STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE DONJI KRALJEVEC ZA RAZDOBLJE GODINE

Transcription

1 STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE DONJI KRALJEVEC ZA RAZDOBLJE GODINE 1 / 95

2 Sadržaj 1. UVOD SAŽETAK ANALIZA STANJA POLOŽAJ I UPRAVNA PODJELA OPĆINE DONJI KRALJEVEC Geografski položaj Upravna podjela Administrativno upravljanje PRIRODNA OBILJEŽJA I RESURSI Klimatska obilježja Reljef i tlo Prirodni resursi Zaštita prirode i okoliša Kulturna dobra DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I KRETANJA Stanovništvo i ljudski resursi Obrazovna struktura stanovništva KOMUNALNA I PROMETNA INFRASTRUKTURA Otpad Elektroenergetika Vodoopskrba i odvodnja Plinofikacija Promet Cestovni promet i željeznički promet Telekomunikacijski promet GOSPODARSTVO Osnovni pokazatelji gospodarstva Međimurske županije Gospodarska kretanja Obrti Poduzetništvo Turizam Poduzetnička zona Tržište rada Poljoprivreda DRUŠTVENE DJELATNOSTI Obrazovanje Predškolski odgoj Osnovnoškolsko obrazovanje Ostale ustanove Srednjoškolsko obrazovanje Zdravstvo Socijalna skrb Kultura i sport Civilno društvo Indeks razvijenosti SWOT ANALIZA / 95

3 5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI VIZIJA STRATEŠKI CILJEVI PRIORITETI I MJERE USKLAĐENOST STRATEGIJE OPĆINE DONJI KRALJEVEC S DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE INSTITUCIONALNI OKVIR PROVEDBE STRATEGIJE PROVEDBA I PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE FINANCIJSKI OKVIR PROVEDBE PROVEDBA OPĆINSKE RAZVOJNE STRATEGIJE PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE Baza projekata Izvještavanje o provedbi KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA...82 Popis tablica TABLICA 1. CILJEVI, PRIORITETI I MJERE... 9 TABLICA 2. UDIO POVRŠINE OPĆINE U UDJELU POVRŠINE ŽUPANIJE TABLICA 3. VELIČINE KATASTARSKIH OPĆINA NA PODRUČJU OPĆINE DONJI KRALJEVEC TABLICA 4. KULTURNA DOBRA U OPĆINI DONJI KRALJEVEC TABLICA 5. BROJ DOMAĆINSTVA I ČLANOVA DOMAĆINSTVA U OPĆINI TABLICA 6. STANOVNIŠTVO OPĆINE DONJI KRALJEVEC OD DO TABLICA 7. STANOVNIŠTVO MEĐIMURSKE ŽUPANIJE I OPĆINE DONJI KRALJEVEC PREMA STAROSTI I SPOLU, POPIS 2011.G TABLICA 8. STANOVNIŠTVO U NASELJIMA OPĆINE DONJI KRALJEVEC PREMA STAROSTI I SPOLU, POPIS 2011.G TABLICA 9. POPIS STANOVNIŠTVA OPĆINE DONJI KRALJEVEC PREMA DRŽAVLJANSTVU TABLICA 10. STANOVNIŠTVO OPĆINE PREMA MIGRACIJSKIM OBILJEŽJIMA 2011.G TABLICA 11. STANOVNIŠTVO OPĆINE STARO 15 I VIŠE GODINA PREMA STUPNJU OBRAZOVANJA, STAROSTI I SPOLU, 2011.G TABLICA 12. UKLJUČENOST DOMAĆINSTAVA U SUSTAV SAKUPLJANJA OTPADA OPĆINE DONJI KRALJEVEC TABLICA 13. SUSTAV ODVOJENOG SKUPLJANJA OTPADA I GODINE TABLICA 14. BROJ KORISNIKA EL. ENERGIJE U OPĆINI DONJI KRALJEVEC TABLICA 15. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA OPĆINA DONJI KRALJEVEC TABLICA 16. UKUPNA DUŽINA KANALIZACIJSKE MREŽE NASELJA OPĆINE DONJI KRALJEVEC TABLICA 17. DISTRIBUCIJA PLINA U OPĆINI DONJI KRALJEVEC TABLICA 18. PROMETNA INFRASTRUKTURA TABLICA 19. NERAZVRSTANE CESTE U OPĆINI DONJI KRALJEVEC TABLICA 20. PODACI ZA MEĐIMURSKU ŽUPANIJU ( U 000 KN) TABLICA 21. BROJ TRGOVAČKIH DRUŠTAVA I OBRTA U 2014.G TABLICA 22. AKTIVNI OBRTI U OPĆINI DONJI KRALJEVEC TABLICA 23. KRETANJE BROJA OBRTA U OPĆINI DONJI KRALJEVEC TABLICA 24. OBRTNICI PREMA OZNACI GLAVNE DJELATNOSTI TABLICA 25. PODACI ZA OPĆINU DONJI KRALJEVEC ( U 000 KN) TABLICA 26. PODACI O GOSPODARSTVU I ZAPOSLENOSTI 2014.G TABLICA 27. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U OPĆINI DONJI KRALJEVEC TABLICA 28. SMJEŠTAJNI KAPACITETI U OPĆINI DONJI KRALJEVEC TABLICA 29. MANIFESTACIJE U OPĆINI DONJI KRALJEVEC TABLICA 30. ZAŠTIĆENA MATERIJALNA DOBRA OPĆINE DONJI KRALJEVEC TABLICA 31. PODUZETNIČKE ZONE U OPĆINI DONJI KRALJEVEC / 95

4 TABLICA 32. ZAPOSLENOST U OPĆINI RUJAN TABLICA 33. NEZAPOSLENI U OPĆINI DONJI KRALJEVEC TABLICA 34. VELIČINA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U VLASNIŠTVU PG-A U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI I OPĆINI DONJI KRALJEVEC TABLICA 35. BROJ POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA PREMA DOBI NOSITELJA/ODGOVORNE OSOBE U OPĆINI DONJI KRALJEVEC TABLICA 36. ŠKOLSKA SPREMA NOSITELJA/ODGOVORNE OSOBE PG-A U OPĆINI DONJI KRALJEVEC TABLICA 37. BROJ POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA PREMA TIPU I SPOLU NOSITELJA/ODGOVORNE OSOBE NA DAN TABLICA 38. BROJ STOKE I PERADI U OPĆINI DONJI KRALJEVAC IZ UPISNIKA POLJOPRIVREDNIKA NA DAN TABLICA 39. INTEGRIRANA PROIZVODNJA (HA) U OPĆINI NA DAN TABLICA 40. EKOLOŠKA PROIZVODNJA (HA) U OPĆINI NA DAN TABLICA 41. BROJ KOŠNICA I BROJ PČELARA IZ UPISNIKA POLJOPRIVREDNIKA NA DAN TABLICA 42. PREGLED ISPLATA DRŽAVNIH POTPORA ZA OPĆINU DONJI KRALJEVEC ZA 2013 I 2014 GODINU TABLICA 43. STRUKTURA DJECE PREDŠKOLSKE DOBI TABLICA 44. BROJ UPISANE DJECE U VRTIĆE G TABLICA 45. PODACI O PROSJEČNOM BROJU DJECE U GRUPI I BROJU OSOBLJA TABLICA 46. OPĆINSKA IZDVAJANJA ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ TABLICA 47. INDIKATORI OPREMLJENOSTI OSNOVNIH ŠKOLA TABLICA 48. OPĆINSKA IZDVAJANJA OSNOVNO OBRAZOVANJE TABLICA 49. UČENICI SREDNJIH ŠKOLA PROGRAMI KOJE POHAĐAJU TABLICA 50. STRUKTURA PRIHODA STANOVNIŠTVA TABLICA 51. DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA S TEŠKOĆAMA U OBAVLJANJU SVAKODNEVNIH AKTIVNOSTI TABLICA 52. OPĆINSKA IZDVAJANJA ZA SOCIJALNU SKRB TABLICA 53. OPĆINSKA IZDVAJANJA ZA SPORT TABLICA 54. UDRUGE PO NASELJIMA TABLICA 55. PREGLED OPREMLJENOSTI VATROGASNE ZAJEDNICE TABLICA 56. OPĆINSKA IZDVAJANJA ZA CIVILNU ZAŠTITU TABLICA 57. PRIORITET 1.1. I MJERE TABLICA 58. PRIORITET 1.2. I MJERE TABLICA 59. PRIORITET 1.3. I MJERE TABLICA 60. PRIORITET 2.1. I MJERE TABLICA 61. PRIORITET 2.2. I MJERE TABLICA 62. PRIORITET 3.1. I MJERE TABLICA 63. PRIORITET 3.2. I MJERE TABLICA 64. PRIORITET 4.1. I MJERE TABLICA 65. PRIORITET 4.4. I MJERE TABLICA 66. GLAVNI DIONICI PRIPREME, PROVEDBE I PRAĆENJA STRATEGIJE TABLICA 67. KOMUNIKACIJSKI PLAN Popis priloga PRILOG BR. 1. POPIS PROJEKATA/PROGRAMA PRILOG BR. 2. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE PRILOG BR. 3. INDIKATORI POSTAVLJENIH PRIORITETA PRILOG BR. 4. STATISTIČKI PODACI OSNOVNIH MATIČNIH I PODRUČNIH ŠKOLA U OPĆINI PRILOG BR. 5. POPIS KRATICA Popis grafikona GRAFIKON 1. KRETANJE STANOVNIŠTVA OPĆINE DONJI KRALJEVEC / 95

5 GRAFIKON 2. POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE U ARKOD SUSTAVU PREMA VRSTI UPORABE ZEMLJIŠTA ZA OPĆINU DONJI KRALJEVAC ( ) GRAFIKON 3. VOĆARSKA PROIZVODNJA U OPĆINI NA DAN GRAFIKON 4. POVRĆARSKA PROIZVODNJA U OPĆINI NA DAN GRAFIKON 5. RATARSKA PROIZVODNJA U OPĆINI NA DAN Popis slika SLIKA 1. MEĐIMURSKA ŽUPANIJA SLIKA 2. OPĆINA DONJI KRALJEVEC SLIKA 3. VOĆNJAK U DONJEM KRALJEVCU / 95

6 Posebno priznanje i zahvalnost pripada članovima Radne skupine i predstavnicima Općine Donji Kraljevec za izradu Strategije razvoja Općine Donji Kraljevec za razdoblje g., koji su svojim stručnim i praktičnim znanjem doprinijeli kvaliteti ovog dokumenta sudjelujući u izradi SWOT analize i planiranju lokalnog razvoja: Miljenko Horvat načelnik Općine, Silvija Habuš Općina Donji Kraljevec, Kristian Mohl, Čevizović Boris, Franjo Jančec, Dario Vadlja, Damir Taradi, Miljenko Belovari, Dubravka Mihoci - USR Sport za sve, Katica Blagus- USR Sport za sve, Danica Štefok Mažoretkinje Općine Donji Kraljevec i Twirling klub, Krešimir Barić, Filip Blagus. Predstavnici interesnih skupina: Margareta Zadravec Udruga umirovljenika; Sandra Vlahek OŠ Donji Kraljevec, Irena Čevizović Vrtić Ftiček Donji Kraljevec, Suzana Jakšić Udruga pjesma, Kristijan Vuk ZEU Prode, Andrija Ilijaš DVD Hodošan, Madlen Kovačić Udruga mladih Palinovčan, Tizaj Božena Općina Donji Kraljevec, Domagoj Štefan Općina Donji Kraljevec, Borislav čevizović Općina Donji Kraljevec, Tamara Recek Općčina Donji Kraljevec, Igor Ivković MO Donji Pustakovec, Mesarić Mario Decken-mont d.o.o., Franjo Blažeka Projevoz Blažeka d.o.o., Đuro Horvat Hortus d.o.o., Mario Blažeka Agromehatronika, Lepen Krešo, Josip Recek Puhački orkestar, Tamara Recek. Konzultanti Tetida d.o.o. Varaždin Maja Borko, dipl. oec. Voditelj projekta izrade Strategije razvoja Općine Donji Kraljevec za razdoblje godine, Tetida d.o.o. Varaždin konzultantska kuća, Ana Melnjak, mag. ing. agr. Stručni suradnik u projektu izrade Strategije razvoja Općine Donji Kraljevec za razdoblje godine, Tetida d.o.o. Varaždin konzultantska kuća, mr. sc. Lidija Vesenjak Stručni suradnik u projektu izrade Strategije razvoja Općine Donji Kraljevec za razdoblje godine, Tetida d.o.o. Varaždin konzultantska kuća. Sam proces izrade Strategije obuhvaća anketu, intervjue, radionicu te pisane materijale koji su rezultat analitičkog rada. Svaki korak u izradi Strategije praćen je interaktivnom razmjenom mišljenja članova projektnog tima. 6 / 95

