izv. prof. dr. sc. Sanja Stanić SOCIOLOGIJA PROSTORA SKRIPTA I DIO

Transcription

1 izv. prof. dr. sc. Sanja Stanić SOCIOLOGIJA PROSTORA SKRIPTA I DIO 1

2 1. UVODNO IZLAGANJE: ČOVJEK I PROSTOR ILI ZA POTICAJ RAZMIŠLJANJA O PROSTORU Život se sastoji ne samo od razvoja u vremenu, nego isto tako i od prostorne raznovrsnosti Prostor - bezgraničan, sadrži sve stvoreno (materiju, objekte, socijalne aktere i njihove akcije, događaje ) Filozofska pitanja i određenja pojavljuju se u 17 stoljeću: I. Newton: prostor je apsolutan u smislu da postoji stalno i nezavisno od svega ostaloga G. Leibniz: prostor je zbirka odnosa između objekata određen njihovom udaljenošću i smjerom I. Kant: prostor i vrijeme su elementi sistematskog okvira koje ljudi koriste kako bi strukturirali svoje iskustvo Čovjek egzistira u prostoru Habitabilni prostor evolucija Čovječanstvo je stvarnost koja ispunjava pojedine prostorne cjeline Zemlje. Ljudske su se grupe i ljudska društva razvijali uvijek u određenom prirodnom okviru, zauzimali uvijek određeno mjesto i imali uvijek potrebu da se prehrane, opstoje i žive na određenom prostoru. Friedrich Ratzel, njemački geograf (1890) Sve je manje razgraničenje između prirodnog i stvorenog prostora Je li fizički prostor determinirajući okvir oblikovanja načina života ljudskih zajednica ili je čovjek taj koji modelira prostor prema svojim potrebama? Postoji međusobna interakcija prostora i ljudskih djelatnosti i oblika društvenog djelovanja Votn i Čovjek stvara geografiju kao što stvara povijest. Čovjek modificira prostor prema svojim potrebama: gradi nastambe, komunikacije, eksploatira ga za svoje potrebe J. Boudeville (1961): Pitanja povezana s modifikacijom prostora (koristi: približavanje, efikasnost štete: narušavanje ekološke ravnoteže, promjena prirodnih uvjeta ) Prostor određuje čovjekovu egzistenciju- način života i strukturu društva Prostor može bitno utjecati na razvitak društvenih procesa, na povijest, vrste proizvodnje i na način života. Primjer Eskima: ekstremno teški prirodni uvjeti u kojima je opstanak uvjetovan oslanjanjem na druge uvjetuje specifičnu društvenu strukturu. Socijalno partnerstvo dva muškarca koji štite jedan drugoga i međusobno dijele žene; samo najintimnije stvari su privatno vlasništvo; muški i ženski poslovi striktno su odijeljeni; muškarac gradi dom i lovi, žena 2

3 vodi kućanstvo. Osnova organizacije nije pleme, nego naselje (settlement)- grupa obitelji koja zaokuplja određeno područje na kojem obitava (M. Mauss) Interakcija čovjeka, prostora i vremena Vrijeme (povijest) obilježava širenje spoznaje o prostoru, njegovo upoznavanje, osvajanje i modificiranje Sužavanje vremena i prostora (Magellan je obišao svijet u tri godine, Fogg u 80 dana, američki bombarderi u 45 sati, a J. Glenn u 98 minuta) Sužavanje prostora i vremena prati prilagodljivost i znatno povećana mobilnost aktera Deteritorijalizacija prostor postaje kontinuum u kojemu se sve (dobra, ideje, ljudi) slobodno kreće. Ljudske aktivnosti izmiču svakoj teritorijalnoj ukorijenjenosti. Postoje samo tijekovi i mreže. Socijalni prostor fizički (ili virtualni) prostori, mjesta okupljanja, socijalnih odnosa i interakcija Socijalni prostor je kulturna, organizacijska, institucionalna struktura koju je stvorio čovjek kao temelj svog života Uporaba i percepcija prostora od strane različitih socijalnih grupa (za razliku od osobnog prostora) Socijalni prostor daje okolišni okvir za ponašanje grupa, kulturalno je kompleksan, fleksibilan, višestruko konfiguriran, umrežen i refleksivan Lefebvre definira društveni prostor kao zajednicu svega što se nalazi u prostoru, svega što je proizvedeno, bilo od strane prirode ili čovjeka; u ljudskom društvu sav prostor je socijalni prostor; socijalni prostor je socijalni produkt Primjeri socijalnih prostora: Ured- prostor rada Radni prostor problem rada, radnih grupa, efikasnosti, zdravlja, blagostanja, hijerarhija radnih položaja Istraživanje (Švedska): najveće je zadovoljstvo (mir, privatnost) u tzv. cell-offices Među onima koji rade u zajedničkim uredima, najveće je zadovoljstvo u tzv. flexoffices Službenici su najnezadovoljniji u velikim otvorenim uredima Dom prostor stanovanja Prostor uz koji je čovjek vezan, koji mu je blizak, u kojemu je siguran, koji mu je utočište i kojemu je (najčešće) vlasnik Dom ima značenje (osobne stvari, iskustva, događaji, bliske osobe ) Dom preuzima funkcije drugih prostora: trgovine, ureda Virtualni prostor računalne simulacije realnog prostora i svijeta, vizualna iskustva, ekrani, interakcija, komunikacija 3

4 Marc Augé: Non-places Svakodnevni prostori kasnokapitalističkih gradova U suprotnosti s tradicionalnim mjestima gdje su orijentacija i pripadnost zasnovane na sedentarnoj i lokaliziranoj habitaciji Nemejsta obilježava tranzicija, mobilnost, komutacija, korporativni nomadi, turisti, putnici, migranti i virtualni radnici Rem Koolhaas: Junkspace Ostaci koje čovjek ostavlja na planeti Suma svih naših postignuća; naša generacija izgradila je više negoli sve prethodne zajedno Izgrađeni ostaci modernizacije Literatura: 1. Augé, Marc Nemjesta. Zagreb: Biblioteka Psefizma 2. Rem Koolhaas: Junkspace %20Junkspace.pdf 4

5 2. ZANEMARENOST PROSTORA U SOCIOLOGIJI Zanemarivanje kategorije prostora seže dublje u povijest, u klasičnu sociološku misao: Marx, Webber, Durkheim dali su prednost vremenu i povijesti pred prostorom i geografijom:» sagledavaju ih nedvojbeno kao stabilan kontekst ili mjesto za povijesno zbivanje. Način na koji su ponajprije sačinjeni prostorni odnosi i geografske konfiguracije u većini slučajeva prođe neopažen, zanemaren«(harvey, 1985) Prostor nema bitnu ulogu u konstituiranju socioloških teorija prostor se u najboljem slučaju pojavljuje na rubu, usputno, dok vrijeme ima dominantnu ulogu, zapisi o prostoru su vrlo rijetki Primjeri netematiziranja prostora u korist vremena: 1. P. L. Berger i T. Luckmann (1980)»Svijet svakodnevice je prostorno i vremenski strukturiran. Njegova je prostorna struktura poprilično nebitna za naša promišljanja... Za nas je važnija vremenska struktura svijeta svakodnevice vremenska struktura vrijedi kao odlučujuća instanca naše svakodnevice koja se strukturira kroz slijed stalno ponavljanih aktivnosti.«slično utvrđivanje odnosa prioriteta vremena nad prostorom prisutno je kod T. Parsonsa (1967: 459):» Jer su fenomeni radnje sami po sebi vremenski (...) nisu u istome smislu prostorni.«m. Schroer izdvaja 4 razloga zanemarenosti prostora u sociologiji: 1. Vrijeme nastanka sociologije kao znanosti 2. Duhovno povijesna konotacija pojma prostora 3. Odnos prema drugim znanostima 4. Izjednačavanje prostora s bliskim prostorom 1) Sociologija je nastala u vrijeme uspostavljanja nacionalne države a) Sociologija je znanost o društvu i uvijek ima pred očima društvo formirano kroz nacionalnu državu (govori se o američkom, njemačkom ili francuskom društvu) b) Sociologija se bavi prijelazom od jednostavnih ka kompleksnim društvima koje prvenstveno razumijeva kroz vremenske promjene (jednostavna društva predstavljaju prošlu epohu društvene evolucije. Još uvijek postojeći, jednostavni društveni oblici smatrani su reliktima prošlog vremena ) 2) Razumijevanje vremena i prostora u zapadnoeuropskoj povijesti U zapadnoeuropskoj tradiciji vrijeme je većinom pozitivno označeno, a prostor negativno; vrijeme: mobilno, dinamično, progresivno, mijenjanje i povijest; prostor: imobilnost, stagnacija i reakcionarnost, zastoj i trajnost»s vremenom su povezani Povijest, Progres, Civilizacija, Znanost, Politika i Razum, goleme stvari s težinom i velikim početnim slovima. S druge strane, s prostorom su povezani suprotni polovi ovih koncepata: statično, (jednostavno) reprodukcija, nostalgija, emocija, estetika, tijelo«(massey 1992: 73) 5

