SO6 18 METERING SAŽETAK. isplativosti SUMMARY EU. Key words: HEP ODS d.o.o.

Transcription

1 HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNE ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE 3. (9.) savjetovanje Sveti Martin na Muri, svibnja SO6 18 Zdravko Lipošćak HEP ODS d.o.o. Marin Bošković HEP ODS d.o.o. PRISTUP IZRADI STUDIJE MASOVNE UGRADNJE NAPREDNOG MJERENJA SAŽETAK Države članice Europske Unije dužne su do rujna godine g izraditi studiju ekonomske isplativosti uvođenja naprednih sustava mjerenja. Uvođenje ovih sustava ima zaa cilj omogućiti aktivno sudjelovanje potrošača na tržištu opskrbe električnom energijom. Studijom ekonomske isplativosti potrebno je obuhvatiti procjenu svih dugoročnih troškova i koristi za tržište i pojedinog kupca. Potrebno je utvrditi koji je oblik naprednog mjerenja ekonomski razborit i troškovnoo učinkovit i koji je vremenski okvir njihove ugradnje održiv. Države članice ili neko nadležno tijeloo koje one imenuju osiguravaju interoperabilnost takvih sustava mjerenja koji će se uvesti na njihovom teritoriju i posvećuju dužnu pažnju korištenju odgovarajućih standarda i najboljihh praksi te važnosti razvoja unutarnjeg tržišta električne energije. Potrebno je izraditi i vremenski plann ugradnje naprednih mjernih m uređaja s ciljnim rokom za uvođenje do 10 godina. Ovisno o rezultatima studije isplativosti te ukoliko se široka primjena ocijeni pozitivno, najmanje 80% kupaca opremiti će see inteligentnim sustavimaa brojila do godine. Ključne riječi: napredno mjerenje, brojilo, troškovi, studija isplativosti DESIGN OF THE FEASIBILITY STUDY FOR MASS ROLLOUTT OF SMART METERING SUMMARY EU Member States are obliged to make the economic feasibility study forr mass rollout of smart metering till September The introduction of these systems is intended to enable consumers to actively participate in the market supply. Feasibility studiess should include assessment of long-term of smart metering is costs and benefits for market and customers. It is necessary to determinee which formm economically prudent and cost-effective. metering that t will be implemented in their territory and payy attention to the use of Member States or authority they appointed ensure the interoperability of smart appropriate standardss and best practices and the importance of developing d of developing internal electricity market. It is necessary to create and schedule installation of o smart meters with a deadline for the implementation up to 10 years. According the results of the feasibility study andd if the wide application assesses positively, at least 80% of customerss will be equipped with smart meters by Key words: Smart metering, meter, costs, feasibility studyy 1

2 1. UVOD Uvođenje naprednih brojila u svakoj je zemlji jedan od najvažnijih nacionalnih projekata. Realizacija ovog projekta uključuje posjet svakom domaćinstvu, obrtu ili tvrtci u Republici Hrvatskoj i zamjenu oko 2,3 milijuna brojila električne energije. Ugradnja naprednih brojila može stvoriti preduvjete za promjenu dosadašnjih načina potrošnje i proizvodnje električne energije. Ovi uređaji osiguravaju detaljnije podatke o potrošnji električne energije što u konačnici omogućava i mjesečni račun za potrošenu energiju za sve kategorije kupaca. Prema Regulativi Europske Unije 2009/72/EC i 2003/54/EC države članice ili regulatorna tijela, gdje su države članice to osigurale, u cilju promoviranja energetske učinkovitosti, moraju čvrsto preporučiti da energetski subjekti optimiziraju korištenje električne energije, kao na primjer pružanjem usluga gospodarenja energijom, razvojem inovativnih modela za određivanje cijena ili uvođenjem