turističke ponude, s posebnim naglaskom na prirodne resurse koji pozitivno utječu na ljudsko zdravlje ali i na kulturnu baštinu koja produhovljuje, potrebne je cjelovito uređenje i povezivanje staza za šetanje na cijelom otoku (wanderwege), te otvoriti i sve ostale mogućnosti za bavljenje sportom i rekreacijom ali i omogućiti sportašima kvalitetne pripreme na otoku (biciklizam, pješačenje, aerobik, korištenje otvorenog i zatvorenog bazena, te drugih sportskih terena u dvoranama i na otvorenim prostorima tijekom cijele godine) destinacijski menadžment treba upravljati destinacijom povezujući turizam i zdravstvo u jedinstvenu cjelinu, educirati sve sudionike ponude (tko smo i gdje stremimo u turizmu), ali provoditi i druge oblike edukacije npr. privatnih iznajmljivača o načinu uređenja kuća, okućnica i okoliša, koji moraju biti u funkciji zdravstvenog turizma, u suradnji sa znanstvenicima i stručnjacima bilo bi poželjno organizirati zdravstvene kongrese ali i investirati u stjecanje svih oblika znanja (program trajnog usavršavanja kadrova) Stanovništvo dobro prepoznaje raspoložive resurse i moguća područja, ali i koristi koje mogu kroz projekte i programe zdravstvenog turizma ostvariti za poboljšanje vlastite kvalitete života i rada. No, ima prepoznaju se i veoma skeptični stavovi (npr. ma da napišem ne znam - što moji praunuci to neće doživjet ) ili oštri komentari ( potpuna izmjena arhitekture i redizajn web stranice TZ-Raba kao najgore stranice jedne turističke destinacije ), no daju se i prijedlozi iz šireg konteksta razvoja turističke destinacije ( mislima da prvo treba poraditi na osnovama življenja na otoku dovest puno stvari u red pa onda ići dalje, treba bolja, cjelogodišnja i povoljnija povezanost otoka s kopnom ) ali i prijedlozi da se samo otvaranjem novih kapaciteta s novom, modernom opremom i kvalitetnim kadrom mogu ostvariti postavljeni ciljevi. E. SVE CILJNE SKUPINE - Sumirajući sve navedeno, može se zaključiti da su sve ciljne skupine suglasne da turistička destinacija Rab ima značajne potencijale za razvoj zdravstvenog turizma, uz uvjet da se organiziraju i tržištu ponude u skladu sa suvremenim trendovima i uz uvažavanje specifičnosti, a sve da bi se osigurala prepoznatljivost u odnosu na konkurenciju. 157

159 Uz sve već navedeno, dodatno se ukazuje na animiranje različitih razina sudionika, koji jesu ili bi mogli biti izravno ili neizravno zainteresirani za razvoj zdravstvenog turizma na Rabu, a sve kako bi se zacrtani projekti mogli i ostvariti. Kao poseban se problem ističu poteškoće u zadržavanju liječnika-specijalista na Rabu, ali i privlačenje istaknutih stručnjaka drugih profila (alternativna / komplementarna medicina), kako bi se kvalitetom pruženih usluga stvoriti realni uvjeti za pružanje visoke kvalitete ponude, te financijskih učinaka koji će istu pratiti. Ističe se potreba izgradnje wellness centara sa širokim dijapazonom usluga. Investicije u zdravstveni turizam treba realizirati kroz one projekte, koji će prvenstveno osigurati viši stupanj iskorištenja kapaciteta i produženje sezone, a sve kako bi kroz dobre programe mogli što bolje iskoristiti raspoloživi resursi. U tom se smislu mogu izdvojiti sljedeći mogući projekti koji predstavljaju infrastrukturne pretpostavke i mogu biti podrška razvoju zdravstvenog turizma na Rabu: Geopark Otok Rab (sklopljen ugovor s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom te je započeta izvedba projekta s ciljem da se osigura status Europski geopark Izgradnja vidikovca na Kamenjaku sa vučnicom i pratećim ugostiteljskim sadržajima (privatni investitora. Šetnica Rab - Banjol - Barbat, čija izvedba prati izgradnju istoimenog sustava otpadnih voda, a paralelno bi se uredile i opremile postojeće prirodne plaže, uz ostale prirodne plaće koje bi trebalo infrastrukturno, sadržajno i vizualno diferencirati prema prepoznatljivoj ponudi Zračna luka Rab (2C / Ia kategorije) na lokaciji Mišnjak u naselju Barbat oko 2 km zračne udaljenosti od istoimene trajektne luke (odobrena su sredstva iz europskog pred-pristupnog fonda za izradu dokumentacije) Solarna elektrana na području Mišnjak-a (naselje Barbat), a radi osiguranja uvjeta za obnovljive izvore energije i postizanje veće energetske učinkovitosti u turističkoj destinaciji