SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Transcription

1 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE INFORMACIJSKI SUSTAV ZA UNAPREĐENJE UPRAVLJANJA DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA OPREME U RAFINERIJAMA ZAVRŠNI RAD prof. dr. sc. Dragutin Lisjak, dipl. ing. Nikola Praštalo, mag. ing. mech. Zagreb, 2018.

2 Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje Poslijediplomski specijalistički studij Industrijskog inženjerstva i menadžmenta Zavod za industrijsko inženjerstvo Mentor: prof. dr. sc. Dragutin Lisjak, dipl. ing. Student: Nikola Praštalo, mag. ing. mech. ZAVRŠNI RAD: INFORMACIJSKI SUSTAV ZA UNAPREĐENJE UPRAVLJANJA DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA OPREME U RAFINERIJAMA Nikola Praštalo, mag. ing. mech. Zagreb, 2018.

3 PODACI ZA BIBLIOGRAFSKU KARTICU: UDK: Ključne riječi: upravljanje dokumentacijom, održavanje, rafinerija, baza podataka, XML Znanstveno područje: Znanstveno polje: Institucija u kojoj je rad izrađen: Mentor rada: TEHNIČKE ZNANOSTI STROJARSTVO Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Dragutin Lisjak, dipl. ing. Broj stranica: 71 Broj slika: 49 Broj tablica: 1 Broj korištenih bibliografskih jedinica: 29 Datum obrane: Povjerenstvo: Prof. dr. sc. Dragutin Lisjak, mentor Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić, član Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje doc. dr. sc. Anita Domitrović, član Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti Institucija u kojoj je rad pohranjen: Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje II

4 III

5 SADRŽAJ 1. UVOD OPĆENITO O SUSTAVIMA ZA UPRAVLJANJE DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA Trenutno stanje upravljanja dokumentacijom KOMERCIJALNA RJEŠENJA ZA UPRAVLJANJE DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA Definicija održavanja prema normi HRN EN [4] Računalom podržano upravljanje održavanjem Osnovne značajke ERP sustava Systems Applications and Products in Data Processing (SAP) Osnovne značajke CMMS sustava Usporedba mogućnosti upravljanja dokumentacijom održavanja u komercijalnim sustavima22 4. TRENUTNO STANJE UPRAVLJANJA DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA U RAFINERIJI NAFTE SISAK Strategija MOL Grupe Implementacija MOL-ove strategije upravljanja dokumentacijom PRIJEDLOG RJEŠENJA ZA POBOLJŠANJE UPRAVLJANJA DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA U RAFINERIJI NAFTE SISAK Opis programskog sustava Bazko Opis strukture baze programskog sustava Bazko Opis načina rada programskog sustava Bazko ZAKLJUČAK...66 LITERATURA...68 IV

6 PREDGOVOR Ovaj rad daje prijedlog poboljšanja sustava za upravljanje dokumentacijom koji predstavlja bazu bilo kojeg sustava održavanja. Ideja za poboljšanje proizašla je iz konkretnog iskustva vezanog uz problematiku s kojom se suočava održavanje u svakodnevnom radu. Implementacija sustava koji na jednom mjestu povezuje sve aktivnosti u održavanju predstavlja značajnu uštedu vremena te omogućuje izvor informacija za pravovremeno reagiranje. Ovaj je rad proizašao iz višegodišnjeg iskustva rada u održavanju rafinerijskih sustava, no ne bi bio moguć bez znanstvene potpore koju sam i ovoga puta dobio na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Zahvaljujem svom mentoru prof. dr. sc. Dragutinu Lisjaku, dipl. ing. koji je pratio cijeli proces nastajanja završnog rada i svojim savjetima i entuzijazmom usmjeravao me kako da prevladam probleme koji su se pojavili prilikom izrade rada. Bez njegovog iskusnog vodstva mnoge bih nedoumice mnogo teže razriješio, a ovaj rad ne bi bio ni upola ovoliko temeljit. V

7 SAŽETAK RADA NA HRVATSKOM JEZIKU Za održavanje procesne opreme u kompleksnom sustavu kakav je rafinerijski ne postoji jednostavna metoda. Održavanje opreme temelji se na vlastitom iskustvu i specifičnosti opreme, držeći se pritom preporuka proizvođača opreme, zakonskih regulativa, normi i internih procedura. Troškovi održavanja u zadnje su vrijeme pod povećalom te se traže metode i analize za smanjenje i povećanje raspoloživosti opreme, čime bi se povećala pouzdanost procesa. Samim time, najstariji pristup održavanju (koji se svodi samo na zahvate nakon što se kvar dogodi) više nije prihvatljivo rješenje te postoji tendencija da se korektivno održavanje smanji na minimum. Takav pristup odabran je kao jedan od ciljeva unutar MOL Grupe, na način da se traži povećanje raspoloživosti pogona i pouzdanosti opreme. U ovom radu naglasak je na segmentu upravljanja dokumentacijom vezanom za opremu koja se održava u rafinerijskom sustavu. Za realizaciju navedenog koriste se alati koji su na raspolaganju, a u ovom slučaju to su mogućnosti koje nudi ERP sustav SAP, koji se koristi unutar MOL grupe. Inertnost velikih sustava dodatno otežava problem jer sustav koji ima prednosti u svojem studioznom i detaljnom pristupu, nažalost, istovremeno ima manu u zahtijevanju značajne količine vremena za procesuiranje ovakvih aktivnosti. Upravo će zbog toga u ovome radu biti dan prijedlog novog programskog rješenja Bazko. Bazko je vlastito razvijena struktura baze podataka opreme čiju je strukturu i podatke moguće prebaciti u većinu komercijalnih baza podataka. Unutar programskog sustava Bazko koristi se XML tehnologija spremanja podataka. Primjenom XML tehnologije omogućeno je jednostavno definiranje formata dokumenata i podataka. Prednost XML-a nad ostalim tehnologijama jest njegova neovisnost, otvorenost i prenosivost. Programska obrada XML-a je relativno jednostavna jer postoji velik broj programskih alata i biblioteka programa čijom se primjenom značajno ubrzava razvoj aplikacijskih rješenja kao što je Bazko. VI

8 ABSTRACT There is no simple maintenance method for process equipment in the complex system such as refinery. Equipment maintenance is based on one s own experience and characteristics of the equipment, while complying with manufacturer recommendations, regulatory requirements, standards and internal procedures. Recently, management is focused on maintenance expenses requiring usage of methods and analysis to reduce them and to increase the availability of equipment and reliability of the process. Because of that, the oldest maintenance approach based on dealing with failure when it occurs, is no longer acceptable solution and there is strong tendency to minimize corrective maintenance. Such approach has been chosen as one of the objectives within the MOL Group in a way that it seeks to increase the availability and reliability of equipment and process. This paper emphasis one segment of these objectives and that is a documentation management of refineries equipment. In order to do the above mentioned, we use any available tool, and in this case it is SAP as ERP system that MOL Group uses. Inertness of a large system has its advantages in studious and detailed approach, but it also has its own disadvantages while it is time consuming for such mentioned activates. Therefore, this paper will present a proposal for the new program solution Bazko. Bazko represents custom made structure of equipment database whose structure and data can be transferred to most commercial databases. Software Bazko uses XML technology to store data. By XML technology it is possible to easy define the format of the document and data. The advantage of XML over other technologies is its independence, openness and easiness to transfer. XML software process is relatively simple, because there is a large number of software tools and library programs which are used to significantly accelerate the development of application solutions such as Bazko, described in this paper. VII

9 KLJUČNE RIJEČI Upravljanje dokumentacijom, održavanje, rafinerija, baza podataka, XML. VIII

10 KEYWORDS Documentation Management, Maintenance, Refinery, Database, XML. IX

11 POPIS OZNAKA AM upravljanje imovinom (Asset Management) CDATA Character data CMMS Computerized maintenance management system CO kontroling (Controlling) DBMS Data Base Management System DCS Distributed Control System DTD Document Type Description EAM Enterprise Asset Management ERP Enterprise Resource Planning FCC Fluid Catalytic Cracking FI financije i računovodstvo (Financial Accounting) HR upravljanje ljudskim resursima (Human Resource) HRN hrvatske norme IS prilagođena industrijska rješenja (Industry Solutions) MM upravljanje materijalima (Materials Management) PDF Portable Document Format PM tehničko održavanje imovine (Plant Maintenance) PP planiranje proizvodnje (Production Planning) PS upravljanje projektima (Project Systems) PSM Process Safety Managment QM upravljanje kvalitetom (Quality Management) RNR Rafinerija nafte Rijeka RNS Rafinerija nafte Sisak SAP Systems, Applications and Products in Data Processing SD prodaja i distribucija (Sales and Distribution) WF upravljanje radnim nalozima (Workflow) X

12 POPIS SLIKA Slika 1. Shematski prikaz novog rješenja za upravljanje dokumentacijom održavanja... 6 Slika 2. Kriterij strukturiranja funkcijskih lokacija...11 Slika 3. Proces upravljanja obavijestima i radnim nalozima...14 Slika 4. Proces upravljanja obavijestima i radnim nalozima...15 Slika 5. Moduli CMMS informacijskog sustava...16 Slika 6. Glavni igrači na tržištu CMMS rješenja prema Gartneru iz godine [16]...18 Slika 7. Web-servis za pomoć pri odabiru CMMS-a [17]...21 Slika 8. Rezultati usporedbe dobavljača CMMS-a [17]...22 Slika 9. Prikaz procedure za reviziju funkcijskih lokacija unutar SAP-a...27 Slika 10. Primjer lokacije opreme pomoću funkcijske lokacije...28 Slika 11. Prikaz definiranja klasa opreme...28 Slika 12. Određivanje karakteristika opreme...30 Slika 13. Prikaz unosa klasa i karakteristika opreme u SAP...30 Slika 14. Prikaz dijela karakteristika za posudu V Slika 15. Prikaz pristupa dokumentima za traženi objekt u SAP-u...33 Slika 16. Prikaz procedure za izradu popisa zadataka unutar SAP-a...34 Slika 17. Primjer SAP forme za odabir objekta na kojem će se definirati popisi zadataka...35 Slika 18. Primjer SAP forme za odabir vremenskog intervala za automatsko kreiranje radnog naloga...35 Slika 19. Primjer SAP forme kombiniranog plana za automatsko kreiranje radnog naloga...36 Slika 20. Struktura sustava baze podataka programskog sustava Bazko...43 Slika 21. Prikaz XML dokumenta za korijensku mapu Rafinerije nafte Sisak...44 Slika 22. Prikaz XML dokumenta za Kombinirano postrojenje Slika 23. Prikaz XML dokumenta za sekciju FCC...45 Slika 24. Prikaz XML dokumenta za grupu opreme Posude...46 Slika 25. Prikaz hodograma za posudu V Slika 26. Prikaz XML datoteke za posudu V Slika 27. Prikaz hodograma za XML datoteku Priključak, Nacrt i Ispitivanje...49 Slika 28. Shema načina rada programskog sustava Bazko...50 Slika 29. Unos korisničkih podataka za pristup programu...51 Slika 30. Prozor početnog izbornika aplikacije Bazko...52 Slika 31. Prozor za pretraživanje aplikacije Bazko...54 Slika 32. Prikaz odabira naziva opreme kroz napredno pretraživanje...55 Slika 33. Prikaz mogućih odabira unutar prozora Oprema...55 Slika 34. Prikaz tehničkih podataka o opremi...56 Slika 35. Prikaz podataka o materijalima unutar prozora Oprema...56 Slika 36. Prikaz prozora Opis opreme i procesa / slika unutar prozora Oprema...57 Slika 37. Prikaz prozora Dokumentacija / nacrti unutar prozora Oprema...57 Slika 38. Prikaz prozora Ispitivanja na opremi unutar prozora Oprema...58 Slika 39. Prikaz prozora Radova na opremi unutar prozora Oprema...58 Slika 40. Prikaz prozora Pripadajući P&I dijagrami i izometrije unutar prozora Oprema...59 Slika 41. Prikaz prozora Napomene unutar prozora Oprema...59 Slika 42. Prikaz odabira pregleda unutar prozora Napomene...59 Slika 43. Prikaz prozora Zakonske obveze unutar prozora Napomene...60 Slika 44. Prikaz prozora Opasnost zbog neispravnog rada unutar prozora Napomene...60 Slika 45. Prikaz brzog pretraživanja prilikom unosa podataka u bazu...61 Slika 46. Izvod iz prikaza dijela podataka o traženom objektu...62 Slika 47. Prozor unosa novih ili promjene postojećih podataka o objektima...63 XI

13 Slika 48. Prikaz načina zahvaćanja dokumenata za odabrani objekt...64 Slika 49. Unos XML i PDF dokumenata za odabrani objekt...65 XII

14 POPIS TABLICA Tablica 1. Usporedba mogućnosti upravljanja dokumentacijom održavanja u komercijalnim sustavima..23 XIII

