ENERGETSKE TEHNOLOGIJE - DOPRINOS U SMANJENJU ZAGAĐENJA ŽIVOTNE SREDINE
|
|
- Ross Dawson
- 5 years ago
- Views:
Transcription
1 ENERGETSKE TEHNOLOGIJE - DOPRINOS U SMANJENJU ZAGAĐENJA ŽIVOTNE SREDINE Prof. dr Miroslav Lambić "SRBIJA SOLAR", Zrenjanin, P. fah 11, Srbija Rezime: U radu je dat prikaz uticaja energetskih i drugih tehnologija na povećanje zagađenja životne sredine. Prikazana su globalna kretanja i intencije u energetici i njenom razvoju. Dati su podaci o uticaju različitih energenata na globalne klimatske promene. Istaknut je značaj kvantifikovanja eksternih efekata u cilju saniranja posledica uticaja zagađenja na životnu sredinu. Kvantifikovani su trendovi i uticaji na pojačanje efekta staklene bašte u sektoru proizvodnje energije, hemijskoj industriji, eksploataciji šuma i poljoprivrednoj proizvodnji. Prikazane su mere za smanjenje emisije CO 2 kao ključnog produkta različitih tehnoloških (posebno - energetskih) procesa koji utiče na intenziviranje efekta staklene bašte. Isto tako, dato je stanje uticaja emisije fluor-hlorugljovodonika na razaranje ozonskog sloja. Dat je osvrt na značaj korišćenja nekih obnovljivih izvora energije koji minimalno zagađuju životnu sredinu. Navedeni su značajniji globalni dokumenti za smanjenje globalnog zagađenja životne sredine. Ključne reči: Energetske tehnologije, zagađenje, životna sredina ENERGETIC TECHNOLOGIES-CONTRIBUTIONS IN REDUCTION OF THE POLLUTION OF ENVIRONMENT Abstract: In this paper is given a review of the impact of energetic and other technologies on increase of the pollution of environment. Global movements and intentions in energetic and its development are shown. Data on the impact of different energy-generating products on global climate changes are provided. The importance of quantifying external effects in order to resolve the consequences of the impact of environment pollution is pointed out. The trends are numbered as well as the impacts on the increase of the greenhouse effect in the sector of energy production, chemical industry, forest exploitation and agriculture. The measures for the reduction of carbon dioxide emission, as a key product of different technological (especially energetic) processes that has an influence on intensification of greenhouse effect, are shown. In addition, the state of the impact of chlorofluorocarbon emission on destruction of ozone layer is given. The review of the importance of utilization of some important renewable sources of energy that minimally pollute environment is presented. Important global documents for the reduction of global pollution of environment are specified. Key words: energetic technologies, pollution, environment Uvod Latentna kriza u Iranu, kriza u Pakistanu, Keniji i u drugim regionima Afrike, podigli su cene nafte u svetu do značajnih visina (krajem juna 2008.g., cena nafte na svetskim berzama dostigla je impozantnih 147 $ za barel). Problemi između Ukrajine i Rusije od pre dve godine, a posebno - ove godine - oko isporuke gasa iz Rusije i njegovog daljeg transporta prema zemljama Evropske Unije, ne samo da se mogu ponoviti i tako u tom regionu
2 ugroziti snabdevanje gasom, nego pokazuju koliko energija, odnosno, prirodni resursi fosilnih goriva, mogu da se koriste kao poluga moći i sredstva političkih pritisaka. Inteligentna eksploatacija, transformacija i štedljivo korišćenje energije - jedan je od centralnih izazova 21. veka. U mnogim regionima sveta raste potrošnja energije izuzetnom brzinom, kako zbog izlaska iz privredne nerazvijenosti tih regiona, tako i zbog ekonomske zavisnosti od razvijenih zemealja. Istovremeno, industrijske zemlje se nalaze pred zadatkom da drastično smanje svoju potrošnju energije, jer samo tako mogu da ublaže posledice efekta staklene bašte i da svoje zemlje učine manje zavisnim od uvoza nafte, gasa, uglja i urana. Zaštita globalne klime, štednja dragocenih resursa i održivi razvoj u celom svetu - važni su izazovi koji se moraju savladati u ovom veku. Glavna pretpostavka za ostvarenje navedenih ciljeva je promena svesti prema energiji kao resursu. Na putu ka održivom snabdevanju energijom mora se ići na štednju energije, na energetsku efikasnost i na izgradnju sistema za korišćenje novih i obnovljivih izvora energije. U tom cilju je poslednjih godina i napuštanje atomskog programa ili ostanak u njemu pod velikim znakom pitanja. Sve brža industrijalizacija - do juče gotovo nerazvijenih zemalja, porast broja stanovnika na Zemlji i sve brža potrošnja prirodnih resursa koja je sa tim u direktnoj vezi, uzrok su negativnih promena koje dovode u pitanje opstanak naše planete i života na njoj. Da li su prirodne katastrofe, koje su se javljale sve češće proteklih decenija - delom ili čak sasvim posledica efekta staklene bašte i promene klime koje taj efekat izaziva? Rezerve fosilnih goriva su ograničene. Računa se da su statističke rezerve nafte dovoljne za još 30-tak godina, rezerve gasa za još oko 60-tak godina i uglja za još oko 200 godina. Velika poskupljenja fosilnih goriva i emsije ugljen-dioksida i drugih gasova sa efektom staklene bašte, koje izazivaju klimatske promene, primoraće ljude da smanje potrošnju ovih energenata. Upravo te klimatske promene, značajno će određivati energetsku politiku u svetu - tokom 21. veka. U takvoj situaciji, nameće se pitanje: koje to tehnologije već poznajemo, a koje omogućuju jedno održivo pokrivanje sve većih (rastućih) potreba za energijom i koje tehnologije se još mogu razvijati? Obnovljivi izvori energije (sunčevo zračenje, vetar, biomasa, energija vodenih tokova i geotermalna energija) sve više dobijaju na značaju kao delimična zamena za fosilna goriva, a njihov razvoj i njihovo korišćenje rastu - iz godine u godinu. Njihovo učešće kao praktično neiscrpnih izvora energije bi, po predviđanjima eksperata, već do godine moglo biti 50 % u energo-miksu, sa tendencijom da postepeno gotovo potpuno zamene fosilna goriva. Dok se to ne dogodi, svet će se još dugo boriti sa problemom oko obezbeđivanja potrebne energije. Prelazak na obnovljive izvore energije neće biti ni brz ni lak, a pogotovo ne jeftin, a fosilna goriva će još dugo biti nezamenljiv oslonac energetike sveta, odnosno bitan faktor energetske politike. U vremenu koje nam predstoji, čini se da rešenje za efikasno i neophordno snabdevanje energijom, a time i značajnije supstitucije iscrpivih i zagađujućih energetskih resursa, leži u raznovrsnosti korišćenja različitih i pogotovu obnovljivih izvora energije. Svaki i najmanji ili naizgled najbeznačajniji izvor energije, ne sme se odbaciti. Pri tome, oblici energije koji značajnije ne zagađuju životnu sredinu imaće prednost u razvoju i primeni. 