7 1. UVOD za razdoblje godine prvi je takav planski strateški dokument koji je nastao na temelju dosadašnjih iskustava, djelovanja i promišljanja. U oblikovanje vizije Općine Donji Kraljevec opredijelili smo se prema ravnomjernom razvoju svih naših šest mjesta, održivom gospodarskom razvoju, povijesnom, kulturnom i prirodnom nasljeđu,u suradnji s vlastitom lokalnom zajednicom, nacionalnim, međunarodnim, javnim i gospodarskim sektorom. Stvaranje i održavanje intenzivnih i obostranih odnosa s okruženjem, tj. s gospodarstvom, ustanovama i civilnim sektorom, trajna je zadaća Općine Donji Kraljevec. U skladu s tim razvijat će se pozitivna percepcija vlastite lokalne samouprave u javnosti. Općina Donji Kraljevec i dalje će se razvijati kao dinamična i prilagodljiva lokalna zajednica u skladu s potrebama okruženja na općinskoj, županijskoj i državnoj, ali i međunarodnoj razini. Upravo zbog toga, vjerujući da Donji Kraljevec, Hodošan, Palinovec, Donji Pustakovec, Sveti Juraj u Trnju, Donji Hrašćan mogu biti prostor razvijenih urbanih naselja, u kojima će mladi naći svoj životni prostor, želimo izraditi Strategiju razvoja Općine Donji Kraljevec za razdoblje godine koja će poduprijeti razvoj gospodarstva i kvalitete života. S obzirom na prirodne, klimatske, kulturne, povijesne i društveno ekonomske preduvjete, Općina Donji Kraljevec treba postati čimbenik integralnog strateškog i održivog razvoja ovog dijela Međimurja. Svima kojima su na bilo koji način sudjelovali na izradi ove Strategije najljepše zahvaljujem, a svima nama želim dobar i uspješan razvoj u budućnosti u sklopu naše Općine Donji Kraljevec. Načelnik: Miljenko Horvat 7 / 95

8 2. SAŽETAK Strategija razvoja za razdoblje godine je glavni strateško-planski dokument Općine Donji Kraljevec koji treba potaknuti razvojnu dinamiku zajednice te predstavlja i osnovu za buduće korištenje bespovratnih sredstava iz strukturnih fondova EU. Cilj izrade Strategije razvoja je temeljem analize stanja pronaći odgovore na pitanja kako bi se osigurao razvoj Općine temeljen na načelu održivosti koje podrazumijeva integriranost najvažnijih gospodarskih, društvenih i okolišnih aspekata. Društveno gospodarski razvoj je preduvjet za iskorištenje svih potencijala Općine u budućnosti i eliminiranje postojećih slabosti. Analizom društvenih, ekonomskih i okolišnih aspekata došlo se do SWOT analize kojom je definiran okvir ciljeva, prioriteta i mjera usklađenih s relevantnim programskim dokumentima na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini. sastoji se od: analize stanja po pojedinom sektoru, SWOT analize (snage, slabosti, prilike, prijetnje), vizije i strateških ciljeva, prioriteta i mjera, poglavlja o usklađenosti Strategije s dokumentima više razine, institucionalnog okvira, provedbe i praćenja provedbe, izvještavanja, Komunikacijske strategije. Poglavljem Analiza stanja obuhvaćeni su svi društveni i gospodarski segmenti razvoja: položaj i upravna podjela (geografski položaj, administrativno upravljanje), prirodna obilježja i resursi, okoliš i prostor (klima, reljef, tlo, prirodni resursi, zaštita prirode i kulturna dobra), demografski resursi (stanovništvo, obrazovanje), komunalna i prometna infrastruktura (otpad, elektroenergetika, vodoopskrba, odvodnja, plinofikacija, promet), gospodarstvo (osnovni pokazatelji, gospodarska kretanja, struktura gospodarstva, obrti, poduzetnička infrastruktura, turizam, tržište rada, poljoprivreda, ekološka proizvodnja, vanjskotrgovinska razmjena), društvene djelatnosti (odgoj i obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb, kultura i sport, civilno društvo, mladi), Uvažavajući rezultate analize stanja navedenih područja, stavove radnih grupa i dionika o potencijalima, potrebama, problemima i mogućnostima, izrađena je SWOT analiza. 8 / 95

9 Poglavljem SWOT analiza, kroz prepoznate snage i prilike / slabosti i prijetnje Općine, pružen je realan uvid u razvojni trenutak Općine te su definirani vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere. VIZIJA Općina Donji Kraljevec, zajednica razvijenog gospodarstva i infrastrukture, koja njeguje tradicionalne vrijednosti i čistu prirodu, čineći ovaj prostor ugodnim za život svakom stanovniku Tablica 1. Ciljevi, prioriteti i mjere Cilj 1: Ojačati gospodarstvo kroz povećanje konkurentnosti poduzeća, jačanje poljoprivrede i turizma Prioritet 1: Osigurati uvjete za rast poduzetništva, poboljšati poduzetničku klimu te poticati društveno odgovorno poduzetništvo Poticanje poduzetništva unapređenjem sustava edukacije za poduzetnike i one koji to žele postati( samozapošljavanje) Prioritet 2: Razvoj poljoprivrede Poticanje okrupnjavanja poljoprivrednih proizvođača i gospodarstava Prioritet 3: Potaknuti ulaganje u turizam Razvoj i unapređenja turističkog identiteta i sadržaja Poticanje korištenja znanja, suvremene tehnologije i razvoja inovacija u gospodarstvu Razvoj konvencionalne, integrirane i ekološke poljoprivrede Izgradnja turističke infrastrukture Poticanje tradicijskih obrta Edukacija poljoprivrednika Promoviranje društveno odgovornog poduzetništva Poticanje povezivanja MSP putem klastera i drugih oblika povezivanja 9 / 95

10 Cilj 2: Izgraditi i obnoviti osnovnu infrastrukturu, zaštititi okoliš i osigurati racionalno korištenje energije Prioritet 2.1: Zaštititi i očuvati okoliš Prioritet 2.2: Podrška osnovnoj lokalnoj infrastrukturi Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije Razvoj i unapređenje prometnica i javnih površina Ulaganje za postizanje višeg stupnja energetske učinkovitosti Ulaganje u gospodarske zone i ostalu infrastrukturu za poticanje gospodarstva Unapređenje sustava zaštite okoliša Razvoj i unapređenje elektroenergetske i telekomunikacijske infrastrukture Razvoj i unapređenje infrastrukture vodovoda i odvodnje te kanalizacije Unapređenje javne rasvjete Uređenje grablja 10 / 95

11 Cilj 3: Osigurati bolje uvjete života za stanovništvo općine Prioritet 3.1: Izgradnja društvene infrastrukture i ulaganje u kadrove Prioritet 3.2: Jačanje djelovanja civilnog sektora Ulaganje u objekte i druge projekte za odgoj i obrazovanje Ulaganje u projekte opće društvene važnosti Ulaganje u objekte za društvene i socijalne aktivnosti Razvoj partnerstva između civilnog društva, javnog i privatnog sektora Ulaganje u objekte za sport i rekreaciju Poboljšanje odgoja i obrazovanja ulaganjem u edukaciju Zadržavanje stanovništva, naročito mladih u ruralnom području 11 / 95

12 Cilj 4: Povećanje učinkovitosti upravljanja razvojem Prioritet 4.1: Povećanje kompetencija i unapređenje sustava upravljanja razvojem Prioritet 4.2: Jačanje međuopćinske, međužupanijske, prekogranične i međunarodne suradnje Jačanje kapaciteta za korištenje sredstava EU fondova Uključivanje razne oblike organizacija i udruženja Informatizacija javne uprave Unapređenje suradnje s partnerskim općinama i institucijama iz drugih županija i država Osnažiti sustav javnih konzultacija i sudjelovanja u donošenju odluka Učinkovito upravljanje prostorom i imovinom u vlasništvu Općine U poglavlju Usklađenost strategije s dokumentima više razine taksativno su navedeni svi dokumenti na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini korišteni tijekom izrade Strategije razvoja i s kojima je ona usklađena. U dijelu Institucionalni okvir provedbe strategije navedeni su svi dionici koji svojim djelovanjem i sredstvima doprinose ostvarenju postavljenih ciljeva. Ključna provedbena institucija je Općina, čiji djelatnici su stručno osposobljeni za takve poslove te su njihovi poslovi povezani s razvojnim problemima. Poglavlja Provedba i praćenje provedbe Strategije te Praćenje i izvještavanje obuhvaćaju: financijski okvir u kojem su iskazani izvori financiranja te 12 / 95

13 praćenje i izvještavanje koji su važni elementi uspješnog provođenja planiranih aktivnosti, a samo praćenje i izvještavanje provodit će se kroz analizu realiziranih ciljeva i provedenih mjera, na temelju čega će se mjeriti uspješnost realizacije Strategije razvoja Općine. Načelo ravnopravnosti spolova ugrađeno je u Strategiju kao jedno od temeljnih načela. Svugdje gdje je bilo moguće prikazani su podaci, a razvrstani su prema spolu. Ovaj prijedlog Strategije razvoja trebao bi potvrditi namjeru vođenja politike konvergencije slabije razvijenih dijelova Općine prema razvijenijim dijelovima, jer se tako postiže bolje korištenje resursa, smanjuje isključenost stanovništva u pristupu poslovnim prilikama, obrazovanju, zdravstvu i mnogim drugim komponentama o kojima ovisi kvaliteta poslovanja i življenja u zajedničkoj sredini. 13 / 95

14 3. ANALIZA STANJA 3.1. Položaj i upravna podjela Općine Donji Kraljevec Geografski položaj Međimurje se nalazi na krajnjem sjevernom dijelu Republike Hrvatske. Zbog smještaja na tromeđi Slovenije, Mađarske i Hrvatske njezin položaj ima izrazito pogranični karakter. Susjedne županije su joj Varaždinska na jugu i Koprivničko-križevačka na jugoistoku. Prostor Međimurja omeđen je sa sjevera rijekom Murom, a s juga rijekom Dravom. Prostire na 729,5 km2 i prostorno je najmanja županija u Hrvatskoj. Međimurska županija podijeljena je u 22 općine i 3 grada (Čakovec, Mursko Središće i Prelog). Sjedište županije je u gradu Čakovcu koji je i najznačajnije administrativno, gospodarsko, prometno, trgovačko i kulturno središte Međimurja. Na području Međimurske županije prevladavaju naselja koja imaju pretežno seoska obilježja. Slika 1. Međimurska županija Općina Donji Kraljevec smještena je u donjem dijelu Međimurske županije. Područje Općine povoljno je smješteno u odnosu na prostor Županije, budući da se nalazi u relativnoj blizini glavnog prometnog pravca. Stoga, prometni će položaj Općine biti jedan od ključnih elemenata njenog budućeg prostornog i gospodarskog razvitka. Naselja na području Općine Donji Kraljevec su kao većina nizinskih naselja zbijenog tipa što je posljedica nizanja parcela niz glavni međumjesni prometni pravac. Navedeno rezultira formiranjem glavne ulice koja postaje osnovom razvoja mjesta. Područje Općine Donji Kraljevec graniči s Općinom Domašinec na sjeveru, Općinom Goričan na istoku, gradom Prelogom na jugu te Općinom Mala Subotica na zapadu. U pogledu veličine Općina Donji Kraljevec je peta jedinica lokalne samouprave u Županiji. Središte jedinice lokalne samouprave je Donji Kraljevec, a u svakom naselju je ustanovljena politička samoupravna jedinica- 14 / 95

