ZAJEDNIČKA ANALIZA SLABIH ČLANOVA I PRIJEDLOZI ZA OPTIMIZACIJU PROIZVODNIH LANACA
|
|
- Karen Hawkins
- 5 years ago
- Views:
Transcription
1 ZAJEDNIČKA ANALIZA SLABIH ČLANOVA I PRIJEDLOZI ZA OPTIMIZACIJU PROIZVODNIH LANACA Todora Rogelja, dr. Nike Krajnc, Tina Jemec Lokalne zajednice Slabi članovi Biomasa Ljubljana, veljača 2015
2 Operativni program: IPA Slovenija-Hrvatska Projekt: Drvna biomasa za regionalni razvoj Akronim: BioHeatLocal DS: 2.3 Zajednička analiza slabih članova i prijedlozi za optimizaciju proizvodnih lanaca Autori: Todora Rogelja, Tina Jemec, dr. Nike Krajnc Gozdarski inštitut Slovenije Večna pot Ljubljana Slovenija
3 Sadržaj 1. PEST analiza Metodologija PESTLEn analiza PESTLEn Slovenija PESTLEn Hrvaška Zajednička PESTLEn analiza Slabi članovi proizvodnih lanaca Prijedlozi za optimizaciju proizvodnih lanaca Zaključki Izvori Prilog I: Anketa za ocjenjivanje čimbenika zajedničke PESTLEn analize Sadržaj shema Shema 1. Postupak analize slabih članova... 2 Shema 2. Okoliš spletnega orodja pestleweb s primerom... 3 Sadržaj tabela Tabela 1. PESTLEn analiza za Sloveniju... 5 Tabela 2. PESTLEn analiza za Hrvatsku... 7 Tabela 3. Broj čimbenika po kategorijama... 8
4 1. PEST analiza PEST analiza je analiza političkog, gospodarskog, društvenog i tehnološkog okruženja. Jedna je od najčešće korištenih metoda za procjenu vanjskih makroekonomskih čimbenika povezanih s određenom situacijom koja se koristi u skeniranju strateškog menadžmenta. PEST analiza procjenjuje na tržište, uključujući natjecatelja, iz perspektive određenog prijedloga ili poslovanja. Ona je dio vanjske analize u obavljanju strateške analize, ili istraživanja tržišta, te daje pregled različitih makro čimbenika okoliša koje subjekt treba uzeti u obzir. To je koristan strateški alat za razumijevanje rast i pada tržišta, poslovne pozicije, potencijala i smjera za poslovanje. Harvardski profesor Franjo Aguilar je tvorac Pest analiza. U svojoj knjizi 1967 "Skeniranje poslovnog okruženja" opisuje alat zvan ETPS. Ime je kasnije promijenio i stvorio trenutni akronim. PEST analiza ima i proširene oblike. Oni znaju biti sljedeći: SLEPT (dodano pravno Legal okruženje), PESTEL ali PESTLE (dodani okolišni Environmental čimbenici), te STEEPLE ali STEEPLED (dodano etičko Ethics i demografsko Demographic okruženje). Kao što je i gore navedeno, osnovna PEST analiza ima 4 glavna faktora: Političke: Tu pripadaju vladini propisi i pravni faktori koje treba procijeniti prema njihovoj sposobnosti da utječu na poslovno okruženje i tržišta. Glavna pitanja koja se rješavaju u ovom poglavlju su politička stabilnost, porezne smjernice, trgovinski propisi, sigurnosni propisi i zakoni o zapošljavanju. Ekonomske: Tretiraju ekonomska pitanja koja imaju utjecaja na društvo. To uključuje čimbenike kao što su inflacija, kamatne stope, gospodarski rast, stopa i politike nezaposlenosti, itd. Sociološke: Razmatra socio-ekonomsko okruženje na tržištu kroz elemente kao što su demografija kupaca, kulturne granice, način života i obrazovanje. Oni pomažu razumijevanju potreba potrošača i što oni kupuju na tržištu. Tehnološke: Procjenjuje se kako tehnologija može imati ili pozitivan ili negativan utjecaj na uvođenje proizvoda ili usluge na tržištu. Ti faktori uključuju tehnološki napredak, životni ciklus tehnologije, ulogu Interneta i tehnologije za istraživanje. PEST analiza je korisna iz četiri glavna razloga: 1) pomaže identificirati komercijalne ili osobne mogućnosti i pruža napredna upozorenja značajnih prijetnji 2) otkriva smjer promjena u poslovnom okruženju koji pomaže radu u sinergiji s promjenama, a ne protiv njih 3) pomaže da se izbjegne pokretanje projekata koji vjerojatno neće uspjeti, zbog razloga koji su izvan kontrole 4) pomaže oslobođenje od nesvjesnih pretpostavki pri ulasku u novu zemlju, regiju ili tržište, jer pomaže pri razvijanju objektivnog mišljenja o novom okruženju. 1
5 2. Metodologija U WP 2.3. je predviđeno identificiranje slabih članova proizvodnih lanaca pomoću SWOT analize. SWOT analiza je strukturiran način planiranja za ocjenu snaga, slabosti, prilika i prijetnji, a može se izvesti za proizvod, mjesto, industriju ili osobu. Kako je namjera napraviti analizu cijelog proizvodnog lanca za proizvodnju biomase, BioHeatLocal konzorcij se odlučio da je umjesto SWOT analize prikladnije upotrijebiti PEST analizu, jer analizira različita okruženja cijelog lanca. Dakle, za Hrvatsku i Sloveniju su napravljene dvije posebne analize. Osnovnoj PEST analizi dodani su pravni (Legal) i okolišni (Environmental) čimbenici, tako da je korištena PESTLEn analiza. Nakon procjene čimbenika PESTLEn analize su slabi članovi identificirani na temelju negativnih utjecaja, te su definirani prijedlozi za optimizaciju proizvodnih lanaca. Analiza okoliša PESTLEn Procjena utjecaja na okoliš Važnost čimbenika Slabi članovi Utjecaj na lance Problemi u/ za lanac pestleweb Rješenja problema Preporuke WP Shema 1. Postupak analize slabih članova; izvor: GIS, 2015 Slovenski partneri su napravili PESTLEn analizu za Sloveniju, hrvatski partneri za Hrvatsku. Ove dvije analize su na kraju ujedinjene u zajedničku PESTLEn analizu, što je napravljeno online alatom pestleweb - (Collins, 2011) Ovaj alat omogućuje grafički prikaz svih čimbenika PESTLEn. Čimbenici se mogu zajedno kombinirati na dva načina: odnosom Dovesti do (Lead to), ili Odnosi se na (Relate to). Pestleweb također omogućuje definiranje učinaka (Impact) već identificiranih čimbenika. Primjer okoliša online alata pestleweb prikazano na Shema 2. 2
6 Dovesti do do Odnosi se na Učinak Ocjenjivanje značaja čimbenika Shema 2. Okoliš internetskog alata pestleweb s primjerom; izvor GIS, 2015 Alat također omogućuje ocjenu značajnosti učinka čimbenika u proizvodnom lancu kroz tri ocjene: mali značaj, srednji značaj i visok značaj. U ocjenjivanju čimbenika zajedničke PESTLEn analize učestvovali su svi partneri. Za ocjenjivanje je korišten upitnik koji sadrži popis čimbenika utvrđenih po kategoriji (Politički, Ekonomski, Sociološki, Tehnološki, Pravni i Okolišni) i ocjene (Niska, Srednja, Visoka). Partneri su ocjenili karakteristike pojedinih čimbenika na lokalnoj razini, pri čemu partneri iz Hrvatske nisu ocijenjivali čimbenike koji se odnose samo na Sloveniju i obrnuto. Kao konačni rezultat za ocjenu pojedinačnog učinka uzeta je prosječna ocjena. Primjer, upitnika je dan u Prilog I: Anketa za ocjenjivanje čimbenika zajedničke PESTLEn analize 3
7 3. PESTLEn analiza 3.1. PESTLEn Slovenija U PESTLEn analizi za Sloveniju je identificirano 6 političkih čimbenika, 13 ekonomskih, 11 socioloških, 12 tehnoloških, 7 pravnih te 9 okoliških. PESTLEn analiza je predstavljena u Tabela 1. Politička okolina (P) 1. EU energetsko-klimatski paket propisuje povećanje obnovljivih izvora energije u ukupnoj uporabi energije 2. Predanost Slovenije povećanju energije dobivene iz OIE 3. AN URE2 prepisuje ciljeve za povećanje energetske učinkovitosti javnih zgrada 4. Nestabilna politička klima (česti izbori i promjene u lokalnom političkom vodstvu) 5. Energetski certifikati 6. Plinifikacija konkurentniji izvor energije Sociološka okolina(s) 1. Nezainteresiranost šumovlasnika za rad u šumi 2. Nepovjerenje šumovlasnika i nespremnost za međusobnu suradnju Ekonomska okolina (E) 1. Visoke početne investicije u mehanizaciju za izradu drvnih goriva i moderne kotlove na biomasu 2. Netransparentna trgovina drvnim gorivima 3. Investicije u projekte sa biomasom nemaju visoku dobit 4. Uvoz i izvoz drvnih goriva i sirovine za pridobivanje drvnih goriva 5. Nespoštivanje rokova za plaćanje (platežna nedisciplina) 6. Otvorenost EU tržišta 7. Visoki materijalni troškovi šumske proizvodnje i transporta 8. Niska platežna moć stanovnika 9. Državne subvencije za kotlove na biomasu 10. Rascjepkanost ponude 11. Prodaja na domaćem tržištu 12. Izvoz trupaca i piljene građe 13. Visoki troškovi grijanja javnih zgrada sa fosilnim gorivima Tehnološka okolina (T) 1. Neprikladni tereni za strojnu sječu i žetvu 2. Tvrtke s malim kapacitetima za proizvodnju i preradu velike količine drvnih goriva 3. Nezaposelnost lokalnog stanovništva 3. Zastarjela oprema za rad u šumi 4. Nepošteno tržišno natjecanje 4. S4Q (SLO) 5. Grijanje drvom je tradicionalno 5. Nepoznavanje europskih standarda za postizanje kvalitetnog drvnog goriva 6. Percepcija grijanja sa drvnom biomasom kao zagađivačem okoliša 6. Kontinuirana kvaliteta drvnih goriva nije zajamčena 4