1. Energenti i njihov uticaj na klimatske promene U toku poslednjih vekova, porastao je uticaj čoveka na klimatske procese. Od početka industrijskog doba, čovečanstvo je svoje potrebe za energijom uglavnom zadovoljavalo sagorevanjem fosilnih energenata: uglja, nafte i gasa. Iskrčivanje šuma i oslobađanje ogromne količine gasova usled sagorevanja fosilnih goriva, direktno su uticali na eko-sferu Zemlje što je dovelo do sve izraženijih promena u hemijskom sastavu Zemljine atmosfere. Prvi znaci se danas ne mogu prevideti: već danas se može utvrditi porast globalne prosečne temperature, učestale su ekstremne vremenske pojave: orkani u Centralnoj Americi, poplave usled jakih kiša u Srednjoj Evropi i sve češće suše u južnim regionima sveta - su možda već prvi indikatori tih promena. Poslednjih 25 godina, bile su najtoplije u 1000 godina, a neki glečeri su u tom periodu - od 30-tak godina izgubili oko 50 % svoje mase leda. Tu su i drugi znakovi: pomeranje vegetacionih zona - širenje pustinja, otapanje polarnih kapa, promene vetrovnog sistema - uragani se sve češće javljaju i tamo gde ih ranije nije bilo - uočljive su pojave erozija, razaranje ozonskog omotača i dr. Svetska meteorološka organizacija (World Meteorological Organisation) i Program za zaštitu životne sredine Ujedinjenih Nacija (Unated Nations Environment Programme) su godine osnovale Međunarodni panel za promene klime (IPCC International Panel of Climate Change), koji je još godine utvrdio, da je u odnosu na vreme pre industrijalizazije (18. vek), koncentracija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte u atmosferi uticala na atmosferu Zemlje i da će to uticati na intenzivnije zagrevanje Zemlje. Dodatno povećanje koncentracije gasova sa efektom staklene bašte će dalje uticati na kompletnu promenu klime na Zemlji. Glavni uzročnik klimatskih katastrofa - promena na Zemlji poslednjih godina, je porast koncentracije ugljen-dioksida (CO2) u atmosferi. Godišnji porast koncentracije ugljendioksida (CO2), gasa koji najviše utiče na efekat staklene bašte na Zemlji, iznosio je - na godišnjem nivou 1-1,5 ppm (parts per million: milionitih delova). Do godine on porastao oko 7 puta. Za takav razvoj stanja, ne postoji nikakvo prirodno objašnjenje, a jedino što se može smatrati kao najveći uticaj - je
3 sagorevanje fosilnih goriva. Sve veći je broj istraživača klimatskih promena, koji u tim činjenicama vide predznake sve bržeg zagrevanja Zemlje. Tzv. Kipp-Punkt-Szenario, ukazuje na regione na Zemlji, na kojima bi se klimatske promene mogle na dramatičan način odigrati, sa pojedinim fenomenima, za koja još ne postoje istorijska iskustva. Čovek menja klimu - i to takvim tempom, kakav ovaj svet još nije video. Uz moderan stil života, jedan - u pogledu životne sredine neutralan život - nije više moguć jer se previše energije troši. Svake sekunde, u svetu se troši oko 1000 buradi nafte. Počev od Kine, Indije, Rusije, pa Indonezije i dr. - rasipničke tehnološke (i energetske) strukture se i dalje grade po modelu Zapada, mada su ove tehnologije i način ponašanja dokazali prilično razorno delovanje na ekologiju planete. Na kraju, promene klime će pogoditi sve: siromašne zemlje će pre pokleknuti, ali isto čeka i bogate. U takvoj situaciji, individualno ponašanje svakog pojedinca, merodavno je za sve naše ciljeve koji se tiču životne sredine i klime na Zemlji. Na Arktiku, debljina leda je oko 4 km. Taj led čini oko 86 % svetskih zaliha slatke vode. Međutim, u atmosferi se nalazi još veća zaliha slatke vode koja je u stalnom kruženju. Od dejstva porasta temperature na Zemlji ugroženi su i glečeri. Tako npr. glečer Perito Moreno u Južnoj Džordžiji u Argentini, je postao jedna od najvećih atrakcija za desetine hiljada turista, koji dolaze u taj region da bi sopstvenim očima posmatrali njegovo nestajanje. Sa visine od prego 60 m, obrušavaju se ledene mase tog glečera koji se ubrzano topi. Slično je i s glečerom Pasterce - najvećim u Austriji. Od porasta temperature pogođena su i područja sa perma-frostom. Pijano drveće koje se može videti u nekim područjima Sibira, svedoči o otapanju perma-frosta, usled čega je tlo omekšalo a drveće se nakrivilo.u južnoj Patagoniji u Argentini, glečeri su se povukli za 3 km u poslednjih 30 godina. Na Jugoistočnim Sendvič-ostrvima, jugoistočno od Južne Džordžije, inače najnegostoljubivijem mestu na svetu kojeg se plaše svi moreplovci sveta, nalazi se kolonija od 2 miliona pingvina.tamo temperature nikad ne raste iznad prosečne tačke mržnjenja. Tamo je samo 20 % površine bez leda a sve ostalo je led. Porast temperature i otapanje leda, ugroziće i velike kolonije pingvina i tuljana u tom regionu. Efekti globalnog zagrevanja su vidljivi i u drugim regionima sveta. U Centralnoj Americi već ima 40 % manje kiša. U Aziji, izostanak monsunskih kiša, izaziva glad čitavih naroda. Kao posledica, može doći i do novih većih seoba naroda, što opet lako može dovesti do novih sukoba. Gotovo svi modeli istraživanja u vezi razvoja klimatskih promena upućuju na porast temperature na Zemlji. Od početka industrijskog doba (18. vek), temperature na Zemlji je porasla za 1 0 C. Broj katastrofa izazvan globalnim zagrevanjem je sa prosečnih 2 godišnje (50-ih godina), porastao na 7 (danas). Naučnici smatraju da se 2/3 tih promena mogu pripisati ciklusu toplog vremena u kojem se nalazimo, a koje traje godina. To znači, da se u svakom slučaju u sledećih godina mora računati sa novim orkanima i prirodnim katastrofama. Preostala 1/3 tih promena, smatraju naučnici, nastale su usled porasta zagrevanja. U tom smislu za ublažavanje tih promena, postavljena su dva opšta cilja: 1. Smanjenje emisija ugljen-dioksida (CO2). 2. Eliminisanje CO2 iz atmosfere tako što će se on uskladištiti. 2. Kvantifikovanje eksternih efekata Efekti promene globalne klime su mnogostruki i veoma veliki. Uzajamna dejstva globalnog sistema klime, eko-sistema i socio-ekonomskog sistema su veoma kompleksna. Pod "eksternim troškovima", podrazumeva se ono što bi se moglo označiti kao novčana masa ugrožavanja životne sredine. Potstrek u izgradnji sistema koji koriste obnovljive oblike energije se ostvaruje na više načina, od kojih je finansijska podrška veoma bitna - bar u početnoj i uzlaznoj (rastućoj) fazi. Ovakvu podršku nudi Zakon o obnovljivim energijama čijom primenom će se dovesti do delimične supstitucije električne energije iz konvencionalnih elektrana. Kao rezultat podsticaja smanjuju se i štete po životnu sredinu, kao i eksterni troškovi koji iz toga proizilaze. Sve su očigledniji predznaci, da će posledice globalne promene klime nastupiti znatno brže nego što se dosad pretpostavljalo. Preteća nestašica vode u Africi i Aziji, upućuje na porast konfliktnih potencijala. Mogu se očekivati značajne migracije ugroženog stanovništva, od čega je kvantitativno značajan deo stanovništva koji je siromašniji. Više nego ikada do sada i u svetlu prevencije od konflikata, zahteva se da politika prema klimi i energetska politika koncipiraju takvo snabdevanje energijom, koje će emisiju gasova sa efektom staklene bašte toliko prigušiti, da porast prosečne temperature na Zemlji do sredine 21. veka ne pređe 2 0 C. To bi se, sa 60 % verovatnoće, moglo postići, ako koncentracija gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi ne bi prešla 450 ppm (u predindustrijsko doba - do kraja 18.v., ona je iznosila 280 ppm, a godine je porasla na 360 ppm). Globalno, to bi zahtevalo, da se vrhunac emisije gasova sa efektom staklene bašte dostigne za manje od 10 godina, kako bi se do godine, postiglo smanjenje emisije za 40 % - u odnosu na referentnu: godinu. Koliko je to ambiciozan cilj govori prognoza svetske agencije za energiju (IEA) koja predviđa da će porast potreba za energijom do god. biti oko 60 %!