15 mjesni odbor. Administrativne jedinice (naselja) poklapaju se s područjima katastarskih općina. Katastarske općine naselja formirane su i kartirane početkom 20. Stoljeća kada je i određeno poljoprivredno područje pojedinog naselja. Općina Donji Kraljevec graniči sa općinama Mala Subotica, Domašinec i Goričan te teritorijem Grada Preloga te zauzima 36,34 km². Područjem Općine prolaze dva značajna pravca: autocesta Goričan - Zagreb, izgrađena 1997.g. i magistralna pruga Kotoriba - Pragersko, izgrađena još daleke 1860.g. Bila je to prva željeznička pruga izgrađena na području Republike Hrvatske. Tablica 2. Udio površine Općine u udjelu površine Županije Naziv Površina km 2 Udio površine Broj stanovnika Udio Naseljenost stanovnik/ km 2 RH ,71 Međimurska županija 729 1,29% RH ,66% RH 156,11 Općina Donji Kraljevec 36,34 4,98% MŽ ,09% MŽ 128, Upravna podjela Izvor: DZS Općina Donji Kraljevec sastoji se od 6 naselja: Donji Hrašćan, Donji Kraljevec, Donji Pustakovec, Hodošan, Palinovec i Sveti Juraj na Trnju. Slika 2. Općina Donji Kraljevec Poslove iz opće djelatnosti lokalne samouprave obavlja Općina. 15 / 95

16 Na području Općine osnovani su mjesni odbori, kao oblici mjesne samouprave, a radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima. Mjesni odbori su osnovani za pojedina naselja na način i po postupku propisanom zakonom, Statutom Općine i posebnom odlukom Općinskog vijeća. Mjesni odbor je pravna osoba. Granice naselja određena su granicama katastarskih općina, uz izuzetak Donjeg Pustakovca i Svetog Jurja u Trnju gdje je granica određena ovisno o izgrađenom području. Tablica 3. Veličine katastarskih općina na području Općine Donji Kraljevec Katastarska općina Površina katastarskih općina u hektarima % Donji Kraljevec ,67% Donji Hrašćan ,03% Donji Pustakovec 222 6,11% Hodošan ,97% Palinovec ,24% Sveti Juraj u Trnju 108 2,97% UKUPNO % Izvor: DZS U pogledu Mjesnih odbora stvorena su vijeća na čelu sa predsjednikom i ostalim članovima. Na području Općine Donji Kraljevec postoje sljedeća vijeća mjesnih odbora: - Vijeće mjesnog odbora Donji Hrašćan - Vijeće mjesnog odbora Donji Kraljevec - Vijeće mjesnog odbora Donji Pustakovec - Vijeće mjesnog odbora Hodošan - Vijeće mjesnog odbora Palinovec te - Vijeće mjesnog odbora Sveti Juraj u Trnju Administrativno upravljanje Općina u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, 16 / 95

17 promet na svom području, ostale poslove sukladno posebnim zakonima. Općina obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga sukladno posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti. Općinsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru djelokruga Općine, te obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i ovim Statutom. Općinsko vijeće ima predsjednika, dva potpredsjednika i 13 vijećnika. Članovi Općinskog vijeća biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na način i po postupku utvrđenom posebnim zakonom. Mandat članova Općinskog vijeća izabranih na redovnim izborima traje četiri godine, a počinje danom konstituiranja Općinskog vijeća i traje do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora. Općinski načelnik zastupa Općinu i nositelj je izvršne vlasti u Općini. Mandat općinskog načelnika traje četiri godine. Odgovoran je za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata Jedinstvenog upravnog odjela. Općinski načelnik ima zamjenika koji ga zamjenjuje u slučaju duže odsutnosti ili ako je općinski načelnik spriječen obavljati svoju dužnost. Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine te obavljanje poslova državne uprave koji su zakonom preneseni na Općinu, ustrojen je Jedinstveni upravni odjel. Ustrojstvo i djelokrug Jedinstvenog upravnog odjela uređuje se posebnom odlukom Općinskog vijeća. Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja pročelnik kojega na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik. U okviru svoga samoupravnog djelokruga Općina osigurava obavljanje poslova u području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana. Općina osigurava obavljanje djelatnosti osnivanjem vlastitog pogona, trgovačkih društva, javnih ustanova ili drugih pravnih osoba. Općina ima prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže. Prihodi Općine su: općinski porezi, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odluka Općinskog vijeća, prihodi od stvari u vlasništvu Općine i imovinskih prava, prihod od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Općine odnosno u kojima Općina ima udjele ili dionice, prihodi od koncesija, novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Općina Donji Kraljevec u skladu sa zakonom, udio u zajedničkim porezima sa Međimurskom županijom i Republikom Hrvatskom, te dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije prema posebnom zakonu, sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena u Državnom proračunu, drugi prihodi određeni zakonom. Procjena godišnjih prihoda te utvrđeni iznosi rashoda Općine iskazuju se u proračunu Općine. 17 / 95

18 3.2. Prirodna obilježja i resursi Klimatska obilježja Područje Općine Donji Kraljevec, kao i šire područje Donjeg Međimurja ima karakteristike panonske odnosno kontinentalne klime. Njezine karakteristike ogledaju se u vrućim ljetima i hladnim zimama. Godišnja amplituda doseže više od 50 stupnjeva i kreće se od -25 C zimi do +30 C ljeti. Otvorenost Međimurja prema Panonskoj nizini rezultira brzim prijelazom iz zimskog u ljetni dio godine. Najčešći vjetrovi su sjeverni i južni, ali relativno male jačine. Utjecaj rijeka najviše je izražen u padalinama kojih ima najviše od svibnja do srpnja. Promjene mikroklime prostora uz Dravu, nakon izgradnje akumulacijskih jezera, ali i opće promjene u klimi Zemlje utječu i na promjenu klime Donjeg Međimurja. Najizraženije promjene očituju se u povećanju prosječne zimske temperature, povećanju ljetnih temperatura, sniženju prosječne godišnje temperature i smanjenju godišnje količine padalina Reljef i tlo Reljefno Međimurje se dijeli na nizinsko - Donje Međimurje i brežuljkasto - Gornje Međimurje. Područje Općine Donji Kraljevec pripada mikroregionalnoj cjelini Donjeg Međimurja koja razlikuje dvije reljefne cjeline- prostor niskih položaja uz rijeku Dravu i starije - pleistocene, te mlađe - holocene terase u sjevernom dijelu područja. Općina je smještena u sjevernom dijelu područja na holocenoj terasi sa naslagama lapora i laporovih pješčenjaka. Tektonski pomaci uzrokovani međudjelovanjem riječnih terasa Drave i Mure rezultirali su spuštanje tla sedimentacije slojeva šljunka, šljunka izmiješanih s pijescima i mjestimično glinovito prašinastog materijala. Tlo u sjevernoj dijelu Općine je pretežito rahlo i dobro zračeno tlo, dobre plodnosti na podlozi koja je trajno vlažena podzemnom vodom. Na području Donjeg Hraščana i Palinovca je promjenjivo vlažno zemljište sa razlikama u vlažnom i sušnom periodu te je tlo slabo pogodno za obradu. Područje Općine Donji Kraljevec gotovo je u potpunosti kultivirano čime obradive površine razvijaju kukuruz, pšenicu, krumpir, šečernu repu te uljanu repicu. Šumske vrijednosti manje su izražene zbog kultiviranja krajolika. Preostale šume na području Općine se koriste u gospodarske svrhe Prirodni resursi Vode i njihov utjecaj važne su za prostor Donjeg Međimurja pa tako i za područje Općine Donji Kraljevec iako je zona izmaknuta od tokova rijeka Drave i Mure. Područje Općine Donji Kraljevec nalazi se u slivu Bistrec-Rakovnica što je zona sliva nekadašnjeg potoka Trnave koji je rascijepan u dva dijela pomicanjem rijeke Mure. Unutar prostora Općine postoji potok Črni jarek. Ostali otvoreni vodotoci su regulirani otvoreni kanali sa svrhom odvodnje oborinskih voda te odvodnju viška vode sa poljoprivrednih područja: Trnava, Bistrec-Rakovnica, Črni jarek od D. Hrašćana do ušća u Trnavu, Gačice kod Donjeg Hrašćana (dijelom zacjevljen), Sratka, Kopanec, Zlatulja, Obodni kanal (uz šumu Kuk) i Jalše (dijelom zatvoren i koristi se kao kolektor sanitarno-fekalnih voda naselja Donji Kraljevec). Dio prostora Općine Donji Kraljevec nalazi unutar zone vodonosnika koji opskrbljuje vodocrpilište Prelog. 18 / 95

19 Na području Općine Donji Kraljevec nema registriranih nalazišta nafte i plina. U sjevernom dijelu Općine dominiraju šljunci no oni se ne eksploatiraju: - Donji Hraščan obje lokacije imaju topografski naziv Gmajna, s time da se jedna nalazi jugozapadno od nogometnog igrališta, a druga istočno od naselja, - Hodošan lokacija Prode, - Palinovec lokacija Gmajna, sjeverozapadno od postojećih farmi u Palinovcu, - Sveti Juraj u Trnju, lokacija Gmajna, sjeverno od memorijalnog područja, - Donji Pustakovec, lokacija Podhruščica, neposredno uz željezničku prugu. Sanacija šljunčara i kultiviranje vodenih površina omogućili su nastajanje ribnjaka koji se koriste za sportski ribolov i nemaju status uzgajališta riba. U skladu s time na području općine Donji Kraljevec djeluju 4 sportska ribička društva: - ŠRD «Trnava» Hodošan, cca 1,20 ha - ŠRD «Jezerišće» Sveti Juraj u Trnju, cca 0,30 ha - ŠRD «Šaran» Palinovec, cca 1 ha - ŠRD «Črnec» Donji Hrašćan, cca 1,64 ha Zaštita prirode i okoliša Općina je dužna na svom području izvršiti obavezu odvojenog prikupljanja komunalnog otpada, problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura: - funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području, - postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini, - obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila i - uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge. Gospodarenje otpadom u Općini temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, odnosno načelima međunarodnog prava zaštite okoliša i znanstvenih spoznaja kao primjerom najbolje svjetske prakse i pravila struke. Općina je odgovorna za gospodarenje svim vrstama otpada (osim opasnim otpadom i za spaljivanje otpada) te je dužna na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje otpadom i u provedbi mjera surađivati s poduzećima koja su odgovorna za gospodarenje komunalnim otpadom. Komunalni otpad je prema zakonskim propisima u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, koje bi ga u pravilu trebale riješiti izgradnjom sanitarne deponije na vlastitom području. 19 / 95