6 s druge strane, najviši cilj bio je osvojiti prostor; razvoj moderne ne cilja ni na što drugo nego na prevladavanje, osvajanje i zaposjedanje prostora - Primjer: otkrića»novog svijeta«, astronomska istraživanja svemira - cilj je proširivanje i prelazak granica, baš kao i njihovo očuvanje - Nezaposjednut,»prazni«prostor polako je shvaćen kao provokacija koja je uvijek davala povoda novim osvajanjima - Težnja za novim svjetovima čini se kao ustrajan impuls moderne koji se do danas nije smirio. toliko ga zgrabiti, koliko se može obuhvatiti, tada ga zadržati i posvuda obilježavati vidljivim obilježjima posjeda i znakovima zabrane pristupa. Zemljoposjed je bila jedna od najjačih modernih opsesija, zaposjedanje jedan od najprisilnijih modernih povoda dok je očuvanje granica dobilo posebno visoku vrijednost među svenazočnim, neuništivim i nemilosrdno rastućim modernim ovisnostima (Bauman 2000: 25). 3. Ustrajavanje na vremenu odrazilo se na odnos sociologije i drugih znanosti Sociologija (društveno) je komunicirala s poviješću, dok je geografija (prostorno) ignorirana, kao nešto što sociologiju ne zadovoljava Prostor ima svoju vrijednost kao stvarna i prirodna oblast geografije. Ako se netko bavi prostorom kao sociolog, neizbježno se nameće sumnja da nije u svome području djelovanja jer, konačno, geografija vrijedi kao»znanost o prostoru par excellence (Spiegel 2000: 44). Moderna geografija bavi se prostornim posljedicama ljudskog načina ponašanja, životnih zahtjeva i životnih očekivanja. Ona nije»čista«društvena znanost koja u pravilu apstrahira od prostora, ali nije ni (čista) znanost o Zemlji koja proučava prostor isključivo s pozicija njegovih fizičkih aspekata (Hartke 1970: 403). Međutim, u posljednje vrijeme slika se polako mijenja - sociologija i geografija se približavaju jedna drugoj; intenzivan trud oko poimanja prostora može se zapaziti u obje znanosti: Za A.Giddensa (1992: 427) bliskost između geografije i sociologije čak je toliko velika da je izveo dalekosežne zaključke o tome kako nema»logičnih i metodoloških razlika između geografije čovjeka i sociologije.«ponovno otkrivanje prostora u sociologiji nastupa s relativiziranjem prostora u geografiji; trenutno se može promatrati paralelno kretanje geografije i sociologije; dok se jedni žele osloboditi svoje prostorne određenosti, s druge strane raste broj sociologa koji ponovno prostoru pridaju veliku važnost. 4) Izjednačavanje društvenog s bliskim prostorima Klasične teorije povezuju društveno za konkretna, lokalna mjesta i pretpostavljaju ga odnosima bliskih prostora Klasičan primjer su pojmovi zajednice i društva (Tönnies: zajednica počiva na afektivnoj blizini, društvo se određuje kao oblik propadanja u kojem prevladavaju svrhovita racionalnost, anonimnost, distanciranje i otuđenje) 6

7 Preko Tönniesa ovi pojmovi ulaze u teorijske osnove u novim varijantama, pri čemu se komunikacija među nazočnima, društvena integracija i svijet života označuju kao mjesto društvenog, dok se komunikacija među nenazočnima, integracija sistema i sistemi pojavljuju kao prijetnja društvenomu Globalizacija, globalno i lokalno U doba globalizacije pojmovi zajednice i društva vraćaju se kao suprotnost lokalnog i globalnog; globalno predstavlja prijetnju zaštićenom lokalnom - izražava se žaljenje zbog gubitka preglednih odnosa, društvene integracije u najbližoj okolini, uzajamne percepcije, neposrednosti i blizine komunitarizam- zalaganje za razgradnju nepreglednoga i prijetećega, ugroženog stanjima anomije društva, u preglednu malu zajednicu Glokalizacija interpretacija globalnog i lokalnog što rezultira jedinstvenim rezultatom u različitim geografskom područjima; globalno prilagođeno lokalnom (nešto globalno, proizvod ili usluga prilagođava se lokalnom potrošaču ili tržištu, običajima ili zakonima, uvjetno nastaje nešto novo) usko povezana s postmodernim, pluralističkim idejama heterogenosti Grobalizacija prezentira imperijalističke ambicije nacija, korporacija, organizacija, njihovu želju i potrebu da se nametnu u različitim geografskim područjima usko povezana s modernim, imperijalističkim i homogenizirajućim perspektivama Literatura: Schroer, Markus (2006) Räume, Orte, Grenzen. Auf dem Weg zu einer Soziologie des Raumes. Frankfurt/M. Schroer, Markus: O zaboravu prostora u sociologiji ( u_sociologiji) G. Ritzer (2003) Rethinking Globalization: Glocalization/Grobalization and Something/Nothing, Sociological Theory, 21: 3 7

8 3. SOCIJALNA MISAO O PROSTORU Marx, Engels Njemačka ideologija(1846.) Grad kao subjekt povijesti (koncentracija stanovništva, kapitala, sredstva za proizvodnju, administracije, institucija ), selo je njegova suprotnost (izolacija i osamljenost) Grad je mjesto povijesne inicijative - u njemu je buržoazija odigrala svoju povijesnu ulogu i misiju, a nakon toga će proletarijat stjeran u gradove izvesti socijalnu revoluciju. Grad je privilegirano mjesto klasne svijesti Odvajanje sela i grada - podjela rada: najznačajnija manifestacija (selu pripada materijalni, a gradu intelektualni rad) Podjela na grad i selo najoštriji je izraz podređenosti pojedinaca podjeli rada; jedni su prinuđeni biti seljaci, a drugi građani. Iz toga proizlaze i njihovi suprotstavljeni interesi Ukidanje suprotnosti sela i grada jedan je od prvih uvjeta zajednice Podjela rada na relaciji selo grad ne rezultira samo društvenom integracijom (Durkheim) nego dezintegracijom i sukobom Manipulacija radničkom klasom u prostoru preseljenja iz centra na periferiju Osmanizacija gradova (čišćenje neurbaniziranih naselja) najskandaloznije ulice i uličice iščezavaju uz veliko samouzdizanje buržoazije, ali one odmah nastaju na nekom drugom mjestu Socijalno-devijantne pojave u gradu Kriminal, prostitucija Ambivalentan stav prema gradu U Položaju radničke klase iznosi poražavajuću sliku života u gradu i istovremeno ističe značaj civilizacije koja izvire iz grada. Engels: Položaj radničke klase u Engleskoj (1845) O stambenom pitanju (1872) Položaj pojedinca u gradu Brutalna ravnodušnost i tupa zatvorenost svakog pojedinca u svoje privatne interese utoliko su odvratniji i bolniji ukoliko je veći broj pojedinaca okupljen na malom prostoru; iako znamo da je taj ograničeni egoizam svuda osnovni princip našeg današnjeg društva, ipak se on nigdje ne javlja tako bestidno otvoreno, tako samosvjesno kao tu, u gunguli velikog grada. Socijalna segregacija u gradu u industrijskom gradu (Manchester) i sirotinjske četvrti: obično se sirotinji dodjeljuje zaseban kraj, gdje ona daleko od pogleda sretnijih klasa mora živjeti sama najgore kuće u najgorem dijelu grada ulice neravne prljave, pune biljnih i životinjskih otpadaka, bez odvodnih kanala, sa ustajalim i smrdljivim lokvama 8

9 G. Simmel ( ) Njemački filozof i sociolog, američka sociološka misao prof na Berlinskom sveučilištu (pred. javni događaji) Daje važne uvide u socijalnu konstrukciju prostora Bavi se procesom metropolizacije i odvajanja prostora dokolice u modernim društvima Proučava: 1. socijalno relevantne aspekte prostora 2. utjecaj prostora na socijalnu interakciju 3. oblike socijalne, fizičke i psihološke udaljenosti nije dao organiziranu teoriju prostora (zbirka ideja i pogleda) njegova misao o odnosu prostora i socijalnog svijeta nije ostavila naslijeđe jasno pokazuje važnost prostora u sociološkoj misli i analizi, što je ponovno otkriveno tek nedavno Prostor razmatra u člancima: The Sociology of Space On the Spatial Projections of Social Forms, esejima The Social Boundary, The Sociology of the Senses The Stranger Esej Bridge and Door U eseju promatra naizgled jednostavne objekte svakodnevnog života i uvodi u njih simboličko značenje Prostor kao humani fenomen - prostorne probleme gleda sociološkim okom zanima ga veza čovjeka i njegovog iskustva prostora više negoli priroda prostora po sebi Most tipična funkcija mosta je povezivanje dvije suprotne, odvojene i različite stvari, međutim, sama njegova prisutnost naglašava njegovu nužnost - most podsjeća na podjelu koju premošćuje Mi smo u svakom trenutku oni koji razdvajaju ono što je povezano ili povezuju razdvojeno Most simbolizira našu snagu volje nad prostorom Vrata - utjelovljuju i jedinstvo i podjelu i krajnji su izraz ljudske sposobnosti da utvrdi kako je nečiji prostor konfiguriran. Čovjek odlučuje gdje postaviti vrata i kada ih otvoriti i zatvoriti. Vrata naglašavaju oboje, ljudsku izolaciju (pozitivnu i negativnu) i suočavanje s onim što leži izvan vrata (pozitivno i negativno). Prozor - ističe povezanost s vanjskim svijetom, ali je namijenjen samo gledanju iznutra vani, ali ne i obratno osjećamo se nesigurno u mračnoj kući noću sa svjetlima, otvorenih zavjesa Raspoloživo na: The Metropolis and Mental Life Jedan od najvažnijih ranih zapisa o problematici života u gradu Esej nije bio dobro primljen za vrijeme Simmelova života (negativan stav o gradskom životu; temelj za pripadnike Čikaške škole) položaj čovjeka u visoko razvijenoj i urbaniziranoj okolici 9

10 veliki grad se uspostavlja kao duboka suprotnost života u malom gradu i naselju s njegovim sporim, ustaljenim, pravilnim ritmom osjetilne i duševne percepcije života. čovjekova autonomija, metode i načini kako da se čovjek odupre silama historijskog naslijeđa, kulture i tehnike velikog metropolisa ne kaže izričito da veliki grad ima općenito negativan efekt na um, premda sugerira da izaziva velike promjene da bi se zaštitio od pretjerane nervne stimulacije metropolisa čovjek treba razviti poseban oblik ponašanja i poseban izgled blase. Kalkulacija dnevni život u gradu je ispunjen vaganjem, kalkuliranjem i numeriranjem, reduciranjem kvalitativnih vrijednosti na kvanitativne Blase urbani stanovnici razvijaju stav nezainteresiranosti, poseban oblik ponašanja i poseban izgled, da bi se zaštitili od pretjerane nervne stimulacije metropolisa The Metropolis and Mental Life (1903) Tekst dostupan na: eorg%20simmel%29.htm veliki grad se uspostavlja kao duboka suprotnost životu u malom gradu i naselju, s njegovim sporim, ustaljenim, pravilnijim ritmom osjetilne i duševne percepcije života. Otuda se najprije može shvatiti intelektualistički karakter duševnog života u velikom gradu nasuprot malograđanskom, koji se zasniva na osjećajnosti i osjećajnim vezama stanovnici velikog grada stvaraju zaštitni organ protiv gubljenja korijena, kojim mu prijete strujanja i diskrepancije njegovog vanjskog okruženja ne postoji vjerojatno niti jedna duševna pojava koja bi bila tako isključivo ograničena na veliki grad kao blaziranost samoodržanje u velikom gradu zahtijeva od njega jedan isto tako negativan vid ponašanja socijalne prirode. Duhovni stav stanovnika velikoga grada jednih prema drugima mogao bi se opisati kao uzdržanost rezerviranost zbog koje često i ne znamo kako izgledaju susjedi koji godinama žive u istoj zgradi unutrašnju stranu vanjske rezerviranosti ne predstavlja samo ravnodušnost, nego laka averzija, uzajamna otuđenost i odbojnost koja bi u trenutku bližeg dodira, ma kojim povodom, izbila u mržnji i sukobu S druge strane, prema Simmelu, veliki su gradovi za razliku od manjih naselja središta kozmopolitizma, razvijene podjele rada, kulture i individualizma. Esej Stranac Preispituje prostorna načela bliskosti i udaljenosti, Stranac kao socijalni tip - načelo stranca uvodi kao sociološku kategoriju Stranac nije samo neki lutalica koji dođe danas i ode sutra, stranac je osoba koja je došla danas i ostala sutra 10