4 U okviru ekonomskih kriterijuma, treba imati u vidu da je ekologija, odnosno ekološke posledice različitih dejstava i tehnologija u dugoročnom i sveobuhvatnom smislu isto značajna ekonomska (i druga) kategorija koja mora da sanira posledice, kao i da investira u tehnologije koje ne ugrožavaju okolinu. Ovaj pristup uzima u obzir celokupne troškove ekonomskih odnosa - od štete koje se nanose životnoj sredini - do socijalne ugroženosti, fizičkih i psihičkih oboljenja i dr. (tzv. eksterni troškovi ljudskih delovanja). Defra-Studija (UK Department for Environment, Food and Rural Affairs), preporuču da se kao najbolje procenjena vrednost za obračun eksternih troškova štetnog uticaja emisije CO2 - koristi vrednost u visini od 70 / t CO2 (donja granična vrednost: 15 / t CO2 ; gornja: 280 / t CO2 ). 3. Efekat staklene bašte Ljudske aktivnosti, koje doprinose pojačanom efektu staklene bašte, odnose se na 4 sektora: 1. Sektor energije (49 %) - koji prouzrokuje polovinu emisija antropogenih gasova s efektom staklene bašte. Pre svega sagorevanjem fosilnih goriva, koncentracija CO2 u atmosferi je drastično porasla. 2. Hemijska industrija (24 %) - koja učestvuje sa 1/4 na efekat staklene bašte - uglavnom emisijom FHUV. 3. Uništavanjem šuma (14 %) - čime se gube veliki akumulatori - apsorberi CO2. 4. Poljoprivreda (13 %) - koja doprinosi efektu staklene bašte - naročito uzgajanjem goveda i korišćenjem veštačkih đubriva. U sektoru energija, na efekat staklene bašte najviše utiču: - ugljen-dioksid ( CO2) - sa 72 %, - ozon ( O3) - sa 12 %, - metan (CH4) - sa 8 % i - azot dioksid (NO2) - sa 8 %. U sektoru industrija, na efekat staklene bašte utiču: - fluor-hlor-ugljovodonik (FHUV) - sa 84 %, - ugljen-dioksid ( CO2) - sa 8 % i - azot dioksid (NO2) - sa 8 %. FHUV deluje ne samo kao gas s efektom staklene bašte, nego i razara ozonski sloj. U sektoru uništavanje šuma (bilo zbog emisija ili zbog krčenja velikih šuma) utiču: - ugljen-dioksid ( CO2) - sa 71 % i - metan (CH4) - sa 29 %. Šume pokrivaju oko 27 % kopna na zemlji (3,5 milijardi ha). Kao važan akumulator CO2 - one utiču na globalnu klimu na Zemlji. Što je više biomase koja vezuje CO2, to je manja njegova koncentracija u atmosferi. Postoji strah i od povratno-uzročne veze da će efekat staklene bašte ubuduće još više uticati na umiranje šuma. U sektoru poljoprivrede na efekat staklene bašte utiču: - metan (CH4) - sa 62 %. - ugljen-dioksid - sa ( CO2) 23% i - ozon ( O3) - sa 15 %.14 % 49 % 24 % 13 % Intenzivna poljoprivredna proizvodnja, u određenoj meri povećava efekat staklene bašte. Tako npr. - uzgojem goveda se oslobađa metan u značajnim količinama, u tropima se uništavaju prilična šumska prostranstva, veštački poplavljena pirinačna polja takođe proizvode metan i td. 4. Trendovi efekta staklene bašte Emisija gasova sa efektom staklene bašte u svetu izrazito raste, pri čemu je učešće pojedinih zemalja u tom procesu razvoja efekta staklene bašte značajno različit. Naročito raste emisija gasova u zemljama u razvoju, pošto broj stanovnika raste, a privreda im je u usponu (Kina i Indija). U zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, posle prvobitno smanjene privredne aktivnosti, poslednjih godina je povećana emisija štetnih gasova. Najveće je učešće gasova - (emisije CO2 ) koji su nastali "proizvodnjom" energije! Pritom emisija CO2 od proizvodnje energije, jako
5 zavisi od toga koje energente neka zemlja najviše koristi za rešavanje svojih energetskih problema. Zemlje u razvoju imaju 70 % svetskog stanovništva, a u globalnom zagrevanju učestvuju samo sa 20 %. Na efekat staklene bašte najviše utiče (50 %) ugljen-dioksid (CO2). Ostali gasovi sa efektom staklene bašte su fluorhlor-ugljovodonici (FHUV) - sa 20 %, metan (CH4) - sa 16 %, ozon (O3) -sa 8 % i azot-dioksid(no2) - sa 6 %. Prema nekim procenama se godišnje u atmosferu izbaci oko 26 miliardi tona CO2. Potencijal pojedinih gasova s efektom staklene bašte se može prikazati preko fluksa snage koja opterećuje atmosferu kao: od CO2, u atmosferu se izrači do 1,5 W/m 2, od metana (CH4) 0,5 W/m 2, 0,5 W/m 2 od fluorhlorugljovodonika (FHUV) - koji uništava ozonski sloj. Tu je još i azot-dioksid (NO2), sumporheksafluorid (SF6) i perfluorirani ugljovodonici (FUV) - koji su poslednjih godina zamenili opasne FHUV. Zbirno ova dejstva dovode do porasta temperature i do pojačavanja nekih atmosferskih procesa kao što su isparavanja vode iz mora, okeana, tla, intenziviranje vetrova i dr. Godišnje se u celom svetu emituje u atmosferu oko 25 milrd. tona CO2, a naučnici su potvrdili da je u poslednih sto godina sadržaj CO2 u svetu već porastao za više od jedne četvrtine. CO2 predstavlja najveći problem zbog velikih količina koje se ispuštaju u atmosferu i to najviše od rada elektrana, od saobraćaja i iz domaćinstava. Samo brzim i radikalnim smanjenjem emisije CO2 u svetu, mogu se još ograničiti posledice promene klime na Zemlji. Energetski sektor je tu jedno od centralnih polazišta. Osim uštede energije uz korišćenje efikasnijih tehnologija i tehnika koje koriste obnovljive energije, radi se i na razvoju i industrijskoj primeni tehnologija s malim emisijama CO2. Težište napora u tom pravcu su efikasnije elektrane kao i izdvajanje i geološko odlaganje CO2 (tzv. CCS-tehnologije; CCS - engl. Carbon Capture Storage). 5. Smanjenje emisije CO2 Mogućnosti za smanjenje emisije CO2 leže najpre u sprovođenju sledećih mera: -. Primena mera za uštedu energije, - Korišćenje obnovljivih izvora energije, - Prelazak sa uglja i nafte - na gas, - Smanjenje emisije CO2 u saobraćaju - prelaskom sa putnog na željeznički saobraćaj, smanjenje brzine na autoputevima (tempo-limit), korišćenje vozila s manjom i čistijom potrošnjom goriva itd. Globalno snabdevanje energijom bazira na 80 % energije dobijenih sagorevanjem fosilnih goriva. Uglavnom se računa sa daljim porastom potrošnje energije u narednim decenijama, a pritom će obnovljivi izvori energije sve više dobijati na značaju. Uz to, eksperti se slažu u predviđanjima, da će najdalje za 10 godina, biti u stanju da grade CO2 - elektrane, što će omogućiti rešavanje jednog dela problema emisije CO2 i njegovog uticaja na efekat staklene bašte i globalno zagrevanje. Zaštita klime zahteva angažovanje građana i politike u jednakoj meri. Eksperti polaze od toga, da se emisija CO2 do polovine 21. veka mora smanjiti za 80 %, da bi se promene klime još mogle zaustaviti. 6. Smanjenje emisije FHUV Iako je proizvodnja i korišćenje FHUV zabranjena, oni se u izvesnoj meri još uvek ispuštaju u atmosferu, pa se razgradnja ozonskog sloja nastavlja. Uz to, s obzirom na njihov dugi vek trajanja u atmosferi (20 do 100 godina, azot-dioksid - čak 150 godina), oni FHUV koji su emitovani još pre više godina, još uvek nisu dospeli u ozonski sloj te vrhunac ozonskog poremećaja još nije dostignut. Oštećenje ozonskog sloja, nastaviće se još dosta dugo.debljina ozonskog sloja od površine Zemlje do gornje granice atmosfere je prosečno 330 DU (Dobson Unit - jedinica za izražavanje debljine ozonskog sloja, nazvana po francuskom fizičaru Dobsonu), što odgovara debljini od 3,3 mm. Ozonska rupa u ozonskom sloju u stratosferi, označava smanjenje sadržaja ozona.o ozonskoj rupi se govori kad koncentracija ozona opadne ispod 200 DU, a to je granica kad preostali ozonski sloj gubi svoju zaštitnu ulogu i kad se jako pojačava štetno ultraljubičasto zračenje. Trenutno, oštećenje ozonskog sloja iznosi prosečno 20 %. 7. Stanje energetske opreme Osnovna karakteristika energetskih sistema kod nas je izrazita tehnološka zastarelost i niska energetska efikasnost, kao i trenutno zabrinjavajuće i dugoročno neprihvatljivo tehnološko stanje sa stanovišta životne sredine.