naprednih sustava mjerenja odnosno napredne mreže gdje je to opravdano. Studijom ekonomske isplativosti potrebno je obuhvatiti procjenu svih dugoročnih troškova i koristi za tržište i pojedinog kupca. Potrebno je utvrditi koji je oblik inteligentnog mjerenja ekonomski razborit i troškovno učinkovit i koji je vremenski okvir njihove ugradnje održiv. Potrebno je izraditi i vremenski plan ugradnje naprednih mjernih uređaja s ciljnim rokom za uvođenje do 10 godina. Ovisno o rezultatima studije isplativosti te ukoliko se široka primjena ocijeni pozitivno, najmanje 80% kupaca opremiti će se inteligentnim sustavima brojila do godine. Pristupi izradi mogućih scenarija i izradi investicijske studije troškova i dobiti masovnog uvođenja naprednog mjerenja unutar zemalja Europske Unije različiti su i u različitim fazama dovršenosti. Zbog toga je Europska komisija donijela nekoliko dokumenata s ciljem ujednačavanja ovih procesa. Pravila definirana ovim dokumentima prije donošenja usuglašena su s pristupima velikog broja zemalja članica. Odraz i metode ovog pristupa vidljiv je i u zemljama van Europske unije koje koriste opsežnu, javno dostupnu dokumentaciju s jasnim uputama na koji način pripremiti, provesti i voditi masovni sustav naprednog mjerenja. 2. REGULATORNI OKVIR Prema Regulativi Europske Unije 2009/72/EC i 2003/54/EC države članice ili regulatorna tijela, gdje su države članice to osigurale, u cilju promoviranja energetske učinkovitosti, moraju čvrsto preporučiti da energetski subjekti optimiziraju korištenje električne energije, kao na primjer pružanjem usluga gospodarenja energijom, razvojem inovativnih modela za određivanje cijena ili uvođenjem inteligentnih sustava mjerenja odnosno napredne mreže gdje je to opravdano. Navedene mjere optimiziranja korištenja električne energije trebaju kupcima osigurati: a) pravo na ugovor s njihovim pružateljem elektroenergetskih usluga, b) odgovarajuću obavijest o svakoj namjeri promjene ugovornih uvjeta, c) primanje razvidnih informacije o primjenjivim cijenama, d) širok izbor načina plaćanja koji ne vrše nepravednu diskriminaciju, e) promjena opskrbljivača im se ne naplaćuje, f) ostvaruju korist od razvidnih, jednostavnih i jeftinih postupaka rješavanja žalbi, g) imaju na raspolaganju podatke o svojoj potrošnji i u mogućnosti su, izričitim dogovorom i bez naknade, dati pristup svojim mjernim podacima svakom pravnom subjektu koji ima dozvolu za opskrbu. Strana odgovorna za upravljanje podacima obvezna je dati te podatke tom subjektu. Države članice definiraju format podataka i postupke pristupa podacima za opskrbljivače i kupce. Za ovu uslugu kupcu se ne zaračunavaju dodatni troškovi, h) točno su i dovoljno često informirani o stvarnoj potrošnji električne energije i troškovima kako bi bili u mogućnosti regulirati vlastitu potrošnju električne energije. Ta se informacija pruža u dostatnom vremenskom okviru koji uzima u obzir mogućnosti mjerne opreme kupca i odnosni elektroenergetski proizvod. Za ovu uslugu kupcu se ne zaračunavaju dodatni troškovi. i) dobivaju konačni obračun nakon promjene opskrbljivača električne energije najkasnije šest tjedana nakon što je nastupila promjena opskrbljivača. Države članice osiguravaju uvođenje inteligentnih sustava mjerenja koji omogućavaju aktivno sudjelovanje potrošača na tržištu opskrbe električnom energijom. Uvođenje takvih sustava mjerenja može 2