8 7. Rad u šumi i priprema drva za ogrjev smatra se fizički iscrpljujućim i opasnim poslom 8. Mali broj kvalificiranih projektanata 9. Niska profesionalnost instalatera 7. Niska uporaba suvremenih ICT 8. Zgrade javne namjene se većinom griju na fosilna goriva 9. Pomanjkanje korisnih informacija za investitore 10. Nekompetentna dimnjačarska služba 10. Velika ponuda zastarjelih tehnologija (kotlovi, sjekači) na tržištu 11. Egzodus mladih ljudi iz ruralnih područja 11. Vlastita proizvodnja kotlova 12. Prodaja na domaćem tržištu Pravna okolina (L) Okolišni aspeki (En) 1. Novi Energetski zakon prepisuje obveznu upotrebu OIE za daljinsko ogrijevanje 1. Rascjepkani i mali zasebni šumski posjedi 2. Neprihvaćen NEP 2. Teško dostopni tereni 3. Lokalni energetski koncepti 3. Slaba otvorenost privatnih šuma 4. Dugotrajno pridobivanje dozvola za veće sustave 4. Natura 2000 i druga ograničenja zaštite prirode 5. Kompleksni administrativni postupci 5. Zagađenje česticama prašine 6. Neuređeni vlasnički odnosi 6. Niže emisije kod grijanja drvnom biomasom 7. Problem uporabe starog/kontaminiranog 7. Zakon o emisiji čestica prašine/ Naredba o drva onečišćenju zraka iz uređaja za loženje 8. Zbrinjavanje pepela kao opasnog otpada krutog goriva snage manje od 1 MW 9. Dovoljan drvni potencijal Tabela 1. PESTLEn analiza za Sloveniju; izvor: GIS, LEA, LEAD in KGZ Maribor, 2015 Za svih šest skupina čimbenika izračunate su prosječne ocjene. Skupina tehnoloških čimbenika je dobila najnižu prosječnu ocjenu ( srednji utjecaj), dok je skupina ekonomskih čimbenika dobila najvišu prosječnu ocjenu ( visoki utjecaj). Skupine okolišnih i socioloških čimbenika su po ocjeni (2.14 i srednji utjecaj) malo iznad skupine tehnoloških čimbenika. Grupa politički čimbenici (2.32) ima gotovo istu ocjenu kao i grupa pravnih čimbenika (2.33). 5
9 3.2. PESTLEn Hrvatska U PESTLEn analizi za Hrvatsku je identificirano 5 političnih čimbenika, 13 ekonomskih, 11 socioloških, 11 tehnoloških, 7 pravnih te 9 okolišnih. PESTLEn analiza je predstavljena u Tabela 2. Politička okolina (P) 1. EU energetsko-klimatski paket propisuje povećanje obnovljivih izvora energije u ukupnoj uporabi energije 2. Predanost Hrvatske povećanju energije dobivene iz OIE 3. Nestabilna politička klima (česti izbori i promjene u lokalnom političkom vodstvu) 4. Energetski certifikati 5. Plinifikacija - konkurentniji izvor energije Socijalna okolina (S) Ekonomska okolina (E) 1. Visoke početne investicije u mehanizaciju za izradu drvnih goriva i moderne kotlove na biomasu 2. Netransparentna trgovina drvnim gorivima 3. Investicije u projekte sa biomasom nemaju visoku dobit 4. Uvoz i izvoz drvnih goriva i sirovine za pridobivanje drvnih goriva 5. Nespoštivanje rokova za plačanje (platežna nedisciplina) 6. Otvorenost EU tržišta 7. Visoki materijalni troškovi šumske proizvodnje i transporta 8. Niska platežna moć stanovnika 9. Državne subvencije za kotlove na biomasu 10. Rascjepkanost ponude 11. Prodaja na domaćem tržištu 12. Izvoz trupaca i piljene građe 13. Visoki troškovi grijanja javnih zgrada sa fosilnim gorivima Tehnološka okolina (T) 1. Nezainteresiranost šumovlasnika za rad u šumi 1. Neprikladni tereni za strojnu sjeću i žetvu 2. Tvrtke s malim kapacitetima za 2. Nepovjerenje šumovlasnika i nespremnost proizvodnju i preradu velike količine za međusobnu suradnju drvnih goriva 3. Nezaposelnost lokalnog stanovništva 3. Zastarjela oprema za rad u šumi 4. Nepošteno tržišno natjecanje 4. Vlastita proizvodnja kotlova 5. Grijanje drvom je tradicionalno 5. Nepoznavanje europskih standarda za postizanje kvalitetnog drvnog goriva 6. Percepcija grijanja sa drvnom biomasom 6. Kontinuirana kvaliteta drvnih goriva nije kao zagađivačem okoliša 7. Rad u šumi i priprema drva za ogrjev smatra se fizički iscrpljujućim i opasnim poslom zajamčena 7. Niska uporaba suvremenih ICT 8. Povećanje proizvodnje peleta in briketa 6
10 8. Niska profesionalnost instalatera 9. Zgrade javne namjene se većinom griju na fosilna goriva 9. Nekompetentna dimnjačarska služba 10..Pomanjkanje korisnih informacija za investitore 10. Egzodus mladih ljudi iz ruralnih područja 11. Velika ponuda zastarjelih tehnologija 11. Mali broj kvalificiranih projektanata (kotlovi, sjekači) na tržištu Pravna okolina (L) Okolišni aspekt (En) 1. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske 1. Rascjepkani i mali zasebni šumski posjedi 2. Energetski zakoni i podzakonska regulativa 2. Teško dostupni tereni 3. Lokalni energetski koncepti 3. Slaba otvorenost privatnih šuma 4. Dugotrajno pridobivanje dozvola za veće sustave 4. Natura 2000 i druga ograničenja zaštite prirode 5. Kompleksni administrativni postupci 5. Zagađenje česticama prašine 6. Neuređeni vlasnički odnosi 6. Niže emisije kod grijanja drvnom biomasom 7. Problem uporabe starog/kontaminiranog 7. Zakon o emisiji čestica prašine/ Naredba o drva onečišćenju zraka iz uređaja za loženje 8. Zbrinjavanje pepela kao opasnog otpada krutog goriva snage manje od 1 MW 9. Dovoljan drvni potencijal Tabela 2. PESTLEn analiza za Hrvatsku; izvor: REGEA i Hrvatske šume Na hrvatskoj strani procjene ukazuju na prilično drugačiju sliku nego na slovenskoj. Prosječne ocjene za Hrvatsku su veće od prosječnih ocjena za Sloveniju. Najvišu prosječnu ocjenu je dobila skupina političkih čimbenika (2.67), a slijede joj skupina ekonomskih (2.63) i socioloških čimbenika (2.55). Sve te tri skupine imaju visok utjecaj na proizvodne lance. Skupina okolišnih, pravnih i tehnoloških čimbenika su ocjenjene ocjenama 2.39, 2.36 i 2.35, što znači da imaju srednji utjecaj na proizvodne lance. 7
11 3.3. Zajednička PESTLEn analiza Kao što se vidi u poglavlju 3.1 i 32 PESTLEn analize za Sloveniju i Hrvatsku vrlo su slične. Ukupno je identificiranih 60 različitih čimbenika i 13 utjecaja na proizvodne lance. Broj čimbenika po kategorijama, kao i razlike između Slovenije i Hrvatske su prikazane u Tabela 3. Kategorije čimbenikov Broj Usporedba Slo in Hr Politički 6 SLO = HR Ekonomski 13 SLO = HR Sociološki 11 SLO = HR Tehnološki 12 1 dodatni čimbenik za SLO Pravni 9 2 različita čimbenika za SLO in HR Okolišni 9 SLO = HR Tabela 3. Broj čimbenika po kategorijama Kao što je prikazano u Tabeli 3, skupine političkih, ekonomskih, socioloških i okolišnih čimbenika imaju iste čimbenike za Sloveniju i Hrvatsku. Skupina tehnoloških čimbenika u Sloveniji ima jedan čimbenik više od Hrvatske (Sustav osiguranja kvalitete drvnih goriva - S4Q). Skupina pravnih čimbenika ima 2 različita čimbenika za Sloveniju i Hrvatsku. Dok su u Sloveniji važni čimbenici Novi Zakon o energiji propisuje obvezno korištenje obnovljivih izvora energije za centralno grijanje i Neprihvaćen NEP, za Hrvatsku su važni Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske i Zakon o energiji i podzakonski propisi. Zajednička PESTLEn analiza je napravljena pomoću pestleweb alata, koje pored shematskog prikaza podnosi i izvješće. Shematski prikaz zajedničke PESTLEn analize je prikazan na Slika 1. Slika 1. Shematski prikaz zajedničke PESTLEn analize 8