6 Takvo tehnološko stanje proizvodnih objekta u svim navedenim sektorima energetike i dalje je krajnje kritično, kako sa stanovišta garantovane sigurnosti objekata tako i sa stanovišta energetske efikasnosti a posebno u pogledu uticaja na životnu sredinu. Ova činjenica je opšte važeća za sve sektore, iako za neke sisteme postoje i znatno kritičnija ograničenja koja mogu direktno da ugroze sigurnost snabdevanja privrede i građana neophodnim energentima. Reč je o starosti elektroenergetskih objekata (između 15 i 45 godina), čija zamena putem gradnje energetskih izvora ima najviši prioritet sa stanovišta sigurnosti isporuke energenata, zbog povećanja energetskih potreba, posebno električne energije po osnovi intenziviranja privredno-ekonomskog razvoja i porasta standarda građana. Pritom treba početi s ostvarivanjem programa za racionalizaciju i povećanje efikasnosti korišćenja energije u svim sektorima potrošnje energije, s obzirom na više nego skromne rezultate, koji su na ovom planu ostvareni u proteklom periodu. Nedostatak strategije i skromne materijalne mogućnosti, karakteristika su stanja u mnogim strukturama naše (energetske) privrede. Problem očuvanja životne sredine danas je veoma aktuelan i samo nedostatak propisa iz ove oblasti omogućuje rad mnogih energetskih postrojenja koja bi u razvijenim zemljama bila isključena iz pogona. Nema oblasti u privredi, u kojoj se uložena sredstva brže otplaćuju nego što je energetika. Ako je to tako, a jeste, onda nema nikakvog opravdanja za neodgovoran odnos prema racionalnoj potrošnji i štednji goriva kakav vlada kod nas. Neke od karakteristika naše energetike su: - Brzi rast potrošnje energije proteklih godina, pretežno zbog odsustva ekonomskih motiva i programskofinansijskih mehanizama za programe štednje energije, kako kod privrede tako i kod građana, kao i velikog učešća zastarelih proizvodnih i enrgetskih tehnologija u industriji i saobraćaju; - Zbog neadekvatnih cena električne i toplotne energije, subjekti energetske privrede su onemogućeni da blagovremeno ulažu u kvalitetnije održavanje i modernizaciju energetskih izvora, čija starost iznosi oko 25 godina u proseku; - Vrlo visoko učešće električne energije u potrošnji finalne energije (oko 30 %), pri čemu je posebno neopravdano visoko učešće električne energije u sektoru domaćinstva (preko 55 % od ukupne potrošnje energije u ovom sektoru) i još uvek mala potrošnja prirodnog gasa (ispod 22 %) u ovom sektoru. Dnevne potrebe za električnom energijom u sektoru domaćinstva, su izrazito sezonskog karaktera (najveća potrošnja tokom zimskog perioda zbog njenog korišćenja za grejanje prostora) zbog čega je teško uskladiti njenu potrošnju sa proizvodnim mogućnostima naših elektrana i stanjem hidrologije na hidroelektranama. Tekuće stanje prekomerne potrošnje električne energije za zadovoljenje toplotnih energetskih usluga posebno u sektoru domaćinstva, moguće je i poželjno menjati putem usklađenog razvoja sektora prirodnog gasa. U ovom svetlu treba posmatrati i činjenicu da racionalno korišćenje energije i povećanje energetske efikasnosti korišćenja energije, uz prihvatljivi nivo ugrožavanja životne sredine, mogu da doprinesu razvoju Srbije u narednom periodu.objekti u našoj zemlji, čak i oni novi koji su građeni proteklih nekoliko godina i kji se i sad grade, ni izdaleka nemaju potrebnu debljinu toplotne izolacije koja je neophodna, da bi prednosti tehnologija koje koriste obnovljive izvore energije radile efikasno i da bi postigle visok efekat supstitucije fosilnih goriva i tako ojačale ekonomsku moć zemlje i doprinele rasterećenju zagađenja atmosfere i ublažile promene klime. 8. Ekološki povoljni obnovljivi izvori energije Za obnovljive izvori energije u koje spadaju hidropotencijali malih i velikih vodenih tokova, biomasa, energija sunčevog zračenja, geotermalna energija, energija vetra i dr. - postoje kod nas posebne pogodnosti i potrebe za njihovim organizovanim korišćenjem u tzv. decentralizovanoj proizvodnji toplotne (korišćenjem sunčeve energije i sagorevanjem biomase) i električne energije (izgradnjom mini hidroelektrana, snage do 10 MW i vetrogeneratora snage do 1 MW), za zadovoljenje potreba lokalnih potrošača kao i isporuke viškova električne energije lokalnoj mreži u okviru postojećih elektroenergetskih sistema. 9. Kjoto protokol Kjoto protokol je prvi međunarodni pravno obavezujući ugovor za smanjenje emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte (ti gasovi su: ugljen-monoksid, ugljendioksid, fluorhlorugljovodonik - FHUV, metan - CH4, ozon - O3 i azot-dioksid NO2). Ovim ugovorom, kao konkretizovanim dodatnim ugovorom uz Okvirnu Konvenciju Ujedinjenih Nacija o klimi, koji je u Kjotu (Japan) krajem godine potpisalo 38 industrijskih zemalja, one se obavezuju, da do godine smanje emisiju gasova koji izazivaju efekat staklene bašte za 5 % u odnosu na pomenutu godinu. Istovremeno, ovim ugovorom, EU se obavezala da do godine smanji emisiju gasova koji izazivaju efekat staklene bašte za 8 %. Do sada je Kjoto protokolu pristupilo preko 130 zemalja. Mogućnosti za smanjenje emisije CO2 su najveće u korišćenju mera za uštedu energije, u korišćenju obnovljivih energija (naročito energije sunčevog zračenja), a kod korišćenja fosilnih goriva prelazak sa uglja i nafte
7 na prirodni gas. Dogovor, koji je ostvaren na Konferenciji UN u Kjotu, bazira se na Konvenciji Svetskog Samita za Klimu u Rio de Ženeiru, godine.tamo je dogovoreno, da se toliko smanji emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, da se eko-sistemi mogu prilagoditi na prirodan način i da proizvodnja hrane ne bude ugožena. Probleme promene klime, čovečanstvo uzima u svoje ruke. Kjoto-protokol je prvi korak. Ali važne propratne pojave Kjoto protokola su finansijski transferi u svetu.. Međunarodna Konferencija o obnovljivim energijama - Renewables 2004, održana u Bonu, bila je prekretnica za novu energetsku eru. Uspešna primena gotovo 200 akcija Međunarodnog Akcionog plana (IAP) iz Bona, već danas doprinosi globalnoj zaštiti klime i održivom razvoju. Uz potpunu primenu IAP, do godine se može smanjiti emisija CO2 za 1,2 milijarde tona. Primena IAP predviđa ulaganje više od 300 milijardi US $. Globalne investicije u obnovljive energije su se od do udvostručile. Osim toga, primena IAP će za preko 300 miliona stanovnika po prvi put omogućiti da dobiju pristup električnoj energiji. Znatan doprinos ostvarivanju globalnih ciljeva ima Kina, koja planira da do godine 30 % svoje proizvodnje električne energije dobije od obnovljivih energija i u tu svrhu će uložiti 50 milijardi. Ona je godine usvojila zakon podrške obnovljivim energijama, koji se u mnogim aspektima oslanja na nemački Zakon o obnovljivim energijama (EEG). Sledeći rezultat ove Konferencije, koji je u međuvremenu već realizovan, je osnivanje globalne Političke mreže za obnovljive energije (Renewable Energy Policy Network REN21). U njoj sarađuju vlade, međunarodne organizacije i predstavnici civilnog društva za stimulisanje obnovljivih energija u celom svetu.važan rezultat REN21 je objavljivanje statusnog izveštaja svake godine, koji daje podatke o politici unapređenja obnovljivih energija, o tržištima, kao i o investicijama i sa tim u vezi i radnim mestima u ovoj oblasti. Od 7. do 8. novembra godine, u Pekingu je održana Konferencija o obnovljivim energijama - Beijing International Renewable Energy Conference (BIREC 2005). Uz učešće preko 1300 predstavnika iz više od 100 zemalja, među njima i predstavnika vlada na ministarskom nivou, Konferencija je bila veoma uspešna, jer je jasno pokazala da se obnovljive energije ne koriste samo u industrijskim zemljama. Od 4. do 8. marta godine, je održana konferencija o obnovljivim energijama - Washington Renewable Energy Conference (WIREC). Na taj način se Bonska Konferencija o obnovljivim energijama potpuno establirala