20 Problem općina Donjeg Međimurja, a tako i općine Donji Kraljevec je što su smještene u zoni vodonosnika gdje svako deponiranje otpada potencijalno znači i onečišćenje podzemnih voda, a time potencijalno i vodocrpilišta. U razdoblju od dodine do godine Općina Donji Kraljevec je provela slijedeće aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša: 1. Ne dvoji nego smeće odvoji! edukacija po školama i vrtićima godišnje obuhvaćeno cca. 500 djece 2. Sakupljanje korisnog otpada u vrećama na kućnom pragu (papir, plastika, metal, tetrapak, staklo) 3. Sakupljanje glomaznog otpada prema kalendaru odvoza 4. Gradnja reciklažnog dvorišta sa 1000m 2 skladišnih prostora 5. Opremanje reciklažnog dvorišta traka za sortiranje, 2 balirke 6. Sakupljanje biootpada u smeđim kantama 7. Uvođenje sustava upozorenja žutim i crvenim kartonima 8. Izrada edukativnih letaka Kulturna dobra Kulturnu-povijesnu baštinu možemo podijeliti na zaštićenu nepokretnu povijesnu-kulturnu baštinu (materijalnu), zaštićenu pokretnu povijesnu-kulturnu baštinu (materijalnu) i zaštićenu pokretnu povijenu-kulturnu baštinu (nematerijalnu). Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, zajedničko je bogatstvo tog prostora u svojoj raznolikosti i posebnosti. Baština koja je kroz povijest ostala očuvana je jedinstvena i nenadomjestiva, te prenosi odgovornost očuvanja na sljedeću generaciju. Različiti povijesni utjecaji na ovom su području stvorili posebnu cjelinu, koju je lokalna zajednica formirala na jedinstven i neponovljiv način. Na području Općine zaštićeno je ukupno 5 materijalnih kulturnih dobara koja su navedena u tabeli broj 6. Tablica 4. Kulturna dobra u Općini Donji Kraljevec Lokacija Zaštićeno materijalno dobro Status zaštite* Broj u Registru kulturnih dobara Donji Kraljevec Crkva sv. Magdalene i pil sv. Trojstva Z 1111 Donji Kraljevec Glavni oltar sv. Marije Magdalene iz kapele sv. Marije Magdalene u Donjem Kraljevcu Z 4075 Donji Kraljevec Orgulje u crkvi sv. Magdalene Z 4288 Sv. Juraj u Trnju Sv. Juraj u Trnju Arheološko nalazište ranosrednjovjekovnog groblja uz crkvu sv. Jurja u Trnju Crkva sv. Jurja Mučenika i građevina župnog dvora Z 4666 Izvor: Izvod iz registra kulturnih dobara Republike Hrvatske *Zaštićena kulturna dobra (Z), Preventivno zaštićena dobra (P) Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara proizlaze iz zakona i podzakonskih akata koji se na to odnose. 20 / 95

21 Za zahvate na kulturnim dobrima koja su zaštićena po odredbama prostornog plana (ZPP), zaštita se provodi sukladno mjerama toga plana. Crkva sv. Magdalene i pil sv. Trojstva- Današnja crkva sv. Magdalene podignuta je sredinom 18.st. na mjestu stare drvene kapele. Prvotno jednobrodna građevina, 1850.g. proširena je u dvobrodnu. Pravilno je orijentirana, s polukružnim svetištem i naknadno prigrađenim zvonikom. U kapeli je očuvan kasnobarokni inventar. Pil Sv. Trojstva spominje se od 1793.g., a skulpturalna kompozicija Sv. Trojstva na oblacima nalazi se na vitkom stupu. Orgulje u crkvi sv. Magdalene- Kao graditelja orgulja iz kapele sv. Magdalene u Donjem Kraljevcu, navodi se Mijo Krainc. Orgulje su izgrađene godine, a predstavljaju srednjoeuropski tip orgulja, imaju osam registara, a registarski i svirni prijenos su mehanički. Orgulje su oštećene, izvorne prospektne svirale mada su devastirane predstavljaju posebnu vrijednost. Sviraonik, zračnice, sustav opskrbe zrakom, iako su zapušteni očuvani su u izvornom obliku. Crkva sv. Jurja Mučenika i građevina župnog dvora- Crkva i kurija čine spomeničku okosnicu centra mjesta Sv. Juraj u Trnju i njegov su najvrijedniji prostor. Sredinom 18. st. izgrađena je jednobrodna crkva sa svetištem i masivnim tornjem, kojoj je krajem istog stoljeća prigrađena sjeverna lađa i sakristija. Tijekom 18. i 19. st. u više je navrata bila umjetnički oslikana njena unutrašnjost. Svoje arhitektonsko oblikovanje koje je dobila tijekom 18. st. ostalo je očuvano do danas, za razliku od pokretnog inventara koji datira iz 19. i početka 20. st., pri čemu se naročito ističu umjetnički oslikani prozori iz 1914/15 god. Kurija župnog dvora unutar velikog župnog dvorišta, smještena nedaleko crkve, predstavlja skladnu gradnju iz 1882.god Demografske karakteristike i kretanja Stanovništvo i ljudski resursi Na području Općine Donji Kraljevec prema popisu od godine živi stanovnika u 1370 domaćinstva s gustoćom naseljenosti od 128,2 st/km2. Raspodjela domaćinstva i članova domaćinstva Općine vidljiva je iz sljedeće tabele: Ime grada/ općine Ukupn o Tablica 5. Broj domaćinstva i članova domaćinstva u Općini Privatna kućanstva Obiteljska kućanstva prema broju članova svega Izvor: DZS Popis stanovništva godine Depopulacija ovog prostora je u prvom redu posljedica migracije aktivnog stanovništva iz ruralnih dijelova Općine prema atraktivnijim područjima, prije svega gradovima, vezana uz procese industrijalizacije i deagrarizacije u proteklom razdoblju. 11 i više svega Neobiteljska kućanstva samačka kućanstva višečlana kućanstva Donji Kraljevec 1,370 1, / 95

22 Tablica 6. Stanovništvo Općine Donji Kraljevec od do Općina Donji Kraljevec Broj Stanovnika Izvor: DZS Grafikon 1. Kretanje stanovništva Općine Donji Kraljevec Stanovništvo Stanovništvo / 95

23 Tablica 7. Stanovništvo Međimurske županije i Općine Donji Kraljevec prema starosti i spolu, popis 2011.g. ukupno (Izvor: DZS) 0-19 radno sposob no stanovn 60 i više 65 i više 75 i više Prosječ Indeks na starenj Koeficij ent startost i godina godina godina godina godina godina godina starost a spol Međimurska županija uk ,00 91,80 21,10 m ,1 71,2 17,3 ž ,8 113,8 24,8 Općina Donji Kraljevec uk ,9 130,8 25,2 m ,2 105,5 21,4 ž ,4 156,3 28,6 Tablica 8. Stanovništvo u naseljima Općine Donji Kraljevec prema starosti i spolu, popis 2011.g. ukupno spol Donji Kraljevec uk m ž Donji Hrašćan uk m ž Donji Kraljevec uk ,0 m ,0 ž Donji Pustakovec uk m ž Hodošan uk m ž Palinovec uk m ž Sveti juraj u Trnju uk m ž / 95

24 spol Donji Kraljevec uk m ž Donji Hrašćan uk Izvor: DZS m ž Donji Kraljevec uk m ž Donji Pustakovec uk m ž Hodošan uk m ž Palinovec uk m ž Sveti Juraj u Trnju uk m ž Udio stanovništva od 0 do 19 godina iznosi 19,25%, stanovništva od 20 do 59 godina 55,57%, a iznad 60 godina 25,18% godine Općina Donji Kraljevec imala je stanovnika dok je najviše stanovnika imala godine. U posljednjih šezdesetak godina broj stanovnika Općine Donji Kraljevec je smanjen za nešto manje od 23,17%. Broja članova po kućanstvu danas iznosi 3,40. Zaključno se može konstatirati da je Općina Donji Kraljevec u cjelini područje s negativnim trendovima u demografskom razvoju. Indeks starenja iznosi 130 ( za Međimursku županiju 91,8, za RH 105). Tablica 9. Popis stanovništva općine Donji Kraljevec prema državljanstvu Općina Donji Kraljevec Ukupno 4659 Hrvati 4578 Austrijanci 1 Bošnjaci 1 Mađari 1 Njemci 7 Romi 18 Rusi 2 Slovaci 1 Slovenci 3 Srbi 6 Talijani 1 Ukrajinci 2 ostali 38 Izvor: DZS 24 / 95

25 Tablica 10. Stanovništvo Općine prema migracijskim obilježjima 2011.g. Doseljeni u naselje stanovanja Od s područja Republike Hrvatske iz inozemstva Ukupan rođenja broj iz drugog iz drugog Spol stanuju u nepoznato naselja grada ili Nepoznato stanovnik istom iz druge mjesto u Bosna i ostale a svega istog općine svega Njemačka Srbija Slovenija Kosovo naselju županije Republici Hercegovina zemlje grada ili iste općine 1) Hrvatskoj županije sv m ž Izvor: DZS Potrebno je donijeti populacijsku politiku u okviru koje se određuju mjere temeljene na zakonskim odredbama i normama te mjere temeljene na ekonomskim poticajima za povećanje nataliteta / fertiliteta. Od osobite su važnosti mjere koje nude olakšice zaposlenim ženama s djecom kako bi pomirile, odnosno pripomogle usklađivanju funkcije materinstva i radne karijere. Potrebno je donijeti mjere poticanja ostanka mladih na selu kroz ulaganja u životni standard sela, promicanje temeljnih vrijednosti ruralnog naslijeđa, izgrađivanje odnosa ravnopravnosti i međusobnog uvažavanja između sela i grada te njegovanje afirmativnijeg odnosa prema seljacima i selu, a u cilju usporavanja migracije iz ruralnih područja. U planiranju i pružanju socijalnih usluga u budućem razdoblju, posebno će se pratiti slijedeća načela: Načelo socijalne solidarnosti Zajednica sudjeluje u podržavanju onih koji ne mogu osigurati ispunjenje vlastitih socijalnih potreba s ciljem održavanja i jačanja društvene kohezije. Načelo ravnopravnosti i ljudskog dostojanstva Prava u sustavu socijalne skrbi osiguravaju se korisniku uz poštivanje ljudskih prava, integriteta, sigurnosti i uvažavanje etičkih, kulturnih i vjerskih uvjerenja. Očuvanje ljudskog dostojanstva i integriteta Kroz načelo socijalne solidarnosti, ravnopravnosti i jednakih mogućnosti svih građana. Načelo partnerstva Cilj partnerstva je potaknuti što veće sudjelovanje pružatelja i korisnika usluga kroz njihovo umrežavanje radi osiguravanja kvalitetne i sveobuhvatne socijalne skrbi. Načelo dostupnosti i informiranosti Socijalne usluge su dostupne na području cijele Županije, neovisno od mjesta stanovanja korisnika i neovisno o njihovom imovinskom stanju. Načelo uključenosti korisnika u zajednici Pružanje izvaninstitucionalnih oblika usluga u lokalnoj zajednici i domu korisnika uz uključenost korisnika u zajednicu i korištenja njegovih sposobnosti. Uključenost korisnika u zajednicu Socijalne usluge se nastoje pružati korisniku u njegovom domu ili lokalnoj zajednici, kroz izvan institucijske oblike skrbi, a radi poboljšanja kvalitete života i uključenosti u zajednicu. Takva uključenost omogućena je istovremenom mobilizacijom zajednice kroz aktivno participativni pristup prema osobama u potrebi. Načelo sudjelovanja u donošenju odluka i individualizacija Korisnik ima pravo sudjelovati u procjeni stanja i potreba, u odlučivanju o korištenju usluga te ima pravo pravodobno dobiti informacije i podršku za donošenje odluka uz individualizirani pristup. Uvažavajući prikupljene podatke i stavove dobivene kroz ankete radnih grupa, u nastavku je sažetak pozitivnih i negativnih obilježja, te razvojnih potreba i problema u segmentu društvenih djelatnosti što je temelj za izradu SWOT analize. 25 / 95