3 biti podložno ekonomskoj procjeni svih dugoročnih troškova i koristi za tržište i pojedinog kupca ili procjeni koji je oblik inteligentnog mjerenja ekonomski razborit i troškovno učinkovit te koji je vremenski okvir njihove ugradnje održiv. Ova ocjena se mora napraviti do 3 rujna Podložno procjeni, države članice ili neko nadležno tijelo koje one imenuju pripremaju vremenski plan s ciljnim vremenskim rokom za uvođenje inteligentnih sustava mjerenja do 10 godina. Ako se široka primjena pametnih brojila ocijeni pozitivno, najmanje 80% kupaca opremit će se inteligentnim sustavima brojila do godine. Države članice ili neko nadležno tijelo koje one imenuju osiguravaju interoperabilnost takvih sustava mjerenja koji će se uvesti na njihovom teritoriju i posvećuju dužnu pažnju korištenju odgovarajućih standarda i najboljih praksi te važnosti razvoja unutarnjeg tržišta električne energije. 3. PRISTUPI IZRADI STUDIJE EKONOMSKE ISPLATIVOSTI UGRADNJE NAPREDNIH BROJILA Scenariji masovnog uvođenja naprednog mjerenja (smart meter roll-out) mogu biti različiti zbog postotka već instaliranih naprednih brojila, krajnjeg cilja opremanja (80%, 90%,), vremena opremanja (npr. kraj 2020.) i funkcionalnosti koje napredna brojila podržavaju. Europska komisija izradila je dokument koji u sebi sadrži metodologiju za ekonomsku procjenu dugoročnih troškova i dobiti masovne implementacije naprednih brojila [1]. Ekonomsko ocjenjivanje projekta uvijek treba uključiti četiri osnovna koraka: 1) usklađivanje s lokalnim uvjetima 2) procjenu troškova i dobiti (en. cost-benefit analysis, u nastavku CBA) 3) analizu osjetljivosti 4) procjena izvedbe, vanjskih i društvenih utjecaja. Procjena troškova i dobiti investicijskog projekta (CBA) treba pratiti navedene smjernice definirane u sedam koraka: 1) pregled i opis tehnologije, elemenata i ciljeva 2) povezati imovinu i funkcionalnosti 3) povezati funkcionalnosti i dobiti 4) postaviti osnovne smjernice 5) izračunati dobiti i identificirati dobitnike 6) identificirati i kvantificirati troškove 7) usporediti troškove i dobiti. 3

4 Slika 1. Sedam koraka u procjeni troškova i dobiti investicijskog projekta (CBA) prema smjernicama Europske komisije 4. DEFINIRANJEE OSNOVNIH FUNKCIONALNOSTI NAPREDNIH BROJILA A Kao prvi korak u izradi studije dugoročnih troškova i koristi većina zemalja definira osnovne funkcionalnosti koje napredno brojilo ( smart meter ) mora imati [1]. O željenim funkcionalnostima ovisi i složenost brojila i cijelog AMI sustava (eng. Advanced Metering Infrastructure, napredna mjerna infrastruktura) što isto tako određuje i cijenu mjerne opreme odnosno jedan od osnovnih ulaznih troškova. Funkcionalnosti brojila odabiru se tako da olakšaju i pojednostave e određene poslovne procese, a ugradnjom i korištenjem takvog uređaja može se očekivati određena dobit u poslovanju operatora mreže, ali i kupca i opskrbljivača. Opravdanost uvođenja naprednih brojila postoji onda kada je dobit svakog od uključenih subjekata veća od njihovih troškova. Europska komisija izradila je dokument [2] s preporukama za razvoj napredne mreže sagledavajući najbolju poslovnu praksu pri izradi cost-benefit analiza unutar 11 zemalja članica EU. 4

5 Unutar ovog dokumenta navedene su slijedeće minimalne zajedničke funkcionalnosti sustava naprednih brojila za električnu energiju[3]: za kupca o Osiguranje očitanja potrošnje direktno kupcu i bilo kojoj trećoj strani ovlaštenoj od strane kupca putem standardnih sučelja koja osiguravaju vizualizaciju individualne potrošnje kupca. o Očitavanje brojila mora biti dovoljno često kako bi se korištenjem ovih informacija omogućila ušteda energije. za operatora mjerenja o omogućavanje daljinskog očitavanja od strane operatora o osiguranje dvosmjerne komunikacije između sustava naprednog mjerenja i vanjskih sustava za održavanje i kontrolu mjernog sustava o dovoljno često očitavanje brojila kako bi se omogućilo planiranje razvoja mreže. za opskrbljivača električne