kao proces. Ovde treba pomenuti i osnivanje Sporazuma o širenju tehnologija obnovljivih energija Implementing Agreement Renewable Energy Technology Deployment (RETD). Ovaj sporazum, u okviru međunarodne Agencije za Energiju (IEA), treba da ubrza uvođenje na tržište tehnologija za korišćenje obnovljivih energija, kroz međunarodno koordinirane aktivnosti. Oficijelno, ovaj sporazum je stupio na snagu u septembru 2005., a dosad mu je pristupilo više od 10 zemalja a od toga devet kao oficijelne: Nemačka, Francuska, Italija, V. Britanija, Danska, Holandija, Kanada, Irska i Norveška. RETD publikuje aktuelne informacije o obnovljivim energijama. Trenutno se sprovode aktivnosti za uspostavljanje jedne međunarodne agencije za obnovljive energije (IRENA). Literatura 1. Lambić, M. i dr.: Ekološki rizik i upravljanje energetskim resursima, Društvo za energetsku efikasnost BiH, Banja Luka, Biočanin, R. i dr.: Kvantifikovanje uticaja na životnu sredinu u održivom razvoju do kvaliteta života, E- zbornik radova Međunarodnog naučno-stručnog skupa "Energetska efikasnost -2008", Vrnjačka Banja, nov., 2008., str Lambić M.; Đajić - Jovanović R.: The Energetic Existence of the Greenhouse, Energy Conservation and Use of Renewable Energies in the Bio-Industries, ed.by F. Vogt, Pergamon Press, Oxford and New York, 1981., pp Lambić M., Pojava kondenzacije kao pokazatelj neregularnosti rada nekondenzacionih gasnih kotlova, OMO, Beograd, Lambić, M.; Bronček, L.; Lukić, M.; Pekez, J: Sistemski pristup racionalnoj potrošnji fluida i energije u procesima grejanja, Procesna tehnika, Br. 1( 2003.), s Lambić, M.; Kovačević, M.: Merenje karakterističnih veličina gasnih kotlova u domaćinstvu - opšti podaci, Tehnička dijagnostika, Br. 4, 2003, s Lambić, M.; Pekez, J. : Monitoring i upravljanje u cilju povećanja energetske efikasnosti solarnih sistema, Energetske tehnologije br. 1-2 (2005), str Lambić, M.; Đurić, D.: Značaj postizanja kondenzacije vodene pare u dimnim gasovima, na povećanje energetske efikasnosti kotlova, Energetske tehnologije br. 3 (2006), str Lambić, M.; Pekez, J. : Prilog strategiji razvoja energetike Vojvodine - segment: solarna energetika, Energetske tehnologije br. 2-3 (2007), str. 3-6
8 10. Lambić, M.; Đurić, D.: Osnovne konstrukcije i toplotne karakteristike termokondenzatora, kapaciteta 28 do 280 kw, Energetske tehnologije br. 4 (2006), str Lambić, M.: SOLARNA TEHNIKA, Društvo za sunčevu energiju "Srbija solar", Lambić, M.: SOLARNE INSTALACIJE I OBJEKTI, Društvo za sunčevu energiju "Srbija solar", Lambić, M. idr.: ENERGETSKA EFIKASNOST, Srbija solar, Zrenjanin, Lambić, M.; Pavlović, N.; Krnjački, M.; Ilić, Č. : ENERGETSKI SISTEMI 1, Srbija solar, Zrenjanin, Lambić, M.; Pavlović, N.; Tasić, I.; Stojićević, D.: SOLARNA ENERGETIKA, Srbija solar, Zrenjanin, Lambić, M.; Milošević, Ž.; Kopanja, V.; Milošević, L.: EKOLOGIJA I ENERGIJA, Društvo za energetsku efikasnost BiH, Banja Luka, Lambić, M.; Avramov, D.: The optimisation of energetics systems, Technical Faculty M. Pupin, Zrenjanin 18. Avramov, D., Lambić, M.: Modelling of Minimization of Energy Conssuption, Symp. Proc. "Energetics and Power Supply Technologies", Novi Sad: 1985, str , 19. "Sun in Action II - Solar Thermal Strategy for Europe", ESTIF, Umwelt Deutschland, CD ROM, Uwelt Bundes Amt, D "Estec 2005", 2.Europaen Solar Thermal Energy Conference - Proceedings, Freiburg Econsult: Multi-SOL 2.0 Lernprogramm für Solarthermie, (CD ROM), "Thermische Solaranlagen" Symposium - Referate, OTTI KOLLEG, Bad Staffelstein, "Solar Heating and Cooling Programe", IEA, Brisel, BINE - Informationsservice - Bonn, projektinfo-s, 26. SOLAR THERMAL - MARKETS IN EUROPE (Trends and market statistics 2006), ESTIF, June EDUSOL, CD ROM, Sicherheitspolitische Bedeutung Erneuerbaren Energien, Schlußbericht, Adelphi Consult & Wupertal Institut, nov Erneuerbaren Energien kompakt, Ergebnisse systemanaliytischer Studien, Heidelberg, Mai Geithermische Strom- und Wärmeerzeugung in Deutschland und Europe - Stand und perspektiven, Institut für Energetik und Umwelt, April Strategija razvoja energetike Republike Srbije do godine, Ministvo rudarstva i energetike Republike Srbije, decembar Wärmepumpen-Leitfaden, Energie-Agentur NRW, dec Renewables for HEATING and COOLING; International Energy Agecy, nov PEAK OIL - Das Ende des billigen Erdöls ( 35. Dr Urlich Schmidtchen, Wasserstoff und Brennstoffzellen - Chancen und Grenzen,Deutscher Wasserstoff- und Brennstoffzellen-Verband e.v. (DWV), Wasserstoff - Der neue Energieträger, (DWV), Zahlen und Fakten. Energiedaten. Nationale und Internationale Entwicklung. Bundesministerium für Wirtschaft und technologie (BMWi), Berlin Hennicke P. und Müller M., Weltmacht Energie, Hirzel Verlag, IEA 2004: World Energy Outlook, Međunarodna Agencija za energiju, Pariz European Commission 2007: Communication An Energy Policy for Europe, Green Paper A European Strategz for Sustainable, Competitive and Secure Energy Europoean Commission, Program ostvarivanja Strategije energetike Srbije od 2007 do 2012.g., maj STROM optimal nutzen, O. Humm, F. Jehle, Ökobuch Verlag Solar Anlagen, H. Ladener, F. Späte, Ökobuch Verlag Große Solaranlagen, K.H. Remmers, SOLARPRAXIS, Berlin, 1999.
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako
More informationMogudnosti za prilagođavanje
Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti
More informationTRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE USLOVI I PERSPEKTIVE
Ljubo Maćić TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE USLOVI I PERSPEKTIVE ELEKTRANE 2010 VRNJAČKA BANJA, 26 29. 10. 2010. Uslovi za otvaranje tržišta - sadašnje stanje Ponuda EPS-a je danas uglavnom dovoljna da pokrije
More informationPodešavanje za eduroam ios
Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja
More informationANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA
ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)
More informationGUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević
GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel
More informationAMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,
AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam
More informationBiznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije
Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant
More informationOBNOVLJIVIH IZVORA PUTOKAZ ZA RAZVOJ ENERGIJE U SRBIJI I OKRUŽENJU RAZMATRANJE ENERGETSKE POLITIKE U OBLASTI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
RAZMATRANJE ENERGETSKE POLITIKE U OBLASTI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE PUTOKAZ ZA RAZVOJ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U SRBIJI I OKRUŽENJU Novembar 2015. IZDAVAČ CENTAR ZA MEĐUNARODNU SARADNJU I ODRŽIVI
More informationCJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA
KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces
More informationDEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE
DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović
More informationBušilice nove generacije. ImpactDrill
NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza
More informationUNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine
UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:
More informationUvod u relacione baze podataka
Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako
More informationCurrent Issues and Prospects of Raspberry and Blackberry Production in the Republic of Serbia
UDC: 631.15:634.711:634.713 expert paper Acta Agriculturae Scrbica. Vol. VI, 11 (2001) 71-75 >-OFAGRO Acta!:i--- ai.-ai Z Agriculturae S!g Serbica ~iis\j =< CA.CAK ----------_. -- Current Issues and Prospects
More informationWWF. Jahorina
WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation
More informationKAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.
