SO6 01 REGULATORY REPORTING. SAŽETAK i trajanja. pouzdanosti napajanja; uvođenje SUMMARY. Key words: a) b) Željko. Rajić. Hrvoje.

Transcription

1 HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNE ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE 3. (9.) savjetovanje Sveti Martin na Muri, svibnja SO6 01 Lahorko Wagmann Hrvatska energetska regulatorna agencija, Zlatko Zmijarević Hrvatska energetska regulatorna agencija, Željko Rajić Hrvatska energetska regulatornaa agencija, Hrvoje Miličić Hrvatska energetska regulatornaa agencija, Zagreb REGULATORNI ZAHTJEVI NA IZVJEŠTAVANJE O POKAZATELJIMAA POUZDANOSTI NAPAJANJAA SAŽETAK Pouzdanost napajanja u elektroenergetskoj mreži iskazuje se s pokazateljima duljine i trajanja prekida napajanja na sistemskoj i individualnoj razini. Pouzdanost napajanja jedan je od elemenata kvalitete opskrbe električnom energijom. Osnovna pretpostavka za uvođenje regulacije pouzdanosti napajanja je postojanje izmjerenih pokazatelja. U članku su dani regulatorni zahtjevi na prikupljanje podataka i izvještavanje o pokazateljima pouzdanosti napajanja. Ključne riječi: kvaliteta,, pouzdanostt napajanja, regulacija, pokazatelji REGULATORY REQUIREMENTS ON CONTINUITY OFF ELECTRICITY SUPPLY REPORTING SUMMARY Continuity of supply in electricity network is described with indices of number and duration of interruptions on system level and on individuall level. Continuity of supply is one of the elements of quality of electricity supply. Basic precondition for implementing continuity of o electricity y supply regulation are existence of measured indices. Regulatory requirements for data acquisition and reporting of the continuity of electricity supply are described in the article. Key words: quality, continuity of supply, regulation, indices 1. UVOD Osnovna pretpostavka za stvaranje bilo kakvog regulatornog pristupa je dostupnost izmjerenih pokazatelja o pouzdanosti napajanja. Uvođenje regulacije kvalitete opskrbe električnom energijom vrlo je složen zadatak, kako za regulatora tako i za energetski subjekt. Prema inozemnimm iskustvima uvođenje regulacije traje od jedne do dvije godine, ukoliko postoje izmjereni pokazatelji,, odnosno tri do četiri godine, ukoliko takvi podaci ne postoje. U načelu, podaci o pouzdanosti napajanja regulatoru služe: a) za općenito praćenje i izvještavanje o pokazateljima pouzdanosti napajanja; b) za odobravanje investicija u mrežu (trogodišnji planovi razvoja) na temelju pokazatelja pouzdanosti napajanja; 1

2 c) za definiranje minimalnih standarda pouzdanosti napajanja (garantirani standardi); d) kao ulazni podaci za sustav nagrađivanja i kažnjavanja u regulaciji pouzdanosti napajanja kroz tarifne sustave; e) za sudjelovanje u međunarodnim usporedbama kvalitete (benchmarking). Hrvatska regulatorna agencija (u daljnjem tekstu: HERA) podatke o pouzdanosti napajanja za sada koristi samo za a), b) i e). 