12 PESTLEn analizom utvrđeno je da postoji više mogućih utjecaja na proizvodne lance kako slijedi: 1. Državne potpore za prijelaz na biomasu 2. Osnovan pravni i institucionalni okvir za drvna goriva 3. Potencijalno tržište za drvna goriva postoji u Sloveniji i Hrvatskoj 4. Negativno javno mnijenje o velikim projektima biomase 5. Nestabilna upravna i politička klima za poduzetništvo 6. Neizvjesnost ulaganja u projekte biomase i proizvodnju drvnih goriva 7. Ograničenja za razvoj poduzetništva. U Hrvatskoj se odnosi na razvoj javnog sektora 8. Male količine drva iz privatnih šuma 9. Nedovoljna količina drva za proizvodnju velike količine drvnih goriva 10. Nekonkurentnost poduzeća na tržištu EU 11. Povećanje konkurentnosti Slovenije 12. Sporo uvođenje moderne tehnologije 13. Prilike za stvaranje novih radnih mjesta 1. Državne potpore za prijelaz na biomasu Utjecaj Državne potpore za prijelaz na biomasu je identificiran na osnovu sljedećih čimbenika: 1) Predanost Slovenije i Hrvatske povećanju energije proizvedene iz obnovljivih izvora, 2) URE2 propisuje ciljeve za povećanje energetske učinkovitosti u javnim zgradama (SLO) i 3) Visoka cijena grijanja javnih zgrada s fosilnim gorivima. Ovaj utjecaj je pozitivan i neizravno uvjetovan čimbenikom Klimatsko-energetski paketa EU predviđa povećanje obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije. Na temelju čimbenika Javni objekti se uglavnom griju sa fosilnim gorivima, te Velika ponuda zastarjele tehnologije (kotlovi, drobilice) na tržištu identificiran je čimbenik Visoki troškovi grijanja javnih zgrada sa fosilnim gorivima. Od Posvećenost Slovenije i Hrvatske povećanje energije proizvedene iz obnovljivih izvora slijedi čimbenik AN URE2 propisuje ciljeve za povećanje energetske učinkovitosti u javnim zgradama (SLO). 2. Uspostavljen pravni i institucionalni okvir za drvna goriva Ovaj efekt proizlazi iz utjecaja EU (Klimatsko-energetski paket EU predviđa povećanje obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije) na Sloveniju i Hrvatsku. Zapravo, zakonodavstvo EU predviđa povećanje obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije, te zato Slovenija i Hrvatska imaju definirane ciljeve. Iz ovih definiranih ciljeva Slovenije i Hrvatske proizlazi čimbenik Predanost Slovenije i Hrvatske povećanje energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Tako je Slovenija, u ožujku donijela Zakon o energiji (EZ 1). On obuhvaća odredbe 10 europskih direktiva i regulira opseg tržišta energije, promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Zakon pruža pravni temelj za donošenje nacionalnih strateških dokumenata koji će definirati dugoročne politike u području korištenja energije i opskrbe energijom u budućnosti. 9
13 3. Potencijalno tržište za drvna goriva postoji u Sloveniji i Hrvatskoj Ovaj utjecaj je određen na temelju nekoliko čimbenika, kao što su: Velika ponuda zastarjelih tehnologija (kotlovi, sjekači) na tržištu, Zgrade javne namjene se većinom griju na fosilna goriva, Velika ponuda zastarjelih tehnologija (kotlovi, sjekači) na tržištu, Povećanje proizvodnje peleta (SLO i HR), briketa (HR) i čipsa (SLO) i Vlastita proizvodnja kotlova. Kako se javne zgrade većinom griju sa fosilnim gorivima, te je to uzrok za velike materijalne troškove grijanja, one su identificirane kao potencijal za razvoj tržišta drvnih goriva. 4. Negativno javno mijenje o velikim projektima biomase Ovaj utjecaj je izravno uzrokovan čimbenikom Percepcija grijanja sa drvnom biomasom kao zagađivačem okoliša. Takva percepcija ima uzroke u čimbenicima Odlaganje pepela kao opasnog otpada, Zagađenje česticama prašine, Problem uporabe starog/kontaminiranog drva i Rad u šumi i priprema drva za ogrjev smatra se fizički iscrpljujućim i opasnim poslom. U Hrvatskoj je jedan od uzroka i Predimenzioniranje projekata biomase. 5. Nestabilna upravna i politička klima za poduzetništvo Nestabilna upravna i politička klima za poduzetništvo jedan je od najvažnijih negativnih utjecaja na cijeli proizvodni lanac. Ovaj utjecaj je uvjetovan sa nekoliko ključnih čimbenika, kao što su: (1) Nestabilna politička klima (česti izbora i promjene u lokalnom političkom vrhu), (2) Neregulirani vlasnički odnosi, i (3) Ulaganja u projekte biomase ne donose visoku zaradu. Dokle su prva dva čimbenika sama ključni razlog, postoji nekoliko razloga zašto ulaganja u projekte biomase nemaju visok prinos. Naime, na gore pomenuti čimbenik koji utječu kako ekonomski (5), pravni (1) i tehnološki (2), tako i sociološki (1) i okoliški (1) čimbenici. Od 5 ekonomskih čimbenika, 3 imaju visok utjecaj na proizvodi lanac (Nepoštivanje rokova za plaćanje, Visoki materijalni troškovi šumske proizvodnje i transporta i Visoke početne investicije u mehanizaciju za izradu drvnih goriva i moderne kotlove na biomasu). Druga dva čimbenika su ocjenjena da imaju srednji utjecaj, ali i sa srednjim utjecajem čimbenik Rascjepkanosti opskrbe je ključni uzrok. Pravni čimbenik - Dugoročno stjecanje dozvola za veće sustave ima visok utjecaj, dok je sociološki čimbenik (Nelojalna konkurencija) i ključni uzrok. 6. Neizvjesnost ulaganja u projekte biomase i proizvodnju drvnih goriva To je jedan od ključnih negativnih utjecaja na proizvodne lance biomase. Može se reći da je neizravan, jer proizlazi iz gore opisanog utjecaja (Nestabilna administrativna i politička klima za poduzetništvo). 7. Ograničenja za razvoj poduzetništva (u Hrvatskoj se odnosi na razvoj javnog sektora) Sinergija dva gore opisana utjecaja (Neizvjesnost ulaganja u projekte biomase i Nestabilna upravna i politička klima za poduzetništvo) čine izravano ograničenje za razvoj poduzetništva. 10
14 8. Male količine drva iz privatnih šuma Ovaj utjecaj je uvjetovan sljedećim čimbenicima: Nezainteresiranost šumovlasnika za rad u šumi, Neprikladni tereni za strojnu sječu i žetvu, Teško dostupni tereni, Rascjepkani i mali zasebni šumski posjedi i Nepovjerenje šumovlasnika i nespremnost za međusobnu suradnju. 9. Nedostatne količine drva za proizvodnju velikih količina drvnih goriva Taj utjecaj je uvjetovan sa svim čimbenicima u utjecaju Male količine drva iz privatnih šuma te sa visokim početnim investicijama u mehanizaciji za proizvodnju drvnih goriva i modernih kotlova na biomasu. 10. Nekonkurentnost poduzeća na EU tržištu Do nedostatka konkurentnosti poduzeća na EU tržištu dolazi zbog uvoza i izvoza drvnih goriva i sirovina za proizvodnju drvnih goriva, te uslijed nezajamčene stalne kvalitete drvnih goriva. Tome doprinose i poduzeća s malim kapacitetima za prikupljanje i obradu velikih količina drvnih goriva i nedovoljne količine drveta za proizvodnju velikih količina drvnih goriva. Uvoz i izvoz drvnih goriva i sirovina za proizvodnju drvnih goriva je uslovljen trima čimbenikima od kojih su prva dva ključna: Izvoz trupaca i rezane građe, Otvorenost EU tržišta i Netransparentno tržište drvnih goriva. Do nekontinuirane kvalitete drvnih goriva dolazi uslijed Nepoznavanja europskih standarda za postizanje kvalitetnog drvnog goriva. 11. Povećanje konkurentnosti Slovenije Uvođenje oznake kvalitete za drvene pelete - S4Q može pridonijeti povećanju konkurentnosti Slovenije, jer slovenski proizvođači mogu jamčiti za kvalitetu svojih peleta. 12. Suvremene tehnologije uvode se vrlo sporo Do sporog uvođenja suvremenih tehnologija dolazi uslijed Niske platežne moći stanovnika koji se zbog toga odlučuju za Zastarjele tehnologije (kotlovi, sjekači) koji su zastupljeni na tržišt. Drugi razlog leži u malom broju kvalificiranih projektanata, niskoj profesionalnosti instalatera, nedovoljno osposobljenoj dimnjačarskoj službi. 13. Prilika za stvaranje novih radnih mjesta To je potencijalni pozitivni učinak lokalnih proizvodnih lanaca biomase. U Sloveniji, kao i u Hrvatskoj je opažena povećana prodaja kotlova domaćih proizvođača i drvnih goriva. Ako se uzme u obzir da je nezaposlenost lokalnog stanovništva u prekograničnom području na visokoj razini, te da postoji problem iseljavanja mladih ljudi iz ruralnih područja, lokalni proizvodni lanci biomase bi mogli biti korak prema rješavanju tih problema. 11