energije o podržavanje naprednih tarifnih sustava o omogućavanje daljinskog uključenja/isključenja napajanja i ograničenja snage za sigurnost i zaštitu podataka o osigurati sigurnu razmjenu podataka o prevencija i detekcija prijevara u sustavu za distribuiranu proizvodnju o osiguranja dvosmjernog mjerenja i mjerenja jalove energije. Gledajući samo napredno brojilo u većini slučajeva ima slijedeće minimalne funkcionalnosti [4]: 1) Dvosmjerno mjerenje 2) Očitanje potrošnje radne energije u intervalima od pola sata 3) Daljinsko očitanje (tjedno) 4) Lokalno očitanje 5) Lokalno očitanje vizualno na pokazniku brojila 6) Nadgledanje potrošnje energije za kupce 7) Mjerenje faktora snage 8) Daljinsko isključenje/uključenje 9) Ograničenje snage 10) Detekcija krađe energije 11) Daljinska sinkronizacija vremena Dodatne funkcionalnosti su slijedeće [5]: a) Upravljanje teretom kroz namjenski kontrolni strujni krug b) Sučelje za druge uređaje za kontrolu opterećenja c) Mogućnost komunikacije s kućnim pokaznikom d) Sučelje za komunikaciju s brojilima plina i vode e) Snimanje kvalitete napajanja i drugih događaja f) Detekcija prekida napajanja g) Interoperabilnost uređaja na nivou aplikacija h) Interoperabilnost na nivou hardware-a i) Daljinsko parametriranje j) Daljinska nadogradnja aplikacija k) Upravljanje teretom kroz namjenski kontrolni strujni krug. 5

6 Od ovih funkcija pozitivnu cost-benefit analizu najčešće imaju: 1) Dvosmjerno mjerenja radne energije 7) Mjerenje faktora snage (kod trofaznih brojila) 8) Daljinsko uključenje/isključenje 9) Limitiranje snage e) Kvaliteta napajanja i snimanje drugih događaja f) Detekcija prekida napajanja i) Daljinsko parametriranje 5. TROŠKOVI UVOĐENJA SUSTAVA NAPREDNOG MJERENJA Unutar ovog poglavlja naveden je popis osnovnih troškova koje je potrebno razmotriti pri analizi masovne ugradnje naprednih mjernih sustava za mjerenje potrošnje električne energije: Kapitalna ulaganja (Capital expenditures CAPEX) ulaganja ili izdaci stvaranja buduće pogodnosti. Kapitalni izdaci nastaju kada se troše poslovna sredstva (novac) za kupovinu osnovnih sredstava ili povećanje vrijednosti dugotrajnoj imovini; a) Investicija u sustav naprednog mjerenja b) Investicija u informatičku tehnologiju c) Investicija u kućne pokaznike (ako se koriste) d) Proizvodnja e) Prijenos f) Distribucija g) Izbjegavanje investiranja u elektromehanička brojila (negativni trošak, dodaje se listi dobiti). Operativni troškovi (operating expense, operational expenditure OPEX) su tekući troškovi pokretanja proizvodnje, poslovnog procesa ili sustava. OPEX sadržava troškove potrošnih materijala, plaća radnika, najam prostora ili komunalija; a) IT održavanje b) Održavanje mreže c) Troškovi prijenosa podataka (npr. GPRS, Radio, ) d) Trošak upravljanja scenarijem e) Zamjena zbog kvara naprednih brojila (povećanje) f) Smanjenje prihoda (kupci efikasnije koriste energiju) g) Proizvodnja h) Distribucija i) Prijenos j) Očitanje brojila k) Pozivni centri/ odnos s kupcima l) Troškovi obuke (radnika na instalaciji naprednog mjerenja, korisnika distribucijske mreže). Pouzdanost - troškovi obnavljanja sustava. Zaštita okoline troškovi emisija stakleničkih plinova. Energetska sigurnost - troškovi fosilnih goriva potrošenih za proizvodnju energije, prijenos energije i rad sustava. Ostalo troškovi programa uključivanja i informiranja kupaca, troškovi demontaže prethodno instaliranih brojila i sustava (ostatak vrijednosti). 6. DOBITI UVOĐENJA NAPREDNOG MJERENJA Korištene funkcije naprednih brojila definiraju i moguće koristi za poslovanje operatora distribucijskog sustava, ali isto tako i za kupca i opskrbljivača. Moguće poboljšanje poslovnih rezultata operatora distribucijskog sustava su: 6