15 1. UVOD Posljednjih godina, strojevi i tehnički sustavi prošli su kroz značajan razvoj u smislu njihove strukture i tehnologije. Postaje sve teže pratiti stanje pojedinih dijelova ili sklopova jer današnje tehnologije imaju znatno više slabih točaka od izvornih strojeva. Osim toga, projektanti više nisu skloni predimenzioniranju uređaja i opreme, nego teže manjim i lakšim izvedbama uređaja i opreme. Kao rezultat toga, brojne su komponente osjetljivije na trošenje i oštećenja. U novije vrijeme održavanje dobiva sve više na značaju i zauzima sve važniju funkciju u poslovanju tvrtki. Tomu doprinose promjene koje su se dogodile u posljednjih par desetljeća: sve veća kompleksnost strojeva i opreme zahtjev za većom raspoloživošću i pouzdanošću opreme kvarovi opreme značajno smanjuju profit tvrtke i negativno utječu na procese zahtjevniji propisi iz područja sigurnosti i ekologije. Shodno suvremenom upravljanju kvalitetom održavanja, kao i svaka druga djelatnost u nekoj organizaciji, zahtijeva zadovoljavajući protok informacija i arhivu svih bitnih podataka o postupcima i rezultatima održavanja u cilju općega gospodarenja kvalitetom i postizanja ucrtanih ciljeva. Integrirani poslovni informacijski sustav, takozvani ERP Enterprise Resource Planning System, koji se koristi za protok informacija i arhivu bitnih podataka unutar Ine, jest SAP sustav. SAP je vrsta poslovnog softvera koji podržava mnoge operativne procese poduzeća u poslovnim područjima nabave, skladištenja, proizvodnje, prodaje, kvalitete, održavanja, financija, računovodstva, kontrolinga itd. [1]. Do potrebe za izgradnjom novog sustava došlo se na temelju potrebe za boljom organizacijom dokumenata unutar SAP sustava. SAP sustav ima svoje prednosti vidljive u analizi troškova te sustavu praćenja aktivnosti održavanja. Uz to, vidljive su i u sljedivosti aktivnosti i troška na pojedinom objektu unutar nekog zahtijevanog vremenskog razdoblja. Osim navedenih prednosti, sustav SAP ima svoj prostor za unapređenje vidljiv u pohrani dokumenata vezanih za pojedine objekte odnosno aktivnosti na njima. Za potrebe održavateljskih aktivnosti, SAP ima razrađen sustav radnih naloga. Sustav funkcionira tako da prilikom pojave neke nepravilnosti u radu objekta unutar procesnog postrojenja, kao što je na primjer pumpni agregat, unutar SAP sustava kreira se zahtjev za rad pod nazivom Obavijest. Na temelju te obavijesti kreira se zahtjev za izvođenje aktivnosti s njihovim detaljnim opisom te predviđenim troškom, a taj korak naziva se kreiranjem radnog naloga. Nakon izvedenih aktivnosti te vraćanja objekta u pogon, obavijest i radni nalog zatvaraju se, tj. postaju neaktivni te se trajno pohranjuju unutar SAP sustava za kasniju analizu. Unutar radnog naloga moguće je pohraniti i svu prateću dokumentaciju kao što su izvještaji o 1

16 ispitivanjima, upotrijebljeni materijali i rezervni dijelovi, izvještaji i preporuke o budućim aktivnostima. Potreba za razvoj novog sustava dolazi upravo u ovom navedenom segmentu pohrane podataka. SAP sustav posjeduje previše složen pregled navedenih dokumenata; naime, za njihov pregled potrebno je prvo odabrati traženi objekt, pa unutar njega dokumentaciju kao što su nacrti, proračuni i drugo. U slučaju da postoji potreba za izvještajem o ispitivanju na objektu, potrebno je ići i korak dalje te pretražiti radne naloge koji posjeduju takav izvještaj unutar traženog objekta. Takav način pretrage i arhiviranja zahtijeva značajan utrošak vremena te se taj utrošak vremena na pregledavanje i usporedbu multiplicira ako se pokaže potreba za usporedbom aktivnosti i izvještaja na više objekata. Samo radi vizualizacije navedenog, prilikom planiranja remonta, potrebno je planirati radove na gotovo svim objektima unutar procesnih postrojenja. I ako uzmemo u obzir da unutar rafinerijskog sustava postoji više od šest stotina pumpnih agregata, ovakav način zahtijeva značajne resurse u analizi i planiranju. Zbog navedenog se za pohranu nacrta i proračuna za pojedini objekt koristi drugi programski alat, dok se za izvještaje o ispitivanju koriste i dodatna programska rješenja. Potreba za izgradnjom novog sustava temelji se na objedinjavanju i preglednosti arhiviranja svih dokumenata po pojedinom objektu. Cilj nije višestruki unos dokumentacije koja se nalazi na raznim trenutno nepovezanim mjestima, već da se kratak opis dokumenta nalazi uz poveznicu s dokumentom koji se nalazi u drugom programskom alatu. Naravno, osim dokumenata koji su arhivirani u drugim programskim alatima, novi sustav također će imati i mogućnost pohrane dokumenata. Predloženi sustav u ovom radu omogućit će objedinjenje svih bitnih informacija iz postojećih programskih alata te sistematizaciju i preglednost dokumenata, sljedivost izvršenih aktivnosti te alarmiranje o potrebnim budućim aktivnostima na opremi. Navedeni nedostaci SAP sustava već su prepoznati te je na tržištu moguće nabaviti alate koji rješavaju ovaj problem. Ta su rješenja, naravno, naprednija te omogućuju i dodatne opcije, a neka od njih omogućuju i kompatibilnost sa SAP-om. Takvo rješenje zahtijeva značajne resurse u financijama, vremenu i ljudstvu, dok razvoj vlastitog sustava smanjuje navedene troškove te se fokusira na rješavanje primarnog problema. 2

17 2. OPĆENITO O SUSTAVIMA ZA UPRAVLJANJE DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA Zbog sve veće konkurentnosti, smanjene potražnje te sve većih zahtjeva za sigurnost uz kontinuirano smanjenje rizika, očekivanja u polju održavanja sve su veća. Poslovanje današnjih rafinerija suočava se sa sve većim brojem postavljenih ciljeva kao što su npr. optimiziranje održavateljskih i investicijskih budžeta. S namjerom dostizanja tih ciljeva, INA d. d. odlučila je za upravljanje programima održavanja postrojenja implementirati ERP sustav SAP PM, čiji je doprinos značajan u polju održavanja procesnih postrojenja kakav je rafinerijski. SAP PM omogućuje organizaciji alat za sve aktivnosti održavanja, a te aktivnosti međusobno su povezane i stoga je ovaj modul usko integriran s drugim modulima kao na primjer upravljanje materijalima, prodaja i distribucija [2]. Uz značajno smanjenje papirologije te uštede na vremenu u svakodnevnim aktivnostima inženjera u održavanju, SAP je omogućio transparentniji proces potrošnje budžeta, korištenja rezervnih i potrošnih dijelova i ostalog. No, najznačajniji je doprinos mogućnost praćenja aktivnosti te troškova za te aktivnosti po objektu u traženom vremenskom razdoblju. Izazovi s kojima se susreću procesno-energetski sustavi, pogotovo ovakve kompleksnosti, jest nedostatak vidljivosti podataka, pohranjenih na različitim mjestima, koji sadrže vrijedne informacije o potencijalnim rizicima s kojima se suočavaju inženjeri u svakodnevnom radu. Tendencija je imati jedinstvenu, vizualnu prezentaciju podataka o imovini, gdje će sve zainteresirane strane u procesu moći pristupiti podacima prikupljenim iz različitih izvora. Takav sustav omogućio bi pristup podacima prilikom raznih analiza te omogućiti razvojnu strategiju za imovinu, praćenje performansi, davanje preporuka oko strategija. Ključ je u pristupu podacima, njihovoj analizi te korištenju rezultata, a za to je potrebno intuitivno, moderno i jednostavno sučelje. Implementacijom SAP PM-a u rafinerijske pogone definirane su funkcijske lokacije te klase opreme kako bi se omogućilo upravljanje i izvršavanje aktivnosti održavanja. Iste te funkcijske lokacije i klase kasnijim razvojem karakteristika omogućuju korisnicima iskoristiti te podatke pri razvoju, upravljanju i ocjenjivanju strategije. Implementirani SAP moduli nemaju alat za razvoj, upravljanje i procjenu učinkovitosti implementiranih strategija i analiza. Integriranjem podataka iz više izvora omogućuje se preciznije donošenje odluka s rješenjima za upravljanje imovinom temeljenima na rizicima. Obavijesti i radni nalozi u SAP PM-u osiguravaju učinkovito planiranje, izvršavanje aktivnosti te njihovo dokumentiranje. Ti podaci omogućavaju prikaz vrijednih izvora znanja kada se koriste zajedno s drugim podacima, kao što su parametri u radu opreme, promjene u procesima, 3

18 umjeravanje i ostali izvori podataka. Navedeni podaci koriste se za procjenu učinkovitosti postojećih strategija i ciljeva ili pružaju podatke za izradu analiza i strategija za poboljšanje performansi imovine. Kao što se može iščitati iz navedenog, sam SAP trenutno nije u mogućnosti prepoznati takozvane bad actors koji kontinuirano utječu na rad postrojenja te odrediti uzroke njihova pojavljivanja. Utvrđivanjem takvih uzročnika, omogućava se utrošak budžeta u obliku operativnih ili kapitalnih troškova na pravome mjestu, dok se inženjeri mogu baviti ostalim aktivnostima u sklopu povećavanja raspoloživosti. Podaci o najčešćim otkazima na objektima u radu postrojenja te nastalim troškovima omogućuju rangiranje najvećih rizika koji utječu na raspoloživost. Navedeni podaci trenutno su pohranjeni na raznim mjestima unutar sustava što znatno utječe na vrijeme potrebno za njihovu obradu. Primjer je pumpni agregat za koji postoji ogromna količina podataka kao što je projektna dokumentacija iz koje proizlaze očekivanja o radu pumpe, performanse i funkcionalnost, informacije o temperaturi, tlakovima, vibracijama, pomacima i drugim podacima koji daju informaciju o stanju opreme. Osim tih podataka, tu su i podaci o održavanju i inspekciji, podaci o usklađenosti sa zakonskim odredbama itd. Cilj je ovoga rada izgraditi takvo rješenje kako bi se ovi podaci pohranjivali u jedan sustav, tj. bazu. Trenutno je stanje pohrane podataka takvo da se oni nalaze na različitim mjestima. Podaci su bitni za donošenje odluka oko strategije ili budućih aktivnosti na opremi. Trenutno korištenje modula SAP PM ne omogućuje jednostavan prikaz svih ovih analiza te je cilj projektirati rješenje koje omogućava adekvatniju pohranu podataka. U obzir treba uzeti da rafinerija raspolaže s više od šest stotina pumpnih agregata (pored ostale opreme), a predloženo će rješenje omogućiti da se inženjeri u održavanju nesmetano bave onim poslovima koji omogućavaju nesmetani rad rafinerije te smanjenje praznog hoda u pretraživanju podataka i analizama. Objedinjavanjem dijagnostičkih podataka te podataka analize troškova pojedinih aktivnosti održavanja iz SAP sustava u zajednički izvještaj bit će moguće identificirati održavateljske aktivnosti na svakom pojedinom objektu održavanja te na taj način unaprijediti procese donošenja poslovnih odluka. 4

19 2.1 Trenutno stanje upravljanja dokumentacijom Upravljanje dokumentacijom unutar Rafinerije nafte Sisak sukladno je sustavu u kojem se obrađuje i kreira. Svaki sustav za sebe ima sistematizirani pristup i organizaciju podataka i dokumentacije. Na taj se način prepoznaju sljedeći sustavi: sustav upravljanja projektnom dokumentacijom nalazi se u bazi podataka i omogućen mu je pristup preko internetskog preglednika sustav online praćenja rotacijske opreme nalazi se na zasebnom programskom rješenju praćenje radnih parametara (npr. tlakova i temperatura, razina itd.) nalazi se na DCS sustavima pohranjivanje izvještaja inspekcije i njihova analiza nalaze se u digitalnom i papirnatom obliku kod inženjera odgovornih za tu vrstu opreme pohranjivanje analize kvarova nalazi se u digitalnom obliku u organizacijskim jedinicama odgovornim za te vrste analiza praćenje troškova i izvedenih aktivnosti po objektu arhivirano je u SAP sustavu. Kao što je vidljivo iz navedenog, postoji više izvora podataka potrebnih za adekvatnu analizu, obradu te donošenje odluke o strategiji za pojedini objekt ili sustav. Svi sustavi zasebno su sistematizirani i odgovarajuće su rješenje za potrebe osnovnih korisnika. Ipak, integracija podataka iz više izvora omogućava preciznije donošenje odluka s rješenjima za upravljanje imovinom temeljenima na rizicima. U svojoj prirodi, održavanje je skup različitih aktivnosti i postupaka koji trebaju osigurati ispravan rad tehničkog sustava, odnosno takvu razinu sigurnosti, funkcionalnosti, raspoloživosti i pouzdanosti koja zadovoljava postavljene ciljeve i zahtjeve proizvodnje [3]. Kao što je već ranije navedeno, zahtjevi za raspoloživošću opreme i postrojenja sve su veći te se očekuje da dosegnu vrijednosti iznad 96 %. Ako se uzme u obzir potreba za optimiziranjem troškova, dolazimo do zaključka da je potrebna veća iskoristivost postojećih sustava. Značajno je uznapredovalo ulaganje u opremu kroz preventivne i prediktivne aktivnosti, analize izvještaja i troškova, ali je prostor za unapređenje vidljiv u njihovu objedinjavanju. Analize unutar programskog rješenja takozvanog online praćenja rotacijske opreme bez usporedbe s analizom troška kroz SAP sustav te kvalitetnijeg utroška ljudskih resursa, omogućile bi kvalitetnije donošenje odluka i planiranje aktivnosti na opremi. Samim time smanjio bi se udio korektivnih aktivnosti na opremi, tj. povećala bi se raspoloživost opreme. Za svaki poslovni sustav preventivne i prediktivne aktivnosti su značajan trošak, no treba imati na umu da su korektivne aktivnosti, tj. utjecaj neplaniranih obustava te moguće ozljede i onečišćenja okoliša, gledajući u cjelini, značajno veći trošak. 5