2. OPĆENITO PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE O POKAZATELJIMA POUZDANOSTI NAPAJANJA Najjednostavniji regulatorni instrument je praćenje i objavljivanje podataka o pokazateljima pouzdanosti napajanja. Uobičajeno je praćenje prosječnog broja dugotrajnih prekida po kupcu i prosječnog trajanja dugotrajnih prekida po kupcu u minutama na razini sustava, tijekom godine dana. Pod dugotrajnim prekidima smatraju se prekidi napajanja u trajanju duljem od 3 minute. Prosječan broj dugotrajnih prekida po kupcu na razini sustava - SAIFI (engl. System Average Interruption Frequency Index) računa se na sljedeći način: gdje su: K N i N T SAIFI K ukupan broj dugotrajnih prekida; broj kupaca pogođenih i-tim prekidom; ukupan broj kupaca na razini sustava. N i i 1 NT Prosječno trajanje dugotrajnih prekida po kupcu na razini sustava - SAIDI (engl. System Average Interruption Duration Index) računa se na sljedeći način: SAIDI K N t i i 1 NT gdje je: t i trajanje i-tog prekida u minutama. HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. (u daljnjem tekstu: HEP-ODS) HERA-i svake godine dostavlja izvješće o kvaliteti opskrbe električnom energijom u kojem su i pokazatelji pouzdanosti napajanja za HEP-ODS, slika 1, te pokazatelji pouzdanosti napajanja po pojedinim distribucijskim područjima, slika 2. Pokazatelji pouzdanosti napajanja posebno se daju za dugotrajne planirane i neplanirane prekide. U HEP-ODS-u se pouzdanost napajanja prati pomoću programskog paketa DISPO (skraćeno od DIStribucijska POuzdanost ) koji je u primjeni od 1. veljače godine. Program omogućuje statističku obradu ručno upisanih podataka o prekidima napajanja duljim od tri minute. U DISPO-u je primijenjen pristup da se svakom niskonaponskim izvodu u TS 10(20)/0,4 kv pridjeljuje određeni broj kupaca, na temelju čega se računa ukupan broj kupaca pogođen prekidom. i (1) (2) 2

3 7 SAIFI 1200 SAIFI, godišnji broj prekida po kupcu SAIDI SAIDI, godišnje trajanje prekida po kupcu u minutama Slika 1 Trend promjene pokazatelja pouzdanosti u HEP-ODS-u od do Dubrovnik Sisak Varaždin Karlovac Split Križ Zadar Vinkovci Šibenik Bjelovar Osijek Sl. Brod Koprivnica Pula Gospić Virovitica Zabok Požega Rijeka Zagreb Čakovec Planirani Neplanirani Gospić Dubrovnik Sisak Karlovac Križ Split Zadar Koprivnica Osijek Vinkovci Bjelovar Šibenik Sl. Brod Varaždin Zabok Pula Rijeka Zagreb Virovitica Požega Čakovec a) SAIFI b) SAIDI Slika 2 Pokazatelji pouzdanosti napajanja po distribucijskim područjima Planirani Neplanirani ODOBRAVANJE INVESTICIJA U MREŽU U skladu sa Zakonom o tržištu električne energije ( Narodne novine, broj: 177/04, 76/07, 152/08 i 14/11) HEP-ODS, uz prethodnu suglasnost HERA-e, donosi plan razvoja i izgradnje distribucijske mreže za iduće tri godine (u daljnjem tekstu: 3G plan). Uz troškove investicija, poboljšanje pouzdanosti napajanja jedan je od osnovnih kriterija prema kojima HERA-a odobrava 3G plan. Za detaljniji uvid u stanje distribucijske mreže, HERA-i su potrebni podaci o pouzdanosti napajanja najmanje do razine pogona i pogonskih ureda. Za međusobnu usporedbu pojedinih pogona i pogonskih ureda podatke o pouzdanosti mreže potrebno je promatrati u kombinaciji s naturalnim podacima o mreži (Tablica II). 3