7 Izbjegavanje troškova mjerenja veća kontrola očitanih mjernih podataka, brža detekcija neispravnosti brojila, mogućnost korištenja jednog brojila za mjerenje proizvodnje i potrošnje, nije potrebno zasebno brojilo za crni tarifni model, manji broj različitih podtipova brojila, niža struja pokretanja, šire područje mjerenja, veća točnost mjerenja. Izbjegavanje troškova očitavanja - druga velika korist uvođenja naprednog mjerenja su smanjenje troškova kako standardnog očitavanja tako i očitavanja na zahtjev. Ključna dobit ugradnje naprednih brojila je mogućnost daljinskog očitavanja umjesto obilaska svakog pojedinačnog obračunskog mjernog mjesta i ručnog očitavanja potrošnje energije. Izbjegavanje troškova nestandardnih očitavanja - posebne očitavanja, očitanja na zahtjev ili nestandardna očitanja u pravilu su uzrokovana prijepisom tj. izlaskom starog i ulaskom novog kupca u prostor, jer je u postupku izrade završnog računa potrebno nestandardno očitanje. Osim završnih očitanja česta su i kontrolna očitanja, kad standardna očitanja ne prolaze postupke provjere i zahtijeva se ponovno očitanje ili kad se zahtijeva kontrolno očitanje zbog osporavanja očitanja od strane kupca ili opskrbljivača. Očitanja kod promjene opskrbljivača postaju sve značajnija kako se razvija tržište električne energije kao i očitanja na zahtjev kupca ili opskrbljivača. Izbjegavanje troškova ručnih terminala - ručni terminali koriste se u svim distribucijskim područjima za prikupljanje očitanja. Nakon očitanja, očitači donose ručne terminale i očitanja se kopiraju u sustav. Uvođenjem naprednog mjerenja broj potrebnih ručnih terminala se znatno smanjuje, jer su potrebni samo u slučajevima problema s komunikacijom (procjena na oko 5% ukupnog broja mjernih mjesta). Izračun uštede temelji se na podacima: cijena ručnog terminala, životni vijek ručnog terminala, početni i završni broj potrebnih ručnih terminala. Izbjegavanje troškova izračuna ostvarenja - korištenjem naprednog mjerenja koje uključuje intervalno mjerenje potrošnje energije na svakom pojedinačnom mjernom mjestu smanjuje se potreba izračuna krivulja opterećenja na osnovu standardnih nadomjesnih krivulja. Izbjegavanje troškova MTU sustava - napredni mjerni sustavi osiguravaju sličnu funkcionalnost koja se osigurava MTU sustavom. Uvođenjem naprednog mjerenja izbjegavaju se ; troškovi opreme za injektiranje MTU signala (na srednjem i visokom naponu), troškovi MTU prijemnika koji su usporedivi s troškovima jednofaznih brojila, troškovi rada i održavanja MTU sustava. Izbjegavanja troškova UKS sustava - ugradnjom naprednog mjerenja smanjuju se; troškovi ugradnje novih i zamjene postojećih UKS-a, troškovi rada i održavanja kao što su promjena vremena tarifnih vremena kad kupac mijenja tarifu ili kod promjena tarifnog sustava te sinkronizacija kod pomaka vremena. Funkcija daljinskog isključenja/uključenja pruža velik broj ušteda a najznačajnije su: Izbjegavanje troškova ručnog isključenja i uključenja (prijepisi, isključenje zbog neplaćanja) Izbjegavanje mogućeg gubitka između izlaska starog kupca i ulaska novog ukoliko OMM nije isključeno, Izbjegavanje troškova pretplatnog mjerenja. Funkciju daljinskog isključenja i uključenja bilo bi potrebno precizno definirati od strane regulatora kako bi se izbjegli sigurnosni problemi i maksimalno iskoristile mogućnosti naprednih mjernih uređaja. Izbjegavanje troškova instalacije namjenskih pretplatnih brojila - postojanje isklopnog uređaja u naprednom brojilu omogućuje implementaciju pretplatne funkcije bez potrebe za zamjenom brojila na obračunskom mjernom mjestu. Izbjegavanje troškova ugradnje i