20 Prijedlog poboljšanja je implementacija programskog rješenja koje će objediniti sve informacije o opremi i omogućiti adekvatno praćenje stanja opreme prilikom eksploatacije, kako je prikazano na sljedećoj slici. Slika 1. Shematski prikaz novog rješenja za upravljanje dokumentacijom održavanja 6

21 3. KOMERCIJALNA RJEŠENJA ZA UPRAVLJANJE DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA 3.1 Definicija održavanja prema normi HRN EN [4] Kada se govori o značajkama opreme, zapravo se misli na značajke kvalitete, koja se određuje na temelju sljedećih kriterija: funkcionalnosti, tehnologičnosti i eksploatabilnosti. To su klasične značajke opreme, a karakteristika im je da su u stalnoj interakciji pri čemu određuju i osnovna pravila ponašanja opreme. Svaka od ovih značajki ima i svoju definiciju [5]: Funkcionalnost opreme je zapravo ostvarivanje kvalitete opreme u samoj konstrukciji, pri čemu su projektanti ti koji određuju stupanj funkcionalnosti. Često se govori o projektiranoj i ostvarenoj funkcionalnosti, pri čemu je, naravno, ona ostvarena uvijek nešto manja. Tehnologičnost opreme je ostvarivanje kvalitete opreme tijekom njezine proizvodnje, a tehnologična je ona oprema koja zahtijeva kraće vrijeme izrade, jeftiniju opremu, manje materijala, jeftiniji materijal, jednostavnije operacije itd. Eksploatabilnost opreme je ostvarivanje kvalitete opreme tijekom njezine uporabe (eksploatacije). Određivanje kvalitete opreme, osim na osnovi navedenih klasičnih kriterija, može se obavljati i na osnovi suvremenih kriterija, koji su danas odlučujući faktor pri izboru odgovarajućih tehničkih sustava. Norma HRN EN nudi definicije pojedinih suvremenih značajki tehničkih sustava: Pouzdanost je sposobnost elementa da izvodi zahtijevanu funkciju u zadanim uvjetima, unutar zadanog vremenskog razdoblja. Valja napomenuti da se pouzdanost također koristi kao mjera pouzdanosti izvedbe pa se time može definirati kao vjerojatnost da će sustav, sredstvo ili komponenta izvoditi propisanu aktivnost u danom vremenu bez kvara, ako se njome ispravno služi. [5] Raspoloživost je sposobnost elementa da bude u stanju obavljati traženu funkciju pod danim uvjetima, u danom vremenu ili tijekom danog vremenskog intervala, pod pretpostavkom da su osigurani potrebni vanjski izvori. Pogodnost za održavanje je sposobnost nekog elementa da se pod danim uvjetima uporabe održi (ili vrati) u stanje u kojemu može obavljati zahtijevanu funkciju; obavljanje održavanja pod danim uvjetima korištenjem navedenih postupaka i sredstava. Efektivnost opreme je veličina izvedena iz drugih značajki koja označava vjerojatnost uspješnog stupanja u rad opreme te obavljanja tog rada u određenom vremenu i uvjetima. 7

22 3.2 Računalom podržano upravljanje održavanjem Informacijski sustavi bave se podacima: unosom, pohranjivanjem, obradom, generiranjem i analizom podataka. Podaci koje sustavi obrađuju mogu biti tekstualni ili brojčani, grafički, filmovi, zvukovi odnosno nizovi podataka. Svaki sustav mora omogućiti jednostavno pretraživanje i međusobnu usporedbu podataka. Podaci se u sustav unose ručno ili automatski, a kako bi se omogućila njihova optimalna upotreba, pohranjuju se u baze podataka [3] Osnovne značajke ERP sustava Poslovni informacijski sustav (engl. Enterprise Resource Planning ERP) jest generički izraz za integrirani računalni sustav poduzeća koji tvrtki omogućava efikasno korištenje resursa (materijala, zaposlenika, postrojenja, opreme i dr.) [3]. Jedan od ciljeva ERP sustava je dizajniranje učinkovitog informacijskog sustava integriranjem i automatizacijom svih aktivnosti poslovanja tvrtke kako bi postali brži i transparentniji [6]. ERP sustav daje uravnoteženje proizvodnje, distribucije, financija i drugih poslovnih funkcija za optimiziranje produktivnosti tvrtke pa se ERP sustavi smatraju kralježnicom korporativne infrastrukture [7]. Osim tradicionalnih funkcija naručivanja i metode kontrole zaliha pomoću računala, ERP uvodi i funkcije upravljanja proizvodnjom, upravljanja nabavom, planiranja proizvodnje, financija i menadžmenta prodaje te upravljanja transportom, upravljanja lancem opskrbe, korporativnim strategijama planiranja, upravljanja tijekom rada (tzv. Workflow management) i elektroničkom razmjenom podataka u sustavu. ERP sustav tako pruža veću fleksibilnost i sposobnost integracije s kupcima te integraciju s dobavljačima materijala. Najzastupljeniji ERP sustav u velikim tvrtkama u Hrvatskoj je Systems Applications and Products in Data Processing ili skraćeno SAP Systems Applications and Products in Data Processing (SAP) Tržište ERP sustava je definirano i još uvijek dominirano njemačkom softverskom tvrtkom SAP, koja trenutno upravlja s 33 % ERP tržišta [8]. Systems Applications and Products in Data Processing (SAP) program je namijenjen planiranju sredstava poduzeća. SAP je najrašireniji svjetski poslovni informacijski sustav (ERP). SAP trenutno nudi 24 različita rješenja u tri skupine: financijske i javne usluge (bankarstvo, osiguranje, zdravstvena skrb, visoko obrazovanje, javni sektor) usluge općenito (medijske kuće, veleprodaja, telekomunikacije, komunalne usluge, transport, logistika) 8

23 proizvodnja (automobilska industrija, građevina, visoka tehnologija, rudarstvo, nafta i plin) Dizajn SAP sustava ima sljedeće pretpostavke: prilagodljivost pravnim i zakonodavnim zahtjevima države arhitektura i alati za prevođenje na jezik države ciljnog projekta prilagodljivost uobičajenom poslovanju i tijeku obrade poslovnog procesa. Moduli SAP-a Modul je programski proizvod što čini kohezivnu cjelinu i ispunjava određenu funkciju, a s ostalim modulima tvori cjelovit programski proizvod. Osnovna su obilježja takvih poslovnih modela inovativno i radikalno mijenjanje načina poslovanja u različitim djelatnostima, pri čemu su osmišljena posve nova pravila odvijanja poslovnih procesa koja ubrzo postaju standardom. Ako je djelovanje informacijskog sustava u nekim područjima poslovanja glavni pokazatelj podjele, informacijski sustav određenog poduzeća može se podijeliti na toliko dijelova koliko u njemu ima funkcijskih područja. Tada govorimo o modulima informacijskog sustava jer pojedino funkcijsko područje pokriva određeni modul cjelovitog rješenja. Najčešći moduli od kojih se sastoje veliki moderni ERP sustavi pokrivaju sljedeće segmente poslovanja: FI financije i računovodstvo (Financial Accounting) CO kontroling (Controlling) AM upravljanje imovinom (Asset Management) PS upravljanje projektima (Project Systems) WF upravljanje radnim nalozima (Workflow) IS prilagođena industrijska rješenja (Industry Solutions) HR upravljanje ljudskim resursima (Human Resource) PM tehničko održavanje imovine (Plant Maintenance) QM upravljanje kvalitetom (Quality Management) PP planiranje proizvodnje (Production Planning) MM upravljanje materijalima (Materials Management) SD prodaja i distribucija (Sales and Distribution). Najvažniji modul što se tiče ovog rada jest modul u kojem se odvijaju aktivnosti održavanja i proizvodnje, a to je modul za tehničko održavanje imovine PM (Plant Maintenance). Modul za tehničko održavanje imovine omogućuje: modeliranje osnovnih objekata sa svim obilježjima 9

24 modeliranje povezivanja tih objekata (mreža), pri čemu je svaka veza također oblikovana kao objekt s pridruženim ustrojem i svojstvima izdavanje radnih naloga (izdavanje robe i materijala, norme i profili za ljudske potencijale, integracija za financijsko poslovanje i kontroling) za određene usluge te za održavanje [9]. Funkcijske lokacije Fleksibilnost organizacijskih struktura unutar SAP sustava omogućuje preslikavanje i najsloženijih organizacijskih struktura. Unutar PM modula proizvodni je pogon podijeljen na funkcijske lokacije koje predstavljaju faze proizvodnog procesa. Tehnički sustav (oprema) koji se koristi u toj fazi procesa povezan je s tom funkcijskom lokacijom. Na funkcijsku lokaciju povezan je jedan ili više komada opreme koja sudjeluje u proizvodnoj fazi. Na najnižoj razini nalaze se sklopovi i dijelovi opreme. Tako se informacije vezane za pojedine dijelove opreme vežu za funkcijsku lokaciju i obrnuto. Od općih organizacijskih jedinica koristi se organizacijska jedinica pogon, koja predstavlja proizvodni pogon unutar poduzeća, kao i mjesto na kojemu su instalirani radni sustavi koji su zanimljivi sa stanovišta održavanja, nazvani pogon održavanja. Postojeći radni sustavi i implementirani tehnički resursi (npr. procesna oprema, proizvodni alati, testna oprema itd.) upravljani su kao funkcijske lokacije i kao komadi opreme. Funkcijska lokacija je funkcijska jedinica radnog sustava i mjesto na kojem se obavlja posao, dok je komad opreme objekt koji obavlja posao. Funkcijske lokacije i komadi opreme dodijeljeni su pojedinom pogonu održavanja u svakom trenutku [10]. Organizacija funkcijskih lokacija u Rafineriji nafte Sisak Funkcijska lokacija unutar Inina SAP sustava predstavlja hijerarhiju opreme prema procesnim i funkcijskim kriterijima. Matični podaci funkcijske lokacije sadrže informacije o lokaciji, mjestu troška i planskim podacima održavanja. Svakom funkcijskom lokacijom upravlja se nezavisno u sustavu, tako da je moguće: - upravljati pojedinačnim podacima iz perspektive održavanja za objekt - izvoditi pojedinačne zadatke održavanja za objekt - evidentirati zadatke održavanja izvedenih za objekt - sakupljati i vrednovati podatke na dulji vremenski rok za objekt [11]. Radni sustavi strukturirani su pomoću funkcijskih lokacija, prema funkcijskim, procesno orijentiranim ili lokacijskim kriterijima. 10

25 Slika 2. Kriterij strukturiranja funkcijskih lokacija Dubina i tip strukture određeni su strukturnim indikatorima. Vrsta strukturiranja sustava unutar Rafinerije nafte Sisak predstavlja četiri razine sa sljedećom hijerarhijskom strukturom: XXX lokacija - funkcijska cjelina (segment djelatnosti) INA-e (npr. Rafinerija nafte Sisak) XXX-XXX lokacija - postrojenje unutar Rafinerije nafte Sisak XXX-XXX-XXX podsustav - grupa opreme unutar postrojenja XXX-XXX-XXX-XXX funkcijska jedinica - cjelina unutar rafinerijskog postrojenja (komad opreme) Matični podaci funkcijske lokacije sadrže informacije o mjestu, troškovnome mjestu i planskim podacima održavanja kao i podatke o strukturi. Dodatne informacije mogu biti spremljene koristeći mogućnost funkcije obrade teksta i klasifikacijskog sustava. Komadi opreme koji su instalirani na određenoj funkcijskoj lokaciji dokumentirani su kroz period vremena na osnovi praćenja njegove upotrebe. Objekti u poduzeću, kojima se upravlja kao pojedinačnim čvrstim objektima, definirani su u sustavu održavanja kao komadi opreme. Vremena upotrebe komada opreme dokumentirana su u formi vremenskih segmenata upotrebe. To osigurava zapis o radu komada opreme od trenutka nabave komada opreme do njegova stavljanja izvan upotrebe. Korištenjem sustava klasifikacije, podaci o komadima opreme mogu biti dopunjeni tehničkim karakteristikama. Održavanje unutar Rafinerije nafte Sisak bavi se velikim brojem objekata pa je te objekte potrebno smisleno grupirati. Objekti se klasificiraju kao: - komadi opreme - funkcijske lokacije - sklopovi 11

26 - rezervni dijelovi. Također je potrebno definirati podatke specifične za pojedinu klasu (npr. dimenzije, snaga itd.). Na taj je način olakšano traženje željenog objekta. Klase i karakteristike Klase mogu biti strukturirane u višerazinske hijerarhije. Ključni pojam koji se dodjeljuje svakoj klasi omogućuje brzo određivanje tražene klase. Klase mogu biti podijeljene prema namjeni: posude spremnici rektori regeneratori filteri pumpe kolone kompresori izmjenjivači topline cjevovodi itd. Karakteristike opisuju svojstva pojedinog objekta koji se klasificira. Korisnik ih slobodno definira i pridružuje ih klasama. Karakteristike za klasu opreme Posude mogu biti na primjer: masa materijal debljina korozijski dodatak volumen orijentiranost godina proizvodnje radni tlak projektni tlak radna temperatura projektna temperatura medij debljina izolacije 12