koja svoj razvoj temelji na načelima održivog razvoja Sportsko rekreacijski i zabavni centar Mišnjak (projekt se realizira na kopnu i na moru) Plan upravljanja kulturnim dobrima starogradske jezgre Grada Raba (sistematiziranje ukupnosti kulturnih dobara starogradske jezgre radi njihove zaštite i turističke valorizacije) Projekti zaštite prirode s ciljem očuvanja prirodne baštine otoka Raba (uključuje izvore vode, obale, šume, autohtone životinjske vrste, očuvanje krajobraza, tradicionalne poljoprivrede i ribarstva) Ostvare li se navedeni infrastrukturni preduvjeti, stvoriti će se kvalitetnije okruženje za uspješnu realizaciju projekata zdravstvenog turizma. Nužno je da se u ponudu uključi ljekovito samoniklo bilje (npr. kroz aromaterapiju, proizvode za biljne ljekarne i sl.), sadržaje sporta i rekreacije, uključivanje autohtonih proizvoda i lokalne gastronomija, uvođenje programa holističkog pristupa zdravlju, te alternativnih metoda liječenja. U tu svrhu se mogu koristiti i novoizgrađeni sportski objekti, te wellness-sadržaji u hotelima Imperial i Padova, 158

160 prepoznatljivi kulturi događaji i bogata povijesno-kulturna i spomenička baština. Atraktivnost flore i faune, te mogućnost korištenja šetnica i biciklističkih staza te sportskih terena, već danas pogoduje razvoju zdravstvenog turizma na Rabu. U sagledavanju sadržaja koji će se tržištu ponuditi treba naglasiti vlastite prednosti u odnosu na konkurenciju. Usporede li se mogućnosti sa ponudom otoka Lošinja, koji nudi već prepoznatljivi vitality program, u definiranju brenda otoka Raba treba istaknuti one elemente koji mogu biti prepoznatljivi i atraktivni (ljepota krajolika, očuvanost prirodnih resursa, čistoća mjesta, kultura, sigurnost i gostoljubivost, sportsko-rekreacijske mogućnosti i druge mogućnosti). Pošto navedeni resursi još uvijek nisu dovoljno iskorišteni, oni su i šansa na kojoj se temelji razvoj zdravstvenog turizma na Rabu. Činjenica da se radi o otoku je istovremeno i prednost i nedostatak, dok je nedostatak teža prometna povezanost, prednost se može sagledati kroz mogućnost izolacije za sve one koji na otok dolaze radi oporavka duha i tijela i u tome je ujedno atraktivnost ove destinacije. Ukoliko se želi uspjeh, sve navedeno treba objediniti u prepoznatljive projekte, kako bi se osigurao jedinstveni zdravstveno-turistički proizvod, koji tržištu treba ponuditi temeljem dobro razrađenog i kvalitetnog marketinškog plana. Ispitanici upozoravaju na potrebu da se u koncipiranju misije i vizije razvoja zdravstvenog turizma na Rabu, treba uvažiti globalna slika međuzavisnosti svih relevantnih elemenata, ali i da se realizacija mora temeljiti na stvarnim projektima, koji će sve ciljne skupine prihvatiti konsenzusom. Kada se za izabrane projekte osiguraju ciljne lokacije, prostorno-planska dokumentacija i izvori financiranja, a kako bi se koordiniranim djelovanjem ostvarili zacrtani ciljevi. U tu svrhu je potrebno realno sagledati tržišne, organizacijske, sadržajne i kadrovske pretpostavke, kako bi se svedeno na zajednički nazivnik financijskog učinka mogle ocijeniti stvarni rezultati postignutog uspjeha SMJERNICE, STRATEŠKI DOKUMENTI, PRAVNI OKVIR I STANDARDI OD ZNAČAJA ZA RAZVOJ ZDRAVSTVENOG TURIZMA U TURISTIČKOJ DESTINACIJI RAB U sagledavanju ove problematika, treba uvažiti činjenicu da je Republika Hrvatska postala punopravnom članicom EU (od 1. srpnja godine), što znači da je potrebno sagledati pravni okvir i druga relevantna mjerila od lokalne razine do razine Europske Unije, pri čemu će se sagledati opći akti i standardi, ali i oni koji su specifični za djelatnost zdravstva, turizma i hotelijerstva. U tom će se kontekstu sagledati i odrednice relevantnih strateških dokumenata, od lokalnog, regionalnog i nacionalnog značaja. Kao je jedan od važnih činitelja razvoja i konkurentnosti turizma i zdravstvenog turizma kvaliteta nužno je sagledati propise i standarda i iz ovog područja, koji se odnose na segment turizma i zdravstva. 159