zamjene elektromehaničkih ograničavala strujnog opterećenja (OSO) - budući napredna brojila u sebi sadržavaju funkcionalnost ograničavanja snage priključka i funkcionalnost ograničavanja dozvoljene asimetrije struja trofaznog priključka, nema više potrebe za ugradnjom elektromehaničkog ograničavala strujnog opterećenja. OSO je potrebno zamijeniti zbog slijedećih razloga: Zbog preopterećenja OSO dolazi do promjene njegove karakteristike, Na zahtjev kupca zbog promjena u strujama po fazama, Zbog povećanja priključne snage. Kvaliteta napajanja i događaji na OMM- napredni mjerni uređaji imaju u sebi ugrađene funkcionalnosti nadzora kvalitete napajanja i različitih predefiniranih događaja na obračunskom mjernom mjestu. 7

8 Izbjegavanje troškova istraživanja žalbi kupaca zbog lošeg napona - značajan broj žalbi kupaca odnosi se na kvalitetu napona napajanja što zahtijeva instalaciju uređaja za nadzor kvalitete unutar instalacije kupca. Smanjenje troškova snimanja i izvještavanja o kvaliteti napajanja- regulatori u pravilu zahtijevaju redovno izvješće o stupnju kvalitete napajanja. Napredno mjerila omogućavaju mjerenje kvalitete napajanja kod svakog pojedinačnog kupca. Detekcija prekida napona - funkcionalnost naprednog mjerenja detekcija gubitka/povratka napajanja i trajanja prekida mogu osigurati dobit u slijedeća četiri područja: Smanjenje troškova ponovne uspostave napajanja Smanjenje troškova poziva zbog prekida Smanjenje troškova istraživanja lažnih dojava o prekidima Smanjenje troškova neisporučene energije. Smanjenje troškova trenutnog načina upravljanja opterećenjima - sustav naprednog mjerenja može se koristiti za upravljanje teretom na razini svakog pojedinog obračunskog mjernog mjesta na različite načine prilagođene procesima koji se koriste u pojedinom DP-u. Postoji mogućnost kontrole opterećenja kod pojedinog kupca ili grupe kupaca. Kako bi se optimalno upravljalo opterećenjem distribucijske mreže za operatora je bitno slijedeće: U kojim dijelovima mreže i u kojima je potrebno upravljanje teretom U kojim vremenskim periodima je upravljanje tereta raspoloživo Koliki je iznos opterećenja mreže koji se može reducirati. Razdvajanje djelatnosti i u području energetike postavljaju dodatne izazove za upravljanje opterećenjem: Operator mreže gubi direktan kontakt s kupcima što predstavlja izazov za promociju programa Kupci u pravilu dobivaju jedan račun za potrošenu električnu energiju od svog opskrbljivača pa vrlo često nije uočljiva tarifna struktura mrežne naknade što otežava korištenje cijene kao motivacije za upravljanje opterećenjem Upravljanje teretom nije osnovni posao operatora mreže, zahtijeva nove vještine, sposobnosti i sredstva Koristi upravljanja opterećenjem su u pravilu razdijeljene, ali troškovi nisu. Ove barijere lakše se mogu premostiti u energetskim tvrtkama u kojima razdvajanje poslovanja nije provedeno. Osnovni cilj upravljanja opterećenjem je promjena načina potrošnje energije od strane kupaca na način da se smanje ukupni troškovi opskrbe energijom. Programi upravljanja opterećenjem mogu se podijeliti u tri osnovne grupe: pristupi samo korištenjem različitih cijena, prekidanje/ograničavanje na određenoj snazi, tehnološki programi s financijskim poticajima. 7. DOBITI UVOĐENJA NAPREDNOG MJERENJA KOJE JE TEŽE PROCIJENITI Ostale koristi mogu povećati ukupnu korist od primjene naprednog mjerenja za 10% do 20 %. Uvođenje intervalnog mjerenja potrošnje energije može smanjiti troškove planiranja razvoja i rada mreže, smanjiti iznos tehničkih gubitaka kroz bolje razumijevanje gdje se tehnički gubici pojavljuju u mreži, smanjenje potrebe za zasebnim testnim sustavima za istraživanje nadomjesnih krivulja opterećenja, omogućuju razvoj novih tarifa na osnovu opterećenja. Dnevno daljinsko očitavanje može doprinijeti izbjegavanju troškova provjere obračunskih mjernih podataka i upravljanja iznimkama i žalbama u slučaju netočnih mjernih podataka te smanjenju troškova zbog nepristupačnosti OMM-u kod kupca. Otkrivanje krađe električne energije olakšano je korištenjem novih mogućnosti brojila i obradom velike količine istovremeno očitanih mjernih podataka. Za smanjenje ne-tehničkih gubitaka koriste se tehnike: 8