11 Stranac je ima jedinstvenu poziciju: on je član grupe, ali je njegova pozicija određena činjenicom da on ne pripada toj grupi od početka i može se dogoditi da ode Stranac je tuđ grupi; iako je u stalnoj vezi s članovima njegova distanca je naglašenija od njegove bliskosti Stranac je u grupi ali nije od grupe zbog svoje specifične pozicije u grupi stranci često obnašaju posebne uloge zadatke koje drugi članovi grupe ne mogu ili ne žele obnašati Npr. u predmodernim društvima većina stranca su bili trgovci, zbog distance (objektivnosti koju drugi članovi grupe ne mogu imati) mogli su biti arbitri ili sudci dostupno na: Michel Foucault ( ) Francuski filozof i sociolog kritičke studije socijalnih institucija (psihijatrije, medicine i zatvorskog sustava), djela o povijesti ljudske seksualnosti Utjecaj Nietschea, Freuda i Marxa, premda se nije smatrao marksistom niti psihoanalitičarom Rađanje klinike. Argeologija medicinskog opažanja. Nadzor i kazna. Rođenje zatvora. Povijest ludila. 20to stoljeće je epoha prostora - definirano je spacijalizacijom socijalne moći i istraživanjem vanjskog prostora; vrijeme tijekom kojega se ljudska bića podjednako definiraju svojim odnosima s drugim bićima i svojim odnosima s prostorom studentima arhitekture izlaže svoju trostruku taksonomiju realnog, utopijskog i heterotopijskog prostora: Of Other Spaces Proučavam stvari poput psihijatrijskog azila, oblike prinude, isključivanja, eliminacije, diskvalifikacije, čiji je razlog uvijek precizno inkarniran u tijelu liječnika, medicinskom znanju, medicinskim institucijama itd., uvježbavan nad ludilom, bolesti, nerazumu. Ono što proučavam su arhitektura, prostorna organizacija, tehnike discipliniranja, modaliteti dresure, oblici nadzora; u stvari, ono što proučavam nazivam upravljanje koje su prakse kojima se upravlja ljudima, što omogućuje određeni način vođenja, upravljanje kao vođenje vođenja, kako voditi vođenje ljudi Prostor je moć Za Foucaulta, prostor je fundamentalan u svim oblicima socijalnog života, prostor je temelj prakticiranja moći Kod Foucaulta prostornost je ključna u objašnjenju socijalnih odnosa moći 11

12 Velike Foucaultove primjere, bolnicu, ludnicu i zatvor obilježava generalna ideja da različite društvene institucije raspolažu istim mjerama i načinima prinude, a njihova je poveznica moć, pri čemu se različiti vidovi socijalne prinude internaliziraju u pojedincu. Foucault obrazlaže važnost prostora uz zahtjev da se čitava povijest treba još napisati o prostorima koja bi u isto vrijeme bila povijest moći Znanje je moć Ljudi su mi često zamjerali zbog (ovih) spacijalnih opsesija, koje su stvarno bile opsesije za mene. Ali ja mislim da sam putem njih došao do onoga što sam u osnovi tražio: odnosa koji su mogući između moći i znanja. Jednom kad znanje postane moguće analizirati uvjetima regije, domene, implantacije, premještanja, transpozicije, pojedinac je sposoban uočiti proces uz pomoć kojega znanje funkcionira kao oblik moći. Povijest ludila Grad u kojemu se pojavila kuga - prostor grada tumači kao društveni prostor discipline i moći U urbanom prostoru primarna je uspostava reda na način da se grad zatvori i rascjepka, uz svestrani nadzor svakog pojedinca koji se prati i raspodjeljuje među žive, bolesne ili mrtve. Kuga je omogućila discipliniranje moći, a kao produkt nastaje disciplinirano društvo, za Foucaulta utopija grada kojim se savršeno vlada Sasvim je drugačiji postupak kod pojave gube u gradu, koji, budući se gubavci protjeruju iz društva i grada, manifestira san o čistoj zajednici U 19. stoljeću ove dvije sheme se približuju; prostor isključivanja preklapa se s tehnikom moći discipline u psihijatrijskim lječilištima, kaznionicama, popravilištima, odgojno-popravnim ustanovama i dijelom u bolnicama. brod luđaka, socijalno temeljitiji način prostornog odvajanja mentalnih bolesnika znakovit za Renesansu život pojedinaca postaje lutalački i podrazumijeva dublje značenje prostorne i socijalne izolacije Smještanjem na brod koji nema konačno pristanište ni krajnji cilj, postiže se društvena korisnost i sigurnost uklanjanje postaje pouzdanije zbog mogućnosti udesa, koji je, premda zla kob, društveno poželjan jer osigurava potpuni nestanak neželjenih u zajednici mjesto bez mjesta, koje postoji po sebi, zatvoreno u sebi i dano beskonačnosti O drugim prostorima dok je glavna opsesija 19. stoljeća bila povijest, sadašnja će epoha iznad svega biti epoha prostora 12

13 Heterotopije su stvarna mjesta - mjesta koja postoje i koja su u samim temeljima društva - koja su nešto poput protu-mjesta, svojevrsna učinkovito ostvarena utopija u kojoj se stvarna mjesta, koja možemo naći u kulturi, simultano reprezentiraju, osporavaju i izokreću. Brod je heterotopia par excellence plutajući dio prostora, mjesto bez mjesta koji je zatvoren u sebi i u isto vrijeme dat beskonačnosti mora, od luke do luke, od vjetra do vjetra Heterotopije mjesta i prostori drugosti, koji nisu ni ovdje ni ondje, simultano fizički i mentalni, kao prostor telefonskog poziva ili moment kad se vidite u ogledalu. Podjela socijalnog prostora i priroda hoterotopije Foucault dijeli socijalni prostor: 1. Realni - stvarnost 2. Utopija - idealna koncepcija društva koju je nemoguće locirati u stvarnosti 3. Heterotopija - svaki prostor između realnog i utopijskog Primjer ogledala - ogledalo je utopija jer slika koju vidimo ne postoji, ali je i heterotopia jer je ogledalo realni objekt koji oblikuje način na koji se odnosimo prema svojoj slici. heterotopija je mjesto izolacije, kazne i progonstva (umobolnice, zatvori, vojni kampovi), može biti sveto mjesto (manastir) ili zabranjeno mjesto (bordel). Heterotopia je majka svih socijalnih prostora nastala u samom nastanku društva i opstala kroz povijest zapadnog društva i u svakoj ljudskoj civilizaciji na zemlji. Svaka heterotopia ima preciznu i određenu funkciju unutar društva Vrste heterotopija Krizne heterotopije su odvojeni prostori, skloništa u vremenu krize kao i mjesta progonstva (internati, sirotišta, vojni kampovi). Krizne heterotopije su rodno određene (mjesta za sklanjanje žena, muškarci imaju svoje krizne heterotopije, koje nude druženje i utočište) Devijantne heterotopie su mjesta/institucije gdje se izoliraju pojedinci čije je ponašanje izvan normi (bolnice, zatvori, azili, groblja, starački domovi) Heterotpije vremena mogu biti kratkotrajne (karneval)ili bezvremene kao muzeji i knjižnice (muzeji zatvaraju u jedno mjesto objekte iz raznih vremena i stilova. Oni postoje u vremenu, ali istodobno i izvan njega jer su sagrađeni i očuvani da bi se očuvali od vremena i propadanja. ) Heterotopije rituala ili čišćenja su mjesta koja su izolirana i probojna ali nemaju slobodan pristup poput javnih mjesta. Da bi ušao pojedinac mora imati dozvolu i učiniti određene postupke (sauna) Nadzor i kazna. Rođenje zatvora Panoptikon (J. Bentham 1785) arhitektonsko rješenje savršene disciplinske ustanove: zgrada prstenasta oblika s tornjem u sredini iz kojega se kroz otvore može gledati u unutarnju stranu prstena u kojoj se nalaze ćelije sa dva prozora - jednim iznutra, drugim izvana. Promatrač u tornju vidi siluete, svaki zatvorenik je savršeno vidljiv, dok ne može kontaktirati sa susjedima. Ovaj način nadzora osigurava automatsko funkcioniranje moći. Zatočeni ne može znati da li ga se gleda ili ne, ali mora imati osjećaj da ga se u svakom trenutku može vidjeti. 13

14 Knjiga započinje opisom brutalnog javnog smaknuća iz godine Robert- Françoisa Damiensa, koji je pokušao ubiti Luja XV. Foucault uspostavlja paralelu s razvitkom zatvora i prati promjene u kažnjavanju zatvorenika tehnologija kažnjavanja od "monarško kažnjavanje", uključuje represiju svjetine kroz brutalna javna prikazivanja smaknuća i mučenja, do "disciplinskog kažnjavanja", u modernoj eri Disciplinsko kažnjavanje (moderno društvo) daje "stručnjacima" (psiholozima, službenicima za programe, za uslovne kazne itd.) moć nad zatvorenicima, Npr, dužina ostanka zatvorenika zavisi od procjene stručnjakā. Henri Lefebvre ( ) Francuski filozof i sociolog pionir moderne sociologije prostora The Production of Space (Production de l space, 1974.) Djela: Kritika svakidašnjeg života Urbana revolucija Proizvodnja prostora Prostor kao proizvod društvene prakse (kritika kapitalizma) 1. fizički prostor danas ima ulogu pozadinske slike; ljudi se podsjećaju na prirodne prostore, ispunjavaju ih fantazijom, dok ih više ne nalaze u svojoj praksi 2. socijalni prostor zajednica svega što se nalazi u prostoru, svega što je proizvedeno, bilo od strane čovjeka ili prirode socijalni prostor je socijalni produkt; kao takav on nije samo proizvod društvenoga nego svako društvo stvara svoj specifični socijalni prostor prostori ne postoje sami po sebi, nego se moraju stvoriti i potvrditi kroz socijalnu praksu - suvremena analiza prostora treba opisati prostor sam po sebi i to na način koji otkriva socijalne odnose uvrštene u prostor 3. treći prostor prostor krajnje otvorenosti, kojemu se može pristupiti jedino metafizički, implicira mogući susret, udruživanje,simultanost u jednoj točci 70 ih godina Lefebvre karakterizira svjetsko tržište kao prostor višebrojnih»tokova«: tokovi energije i rada, roba i kapitala. Ekonomija se može definirati praktički govoreći o povezanosti tokova i mreža (Castells, space of flows, 1994) Promišljanja o prostoru utemeljuje na teoriji svakodnevice i kritike kapitalizma: svakodnevni život brani od omalovažavanja kao svijeta trivijalnosti 14