26 Obrazovna struktura stanovništva Prema školskoj spremi i pismenosti, za stanovništvo iznad 15 godina (prema popisu iz godine) situacija je bila sljedeća: 0,7% stanovništva bilo je bez školske spreme, 1,49% sa završenih 1 3 razreda osnovne škole, 9,31% sa završenih 4 7 razreda osnovne škole, 29,08% sa završenom osnovnom školom, 50,60% sa srednjom školom te 8,8% s višim i visokim obrazovanjem. Razina obrazovanosti na području Općine u posljednjih deset godina je porasla, što je vidljivo i iz udjela stanovništva s osnovnim i nižim obrazovanjem koji danas iznosi 40,6% (naspram 53,61% iz godine). Može se reći da je stanje u tom pogledu zadovoljavajuće te da neće predstavljati ograničavajući faktor u budućem razvoju Općine. Tablica 11. Stanovništvo Općine staro 15 i više godina prema stupnju obrazovanja, starosti i spolu, 2011.g. Spol Ukupno Bez škole 1-3 razreda OŠ 4-7 razreda OŠ Osnovna škola Srednja škola Svega Stručni studij Sveučilišni studij sv m ž % ,7 1,49 9,31 29,08 50,60 8,8 % ,67 4,48 20,76 26,71 40,73 5,66 Izvor: DZS 3.4. Komunalna i prometna infrastruktura Otpad Doktorat znanosti Gospodarenje otpadom na području Općine Donji Kraljevec sustavno se radi duži niz godina. Da bi se sustav gospodarenja otpadom dalje nadograđivao i poboljšavao 7 JLS donjeg Međimurja i komunalno poduzeće GKP PRE-KOM d.o.o. gospodare otpadom kroz zajednički sustav gospodarenja otpadom donjeg Međimurja. Način gospodarenja otpadom integriran je u Sporazum o zajedničkoj provedbi mjera gospodarenja otpadom donjeg Međimurja i pratećim Odlukama (Odluka o zajedničkoj provedbi mjera gospodarenja otpadom, Odluka o dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada). Općina Donji Kraljevec sukladno navedenom Sporazumu, povjerila je organizaciju i provođenje sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada, selektivnog otpada i glomaznog otpada tvrtki GKP PRE-KOM d.o.o. koji je u vlasništvu Grada Preloga 90%, a ostalih 10 % u vlasništvu je ostalih 6 JLS sa područja donjeg Međimurja ( D. Kraljevec, Goričan, Donji Vidovec, Sveta Marija, Donja Dubrava i Kotoriba). GKP PRE-KOM d.o.o. posjeduje sve potrebne upisnike, očevidnike, elaborate i dozvole za gospodarenje otpadom, a sukladno novom Zakonu o održivom gospodarenju otpadom. GKP PRE-KOM d.o.o. posjeduje ili upravlja potrebnim građevinama, te posjeduje svu potrebnu opremu za obavljanje sakupljanja, odvoza i deponiranja otpada te je uskladio svoje poslovanje sa međunarodnim standardima ISO9001, ISO14001 i OHSAS Odlaganje otpada: Komunalni otpad odlaže se na deponiju Totovec 26 / 95

27 Korisni otpad obrađuje se i balira te skladišti u reciklažnom dvorištu GZS Prelog Korisni otpad predaje se na oporabu (Unimer, Univerzal, Urbana oprema...) Završen pilot projekt sakupljanja biorazgradivog otpada u Prelogu, početkom 2015g. kreće sakupljanje biorazgradivog otpada na području Općine Otvaranjem odlagališta Piškornica ili početka rada regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica komunalni otpad će se odvoziti u Piškornicu. Uključenost domaćinstava u sustav gospodarenja otpadom obavezna je za sva domaćinstva prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i Odluci o komunalnom redu Općine Donji Kraljevec. Uključenost domaćinstava u sustav gospodarenja otpadom prati se sustavno od kada GKP PRE-KOM d.o.o. obavlja djelatnost sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja otpada na području Općine Donji Kraljevec. Uključenost domaćinstava u sustav se povećava kroz godine no i dalje jedan dio domaćinstva izbjegava tu obavezu, te bi se uključenje u sustav gospodarenja otpadom moglo povećati jačim djelovanjem komunalnog redara Tablica 12. Uključenost domaćinstava u sustav sakupljanja otpada općine Donji Kraljevec Godina Uključenost domaćinstava općine Donji Kraljevec (%) , , , , , ,66 (Izvor: Plan gospodarenja otpadom Općine Donji Kraljevec , Izvješće o gospodarenju otpada za godinu Općine donji Kraljevec)) Svako domaćinstvo na početku godine dobiva kalendar odvoza miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada, korisnog otpada i glomaznog otpada. Svako domaćinstvo ima posudu za miješani komunalni otpad. Komunalni otpad se po domaćinstvima sakuplja svakih 14 dana u posudama zapremine 120 l. Svako domaćinstvo koje je uključeno u sustav sakupljanja, odvoza, obrade biorazgradivog komunalnog otpada ima posudu za biorazgradivi komunalni otpad. Biorazgradivi komunalni otpad se po domaćinstvima sakuplja svakih 14 dana u posudama zapremine 120 l. Svi korisnici usluge sakupljanja biorazgradivog komunalnog otpada stimuliraju se za korištenje usluge kuponom za 100 litara komposta koji se može preuzeti u kompostani u Pelogu. Odvojenim sakupljanjem obuhvaćeno je sakupljanje papira, plastike, metalne ambalaže, tetrapaka i stakla. Svrha odvojenog sakupljanja otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada. Korisni otpad sakuplja se jednom mjesečno, a za sakupljenu vreću ostavlja se zamjenska vreća. Kapacitet vreća za papir, tetrapak i plastiku je 120 litara, dok je za metalnu ambalažu i staklo 80 litara. Pravnim osobama miješani komunalni otpad se također sakuplja svakih 14 dana u kantama zapremine od 120 do 360 l ili kontejnerima zapremine 1100 l, 5 m3 i 7 m3, a ti kontejneri se prazne po pozivu. 27 / 95

28 Tablica 13. Sustav odvojenog skupljanja otpada i godine Vrsta otpada Ukupna količina (t) % (od moguće količine) godina godine Ukupna količina (t) % (od moguće količine) Miješani komunalni ,72 630,84 84,70 Papir 9 6,97 32,73 4,39 Plastika 3 2,32 21,10 2,83 Metal 2 1,55 16,27 2,18 Staklo ,40 1,93 Tetrapak 1 0,77 7,14 0,96 Gume 0 0,00 1,25 0,17 Lampioni 11 8,51 9,69 1,30 Elektronički 0,2 0,15 2,29 0,31 Baterije 0 0, Biorazgradivi 0 0 7,98 1,08 Tekstil 0 0 1,10 0,15 UKUPNO 129,2 744,79 (Izvor: Plan gospodarenja otpadom Općine Donji Kraljevec , Izvješće o gospodarenju otpada za godinu Općine donji Kraljevec)) Pravne osobe sa područja Općine mogu sa davateljem usluga ugovoriti preuzimanje biorazgradivog otpada u odgovarajućim kantama ili kontejnerima. Sve pravne osobe uključujući i Općinu moraju zbrinjavati biorazgradivi otpad sa javnih i drugih poslovnih površina sukladno Zakonskoj regulativi, odnosno kompostiranjem u kompostani u Prelogu ili na drugi Zakonom propisan način. Korisni otpad za pravne osobe u vrećama sakuplja se kao za domaćinstva, dok veći korisnici mogu ugovarati veće kante ili kontejnere koji se prazne po pozivu. Veće količine korisnog otpada mogu se predati u reciklažno dvorište u Gospodarskoj zoni Sjever u Prelogu na adresi Hrupine 8. U reciklažnom dvorištu postavljeni su kontejneri za elektronički otpad, kontejneri za tekstil, kontejneri za otpadna ulja, kontejneri za ambalažno staklo, te izgrađeni veći boksovi za tetrapak, plastiku, metalni otpad i slično. U godini pokrenuti je pilot projekt sakupljanja papira i tetrapaka u plavim posudama i sakupljanje plastike u žutim posudama. Ovim pilot projektom želi se ispitati mogućnost zamjene vreća sa kantama jer trošak nabava vreća za korisni otpad iz godine u godinu je sve veći. U pilot projekt je uključeno 400 domaćinstva koji su prema evidenciji predavali najviše korisnog otpada. Glomazni otpad se na području Općine Donji Kraljevec sakuplja jednom mjesečno. Uz klasični glomazni otpad moguće je predati i granje, lišće ili travu u ugovorenim količinama. Problematični otpad je opasni otpad iz podgrupe Kataloga otpada koji uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se problematičnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada. Proizvođač toga otpada (fizička osoba) dužan je taj otpad odvojeno predati u reciklažno dvorište i to besplatno za prvu kilu ili litru takovog otpada. Veće količine plaćaju se 28 / 95

29 sukladno važećem cjeniku. Pravne osobe mogu predavati problematični otpad u reciklažno dvorište sukladno cjeniku. U problematični otpad spada: kiselina, lužine, fotografska kemikalija, baterije, akumulatori, pesticidi, otpad sa živom, citostatici, citotoksici, i slično. Reciklažno dvorište PRE-KOM-a opremljeno je posudama i kontejnerima te zaštitnim tankvanama protiv izlijevanja problematičnog otpada. Građevinski otpad odvozi se u reciklažno dvorište tvrtke PavlicAsfaltBeton, animalni otpad sakuplja veterinarska stanica Prelog Elektroenergetika Elektra Čakovec opskrbljuje električnom energijom najsjeverniji dio Hrvatske, odnosno Međimursku županiju, pa tako i Općinu Donji Kraljevec. U svojoj evidenciji ima registrirano na području Općine 1646 priključaka fizičkih osoba i 287 pravnih osoba, te 30 trafostanica. Tablica 14. Broj korisnika el. energije u Općini Donji Kraljevec R.br. Naselje Broj korisnika Broj TS fizičke osobe pravne osobe 1 Donji Hrašćan Donji Kraljevec Donji Pustakovec Hodošan Palinovec Sveti Juraj u Trnju UKUPNO 1, Izvor: HEP Elektra Čakovec Za distributera električne energije za javnu rasvjetu odabrana je NOX GRUPA d.o.o. Zagreb. Od obnovljivih izvora energije u Međimurskoj županiji prema Registru OIEKKP postoji 114 sunčanih elektrana, 1 elektrana na biomasu, 4 elektrane na bioplin i 1 kogeneracijsko postrojenje. U Općini Donji Kraljevec registrirano je 8 sunčevih elektrana, od čega 5 manjih do MW i 3 veće svaka oko 1 MW Vodoopskrba i odvodnja Distribuciju i opskrbu vodom i brigu o vodoopskrbnoj mreži vodi poduzeće Međimurske vode d.d. Čakovec u kojemu Općina Donji Kraljevec ima udjela u vlasništvu. 29 / 95