27 itd. Sustav radnih naloga Sustav radnih naloga je najutjecajnije sredstvo koje održavanje može imati. Ono je instrument kontrole poslova održavanja. Osoba koja želi da se izvrši određena aktivnost održavanja ispunjava specifični obrazac koji se u Ininu ERP sustavu naziva Obavijest. Zatim se taj obrazac automatski upućuje Službi upravljanja održavanjem s ciljem pokretanja željenih aktivnosti. Iz te obavijesti kreira se drugi obrazac u kojem su navedene i opisane potrebne aktivnosti te popis potrebnih usluga i materijala za izvršenje tražene aktivnosti. Taj se obrazac naziva Radni nalog. Radni nalog je najvažniji dokument unutar održavanja, on sadrži ukupne troškove rada, dijelove i materijal koji se koristio [12]. Nakon izvršenih poslova taj radni nalog finalizira se te ostaje pohranjen kao identifikacija izvršenog posla. Radni nalog može biti kreiran za potrebe aktivnosti operativnih troškova (engl. OPEX) ili kapitalnih troškova (engl. CAPEX). Prilikom kreiranja radnog naloga potrebno je definirati i njegov prioritet. Prioritet radnog naloga može biti jedan od devet ponuđenih: 1. trenutni 2. hitan 3. kratkoročan 4. normalan 5. dugoročan 6. prekid rada 7. remont 8. ekstra radovi za remont. Navedeni standardizirani sustav radnih naloga kreira i čuva kompletnu dokumentaciju svih radova održavanja, kako bi bila omogućena kontrola upravljanja njima. Osim što služi kao pomoć pri identificiranju, praćenju i upravljanju izvršenjem aktivnosti održavanja, sustav radnih naloga pomaže i pri vođenju statistike zahvata i stanja pojedine opreme, praćenja troškova održavanja te pri analizi, planiranju i raspoređivanju aktivnosti održavanja. Proces upravljanja obavijestima i radnim nalozima u Rafineriji nafte Sisak prikazan je u sljedećem hodogramu. 13

28 Slika 3. Proces upravljanja obavijestima i radnim nalozima 14

29 Slika 4. Proces upravljanja obavijestima i radnim nalozima Osnovne značajke CMMS sustava Broj i kompleksnost sustava opreme i dijelova o kojima se brinu inženjeri za održavanje izuzetno je velik te je potrebno uložiti značajan napor kako bi se uspjelo u prevenciji kvarova. Kako bismo tu prevenciju omogućili, neophodan je sistemski pristup informacijskom menadžmentu. Količina informacija o održavanju izuzetno je velika i zahtijeva informatizaciju protoka podataka te je stoga primjena specijaliziranog informacijskog sustava održavanja (CMMS) neophodna [13]. Tipičan CMMS (Computer Maintenance Management System) obično je podijeljen u module, kako je prikazano na Slici 5. [14], od kojih svaki predstavlja određenu funkciju poduzeća. Svi podaci o aktivnostima prethodno provedenima na opremi, planiranju resursa, rasporedu i planiranju preventivnog i korektivnog održavanja te garanciji i sukladnosti, moraju biti dokumentirani i kontrolirani. 15

30 Implementacijom ovog programskog rješenja olakšan je pristup cjelokupnoj dokumentaciji o opremi te ostalim materijalima i ljudskim potencijalima. Omogućeno je bolje iskorištenje resursa u proizvodnji i održavanju te lakše planiranje aktivnosti radnika u održavanju. Slika 5. Moduli CMMS informacijskog sustava Kvarovi i njihovo trajanje uvelike ovise o programu održavanja koji treba biti ispravno razvijen, raspoređen i izvršen. Minimizacija vremena zastoja opreme radi inspekcije, popravaka i remonta zahtijeva raspored i koordinaciju rada. Mnoge tvrtke došle su do zaključka da korištenje informatičkog menadžmenta daje značajne rezultate [14]: povećanje efikasnosti opreme (do 85 %) povećanje pouzdanosti (oko 20 %). Učinkovitije korištenje radne snage, materijala te vanjskih izvođača često štedi 5 15 % ukupnih troškova održavanja. Računalom podržano upravljanje održavanjem djeluje kao okvir unutar kojeg se upravlja održavanjem. Stvarne prednosti sustava, pokazala su brojna istraživanja, postignute su time što se povećala produktivnost, a smanjili su se direktni troškovi održavanja [14]. Daljnji razvoj informacijskih sustava održavanja uvodi datoteke u kojima se nalazi velik broj podataka o svakom pojedinom tehničkom sustavu podaci o aktivnostima održavanja koje su provedene ili koje treba provesti i mnoštvo informacija povezanih uz te aktivnosti. Takva velika količina podataka stručnjacima održavanja omogućuje izradu kvalitetnih planova preventivnog 16

31 održavanja, pripremu aktivnosti korektivnog održavanja, odnosno analizu podataka o svim određenim aktivnostima. Iz dana u dan sve je veći broj podataka vezanih za aktivnosti koje je potrebno ili korisno imati spremljene u računalnom sustavu, pa su informacijski sustavi u održavanju sve kompleksniji. Današnji zahtjevi prošireni su na praćenje svih aktivnosti održavatelja iz područja preventive i područja korektive. Uz održavanu imovinu, u računalnom se obliku povezuju dokumenti kao što su radne upute, certifikati, sigurnosne upute, crteži, popis dobavljača rezervnih dijelova, vanjskih izvođača i njihovi ugovori. Od sustava se traži da automatski generira pojedine izvještaje vezane za uspješnost održavanja prema različitim kriterijima. Na sustav se povezuju instrumenti za praćenje stanja opreme (održavanje prema stanju), koji u njega prenose izmjerene vrijednosti. Temeljem tih podataka sustav sam definira buduće potrebne aktivnosti i o njima obavještava korisnika. Dobro planiranje i nadziranje aktivnosti održavanja uvjet je optimiziranja aktivnosti s aspekta brzine njihova obavljanja i nastalih troškova. Mnogi se sati rada mogu uštedjeti ako su osigurani svi resursi za provođenje, a bržim obavljanjem aktivnosti smanjuju se primjerice, troškovi zastoja [3]. Informacijski sustavi održavanja (CMMS Computerised Maintenance Management System) omogućuju stručnjacima održavanja precizno planiranje i dokumentiranje procesa i aktivnosti održavanja tehničkih sustava te pohranu podataka proizašlih iz provođenja tih aktivnosti. Bitno je naglasiti da se CMMS sustavi naslanjaju na ERP sustave, ali mogu raditi i samostalno. Na tržištu se nudi relativno velik broj CMMS rješenja za vođenje poslova održavanja, a problem nastaje prilikom odabira. Današnje moderne CMMS sustave krasi velik broj značajki koje njihovi dobavljači ističu kao prednosti te je teško odlučiti se kojem od njih vjerovati. Možda neizostavni kriterij prilikom odabira je informiranje o mišljenjima o kvaliteti CMMS sustava, koje provode nezavisne analitičke tvrtke poput Gartnera. Gartner je vodeća svjetska analitička tvrtka iz područja informacijskih tehnologija te je neupitni autoritet u generiranju mišljenja, stavova i procjena za sveukupno IT tržište. Inovacijski magični kvadrat pruža grafički prikaz pozicioniranja četiriju vrsta konkurentnih dobavljača CMMS rješenja: izazivači (Challengers) igrači iz niše (Niche Players) vođe (Leaders) vizionari (Visionaries). Izazivači dobro izvršavaju zacrtane vizije, dominiraju u velikom segmentu tržišta, ali ne razumiju u kojem smjeru ide tržište. 17

32 Igrači iz niše fokusirani su na mali segment tržišta, slabi su u inovacijama, nemaju cilj nadmašiti konkurenciju. Vođe imaju dobru sposobnost izvršavanja vizije i dobru pozicioniranost u budućnosti. Vizionari razumiju u kojem smjeru ide tržište, imaju viziju i sposobnost promjene tržišnih pravila, imaju nešto slabiju sposobnost izvršavanja zacrtane vizije [15]. Iz prethodno navedenog proizlaze sljedeće korisnosti magičnoga kvadrata: brza edukacija o mogućim dobavljačima CMMS rješenja, njihovoj sposobnosti zadovoljavanja trenutnih i budućih potreba korisnika jednostavnost u razumijevanju pozicije koje trenutno na tržištu zauzima pojedini dobavljač CMMS rješenja. mogućnost usporedbe pojedinih dobavljača u izvršavanju zacrtane vizije u budućnosti. [16] Prema navedenom sustavu analize, na sljedećoj slici prikazana je pozicija Inina odabira za CMMS rješenje, SAP. Slika 6. Glavni igrači na tržištu CMMS rješenja prema Gartneru iz godine [16] Prema istraživanju analitičke tvrtke Gartner iz godine, Slika 6., vidljivo je tko su glavni igrači na tržištu CMMS sustava. Od vođa trenutno se jedino ističe IBM (Maximo). Iz dijela 18

33 igrača iz niše ističu se IFS, Oracle i Infor(EAM), dok se od vizionara ističe samo SAP sustav. U nastavku će biti objašnjene prednosti i mjere opreza za navedene tvrtke. IBM (Maximo) je globalna tehnološka korporacija sa sjedištem u New Yorku. Njihov proizvod Maximo Asset Management nalazi se u grupi Cloud & Smarter Infrastructure unutar IBM-a. Maximo se koristi u mnogim procesno-energetskim sustavima širom svijeta. Prednosti: Maximo je vrlo prilagodljiv proizvod pogodan za velika poduzeća IBM ima profesionalnu globalnu zajednicu resursa i partnera za podršku EAM-a, što smanjuje rizike implementacije i rješava nedostatke proizvod pruža širok raspon funkcionalnosti za podršku svim procesno-energetskim sustavima proizvod ima zavidne reference Maximo nudi nekoliko industrijskih rješenja s poboljšanom funkcionalnošću (kao što su zaštita okoliša, zdravlje i sigurnost). Mjere opreza reference, korisnici i perspektiva prikazuju da su troškovi implementacije i održavanja na samom vrhu tržišta EAM-a dodaci za industrijska rješenja dodatni su trošak korisnici izvještavaju o značajnim hardverskim zahtjevima za pokretanje aplikacija mobilna strategija kontinuirano se unapređuje tijekom proteklih nekoliko godina, a sadašnja ponuda u velikoj mjeri nije se dokazala u proizvodnji. IFS je globalna tvrtka softverskih aplikacija sa sjedištem u Linkopingu, Švedska. Glavni proizvod je poslovni informacijski sustav ERP. IFS prodaje svoje proizvode širokom rasponu industrije, ali je usredotočen na tvrtke s velikim ulaganjima. Prednosti: IFS Applications proizvod može biti implementiran u većini procesno-energetskih sustava IFS-ove referencije navode iznadprosječna zadovoljstva razinom proizvoda i usluga IFS Applications mogu se i to često koristiti kao kompletno ERP rješenje IFS ima ozbiljnu mobilnu strategiju, a proizvod ima mogućnost nadogradnje IFS može ponuditi reliability centered maintenance modul (RCM) za poboljšanje funkcionalnosti. Mjere opreza: 19

34 IFS-ovo tržište u Europi je trenutno većinom zastupljeno u skandinavskim zemljama i Poljskoj IFS je pretežno usredotočen na naftnu i plinsku industriju postoje ograničenja u pružanju usluga, iako se to s vremenom poboljšava. Infor(EAM) je globalna tvrtka softverskih rješenja sa sjedištem u New Yorku. Infor(EAM) je uglavnom usmjeren na proizvodnju. Prednosti: Infor(EAM) je značajno zastupljen u sektoru otpadnih voda sukladno referencijama, korisnici visoko ocjenjuju Infor(EAM) Infor(EAM) je relativno jednostavan i financijski povoljan za nadogradnju i održavanje. Mjere opreza: korisnici Infor(EAM)-a su manje tvrtke Infor(EAM) nije značajno prisutan u naftnoj i plinskoj industriji mobilna rješenja nisu se pokazala zadovoljavajućima. SAP je globalna tvrtka softverskih rješenja sa sjedištem u Walldorfu, Njemačka. SAP Business Suite je kompletan ERP paket dizajniran za različite industrije i koristi se u svim većim regijama svijeta. Prednosti: SAP EAM integriran je u SAP paket poslovnih aplikacija, uključujući financije, nabavu i ljudske resurse SAP ima zreliju i opsežnu globalnu zajednicu resursa za podršku EAM-a i partnera koji minimiziraju implementacijske rizike i rješavaju nedostatke Business Suite je vrlo podesiv i pogodan za velika poduzeća u cijelom spektru procesnoenergetskih sustava, posebno u naftnoj i plinskoj industriji SAP je napravio značajna ulaganja u inovacije relevantne za EAM, uključujući mobilne i analitičke usluge. Mjere opreza: SAP EAM nije dizajniran za integraciju s poslovnim aplikacijama drugih glavnih ERP dobavljača referencije i izvještaji korisnika o troškovima za razvijanje i održavanje proizvoda su pri samom vrhu EAM-ova tržišta 20

35 referencije i korisnici konzistentno ocjenjuju upotrebljivost proizvoda kao loše (premda SAP ulaže u pojednostavljenje korisničkog iskustva, pokazujući napredak u rješavanju ovog višegodišnjeg problema) [16]. U novije doba za odabir CMMS sustava osim Gartnerova magičnoga kvadrata koriste se i metode poslovnog odlučivanja. Jedna od znanstvenih metoda poslovnog odlučivanja je AHP (analitički hijerarhijski procesi), koja na temelju usporedbi parova alternativa i kriterija pomaže u donošenju optimalnog rješenja izbjegavajući pri tome subjektivnost. Jedan od primjera ovog načina je specijalizirani web-servis PlantServices, prikazan na Slici 7. Prednost ovog web-servisa je u tome što omogućava usporedbu i odabir CMMS alternativa u širokom rasponu kriterija važnih za industriju. Princip rada temelji se na dodavanju prioriteta kriterijima u postocima i to prema mišljenju potencijalnih korisnika CMMS rješenja. Slika 7. Web-servis za pomoć pri odabiru CMMS-a [17] Na slici je prikazan mogući način usporedbe. S desne strane vidljiva je mogućnost usporedbe od jednostavnog do naprednog te aspekti za usporedbu s lijeve strane. Kriterijima su pridružene funkcije koje je potrebno rangirati prema važnosti, od vrlo važno do nevažno. 21