161 Strateške odrednice u EU i u svijetu Za razvoj zdravstvenog turizma su posebno značajne odrednice Strategija Europske komisije iz područja zdravstva Zajedno ka zdravlju 103 donesena je za razdoblje od godine s cilj da osigura veću sigurnost pacijenata, veću kvalitetu života i zdravstvenu sigurnost građana, kroz širenje informacija o zdravlju i poticanja građana EU da se suoče sa suvremenim izazovima na koje treba adekvatno odgovoriti. Tu spada problem sustavnog starenja populacije, potreba da se zdravstvena zaštita osigura i na prekograničnog razini, kako bi se suzbile potencijalne prijetnje zdravlju i prevenirale bolesti. Naglasak je i na promicanju zdravijih oblika življenja kroz novi stil života i rada. Ova je strategija stavila poseban naglasak na jačanje suradnje svih članova EU na platformi, na kojoj bi države članice trebalo trebale zajednički djelovati, da se na svim razinama osiguraju isti uvjeti za prevenciju i očuvanje zdravlja, što treba postati integralnim dijelom svjetske, europske i nacionalnih politika. Strategijom su prihvaćena četiri načela i tri strateška cilja, kako slijedi: NAČELA SU: strategija ima polazište u zajedničkim zdravstvenim vrijednostima zdravlje je najveće bogatstvo HIAP načelu zdravlje u svim politikama jačanje uloge EU u osiguranju globalnog zdravlja CILJEVI SU: poticanje očuvanje dobrog zdravlja građana u Europi koja stari, štititi građane EU od svih prijetnji koje štete zdravlju podržavati dinamičke sustave očuvanja zdravlja, temeljene na novim tehnologijama U provođenju strategije se naglasak stavio na zajedništvo, kako bi se potrebe očuvanja zdravlja u svim zemljama članicama ostvarivale kroz zajedničko djelovanje i kroz usku suradnju na ostvarivanju svih polazišta i ciljeva definiranih ovom strategijom. Temeljni instrument za provedbu Strategije EU za područje zdravstva je bio Europski program zdravlja za razdoblje usmjeren na operacionalizaciju elemenata u području prevencije bolesti i brige o zdravlju kroz različite inicijative. Realizacija ovog programa se temeljila na ciljevima poboljšanja zdravstvene sigurnosti građana, potrebo za razvojem kapaciteta u okviru EU na suzbijanju zaraznih i ne-zaraznih bolesti i drugih prijetnji zdravlju (iz fizičkih, kemijskih i bioloških izvora, poput bio- terorizma), 103 COM (2007)Together for Health: A strategic Approach for the EU , White paper, Brussels, Commission of the European Communities SEC (2007) 1374; 1375; 1376 & strategy/c11579_en.htm 104 HIAP - Health in all Policies 105 Health Programme DECISION No 1350/2007/EC of 23 October 2007 establishing a second programme of Community action in the field of health ( ) The European Parliament and the Council of the European Union, Official Journal of the European Union L 301/3-301/13 160

162 te poduzimanje svih radni u svrhu osiguranja sigurnosti pacijenata kroz visoku kvalitetu usluga i primjene sigurnih metoda liječenja, znanstveno savjetovanje, realnu procjenu rizika u zdravstvenim tretmanima. Zadatak je promicati zaštitu zdravlja i smanjiti nejednakosti u razini zdravstvene zaštite kroz produženje životnog vijeka i promicanje načela zdravog starenja. Navedeno uključuje i širenje informacija o unapređenju i zaštiti zdravlju i razmjeni znanja o primjeni najbolje prakse o različitim zdravstvenim pitanjima. Provođenje ovog programa se provodi Izvršna komisija za zdravlje i potrošače(eahc) kroz godišnje planove. Nastavno na ove odrednice definira se i mobilnost pacijenata, polazeći na tezi da su sustavi zdravstva i zdravstvene politike zemalja članica EU međusobno povezani na više različitih načina, što uključuje i mobilnost pacijenata koji traže usluge zdravstvene zaštite izvan svojih zemalja, omogućava migracije zdravstvenih djelatnika, te prijenos znanja (otkrića) i novih medicinskih tehnologija. Mobilnost pacijenata unutar EU-a predstavlja jednu od važnih stečevina integracije i značajna je podrška razvoju medicinskog turizma, ali i drugim oblicima mobilnosti u kojoj građani jedne države uživaju solidarnost i daju dio svoga dohotka građanima u drugim državama unutar EU. Prekogranična zdravstvena zaštita na razini EU se u tom smislu uređuje Direktivom 2011/24/EU 106 o primjeni prava pacijenata u prekograničnom zdravstvenom osiguranju, koju je donio Europski parlament uz Vijeće EU, 9. ožujka godine, a na snagu je stupila 24. travnja godine, uz obvezu država članica EU da svoje nacionalno zakonodavstvo usklade s tim odredbama do 25. listopada godine. Primjena ove Direktive ima različite implikacije na javne financije svih zemalja a time