15 povijest otuđenja u svakodnevnom životu; svakodnevni život se pod uvjetima kapitalizma preobrazio u stanje svakodnevice Svakodnevnica postaje»socijalni prostor visoko razvijenog iskorištavanja i brižno nadgledane pasivnosti Lefebvreov pojam prostora- konceptualna trijada Prostor se stvara kroz: 1. prostornu praksu (spatial practice) opći doživljaj prostora i načini ponašanja koji se odnose na prostor, svakodnevna praksa proizvodnje koja je osigurana kroz rutine i rute, reprodukcija prostora te tjelesni doživljaj prostora. 2. reprezentacije prostora (representations of space) - konceptualizirani prostor, prostor planera, urbanista i tehničara; ideološko kognitivni aspekt prostora, njegovo predstavljanje i planovi koji prividno omogućavaju čitljivost prostora; aspekt prostora na koji se u pravilu znanost poziva. 3. prostora reprezentacije (representational space)- značenje simbola koji nadopunjuju prostorne prakse; to mogu biti buntovni prostori umjetnika ili mitske slike prostora; impulsi i imaginacije koje dopuštaju pojavljivanje ideje pretkapitalističkog, ne homogeniziranog i rascjepkanog prostora, mnogostruko transportiranog pomoću tjelesne osjetljivosti, kao i osjetilnog doživljaja umjesto kognitivne preformacije. Lefebvre: Spacijalna Triada 15

16 H. Lefebvre: Urbana revolucija (1970) Distinkcija urbano - grad Urbano treba razlikovati od grada to je više forma susreta i okupljanja svih elemenata društvenog života, počevši od plodova zemlje, do simbola i kulturnih dijela Urbana revolucija kao socijalna revolucija: sveukupnost preobražaja kroz koje prolazi suvremeno društvo da bi prešlo iz razdoblja u kome prevladavaju pitanja rasta i industrijalizacije u period u kome će urbana problematika odnijeti prevlast, gdje će traženje rješenja i načina svojstvenih urbanom društvu izbiti u prvi plan. Urbano koje je mogućnost predstavlja oslobođenje od prethodnih razdoblja. Urbano društvo prevladava tržište, zakone vrijednosti, novca i profita David Harvey (1935-) Engleski antropolog i geograf (kritička geografija) Pobornik ideje Prava na grad (pravo na promjenu grada, kolektivno pravo) Ideja ustanovljena od H. Lefebrea: zahtjev za transformacijom i obnovljenim pristupom urbanom životu Harvey: definira ideju prava na grad: daleko više nego individualna sloboda urbanim resursima: to je pravo da mijenjamo sami sebe tako što ćemo mijenjati grad To je više zajedničko nego individualno pravo budući da ta transformacija neupitno više zavisi o kolektivnoj moći oblikovanja procesa urbanizacije THE RIGHT TO THE CITY Edward Soja (1941-) Američki politički geograf i urbanist Thirdspace. Journeys to Los Angeles and Other Real-and-Imagined Places (1996) Cilj: misliti drugačije o značenju i značaju prostora i srodnih koncepata (mjesto, lokacija, grad, regija, okoliš ) Prostorna dimenzija naših života Prostor nikad nije imao veće značenje, mi smo prostorna bića, aktivni sudionici u socijalnoj konstrukciji prostora (prodor elektronskih medija, siromaštvo, rasizam, degradacija okoliša, geopolitički konflikti ) Koncept trećeg prostora Prvi prostor percipirani prostor - realni materijalni svijet ; prostor viđen s vrha nebodera, to je mapiranje i odijeljivanje prostora, čime se dobiva široka racionalna perspektiva Drugi prostor prostor konstruiran u mentalnim ili kognitivnim formama -interpretacije realnosti. Prostor izražen sistemom znakova i simbola -pisanim i govorenom riječju konceptualizacija prvog prostora - prostor u kom živimo reprerzentiramo kroz umjetnost, dizajn, reklame ili bilo koji drugi medij Treći prostor (lived space) objedinjuje prvi i treći, to su socijalne i spacijalne prakse, svijet iskustva, soja ga opisuje kao direktno življen, prostor stanovnika i korisnika 16

17 ... preklapanjem vizura usmjerenih na prvi i drugi dopire se do višestruko diferenciranih prostora s mnogostrukim preklopljenim atributima, što ih ljudi iskustveno doživljavaju i konstruiraju na različit način prostora istodobno realnih-i-zamišljenih Postmodern approaches to space na: E. Soja: The Postmodern City / Bonaventure Hotel Thirdspace, uvod dostupan na: Literatura: Stanić, Pandžić: Prostor u djelu Michela Foucaulta (dostupno: HRČAK) Foucault: O drugim prostorima (u Operacija:grad priručnik za život u neoliberalnoj stvarnosti) Simmel: Metropolis and mental life ( 17

18 5. ČIKAŠKA ŠKOLA Znanstvenici okupljeni na Odsjeku za sociologiju Čikaškog sveučilišta ( ) U središtu njihova interesa: grad i urbanizacija: socijalne promjene koje nastaju u prostoru grada uslijed industrijalizacije i urbanizacije; adaptacija pojedinca na grad i utjecaj grada na pojedinca; socijalni život grada: usamljeni ljudi, život u različitim dijelovima grada (iznajmljene sobe, hoteli) neprilagođenosti, bande, etnički problemi Chicago kao društveni laboratorij Usredotočenost na empirijska istraživanja Primjena kvalitativne metodologije (etnografski pristup) Dobri uvjeti rada (kadrovski, financijski-potpora Rockefeller zaklade, institucionalni) gotovo sve probleme društvenog života promatraju isključivo kao urbane, vežu ih uz prostor, pa prostor postaje nezavisna i objašnjavajuća varijabla ponajviše zaokupljeni»osobnom i socijalnom dezorganizacijom«bave se socijalnom adaptacijom imigranata na grad ekološkim obrascem tumači probleme društvenog života W.I. Thomas ( ) Polish peasant in Europe and America; monograph of an immigrant group (1918) Djelo je nastalo u suradnji s poljskim sociologom F. W. Znanieckim - koriste biografski pristup kako bi objasnili kulturu i stvarni svijet migranata Opisuje: - tešku situaciju u Poljskoj, razloge migracija u Ameriku - kako se obitelji trude prilagoditi novom životu, susreću se s mnogim problemima - Imigranti moraju usvajati nove vrijednosti, na čelu s individualizmom Sukob nastaje među roditeljima (žele očuvati tradicionalne vrijednosti, obiteljske veze) i djece koja odrastaju u novom okruženju djeca koja su došla s obitelji ili se tamo rodila ne usvajaju tradicionalne stavove obiteljske solidarnosti, nego američke individualistički ideale, dok se njihovi roditelji ne mijenjaju (Thomas, Znaniecki, 1958:104). Full text: ( oft_djvu.txt) R. E. Park ( ) The City: Suggestions for the Study of Human Nature in the Urban Environment (1916)(McKenzie, E. Burges) Introduction to the Science of Sociology (E. Burgess) ( Chicago je za njega idealni laboratorij za proučavanje fenomena kolektivnog ponašanja i interakcija civilizacija sabijena na malom geografskom području 18

19 Humana ekologija proučava odnose između ljudi i njihovih prirodnih, socijalnih i stvorenih okruženja; ekološki koncepti: asimilacije, simbioze, invazije, odvajanja, dominacije, nadređenosti i podređenosti, stadiji rasta, koriste se u opisivanju ljudskih sustava, posebice grada Definicija grada: Grad je stanje uma, tijelo običaja i tradicija, organiziranih stavova i osjećaja koji pripadaju toj tradiciji. Drugim riječima, grad nije samo fizički mehanizam i umjetna konstrukcija. On je uključen u virtualne procese ljudi koji ga sačinjavaju, on je proizvod prirode, a posebice ljudske prirode. E. Burges ( ) The Growth of the City (1925) na primjeru Chicaga formulira ideal tipski model rasta grada proces ekspanzije grada ilustrira serijom koncentričnih krugova koji označavaju sukcesivne zone urbanog širenja i tipove područja koja se razlikuju u procesu ekspanzije u tome smislu grad treba proučavati kao dinamičku strukturu; puls zajednice odnosno stupanj organizacije i dezorganizacije uvjetuju tendenciju širenja s rezervom govori o primjeni toga modela na ostale gradove Više o koncentričnom modelu rasta grada: Koncentrično-zonski model (Burgess, 1925) Chicago i slični stariji industrijski gradovi L. Wirth ( ) The Getto, (doktorska disertacija) moderni geto nije prisilan niti se odnosi samo na židovske zajednice; to je institucija koja omogućava da jedna socijalna grupa nastavlja provoditi tradicionalni oblik ponašanja u promijenjenim uvjetima 19