36 Odabranim CMMS rješenjima dodjeljuju se određeni brojevi bodova izračunani na temelju zadanih težina kriterija i atributa važnosti dodijeljenih njihovim funkcijama, kako je prikazano na Slici 8. Slika 8. Rezultati usporedbe dobavljača CMMS-a [17] Usporedba mogućnosti upravljanja dokumentacijom održavanja u komercijalnim sustavima U današnje vrijeme IT sektor prepoznao je svoju ulogu u poboljšanju sustava upravljanja dokumentacijom te je na tržištu sve više programskih rješenja. U svijetu ima raznih tvrtki koje nude intuitivna, moderna i jednostavna rješenja prilagodljiva ulozi korisnika u sustavu; ona omogućuju očitanje, unos podataka i dokumenata, njihovu analizu te preporuke za buduće aktivnosti i strategije. Nude set ugrađenih automatskih izvještaja s bogatim grafičkim prikazom te stvaranje prilagođenih izvještaja. Za usporedbu, odabrano je šest programa koji su prepoznati i koriste se u svijetu u procesnoenergetskim sustavima, kako je prikazano u Tablici 1.: Meridium Intertek Credo 22

37 Synergy plant E2G (The Equity Engineering Group, Inc.) Palladio (ANTEA). Tablica 1. Usporedba mogućnosti upravljanja dokumentacijom održavanja u komercijalnim sustavima Kao što je prikazano u Tablici 1., usporedba se bazirala na osam zahtjeva: 1. Podaci o opremi sva programska rješenja daju pohranjivanje klasa i karakteristika objekata što je minimalni zahtjev za ovakve programe. 2. Procjena rizika svaki program nosi svoj sustav procjene i rangiranja rizika koji se u većini slučajeva bazira na automatskom prepoznavanju, sukladno unesenim podacima. 3. Korozijski krugovi predstavljaju sistematizaciju cjevovoda i povezane opreme u sustave povezane s korozijom koji daju informacije o potrebnoj inspekciji, posljedicama te mehaničkim i kemijskim svojstvima materijala. Neki od navedenih programa nude automatsku identifikaciju korozijskih krugova i automatsko prepoznavanje korozijskih aktivnosti sukladno unesenim podacima o materijalu opreme, mediju unutar opreme i ostalim podacima. E2G i Palladio imaju svoj sustav unosa i spajanja korozijskih krugova koji se ne definira automatski. 4. Praćenje korozijskih aktivnosti neki programi unosom podataka automatski izračunavaju posljedice korozijskih aktivnosti, tj. stanjenje stijenke u milimetrima po 23

38 godini te daju informaciju o preostalom vremenu za eksploataciju. Drugi programi daju informaciju iz koje se mogu izračunati posljedice aktivnosti korozije. 5. Risk-based Inspection planiranje svi programi nude plan inspekcije opreme sukladno unesenim podacima. 6. Podaci o inspekciji svi programi nude unos podataka iz izvještaja inspekcije te pohranu dokumenta. 7. Fit for service procjena većina programa daje vrijednost do koje se neki objekt može eksploatirati temeljenu na unesenim podacima i svojim algoritmima, dok program Palladio ne daje tu mogućnost procjene. 8. Kompatibilnost sa SAP-om neki programi nude direktno povezivanje sa SAP-om te automatsko generiranje obavijesti i radnih naloga u SAP-u, dok drugi nude obradu podataka iz SAP-a. Od svih analiziranih programskih rješenja, Meridium nudi najbolje rješenje za potrebe održavanja. Nudi unos raznih podataka te njihovu obradu, set ugrađenih automatskih izvještaja s bogatim grafičkim prikazom te stvaranje prilagođenih izvještaja. Daje poveznicu i kompatibilnost sa svim sustavima koji se koriste unutar MOL grupe od DCS-ova, do online praćenja podataka opreme. Najvažniji dio jest to da je Meridium SAP-ov strateški partner što omogućuje njihovu visoku razinu kompatibilnosti te donosi značajne prednosti u odnosu na ostala programska rješenja. Međutim, programsko rješenje Meridium zahtijeva značajna financijska ulaganja u program, edukaciju i prilagodbu. 24

39 4. TRENUTNO STANJE UPRAVLJANJA DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA U RAFINERIJI NAFTE SISAK Sukladno normi HRN EN održavanje predstavlja kombinaciju svih tehničkih, administrativnih i menadžerskih postupaka tijekom vijeka trajanja nekog elementa s ciljem zadržavanja ili vraćanja elementa u stanje u kojem može izvoditi zahtijevanu funkciju. Navedeni element predstavlja bilo koji dio, komponentu, uređaj, podsustav, funkcijsku jedinicu, opremu ili sustav, koji se može razmatrati pojedinačno. Kvar predstavlja prestanak sposobnosti elementa da izvodi zahtijevanu funkciju [18]. Održavanjem se prvenstveno povećava vrijeme raspoloživosti tehničkih sustava, tj. imovine, te se produljuje njezina sposobnost obavljanja funkcije za koju je namijenjena te povećava sposobnost procesa da proizvodi proizvode zahtijevane kvalitete i količine. Kao što je ranije navedeno, održavanje je djelatnost kojom se trebaju sačuvati sva bitna svojstva opreme i postrojenja za siguran rad i pouzdano funkcioniranje tijekom predviđenog vremena eksploatacije. Održavanje postrojenja prvenstveno se dijeli na preventivno i korektivno održavanje. Preventivno održavanje podrazumijeva sprečavanje kvarova pravodobnim zamjenama potrošnih dijelova te se temelji na cikličkim zahvatima prema unaprijed određenom planu. Odnosno, definira se kao izvođenje niza planiranih aktivnosti koje produljuju životni vijek opreme ili sustava ili otkrivaju kritično trošenje koje će uzrokovati kvar na opremi ili sustavu [19]. Koncept preventivnog održavanja je prvi znanstveni pristup upravljanja imovinom koji je započeo pedesetih godina prošlog stoljeća [20]. Aktivnosti preventivnog održavanja mogu se planirati u odnosu na poslovni ciklus te se za radove odabire najpovoljniji trenutak. Najstariji pristup održavanju je korektivno održavanje i provodi se po nastanku kvara. Takav je pristup prikladan kada su kvarovi manji, jednostavni, brzo otklonjivi na licu mjesta i kada ne uzrokuju bitan zastoj u proizvodnji. Korektivno održavanje podrazumijeva neplanirane popravke koji utječu na plan proizvodnje, a u osnovnu podjelu održavanja danas se ubraja i održavanje po stanju, unutar kojeg se prati stanje opreme s ciljem ranog detektiranja kvara te pravovremene reakcije [21]. 4.1 Strategija MOL Grupe Cilj strategije održavanja unutar MOL Grupe je postaviti sveobuhvatan skup ciljeva po poslovnim područjima prema kojem bi se davale smjernice strategije održavanja. Jedan je od ciljeva unutar MOL Grupe i povećanje raspoloživosti pogona i pouzdanosti opreme. Raspoloživost pogona je sposobnost objekta obaviti potrebne funkcije u danim uvjetima u određenom vremenskom intervalu, uz pretpostavku da su osigurani vanjski resursi. 25

40 Kako bi ostvarili povećanje raspoloživosti i pouzdanosti opreme, između ostalog odlučeno je da je potrebno povećati udio preventivnog i prediktivnog održavanja u odnosu na korektivno. Zbog količine opreme te ograničenih resursa i vremena za aktivnosti preventivnog i prediktivnog održavanja, pristupilo se prvotno konceptu određivanja kritične opreme na kojoj je potrebno primijeniti navedene oblike održavanja. Kako određivanje kritične opreme predstavlja problematiku prepoznavanja, zbog raznih primijenjenih metoda koje su davale nejednake popise, odlučeno je da će se primijeniti metodologija utvrđivanja opreme kritične za procesnu sigurnost na lokalnoj razini. Cilj utvrđivanja opreme kritične za procesnu sigurnost je odabrati onu opremu na koju je potrebno primijeniti preventivno i prediktivno održavanje u svrhu izbjegavanja kvara opreme i sukladno tome pojave visokorizičnih procesnih incidenata. Kritična oprema procesne sigurnosti je oprema bilo kojeg visokorizičnog procesa povezanog s upravljanjem procesnom sigurnošću (PSM Process Safety Managment) čiji nedostatak može dovesti do ili doprinijeti procesnom incidentu koji može rezultirati smrću ili teškim ozljedama radnika, značajnom materijalnom štetom i/ili utjecajem na okoliš. Odnosno, PSM je sustav za identifikaciju, razumijevanje i kontrolu procesnih opasnosti kako bi se spriječile ozljede i nesreće povezane s procesom [22]. Odabir kritične opreme nije tema ovog rada, pa nije potrebno ulaziti u detalje procesa odabira. Kako bi odabir kritične opreme, a kasnije i planiranje preventivnog održavanja, bio što precizniji, potrebna je kvalitetna i opsežna tehnička baza podataka opreme. Tehnička baza podataka opreme je podloga bez koje nije moguće krenuti u navedene sljedeće korake. Tehnička baza podataka mora biti adekvatno organizirana, tj. mora posjedovati dokumentaciju po objektu. Ta dokumentacija mora sadržavati priručnike proizvođača, kronološki opisane aktivnosti održavanja po objektu, kronološki dokumentirane podatke o poremećajima u procesu tijekom eksploatacije i tako dalje. 4.2 Implementacija MOL-ove strategije upravljanja dokumentacijom Navedeni postupak razumljiv je jer je, kao što je ranije navedeno, dokazano da se korištenjem informatičkog menadžmenta povećava i raspoloživost i pouzdanost opreme [14]. Ovim bismo pristupom iskoristili značajne mogućnosti SAP-a. Unutar INA-e d. d. započete su aktivnosti primjene navedene procedure. Odlučeno je da će se koristiti ERP sustav SAP koji omogućuje primjenu navedene metodologije rada. Kako bi se navedeno omogućilo, napravljena je strategija implementacije u sljedećim koracima: 1. revizija funkcijskih lokacija u SAP-u 2. određivanje klase opreme 3. određivanje karakteristika opreme 26

41 4. implementacija upravljanja dokumentacijom u SAP-u 5. kreiranje popisa zadataka po opremi 6. dodjeljivanje zadataka funkcijskim lokacijama. Revizija funkcijskih lokacija u SAP-u Pojam funkcijske lokacije objašnjen je ranije u radu, a predstavlja sam početak procesa korištenja SAP-a. One definiraju lokaciju opreme i sadrže sve potrebne podatke i dokumente o opremi. Funkcijske lokacije već postoje u SAP-u te ih je potrebno revidirati i provjeriti postoje li za sve objekte i jesu li uklonjene one koje se više ne koriste. Proces revizije funkcijskih lokacija prikazan je hodogramom na Slici 9. Slika 9. Prikaz procedure za reviziju funkcijskih lokacija unutar SAP-a Na Slici 10. prikazan je primjer lokacije opreme pomoću funkcijske lokacije u SAP-u. Kao što je vidljivo, funkcijska lokacija posude V-6401 koja je uzeta za primjer nalazi se na četvrtoj razini. Prva razina predstavlja lokaciju Rafinerije nafte Sisak, navedena u skraćenom obliku. Druga razina predstavlja lokaciju posude unutar sekcije 6400 unutar Rafinerije nafte Sisak. Treća razina 27

42 predstavlja opremu, tj. grupu opreme unutar koje se nalazi traženi objekt, dok četvrta razina prikazuje naziv tog objekta. Kao što je ranije navedeno, funkcijska lokacija predstavlja lokaciju opreme unutar nekog prostora. Slika 10. Primjer lokacije opreme pomoću funkcijske lokacije Određivanje klase opreme Kao što je ranije navedeno, klasa predstavlja grupu karakteristika za pojedinu opremu. Iako su grupe opreme već ranije definirane u SAP-u, te su se pokazale zadovoljavajuće, ipak ih je potrebno prilagoditi konkretnom sustavu, prije nego se preslikaju u klase. Koraci u određivanju klasa opreme prikazani su hodogramom na Slici 11. Slika 11. Prikaz definiranja klasa opreme Neke od definiranih klasa opreme u SAP-u: pumpni agregati kompresorski agregati generatorski agregati 28

43 ventilatorski agregati kolone reaktori/regeneratori peći spremnici izmjenjivači topline zračni hladnjaci armature sigurnosni ventili posude cjevovodi itd. Određivanje karakteristike opreme Karakteristike opisuju svojstva pojedinog objekta koji se klasificira, tj. podatke o opremi koje je potrebno analizirati (npr. radni tlak, temperatura, medij, zakonska obveza itd.). Karakteristike za razliku od klasa nisu još definirane, već su u postupku definiranja na razini INAe. Nakon što se definiraju za sve odabrane klase, kreće se u postupak ubacivanja tih podataka u SAP. Koraci u određivanju karakteristika opreme prikazani su hodogramom na Slici

44 Slika 12. Određivanje karakteristika opreme Karakteristike se pridružuju klasama opreme, a klase opreme pridružuju se opremi, tj. funkcijskim lokacijama četvrte razine. Koraci prilikom unosa u SAP prikazani su hodogramom na Slici 13. Slika 13. Prikaz unosa klasa i karakteristika opreme u SAP Na sljedećim je slikama prikazan unos karakteristika u SAP za odabrani objekt, a kao primjer uzeta je posuda V Nakon odabira funkcijske lokacije za traženi objekt, SAP prikazuje: 30