30 Naselje Tablica 15. Komunalna infrastruktura Općina Donji Kraljevec Javna vodoopskrbna mreža (km) Broj priključenih na vodoopskrbnu mrežu Kanalizacijski sustav (km) Broj priključaka na kanalizacijski sustav Donji Hrašćan 2, ,44 68 Donji Kraljevec 10, , Donji Pustakovec 1, ,01 35 Hodošan 7, , Palinovec 2, ,85 72 Sveti Juraj u Trnju 1, ,52 46 Ukupno: 25, , Izvor: Međimurske vode d.o.o. Čakovec, Općina Donji Kraljevec Prema Međimurskim vodama d.d. Čakovec u Općini Donji Kraljevec ima 25,72 kn javne vodoopskrbne mreže na koju je priključeno 1330 priključaka, te 61,45 kn kanalizacijske mreže sa 825 priključaka. Kao što se vidi u tabeli br.8. na području Općine Donji Kraljevec vodoopskrbna mreža uspostavljena je u svim naseljima, međutim ista zahtjeva rekonstrukciju. Vezano uz to Međimurske vode d.d. planiraju investicije u razdoblju do godine na području Općine Donji Kraljevec: Izgradnju II. faze uređaja za pročišćavanje Donji Kraljevec, Rekonstrukciju kanalizacijske mreže naselja Donji Kraljevec, Rekonstrukcija vodovodne mreže na području Općine Donji Kraljevec. Naselje Tablica 16. Ukupna dužina kanalizacijske mreže naselja Općine Donji Kraljevec Fekalna (km) Oborinska (km) Mješovita (km) Ukupno (km) Donji Hrašćan 4,52 2,92 0 7,44 Donji Kraljevec ,40 11,40 Donji Pustakovec 3,04 1,97 0 5,01 Hodošan 10,82 7, ,23 Palinovec 10,13 4, ,85 Sveti Juraj u Trnju 2,75 1,77 0 4,52 Ukupno: 31,26 18,79 11,40 61, Plinofikacija Izvor: Međimurske vode d.o.o. Čakovec, Općina Donji Kraljeve Prostornim planom uređenja Općine utvrđen je sustav plinoopskrbne mreže na teritoriju Općine. Opskrba plinom je vrlo dobra. Distributer plina za Općinu Donji Kraljevec je Međimurje plin Čakovec, jedna je od vodećih tvrtki koja je specijalizirana za opskrbu prirodnog plina u RH i distribuciju prirodnog plina na području Međimurske županije. 30 / 95

31 Tablica 17. Distribucija plina u Općini Donji Kraljevec R.br. Naselje Dužina plinovoda Broj potrošača (u m) Pravne osobe Kućanstava 1 Donji Hrašćan 5, Donji Kraljevec 15, Donji Pustakovec 1, Hodošan 10, Palinovec 7, Sveti Juraj u Trnju 3, UKUPNO 44, ,026 Izvor: Međimurje plin d.o.o. Čakovec Kao što se vidi iz tabele br. 10. Dužina plinovoda u Općini Donji Kraljevec iznosi m i ima priključaka od čeka kućanstava i 130 pravnih osoba Promet Cestovni promet i željeznički promet Područjem Općine Donji Kraljevec prolaze dva značajna pravca: autocesta Goričan - Zagreb, izgrađena 1997.g. i magistralna pruga Kotoriba Pragersko. Nerazvrstana cesta na području Općine je javno dobro u općoj uporabi, a u vlasništvu Općine. Nerazvrstanim cestama, prema načinu njihova definiranja u Odluci o nerazvrstanim cestama na području Općine Donji Kraljevec, smatraju se: ceste koje povezuju naselja, ceste koje povezuju područja unutar naselja, terminali i okretišta vozila javnog prijevoza, pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina, druge ceste na području naselja. Iako je cestovna povezanost dobra unutar ruralnog dijela Općine, infrastruktura je loša: nogostupi, javna rasvjeta, neuređene nerazvrstane ceste. Građenje, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja se na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, ako zakonom nije drukčije određeno. Građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta obavlja se sukladno Programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, a na temelju tehničke dokumentacije, propisa o gradnji i prostornog plana. U Općini Donji Kraljevec od ukupno 120,28 km nerazvrstanih cesta, 25,06 km cesta je zemljanih većina u naselju Donji Kraljevec, 81,07 km čine makadam ceste, a 14,15 km je asfaltiranih cesta. 31 / 95

32 Naselje Državne ceste (km) Tablica 18. Prometna infrastruktura Županijske ceste (km) Lokalne ceste (km) Nerazvrstane ceste (km) Željezničke pruge (km) Željezničke postaje Donji Hrašćan - 1,12-10, Donji Kraljevec - 7,33 2,50 40,35 4,53 1 Donji Pustakovec 1, ,65 1,86 - Hodošan 5,86 1,40 1,70 36, Palinovec - 0,93 5,80 22, Sveti Juraj u Trnju 1,13 0,47 0,31 3, Ukupno: 8,79 11,25 10,31 120,28 6,39 1 Izvor: Općina Donji Kraljevec Tablica 19. Nerazvrstane ceste u Općini Donji Kraljevec Nerazvrstane ceste Dužina u km Općina Zemljane Makadam Asfalt Ukupno 1 Donji Hrašćan 1,81 7,26 1,74 10,81 2 Donji Kraljevec 10,95 24,65 4,75 40,35 3 Donji Pustakovec 1,21 4,82 0,62 6,65 4 Hodošan 6,42 25,68 4,60 36,70 5 Palinovec 4, ,73 22,71 6 Sveti Juraj u Trnju 0,47 1,88 0,71 3,06 Ukupno 25,06 81,07 14,15 120,28 Izvor: Općina Donji Kraljevec Telekomunikacijski promet Područje Općine Donji Kraljevec uglavnom je pokriveno fiksnim telefonskim linijama i mobilnom telefonijom, iako ima mjesta na kojima je pokrivenost loša. Brzina interneta je loša na području cijele općine. Telekomunikacijska mreža omogućava spajanje informatičke opreme na brzu internetsku mrežu bez čega današnje gospodarstvo ne može funkcionirati, a omogućuje i kvalitetan život stanovništvu Općine. Razvoj širokopojasnih usluga je od velikog značaja za razvoj gospodarstva u RH pa tako i u Općini Donji Kraljevec. 32 / 95

33 3.5. Gospodarstvo Osnovni pokazatelji gospodarstva Međimurske županije Najzastupljeniji gospodarski sektori u Međimurskoj županiji su: trgovina, prerađivačka industrija i graditeljstvo. Prerađivačku industriju u županiji čine prehrambena, tekstilna, metalna, kemijska, drvna, obućarska industrija i industrija građevnog materijala. Razvijeno obrtništvo tradicionalno je jako obilježje Međimurske županije, osobito proizvodno obrtništvo i građevinarstvo. S 31. prosincem godine registrirano je u Županiji obrta. Poduzetnika je bilo godine u Županiji što je 8,6% više u odnosu na godinu. Poduzetnici su ostvarili u godini mil kn prihoda što je 10% više u odnosu na godinu. Poduzetništvu, kao temeljnom segmentu razvoja, Županija nastoji omogućiti lakše financiranje i povoljnije uvjete kreditiranja razvojnih projekata. Tablica 20. Podaci za Međimursku županiju ( u 000 kn) Broj zaposlenih Broj poduzetnika Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Izvoz Uvoz Izvor: FINA 2015 Tablica 21. Broj trgovačkih društava i obrta u 2014.g. Međimurska županija Trgovačka društva Obrti Ukupno Trgovačka društva Obrti Ukupno % 32% 100,00% Općina % 30% 100,00% Izvor: FINA / 95

34 Gospodarska kretanja Općine Donji Kraljevec Što se tiče privrede Općine Donji Kraljevec treba spomenuti da se stanovništvo pretežno bavi poljoprivredom, ali i da u Općini ima više poduzetnika koji su mahom svi uspješni Obrti U Općini Donji Kraljevec obrtništvo je tradicionalni oblik poslovanja. Od 40 obrtnika 16 ih se bavi proizvodnom djelatnošću, 9 poljoprivredom a 8 građevinarstvom. Tablica 22. Aktivni obrti u Općini Donji Kraljevec Broj obrta Općina Donji Kraljevec 40 Međimurska županija % 3,28% (Izvor: Obrtnička komora Međimurske županije (2015) Tablica 23. Kretanje broja obrta u Općini Donji Kraljevec Godina Broj Obrta (Izvor: Obrtnička komora Međimurske županije (2015) Broj obrtnika se od 2011 godine smanjio za 25,5 %. Najviše obrtnika ima u proizvodnoj djelatnosti (40%), zatim u poljoprivredi i građevinarstvu. Tablica 24. Obrtnici prema oznaci glavne djelatnosti R.b. Djelatnost Donji Kraljevec 01. PROIZVODNO OBRTNIŠTVO 16 - proizvodnja tekstila 0 - proizvodnja od drveta 3 - proizvodnja proizvoda od metala 2 - proizvodnja električne opreme 2 - proizvodnja od gume i plastike 1 - proizvodnja hrane i pića 4 - proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 1 - ostale proizvodne djelatnosti 3 34 / 95

35 02. GRAĐEVINARSTVO TRGOVINA NA MALO UGOSTITELJSTVO PROMET POPRAVAK MOTORNIH VOZILA POPRAVAK PREDMETA ZA OSOBNU UPOTREBU I KUĆANSTVO OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI (frizeri, cvjećari) 09. POLJOPRIVREDA Poduzetništvo UKUPNO: 40 (Izvor: Obrtnička komora Međimurske županije (2015) U Općini Donji Kraljevec u godini djelovalo je 95 poduzetnika kod kojih je bilo zaposleno 1337 djelatnika. Oni su ostvarili 655 mil kuna prihoda, 28.mil kuna dobiti i 4 mil kuna gubitka, tako da su u godini poduzetnici ostvarili dobit od 24 mil kuna. Od ukupnog prihoda, 60% prihoda ostvarila su tri najveća poduzetnika ( Texnix d.o.o., Ferokotao d.o.o., Novi Feromont d.o.o.) koja zapošljavaju preko 800 zaposlenih ili 60% zaposlenih u Općini. Od godine broj poduzetnika je padao da bi u 2014 godini broj praktički isti kao i godine, ali se broj zaposlenih smanjio za 16,33%. Ukupni prihodi poduzetnika u Općini povećali su se zadnjih 5 godina za 13,52%. Općina je u godini ostvarila izvoz u visini 339 mil kuna što je 1,93% manje nego u godini, a 53,24% više u odnosu na godinu. Tablica 25. Podaci za Općinu Donji Kraljevec ( u 000 kn) Broj zaposlenih Broj poduzetnika Ukupni prihodi (u 000 kn) Ukupni rashodi (u 000 kn) Dobit razdoblja (u 000 kn) Gubitak razdoblja (u OOO kn) Izvoz (u 000 kn) Uvoz (u 000 kn) (Izvor: FINA, RGFI) U Općini Donji Kraljevec zaposleno je 5,37% radnog stanovništava od ukupnog broja zaposlenih u Međimurskoj županiji. Njih 5,37% koji su zaposleni kod poslodavaca, ostvarili su 5,84% prihoda od ukupnog prihoda Međimurske županije u godini / 95

36 Tablica 26. Podaci o gospodarstvu i zaposlenosti 2014.g. Naziv Općina Donji Kraljevec Međimurska županija % Broj zaposlenih ,37% Broj poduzetnika ,27% Ukupni prihodi ,84% Ukupni rashodi ,84% Dobit razdoblja ,64% Gubitak razdoblja ,13% Izvoz ,66% Uvoz ,64% Turizam Turistička kategorizacija naselja (Izvor: FINA, RGFI) Razvrstavanje naselja u turističke razrede razrađuje se prema kvantitativnim i kvalitativnim kriterijima. Razvrstavanje naselja u turističke razrede provodi se na temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku prema sljedećim kvantitativnim kriterijima: petogodišnjem prosjeku ostvarenog broja turističkih noćenja u turističkoj općini, gradu ili naselju (broj noćenja), broju turističkih noćenja po stanovniku turističke općine, grada ili naselja (koeficijent intenziteta turističkog prometa), vrijednosti prometa u ugostiteljskoj djelatnosti po stanovniku općine, grada ili naselja (koeficijent specifičnoga turističkog prometa), petogodišnjem prosjeku ostvarenog broja turističkih noćenja u općini, gradu ili naselju po krevetu ili smještajnoj jedinici. Kvalitativni kriteriji za razvrstavanje naselja u turističke razrede su: turistički i smještajni ugostiteljski kapaciteti odgovarajuće kvalitete, razina izgrađenosti infrastrukture, prirodna i kulturna baština, a naročito: povijesni te umjetnički spomenici i sadržaji, prirodne ljepote, pojave, običaji i tradicija te druge turističke zanimljivosti, stanje organiziranosti zdravstvene zaštite, uređenost javnih površina, dodatna ponuda: sport, kultura, trgovine i sl. Naselja se, ovisno o ukupnom broju bodova na temelju ocijenjenih kvalitativnih kriterija, razvrstavaju u razrede prema sljedećoj shemi: 36 / 95