9 Balansiranje energije- uspoređuje se ukupan izlaz energije iz TS sa zbrojem svih potrošnji izmjerenih na pojedinim OMM, Provjera predložaka potrošnje na OMM koji pripadaju istoj kategoriji i traženje anomalija. Mjerenje faktora snage i naplaćivanje prekomjerne jalove energije može utjecati na kupca da instalira odgovarajuću kompenzaciju te na taj način smanji jalovu energiju u mreži i gubitke koje uzrokuje. Daljinsko uključenje/isključenje i funkcija automatskog povezivanja montiranih brojila na koncentratore podataka omogućuje detektiranje nepoznatih kupaca (koji nikad nisu dobili račun, isključenih u sustavu, ali ne i na stvarnom OMM-u, kod iseljenja i bez prijave novog kupca). Ograničenje snage priključka uzrokuje bolju zaštitu komponenata distribucijske mreže te dokup dozvoljene snage priključka ukoliko je potrebna veća snaga. Komunikacijska infrastruktura uspostavljena za potrebe naprednog mjerenja može se koristiti za nadzor rada transformatora, NN prekidača i sl. funkcionalnosti napredne distribucijske mreže. Smanjenje potrošnje goriva za vozila (očitanja, kontrole, isključenja). Smanjenje emisije CO 2 i zagađenja zraka (NO x, SO 2 ) zbog smanjenje gubitaka energije u mreži, povećane podrške priključenju obnovljivih izvora, smanjenja transporta za očitavanje, kontrole isključenja i uključenja OMM-a. 8. ZAKLJUČAK Napredne mreže i napredna brojila kao njihov sastavni dio ključna su komponenta europske strategije budućnosti s niskom emisijom ugljičnog dioksida. Za ostvarenje ovog cilja potrebno je pokrenuti značajna ulaganja. Poštena raspodjela početnih troškova i dugoročne koristi između različitih subjekata preduvjet je savladavanja nesigurnosti i poticanja ulaganja. U tom kontekstu definiran je i pristup masovnoj implementaciji naprednih mjernih sustava kroz studije isplativosti tj. cost-benefit analysis (CBA). Za fino podešavanje predviđanja studije isplativosti i za određivanje parametara koje je teško predvidjeti potrebno je pokrenuti pilot projekte instalacije manjeg opsega naprednog mjerenja, koristeći odgovarajuću raspoloživu tehnologiju, gradeći cijeli sustav potrebne podrške radu naprednih brojila, ali manjeg opsega i prema tome sa smanjenim rizikom. LITERATURA [1] COMMISSION RECOMMENDATION on preparations for the roll-out of smart metering systems, EUROPEAN COMMISSION, Brussels, [2] V. Giordano, G.Fulli, M.S. Jimenez, C. Filiou, Guidelines for Cost Benefit Analysis of Smart Metering Deployment, JRC IET, Patten, Notherlands 2012 [3] A joint contribution of DG ENER and DG INFSO towards the Digital Agenda, Action 73: Set of common functional requirements of the SMART METER, EUROPEAN COMMISSION, Brussels, october, [4] Report on regulatory requirements, OPEN meter, Open Public Extended Network metering, Project Funded by the European Commission under the 7th Framework Programme, [5] Report on the identification and specification of functional, technical, economical and general requirements of advanced multi-metering infrastructure, including security requirements, OPEN meter, Open Public Extended Network metering, Project Funded by the European Commission under the 7th Framework Programme,