i na ekonomski sustav svake zemlje. Koordinacija nacionalnih zdravstvenih politika i suradnja između zemalja članica treba rezultirati koristima za pacijente i za zdravstveni sustav u cjelini. Mogućnost korištenja zdravstvenih usluga u inozemstvu postaje opcija, koja se mora temeljiti na bilateralnim sporazumima između različitih zemalja u Regiji. Dokument koji se nadovezuje na Strategiju, s ciljem da se ubrza napredak u području zdravstvene zaštite u okviru europske regije do godine donesen je pod nazivom Health a predstavlja europsku politiku za ostvarenje načela unapređenja i zaštite zdravlja i blagostanja (well-being) koju provodi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Ovu politiku bi trebale slijediti vlade i društvene zajednice, a sve u cilju kako bi se mogla unaprijediti opća razina zdravlja i dobrobit stanovništva, usmjereno je na smanjenje zdravstvenih nejednakosti, jačanje uloge javnog zdravstva, te izgradnju sustava zdravstva da bude univerzalno prihvaćen kao pravedan, održiv i visoke razine kvalitete. Osiguranje visoke razine zdravlja se tretira kao temelje za uspješan gospodarski i društveni razvoj. 106 DIRECTIVE 2011/24/EU OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL, of 9 March On the Application of Patients Rights in Cross-Border Healthcare, Official Journal of the European Union, str. I 88/45-88/65 od Health 2020: The new European policy for health Health 2020: Vision, values, main directions and approaches; the European policy for health and well-being, World Health Organization - Regional Office for Europe, Regional Committee for Europe, Baku, Azerbaijan,

163 Integralni dio ovog pristupa je popularizacija ideja kreatora ove politike, kroz viziju, strateške smjernice, prioritete i operativne prijedloge, a sve usmjereno na poboljšanje zdravstvene zaštite, smanjivanje zdravstvene nejednakosti i stvaranje uvjeta za očuvanje zdravlja budućih generacija, sukladno načelima koje promovira Svjetska zdravstvena organizacija u EU regiji. Donošenje EU politika razvoja zdravstva do godine temelji se na rezultatima istraživanja provođenih u 53 zemlje regije, a prihvaćena na 62. sjednici Regionalnog odbora Svjetske zdravstvene organizacije za Europu u rujnu godine, a radi: Povezivanja zemalja članica kako bi se promicalo zdravlje i blagostanje ljudi Stvaranja boljih uvjeta života i rada Produljenje životnog vijeka Smanjenja nejednakosti u razini zdravlju uz uvažavanje demografskih promjena Unapređenje sustava upravljanja zdravstvenim sustavom Prihvaćanje zajedničkih strateških ciljeva razvoja Uvođenje inovacija i razmjena znanja među zemljama regije Višu razinu uključenosti civilnog društva Pridruživanjem Hrvatske EU stvoreni su uvjeti za korištenje zdravstvenih usluga i u drugim zemljama EU kroz sustava osiguranja, ali može značajno potaknuti i razvoj zdravstvenog turizma. Zdravstvena politika EU do godine proizlazi iz globalnih prioriteta, čije zahtjeve i iskustva uvažava i prilagođava ih specifičnim zahtjevima u EU. Upućuje zemlje članice na izradu vlastitih strategija i akcijskih planova od lokalne do nacionalne razine, pri čemu treba obuhvatiti slijedeća neka prioritetna područja djelovanja. Prvenstveno treba ulagati u zdravlje ljudi, kako bi im se osiguralo kvalitetan život i radna sposobnost. Sustavno se suočavati sa prijetnjom i suzbijanjem raznih nezaraznih i zaraznih bolesti. Ojačati zdravstveni sustav u cjelini, a posebno kapaciteta javnog zdravlja, s posebnim naglaskom na osiguranje uspješnog djelovanja u hitnim slučajevima, uz osiguranje sveukupne podrške lokalne zajednice. Umjesto pojedinačnog, upućuje se na zajedničko djelovanje svih elemenata sustava, kako bi se svi dijelovi sustava međusobno potpomagali, te osigurali opću dobrobit za pojedince i zajednicu u cjelini. Strateške odrednice vezane za razvoj turizma predstavljaju drugu stranu medalje u sagledavanju strateških odrednica razvoja zdravstvenog turizma. Naime, danas je Europa vodeća svjetska turistička destinacija, a turizam igra ključnu ulogu u razvoju mnogih europskih regija. Orijentacijom na održivi turizam se osigurava očuvanje i poboljšanje europske kulturno-prirodne baštine. Kohezijska politika za razdoblje godina ima za cilj potpuno mobiliziranje turizma sa održivim regionalnom razvoju i u stvaranju novih radnih mjesta 108. Turizam je značajan instrument za integraciju manje razvijenih regijama, koje treba učiniti atraktivnim za turističko korištenje. Uz izravnu financijsku podršku iz EU 108 European Commidsson ( ) Regional Policy Inforegio Tourism 162