45 funkcijsku lokaciju objekta: RNS V6401 naziv objekta: V-6401 Posuda naziv klase: POSUDA karakteristike za odabrani objekt: o Tehnički podaci: godina proizvodnje u radu evidencijski broj kategorija tvornički broj volumen masa materijal vanjski promjer medij radna temperatura projektna temperatura radni tlak projektni tlak grijalica medij u grijalici izolacija debljina izolacije sigurnosni pribor druga propisana oprema o Zakonska obveza: vanjski pregled svakih: unutarnji pregled svakih: pokus tlakom svakih: datum vanjskog pregleda datum unutarnjeg pregleda datum pokusa tlakom debljina stijenke projektna debljina stijenke korozijski dodatak 31

46 minimalna izmjerena debljina stijenke. Navedene karakteristike, prikazane na Slici 14., dane su kao primjer i nisu službene karakteristike koje se koriste u SAP-u za rafinerijsko održavanje. Slika 14. Prikaz dijela karakteristika za posudu V-6401 Implementacija upravljanja dokumentacijom u SAP-u Kao prvi korak za implementaciju upravljanja dokumentacijom u SAP-u potrebna je baza podataka, a ovaj korak predstavlja upravo nju. Potrebno je unijeti dokumente, nacrte, priručnike, aktivnosti kronološki za svaki objekt u SAP. Na sljedećim slikama dan je prikaz spremljenih dokumenata za odabrani objekt u SAP-u. Na primjeru objekta V-6401 vidljivo je na Slici 15. da 32

47 se unutar funkcijske lokacije za nj nalaze dva dokumenta. Prvi dokument je nacrt objekta, odnosno objekta V-6401, a drugi dokument sadrži izvještaj o ispitivanju na traženom objektu. Slika 15. Prikaz pristupa dokumentima za traženi objekt u SAP-u Kreiranje popisa zadataka po opremi U svrhu preventivnog održavanja stvaraju se planovi redovnog održavanja i pregleda tehničkih objekata. Dok popisi zadataka opisuju sadržaj aktivnosti održavanja ili inspekcije, stavke održavanja dodjeljuju te aktivnosti pojedinom objektu. Stavka održavanja pridjeljuje se tada terminskom planu održavanja koji generira dospjele radne naloge održavanja. Termini aktiviranja stavke održavanja mogu biti definirani kalendarski, npr. svake dvije godine, fiksnim terminom po zadanom datumu ili terminiranjem na osnovi aktivnosti (npr. svakih 1000 sati rada opreme). Koraci pri izradi i provođenju popisa zadataka prikazani su hodogramom na Slici

48 Slika 16. Prikaz procedure za izradu popisa zadataka unutar SAP-a Na hodogramu prikaza izrade i provođenja popisa zadataka u SAP-u vidljivi su koraci poveznice, dok su u nastavku prikazane SAP forme za: odabir objekta na kojem će se definirati popise zadataka, kako je prikazano na Slici 17. odabir vremenskog intervala za automatsko kreiranje radnog naloga, kako je prikazano na Slici 18. kombinirani plan automatskoga kreiranja radnog naloga, Slika

49 Slika 17. Primjer SAP forme za odabir objekta na kojem će se definirati popisi zadataka Slika 18. Primjer SAP forme za odabir vremenskog intervala za automatsko kreiranje radnog naloga 35

50 Slika 19. Primjer SAP forme kombiniranog plana za automatsko kreiranje radnog naloga 36

51 Uvođenje promjena u radu s informacijskim sustavom Poduzeće promatramo kao dinamičan i otvoren sustav koji djeluje kroz interakciju svojih podsustava. Ti podsustavi su ljudi, radni zadaci, tehnologija, struktura i kultura organizacije. Uvođenje novog informacijskog sustava ili inovacija postojećeg unosi promjene, odnosno narušava postojeću ravnotežu između pojedinih podsustava. Nova tehnologija procesiranja informacija mijenja postojeće odnose između čovjeka i tehnologije, čovjeka i radnih zadataka, utječe na strukturu organizacije te mijenja odnose između ljudi u organizaciji. Kod projektiranja informacijskog sustava nerijetko se glavna pažnja koncentrira na zadatke i tehnologiju, dok se ostalim podsustavima, posebno ljudskom faktoru, posvećuje manje pažnje. Polazi se od pretpostavke da će se ljudi sami po sebi prilagoditi novom načinu rada. Međutim, ukoliko se promjene koje donosi novi način rada uvode, bez da korisnici nisu prethodno bili detaljno i pravovremeno o tome informirani, ukoliko nisu imali prilike utjecati na kreiranje promjena te nisu adekvatno osposobljeni za djelovanje u novim okolnostima, utoliko je vrlo vjerojatno da će biti nezadovoljni, a njihova spremnost da prihvate promjene bit će mala ili nikakva. Čak i ako je glavna svrha informacijskog sustava pomoći ljudima da lakše, efikasnije i zadovoljnije obavljaju radne zadatke, ona se ne može realizirati ako ljudi nisu voljni i spremni prihvatiti novi sustav. Najprikladniji instrument za oslobađanje korisnika od straha od budućih promjena je njegovo uključenje u proces promjena. Tu se koriste razni oblici participacije u tijeku razvoja sustava. Svi navedeni koraci u proceduri implementacije, od razvoja funkcijskih lokacija, klasa, karakteristika, unosa dokumentacije pa sve do definiranja popisa zadataka, bit će razrađeni i usuglašeni konsenzusom budućih korisnika tih procedura. Budući da je obujam posla, kao i broj ljudi koji rade na reviziji, izrazito velik, sam će postupak implementacije zahtijevati neko vrijeme. Kako bismo uštedjeli na vremenu i što prije počeli s prikupljanjem podataka (te samim time prepoznali moguće greške u sustavu), kao privremeno rješenje predlaže se izrada programskog sustava Bazko. Podaci koje će prikupljati predloženi programski sustav Bazko u određenoj će se mjeri preklapati s podacima koje je potrebno unijeti u SAP. Osim podataka u privremenu bazu podataka unose se i dokumenti koje će biti potrebno također unijeti u SAP. Zbog jednostavnog prebacivanja podataka iz predloženog programskog sustava Bazko u SAP, ubrzat će se proces implementacije informacijskog sustava. 37

52 5. PRIJEDLOG RJEŠENJA ZA POBOLJŠANJE UPRAVLJANJA DOKUMENTACIJOM ODRŽAVANJA U RAFINERIJI NAFTE SISAK Baza podataka je skup međusobno povezanih podataka pohranjenih s ciljem da ih mogu koristiti različite aplikacije. Odnosno, baza podataka je repozitorij koji se sastoji od pohranjenih podataka za pristup, pretraživanje, pronalaženje i ažuriranje [23]. Osim podataka, baza sadrži objekte koji pomažu pri upravljanju podacima kao što su obrasci (za unos i ažuriranje podataka) i izvještaji (za prikaz podataka u određenom obliku). Programski sustav koji omogućava upravljanje bazom podataka je sustav za upravljanje bazom podataka Data Base Management System, koji olakšava procese definiranja, konstruiranja, manipulacije i dijeljenja baza podataka među korisnicima i aplikacijama [24]. Pojam baza podataka može se definirati kao skup informacija organiziranih na takav način da se te informacije mogu pronaći i koristiti. Sustav upravljanja bazama podataka (DBMS Data Base Management System) može se nadalje definirati kao alat koji nam omogućava upravljanje bazom podataka, odnosno sredstvo izvršavanja raznih zadataka. Većina DBMS-ova može izvršiti sljedeće zadaće: - pohrana podataka - stvaranje i održavanje struktura podataka - provođenje raznih sigurnosnih pravila i zaštita privatnosti podataka - izvlačenje i manipulacija nad spremljenim podacima - omogućavanje unošenja podataka - pružanje dovoljno brzog indeksnog mehanizma za brzo pronalaženje podataka - konzistencija između različitih zapisa - pružanje mogućnosti sigurne pohrane (engl. backup) i procesa obnove oštećene ili uništene baze podataka Sustavi za upravljanje bazom podataka klasificiraju se na sljedeći način: HIJERARHIJSKI sustav upravljanja bazama podataka sprema podatke u stablastu strukturu. U tom načinu pohrane podataka podrazumijeva se odnos roditelj dijete između podataka (engl. parent child). Vrh strukture, pod imenom root, odnosno korijen, može imati bilo koji broj podataka ispod sebe, a oni opet mogu imati bilo koji broj podataka ispod sebe. MREŽNI sustav upravljanja bazama podataka pohranjuje podatke u obliku zapisa i veza. Sustav omogućava fleksibilne više_prema_više odnose između podataka, što nije moguće u hijerarhijskom sustavu. Mrežni su sustavi vrlo brzi i efikasni u raspodjeli prostora za pohranu unutar baze podataka. Omogućavaju kompleksne podatkovne strukture, ali su zato vrlo 38

53 nefleksibilni i zahtijevaju vrlo veliku pažnju prilikom dizajniranja baze podataka. Sustav koji pohranjuje podatke o zaposlenima, primjer je ovakvog sustava upravljanja bazama podataka. RELACIJSKI sustav upravljanja bazama podataka vjerojatno ima najjednostavniju strukturu koju baza podataka može imati. U relacijskom sustavu upravljanja bazom podataka podaci su organizirani u tablicama. Tablice se sastoje od zapisa ili redova, a zapisi od polja ili kolona. Svako polje korespondira s jednom podatkovnom jedinicom. Dvije ili više tablica mogu biti povezane, ako imaju jedno ili više zajedničkih polja. OBJEKTNO ORIJENTIRANI sustav upravljanja bazama podataka dizajniran je za pohranu podataka kao što su npr. brojevi i riječi. Ti sustavi mogu pohranjivati objekte kao što su videosnimke, slike i sl. XML datoteka Osim sustava upravljanja bazom podataka, kao što je ranije navedeno, u radu je važno detaljnije pojasniti strukturu XML datoteka koja se koristi kao baza podataka unutar programskog sustava Bazko. XML je kratica od Extensible Markup Language, predstavlja proširivi jezik za označavanje. XMLom zapisujemo dokumente i podatke u tekstualnom formatu. XML je čitljiv za uređivače teksta kao što su MS Word, Notepad i druge. XML je zamišljen kao jezik za opisivanje dokumenata i podataka, točnije koristi se kao tekstualni dokument ili skup podataka koji se obično pohranjuju u baze podataka, kao što je na primjer korišteno u ovom programskom alatu Bazko. XML je tekstualni format potpuno neovisan o računalnoj platformi na kojoj se nalazi te je također potpuno neovisan o operacijskom sustavu koji se koristi. XML je otvoreni standard čija je specifikacija javna i dostupna svima, ne zahtijeva nikakve licence [25]. XML može pohraniti i organizirati gotovo bilo koju vrstu informacija u obliku koji je prilagođen korisnikovim potrebama te je ljudima i programima svojom jasnom, jednostavnom sintaksom i nedvosmislenom strukturom jednostavan za čitanje i analizu. [26] Oznake (tag) koje se koriste za opisivanje podataka nisu unaprijed definirane. XML standard jedino opisuje minimalni skup pravila koje dokument mora zadovoljiti. XML dijeli neke zajedničke karakteristike s HTML-om, ali je dizajniran za drugačije potrebe i nije izravna zamjena za HTML. XML se usredotočuje na opis podataka i na to što ti podaci znače, a ne na opis prikaza, kao što je slučaj kod HTML-a. Najčešće se XML dokumenti spremaju u datoteke, ali to nije pravilo. Prema XML standardu, na najnižoj se razini XML dokument sastoji od niza Unicode znakova. Unicode standard definira više načina kodiranja znakova i danas je najvažniji znakovni standard. 39

54 Unicode znakovi tvore različite dijelove XML dokumenta. Najčešće su to elementi, podelementi i atributi. Elementi započinju početnom oznakom npr. < >, a završavaju završnom oznakom, npr. </ >. Između početne i završne oznake nalazi se sadržaj elementa, npr. pero.peric@gmail.com. Element može biti prazan, točnije bez svojeg sadržaja, ali u tom slučaju pišemo ga s kosom crtom na kraju imena oznake kao npr. <posaljipozdrav />. Ako nije prazan, XML element mora imati završnu oznaku. Osim elementa, u XML dokumentu mogu se pojaviti i drugi dijelovi kao što je XML deklaracija. Ako je XML deklaracija prisutna, mora se pojaviti na samom početku dokumenta. Obavezno je navesti i inačicu XML-a koja se koristi, a moguće je navesti i tip znakova koji se koristi u zapisu XML dokumenta npr. <?xml version= 1.0 encoding= UTF-8?>. Standard dozvoljava da XML dokument bude bez deklaracije. XML dokument mora imati samo jedan korijenski element unutar kojeg se nalaze svi ostali elementi. Kako bi navedeno bilo jasnije, na sljedećem će primjeru biti prikazan način vrednovanja. <?xml version= 1.0 encoding= UTF-8?> <memo> <kontakt tip= osoba > <ime>pero Perić<ime> <telefon> <telefon> < >pero.peric@gmail.com< > </kontakt> <kontakt tip= tvrtka > <ime>ina d.d.<ime> <telefon> <telefon> < >ina.ina@ina.hr< > </kontakt> </memo> U gornjem primjeru korijenski element je <memo>, unutar kojeg imamo podelemente <kontakt>. Element <kontakt> bit će podelement ili element dijete elementa <memo>, a element <memo> predstavlja element roditelj elementa <kontakt>. Element <kontakt> ima svoje podelemente koji pak dalje mogu imati svoje podelemente. Osim elemenata, u XML dokumentima najčešće se koriste i atributi. Atributi se pridružuju elementima kako bi pružili dodatne informacije o svojstvima elemenata. U gornjem primjeru svaki <kontakt> element ima i atribut s imenom tip. U prvom elementu, vrijednost atributa je osoba, a u drugom elementu, vrijednost atributa je tvrtka. Elementi mogu imati više atributa, ali unutar jednog elementa ne smije biti više atributa s istim imenom. Vrijednost atributa može biti jedino 40