37 od 82 bodova do 109 bodova razred A, od 54 bodova do 81 bodova razred B, od 26 bodova do 53 bodova razred C, do 25 bodova razred D. U skladu sa službenom nacionalnom turističkom klasifikacijom naselja (Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede) Općina Donji Kraljevec kao jedinica lokalne samouprave svrstana je u razred D, a kao naselja Donji Kraljevec i Hodošan u razred C. Na području Općine Donji Kraljevec ne postoji ured ili ispostava turističke zajednice, ali područje se promovira u sklopu Turističke zajednice Međimurske županije, kojoj i teritorijalno pripada. Također, na području Općine ne postoje specifična udruženja poduzetnika ugostiteljske i turističke djelatnosti. Podaci za dolaske i noćenja trenutno su dostupni samo za i godinu. Tako je godine zabilježeno sveukupno dolazaka i noćenja. U godini bilježi se porast dolazaka za 3,45% te pad u broju noćenja za 1,25%. Tablica 27. Dolasci i noćenja turista u općini Donji Kraljevec Općina Donji Kraljevec Godina Broj kreveta Dolasci Noćenja Stalne Pomoćne Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani Izvor: Državni zavod za statistiku Od smještajnih kapaciteta evidentirano je 2 različita objekta koji imaju usluge smještaja sa sveukupno 61 ležajem. Tablica 28. Smještajni kapaciteti u Općini Donji Kraljevec Naselje Vrsta smještajnog objekta Naziv subjekta Broj ležaja Donji Kraljevec Hotel Hotel Kralj 50 Donji Kraljevec Sobe za iznajmljivanje Kavana "Stari krov" 11 UKUPNO 61 Izvor: Izvor MŽ ( Upravni odjel za gospodarske djelatnosti) Hotel Kralj nalazi se na ulazu u Donji Kraljevec, djeluje u okviru poduzeća Tehnix d.o.o. iz Donjeg Kraljevca. Okružen je zelenom prirodom, uz izvor potoka Bistrec i daje gostima jedan poseban dašak donjeg dijela Međimurja koje je poznato kao najljepši hrvatski cvjetnjak. Osim odmora pruža mogućnost organizacije poslovnih sastanaka, stručnih prezentacija, team buildinga, seminara i kongresa, osiguravajući pritom visoku kvalitetu usluge i smještaja. Imaju bogatu gastronomsku ponudu ekološki zdrave hrane i vlastiti vinski podrum. Hotel Kralj raspolaže s 50 ležajeva u 20 soba i apartmana. Gostima su na raspolaganju jednokrevetne, dvokrevetne i trokrevetne sobe koje prilagođavaju ovisno o njihovim željama. Restoran i kavana Stari krov Donji Kraljevec je idealno je mjesto za poslovne domjenke, obiteljske svečanosti i svaki drugi oblik proslava. 37 / 95

38 Uz ove veće ponuđače gastronomskih delicija, u Donjem Kraljevcu se još postoji nekoliko vrsta ugostiteljskih objekata. Tako se tu još smjestilo nekoliko kafića, disko i noćni klub Maraton te Kraljevska slastičarna. Kroz Općinu Donji Kraljevec prolazi nekoliko biciklističkih staza: Steinerova staza, R3 - Cycle in a Network, Međimurska Ruta - R1+R2+poveznica, R2 - MDB Murska cestovna i R2 - MDB Murska kroz gorice. Naziv manifestacije Tablica 29. Manifestacije u Općini Donji Kraljevec Vrijeme održavanja Organizator Rođendan dr. Rudolfa Steinera Veljača Centar dr. Rudolfa Steinera kulturna Dani dr. Rudolfa Steinera Lipanj Centar dr. Rudolfa Steinera kulturna Noćni turnir u uličnoj košarci D.Kraljevec Srpanj KK Donji Kraljevec sportska Speedway utrka Srpanj Speedway klub Unia sportska Međunarodni voćarski sajam u Donjem Kraljevcu Kolovoz Općina Donji Kraljevec sportska U Općini se tijekom godine organizira nekoliko manifestacija. Početkom lipnja od godine organizira se manifestacija pod nazivom Dani dr. Rudolfa Steinera. Tokom nekoliko dana održava se niz edukativnih predavanja i radionica putem kojih se sudionici mogu upoznati s teorijskim ali i s aspektom biološko-dinamičke poljoprivrede. U veljači svake godine, povodom rođenja dr. Rudolfa Steinera, organiziraju se prigodni programi u sklopu kojih se održavaju biodinamički poljoprivredni tečajevi. S obzirom na razvojnu orijentaciju Međimurja ali i cijele Hrvatske, obilježenu održivim razvojem i osiguranjem kvalitete života, uz poljoprivredu i poduzetništvo, turizam se nameće kao treći ključni sektor u razvoju Međimurja. S jedne strane, postoji odgovarajuća resursna osnova za razvoj turizma, a s duge strane, upravo je turizam po svojim osnovnim značajkama kompatibilan s visokim razvojnim ciljevima Županije. Centar Rudolf Steiner doprinosi ali će još više doprinositi razvoju turizma Općine. Prije svega će to biti kongresni i edukativni turizam, a prema istraživanjima, upravo kongresni turizam bilježi najbrži razvoj u ukupnom turizmu RH. Od godine u Donjem Kraljevcu se organizira međunarodni Voćarski sajam. Na tom području koncentrirano je najviše voćara. Inicijator organizacije ovakve vrste sajma je bio tadašnji predsjednik organizacijskog odbora gosp. Anđelko Horvat ing. agr. koji je imao viziju da Donji Kraljevec postane mjesto učenja domaćih i stranih voćara. Koncipiran je kao mjesto susreta svih koji su na bilo koji način vezani uz voćarstvo i voćarsku proizvodnju. Ovaj međunarodni voćarski sajam održava se svake godine u organizaciji Općine Donji Kraljevec, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore i Međimurske županije te u suorganizaciji Poljoprivredne savjetodavne službe i Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Riječ je o izložbeno-prodajnom sajmu koji svojim programom zaokružuje cjelinu voćarske proizvodnje: voće i voćne sadnice, strojevi za proizvodnju, preradu i zaštitu voća, sistemi za skladištenje i čuvanje voća, sistemi za obranu od tuče, sustavi navodnjavanja, zaštitna sredstva, specijalizirana gnojiva i mehanizacija. U okviru sajamskih događanja održavale su se radionice, prezentacije, stručna predavanja, i okrugli stolovi o aktualnim temama iz područja voćarstva. U Donjem Kraljevcu se organiziraju speedway utrke na stadionu Milenium. Stadion je izgrađen godine isključivo za organizaciju speedway utrka. Kapacitet stadiona je sjedećih mjesta, a godine izgrađene su tribine na oba zavoja za gledatelja. Osim za vozače, stadion je Vrsta 38 / 95

39 prilagođen gledateljima, te im pruža osim uzbudljivih vožnji za vrijeme utrke, udobnost i osjećaj boravka u prirodi. Dvorana je površine 700 četvornih metara s kuhinjom i barom, sobama za sastanke međunarodnog žirija, također prilagođena održavanju domjenaka, večera, proslava i slično. Speedway klub Unia, osnovan je godine na inicijativu Zvonimira Pavlica, trostrukog prvaka bivše Jugoslavije. Klub broji preko 100 članova. Događaj veličine organizacije jednog Grand Prixa nema posljedice samo na organizatora već i na širu zajednicu u kojoj se odvija. Zahvaljujući dolasku stranih navijača popunjavaju se hotelski smještaji, povećava se devizni priljev te Međimurje postaje centar događanja cijelog speedway svijeta. Tablica 30. Zaštićena materijalna dobra Općine Donji Kraljevec Lokacija Donji Kraljevec Donji Kraljevec Donji Kraljevec Sv. Juraj u Trnju Sv. Juraj u Trnju Crkva sv. Magdalene i pil sv. Trojstva Zaštićeno materijalno dobro Glavni oltar sv. Marije Magdalene iz kapele sv. Marije Magdalene u Donjem Kraljevcu Orgulje u crkvi sv. Magdalene Arheološko nalazište ranosrednjovjekovnog groblja uz crkvu sv. Jurja u Trnju Crkva sv. Jurja Mučenika i građevina župnog dvora Područje Općine Donji Kraljevec radi svojih prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih osobnosti ima veliki potencijal za razvoj selektivnih oblika turizma. Osim tradicijske i kulturne vrijednosti ovaj prostor sadrži izuzetne ekološke i krajobrazne vrijednosti od lokalne, regionalne, nacionalne i međunarodne važnosti. Prirodan prostor oblikovan je i očuvan zbog djelanja prirode i ljudi, a zajedno s kulturnom baštinom čini izuzetan i jedinstven prostor. Navedeni razlozi temelj su za razvoj selektivnog turizma s naglaskom na kulturni, kongresni, edukativni, ciklo-turizam Poduzetnička zona Tablica 31. Poduzetničke zone u Općini Donji Kraljevec Industrijska zona Sjever Donji Kraljevec Poduzetnička zona Palinovac Poduzetnička zona Hodošani Površina Parcela Cijena zemljišta u vlasništvu Općine Opremljenost u privatnom vlasništvu potpuno komunalno opremljena Izvor: Općina Donji Kraljevec 10 kn ( 1 parcela u privatnom vlasništvu) izrađen DPU, parcelizirano, kanalizacija 10 kn Izrađen DPU Općina Donji Kraljevec danas je jače industrijsko središte donjeg Međimurja. Po broju i snazi privatnih firmi iz metalo-prerađivačke branše, Općina Donji Kraljevec i okolna naselja predstavljaju jednu od uspješnijih područja gospodarstva Međimurske županije i sjeverne Hrvatske u cjelini. Kao poticaju gospodarstva Općina je prostornim planom osigurala prostor za tri poduzetničke zone, od kojih je jedna, Sjever Donji Kraljevec, u privatnom vlasništvu i u punoj funkciji. U Poduzetničkoj zoni Palinovac od infrastrukture izgrađena je kanalizacija dok u Poduzetničkoj zoni Hodošani treba izgraditi kompletnu potrebnu infrastrukturu. 39 / 95

40 Tržište rada Tablica 32. Zaposlenost u Općini rujan Područje djelatnosti Ukupno i više Ukupno 1, A Poljoprivreda, B Rudarstvo i vađenje C Prerađivačka industrija D Opskrba električnom E Opskrba vodom, F Građevinarstvo G Trgovina na veliko i H Prijevoz i skladištenje I Djelatnost pružanja J Informacije i K Financijske djelatnosti i L Poslovanje M Stručne, znanstvene i N Administrativne i O Javna uprava i obrana, P Obrazovanje Q Djelatnosti zdravstvene R Umjetnost, zabava i S Ostale uslužne T Djelatnosti kućanstava U Djelatnost Nepoznato (Izvor: DSZ) U godini u Općini Donji Kraljevec bilo je 1781 zaposlenih, najveći dio u prerađivačkoj industriji (716). U Tabeli 26 prikazano je kretanje nezaposlenosti u Općini Donji Kraljevec. S 31. ožujkom u Općini Donji Kraljevec registrirane su 163 nezaposlene osobe. Vidi se trend pada nezaposlenosti u odnosu na godinu za cca. 15%. Tablica 33. Nezaposleni u Općini Donji Kraljevec Godina Ukupno Bez škole OŠ SŠ, KV,VKV SS, gimn VŠS VSS Poljoprivreda Izvor: HZZ Općina Donji Kraljevec je izrazito poljoprivredno područje s dugom tradicijom bavljenja poljoprivredom i značajnim zemljišnim potencijalom, kao i povoljnim klimatskim uvjetima koji pogoduju razvoju poljoprivredne djelatnosti. Odsustvo teške industrije i drugih zagađivača povećava vrijednost svih prirodnih obilježja i čini ga velikim potencijalom za ekološku poljoprivrednu proizvodnju. 40 / 95