15 4. Slabi članovi proizvodnih lanaca Slabi članovi u proizvodnom lancu proizlaze iz gore opisane zajedničke PESTLEn analize i mogu se podijeliti na vanjske i unutarnje. Vanjski slabi članovi se odnose na okoliš u kojem proizvodni lanac funkcionira, dok se unutarnji slabi članovi odnose na slabosti u samom proizvodnom lancu. Od vanjskih slabih članova vrlo negativan utjecaj imaju Nestabilna upravna i politička klima za poduzetništvo, Neizvjestnost ulaganja u projekte biomase i proizvodnju drvnih goriva i Ograničenja za razvoj poduzetništva (u Hrvatskoj se odnosi na razvoj javnog sektora). Nestabilna politička i upravna klima nesigurnosti pridonosi neizvjestnosti ulaganja u projekte biomase i tvori izravno ograničenje za razvoj poslovanja. Česte promjene u lokalnom političkom vrhu i duge i složene administrativne procedure mogu ozbiljno ograničiti ili spriječiti razvoj malih i srednjih poduzeća. Osim toga, platežna nedisciplina i nelojalna konkurencija usporavaju i ugrožavaju poslovanje. Ako se ovome doda i fragmentirana opskrba sirovinama i visoke cijene šumske proizvodnje i transporta, te visoka ulaganja za proizvodnju drvnih goriva, jasno se vide velika ograničenja za razvoj poduzetništva. Unutarnji slabi članovi mogu se vidjeti u utjecajima kao što su: Male količine drva iz privatnih šuma, Nedovoljne količina drva za proizvodnju velikih količine drvnih goriva, Nekonkurentnost poduzeća na EU tržištu i Sporo uvođenje modernih tehnologija. Jedna od najslabijih članova u lancu su privatni vlasnici šuma. Privatni vlasnici u prosjeku imaju rascjepkane i male šumske posjede i posjedi često nisu ispravno uneseni u katastar. Osim toga, privatne šume su slabo otvorene, često se nalaze na nepristupačnim terenima koji nisu prikladni za strojnu sječu, ili se nalaze u Natura 2000 ili drugim zaštićenim područjima. Dakle, i pored velikih drvnih potencijala u privatnim šumama, vlasnici nisu motivirani da rade zajedno i gospodare svojim šumama. Nedostatku motivacije za suradnju i gospodarenje šumama doprinose i visoke cijene šumske proizvodnje i to da se rad u šumi smatra opasnim i napornim. Sljedeći slabi član u proizvodnom lancu su sama poduzeća zbog nedostatka konkurentnosti na tržištu Europske unije. Mala i srednja poduzeća imaju male kapacitete za proizvodnju i preradu velikih količina ogrjevnog drva. Sa druge strane, poduzeća s velikim kapacitetima su često suočeni s problemom opskrbe s velikim količinama drva iz lokalnih izvora. U tom slučaju, poduzeća moraju tražiti sirovinu za proizvodnju drvnih goriva van nacionalnog tržišta, što može povećati troškove proizvodnje. Vrlo često tvrtke dobavljaju sirovinu iz različitih izvora, a takav materijal znatno varira u kvaliteti. Zbog promjenjive kvalitete sirovine varira kvaliteta drvnih goriva, tako da poduzeća ne moraju osigurati stalnu kvalitetu svojih proizvoda. Nekonkurentnosti poduzeća doprinosi i sporo uvođenje suvremenih tehnologija. Tvrtke često koriste zastarjele sejkače, peletirke, itd. Što također utječe na kvalitetu drvnih goriva. Još jedan od problema u proizvodnom lancu je nepovezanost članova i nedostatak suradnje. Dobavljači sirovina ili proizvođači drvnih goriva nemaju zajednički nastup na tržištu, već posluju individualno. Na taj način posluju s manjim količinama sirovina/ drvnih goriva, plaćaju veće troškove prijevoza i imaju manje povoljne cijene od konkurencije. 12
16 5. Prijedlozi za optimizaciju proizvodnih lanaca Za optimizaciju proizvodnih lanaca je bitno uzeti u obzir vanjske i unutarnje slabe članove. Kako se vanjski slabi članovi uglavnom odnose na političku i upravnu klimu koja ograničava razvoj poduzetništva potrebno je umanjiti negativne utjecaje i napraviti uvjete za nesmetan razvoj poduzetništva. Kako je političke čimbenike i promjene vrlo teško kontrolirati, najznačajniji napredak može se postići u upravnim postupcima. Upravne postupke treba prilagoditi stvarnim potrebama, što znači da je bitno pojednostaviti i skratiti vrijeme potrebno za dobivanje različitih dozvola. Upravni postupci trebaju biti predstavljeni javnosti, te organizirati obuku za pojedine članove proizvodnih lanaca, kako bi se, u praktičnim situacijama, naučili kako prolaze sami postupci i što je potrebno za pripremu dokumentacije. Privatni vlasnici šuma su identificirani kao najslabiji članovi u proizvodnom lancu zbog nedostatka motivacije za rad u šumi i nepovjerenja. Nedostatak motivacije za rad u šumi proizlazi iz ekonomske neisplativosti upravljanja malim šumskih posjedima. Za prevladavanje tih prepreka potrebno je da privatni vlasnici šuma zajedno gazduju svojim šumama i zajednički nastupaju na tržištu. Različiti oblici udruživanja mogu da pomognu pri zajedničkom gazdovanju. U Sloveniji i Hrvatskoj već postoje udruge privatnih vlasnika, ali većina ih je neaktivna. Kako bi se olakšao rad udruga potrebno je motivirati vlasnike šuma za rad u šumi. To se može učiniti kroz obuku i radionice, gdje bi se vlasnicima predstavili pozitivni aspekti gospodarenja šumama. Također je potrebno otkloniti razne upravne i pravne prepreke za gazdovanje privatnim šumama. Optimizacija je moguća i kod poduzeća za proizvodnju i preradu drvnih goriva. Poduzeća bi se mogla međusobno udružiti poput privatnih vlasnika šuma, te na taj način nastupiti zajedno na tržištu s velikim količinama drvnih goriva i povoljnijim cijenama. U nekim poduzećima je također potrebno poboljšati proizvodne procese, posebno u pogledu kvalitete drvnih goriva. U tu svrhu potrebno je organizirati obuku o standardima kvalitete za vlasnike poduzeća i njihove zaposlenike. Tako je u Sloveniji Šumarski institut uveo sistem osiguranja kvalitete drvenih peleta - S4Q, koji je dizajniran za male proizvođače drvenih peleta i temelji se na odgovarajućim dijelovima međunarodnih standarda. '' Sustav kontrole i osiguranja kvalitete povećava povjerenje potrošača, jer proizvođači mogu pokazati i dokazati krajnjim korisnicima da praćenjem i kontrolom proizvodnog procesa postižu dodanu, odnosno obećanu kvalitetu. '' (Gozdarski inštitut Slovenije, 2015) Osim toga, poboljšanja su moguća u tehnologiji proizvodnje i prerade drvnih goriva. Uvođenje modernih tehnologija može smanjiti troškove proizvodnog procesa, ali to zahtijeva visoka početna ulaganja. Početno ulaganje može dati sami vlasnici poduzeća uz pomoć države (subvencije, povoljni krediti, itd.) ili investitora. Investitori i ulaganja također predstavljaju slabu točku, i to zbog nedostupnosti korisnih informacija. Otkriveno je da na lokalnoj razini često nedostaju korisne informacije za investitore u vezi propisa, upravnih postupaka, ekonomske isplativosti itd Za adekvatan tok informacija je potrebno povećati transparentnost duž cijelog proizvodnog lanca, kao i strukturirano i jasno prezentirati sve mogućnosti za ulaganja u lancu (web stranice, info-centri, brošure, itd.) Manja poboljšanja su moguća u informiranju javnosti i krajnjih korisnika. Krajnjim korisnicima najviše nedostaju informacije o kvaliteti drvnih goriva, kako odabrati odgovarajuća drvna goriva i 13
17 sustave grijanja. Obrazovanjem dimnjačara, instalatera i projektanata može se postići ciljano informiranje i podizanje svijesti krajnjih korisnika. 14