164 fondova, značajna je indirektna podrška za razvoj turističke infrastrukture, te za inovacije, razvoj malih i srednjih poduzeća, informacijske tehnologije i ljudskih resursa. Slika 58: Globalno prepoznati motivi dolaska u turističku destinaciju Odmor, rekreacija, praznici 52% Posjete prijateljima i rođacima, zdravlje, religija i ostalo 27% Nije precizirano 7% Izvor: UNWTO (2013) Tourism Highlights Ed. World Tourisam Organization str. 4 U kreiranju turističke politike ali i u ocjeni ostvarenja treba slijediti globalne odrednice UNWTO-a (World Tourism Barometer) odn. turističke trendove i rezultate primijenjenih marketinških strategija. Sustavno je moguće pratiti ključne trendove u međunarodnom turizmu, te postignuća pojedinih regija i sub-regija, zemalja i destinacija a sve da se može sagledati koje su to top destinacije u svijetu i na čemu se njihov razvoj temelji. Posebno se analiziraju emitivna tržišta i razina potrošnje pojedinih ciljnih skupina turista po vrstama usluga. Temeljem analize stanja, daju se i dugoročne prognoze, kako bi svaka destinacija mogla sagledati vlastite mogućnosti razvoja. Temeljem ovih polazišta, svaka turistička destinacija može na realnim polazištima ocijeniti: 109 vlastitu poziciju u odnosu na ostvareno u turističkom i zračnom prometu, korištenjem periodičnih izvještaja objavljenih za različite razine turističkih destinacija, a kao benchmarking na kojem se realno može temeljiti kontrola ostvarenja vlastitih razvojnih ciljeva jesu li zacrtani ciljevi za određeno razdoblje i ostvareni (moguće je koristiti analize eksperata o utjecajnim činiteljima na proteklo poslovanje) ali i mogućnosti da se 109 UNWTO - World Tourism Barometer ISSN , 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., i

165 zacrtane strateških odrednice ostvare u budućnosti (moguće koristiti prognoze eksperata za nastupajuće razdoblje) razina ostvarenih ekonomskih učinaka definiranih vlastitim razvojnim planovima, a u odnosu na mogućnosti prezentirane za globalne okvire razvoja turizma u svijetu. Opravdanost ulaganja u zdravstveni turizam pokazuju već postignuti rezultati istraživanja po kojem je zdravstveni turizam već danas drugi po značaju motiv putovanja na globalnom planu (dijeli skupinu sa religijom te posjetima prijateljima i rođacima - 27%), pozicioniran je odmah nakon najznačajnijeg motiva putovanja (odmor i rekreacija - 52%). Ostvare li se prognoze UNWTO-a, za očekivati je i daljnji značajan porast zdravstvenog turizma kao jednog od temeljnih motiva putovanja (slika 59) što znači da se turističke destinacije već danas trebaju kvalitetom ponude i prepoznatljivim sadržajima pripremiti, da bi se moglo značajno participirati u privlačenju onog segmenta tržišta, kojima je zdravstveni turizam temeljni motiv putovanja. Slika 59: Prognoze globalnih trendova i motiva putovanja u turističku destinaciju Svrha putovanja u međunarodnom turizmu Broj međunarodnih dolazaka u milijunima Odmor, rekreacija, praznici Poslovna putovanja i skupovi Izvor: UNWTO (2011) Tourism towards Global overview, UNWTO General Asembly 19th Sssion, Gyeongyu Republic of Korea, 10. October str. 12 Prezentirane prognoze UNWTO-a o kretnju turizma (i zdravstvenog turizma) do bi trebalo slijediti, jer se temelje na ozbiljnim istraživanjima, a prezentirane su u okviru znanstvenog projekta. Prognoze se temelje na iscrpnim analizama, koje UNWTO sustavno 164