55 niz znakova, dok npr. vrijednost elementa može biti niz znakova i/ili drugi podelementi. U XML terminologiji za atribute se kaže da imaju svoju vrijednost, dok za elemente kažemo da imaju svoj sadržaj. Da bi neki dokument bio XML dokument, moraju biti zadovoljeni minimalni uvjeti. Jedan od tih minimalnih uvjeta je već spomenuti zahtjev da XML dokument ima samo jedan korijenski element. Drugi minimalni uvjet koji treba zadovoljiti je taj da se podelementi moraju kompletno nalaziti unutar elementa roditelja kao na primjer: <a> <b> </b> </a>. Nije dozvoljeno da podelement završi nakon završetka elementa roditelja: <a> <b> </a> </b>. Osim XML deklaracije, elemenata i atributa, XML može sadržavati sljedeće dijelove: komentare procesorske naredbe DTD reference na entitete CDATA sekcije. 5.1 Opis programskog sustava Bazko Zbog zahtjeva internih i eksternih revizija unutar Inina poslovnog sustava, imperativa ubrzanja provedbe, adekvatnijeg prijenosa znanja i učinkovitijeg rada, predložena je izrada novog informacijskog rješenja pod nazivom Bazko. Programski sustav Bazko služi za sakupljanje i obradu podataka kako bi se ubrzao proces informatizacije i poboljšao sustav rada u Rafineriji nafte Sisak, a posebno u Službi upravljanja održavanjem. Program je zamišljen tako da, između ostalog, prikuplja podatke koji će se kasnije tražiti pri unosu u ERP sustav SAP. Osim prikupljanja podataka, program će omogućiti lakše i brže prebacivanje podataka u SAP te će time značajno utjecati na implementaciju zadanih ciljeva MOL Grupe. Samim time, uočit ćemo mjesta za poboljšanje još prije završne implementacije u SAP-u. U Rafineriji nafte Sisak, u radu Službe upravljanja održavanjem, postoji potreba za boljom organizacijom podataka i dokumentacije o opremi koja se održava. Kako bi se poboljšali procesi održavanja opreme, kreiran je program koji predstavlja bazu podataka o opremi; on omogućuje olakšan pregled i pristup svim bitnim podacima. Kreirani prijedlog omogućuje lak i brz pristup često korištenim podacima o dokumentaciji i ispitivanju na opremi koja je kronološki spremljena. Posjeduje popis materijala po opremi, alarmiranja o kritičnosti opreme te zakonskim obvezama. Program predstavlja velik korak naprijed u informatizaciji Službe upravljanja održavanjem te odličnu bazu za popunjavanje SAP programa koji predstavlja ERP sustav u INA-i. Služba upravljanja održavanjem u Rafineriji nafte Sisak podijeljena je na referade, ovisno o opremi koja se održava, pa tako postoje: stacionarna oprema, rotacijska oprema, instrumentacijska i 41

56 elektrooprema te inspekcija. Dokumentacija je pohranjena u papirnatom obliku u uredima inženjera koji se bave navedenom opremom, a njezina se digitalizirana inačica nalazi pohranjena na serveru gdje do nje mogu doći svi kojima je potrebna. Međutim, i tu postoji prostor za poboljšanje; dio dokumentacije nije pretvoren u digitalni oblik, a ona nije kronološki pohranjena po opremi, pa se izvještaji ispitivanja te praćenje zakonskih obveza nalaze fizički i digitalno razdvojeni. Kako bismo navedenu problematiku riješili, tj. zbog potrebe da se digitaliziraju i na jednome mjestu objedine dokumenti, izvještaji ispitivanja, praćenje zakonskih obveza te ostali podaci o opremi, u programskom jeziku Java, popularnom računalnom jeziku s besplatnim i opensource razvijenim sustavom [27], kreirana je aplikacija Bazko. Bazko pritom zadovoljava preporuke interne revizije i nezavisne revizijske agencije o praćenju opreme. 5.2 Opis strukture baze programskog sustava Bazko Baza podataka koju koristi aplikacija Bazko napravljena je hijerarhijskim sustavom upravljanja bazom podataka. Podaci su spremljeni hijerarhijski u mapama na disku, sukladno načinu rada funkcijskih lokacija. Svaka mapa predstavlja jednu razinu lokacije objekta, prva mapa predstavlja Rafineriju nafte Sisak, a unutar te mape nalaze se mape koje predstavljaju kombinirana postrojenja. Unutar kombiniranih postrojenja nalaze se sekcije, a unutar tih mapa nalaze se mape koje predstavljaju grupu opreme, a unutar njih mape koje predstavljaju objekt. Unutar svake mape nalazi se datoteka u obliku XML-a u kojoj su spremljeni podaci o objektu. Unutar mape traženog objekta nalaze se mape naziva Data, također posjeduju XML datoteku koja sadrži osnovne podatke. Svaki Data unutar traženog objekta predstavlja unesene podatke o priključcima, radovima itd. Također se unutar tih mapa nalaze datoteke nacrta i dokumenata. Naravno, podaci se ne čitaju izravno iz podataka na disku, nego preko grafičkog sučelja koje omogućava jednostavno pretraživanje i snalaženje među podacima i prilagođen prikaz za svaki uređaj. Prednost ovog načina spremanja podataka je strukturirani smještaj podataka koji tada nisu ograničeni veličinom te ih je lako arhivirati i prenositi. Na sljedećoj slici prikazana je struktura sustava baze podataka. 42

57 Slika 20. Struktura sustava baze podataka programskog sustava Bazko Kao što je navedeno ranije te vidljivo na Slici 20., sadržaj u hijerarhijskom sustavu baze podataka organiziran je u obliku stabla mapa. Mape sadrže datoteke i/ili druge mape kao osnovni gradivni 43

58 element sustava. Počevši od korijenske mape, naziva RNS, sustav se gradi izradom mapa i njihovim raspoređivanjem i imenovanjem. Mape se smještaju jedna u drugu kako bi se postigla logična stablasta struktura, adekvatna za primjenu navedene baze podataka. Na Slici 20. prikazan je primjer stablaste strukture baze podataka za posudu V Kao što je vidljivo na gornjoj slici, korijenska mapa RNS sadrži tri mape koje predstavljaju kombinirana postrojenja 4, 6 i 7 te jednu mapu za dokumente u kojoj se nalaze podaci i datoteke vezane za korijensku mapu RNS. Unutar korijenske mape nalazi se također XML datoteka koja sadrži podatke o Rafineriji nafte Sisak. XML datoteka unutar mape RNS, koja predstavlja Rafineriju nafte Sisak, prikazana je na Slici 21. Slika 21. Prikaz XML dokumenta za korijensku mapu Rafinerije nafte Sisak Daljnjim kretanjem kroz stablastu strukturu unutar mape Kombinirano postrojenje 6 nalaze se mape koje predstavljaju pogone, točnije sekcije, na lokaciji Kombiniranog postrojenja 6 unutar Rafinerije nafte Sisak. Osim mapa, u tom direktoriju nalazi se i mapa za dokumente i XML dokument koji sadrže datoteke, odnosno podatke o Kombiniranom postrojenju 6, kako je prikazano na Slici

59 Slika 22. Prikaz XML dokumenta za Kombinirano postrojenje 6 Daljnjim kretanjem kroz strukturu prema posudi V-6401 ulazi se u mapu FCC, koja predstavlja pogon, odnosno sekciju. Unutar navedenog direktorija nalazi se također mapa za dokumente i XML datoteka, a uz njih i mape za grupe opreme kako je već ranije navedeno (posude, kolone, pumpe, spremnike...). Prikaz XML datoteke za sekciju FCC-a nalazi se na Slici 23. Slika 23. Prikaz XML dokumenta za sekciju FCC 45

60 Ulaskom u mapu Posude otvara se mogućnost odabira daljnjih mapi u stablastoj strukturi. Te mape predstavljaju konkretne objekte posuda na sekciji FCC-a i uz njih se nalazi mapa za dokumente i XML datoteka kao što je ranije objašnjeno, a prikazano na sljedećoj slici. Slika 24. Prikaz XML dokumenta za grupu opreme Posude Nakon odabira mape V-6401, koju smo uzeli kao primjer, otvaraju se opcije odabira podataka vezanih za tu posudu koji se nalaze unutar mapa. XML datoteka unutar posude V-6401 sadrži sve bitne podatke, kako je prikazano hodogramom na Slici 25. te sadržaj XML dokumenta na Slici

61 Slika 25. Prikaz hodograma za posudu V

62 Slika 26. Prikaz XML datoteke za posudu V-6401 Svaka mapa sadrži XML dokument, a može i sadržavati datoteku u PDF obliku, vezanu za podatke unutar XML datoteke. Mape mogu biti vezane za radove na opremi, korišteni materijal, podatke o priključcima na posudi, ispitivanja, nacrte, slike te P&I dijagrame. Primjeri za priključak, nacrt i izvještaj ispitivanja prikazani su hodogramima na Slici

63 Slika 27. Prikaz hodograma za XML datoteku Priključak, Nacrt i Ispitivanje 49

64 5.3 Opis načina rada programskog sustava Bazko Programski sustav Bazko zamišljen je i kreiran kao baza podataka opreme u rafineriji i zadatak mu je prikaz dokumenata kronološkim redom, prikaz nadolazećih zakonskih obveza te kritičnosti i nedostataka na opremi. Sljedeći hodogram prikazuje mogućnosti programa Bazko. Slika 28. Shema načina rada programskog sustava Bazko Oprema je podijeljena po razinama, od većih funkcijskih cjelina do najmanjih. Prvu razinu predstavlja podjela prema kombiniranim postrojenjima kojih u Rafineriji nafte Sisak ima tri. Kombinirana postrojenja jesu skup postrojenja koja se nalaze na određenoj lokaciji. Druga razina predstavlja podjelu po sekcijama, tj. po postrojenjima kao što su Atmosferska destilacija, Vakuum destilacija, Koking itd. Treća razina podjele predstavlja tip opreme (npr. kolone, cjevovodi, reaktori, pumpni agregati, peći itd.). Četvrta i zadnja razina predstavlja dijelove opreme kao što su posuda pod tlakom, peć, cjevovod, kompresor itd. 50

65 Programski sustav Bazko sadrži grafičko korisničko sučelje koje omogućava jednostavno korištenje programa. Nakon njegova pokretanja, otvara se početni prozor programa Bazko, kako je prikazano na sljedećoj slici. Prvi prozor nakon pokretanja programa traži unos korisničkih podataka kako bi se pristupilo bazi, kako je prikazano na Slici 29. Traži se unos korisničkog imena i lozinke, a ti su podaci personalizirani prilikom odobrenja korištenja programa. Trenutno je pristup u sustav omogućen svim djelatnicima Službe upravljanja održavanjem te nekim od bitnih subjekata izvan navedenog odjela. Slika 29. Unos korisničkih podataka za pristup programu Nakon što se unese odgovarajuće korisničko ime i lozinka, program otvara sljedeći prozor s mogućnošću izbora načina prikaza podataka iz baze. Aplikacija nudi pet opcija, kako je prikazano na sljedećoj slici. 51

66 Slika 30. Prozor početnog izbornika aplikacije Bazko Na početnom prozoru izbornika omogućen je odabir pet funkcija programa: pretraživanje, napomene, edukacija, oprema i pomoć. Ikona PRETRAŽIVANJE omogućuje traženje konkretne opreme unutar kombiniranih postrojenja, sekcija te grupe opreme. Ikona NAPOMENE omogućuje prikaz svih nadolazećih zakonskih obveza i popis kritične opreme. 52

67 Ikona EDUKACIJA omogućuje prikaz dokumenata, knjiga, prezentacija vezanih za opremu ili njihovo održavanje. Ikona OPREMA omogućuje brzi povratak na prozor s prikazom opreme koju smo zadnju pregledavali. Ikona POMOĆ sadrži upute za korištenje programa Bazko. Ikona HOME nalazi se unutar svakog prozora programa Bazko, ima funkciju vraćanja na početni prozor. Pregled podataka o opremi Odabirom ikone PRETRAŽIVANJE otvara se novi prozor koji nudi mogućnost brzog pretraživanja prema nazivu opreme ili naprednog pretraživanja po kombiniranim postrojenjima, sekcijama, grupi opreme te prema nazivu, kako je prikazano na Slici

68 Slika 31. Prozor za pretraživanje aplikacije Bazko Unutar naprednog pretraživanja, ponuđeno je pretraživanje po hijerarhijskom načelu, kako je ranije objašnjeno unutar funkcijskih lokacija. Prvo je potrebno odabrati kombinirano postrojenje prilikom odabira otvara se padajući izbornik s ponuđenim opcijama. Nakon toga, potrebno je iz padajućeg izbornika unutar odabranoga kombiniranog postrojenja odabrati sekciju te zatim, unutar odabranoga kombiniranog postrojenja i sekcije, u novom padajućem izborniku izabrati grupu opreme. Na kraju se, unutar odabrane grupe opreme, odabire još i naziv opreme, kako je prikazano na Slici