18 6. Zaključci Kod analize slabe članova lokalnih proizvodnih lanaca za biomasu u prekograničnom dijelu Slovenija- Hrvatska, PESTLEn analiza pokazala se kao vrlo praktična i korisna metoda. Štoviše, utvrđeno je da je u ovom slučaju PESTLEn analiza relevantnija od SWOT, jer pokriva širi tržišni, politički i sociološki okoliš. Web alat - PESTLEWEB se također pokazao za odgovarajući alat, jer omogućuje povezivanje faktora i određivanje njihovih utjecaja. U PESTLEn analizi za Sloveniju i Hrvatsku identificirani su slični čimbenici što ukazuje na sličnu situaciju na obje strane pograničnog područja. Iako su čimbenici u obje analize slični, ocjenjeni su različitim ocjenama. U Sloveniji visoki značaj ima samo skupina ekonomskih čimbenika, dok u Hrvatskoj takvu ocjenu imaju skupine političkih, ekonomskih i socioloških čimbenika. U obje zemlje grupa tehnoloških čimbenika je dobila najnižu ocjenu i srednji utjecaj na proizvodne lance. U zajedničkoj PESTLEn analizi za Sloveniju i Hrvatsku identificirano je 60 različitih čimbenika i 13 utjecaja na proizvodne lance. Pozitivni utvrđeni utjecaji su: 1. Državne potpore za prijelaz na biomasu 2. Osnovan pravni i institucionalni okvir za drvna goriva 3. Potencijalno tržište za drvna goriva postoji u Sloveniji i Hrvatskoj 4. Povećanje konkurentnosti Slovenije 5. Prilike za stvaranje novih radnih mjesta Identificiranih negativnih utjecaja je 8, kako slijedi: 1. Negativno javno mnijenje o velikim projektima biomase 2. Nestabilna upravna i politička klima za poduzetništvo 3. Neizvjesnost ulaganja u projekte biomase i proizvodnju drvnih goriva 4. Ograničenja za razvoj poduzetništva. U Hrvatskoj se odnosi na razvoj javnog sektora 5. Male količine drva iz privatnih šuma 6. Nedovoljna količina drva za proizvodnju velike količine drvnih goriva 7. Nekonkurentnost poduzeća na tržištu EU 8. Sporo uvođenje moderne tehnologije Na temelju negativnih utjecaja utvrđeni su slabi članovi proizvodnih lanaca i podijeljeni na vanjske i unutarnje. Vanjski slabi članovi uglavnom se odnose na političku i upravnu klimu koja ograničava razvoj poslovanja, dok se unutarnji slabi članovi odnose na privatne vlasnike šume, poduzeća za proizvodnju i preradu drvnih goriva, investitore i krajnje korisnike. Najslabije unutarnje članove predstavljaju privatni vlasnici šuma zbog nedostatka motivacije za gospodarenje šumama i suradnju, a zatim slijede poduzeća s malim kapacitetima za obradu drvnih goriva. Identificiran je nedostatak korisnih informacija za investitore i krajnje korisnike drvnih goriva. Optimizacija proizvodnih lanaca je najpotrebnija na početku proizvodnog lanca, kod šumske proizvodnje. Kako iz privatnih šuma dolaze male količine drva (sirovine), privatni vlasnici bi se mogli udružiti i na taj način osigurati dovoljne količine sirovine. Da bi se postigao taj cilj potrebno je otkloniti upravne i pravne prepreke i motivirati vlasnike za sudjelovanje. Poboljšanje je moguće i kod poduzeća, koja bi se povezivanjem nastupila zajedno na tržištu i time dobila veću prodornu moć i niže cijene. Uvođenjem modernih tehnologija u proizvodne procese poduzeća bi mogla 15
19 smanjiti troškove proizvodnje i povećati kvalitetu drvnih goriva. Također je potrebno osigurati dostupnost korisnih informacija za investitore i krajnje korisnike drvnih goriva. 16
20 Izvori Collins, R., Is there a better way to analyse the business environment?, n.a: s.n. Državni zbor Republike Slovenije, Energetski zakon (EZ 1). Uradni list Republike Slovenije, št. 17/2014.Ljubljana Gozdarski inštitut Slovenije, S4Q - Namen. [Elektronski] Available at: Ministrstvo za kmetijstvo in okolje in Ministrstvo za gospodarski razvoj in tehnologijo, Akcijski načrt za povečanje konkurenčnosti gozdno-lesne verige v Sloveniji do leta Les je lep, Ljubljana: s.n. Rogelja, T. in drugi, Analiza tehnologij proizvodnje biomase z okvirnimi stroški na področju Podravske, Spodnjeposavske in Jugovzhodne regije, Ljubljana: Silva Slovenica. Rogelja, T., Krajnc, N., Triplat, M. & Ščap, Š., Analiza potencialov lesne biomase iz gozdov in hitrorastočih nasadov na območju Podravske, Spodnjeposavske in Jugovzhodne regije, Ljubljana: Silva Slovenica. Slovenian Forestry Institute, Situation Report on Forest Biomass Use in Mediterranean Region, Ljubljana: Silva Slovenica. 17
21 Prilog I: Anketa za ocjenjivanje čimbenika zajedničke PESTLEn analize Broj upitnika: (ne popunjavati) Ime i prezime: Organizacija: Država: Procjena važnosti čimbenika zajedničke PESTLEn analize Upitnik»Procjena važnosti čimbenika zajedničke PESTLEn analize«je izrađen u okviru projekta BioHeatLocal. Kroz upitnik ćemo procijeniti važnost svakog od identificiranih čimbenika koji utječu na lokalne biomasne lance. Upitnik je namijenjen samo projektnim partnerima. Za svaki faktor zaokružite samo jednu ocjenu važnosti (niska, srednja ili visoka). U procjeni molimo da prvenstveno ocijenite značaj čimbenika na lokalnoj razini (županija). Čimbenici za Sloveniju i Hrvatsku su uglavnom isti, ali postoje i čimbenici koji se odnose samo na Sloveniju ili Hrvatsku. Molimo Vas da ne ocjenjujete čimbenik ako nije prikladan za državu iz koje dolazite. Osobni podaci koje ste unijeli su samo za osobnu evidenciju GIS-a. Vaši podaci, kao i upitnici neće biti nigdje objavljeni, niti javno dostupni. Na taj način jamčimo za vašu anonimnost. Kao konačni rezultat za svaki čimbenik će biti uzeta prosječna ocjena. Politička okolina (P) VAŽNOST 1. EU energetsko-klimatski paket propisuje povećanje obnovljivih izvora energije u ukupnoj uporabi energije 2. Energetske izkaznice i certifikati 3. Predanost Slovenije i Hrvatske povećanju energije dobivene iz OiE 4. Nestabilna politička klima (česti izbori i promjene u lokalnom političkom vodstvu) 5. AN URE2 propisuje ciljeve za povećanje energetske učinkovitosti u javnim zgradama (SLO) 6. Plinifikacija - konkurentniji izvor energije 18
22 Ekonomsko okolje (E) VAŽNOST 1. Otvorenost EU tržišta 2. Netransparentna trgovina drvnim gorivima 3. Izvoz trupaca i piljene građe 4. Uvoz i izvoz drvnih goriva i sirovine za pridobivanje drvnih goriva 5. Državne subvencije za kotlove na biomasu 6. Visoke početne investicije u mehanizaciju za izradu drvnih goriva i moderne kotlove na biomasu 7. Visoki materijalni troškovi šumske proizvodnje i transporta 8. Niska platežna moć stanovnika 9. Nespoštivanje rokova za plačanje (platišna nedisciplina) 10. Rascjepkanost ponude 11. Investicije u projekte sa biomasom nemaju visoku dobit 12. Visoki troškovi grijanja javnih zgrada sa fosilnim gorivima Socijalna okolina (S) VAŽNOST 1. Nezainteresiranost šumovlasnika za rad u šumi 2. Nepovjerenje šumovlasnika i nespremnost za međusobnu suradnju 3. Nezaposelnost lokalnog stanovništva 4. Nepošteno tržišno natjecanje 5. Grijanje drvom je tradicionalno 6. Percepcija grijanja sa drvnom biomasom kao zagađivačem okoliša 7. Rad u šumi i priprema drva za ogrjev smatra se fizički iscrpljujućim i opasnim poslom 8. Mali broj kvalificiranih projektanata 9. Niska profesionalnost instalatera 10. Nekompetentna dimnjačarska služba 11. Egzodus mladih ljudi iz ruralnih područja Tehnološka okolina (T) VAŽNOST 19
23 1. Neprikladni tereni za strojnu sječu i žetvu 2. Tvrtke s malim kapacitetima za proizvodnju i preradu velike količine drvnih goriva 3. Zastarjela oprema za rad u šumi 4. Kontinuirana kvaliteta drvnih goriva nije zajamčena 5. Nepoznavanje europskih standarda za postizanje kvalitetnog drvnog goriva 6. S4Q (SLO) 7. Niska uporaba suvremenih ICT 8. Zgrade javne namjene se većinom griju na fosilna goriva 9. Nedostatak korisnih informacija za investitore 10. Nedostatak pristupu korisnim informacijama na lokalnoj razini 11. Velika ponuda zastarjelih tehnologija (kotlovi, sjekači) na tržištu Pravno okolje (L) VAŽNOST 1. Novi Zakon o energiji propisuje obavezno korištenje obnovljivih izvora energije za grijanje (SLO) 2. Neusvojen NEP (SLO) 3. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske(HR) 4. Energetski zakoni i podzakonska regulativa (HR) 5. Lokalni energetski koncepti 6. Dugotrajno pridobivanje dozvola za veće sustave 7. Kompleksni administrativni postupci 8. Neuređeni vlasnički odnosi 9. Zakon o emisiji čestica prašine / Naredba o onečišćenju zraka iz uređaja za loženje krutog goriva snage manje od 1 MW 20
24 Okolijski vidiki (En) VAŽNOST 1. Dovoljan drvni potencijal 2. Teško dostopni tereni 3. Rascjepkani i mali zasebni šumski posjedi 4. Slaba otvorenost privatnih šuma 5. Natura 2000 i druga ograničenja zaštite prirode 6. Niže emisije kod grijanja drvnom biomasom 7. Zagađenje česticama prašine 8. Problem uporabe starog/kontaminiranog drva 9. Zbrinjavanje pepela kao opasnog otpada Hvala za suradnju! 21
Port Community System
Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS
More informationPROJEKTNI PRORAČUN 1
PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja
More informationBiznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije
Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant
More informationSTRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13
MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog
More informationSIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako
More informationAMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,
AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam
More informationANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA
ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)
More informationBENCHMARKING HOSTELA
BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991
More informationPodešavanje za eduroam ios
Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja
More informationSAS On Demand. Video: Upute za registraciju:
SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U
More informationWWF. Jahorina
WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation
More informationCJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA
KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces
More informationIskustva video konferencija u školskim projektima
Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice
More informationHrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir. Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik
Hrvatsko tržište derivativnih instrumenata pravni okvir Mladen Miler ACI Hrvatska,Predsjednik ACI Hrvatska (www.forexcroatia.hr) je neprofitna udruga građana Republike Hrvatske koji su profesionalno uključeni
More informationUpute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair
More informationEduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings
Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za
More informationDEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE
DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović
More informationCJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE
CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet
More informationSustav potpore za program OBZOR 2020.
Sustav potpore za program OBZOR 2020. INFORMATIVNI DAN Obzor 2020. Prioritet:Industrijsko vodstvo Područje: Nanotehnologije, napredni materijali, biotehnologija, napredna proizvodnja i prerada (NMP+B)
More informationPrekogranična regija gdje rijeke. spajaju, a ne razdvajaju
Prekogranična regija gdje rijeke spajaju, a ne razdvajaju O programu B Light Grant Shema je projekt kojim se financira suradnja malih i srednjih poduzeća (MSP) na pograničnom području Mađarska Hrvatska
More information1. Instalacija programske podrške
U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena
More informationECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP
ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural
More informationBušilice nove generacije. ImpactDrill
NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza
More informationUNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine
UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:
More informationKAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.
9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98
More informationKRITIČNI ČIMBENICI U RAZVOJU DOMAĆEG TRŽIŠTA PELETA
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS UDK 630* 537 + 741 Šumarski list br. 5 6, CXXXV (2011), 281-289 KRITIČNI ČIMBENICI U RAZVOJU DOMAĆEG TRŽIŠTA PELETA CRITICAL FACTORS IN DEVELOPING NATIONAL PELLET MARKET
More informationModelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu
Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Drago Pupavac Polytehnic of Rijeka Rijeka e-mail: drago.pupavac@veleri.hr Veljko
More informationTutorijal za Štefice za upload slika na forum.
Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca
More informationMETODE MJERENJA UČINAKA DOGAĐAJA U TURIZMU. 12. tematska jedinica
METODE MJERENJA UČINAKA DOGAĐAJA U TURIZMU 12. tematska jedinica Zašto utvrditi uspješnost događaja? Identificirati i riješiti probleme Utvrditi načine na koje se može unaprijediti upravljanje Utvrditi
More informationMogudnosti za prilagođavanje
Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti
More informationNejednakosti s faktorijelima
Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih
More informationDEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES
Zijad Džafić UDK 334.71.02(497-15) Adnan Rovčanin Preliminary paper Muamer Halilbašić Prethodno priopćenje DEVELOPMENT OF SMEs SECTOR IN THE WESTERN BALKAN COUNTRIES ABSTRACT The shortage of large markets
More informationSPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA. Ivan Pukšar, UNPAH
SPORTSKI TURIZAM U FUNKCIJI DMK RAZVOJA Ivan Pukšar, UNPAH DMK destinacijska menadžment kompanija tvrtka koja koristi svoje opsežno poznavanje turističkih resursa, raspolaže sa stručnim djelatnicima te
More informationZNAČAJ POSLOVANJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA U GOSPODARSTVU REPUBLIKE HRVATSKE I GOSPODARSTVIMA ZEMALJA EUROPSKE UNIJE
Dr. sc. Ante Bistričić / Ph. D. Adrijana Agatić, univ. bacc. ing., studentica / student Sveučilište u Rijeci/ University of Rijeka Pomorski fakultet u Rijeci/ Faculty of Maritime Studies Rijeka Studentska
More informationEU-Project Regional Supply Chains for Woody Bioenergy BioRES Priručnik za Trening
2015 EU-Project Regional Supply Chains for Woody Bioenergy BioRES Priručnik za Trening BioRES has received funding from the European Union s Horizon 2020 Research and Innovation Programme under grant agreement
More informationTrening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze
Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija
More informationSVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD. Marijana Larma. Zagreb, 2013.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Marijana Larma Zagreb, 2013. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Mentor: Prof. dr. sc. Neven Duić
More informationEnergetska obnova pročelja. Tonći Marinović Regionalni prodajni predstavnik
Energetska obnova pročelja Tonći Marinović Regionalni prodajni predstavnik 1 Zašto su ROCKWOOL proizvodi zeleni proizvodi Sanacija pročelja uz odličnu toplinsku, protupožarnu i zvučnu zaštitu ETICS sustavom
More informationIdejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual
More informationTRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT
TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02
More informationGUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević
GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel
More informationRANI BOOKING TURSKA LJETO 2017
PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,
More informationBiomasa kao energetski potencijal obnovljivih izvora. energije u Bosni i Hercegovini
Biomasa kao energetski potencijal obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini Vlatko Doleček 1 Isak Karabegović 2 1 Akademik, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Bistrik 7, 71000 Sarajevo,
More informationGRowing Advanced industrial Crops on marginal lands for biorefineries
Doc.dr.sc. Vanja Jurišić (AFZ) Slavica Rukavina, univ.spec.oec.mag.ing.bioteh. (INA) GRowing Advanced industrial Crops on marginal lands for biorefineries Konzorcij Industries Joint Undertaking under the
More informationUpravljanje kvalitetom usluga. doc.dr.sc. Ines Dužević
Upravljanje kvalitetom usluga doc.dr.sc. Ines Dužević Specifičnosti usluga Odnos prema korisnicima U prosjeku, lojalan korisnik vrijedi deset puta više nego što je vrijedio u trenutku prve kupnje. Koncept
More informationŠumarski fakultet na 6. Kongresu pilanara jugoistočne Europe Slavonski Brod, 28. listopada 2015.