166 provodi, uz naglasak da je izrada dugoročnih prognoza pokrenuta još godine, što znači da se iste mogu prihvatiti kao globalna referenca, na kojom se može planirati budući razvoj turizma. U izradi projekta Ususret turizmu 2030 korištene su spoznaje iz ranijeg projekta (Vizija turizma do 2020), ali i pratećih izvještaji koji su ukazivali na (ne)ostvarene rezultate. Projekcija do godine se također sustavno prati kroz analize, a sve da bi se kroz pojedinačna Izvješća moglo ocijeniti ostvaruju li se projekcije u međunarodnom turizmu, a ako ne, pristupa se njihovu ažuriranju. Projekcije međunarodnih turističkih tokova kroz dva desetljeća proizlaze kao logičan trend iz serije prethodno prikupljenih podataka iz izvještaja pojedinih zemalja i destinacija za razdoblje od do 2010., s posebnim naglaskom na emitivna tržišta, način prijevoza i motive putovanja. Uspješna realizacija ovih polazišta mora se temeljiti i na primjeni međunarodnih standarda i to minimalno za područje upravljanja kvalitetom (s time da se sustav može certificirati temeljem odredbi standarda ISO 9001:2008) i područje upravljanja okolišem (koji također osigurava standard ISO 14001:2004 za certificiranje). Standardi upravljanja kvalitetom ISO 9000ff osiguravaju pretpostavke za kontinuirano ispunjava zahtjeva kupaca i na podizanje njihova zadovoljstva. U tom procesu treba realno sagledati vlastite jake i slabe strane, te mogućnosti da se udovolji potrebama i očekivanjima ciljnih kupaca. Do ovog cilja se dolazi tako da se stvore pretpostavke za upravljanje nizom međusobno povezanih procesa, te da se poboljšanja kontroliraju kroz primjenu indikatora mjerenja, te kroz analize predviđenog u odnosu na ostvareno, a slijedom načela kontinuiranog poboljšavanje sustava u cilju dovođenja na višu razinu. Uvođenjem bilo kojeg segmenta iz okvira standarda ISO 14000ff, a posebno ako se sustav certificira temeljem standarda ISO 14001:2004, značajan je pomak ka unapređenju odnosa prema okolišu. Ako se žele osigurati preduvjeti za jednoobrazno izvješćivanje o okolišu, tada je poželjno uz ove standarde primijeniti i normu EMAS. Sve navedeno se poduzima s ciljem da se upravljanje poslovnim sustavom temelji na koncepciji po kojoj će se u fazi inputa, procesa i outputa djelovati tako, da se minimiziraju štetni utjecaji na okoliš, a u cilju kontinuiranog poboljšanja. Standard koji je kompatibilan sa ovim standardima a odnosi se na sigurnost i zaštitu na radu je OHSAS 18001:2007. Svrha je primjene ovih standarda, da se osiguraj zdravo okruženje i sigurnošću na radu, stvore preduvjeti za kontrolu rizika. HACCP je standard koji je sve šire u primjeni, a značajan je činitelj ukupne kvalitete usluga, jer osigurava uvjete za sigurnost i kvalitetu namirnica. Na odrednice vezane uz HACCP se nadovezuje i međunarodni standard ISO 22000:2005. Certificiranje poslovnih sustava temeljem navedenih i drugih standarda provode u Republici Hrvatskoj sljedeće certifikacijske kuće: Det Norske Veritas Adriatica d.o.o., Bureau Veritas Croatia,d.o.o. SIQ - Slovenski Institut za kakovost in meroslovlje, Tüv Croatia d.o.o., Hrvatski Registar Brodova (CRS), SGS Adriatica d.o.o., Cro Cert, Lloyd's Register Emea (podružnica Hrvatska, ured Zagreb). U cilju postizanja i poboljšanja kvalitete na nivou poslovnih sustava ali i turističke destinacije razvijen je integralni pristup upravljanju kvalitetom (IQM), kao i 165

167 integralni sustav upravljanje eko-kvalitetom (IQEM). Koncepcija IQM integrira sve nositelje turističke ponude u destinaciji u cilju postizanja zadovoljstva turista, zadovoljstva lokalne turističke industrije, kvalitete života lokalnog stanovništva i kvalitete okoliša. Modeli su integralnog upravljanja kvalitetom posebno razrađeni za urbane, priobalne i ruralne turističke destinacije. Za upravljanje kvalitetom u organizacijama zdravstva s posebnom orijentacijom na poslovne procese se primjenjuje standard ISO-IWA 1: Sustavi upravljanja kvalitetom Smjernice za unapređenje procesa u zdravstveno uslužnim organizacijama 110, primjenjuju se dobrovoljno i imaju za cilj unapređenje kvalitete zdravstvenih usluga zdravstvene ustanove i temelj su za provođenje akreditacijskog postupka. Neke od institucija za akreditaciju u zdravstvu su: International Society for Quality in Healthcare (ISQua), Joint Commission International (JCI), Joint Commission International (JCI), Australian Council for Healthcare Standards International (ACHSI), The QHA Trent, HealthCare Tourism International (HCT), Accreditation Canada, The United Kingdom Accreditation Forum, Temos Strateški dokumenti i zakonodavni okvir u RH Slijedom strateških dokumenata donesenih u EU te uz uvažavanje dobre svjetske prakse u RH je u godini donesena Nacionalna strategija razvoja zdravstva koja kao viziju zdravstvenog sustava RH ističe unapređenje kvalitete života i stvaranje uvjeta za gospodarski rast