20 Urbanism As A Way of Life (1938) početak onoga što obilježava modernost u našoj civilizaciji je najbolje označeno rastom velikih gradova ; grad je svugdje središte slobode i tolerancije, napretka, znanstvenih invencija, racionalnosti ; povijest civilizacije može se pisati u terminima povijesti gradova Zamjena primarnih sekundarnim kontaktima, slabljenje srodstva, opadanja socijalnog značaja obitelji, nestanak susjedstva i podrivanje tradicionalne osnove socijalne solidarnosti Geto (1928) Židovi se u Chicago doseljavaju (trgovci, krojači, proizvođači duhana), najčešće stanuju iznad svoji radnji. Kolonija je postupno rasla, izgrađena je sinagoga, groblje, škole i druge židovske institucije. Zajednica se održavala poštivanjem običaja, religioznih obreda, brigom o obitelji i odgojem, što se ostvarivalo preko institucija (škole, sinagoge, susjedstva, kazališta i sl.) Uvođenjem novih elemenata, mijenjanjem tradicionalnih obrazaca, izdvajanjem mlađe generacije, židovska zajednica postupno nestaje. Glavni razlozi dezintegracije geta su učestaliji kontakti s vanjskim svijetom (između i broj židova u getu se smanjio za 50%; mnogi su spoznali da žive u određenom slum području, te su želeći poboljšati svoj položaj napuštali geto) Nastanak i raspad pojedine zajednice u gradu koherentan je primjeni ekoloških zakonitosti o postupnoj invaziji, adaptaciji i asimilaciji. U židovskoj zajednici djeluju odnosi akomodacije i kompeticije. Geto je nastao kao institucija koja je omogućavala da jedna socijalna grupa nastavlja provoditi tradicionalni oblik ponašanja u promijenjenim uvjetima Geto ne treba imati pogrdno značenje - podrazumijeva prirodno područje segregiranih skupina ljudi (zajednica) koji žele sačuvati svoje individualne značajke Geto podrazumijeva socijalnu izolaciju (sociološka zanimljivost) oblik akomodacije različitih populacijskih grupa kroz koji je jedna grupa subordinirala drugu Većina pokušaja izlaska iz židovskog geta završavala je pojavom marginalnog tipa čovjek izgubljenog između dvije kulture od kojih ne pripada ni jednoj Urbanizam kao način života (1938) Definicija grada: Grad je relativno veliko, gusto i stalno naselje socijalno heterogenih pojedinaca; veličina, gustoća i heterogenost producira novi način života koji je oprečan ruralnom. Određujući elementi grada: 1. VELIČINA - što je grad veći, veće su šanse za individualne razlike - kompeticija i formalni mehanizmi društvene kontrole zamijenit će primarne srodničke veze kao regulatore socijalnih odnosa - veće su šanse za anonimnost i fragmentiranost društvene interakcije 2. GUSTOĆA - ubrzava proces diferencijacije i povećava kompleksnost socijalne strukture - pridonosi blase stavu i potrebi da se ignorira pretjerana stimulacija - povećava toleranciju u suživotu sa strancima 3. HETEROGENOST 20

21 - ruši granice između etničkih grupa i društvenih slojeva - potiče socijalnu i profesionalnu mobilnost Harvey Warren Zorbaugh The Gold Coast and the Slum. A Sociological Study of Chicago's Near North Side (1929) Konstatira postojanje jasno odvojenih zona (stanovnici i njihove zajednice različitih obilježja, razlike ekološke prirode) Koncept prirodnih područja u urbanoj sociologiji neplanirani, prirodni produkti rasta grada, različita kulturna područja, svako sa svojim institucijama, običajima, vjerovanjima, tradicijom, interesima Konstatira dijelove grada kao posebne zone: The Gold Coast Ulazak u ovo područje omogućuje društvena pripadnost kompetitivni model - način na koji se pojedinci pokušavaju uključiti u određeni društveni sloj Social Game je model prodora u više društvene slojeve; stalno takmičenje onih koji jesu i koji nisu u unutra. Tip stanovnika climber - pažljivo planira strategiju ponašanja, umjetnik je u samoreklamiranju, prezentiranju sebe i svog imena u društvenim rubrikama, povezivanju sebe s pravim ljudima i pravim stvarima. Socialni ritual način održavanja socijalnog statusa; da bi se zadržala pozicija na socijalnoj ljestvici, da bi se moglo stanovati na zlatnoj obali, potrebno je primijeniti tehniku društvene igre, penjanja svim sredstvima Pojedince ništa ne povezuje u zajednicu (zajednički problem, interes i sl.) nego samo pripadnost određenom sloju. Iz istog razloga ovdje nije izraženo susjedstvo u klasičnom smislu riječi. The World of Furnished Rooms Područje soba za iznajmljivanje s posebnom strukturom stanovnika 71% objekata iznajmljuje sobe, u 52% slučaja su stanari muškarci samci, u 10% žene a u 30% sobe nastanjuju parovi U ovom dijelu gotovo da nema djece, stanovnici su zaposleni koji žele stanovati jeftino, u blizini radnog mjesta Čitava populacija naselja se promijeni za 4 mjeseca Osnovni društveni odnos je nepoznavanje drugih i anonimnost, vlada visoka mobilnost, nema formiranja grupa, zajedničkih interesa, nema tradicije, nikakve socijalne kontrole nema zajednice ni susjedstva Ovo područje nije normalno društvo, to je svijet atomiziranih individua, spiritualnih nomada Towertown Towertown boemi, umjetnici, noćni život, barovi i noćni klubovi, umjetničke galerije, trendovski restorani kolonija umjetnika; boemski kvart u kom stanuju osobe koje su pobjegle od konvencionalnosti i koje žive drugačije 21

22 upozorava da je to način života koji se sve više širi i postaje znakovit za stanovnike velikog grada Rialto or the Half-world naselje imigranata koji vrijeme provode na ulici i bave se sitnom prodajom Slum potpuno odvojen od ostalog dijela grada i grada uopće, segregirano područje grada, gdje je stanovništvo siromašno, natalitet i mortalitet su visoki, kao i broj samohranih majki, gdje se prodaje drugorazredna roba i djeluju bande. Tu su i specifični profili kriminalaca, boema, migranata i mračnih tipova. To je područje potpune dezintegracije i dezorganizacije. Infrastruktura je nikakva, a stanovi niske kvalitete i cijene. Ni ovdje ne se ne nalazi zajednica. The Little Hell Prva i druga generacija doseljenika ( stanovnika) Područje obilježava socijalna izolacija (talijansko selo u srcu američkog grada; do II sv. rata ovaj dio ostaje nedirnut američkim običajima) Postupna asimilacija - mlada generacija ne želi nastavljati običaje starog kraja, koji se postupno zapuštaju; pojačavaju se kontakti s vanjskim svijetom - kolonija se dezintegrira Pitanje zajednice prostorna definicija zajednice nije dovoljna da bi se neko područje moglo nazvati zajednicom ili da bi moglo postati zajednicom samim time što su ljudi i institucije raspoređeni u prostoru ili zbog toga jer dijele slične interese Jedno područje postaje zajednica jedino kroz zajedničko iskustvo ljudi koji žive u njemu, što rezultira time da oni postaju kulturna grupa sa svojom tradicijom, sentimentima, težnjama, zajedničkim uspomenama, odnosno, ona se pretvara u centar vjerovanja, osjećanja i akcije ; zajednica je dakle, lokalno područje u kom ljudi koriste isti jezik, podvrgavaju se istim običajima, imaju slične sentimente i djeluju po istim impulsima Poglavlje Little Hell dostupno na: Kritike Čikaške škole 1. Orijentiranost na negativne strane života u gradu 2. Determinizam humane ekologije 3. Redukcionizam u razumijevanju strukture i funkcioniranja grada 4. Zanemaren utjecaj političkih, ekonomskih i kulturnih čimbenika na društvene pojave 5. Kritika Burgessovog modela (koncentrični rast grada); na temelju jednog iskustva donosi univerzalne zakonitosti Literatura: O. Čaldarović: Čikaška škola urbane sociologije 22

23 6. JAVNI PROSTOR Najjednostavnija definicija: Prostori grada koji su otvoreni/dostupni svim njegovim stanovnicima i posjetiteljima (ulice, trgovi, parkovi, plaže) Javni prostor je mnogo kompleksniji: Element urbanog prostora i urbanog života Mjesto neformalnih okupljanja, događaja važnih za grad i stanovnike Mnogostruke socijalne funkcije i funkcije zajednice Omogućava zadovoljavanje mnogih svakodnevnih potreba stanovnika Obogaćuje prostor grada, omogućuje ljudske interakcije i svakidašnji život stanovnika grada Sadrži gradsku povijest (trgovi, ulice, parkovi, igrališta ) i daje identitet gradu Razvojem modernog grada narušava se komercijalizacijom Determinante javnog prostora Pristup javnom prostoru pristup urbanom prostoru je jedno od osnovnih ljudskih potreba u urbanim područjima. To je temelj za proizvodnju prostora za život, kao i reprodukciju ljudske moći. U tom smislu pristup urbanom prostoru determinira oblike življenja i rada u gradu (Evers, 1984: 481) Demokratičnost javnog prostora prostori koji su fizički tamo, kao geografski i simbolički centri, kao točke okupljanja, gdje se miješaju stranci (Zukin,1995: 45) tipična gradska ulica je relativno demokratski prostor u kom svi građani imaju pristup i koji odlikuje mogućnost socijalnog miješanja (Zukin, 1998:41) Aktivnosti i interakcije javni prostor je ključan za životnost grada. On nudi stanovnicima prostor za rekreaciju i socijalnu interakciju (Sennett, 1990:27) Priroda javnog prostora Koncept javnog prostora locira se u povijest (agora, forum) Agora isprepleteni koncepti demokracije i javnog prostora - mjesto susreta, komunikacije, trgovine, glasovanja; s druge strane, prava su poricana robovima, ženama i strancima, više od polovine građana su isključeni H. Lefebvre - proizvodnja prostora - svako društvo u povijesti oblikuje distinktivni socijalni prostor kako bi zadovoljilo svoje socijalne i ekonomske zahtjeve; agora, 23

24 na koju su dolazili samo slobodni muški građani odražava socijalnu i političku kulturu svog vremena Javni prostori stoga su zanimljivi sociologu kao socijalni i politički barometar Ključna pitanja: pristup javnom prostoru, kome je/nije dozvoljeno da ga koristi, tko kontrolira javni prostor Ideja javnog (kao potpuno slobodnog) prostora - u praksi je gotovo nestvarna Prostor u vlasništvu vlasti često se interpretira i percipira kao javni prostor trgovi, parkovi, plaže, javne zgrade Sibley, D. (1995) Geographies of Exclusion Otvoreni i zatvoreni prostori Zatvoreni prostori: strogo definirane granice, unutarnja homogenost i red (objekti i ljudi koji se ne uklapaju u dominantnu grupu su isključeni), dizajn i vidljivost unutrašnjih granica prekidaju tradicionalne oblike socijalne organizacije čineći da ono što je kulturno različito postane ono što remeti ili devijantno (trgovački centri, crkve, škole) Otvoreni prostori: slabo definirane granice, socijalni miks i različitost (sportski tereni, karnevali, festivali), tolerira se kulturna različitost, raznolikost identiteta i aktivnosti ili se ta raznolikost čak potiče. Nadzor nije nužan. Kategorizacija prostora kriterij vlasništva javni polujavni/ poluprivatni privatni Semi-public space - prostori koji su samo prividno javni (quasi javni) Stvarni javni prostor najčešće opstaje samo na manje važnim mjestima Posljedica: manjak javnih prostora u mnogim suvremenim gradovima Polujavni prostori privatni prostor koji je pristupan i otvoren javnosti (dućani, kafići, restorani ), obično podrazumijevaju potrošnju 24