4 4. DEFINIRANJEE MINIMALNIH STANDARDA POUZDANOSTI NAPAJANJAN A Minimalni standardi kvalitete pouzdanosti napajanja, posebno u formi garantiranih standarda, osiguravaju zadovoljenje minimalne individualne razine pouzdanosti napajanja kod svakog pojedinog kupca. Za primjenu garantiranih standarda potrebno je mjerenje individualnih pokazatelja pouzdanosti napajanja. Na temelju mjerenja individualnih pokazatelja moguće je prikazati statističku razdiobu individualne razine kvalitete u nekom promatranom sustavu, slika 3. Površina ispod krivulje jednaka je ukupnom broju kupaca. Prosječna razina individualne kvalitete odgovara pokazateljima kvalitete na razini sustava. Vidljivo je da uz istu prosječnu razinu kvalitete na razini sustava, broj kupaca koji imaju individualnu kvalitetu ispod minimalne razine može biti različit, slika 3. Broj kupacaa s nižom kvalitetom od minimalne ovisit će o varijanci, odnosno standardnoj devijaciji individualnih pokazatelja. Standardna devijacija je mjera rasipanja oko srednje vrijednosti. Što je varijanca manja, m razdioba će biti uža i broj kupaca s kvalitetom ispod minimalne bit ćee manji. Garantiranim standardima osigurava se i manja standardna devijacija, odnosno manji broj kupaca s kvalitetom ispod minimalne. m Zaa razliku od navedenog pristupa, sustav nagrađivanja i kažnjavanja u regulaciji kvalitete kroz tarifne sustave usredotočen je na pokazatelje na razini sustava, odnosno na prosječnu razinu kvalitete. Slika 3 Distribucija individualne razine kvalitete, [1] U pouzdanosti napajanja, minimalni standardi kvalitete javljaju se u obliku garantiranih standarda koji moraju biti zadovoljeni u svakom pojedinom slučaju, u protivnom operator o mora na neki način isplatiti financijsku kompenzaciju pojedinačnom kupcu. Pri definiranju sustava garantiranih standarda regulator treba odlučiti o: a) individualnim pokazateljima kojimaa se mjeri razina kvalitete; b) garantiranoj razini kvalitete; c) individualnom mehanizmu kompenzacije ukoliko garantirana razina kvalitete nije zadovoljena; d) načinu mjerenja individualnih pokazatelja kvalitete; e) načinu izvještavanja regulatora. Praćenje pouzdanosti napajanja na razini pojedinog kupca složenije je odd praćenja pouzdanosti napajanja na razini sustava. Potrebna poimenična identifikacija kupaca pogođenih prekidom moguća je ako postoji topološki model mreže povezan s bazom podataka kupaca. Praćenje svih prekida za velik broj pojedinačnih kupaca iziskuje velika materijalna sredstva. Izvješćivanje regulatoraa u ovom slučaju treba biti maksimalno pojednostavljeno i svedeno naa razinu zbrojnog izvješćivanja. Također treba odlučiti da li će se financijska kompenzacija kupcu za lošu kvalitetu obavljati automatski ili na zahtjev. Zbog svoje složenostii praćenje pouzdanosti napajanja naa razini pojedinog kupcaa ne može biti prioritet u uvođenju regulacije kvalitete. 5. SUSTAV NAGRAĐIVANJA I KAŽNJAVANJA Sustavom nagrađivanja i kažnjavanjaa mijenja se prihod reguliranog energetskog subjekta u ovisnosti o pouzdanosti napajanja. Pri određivanju sustava potrebno je j odlučiti o regulatornim ciljevima, pokazateljima koji će se regulirati, referentnim vrijednostima godišnjih pokazatelja tijekom perioda od nekoliko godina te funkcionalnoj ovisnosti između kvalitete i pokazatelja. Općenito, regulatorni cilj sustava nagrađivanja i kažnjavanja je osiguravanje željene razine pouzdanosti napajanjaa kupcima električne energije. Primjena takvog regulatornog instrumenta motivirana 4