kroz očuvanje i unapređenje zdravlja svakog pojedinca, a time i cijele populacije. U okviru ove strategije se određeni prostor posvećuje odnosu zdravstva i turizma, što se može ocijeniti kao veliki iskorak, jer se slijedom navedenog može sagledati pozicija zdravstvenog turizma danas u Republici Hrvatskoj, te realne mogućnosti njegova daljnjeg razvoja. Tako je ovom strategijom ukazano na : 112 kategorijalni sustav ( pojmovno određenje), kroz jasnu definiciju pojmova zdravlje i turizam (uz pojmove odmor i rekreacija), ali isto tako i specifičnih pojmova kao što je turistička medicina (medicina turizma), zdravstveni turizam (sa podsustavima medicinski turizam, lječilišni turizam i wellness) povijesni razvoj zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj ( ) koji bilježi čak 170 godina od prvih početaka uspješnog djelovanja resursnu osnovicu kojom raspolažu destinacije u Republici Hrvatskoj, a koju treba staviti u funkciju razvoja zdravstvenog turizma ( Značenje zdravstvenog turizma i hrvatski resursi) 110 Quality management systems - Guidelines for process improvements in health service organizations. 111 Nacionalna strategija razvoja zdravstva Narodne Novine br. 116/ članak 3.12 Zdravstvo i turizam, Nacionalna strategija razvoja zdravstva NN br. 116/2012 str

168 probleme sa kojima se suočava Republika Hrvatska a koji koče njegov uspješan razvoj ( Problemi u unapređenju zdravstvenog turizma u Republici Hrvatskoj), a među kojima se posebno izdvaja: o obrazovanje ( ), koje još uvijek nije u funkciji zapošljavanja zbog nepostojanja odgovarajućih (interdisciplinarnih) radnih mjesta u nomenklaturi zanimanja o propisi i zakoni u području turizma, zdravstva i ugostiteljstva ( ) odnosno njihova neusklađenost (a često i kontradiktornost) što koči kreativne inicijative i uspješnije povezivanje zdravstva i turizma na tržišnom pozicioniranju različitih oblika zdravstveno-turističkih usluga o nedovoljna konkurentnost zdravstvenog turizma u Hrvatskoj ( ) kao posljedica navedenih i drugih barijera, koje sustavno treba otklanjati U prilog unapređenju zdravstveno-turističke ponude u Republici Hrvatskoj se naglašava potreba snažnijeg uključivanja Referentnog centra za zdravstveni turizam i medicinski programirani odmor Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, osnovan pri Thalassotherapii, specijalnoj bolnici za rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma, koja u Opatiji uspješno djeluje od godine i sustavno djeluje na njegovu unapređenju. Operativnu provedbu Strategije u segmentu zdravstva bi prvenstveno trebali osigurati zakonski i pod-zakonski akti, koji su tijekom i usklađeni sa propisima EU 113, ali i planski dokumenti doneseni u Republici Hrvatskoj, među koje spada: Strateški plan Ministarstva zdravlja je usklađen sa Planom 21, djeluje prema misiji da je zaštita i unapređenje zdravlja stanovništva u cjelini obuhvaća zaštitu javnozdravstvenog interesa, rano prepoznavanje rizika bolesti, sprečavanje bolesti, liječenje i rehabilitaciju bolesnih, a s vizijom da postane zdravstveni sustav u kojem je kvalitetna zdravstvena zaštita dostupna svima, prema načelima sveobuhvatnosti, dostupnosti i solidarnosti, pa je u kontekstu ostvarivanja ciljeva naglasak stavljen na slijedeće segmente djelovanja o razvoj i informatizaciju (e-zdravstvo) o jačanje i bolje korištenje ljudskih resursa u zdravstvu o jačanje upravljačkih kapaciteta u zdravstvu o reorganizaciju usluga i djelovanje zdravstvenih ustanova o poticanje kvalitete u zdravstvenoj zaštiti 113 Radi se prvenstveno o slijedećim zakonima: Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, Zakon o kemikalijama, Zakon o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o genetski modificiranim organizmima, Zakon o predmetima opće uporabe, Zakon o kontaminatima, Zakon o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, Zakon o hrani za posebne prehrambene potrebe, Zakon o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, Zakon o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od buke, Zakon o vodi za ljudsku potrošnju, Zakon o medicinskim proizvodima, Zakon o lijekovima, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, Zakon o provedbi Uredbi EU iz područja prekursora za droge 114 Dostupno na: 167