Šumarski fakultet na 6. Kongresu pilanara jugoistočne Europe Slavonski Brod, 28. listopada 2015. Šesti kongres pilanara jugoistočne Europe u organizaciji Hrvatskog drvnog klastera okupio je veliki broj
More informationBioRES priručnik za obuku
2015 EU-Projekat Regionalni lanci za snabdevanje drvnom bioenergijom Autori: Dr. Nike Krajnc on behalf of KSSENA - Energy Agency of Savinjska, Šaleška and Koroška Region/Slovenia AEBIOM - The European
More informationENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION
VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA
More informationPROIZVODNI POTENCIJAL DRVNOG SEKTORA HRVATSKE
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković MATIJA BEŠENIĆ PROIZVODNI POTENCIJAL DRVNOG SEKTORA HRVATSKE Završni rad Pula, 2016. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet
More informationJEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik)
JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka (Opera preglednik) V1 OPERA PREGLEDNIK Opera preglednik s verzijom 32 na dalje ima tehnološke promjene zbog kojih nije moguće
More informationMindomo online aplikacija za izradu umnih mapa
Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa Mindomo je online aplikacija za izradu umnih mapa (vrsta dijagrama specifične forme koji prikazuje ideje ili razmišljanja na svojevrstan način) koja omogućuje
More informationGrad Milano Barcelona, Gdanjsk, Bari, Riga, Strasbourg, Porto i ALDA
Grad Zagreb sudjelovat će kao partner u projektu MEANING - Metropolitan Europeans Active Network, Inducing Novelties in Governance, u okviru: Programa: Europa za građane Potprogram 2: Demokratski angažman
More informationKABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500
KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 kabuplast - dvoslojne rebraste cijevi iz polietilena visoke gustoće (PEHD) za kabelsku zaštitu - proizvedene u skladu sa ÖVE/ÖNORM EN 61386-24:2011 - stijenka izvana
More informationIZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI
IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj
More informationIZVEDBENI PLAN NASTAVE OPIS KOLEGIJA
VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU IZVEDBENI PLAN NASTAVE Oznaka: PK-10 Datum: 22.01.2014. Stranica: 1 od 4 Revizija: 01 Studij: Spec.dipl.str.stu.Menadžment Studijska godina: 2 Akad. godina: 2013/2014 Smjer: Semestar:
More informationUlazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.
Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.
More informationMogućnosti, izazovi i trenutni napredak u razvoju tržišta za drvnu biomasu u Crnoj Gori
Mogućnosti, izazovi i trenutni napredak u razvoju tržišta za drvnu biomasu u Crnoj Gori -Finalni izveštaj- Ovaj dokument je izradio FODEMO konsultant Prof. Dr Branko Glavonjić sa Univerziteta u Beogradu
More informationANALIZA OKOLINE JAVNE USTANOVE "GAVELLA" UZ STRATEŠKE SMJERNICE RAZVOJA
SVEUČILIŠTE SJEVER SVEUČILIŠNI CENTAR VARAŽDIN DIPLOMSKI RAD br. 73/PE/2016 ANALIZA OKOLINE JAVNE USTANOVE "GAVELLA" UZ STRATEŠKE SMJERNICE RAZVOJA Maja Zorko Varaždin, ožujak 2016. SVEUČILIŠTE SJEVER
More informationMETODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA
METODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA Slaven Marasović, Vodoprivredno-projektni biro, d.d., Zagreb slaven.marasovic@vpb.hr dr. sc. Željko Hećimović, Fakultet građevinarstva, arhitekture
More informationMETODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA
METODE PROCJENE LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA Slaven Marasović, Vodoprivredno-projektni biro, d.d., Zagreb slaven.marasovic@vpb.hr dr. sc. Željko Hećimović, Fakultet građevinarstva, arhitekture
More informationWELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!
WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina
More informationEngineering Design Center LECAD Group Engineering Design Laboratory LECAD II Zenica
Engineering Design Center Engineering Design Laboratory Mašinski fakultet Univerziteta u Tuzli Dizajn sa mehatroničkom podrškom mentor prof.dr. Jože Duhovnik doc.dr. Senad Balić Tuzla, decembar 2006. god.
More informationСТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ
1 СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 2 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 3 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 4 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ Edwards Deming Не морате то чинити, преживљавање фирми
More informationIDENTIFIKACIJA I MOGUĆNOSTI ODREĐIVANJA ZNAČAJA ASPEKATA OKOLIŠA NA PRIMJERU VISOKOŠKOLSKE USTANOVE
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET GORAN SABOL IDENTIFIKACIJA I MOGUĆNOSTI ODREĐIVANJA ZNAČAJA ASPEKATA OKOLIŠA NA PRIMJERU VISOKOŠKOLSKE USTANOVE DIPLOMSKI RAD 0 VARAŽDIN, 2010. SADRŽAJ 1.0 UVOD...
More informationKratki vodič za grijanje na drvnu biomasu Projekat zapošljavanja i sigurnog snabdijevanja energijom korištenjem biomase u BiH
Kratki vodič za grijanje na drvnu biomasu Projekat zapošljavanja i sigurnog snabdijevanja energijom korištenjem biomase u BiH Sadržaj Uvod...5 Šta je DRVNA biomasa...7 Biomasa kao obnovljivi izvor energije...9
More informationANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD
More informationUvod u relacione baze podataka
Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako
More informationUTJECAJ POSLOVNIH PREPREKA NA PROFITABILNOST PROIZVODNIH PODUZEĆA NA EUROPSKOM I AZIJSKOM TRŽIŠTU
SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET DIPLOMSKI RAD UTJECAJ POSLOVNIH PREPREKA NA PROFITABILNOST PROIZVODNIH PODUZEĆA NA EUROPSKOM I AZIJSKOM TRŽIŠTU Mentor: dr. sc. Željko Mateljak Student: Tea Babić
More informationEKONOMSKA ANALIZA I OCJENA ZAKONITOSTI PONUDE I POTRAŽNJE ECONOMIC ANALYSIS AND EVALUATION OF SUPPLY AND DEMAND LEGALITY
ISSN 1864-6168 UDK 62 EKONOMSKA ANALIZA I OCJENA ZAKONITOSTI PONUDE I POTRAŽNJE ECONOMIC ANALYSIS AND EVALUATION OF SUPPLY AND DEMAND LEGALITY Nikolina Lipovec, Goran Kozina Stručni članak Sažetak: U članku
More informationEN-EFF. Zgrade gotovo nulte energije (ZG0E) Informativna radionica za javni sektor HGK-Županijska komora Varaždin. utorak, 22.5.