5 je mogućnošću smanjenja pouzdanosti napajanja zbog regulacije tarifa ograničenjem cijena ili ograničenjem prihoda. Za razliku od garantiranih standarda, sustav nagrađivanja i kažnjavanja usredotočen je na prosječnu razinu kvalitete u sustavu. Kako bi se zaštitili kupci s najnižom razinom kvalitete, kao alternativa garantiranim standardima, moguće je područja s najnižom razinom kvalitete promatrati odvojeno od ostatka sustava. U pogledu pokazatelja, važno je naglasiti da su uspješno primijenjene regulatorne metode zasnovane na relativno malom broju pokazatelja kvalitete. U [1] se preporuča uvođenje jednog do najviše dva pokazatelja kvalitete isporuke. Potrebno je odlučiti da li će se sustav nagrađivanja i kažnjavanja primjenjivati na sve (planirane i neplanirane) prekide ili samo na neplanirane prekide. Promatranje svih prekida može dovesti do toga da energetski subjekt u cilju smanjenja trajanja planiranih prekida smanji održavanje mreže što dugoročno dovodi do smanjenja pouzdanosti mreže i snižavanja razine kvalitete. Također je potrebno odlučiti o prekidima koji će biti izuzeti iz sustava nagrađivanja i kažnjavanja, kao što su: a) prekidi uzrokovani višom silom (iznimni događaj); b) prekidi uzrokovani trećom stranom; c) prekidi koje je uzrokovao operator prijenosnog sustava. U pogledu izuzimanja prekida uzrokovanih višom silom pojedini regulatori primjenjuju statističku metodu definiranu u standardu IEEE 1366 Major Event Day 2.5 Beta Method. Pomoću navedene metode, iz statistike pokazatelja izuzimaju se prekidi koji su nastali u dane s iznimnim događajima, odnosno prekidima napajanja koji su pogodili geografski vrlo široko područje. U sustavu nagrađivanja i kažnjavanja regulatori obično definiraju niz referentnih vrijednosti godišnjih pokazatelja tijekom određenog perioda. Pritom prihodi od tarifa trebaju pokrivati troškove održavanja kvalitete jednake referentnim vrijednostima. Energetski subjekt se nagrađuje povišenjem tarifa ukoliko je kvaliteta viša od referentne i kažnjava snižavanjem tarife ukoliko je kvaliteta niža od referentne. Kod definiranja referentnih vrijednosti u obzir treba uzeti faktore kao što su vremenski uvjeti, reljef, gustoća opterećenja pojedinih zona, vrsta mreže (nadzemna ili kabelska), itd. Za očekivati je da će bolja pouzdanost napajanja biti u gradskim nego u prigradskim ili seoskim područjima. U područjima koja imaju nižu pouzdanost napajanja očekivat će se veća poboljšanja nego u područjima s nižom razinom kvalitete. Neki od faktora koji utječu na pouzdanost napajanja mogu biti stohastičke prirode i značajno se mijenjati tijekom godina, kao npr. vremenski uvjeti (ledene kiše, pad dalekovoda u Lici, itd.). Zbog toga se pokazatelji pouzdanosti napajanja električne energije trebaju promatrati tijekom dvije ili tri godine kako bi se mogao uočiti trend promjena vrijednosti pokazatelja. U sustavu nagrađivanja i kažnjavanja funkcionalna ovisnost opisuje odnos između prihoda i pokazatelja kvalitete reguliranog energetskog subjekta. Slika 4 prikazuje najjednostavniji linearni sustav nagrađivanja i kažnjavanja. Iznos nagrade i kazne određuje se množenjem jediničnog iznosa poticaja (npr. kn/kwh) i udaljenosti izmjerene vrijednosti kvalitete isporuke od zadane referentne vrijednosti. Jedinična vrijednost poticaja treba oslikavati koliko je kupac voljan platiti (engl. Willingness to Pay - WTP) višu ili nižu razinu pouzdanosti napajanja, što se obično može procijeniti iz ankete kupaca. Ukoliko je referentna kvaliteta isporuke određena pomoću SAIDI, iznos nagrade/kazne može se odrediti množenjem vrijednosti pokazatelja SAIDI s prosječnim godišnjim opterećenjem u kw i s cijenom neisporučene električne energije. Slika 4 Linearni sustav nagrađivanja i kažnjavanja, [1] 5