69 Slika 32. Prikaz odabira naziva opreme kroz napredno pretraživanje Na prozoru odabrane Opreme nalaze se podaci i dokumenti grupirani u osam dodatnih prozora: Tehnički podaci, Materijali, Opis opreme i procesa / slika, Dokumentacija / nacrti, Ispitivanja na opremi, Radovi na opremi, Pripadajući P&I dijagrami i izometrije te Napomene, prikazani na Slici 33. Slika 33. Prikaz mogućih odabira unutar prozora Oprema Tehnički podaci odabrane opreme Tehnički podaci sadrže podatke o opremi kao što su funkcijska lokacija, tip opreme, lokacija, godina proizvodnje, podatak je li oprema u radu, evidencijski broj, tvornički broj Uz općenite podatke o opremi, u sustavu se nalaze i tehnički podaci kao što su volumen, visina opreme, masa, materijal od kojeg je napravljena, medij unutar opreme, radna temperatura, projektna temperatura, radni tlak, projektni tlak, tip i broj podova koji se nalaze unutar opreme (ako oni postoje), udaljenost između podova, vanjski promjer, podatak ima li izolaciju i kakvu te debljinu izolacije, zapisano je koji sigurnosni pribor štiti opremu te naziv druge propisane opreme. Unutar Tehničkih podataka zapisani su datumi zadnjih periodičkih pregleda, kao što su vanjski pregled, unutarnji pregled, tlačna proba te podatak o tome kada nastupaju navedeni periodički pregledi. Osim zakonskih pregleda, sadržani su i podaci projektne debljine stijenke, izvedene debljine stijenke, korozijski dodatak te zadnja najmanja izmjerena vrijednost, kako je prikazano na Slici

70 Slika 34. Prikaz tehničkih podataka o opremi Materijali odabrane opreme Prozor Materijali, prikazan na Slici 35., sadrži podatke o Priključcima i Materijalima unutar opreme. Priključci sadrže naziv priključka, dimenziju priključka, elevaciju priključka, naziv brtvila, tip brtvila, identifikacijski broj brtvila u SAP-u, dimenzije vijaka i matica, identifikacijski broj vijka s dvije matice u SAP-u te količinu. Prozor Materijali sadrže podatke o nazivu materijala (postoji li pod, ispuna, punilo...), od kojeg je materijala izrađen, koja je njegova količina, identifikacijski broj u SAP-u te kratak opis. Slika 35. Prikaz podataka o materijalima unutar prozora Oprema 56

71 Opis opreme i procesa Unutar prozora Opis opreme i procesa / slika predviđen je opis i svrha opreme, radni parametri, medij unutar opreme, opisani kemijski proces te slika opreme, kako je prikazano na Slici 37. Slika 36. Prikaz prozora Opis opreme i procesa / slika unutar prozora Oprema Dokumentacija / nacrti Unutar prozora Dokumentacija i nacrti predviđeno je da sadrži kronološki svu dokumentaciju izrađenu za odabrani objekt. U njoj se nalaze prvotni nacrti, proračuni te dokumentacija rekonstrukcije (ako je rekonstrukcije bilo), evidencijski list objekta itd. Svaki dokument ima oznaku nacrta, naziv nacrta, naziv tvrtke koja je izradila nacrt i godinu nacrta, a pod stupcem Dokument nalazi se poveznica s dokumentom koju je moguće otvoriti dvostrukim klikom te napomene u vezi dokumenta, kako je prikazano na Slici 37. Slika 37. Prikaz prozora Dokumentacija / nacrti unutar prozora Oprema Ispitivanja na opremi Prozor Ispitivanja na opremi sadrži izvještaje o ispitivanjima na odabranom objektu. Svaki dokument sadrži datum kada je izdan, naziv izvoditelja, kratak opis izvršenih radova, broj radnog naloga u SAP-u na temelju kojeg je izvršeno ispitivanje, napomenu o izvršenim ispitivanjima te izmjerenoj debljini stijenke. Uz navedeno, nalazi se i stupac Dokument, u kojem stoji poveznica s izvještajem kojemu se pristupa dvostrukim klikom miša. Završni stupac je Razina opasnosti, koja 57

72 može biti visoka (označava se crvenom bojom), srednja (označava se žutom bojom) ili nikakva (bijela boja predstavlja stanje opreme u kojoj nema opasnosti od havarije). Razina opasnosti definira se sukladno izvještaju, kao što je na primjer izmjera koja pokazuje da je stanjenje stijenke plašta prešlo korozijski dodatak ili kad je ispitivanje kemijskih i mehaničkih svojstava pokazalo da je nastupila degradacija materijala, kako je prikazano na Slici 38. Slika 38. Prikaz prozora Ispitivanja na opremi unutar prozora Oprema Radovi na opremi Unutar prozora Radovi na opremi (Slika 39.) predviđeno je da sadrži podatke o većim radovima na opremi kao što je zamjena cijele opreme ili jednog njezina dijela. Stupcu Dokument, koji sadrži poveznicu s dokumentacijom, i ovdje se pristupa dvostrukim klikom miša. Uz navedenu dokumentaciju, prikazani su i datum izvršenih radova, kratak opis izvedenih radova, naziv izvoditelja, početak izvođenja radova, završetak izvođenja radova te napomene oko izvršenih radova. Slika 39. Prikaz prozora Radova na opremi unutar prozora Oprema Pripadajući P&I dijagrami i izometrije Unutar prozora Pripadajući dijagrami cjevovoda i instrumentacije te izometrija (Slika 40.) predviđeno je da se nalaze njihovi nacrti koji se spajaju na priključke odabranog objekta. Osim samog nacrta, čija se poveznica nalazi unutar stupca Dokument, nalaze se i podaci o broju nacrta, nazivu nacrta, nazivu tvrtke koja je izradila nacrt, godini izrade nacrta te napomeni vezanoj za nacrt. 58

73 Slika 40. Prikaz prozora Pripadajući P&I dijagrami i izometrije unutar prozora Oprema Napomene Unutar prozora Napomene predviđeno je da sadrži podatke o napomenama za odabranu opremu u obliku dokumenta kojemu se pristupa dvostrukim klikom miša unutar stupca Dokument. Osim samog dokumenta, prozor prikazuje i datum kad je stavljena napomena, otkriva tko ju je stavio u sustav te nudi njezin kratak opis, kako je prikazano na Slici 41. Slika 41. Prikaz prozora Napomene unutar prozora Oprema Pregled zakonskih obveza i kritične opreme Odabirom ikone Napomene unutar početnog prozora programa, otvara se prozor koji nudi prikaz nadolazećih zakonskih obveza i kritične opreme. Ovisno što se želi pregledavati, odabire se prozor Zakonske obveze ili Opasnosti zbog neispravnog rada, kako je prikazano na Slici 42. Slika 42. Prikaz odabira pregleda unutar prozora Napomene Odabirom Zakonske obveze dobivamo prikaz svih nadolazećih zakonskih obveza na opremi tako da je u prvom stupcu prikazan naziv opreme čijim karakteristikama možemo pristupiti duplim klikom miša. U drugom i trećem stupcu prikazano je kombinirano postrojenje, odnosno sekcija na kojoj se nalazi oprema. Četvrti stupac prikazuje grupu opreme, a peti kratak opis zakonske obveze. Šesti, sedmi i osmi stupac prikazuju koliko se periodički mora izvršavati navedena zakonska obveza, nude datum predviđenog pregleda te datum zadnjeg pregleda opreme, Slika

74 Slika 43. Prikaz prozora Zakonske obveze unutar prozora Napomene Odabirom Opasnost zbog neispravnog rada (Slika 44.) dobivamo popis opreme koju je potrebno pratiti ili uskoro zamijeniti. Kao što je ranije objašnjeno, u stupcu Razina opasnosti nalazi se bojom naznačena opasnost koja gradira od bezopasne bijele, preko uskoro kritične žute do vrlo kritične crvene boje. Uz stupac za razinu opasnosti prozor prikazuje i stupac s nazivom opreme za koju se taj stupanj opasnosti odnosi. Dvostrukim klikom na naziv otvara se prozor s karakteristikama opreme. Drugi i treći stupac prikazuju kombinirano postrojenje i sekciju gdje se ta oprema nalazi, dok četvrti stupac pokazuje o kojem se tipu opreme radi. Pod petim stupcem Dokument nalazi se izvještaj po kojemu je definirana razina opasnosti te se njemu može pristupiti također dvostrukim klikom. Slika 44. Prikaz prozora Opasnost zbog neispravnog rada unutar prozora Napomene Programski sustav Bazko prvotno je kreiran kako bi olakšao posao djelatnicima koji se bave opremom koja spada pod Agenciju za opremu pod tlakom. Plan je bio omogućiti lakši pristup dokumentima, radovima na opremi te zakonskim obvezama kako bi što lakše pratili i planirali radove. Planirano je da bi aplikacija mogla biti premosnica dok se SAP ne osposobi za izvršavanje istih funkcija kao i program. Svi podaci koji se nalaze unutar programa, neovisno o tome jesu li složeni unutar tablica ili upisani u kućice, mogu se prebaciti u Excel za daljnju obradu. Naravno, svi su dokumenti unutar programa sistematično posloženi te im je moguće pristupiti i mimo programa, odnosno prebaciti ih u danom trenutku u SAP. 60

75 Unos podataka u bazu Bazko Grafičko sučelje za unos podataka odvojeno je od sučelja za prikaz podataka koje je ranije objašnjeno i prikazano. Razlog je smanjenje rizika od neadekvatnog unosa ili promjene podataka. Zbog toga značajno manji broj zaposlenika ima odobrenje za unos i promjene podataka. Naravno, svatko ima pravo tražiti dodatni unos ili promjenu, ali ih relevantni subjekti prije toga moraju odobriti. Prilikom pokretanja i unosa korisničkih podataka otvara se prozor u kojem je moguća brza pretraga traženog objekta na način da se unese ime objekta te odabere ikona Pretraživanje, kako je prikazano na Slici 45. Slika 45. Prikaz brzog pretraživanja prilikom unosa podataka u bazu Nakon odabira ikone Pretraži otvara se dodatni prozor s prikazom podataka o traženom objektu, Slika 46. Prikazani podaci povlače se iz XML dokumenta unutar mape za traženi objekt kako je prikazano na slikama 25 i 26. Iznad podataka nalazi se stablasta struktura u horizontalnom obliku, kako je prikazano na Slici 46. Prilikom obrade postojećeg XML dokumenta, on se učitava u 61

76 memoriju i sprema kao niz programskih objekata povezanih u stablastu strukturu. Stablasta struktura, prikazana iznad podataka na Slici 46., omogućuje programu da šeće po stablu i mijenja, briše ili dodaje pojedine objekte, odnosno mape s pridruženim XML dokumentom i po potrebi PDF datotekom. Prikazani podaci na Slici 46. prezentiraju se u programu na način kako je prikazano na Slici 34. Slika 46. Izvod iz prikaza dijela podataka o traženom objektu Nakon odabira objekta, koji može biti bilo koji čvor u stablastoj strukturi baze, odabiremo ponuđeni dodatni prozor Unos opreme. Prozor Unos opreme omogućuje brisanje, mijenjanje ili dodavanje podataka u postojećem objektu ili kreiranje novog objekta u odabranom čvoru strukture. Nakon unosa novih ili promjene postojećih podataka potrebno je odabrati tipku Save, kako bi se spremili uneseni podaci, Slika

77 Slika 47. Prozor unosa novih ili promjene postojećih podataka o objektima Odabirom dodatnog prozora Dokumenti otvara se prozor s popisom dodatnih podataka i dokumenata, kako je prikazano na Slici 48. Lijeva strana prozora prikazuje sadržaj XML dokumenta, dok desna strana pokazuje naziv PDF dokumenta, ako on postoji u bazi. Navedeni prikazi prezentiraju mape koje se nalaze u određenom krajnjem objektu, kao što su posude, kolone i tako dalje. Te mape sadržavaju, kao što je već ranije opisano, podatke o priključcima, nacrtima, radovima na opremi itd. Ti podaci prezentirani su u programu i prikazani na slikama 36 do 41. Podacima se unutar baze može pristupiti odabirom ikone Otvori, koja se nalazi pored svakog unesenog elementa. Nakon pritiska ikone Otvori, na čvoru stablaste strukture baze podataka otvara se program Windows Explorer i prezentira mapa s XML i PDF dokumentom navedenom s lijeve strane odabrane ikone. 63

78 Slika 48. Prikaz načina zahvaćanja dokumenata za odabrani objekt Odabirom dodatnog prozora Dodavanje dokumenta omogućen nam je unos novih podataka o radovima na opremi, priključcima, napomenama, nacrtima, P&I dijagramima, ispitivanjima na opremi, materijalima za odabrani objekt. Vrstu unosa odabiremo iz padajućeg izbornika na vrhu ekrana. Nakon odabira vrste, unosimo podatke s desne strane te nam je nakon toga omogućen unos PDF dokumenta, odabirom ikone Select File. Nakon unosa svih podataka i po potrebi dokumenata, odabiremo ikonu Save kako bismo uneseno spremili (Slika 49.). Tipka Otvori datoteku sa opremom otvara program Windows Explorer na mjestu čvora strukutre gdje se nalaze pohranjeni XML i PDF dokumenti. 64

79 Slika 49. Unos XML i PDF dokumenata za odabrani objekt Na isti je način omogućen unos podataka i za ostale vrste podataka iz padajućeg izbornika kao što su priključci, napomene, nacrti, P&I dijagrami, ispitivanja na opremi te materijalima. Jedina je razlika u traženim vrijednostima koje je potrebno unijeti. 65