25 Također mogu biti i pristupi, dvorišta, ulazi, mali parkovi isl. koji su dostupni svima, ali primarno namijenjeni korisnicima, djelatnicima, obližnjim stanarima Poluprivatni prostori Prostor u koji se pristup kontrolira i omogućen je samo vlasnicima (stanarima). Primjer je stubište, predvorje u zgradama s kontroliranim ulazom. Ovi prostori nisu stvarno privatni jer se dijele s drugima, ali budući su nedostupni nečlanovima, nisu niti javni Javni prostor u privatnom vlasništvu Prostor koji je otvoren javnosti, ali je u vlasništvu privatnika (najčešće komercijalni ulagač) Privatizacija javnog prostora - konverzija javnog prostora u javni prostor u privatnom vlasništvu, rezultat je urbanog razvoja Privatizacija javnog prostora u zapadnim društvima započinje 1960ih (posebice u urbanim središtima) Proces privatizacije prostora Procesi ograđivanja zajedničkog prostora u prošlosti (privatiziranje zemljišta i njegova ekskluzivna uporaba) Industrijalizacija privatizacija gradskog prostora za industrijsku proizvodnju i ekskluzivnu rezidencijalnu uporabu (ograđene zajednice gated communities) Gradske vlasti zoniraju prostor za različito namjensko korištenje (ulice, parkovi, knjižnice, muzeji, trgovi, stambeni blokovi ) Prijelaz planiranog grada u poduzetnički grad ili postindustrijski grad, krajem 20st. redizajniranje javnog prostora kao privatnog, poluprivatnog ili kvazi javnog dio je šire privatizacije javne domene (neoliberalni kapitalizam) Komodifikacija javnih prostora (degradacija) Faza kontrole i nadzora uz korištenje tehnologija nadzora (CCTV Closedcircuit television) i ophodnje koje odstranjuju nepoželjne druge Mike Davis: Fortress Los Angeles: The Militarization of Urban Space (1992) U Los Angelesu nekoć raju slobodnih klupa, luksuznih parkova izvorni demokratski prostor je virtualno izumro militarizacija javnog prostora primjenjuje vojne termine na akcije kojima se preuzima grad u ekstremnom slučaju privatizacija javnog prostora postaje militaristička kada se privatni interesi sukobe s interesima onih stanovnika čija nazočnost smeta privatnim interesima javni zahodi postali su prava bojišnica u ratu grada protiv beskućnika Tekst na: %20The%20Militarization%20of%20Urban%20Space%20-%20Davis.pdf Socijalne vrijednosti javnog prostora Javni prostori: vibrantna socijalna arena vitalnost urbanog života 25

26 Javna sfera kao mjesto debata i komunikacije (Habermas) Mogućnost socijalnih susreta (Young: grad kao prostor za susretanje stranaca i kao zajednica različitosti ) Sjećanja na poznata mjesta (osjećaj pripadanja i sigurnosti) Terapeutske funkcije (šetnice, parkovi, dokoličarske aktivnosti, promatranje drugih, vrednovanje prirodnog okruženja ) W. Whyte: kvaliteta bilo kojeg urbanog okoliša može se mjeriti u prvom redu time postoje li uobičajena, udobna mjesta gdje pješaci mogu sjesti. (zloporabe - moderni potrošački prostori) Primjer: Klupe sa šiljcima Djelatnici jednog parka u Kini dosjetili su se originalnog načina kako otjerati ljude koji sjede na klupama čeličnim šiljcima. Ako se sami ne dignete, nakon nekog vremena oni će vas podsjetiti da je došlo vrijeme za šetnju. Šefovi parka došli su na ovu ideju nakon što su u Njemačkoj vidjeli umjetnički rad kipara Fabijana Brunsinga, koji je napravio sličnu klupu u znak protesta protiv komercijalizacije suvremenog načina života Video na: Literatura Mike Davis: Fortress Los Angeles: The Militarization of Urban Space (1992) Poglavlje na: %20The%20Militarization%20of%20Urban%20Space%20-%20Davis.pdf 26

27 6a. JAVNI PROSTORI : ULICA, TRŽNICA, TRG Catal Huyuk grad bez ulica 6500 pr.kr., stanovnika, p m²; prosječna dob 30 godina; napušten 5000 pr.kr. (promjena klime); 12 slojeva Kuće površine 25 m², građene od cigli (blato), slijepljene jedna uz drugu, bez prozora i vrata (otvori dimnjaci i provjetravanje) Grobovi - ispod kućnih podova. Nije bilo ulica. U kuće se ulazilo s krova, a na krovu su se obavljali i svakodnevni poslovi. Postajali su otvoreni prostori trgovi, ali njihovo korištenje nije sasvim poznato (vrt, životinje) Djelatnosti: poljoprivreda, stočarstvo, trgovina i proizvodnja posuđa Ulica sociološka perspektiva Usporedba fotografija Prizori odvojeni prostorno i vremenski (1950e i moderno vrijeme) Prvu fotografiju je snimila osoba fotoaparatom u nekom neodređenom vremenu, druga je snimljena nadzornom kamerom i točno se zna vrijeme i prostor Na prvoj fotografiji se igraju djeca, ulica je sigurna za igru na način na koji to danas nije Na drugoj vidimo pustu ulicu noću i dvoje ljudi koji hodaju i čije ponašanje nije sumnjivo. Fotografija je snimljena jer izgleda da je ovaj prostor ulica- sumnjiv ili opasan. Ulica zajednice prostor gdje se odvija život zajednice (gdje se igraju djeca, gdje velik dio života ima javni aspekt) humanistička koncepcija ulice zajednica, univerzalna ljudskost uključenih ljudi, socijabilnost, općenita sličnost, dijeljenje zajedničkog života komunalna priroda pridonosi osjećaju sigurnosti Postmoderna ulica prijeteći, mehanizirani, izolirani prostor antiteza ulici zajednice prostor dizajniran za pojedinca (ulica kao tranzit; postmodernim ulicama idemo u kupovinu, na posao ili dokolicu) interakcija s ulicom je kratkotrajna, dodirna (samo oni koji žive na njima- doživljavaju ulicu kao zajednicu - negativnu ili marginalnu zajednicu) možemo osjećati opasnost zbog njene individualnosti ulica kao značajka/odraz šireg društvenog konteksta 27

28 Ulica kao sociološki koncept Ulica nije sociološki koncept poput drugih (npr. obitelj; određenje ne nalazimo u sociološkim rječnicima) U sociološkoj misli ulica se pojavljuje kao: 1. Vrsta prostora (javni) 2. Vrsta socijalnih odnosa Ulica kao socijalni kontekst prostor gdje se događa kompleksan set socijalnih odnosa prostor u kom se događa svakodnevni život prostor socijalnih interakcija, pozornica na kojoj se igraju socijalne uloge ulica se tumači kao središnji element urbanog života -podrazumijeva šire koncepte i ideje o gradu, socijalnim grupama i strukturama ulicom hodamo, usklađujemo hodanje s drugima, susrećemo druge, ulazimo u trgovinu, pokazujemo svoju odjeću može biti i uličnog zločina ili uličnih trgovaca Ulica podrazumijeva socijalne odnose s drugima na javnom mjestu uz socijalna pravila o tome kako se treba ponašati U sociološkoj perspektivi ulica je metafora, prostor gdje se prikazuje socijalni poredak, gdje se realizira socijabilnost Imaginativna perspektiva Ulica je imaginarni prostor kojemu pripisujemo određena značenja - tijekom vremena ljudi pridaju prostorima određena značenja (posebna sklonost prema nekom mjestu) ulice su prostori koje možemo vizualizirati putem sjećanja, slika, filmova ili opisa. Neke od tih slika mogu biti pozitivne (sladoledar, ulični štand s voćem), druge mogu biti negativne (tuča, krađa) imaginativna perspektiva, može se reći, bavi se ulicom kao stanjem uma "... sa svojim iščezlim atrakcijama oživljava uzbuđenja bezimenih dječaka što tumaraju njezinim gatovima u potrazi za pustolovinom i igrom. U intimnom mozaiku reminiscencija, u sjetnoj diorami djetinjstva bezbrojnih Splićana kojima je vrijeme odmicalo u emotivnom drugovanju s tom Rivom ostaju neke trajne slike u međuvremenu iščezle u zbilji... A. Kudrjavcev Ulica u modernoj teoriji 19. st. - rast gradova i koncentracija stanovništva nastaju novi, do tad neviđeni socijalni uvjeti; urbanizacija, suburbanizacija, transport šire granice modernog grada u kojemu nastaju raznolike socijalne grupe Grad i novi oblici života, posebno interakcije na ulicama postaju simtomatičnima u modernom društvu koje je nastajalo F. Tonnies - daje konceptualni okvir (zajednica-društvo); novi odnosi među pojedincima i novi oblik socijalne organizacije F. Engels - The Condition oft he Working Class in England (1845) postoji nešto katastrofično u žurbi na ulicama, nešto što je nespojivo ljudskoj prirodi. Stotine tisuća ljudi svih klasa i slojeva društva tiskaju se jedna preko drugoga; zar oni nisu svi ljudska bića s istim značajkama i potencijalima. 28