EN-EFF Zgrade gotovo nulte energije (ZG0E) Informativna radionica za javni sektor HGK- utorak, 22.5.2018 Program: Interreg V-a HU-HR 2014-2020, 1. poziv Prioritet: Obrazovanje Komponenta 2: Suradnja u
More informationWindows Easy Transfer
čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih
More informationNIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a
NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6
More informationTRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ
TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene
More informationFAKULTET TEHNIČKIH NAUKA
UNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA Nastavni predmet: Vežba br 6: Automatizacija projektovanja tehnoloških procesa izrade alata za brizganje plastike primenom ekspertnih sistema Doc. dr Dejan
More informationTržište ekoloških proizvoda u EU i Republici Hrvatskoj
Tržište ekoloških proizvoda u EU i Republici Hrvatskoj ZELENI I ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA Željko Herner Ministarstvo poljoprivrede Sadržaj: Sustav ekološke proizvodnje u Republici Hrvatskoj Tržište ekoloških
More informationPRIMJENA SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM U PROCESU PROIZVODNJE MLIJEKA
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET ROBERT ČAČKOVIĆ PRIMJENA SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM U PROCESU PROIZVODNJE MLIJEKA DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2014. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET PRIMJENA
More informationZAVRŠNI RAD STRATEŠKA ANALIZA POSLOVANJA NA PRIMJERU PODUZEĆA SECURITAS
SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET SPLIT ZAVRŠNI RAD STRATEŠKA ANALIZA POSLOVANJA NA PRIMJERU PODUZEĆA SECURITAS Mentor: prof. dr. sc. Dulčić Želimir Student: Matea Raos Split, kolovoz 2016. SADRŽAJ
More informationDANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.
DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku
More informationPROVEDBA KYOTSKOG PROTOKOLA U REPUBLICI HRVATSKOJ
PROVEDBA KYOTSKOG PROTOKOLA U REPUBLICI HRVATSKOJ dr. sc. Siniša Ozimec KLIMATSKE PROMJENE su promjene klime koje se pripisuju izravno ili neizravno aktivnostima čovjeka koje mijenjaju sastav globalne
More informationSveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» SARA IBRULJ CRM SUSTAV PODUZEĆA RUDAN D.O.O.
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» SARA IBRULJ CRM SUSTAV PODUZEĆA RUDAN D.O.O. Diplomski rad Pula, 2016. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije
More informationMINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE
MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport
More informationTRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE USLOVI I PERSPEKTIVE
Ljubo Maćić TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE USLOVI I PERSPEKTIVE ELEKTRANE 2010 VRNJAČKA BANJA, 26 29. 10. 2010. Uslovi za otvaranje tržišta - sadašnje stanje Ponuda EPS-a je danas uglavnom dovoljna da pokrije
More informationKORIŠTENE KRATICE. xvii
xvii KORIŠTENE KRATICE ADRIREP AMBO BDP BNP BPEG BTC CARDS program CIP COPA DNV EAP EES EEZ EIB Mandatory ship reporting system in the Adriatic Sea (sustav obveznog javljanja brodova u Jadranskome moru)
More informationSVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Ivan Džolan Zagreb, 2017 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE ZAVRŠNI RAD Mentor: Dr. sc. Biserka Runje, dipl.
More informationINOVACIJE U TURIZMU U EUROPI
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma «Dr. Mijo Mirković» ANKA BATKOVIĆ INOVACIJE U TURIZMU U EUROPI Diplomski rad Pula, 2016. 1 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije
More informationPossibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture of the Republic of Srpska
Original scientific paper Originalan naučni rad UDK: 633.11:572.21/.22(497.6RS) DOI: 10.7251/AGREN1204645M Possibility of Increasing Volume, Structure of Production and use of Domestic Wheat Seed in Agriculture
More information24th International FIG Congress
Conferences and Exhibitions KiG 2010, 13 24th International FIG Congress Sydney, April 11 16, 2010 116 The largest congress of the International Federation of Surveyors (FIG) was held in Sydney, Australia,
More informationSTATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI
Bosna i Hercegovina Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Jahorina, 05.07.2011
More informationDOBA FAKULTET ZA PRIMIJENJENE POSLOVNE I DRUŠTVENE STUDIJE MARIBOR MAGISTARSKI RAD. Denis Horvat
DOBA FAKULTET ZA PRIMIJENJENE POSLOVNE I DRUŠTVENE STUDIJE MARIBOR MAGISTARSKI RAD Denis Horvat Maribor, 2014 I DOBA FAKULTET ZA PRIMIJENJENE POSLOVNE I DRUŠTVENE STUDIJE MARIBOR STRATEŠKA SURADNJA I OTVORENE
More informationTHE MODEL OF BUSINESS RESEARCH OF AGRITOURISM POTENTIAL IN RURAL AREAS OF DEVELOPING COUNTRIES
International Scientific Conference of IT and Business-Related Research THE MODEL OF BUSINESS RESEARCH OF AGRITOURISM POTENTIAL IN RURAL AREAS OF DEVELOPING COUNTRIES MODEL POSLOVNIH ISTRAŽIVANJA POTENCIJALA
More informationStudija opravdanosti sistema daljinskog grijanja na biomasu sa kogeneracijom - Sokolac
Studija opravdanosti sistema daljinskog grijanja na biomasu sa kogeneracijom - Sokolac Sarajevo, 16.10.2015 Za potrebe: EBRD Bosnia and Herzegovina Sarajevo Resident Office 15th Floor, Tower B Unitic Towers
More informationBear management in Croatia
Bear management in Croatia Djuro Huber Josip Kusak Aleksandra Majić-Skrbinšek Improving coexistence of large carnivores and agriculture in S. Europe Gorski kotar Slavonija Lika Dalmatia Land & islands
More informationAnaliza stanja u sektoru eksploatacije i obrade arhitektonskog-građevnog kamena na području Dalmacije i Hercegovine February 2012
Analiza stanja u sektoru eksploatacije i obrade arhitektonskog-građevnog kamena na području Dalmacije i Hercegovine February 1 Izrađivač: Illryicum savjetovanje d.o.o. Branimir Skoko This publication has
More informationKooperativna meteorološka stanica za cestovni promet
Kooperativna meteorološka stanica za cestovni promet Marko Gojić LED ELEKTRONIKA d.o.o. marko.gojic@led-elektronika.hr LED Elektronika d.o.o. Savska 102a, 10310 Ivanić Grad, Croatia tel: +385 1 4665 269
More informationCALENDAR OF STATISTICAL DATA ISSUES IN Abbreviations KALENDAR PUBLICIRANJA/RELEASE CALENDAR izdanja Type of statistical issues JANUARY
CALENDAR OF STATISTICAL DATA ISSUES IN b/h KD BIH 2010 Klasifikacija djelatnosti COICOP Classification of Individual Consumption by Purpose podaci na internetu The Calendar contains the review of statistical
More informationPrijedlog vizije, ciljeva, provedbenih instrumenata i prioritetnih tematskih područja REPUBLIKA HRVATSKA MINSTARSTVO GOSPODARSTVA
Prijedlog vizije, ciljeva, provedbenih instrumenata i prioritetnih tematskih područja REPUBLIKA HRVATSKA MINSTARSTVO GOSPODARSTVA Promjena u pristupu regionalnoj politici Politika Regionalna politika Stara
More informationIDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC : (4-12)
FACTA UNIVERSITATIS Series: Economics and Organization Vol. 10, N o 2, 2013, pp. 117-127 Review paper IDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC
More informationJAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO KAO MODEL RAZVITKA ODRŽIVOG TURIZMA U REGIONALNOM PARKU MURA-DRAVA MOGUĆNOSTI TURISTIČKE VALORIZACIJE NAPUŠTENIH KARAULA
Rikard Bakan, mag. oec Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici Matije Gupca 78, 33 000 Virovitica Tel: +385914721113; Fax:+38533721037 e-mail: rikard.bakan@vsmti.hr Irena Bosnić,
More informationDIZAJN PROIZVODA PREDVIĐENIH ZA PROIZVODNJU ADITIVNIM TEHNOLOGIJAMA
Sveučilište u Mostaru Adisa Vučina, Milenko Obad, Nebojša Rašović DIZAJN PROIZVODA PREDVIĐENIH ZA PROIZVODNJU ADITIVNIM TEHNOLOGIJAMA Improvement of product development studies in Serbia and Bosnia and
More informationKONKURENTNOST HRVATSKE INDUSTRIJE KAO ČLANICE EUROPSKE UNIJE
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Filip Bolanča KONKURENTNOST HRVATSKE INDUSTRIJE KAO ČLANICE EUROPSKE UNIJE Diplomski rad Rijeka, 2013. SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET KONKURENTNOST HRVATSKE
More information