6 6. SUDJELOVANJE U MEĐUNARODNIM USPOREDBAMA KVALITETE Tijekom Regulatorno vijeće Energetske zajednice (ECRB Energy Community Regulatory Board) sudjelovalo je u petom benchmarkingu kvalitete opskrbe električnom energijom kojeg svake tri godine provodi Vijeće europskih energetskih regulatora (CEER Council o European Energy Regulators), [3] i [4]. Ispred ECRB-a, HERA je zajedno s Agencijom za regulaciju Republike Srbije i Javne Agencije Republike Slovenije za energijo provela benchmarking u zemljama potpisnicama Ugovora o Energetskoj zajednici. Izvještaji, kako u zemljama EU 27 tako i u zemljama Energetske zajednice, su napravljeni na temelju iste strukture upitnika koji obuhvaćaju tematiku stalnosti isporuke električne energije, kvalitete napona i komercijalne kvalitete. Tablica I prikazuje tražene podatke o pokazateljima kvalitete isporuke HEP-OPS-a i HEP-ODS-a koji su bili traženi u benchmarkingu kvalitete. Tablica I Podaci o pokazateljima kvalitete isporuke HEP-OPS-a i HEP-ODS-a koji su bili traženi u benchmarkingu kvalitete [3] i [4]. Pokazatelj Planirani Neplanirani Prema naponskim razinama Bez FM Svi Cijela mreža Prema gustoći naseljenosti SAIFI SAIDI MAIFI MAIFI-E AIT (prijenos) ENS (prijenos) Tablica II prikazuje podatke o mreži HEP-OPS-a i HEP-ODS-a koji su bili traženi za benchmarking kvalitete [3] i [4]. Tablica II Podaci o mreži HEP-OPS-a i HEP-ODS-a koji su bili traženi za benchmarking kvalitete [3] i [4]. Podatak Ukupna duljina 220 kv i 400 kv mreže u km Ukupna duljina 110 kv mreže u km Ukupna duljina kabelske SN mreže u km Ukupna duljina SN mreže u km Ukupna duljina kabelske NN mreže u km (s priključcima) Ukupna duljina NN mreže u km (s priključcima) Ukupna energija isporučena kupcima (bez vlastite potrošnje) u TWh Ukupna isporučena energija kupcima na distributivnoj mreži u TWh Broj obračunskih mjernih mjesta u SN mreži Broj obračunskih mjernih mjesta u NN mreži Broj SN vodnih polja u TS 110/SN kv i 400(220)/x kv Broj SN vodnih polja opremljenih SCADA-om Broj operatora distributivnog sustava Broj kupaca koje napaja najveći operator distributivnog sustava Broj kupaca koje napajaju tri najveća operatora distributivnog sustava PODACI POTREBNI ZA PRAĆENJE STALNOSTI ISPORUKE ELEKTRIČNE ENERGIJE Tablica III prikazuje klasifikaciju dugotrajnih prekida za potrebe izvještavanja HERA-e kojom bi bila prikupljena većina podataka za općenito praćenje i izvještavanje o pokazateljima pouzdanosti napajanja, odobravanje investicija u mrežu i sudjelovanje u međunarodnim usporedbama kvalitete. Istovremeno takvi podaci u budućnosti mogu poslužiti za definiranje minimalnih standarda pouzdanosti napajanja (garantirani standardi) i kao ulazni podaci za sustav nagrađivanja i kažnjavanja u regulaciji pouzdanosti napajanja kroz tarifne sustave. 6