29 G. Simmel problem da pojedinac u gradu, kao velikom socijalnom organizmu koji utječe na njega, sačuva svoju autonomiju i individualnost; potreba za izdvajanjem iz socijalne mase - biti drugačiji kao obilježje modernosti (ekstravagancije, hirovi, izbirljivosti); analiza modne kulture (ulične mode) u gradovima: moda je oblik socijalnog odnosa koja omogućava konformiranje grupi, izražavanje individualnosti i odstupanje od normi Čikaška škola Veliku pažnju posvećuju životu na ulicama u istraživanju Chicaga traže ispitanike na ulicama, uglovima, barovima i plesnim dvoranama, imigrantskim getoima, jeftinim hotelima, među beskućnicima N. Anderson: The Hobo (1923) studija je rezultat jednogodišnjeg promatranja skitnica; prikazuje uličnu kulturu beskućnika, simboličke aspekte njihovih interakcija unutar njihove zajednice W. F. Whyte: Street Corner Society (1943) - bavi se Talijanskim imigrantskim slumom u Chicagu; ulične bande koje se bave kockanjem i reketarenjem; članovi bandi provode puno vremena na uličnim uglovima (corener-man); istražuje dinamiku male grupe; mrežu njihovih odnosa, socijalne uloge i obveze jednih prema drugima i prema vođi mogu se tumačiti kao stabiliziranje zajednice; normalizirana devijantnost Eliah Anderson: Streetwise: Race, Class and Change in an Urban Community (1990) U etnički mješovitim dijelovima grada postoji strah od drugih. Strategija održavanja sigurnosti na ulicama je izbjegavanje nepoznatih, crnih muškaraca. Svijest je određena bojom kože: bijela znači pristojnost, povjerenje, pridržavanje zakona, a crna se povezuje sa siromaštvom, kriminalom, nepovjerenjem. Boja kože, grupa u kojoj se pojedinac nalazi, odjeća,nakit podaci su za stvaranje pretpostavki o prolaznicima i procjene moguće komunikacije. Provjeru najprije prolaze djeca, zatim bijelci, crnci, a najteže crni tinejdžeri. Streetwise znači imati znanja o socijalnim odnosima kako bi se opstalo u okruženju ulice, kako bi se nosilo s opasnostima; znači normaliziranje odnosa u devijantnom prostoru Postmoderna ulica: rasna, klasna i spolna podjela obilježavaju socijalni poredak ulice ulica je prostor u kom je konstrukcija socijabilnosti problematična i fragilna, u trenutku se može razbiti, pod prijetnjom je socijalnog poremećaja Samo stvaranjem struktura zajednice, sistemom nadzora i kontrole može se održati socijalni red; normalnost uličnog života, kao potencijal za socijalnu koheziju, tako može postati problem koji traži izvanjsku agenciju kao što je policija Watt, P., Stenson, K. (1998) The Street: 'Its a bit dodgy around there', safety, danger, ethnicity and young people's use of public space - kako mladi ljudi koriste i percipiraju javni prostor u odnosu prema problemu sigurnosti i opasnosti; usporedba stavova mladih grada i suburba reflektira tipičnu prostornu podjelu radničke i srednje klase i različita iskustva javnog prostora kod mladih. Kompleksni set interakcija omogućava stanovnicima da posreduju prijetnje i opasnosti na ulici. Ukratko, oni postaju streetwise, jer se ulica percipira kao opasna 29

30 Goffman: ulični život The Presentation of Self in Everyday life (1959) dramaturški pristup jednostavna aktivnost hodanja ulicom prema lokalnoj trgovini postaje kompleksni set scenskog nastupa koji zahtijeva od nas da se adekvatno ponašamo prema drugim ljudima koje susrećemo, čak da upravljamo interakcijama što je čekanje u redu nego kompleksni set socijalnih pravila kako čekati red par pokazuje zajedništvo znakovima (držanje za ruke i različiti konteksti: ulica, zabava i strani grad) E. Goffman pristojna nezainteresiranost 1. ne znači zanemarivanje druge osobe, nego izražava nenametljivost, automatska je i vrlo učestala 2. kada postane masovna pojava, možemo zaključiti da je pristojna nezainteresiranost jedan od mehanizama grada koji daje obilježje gradskom životu (mase i neosobne veze) Jane Jacobs: Eyes on the Street The Death and Life of Great American Cities, 1961 Ulice su sigurnije kada je na njima više ljudi, također i kada ljudi mogu i hoće gledati na ulice sa svojih prozora Upućuje kako ulice i javne prostore učiniti sigurnijima Njezine ideje nisu samo prevencija kriminala, nego i ideje o sigurnoj, dobro korištenoj ulici koja je livabilni prostor Dobro iskorištena ulica je sigurna ulica, napuštena ulica nije sigurna Pločnik treba biti kontinuirano korišten, u bilo koje vrijeme, ne samo kako bi pridodao smisao zajednici, nego i kako bi potaknuo susjede da gledaju na ulicu. Nitko ne uživa gledati na praznu ulicu. Djeca se trebaju igrati na ulicama i pločnicima. Pokušaji stvaranja sigurnih izoliranih mjesta poput dvorišta ili ograđenih igrališta su beskorisni. Nijedna normalna osoba ne može provesti život u umjetnom raju, a to uključuje i djecu Dobro korištena ulica i javni prostori su najbolja obrana protiv kriminala Pražnjennje i desocijaliazija ulice Seoska cesta tisuću puta slabija od gradske, ali na kojoj se odvija sveukupnost života Grad razvija ulicu kao komunikacijski kanal, ali ju je drastično i nepopravljivo obezvrijedio kao mjesto socijalnog iskustva. Velika novina gradskog života nije u tome što je ljude izbacio na ulice, već u tome što ih je sakupio i zatvorio u urede i kuće. Gradski život nije uvećao javnu dimenziju nego je izmislio privatnu Ulica, ispražnjena od događaja i aktivnosti, naknadno je postala mjesto znakovlja (nekoć je kvartovska ulica bila dnevna soba na otvorenom; obitelji bi ljeti uvečer izvadile stolove i stolce iz svojih stanova i večerali na pločnicima sa svojim susjedima) Danas bi takav ritual bio nemoguć, ne samo zato što automobili i motocikli imaju monopol nad ulicom, već i stoga što se promijenio mentalitet. Više nije»prikladno«izlagati obiteljsku dimenziju naših života intimnost kuhinjskog stola ili dnevne sobe očima javnosti, iako je postalo sasvim normalno jesti na terasama restorana. 30

31 Desocijalizacija ulice počinje već u viktorijansko doba - društveni se život počeo odvijati unutar trgovina, ureda, restorana i hotela Ulica je postala područjem prometa koje povezuje jedan privatni prostor s drugim Ulica je ostala javnom samo u iznimnim slučajevima: javni skupovi Ulica postaje mjesto okupljanja boravka sumnjivih pogrdni naziv uličari (imigranti, ulični prodavači, dileri, prosjaci, prostitutke uličarke) Društveni život ulice sada je stvar prošlosti Na ulicama i trgovima modernoga grada prazninu koju je ostavio nestanak društvenog života popunila je komunikacija preko robe. Ljudi komuniciraju jedni s drugima preko znakova koji reklamiraju novi miris, ili novu haljinu, ili novi komad nakita Glavna aktivnost (osim vožnje automobila) postala je ono za što Francuzi imaju odličan izraz leche-vitrine»lizanje izloga«ulogu ulice (socijalnost) preuzimaju sve više komercijalni prostori Tržnica Rim - Trajanova tržnica (najstariji shopping mall), arhitekt Apolodor iz Damaska, početak 1. stoljeća nove ere. Arkadna konstrukcija sadržavala je 150 trgovina i ureda Velike rimske tržnice koje su hranile najveći grad svijeta: Subura tržnica za siromašne (povrće, kokoši) Forum cuppedinis tržnica delikatesa Forum Boarium tržnica mesa i ribe Saeptia luksuzni dućani, skupi robovi Tržnice- forumi - bile su više od tržnica; na njima su se događale mnoge javne aktivnosti: upravni uredi, administrativni uredi, banke, hramovi uz što se odvijala i trgovina Tržnica važan element urbanog prostora u povijesti mjesto trgovanja, potrošnje i socijalne interakcije, središta lokalnosti, čvorišta komunikacija (market towns) danas tradicionalne tržnice postupno nestaju (utjecaj mnogih čimbenika: suvremeni način života i prehrane, trgovački centri i supermarketi ) nastaju novi oblici npr. tržnice ekološkom hranom različite prostorne forme: vanjske (pokrivene i otvorene), unutrašnje, ulične polujavna ili javno-privatna mjesta (trgovci plaćaju rentu za štandove) sociološka istraživanja tržnica su skromna Sherry, J. F., Jr. (1990) A Sociocultural Analysis of a Midwestern American Flea Market; istražuje prostor tržnice, ponašanje kupaca i prodavača, socijalnu stranu kupovine Bromley, R. D. F.(1998) Market-place trading and the transformation of retail space in the expanding Latin American city; dinamika i procvat tržnica u većini gradova Lat. Am. (intervencije uprave) Sophie Watson i David Studdert (2006) Markets as Sites for Social Interaction Mjesta socijabilnosti i različitih socijalnih funkcija: socijalne interakcije, socijalne veze, socijalno miješanje različitih grupa i socijalne inkluzije Socijalna interakcija i socijalno miješanje (interakcije između različitih grupa: socioekonomskih, demografskih, etničkih, rasnih) 31

32 Socijalne veze - od slabih i minimalnih do jakih (proširene konverzacije i upoznavanje trgovaca i kupaca, trgovaca međusobno, onih koji se susretnu ) Socijalna inkluzivnost tržnice znači otvorenost prostora za sve grupe (čak i marginalne) Odražavaju socijalnu demografiju lokalnoga prostora - najveći broj kupaca (60%) stanuju oko 1km od tržnice Evidentne su socijalne tenzije i konflikti (povezane s drogama ili krađama) Socijalni život trgovaca rad na tržnici za mnoge je trgovce ključni aspekt njihovog socijalnog života posao i socijalni život su usko povezani komuniciraju i upoznavanju strance razvijaju se slabije ili jače socijalne veze trgovci međusobno mogu imati snažne veze (utvrđivanje cijena, pregovaranje s upravom tržnice, međusobno pomaganje) često se štandovi nasljeđuju ili ih drže različiti članovi obitelji Odnosi kupaca i trgovaca kupci navode sasvim drugačija iskustva odnosa s trgovcima od onih u supermarketima (čavrljanje, savjeti o kuhanju ) odnosi su osobniji i dublji neki kupci navode komunikaciju (šale i razgovore) kao glavne razloge odlaska na tržnicu prodavači imaju redovite kupce, poznaju ih, znaju kojim danima dolaze i što vole, oni ih uvažavaju i nastoje im udovoljiti Socijalna struktura kupaca 1. Stariji - većina kupaca, posebice starije žene; često na tržnici popiju kavu ili pojedu nešto, nađu poznanike (kafić- centralna pozicija). Fizička obilježja prostora tržnice imaju jak utjecaj na to kako stariji ljudi koriste tržnicu kao socijalni prostor; prostor između štandova radi lakoće kretanja; važan je prijevoz (blizina autobusa radi torbi koje nose) 2. Žene s malom djecom -druga najučestalija grupa, koriste kafiće; često dolaze s drugim majkama s djecom; kupovina je za njih funkcionalna aktivnost; djeca vole ići na tržnicu; najbrojnije subotom, zadrže se duže (susretanje poznanika) 3. Odrasli bez djece - dolaze sami, svih dobnih skupina, ali najmanje onih u srednjim godinama (posao) 4. Mladi manje se viđaju na tržnici; trgovci kažu da ih je u zadnje vrijeme sve više radi zainteresiranosti za zdravu hranu (opadanje značaja supermarketa). 5. Tinejdžeri i studenti - dolaze u grupama za vrijeme pauza, često samo prolaze ili lunjaju 6. Etnički/rasno različite grupe etnička različitost trgovaca/kupaca veća je u većim gradovima 32