169 o jačanje preventivnih aktivnosti o očuvanje financijske stabilnosti zdravstva o suradnja s drugim resorima i društvom u cjelini Strateški plan razvoja javnog zdravstva se prvenstveno odnosi na zaštitu i unapređenje zdravlja stanovništva u cjelini, u cilju produženja životnog vijeka i smanjenja smrtnosti, povećanje bez tegoba bolesti ili invalidnosti, s naglaskom na primjenu metoda za podizanje razine fizičkoga i psihičkoga zdravlja i poboljšanje kvalitete života i funkcionalne sposobnosti. Uz navedene opće ciljeve, su istaknuti i slijedeći specifični ciljevi temeljeni na EU smjernicama: 116 o Promicanje zdravih stilova življenja (nepušenje, pravilna prehrana, promocija tjelovježbe, prevencija alkoholizma i ovisnosti o drogama, odgovorno spolno ponašanje) o Osiguranje zdravog okoliša (zrak, voda, zdravstvena ispravnost namirnica, smanjenje rizika izlaganja zračenju, sigurna dispozicija otpada) o Razvoj sustava za sprečavanje i suzbijanje masovnih kroničnih bolesti (kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, zloćudne novotvorine, ozljede, duševne bolesti uključujući ovisnost o psihoaktivnim drogama) i njihovih posljedica (dizabilitet) o Sprečavanje i suzbijanje rizičnih čimbenika za te bolesti (pušenje, nepravilna prehrana, alkohol, prekomjerna tjelesna težina, tjelesna neaktivnost, profesionalna ekspozicija rizičnim čimbenicima) o Unaprjeđenje sustava za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti uz održavanje procijepljenosti prema programima cijepljenja o Unaprjeđenje organizacije i praćenje sustava zdravstvene zaštite o Osiguranje i unapređenje kvalitete rada zdravstvene službe o Zdravstvena zaštita vulnerabilnih i specifičnih socijalnih grupa stanovništva (skrb o starima i nemoćnima, zaštita majke i djeteta, itd.) o Smanjenje socijalnih nejednakosti u zdravlju o Povećanje zdravstvene sigurnosti (razvoj sustava za intervencije u slučaju prijetnji bio-terorizma, ekoloških incidenata i drugih iznenadnih događaja koji mogu ugroziti zdravlje te monitoring i nadzor nad zdravstvenom situacijom i utjecajem pojedinih propisa i mjera raznih resora na zdravlje) o Usklađivanje zdravstvenog sustava prema europskim standardima o Jačanje uloge Zavoda u koordinaciji i nadzoru nad provedbom djelatnosti zavoda za javno zdravstvo Od strateških dokumenata iz oblasti turizma treba kao posebno značajan dokument izdvojiti Strategiju razvoja turizma Republike Hrvatske do godine 117, kao krovni razvojni dokument hrvatskog turizma kojim se osigurava provođenje smjernice iz EU uz uvažavanje 115 Plan razvoja javnog zdravstva za razdoblje godine, Narodne novine broj 49/ Plan razvoja javnog zdravstva za razdoblje godine, Narodne novine broj 49/11, dio točke Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do godine, Narodne Novine br. 55/13 168

170 globalnih trendova. U EU se RH prepoznaje kao turistička destinacija s potencijalom razvoja u svim sektorima, pa tako i u sektoru zdravstvenog turizma. Te se prvenstveno temelji na tezi da se moraju uvažavati novi uvjeti makrookruženja i dinamične promjene prisutne na globalnom turističkom tržištu. Kako je sadašnji model turističkog razvoja postao neodrživ, kroz ovu strategiju su postavljene razvojne smjernice temeljene na konceptu održivog razvoja. Naglasak se stavlja na koordinirano djelovanje svih nositelja turističke politike, kako bi se razvojno-investicijski ciklus usmjeravao na ona područja, koja je međunarodni turizam već prepoznao. U strategiji je zdravstveni turizam prepoznat kao proizvod s izraženom perspektivom razvoja (poglavlje ) a u tom se pravcu izdvaja slijedeće: 118 da je riječ o proizvodu koji na globalnoj razini raste po stopi između 15% i 20% godišnje da zbog blizine velikim tržištima, prirodnih ljepota, povoljne klime, sigurnosti zemlje, duge tradicije, konkurentnih cijena i općenito dobre reputacije zdravstvenih usluga, Hrvatska ima komparativne prednosti za razvoj zdravstvenog turizma da se pod proizvodima zdravstvenog turizma, koji su danas posebno relevantni za Hrvatsku može ponuditi wellness, lječilišni i medicinski turizam. Slika 60 : Opravdanost razvoja zdravstvenog turizma u turističkoj destinaciji Kvarner Izvor: Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do godine, NN br. 55/13 str Strategija NN br. 55/13 str