9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98
More informationPROJEKTNI PRORAČUN 1
PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja
More informationSTRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13
MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog
More informationSpisak objavljenih radova Dragica Stojanović (asistent)
Spisak objavljenih radova Dragica Stojanović (asistent) Rad u međunarodnom časopisu (M23): 1. Ilić, B., Stojanović, D., Jovanović, V., Mihajlović, D. Management in Sustainable Tourism Development of Serbian
More informationUloga energetske efikasnosti u sistemu održivog razvoja na primeru održive izgradnje u Libiji. doktorska disertacija
UNIVERZITET UNION - NIKOLA TESLA U BEOGRADU FAKULTET ZA GRADITELJSKI MENADŽMENT, BEOGRAD Uloga energetske efikasnosti u sistemu održivog razvoja na primeru održive izgradnje u Libiji doktorska disertacija
More informationIZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI
IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj
More informationUticaj obnovljivih izvora energije na dinamičko tarifiranje u realnom vremenu
INFOTEH-JAHORINA Vol. 14, March 2015. Uticaj obnovljivih izvora energije na dinamičko tarifiranje u realnom vremenu Dimitrije Kotur, Goran Dobrić, Nikola Rajaković Univerzitet u Beogradu, Elektrotehnički
More informationCJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE
CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet
More informationPROCENA RANJIVOSTI NA KLIMATSKE PROMENE
SRBIJA PROCENA RANJIVOSTI NA KLIMATSKE PROMENE SRBIJA CENTAR ZA UNAPREĐENJE ŽIVOTNE SREDINE PROCENA RANJIVOSTI NA KLIMATSKE PROMENE SRBIJA Beograd, 2012. godine CENTAR ZA UNAPREĐENJE ŽIVOTNE SREDINE Naslov:
More informationMašinski fakultet u Nišu, A. Medvedeva 14, Niš
EMISIJA CO 2 U REGIONU ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA CO 2 EMISSION IN THE REGION OF THE WESTERN BALKAN COUNTRIES G.M.Stefanović, Lj.R.Ćojbašić, G.D.Vučković, M.M.Stojiljković Mašinski fakultet u Nišu, A. Medvedeva
More informationEduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings
Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za
More informationPort Community System
Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS
More informationTRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT
TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02
More informationLjubo Maćić UTICAJ REGULATORNIH MERA I PROMENA NA ENERGETSKIM TRŽIŠTIMA NA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE. ZLATIBOR, novembar 2016.
Ljubo Maćić UTICAJ REGULATORNIH MERA I PROMENA NA ENERGETSKIM TRŽIŠTIMA NA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE ZLATIBOR, 23-26. novembar 2016. 1 Sadržaj Klimatske promene Obnovljivi Izvori energije Tržište
More informationTHE PERFORMANCE OF THE SERBIAN HOTEL INDUSTRY
SINGIDUNUM JOURNAL 2013, 10 (2): 24-31 ISSN 2217-8090 UDK 005.51/.52:640.412 DOI: 10.5937/sjas10-4481 Review paper/pregledni naučni rad THE PERFORMANCE OF THE SERBIAN HOTEL INDUSTRY Saša I. Mašić 1,* 1
More informationSTRATEGIJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI REPUBLIKE CRNE GORE. -Finalni Izvještaj- Podgorica, Decembar 2005.god.
Tehnička Podrška Ministarstvu Ekonomije i EPCG Projekat finansirala EU pod nadležnošću Evropske Agencije za Rekonstrukciju STRATEGIJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI REPUBLIKE CRNE GORE -Finalni Izvještaj- Podgorica,
More informationUlazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.
Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.
More informationENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION
VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA
More informationIdejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual
More informationKjoto protokol i tržište ugljen dioksida
Kjoto protokol i tržište ugljen dioksida Dr. Venkata Ramana Putti Seminar o mogućnostima finansiranja projekata koji imaju za cilj smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte Beograd, Srbija,14.
More informationThird International Scientific Symposium "Agrosym Jahorina 2012"
10.7251/AGSY1203656N UDK 635.1/.8 (497.6 Republika Srpska) TENDENCY OF VEGETABLES DEVELOPMENT IN REPUBLIC OF SRPSKA Nebojsa NOVKOVIC 1*, Beba MUTAVDZIC 2, Ljiljana DRINIC 3, Aleksandar ОSTOJIC 3, Gordana
More informationU finansiranju ovog časopisa učestvuje MINISTARSTVO ZA NAUKU I TEHNOLOŠKI RAZVOJ REPUBLIKE SRBIJE
EKONOMSKE TEME Izdaje: Ekonomski fakultet u Nišu Za izdavača: Prof. dr Borko Krstić, dekan Uređivački odbor: Dr Živorad Gligorijević, Ekonomski fakultet Niš Dr Nataša Golubović, Ekonomski fakultet Niš
More informationMultikriterijalna analiza održivosti termoenergetskih blokova primenom. ASPID metodologije
Univerzitet u Beogradu Tehnološko metalurški fakultet Predrag D. Škobalj Multikriterijalna analiza održivosti termoenergetskih blokova primenom ASPID metodologije Doktorska disertacija Beograd, 2017. University
More informationSISTEM ENERGETSKOG UPRAVLJANJA KAO MODEL ENERGETSKE EFIKASNOSTI U INDUSTRIJI ANALIZA STANDARDA EN16001 I ISO 50001
7. Naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem KVALITET 2011, Neum, B&H, 01. - 04 juni 2011. SISTEM ENERGETSKOG UPRAVLJANJA KAO MODEL ENERGETSKE EFIKASNOSTI U INDUSTRIJI ANALIZA STANDARDA EN16001 I ISO
More informationNejednakosti s faktorijelima
Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih
More informationSTATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI
Bosna i Hercegovina Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Jahorina, 05.07.2011
More informationVERIFIKACIJA OSTVARENIH UŠTEDA U POTROŠNJI FINALNE ENERGIJE ZBOG PRIMENE MERA ZA UNAPREĐENJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U KLINICI DR LAZA LAZAREVIĆ
VERIFIKACIJA OSTVARENIH UŠTEDA U POTROŠNJI FINALNE ENERGIJE ZBOG PRIMENE MERA ZA UNAPREĐENJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U KLINICI DR LAZA LAZAREVIĆ 1 Sadržaj I. Energetske karakteristike objekata Klinike pre
More informationRURAL DEVELOPMENT OF REPUBLIKA SRPSKA WITH SPECIAL FOCUS ON BANJA LUKA
Poslovne studije/ Business Studies, 2015, 13-14 UDK 338.43:[332.1+330.34(497.6 Banja Luka) The paper submitted: 20.03.2015. DOI: 10.7251/POS1514605D The paper accepted: 09.04.2015. Expert paper Mirjana
More informationUTICAJ KLIMATSKIH PROMENA NA ŽIVOTNU SREDINU
1 st International Conference ECOLOGICAL SAFETY IN POST-MODERN ENVIRONMENT 26-27. Juny 2009. Banja Luka,RS, BiH UTICAJ KLIMATSKIH PROMENA NA ŽIVOTNU SREDINU THE EFFECTS OF CLIMATE CHANGES ON THE ENVIRONMENT
More informationDEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES
Zijad Džafić UDK 334.71.02(497-15) Adnan Rovčanin Preliminary paper Muamer Halilbašić Prethodno priopćenje DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES ABSTRACT The shortage of large markets
More informationMenadžment razvoja obnovljivih izvora energije
Menadžment razvoja obnovljivih izvora energije BRANIMIR P. INIĆ, Univerzitet Union Nikola Tesla, Beograd Stručni rad MARINA D. BUGARČIĆ, Univerzitet Union Nikola Tesla, Beograd UDC: 620.9:005 Rad na temu:
More informationPossibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska
Original scientific paper Originalan naučni rad UDK: 633.11:572.21/.22(497.6RS) DOI: 10.7251/AGREN1204645M Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture
More informationTRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ
TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene
More informationTHE MODEL OF BUSINESS RESEARCH OF AGRITOURISM POTENTIAL IN RURAL AREAS OF DEVELOPING COUNTRIES
International Scientific Conference of IT and Business-Related Research THE MODEL OF BUSINESS RESEARCH OF AGRITOURISM POTENTIAL IN RURAL AREAS OF DEVELOPING COUNTRIES MODEL POSLOVNIH ISTRAŽIVANJA POTENCIJALA
More informationAutomatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon
Automatske Maske za zavarivanje Stella Podešavanje DIN: 9-13 Brzina senzora: 1/30.000s Vidno polje : 98x55mm Četiri optička senzora Napajanje : Solarne ćelije + dve litijumske neizmenjive baterije. Vek
More informationPROVEDBA KYOTSKOG PROTOKOLA U REPUBLICI HRVATSKOJ
PROVEDBA KYOTSKOG PROTOKOLA U REPUBLICI HRVATSKOJ dr. sc. Siniša Ozimec KLIMATSKE PROMJENE su promjene klime koje se pripisuju izravno ili neizravno aktivnostima čovjeka koje mijenjaju sastav globalne