7 Tip prekida Mjesto prekida Uzročnik prekida Tip mreže (gustoća opterećenja) Tablica III Klasifikacija dugotrajnih prekida za potrebe izvještavanja HERA-e P - planirani N - neplanirani VN - visoki napon SN - srednji napon NN - niski napon ODS - operator distribucijskog sustava FM - viša sila/iznimni događaj TP - treća strana OPS - operator prijenosnog sustava ZONA A - (seoska mreža) u koju pripadaju pogoni ili pogonski uredi koji imaju do kupaca; ZONA B - (prigradska mreža) u koju pripadaju pogoni ili pogonski uredi koji imaju od do kupaca i ZONA C - (gradska mreža) u koju pripadaju pogoni ili pogonski uredi koji imaju više od kupaca. Slika 5 prikazuje načelo klasifikacije dugotrajnih prekida za potrebe izvješćivanja HERA-e. Mjesto prekida može biti na visokom, srednjem i niskom naponu. Uzročnik prekida može biti operator prijenosnog sustava, treća strana, unutarnji uzrok (HEP-ODS) ili viša sila (FM Force Majeure). Prekide treba podijeliti na planirane i neplanirane. Prilikom izvještavanja podatke treba dati u ovisnosti o tipu mreže, odnosno gustoći opterećenja. OPS kv 35 kv 10(20) kv Viša sila/iznimni slučajevi ODS VN SN SN 35 kv 10(20) kv 0,4 kv NN Treća strana N 35, 1 N 35, n N 10, 1 N 10, n N 04, 1 N 04, n Unutrašnji uzrok Slika 5 Načelo klasifikacije prekida za potrebe izvješćivanja HERA-e Slika 6 prikazuje primjer distribucijske mreže, napajane iz dviju transformatorskih stanica, sastavljene od izvoda koji napajaju gradski, prigradski i seoski konzum pomoću kojeg će se ilustrirati način izračuna pokazatelja pouzdanosti napajanja. 7

8 Slika 6 Primjer distribucijske mreže napajane iz dviju TS Izvodi VODG1 i VODG2 napajaju kupce gradskog konzuma, izvodi VODP1 i VODP2 napajaju kupce prigradskog konzuma, a izvodi VODS1 i VODS2 napajaju kupce seoskog konzuma (Tablica IV). Tablica IV Raspored kupaca po TS TS Ukupno Kupaca TS Kupaca TS Kupaca Tablica V prikazuje primjer registra prekida opskrbe temeljenog na primjeru distribucijske mreže i rasporedu kupaca po TS. Podaci u tablici su potpuno izmišljeni i služe samo u svrhu ilustracije načina izračuna pokazatelja pouzdanosti napajanja. Tablica V Primjer registra prekida opskrbe RB Tip Mjesto Uzročnik Komponenta Datum1 Vrijeme1 Datum2 Vrijeme2 A B C Ukupno kupaca 1 N VN 4OPS VODVN :00: :30: N SN 2FM VODG :00: :30: N SN 1ODS VODP :00: :30: N SN 3TP VODP :00: :30: N NN 1ODS TS :00: :30: N SN 3TP VODP :00: :30: P VN 1ODS TR :00: :22: N VN 3TP VODVN :00: :25: N VN 2FM TR :00: :35: N VN 1ODS TR :00: :44: P VN 1ODS TR :00: :50: P NN 1ODS TS :00: :00: P SN 1ODS VODG :00: :15: N SN 2FM VODP :30: :05: N SN 1ODS VODG :30: :45: N NN 2FM TS :05: :33: N NN 2FM TS :22: :40: N NN 3TP TS :20: :27: P NN 1ODS TS :30: :39: N NN 1ODS TS :30: :45: N SN 3TP VODG :00: :00: P SN 1ODS VODP :20: :22: P SN 1ODS VODS :00: :40: N NN 1ODS TS :20: :50:

9 Tako se na primjer, pokazatelji SAIFI i SAIDI za neplanirane prekide, uzrokovane trećom stranom na srednjem naponu za kupce zone B računaju se na sljedeći način: SAIFI SAIFI BNTPSN,,, BNTPSN,,, N N B,6 B,4 NB NB ,00 prekida/kupcu N t N t B,6 6 B,4 4 NB NB ,00 minuta/kupcu Tablica VI prikazuje primjer mogućeg izvještaja o pokazateljima stalnosti isporuke na razini HEP- ODS-a ili pojedinog DP-a. Tablica VI Godišnji/mjesečni izvještaj o pokazateljima stalnosti isporuke na razini HEP-ODS-a ili DP-a Zona Ukupno Zona C Zona B Zona A Prekidi SAIFI SAIDI VN SN NN Ukupno VN SN NN Ukupno Planirani 1,00 0,35 0,10 1,45 40,20 5,25 6,00 51,45 Neplanirani ODS 0,12 0,65 0,15 0,92 5,06 9,75 2,25 17,06 Neplanirani FM 0,65 0,65 0,10 1,40 22,75 19,50 1,80 44,05 Neplanirani TP 0,65 0,35 0,10 1,10 16,25 21,00 0,70 37,95 Neplanirani OPS 0,35 0,35 10,50 10,50 Neplanirani ukupno 1,77 1,65 0,35 3,77 54,56 50,25 4,75 109,56 Ukupno 2,77 2,00 0,45 5,22 94,76 55,50 10,75 161,01 Planirani 1,00 0,50 0,15 1,65 36,00 1,00 1,37 38,37 Neplanirani ODS 1,52 0,50 0,17 2,20 66,96 45,00 5,22 117,17 Neplanirani FM 0,50 0,50 0,17 1,17 17,50 17,50 4,87 39,87 Neplanirani TP 0,50 1,00 1,50 12,50 90,00 102,50 Neplanirani OPS 0,50 0,50 15,00 15,00 Neplanirani ukupno 3,02 2,00 0,35 5,37 111,96 152,50 10,09 274,54 Ukupno 4,02 2,50 0,50 7,02 147,96 153,50 11,46 312,91 Planirani 0,50 0,25 0,75 18,00 10,00 28,00 Neplanirani ODS 0,25 0,13 0,38 11,00 3,75 14,75 Neplanirani FM 0,25 0,25 8,75 8,75 Neplanirani TP 0,25 0,25 6,25 6,25 Neplanirani OPS 0,25 0,25 7,50 7,50 Neplanirani ukupno 1,00 0,00 0,13 1,13 33,50 0,00 3,75 37,25 Ukupno 1,50 0,25 0,13 1,88 51,50 10,00 3,75 65,25 Planirani 0,94 0,36 0,10 1,40 36,95 5,09 4,54 46,59 Neplanirani ODS 0,36 0,55 0,15 1,06 15,99 14,46 2,91 33,36 Neplanirani FM 0,58 0,55 0,10 1,23 20,27 16,92 2,10 39,29 Neplanirani TP 0,58 0,42 0,07 1,07 14,48 30,00 0,50 44,98 Neplanirani OPS 0,36 0,36 10,90 10,90 Neplanirani ukupno 1,88 1,52 0,32 3,73 61,63 61,38 5,52 128,54 Ukupno 2,83 1,88 0,42 5,13 98,58 66,48 10,06 175,12 9

10 8. ZAKLJUČAK Temelj regulacije kvalitete isporuke električne energije su izmjereni pokazatelji. Pritom se podaci trebaju prikupljati na jednoobrazan način na čitavom razmatranom području. Postupci mjerenja pokazatelja kvalitete trebaju biti jasno određeni kako bi bila osigurana provjerljivost prikupljenih podataka. Obično je lakše prikupljati podatke o prosječnim pokazateljima pouzdanosti napajanja na razini sustava od prikupljanja podataka na pojedinačnoj razini svakog kupca. Zbog toga je preporučljivo započeti s mjerenjima na razini sustava pa tek onda s mjerenjima po pojedinačnim priključcima. Regulator se u prvim godinama uvođenja regulacije kvalitete treba usredotočiti na mjerenje dugotrajnih prekida (dulji od 3 min) na razini sustava. LITERATURA [1] Fumagalli, E., Lo Schiavo, L., Dalestre, F., Service Quality Regulation in Electricity Distribution and Retail, Springer-Verlag Berlin Heidelberg, [2] Rajić, Ž., Wagmann, L., Žutobradić, S., Zmijarević, Z., Okvir za regulaciju kvalitete opskrbe električnom energijom u Hrvatskoj, Hrvatski ogranak međunarodne elektrodistribucijske konferencije, 2, (8,) savjetovanje Umag, 16, 19, svibnja [3] 5th CEER Benchmarking Report on The Quality of Electricity Supply, CEER, Bruxeless, 2011, [4] Quality of Electricity Supply in the Energy Community, ECRB, Vienna, [5] Žutobradić, S., Kuliš, I,G., Analiza ključnih pokazatelja poslovanja distribucijskih područja, studija EIHP, Zagreb, [6] Žutobradić, S., Kvaliteta isporuke električne energije, studija EIHP, Zagreb, [7] Žutobradić, S., Wagmann L., Baričević, T., Kriteriji za planiranje investicijskih ulaganja u distribucijsku mrežu, studija EIHP, Zagreb,