33 Trg Agora središte gradskog prostora plod je demokracije Nastanak trga kao urbanog prostora povezan je sa socijalnim i političkim promjenama u društvu: Grčka - vlast je centralizirana u rukama monarha 700. pr. Kr. aristokracija preuzima vlast - raspodjela vlasti povlači probleme o kojima se odlučuje polemikom na poljani ispod Akropole nastaje novi prostorni oblik politički centar Agora: pregovarači se bore za svoje interese sjedeći na uglačanim kamenima, usred posvećenog kruga, starci su donosili odluku, tu se odvija svakodnevni život, trgovina, mjesto je okupljanja i sastajanja građana Zahvaljujući novom političkom centru uspostavlja se nova struktura urbaniteta (od akropole do agore) Agora prostorni razvoj dinamičkog centra grčkog grada najavljuje društvenu funkciju trga Prva agora je amorfna i nema određeni oblik Otvoreni prostor, u javnom vlasništvu, za javne potrebe Prvenstveno mjesto za muškarce Postaje prostor za skupštinu i svetkovine Središte javnog života, mjesto okupljanja, rasprava, razmjena mišljenja Objedinjava: tržnicu, urede, palače, hramove, spomenike, oltare Važne urbane funkcije: pravo, uprava, trgovina, religija, društvenost Rimski forum kompleksna cjelina, uključuje svetišta, hramove, sudnice, vijećnice središte javnog života grada i carstvarimski forum: spoj akropole i agore ništa novoga osim veće koncentracije djelatnosti, proširenja, uvećanja, gradnje politički, religijski, upravni i pravni objekti funkcije: službene i trgovačke, mimohodi, parade, povorke dugo su se na forumima odigravale gladijatorske igre, sve dok Rimljani nisu stvorili prostor amfiteatre samo za tu svrhu Forum Romanum ili Forum Magnum najveći rimski forum (građen od 5.st.pr.kr. do 3. st.); politički i ekonomski centar Rima, sadržava javne objekte, redove dućana, govornice, sveta cesta za procesije Trg danas izražavaju spoj dva fenomena: 1. otvoreni gradski prostor i 2. ljudsku potrebu za javnim životom pored svakodnevnog života, na njima se odvijaju događaji važni za život zajednice ili grada razvitkom društva i grada trg se prostorno mijenja, transformiraju se funkcije (trgovačke, vjerske, političke neke opstaju uz promjene i naglašenost neke od njih: proslave) danas trgovi postaju primarno komercijalna mjesta: restorani, kafići, koncerti, gradski rituali povezani s potrošnjom - inače pojava koja obilježava i sam grad Trg prostor društvenih previranja i promjena, manifestacije društvene i vojne moći - Trgovi su u povijesti su bili prostori revolucionarnih događanja (Dvorski trg u St. 33

34 Petersburgu) još uvijek su prostori pokazivanja moći vlasti (vojne parade Crveni trg u Moskvi) ili prostori pobuna i manifestacije državne moći (Pekinški Tiananmen) Opadanje socijalnih funkcija javnih prostora Neke socijalne funkcije javnih prostora nestaju (slab socijalni život ulica, nestanak tržnica, trg je manje mjesto sastajanja ili razmjene "gradskih informacija ) "Premda su mnoge funkcije gradskog centra, naročito one kulturne, privedene u same domove (radio je umnogome zamijenio kavanske informacije, televizija kazalište, kina i koncerte), individualni, obiteljski centri ne mogu ipak u cijelosti nadomjestiti urbani centar, ako društvo i dalje želi živjeti kao kolektiv,a ne samo kao zbir individualnih i nepovezanih minimalnih zajednica. Jer grad u osnovi pretpostavlja kolektivni život". D. Kečkemet Literatura: Bojan Marjanović Filozofski fakultet u Zagrebu Sociologija, IV godina udk32: :625.7(497.5Zagreb) 199 Promjena vlasti, promjena ulica 34

35 7. ZELENI URBANI PROSTORI Određenje Različite vrste prirode unutar naseljenih područja, zelena područja u gradovima, gdje ljudi žive i rade, mala zelena područja, urbani parkovi, šume, vrtovi, perivoji i sl. EPA (Environmental Protection Agency) - Otvoreni prostori bez izgrađenih struktura i dostupni javnosti: travnjaci, stabla, grmovi, parkovi, gradski vrtovi, pa čak i groblja Definicija prihvaćena od ekologa, ekonomista, društvenih znanstvenika i planera: javni i privatni otvoreni prostori u urbanim područjima, primarno pokriveni vegetacijom, koji su direktno (aktivna ili pasivna rekreacija) ili indirektno (pozitivni utjecaji na gradski okoliš) na raspolaganju njihovim korisnicima Zeleni prostori u urbanim strukturama od neizmjerne su važnosti za kvalitetu urbanog života, livabilnost modernog grada i boljitak građana Funkcije zelenih prostora 1. Ekološke Priroda u gradu i njene komponente (vegetacija, voda i životinjski svijet) pridonose: Mikroklimatskoj stabilnosti - regulaciji urbane klime (solarna radijacija, temperatura zraka, vjetrovitost i vlažnost u izgrađenom, umjetnom prostoru) Kontroli onečišćenja Redukcija onečišćenja zraka, čestica dima i prašine (promet i proizvodni pogoni), posebno ugroženi djeca, stariji, stanovnici s respiratornim problemima Zelenilo u gradu reducira zagađenje bukom 2. Socijalne Priroda potiče upotrebu vanjskog prostora, povećava socijalnu integraciju i interakciju među stanovnicima grada i susjedima (Coley et al., 1997). Drveće i zelenilo u prostorima grada potiče razvoj socijalnih veza (Kuo et al., 1998). Zelenilo smanjuje agresivnost (Kuo et al., 1998) Zadovoljavanje potreba za rekreacijom (Helsinki - 97% stanovnika participira u nekoj vrsti rekreacije na otvorenom, u zelenim prostorima pronalaze relaksaciju i emocionalnu toplinu 3. Zdravstvene ZP blagotvorno djeluju na fizičko i psihičko stanje stanovnika Pacijenti čije su bolničke sobe gledale na park oporavljali su se 10% brže i trebali 50% slabija sredstva protiv bolova od onih koji nisu imali pogled na park (Ulrich, 1984) Stanovnici grada koji češće borave u parku, redovito su boljeg zdravlja (Godbey et al., 1992). Prirodna sredstva za umirenje - boravak u gradskom parku ili šumi smanjuje stres i donosi mentalne koristi (Hartig et al., 1991; Conway, 2000), pruža osjećaj mira i spokoja (Kaplan, 1983), potiče kontemplaciju, podmlađuje populaciju (Ulrich, 1981) 35

36 4. Ekonomske Kolektivna razina grad Individualna razina - stanovnici Uštede energije (grijanje i hlađenje) zahvaljujući cooling efektu; povećanje zelenila u gradu za 10% reducira potrošnju energije za hlađenje i grijanje od 5 do 10% Povećanje vrijednosti nekretnina (kuća i stanova) Razvojne perspektive: zelenilo sa svojim estetskim i drugim koristima atraktivno je stanovnicima i investitorima Beautifikacija gradova atraktivno djeluje na investicije i posredno na ekonomski rast Zelene površine mogu postati turističke atrakcije, a gradovi turističke destinacije, što će povećati zaposlenost i prihod Socijalna važnost parka Parkovi i javni prostori važni su za demokratsko društvo, jer su to jedina mjesta gdje se ljudi zaista susreću kao jednaki, kao takvi parkovi su važna mjesta za fizičko i emocionalno zdravlje grada Girardet, 2004 "Nitko tko je izbliza promatrao ponašanje ljudi koji posjete Park ne može sumnjati da Park uvjetuje izrazito harmoniziranje i poboljšanje utjecaja na najnesretnije i najniže klase društva. F. L. Olmsted kreator Central Parka H. Girardet: Cities People Planet. Liveable Cities for a Sustainable World (2004) Nastanak urbanog planeta Prema podacima UN godine većina stanovništva živi u gradovima PROBLEM (NE)ODRŽIVOSTI GRADA Problemi grada: Prenapučenost (gustoća i infrastruktura) Promet i transport Loša kakvoća zraka Nezadovoljavajuća opskrba pitkom vodom Nezadovoljavajući sanitarni uvjeti Gomilanje smeća - socijalni problemi, siromaštvo, getoizacija, stanovanje, kriminal - ovisnost grada o energiji i resursima (gradovi zauzimaju samo 2 % površine na planetu, a troše 75 % ukupno potrošenih resursa) - nastanak slumova ( gdje živi milijarda ljudi; 90% u zemljama u razvoju) - nastavak iznimne urbanizacije (do godine u gradovima u razvoju živjet će 4 milijarde ili 80 % svjetskog stanovništva) 36

37 Do 2030 oko 2/3 svjetskog stanovništva živjet će u urbanim prostorima Girardet: problem održivog grada Gradovi su postali središnja mjesta ekonomske, kulturne i političke moći razvijenoga svijeta, ali i neodrživi centri koji kao crna rupa usisavaju svoju okolinu, dok se i sami ne budu probudili u tamnoj točki iza koje nema povratka. Održivi grad teži postizanju "cirkularnoga metabolizma (zaokružiti procese i zadržati što više energije i resursa na području grada kako bi se ublažilo linearno kretanje potrošnje) "Održivi grad omogućuje svim svojim građanima zadovoljenje potreba i kvalitete života, bez ugrožavanja prirodnoga svijeta ili života drugih ljudi, sada i u budućnosti" (Girardet, 2004). Održivi razvoj grada traži rješenja za : 1. Prijevoz 2. Potrošnju energije 3. Proizvodnju hrane 4. Gospodarenje otpadom i vodama 5. Parkove i zelene površine Parkovi i zelene površine - otvoreni, javni, planirani prostor - funkcionalni prostor - u nadležnosti lokalne vlasti - krajobrazno oblikovanje Parkovi, zelene površine, vrtovi odražavaju način života, vrijeme, kulturu, filozofiju i odnos čovjeka prema prirodi te prostoru stanovanja i boravka 37