More informationINVESTICIJE U ENERGETIKU SRBIJE I ODRŽIVOST PRIVREDNOG RAZVOJA
STRUČNI ČLANAK UDK: 330.322:620.9 ; 502.131.1:338.1(497.11) Datum prijema: 14. 02. 2011. Nenad Popović ABS Elektro Beograd INVESTICIJE U ENERGETIKU SRBIJE I ODRŽIVOST PRIVREDNOG RAZVOJA Investments Into
More informationPOLYKEN antikorozivne trake za zaštitu čeličnih cjevovoda. SOLAR SCREEN termoreflektirajuće folije za staklene površine ZNAKOVI SIGURNOSTI
POLYKEN antikorozivne trake za zaštitu čeličnih cjevovoda SOLAR SCREEN termoreflektirajuće folije za staklene površine ZNAKOVI SIGURNOSTI Prometni znakovi Split OPASNOST OD POŽARA ZABRANJENO PUŠITI Rijeka
More informationKlimatske promene i prirodni hazard
Ovaj projekat se realizuje uz podršku programa SENSE koji sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC). Program finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) Klimatske promene
More informationCHANGES OF CLIMATE PARAMETERS IN URBAN AREAS OF THE REPUBLIC OF SERBIA
PROMENE NEKIH KLIMATSKIH PARAMETARA U URBANIM SREDINAMA REPUBLIKE SRBIJE CHANGES OF CLIMATE PARAMETERS IN URBAN AREAS OF THE REPUBLIC OF SERBIA mr Saša Jovanović 1), dr Slobodan Savić 2), dr Milan Despotović
More informationDINAMIKA TROPSKIH CIKLONA I GLOBALNO OTOPLJAVANJE
DINAMIKA TROPSKIH CIKLONA I GLOBALNO OTOPLJAVANJE Dr Vladan Ducić, redovni profesor, Geografski fakultet, Beograd Osnovni cilj ovog rada je da se utvrdi da li postoji veza između učestalosti tropskih ciklona
More informationZNANJE ČINI RAZLIKU!!!!
ZNANJE ČINI RAZLIKU!!!! www.ricotrainingcentre.co.rs RICo Training Centre ATI Beograd, Republika Srbija ZNAČAJ OBUKE ZA DRUMSKU BEZBEDNOST? Drumska bezbednost je zajednička obaveza - preventivno delovati
More informationOtpremanje video snimka na YouTube
Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom
More informationANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD
More informationENERGETIKA - POSEBNI IZAZOVI KONKURENCIJE
STRENGTHENING OF THE INSTITUTIONAL CAPACITY OF THE COMPETITION PROTECTION COMMISSION (CPC) IN THE REPUBLIC OF SERBIA 1 ENERGETIKA - POSEBNI IZAZOVI KONKURENCIJE 02.JUN 2015 PRIVREDNA KOMORA SRBIJE ALEKSANDAR
More informationСТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ
1 СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 2 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 3 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 4 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ Edwards Deming Не морате то чинити, преживљавање фирми
More informationModul 1 Energetske rezerve, proizvodnja, potrošnja i trgovina. Knjiga D - Energetske bilance do godine
Modul 1 Energetske rezerve, proizvodnja, potrošnja i trgovina Knjiga D - Energetske bilance do 2020. godine KONAČNI IZVJEŠTAJ Naziv projekta: Šifra projekta: Zemlja: Konzultant: Studija energetskog sektora
More informationŽarko P. Dimitrijević SIGURNOST SNABDEVANJA TRŽIŠTA ENERGENATA KAO PRAVNOPOLITIČKA PARADIGMA REGULATORNOG OKVIRA
Univerzitet u Nišu Pravni fakultet Žarko P. Dimitrijević SIGURNOST SNABDEVANJA TRŽIŠTA ENERGENATA KAO PRAVNOPOLITIČKA PARADIGMA REGULATORNOG OKVIRA doktorska disertacija Niš, 2015. University of Nis Faculty
More informationEnergijau Holandiji: Iskustva ravničarske zemlje Ton van der Wijst Ekonomsko-socijalni savjet, Holandija 22. mart 2012.
Sadržaj Holandski kontekst Specifične karakteristike zemlje Ekonomija zasnovana na konsulatacijama i konsenzusu Pitanja koja se tiču energije Energijau Holandiji: Iskustva ravničarske zemlje Ton van der
More informationEKOLOŠKI ASPEKTI TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE
ekologija EKOLOŠKI ASPEKTI TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE Branislav Radonjić This paper is a short overview of the potential environmental aspects of potential technologies for sustainable
More informationRAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI
RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI INFOFEST 2017 SLJEDEĆA GENERACIJA REGULACIJE, 25 26 Septembar 2017 Budva, Crna Gora Vitomir Dragaš, Manadžer za interkonekciju i sisteme prenosa Sadržaj 2 Digitalna transformacija
More informationKratki vodič za grijanje na drvnu biomasu Projekat zapošljavanja i sigurnog snabdijevanja energijom korištenjem biomase u BiH
Kratki vodič za grijanje na drvnu biomasu Projekat zapošljavanja i sigurnog snabdijevanja energijom korištenjem biomase u BiH Sadržaj Uvod...5 Šta je DRVNA biomasa...7 Biomasa kao obnovljivi izvor energije...9
More informationINDUSTRIJSKA EKOLOGIJA
INDUSTRIJSKA EKOLOGIJA Sistemski pristup Univerzitet u Nišu dr Srđan Glišović, docent srdjan.glisovic@znrfak.ni.ac.rs Održivost predstavlja suštinsku relaciju između delovanja i posledica." (Kirsten Childs,
More informationFotonaponski sistemi u urbanim sredinama povezani na distributivnu mrežu i primer njihove primene
Fotonaponski sistemi u urbanim sredinama povezani na distributivnu mrežu i primer njihove primene Dusan Nikolić 1, Mila Pucar, Zoran Nikolić, Sanja Simonović Apstrakt: U urbanim sredinama postoji veliki
More informationIDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC : (4-12)
FACTA UNIVERSITATIS Series: Economics and Organization Vol. 10, N o 2, 2013, pp. 117-127 Review paper IDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC
More informationPOSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA
Master akademske studije Modul za logistiku 1 (MLO1) POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA angažovani su: 1. Prof. dr Momčilo Miljuš, dipl.inž., kab 303, mmiljus@sf.bg.ac.rs,
More informationPrvi koraci u razvoju bankarskog on-line sistema u Japanu napravljeni su sredinom 60-tih godina prošlog veka i to najpre za on-line, real-time obradu
JAPAN Japan, kao zemlja napredne tehnologije, elektronike i telekomunikacija, je zemlja koja je u samom svetskom vrhu po razvoju i usavršavanju bankarskog poslovanja i spada među vodećim zemljama sveta
More informationBENCHMARKING HOSTELA
BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991
More informationEnergetski aspekti korišćenja rezidbenih ostataka iz proizvodnje jabuke
Originalan naučni rad Original scientific paper UDK: 634.11:631.547.6 DOI: 10.7251/AGRSR1402139P Energetski aspekti korišćenja rezidbenih ostataka iz proizvodnje jabuke Miloš Pajić 1, Milan Dražić 1, Vesna
More informationDRUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH PROMJENA
Doc.dr. Nusret Drešković Vođa tima za ublažavanje klimatskih promjena DRUGI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BOSNE I HERCEGOVINE U SKLADU SA OKVIRNOM KONVENCIJOM UN O KLIMATSKIM PROMJENAMA UBLAŽAVANJE UTICAJA KLIMATSKIH
More informationRANI BOOKING TURSKA LJETO 2017
PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,
More informationDonosnost zavarovanj v omejeni izdaji
Donosnost zavarovanj v omejeni izdaji informacije za stranke, ki investirajo v enega izmed produktov v omejeni izdaji ter kratek opis vsakega posameznega produkta na dan 31.03.2014. Omejena izdaja Simfonija
More informationPARISKI SPORAZUM O KLIMI U SVETLU CILJEVA I PRINCIPA SAVREMENE POLITIKE I PRAVA ŽIVOTNE SREDINE**
Dragoljub Todić*12 UDK 349.6:551.583 502.14(063)"2015" Vol. 13, 3 2016: 45-62 Originalni naučni rad Primljen: 17.06.2016. Dorađen: 25.07.2016. Odobren: 27.07.2016. PARISKI SPORAZUM O KLIMI U SVETLU CILJEVA
More information47. Međunarodni Kongres KGH
47. Međunarodni Kongres KGH PRIMER DOBRE INŽENJERSKE PRAKSE PRI REKONSTRUKCIJI SISTEMA KLIMATIZACIJE I VENTILACIJE BIOSKOPA FONTANA NA NOVOM BEOGRADU Nebojša Žakula, Dipl.-Ing. nzakula@gmail.com 1 Tržni
More informationUVOD U ENERGETSKU EFIKASNOST U ZGRADARSTVU
Fakultet za graditeljski menadžment, Univerzitet UNION UVOD U ENERGETSKU EFIKASNOST U ZGRADARSTVU Dubravka Mijuca RADNA VERZIJA /110 страна/ Beograd, 2008 Dubravka Mijuca Uvod u energetsku efikasnost u
More informationKlimatske promjene. Višnja Grgasović
Republika Hrvatska Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva THE UNFCCC AND THE KYOTO PROTOCOL IN THE REPUBLIC OF Klimatske promjene Višnja Grgasović Rijeka, lipanj 2007. Sadržaj
More informationECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP
ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural
More informationWELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!
WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina
More informationEDUKACIJA IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE NA FAKULTETU TEHNIČKIH NAUKA
EDUKACIJA IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE NA FAKULTETU TEHNIČKIH NAUKA Vladimir A. Katić 1, Zoltan Čorba 2, Dragiša Vilotić 3, Dragan Šešlija 4, Rade Doroslovački 5, Srđan Kolaković 6, Ilija Kovačević 3,
More informationPristup rizicima u sistemu menadžmenta kvaliteta zasnovan na FMEA metodi
Pristup rizicima u sistemu menadžmenta kvaliteta zasnovan na FMEA metodi Ana Čobrenović, MPC Holding doc. dr Mladen Đurić, Fakultet organizacionih nauka 1 Uvod i definicije Rizik Organizacije se konstantno
More informationZnačaj uvođenja organizovanog praćenja i unapređenja energetske efikasnosti u JP EPS
Stručni rad UDK:621.315:621.311.16 BIBLID:0350-8528(2015),25.p.65-78 doi:10.5937/zeint25-9320 Značaj uvođenja organizovanog praćenja i unapređenja energetske efikasnosti u JP EPS Aleksandar Nikolić 1,
More informationEMISIJA AZOTNIH OKSIDA IZ TERMOELEKTRANA JP EPS I MOGUĆNOSTI NJENOG SMANJENJA
EMISIJA AZOTNIH OKSIDA IZ TERMOELEKTRANA JP EPS I MOGUĆNOSTI NJENOG SMANJENJA Vladimir V. Jovanović *, Dragoslava D. Stojiljković *, Nebojša Manić *, Aleksandar Jovović * Univerzitet u Beogradu, Mašinski
More informationIskustva video konferencija u školskim projektima
Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice
More informationOBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE, ENERGETSKA EFIKASNOST I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE U BOSNI I HERCEGOVINI
Simić V., Cvijić S. i Pavlović S.: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE...U BiH Orginalni naučni rad UDK 620.9:502.131.1(497.6) DOI br. 10.7251/SVR1205221S OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE, ENERGETSKA EFIKASNOST I ZAŠTITE
More informationVLADAN MARTIĆ PhD. Montenegro Business School, MEDITERAN UNIVERSITY. Institute of Accountants and Auditors of Montenegro
Personal data Address E-mail Linkedln VLADAN MARTIĆ PhD No 28 Admirala Zmajevica Street, Podgorica, Montenegro Cell +382 67 280 211 vladan.martic@unimediteran.net https://www.linkedin.com/in/vladan-martic-4b651833
More informationPOMOĆ EVROPSKE UNIJE / CARDS PROGRAM ZA BOSNU I HERCEGOVINU
POMOĆ EVROPSKE UNIJE / CARDS PROGRAM ZA BOSNU I HERCEGOVINU TEHNIČKA POMOĆ ZA PO TETEHTTTTTTTTTTNIČKA POMOĆ SEKTORU ENERGHNIČKA POMOĆ ZA PODRŠKU Tehnička pomoć Sektoru energetike Ministarstva vanjske /
More informationPRVI NACIONALNI IZVJEŠTAJ CRNE GORE O KLIMATSKIM PROMJENAMA PREMA OKVIRNOJ KONVENCIJI UJEDINJENIH NACIJA O KLIMATSKIM PROMJENAMA (UNFCCC)
CRNA GORA MINISTARSTVO UREÐENJA PROSTORA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE PRVI NACIONALNI IZVJEŠTAJ CRNE GORE O KLIMATSKIM PROMJENAMA PREMA OKVIRNOJ KONVENCIJI UJEDINJENIH NACIJA O KLIMATSKIM PROMJENAMA (UNFCCC)
More informationPRIMENA HEGEMONIJE U REŠAVANJU MEĐUNARODNIH SPOROVA OKO RESURSA PIJAĆE VODE
Gavrilo OSTOJIĆ i Marija BLAGOJEVIĆ 1 UDK: 341.24:628.1.033 Biblid 0025-8555, 63(2011) Vol. LXIII, br. 3, str. 359 391 Izvorni naučni rad Septembar 2011. DOI: 10.2298/MEDJP1103359O PRIMENA HEGEMONIJE U
More information24th International FIG Congress
Conferences and Exhibitions KiG 2010, 13 24th International FIG Congress Sydney, April 11 16, 2010 116 The largest congress of the International Federation of Surveyors (FIG) was held in Sydney, Australia,
More informationEKONOMSKI EFEKTI RAZVOJA TURIZMA U RURALNIM PODRUČJIMA SRBIJE ЕCONOMIC EFFECTS OF TOURISM DEVELOPMENT IN RURAL AREAS OF SERBIA
Tatjana Bošković * EKONOMSKI EFEKTI RAZVOJA TURIZMA U RURALNIM PODRUČJIMA SRBIJE Sažetak: Poslednjih godina se sve veća pažnja poklanja turizmu kao jednom od faktora privrednog razvoja ruralnih oblasti.
More informationSVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET DALIBOR ČAPEK KONKURENTNOST EUROPSKOG ENERGETSKOG SEKTORA DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2015. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET KONKURENTNOST EUROPSKOG ENERGETSKOG
More informationDANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.
DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku
More informationULAGANJE U PROSLOST ILI KAKO NAM UGALJ SAGOREVA NOVAC I ZDRAVLJE SVETLANA CENIC
ULAGANJE U PROSLOST ILI KAKO NAM UGALJ SAGOREVA NOVAC I ZDRAVLJE SVETLANA CENIC Autorka: Svetlana Cenić Lektura i korektura: Dijana Gajić Dizajn: Saša Đorđević Štampa: Europrint Tiraž: 500 primjeraka Izdavač:
More informationFAKULTET TEHNIČKIH NAUKA
UNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA Nastavni predmet: Vežba br 6: Automatizacija projektovanja tehnoloških procesa izrade alata za brizganje plastike primenom ekspertnih sistema Doc. dr Dejan
More information