41 Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) na području koje pokriva Općina Donji Kraljevec ukupna površina poljoprivrednog zemljišta koja se koristi u poljoprivredne svrhe iznosi 2.032,58 ha. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Međimurskoj županiji iznosi ,94 ha, dok Općina Donji Kraljevac pripada samo 7% odnosno 2.137,39 ha. Poljoprivredna proizvodnja većih razmjera nije prisutna radi zemljišno katastarskih i geografskih razloga. Upravo radi zemljišno katastarskih razloga zemljišne površine su uglavnom usitnjene i prvenstveno se koriste u funkciji samoopskrbe obiteljskih gospodarstava poljoprivrednim proizvodima. Iako je važna gospodarska grana, činjenica je da na prostoru Općine još uvijek prevladava ekstenzivan pristup poljoprivrednoj proizvodnji. Tablica 34. Veličina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu PG-a u Međimurskoj županiji i Općini Donji Kraljevec Grad/općina Broj PG <3 <=3 i <20 >=20 i <100 >=100 i < >=1.500 UKUPNO Površina (ha) Broj PG Površina (ha) Broj PG Površina (ha) Broj PG Površina (ha) Broj PG Površina (ha) Broj PG Površina (ha) UKUPNO Međimurska , , , , , ,94 Donji Kraljevec , , , ,86 0 0, ,39 Izvor: APPRRR na dan Više od jedne trećine (37,91%) nositelja/odgovorne osobe poljoprivrednog gospodarstva čine osobe starije od 65 godina što čini bitni ograničavajući čimbenik budućeg razvoja poljoprivrede na području Općine. Tablica 35. Broj poljoprivrednih gospodarstava prema dobi nositelja/odgovorne osobe u Općini Donji Kraljevec Dob nositelja <= >65 Broj PG-a UKUPN O Postotak 10,44% 8,24% 13,46% 10,44% 12,64% 6,87% 37,91% 100,00% Izvor: APPRRR na dan Samo jedan posto nositelja/odgovorne osobe PG-a ima višu stručnu spremu, a višu stručnu spremu 3,3%. Srednju stručnu spremu ima 27,7 %, osnovnu školu je završilo 27,5 %, dok je bez škole 2,5 % nositelja gospodarstava. Nositelji/odgovorne osobe poljoprivrednog gospodarstva po prosječnoj razini naobrazbe znatno zaostaju za onom u nekim zemljama članicama Europske unije. Tablica 36. Školska sprema nositelja/odgovorne osobe PG-a u Općini Donji Kraljevec Općina/Naselje Fakultet Nema podatka Nezavršena osn. škola Osnovna škola Srednja škola Viša škola Općina Donji Kraljevec Donji Hrašćan Donji Kraljevec Zbroj 41 / 95

42 Donji Pustakovec Hodošan Palinovec Sveti Juraj u Trnju Izvor: APPRRR na dan Upravo oranice sa ratarskom proizvodnjom imaju najveći udio u korištenom poljoprivrednom zemljištu (84%) dok povrćarska proizvodnja zauzima oko 15%, livade, pašnjaci i trave 8% te voćarska proizvodnja svega 7% korištenog poljoprivrednog zemljišta. Od poljoprivrednih kultura najveće površine zasijane su žitaricama pri čemu dominantnu ulogu ima kukuruz sa 1008,12 ha. Grafikon 2. Poljoprivredno zemljište u ARKOD sustavu prema vrsti uporabe zemljišta za Općinu Donji Kraljevac ( ) Livade, pašnjaci i trave Povrćarska 8% proizvodnja 15% Voćarska proizvodnja 7% Ratarska proizvodnja 70% Izvor: APPRRR na dan Prema podacima APPRRR na dan godine na području Općine Donji Kraljevac registrirano je, i aktivno 351 OPG-a, 4 obrta, 6 trgovačkih društva i 3 zadruga. Prema broju članova na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu najviše imamo OPG-a sa jednim članom, njih 139. Sa ni jednim članom postoje 93 OPG-a, sa dva člana 66 OPG-a, sa tri člana 48 OPG-a te sa četiri OPG-a svega 5 OPG-a. Kako je i ranije navedeno u Općini su registrirana 351 OPG-a sa sveukupno 435 člana. Tablica 37. Broj poljoprivrednih gospodarstava prema tipu i spolu nositelja/odgovorne osobe na dan Tip PG-a Obiteljsko gospodarstvo Obrt Trgovačko društvo Zadruga Općina/Naselje F M Zbroj F M Zbroj F M Zbroj F M Zbroj Općina Donji Kraljevec Ukupno Donji Hrašćan Donji Kraljevec Donji Pustakovec Hodošan Palinovec Sveti Juraj u Trnju / 95

43 Izvor: APPRRR na dan Fizikalni i kemijski sastav i konfiguracija tla su takvi da pogoduju ratarskoj proizvodnji, a s druge strane pogoduju voćarstvu i povrćarstvu (posebice uzgoju krumpira). Postoji tradicija uzgoja voćaka i povrća čemu pogoduju reljef i klima. Pod voćnjacima je zasađeno 83,23 ha jabuka, 20,16 ha lijeske, 14,35 ha oraha, 5,54 ha trešnje, 4,44 ha te 6,97 ha ostalih voćnih vrsta pobrojenih u Tablici br 31. Grafikon 3. Voćarska proizvodnja u Općini na dan Marelica Kruške Šljiva Breskva Orah Jabuke Površina (ha) Izvor: APPRRR na dan Slika 3. Voćnjak u Donjem Kraljevcu Izvor: Općina Donji Kraljevec 43 / 95

44 Grafikon 4. Povrćarska proizvodnja u Općini na dan Peršin Paprika Rajčica Krastavci Grah Mrkva Kupus Celer Tikva uljarica Luk Krumpir Površina (ha) Izvor: APPRRR na dan Poljoprivredna proizvodnja Općine obilježena je ratarskom proizvodnjom na malim i mješovitim gospodarstvima, gdje se žitarice i uljarice proizvode isključivo za ishranu svinja, stoke i vlastite potrebe, dok se dio robnih viškova isporučuje tržištu. Grafikon 5. Ratarska proizvodnja u Općini na dan Raž Soja Tritikala Zob Ječam Šećerna repa Uljana repica Pšenica Kukuruz Površina (ha) Izvor: APPRRR na dan / 95

45 Tablica 38. Broj stoke i peradi u Općini Donji Kraljevac iz Upisnika poljoprivrednika na dan Vrsta životinje Općina/ Naselje Općina Donji Kraljevec Donji Hrašćan Donji Kraljevec Donji Pustakovec Broj grla Govedo Broj PG-a Kokoši/ Pilići Broj grla Broj PG-a Konji Koze Svinje Ukupno Broj Broj Broj Broj Broj Broj Broj grla grla PG-a grla PG-a grla PG-a Ukupno Broj PG-a Hodošan Palinovec Sveti Juraj u Trnju Izvor: APPRRR na dan Iz Tablice br. 38 vidljivo je da su naselja Općine najviše orijentirana na govedarstvo i svinjogojstvo. U godini prijavljeno je 356 grla goveda, a najviše u naselju Donji Kraljevec. Od goveda se drže muzne krave za proizvodnjom mlijeka i mesa. Radi se o malim proizvođačima i ekstenzivnom načinu proizvodnje/uzgoja odnosno uzgoj stoke za vlastite potrebe. Ekološka i integrirana proizvodnja Ekološka i integralna proizvodnja u Općini se vrlo sporo razvija u nekoliko posljednjih godina. Prema podacima APPRRR-a jedan najviše ima lijeske (16,99 ha) pod ekološkom proizvodnjom, oraha 1,15 ha te šljiva pod 0,12 ha. Integrirana proizvodnja u godini vršila se na 22,63 ha, a najviše proizvodnja jabuka na 19,87 ha. Tablica 39. Integrirana proizvodnja (ha) u Općini na dan Integrirana proizvodnja Bazga 0,45 Jabuke 19,87 Orah 1,05 Šljive 0,41 Trešnja 0,85 Sveukupno 22,63 Izvor: APPRRR na dan Tablica 40. Ekološka proizvodnja (ha) u Općini na dan Eko proizvodnja Lijeska 16,99 Orah 1,15 Šljive 0,12 Sveukupno 18,26 Izvor: APPRRR na dan / 95

46 Pčelarstvo Prema podacima APPRRR broj košnica na području Općine je 798. Proizvodnjom meda i uzgojem pčela bavi se sveukupno 10 poljoprivrednih gospodarstava, a većina njih (6) se nalazi u naselju Donji Kraljevec gdje je i većina košnica, njih 583. Tablica 41. Broj košnica i broj pčelara iz Upisnika poljoprivrednika na dan Subvencije u poljoprivredi Općina/Naselje Broj košnica Broj PG-a Općina Donji Kraljevec Donji Kraljevec Donji Pustakovec 25 1 Hodošan 70 1 Palinovec Sveti Juraj u Trnju 20 1 Izvor: APPRRR na dan Tablica 42. Pregled isplata državnih potpora za Općinu Donji Kraljevec za 2013 i 2014 godinu. Naziv potpore Izravna plaćanja, ekološka i integrirana proizvodnja, teži uvjeti gospodarenja Zpp - izravna plaćanja poljoprivrednim proizvođačima Zpp - mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda Investicijska potpora u poljoprivredi - kapitalna ulaganja Očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja Intervencije vlade RH (interventni otkup mlijeka, tehnička pomoć i varoza pčela) Potpora dohotku nekomercijalnim poljoprivrednicima Ukupno isplaćeno Ukupno isplaćeno Ukupno isplaćeno Ukupno isplaćeno Ukupno isplaćeno godina godina godina godina godina , , , , ,50 0,00 0,00 0,00 0, ,43 0,00 0,00 0,00 0, , , , ,04 0,00 0, , , , , , , , , ,61 0, , , , ,00 0,00 Promotivne manifestacije 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Ukupno , , , , ,12 U daljnjem razvoju poljoprivrede na području općine Donji Kraljevec potrebno je prihvatiti postojeću strukturu proizvodnje, koja je određena prirodno-geografskim, ekonomskim uvjetima, ali i tradicijom. Kako bi što bolje planirali i ostvarili daljnji razvoj, potrebno je raditi na specijaliziranosti proizvodnje i učestalijoj primjeni danas dostupnih tehničko-tehnoloških znanja. Razvoj poljoprivrede donekle je ograničen i zbog veličine i strukture poljoprivrednih površina, odnosno parcele su relativno male zbog samog nasljeđivanja te vezanosti za posjed. Moguć je razvoj poljoprivrede kroz promjenu strukture proizvodnje koja često podrazumijeva da proizvodnja služi više za vlasnike nego za tržište. Uz razvoj poljoprivrede, nužno je razvijati prateće djelatnosti poljoprivrede, industrijskog i servisnog sadržaja. 46 / 95

47 3.6. Društvene djelatnosti Društvene djelatnosti po svojoj prirodi nemaju komercijalan karakter. Na njima se temelji društveni razvoj koji osigurava prihvatljivu kvalitetu življenja kroz smanjivanje socijalne nejednakosti, isključenosti i siromaštva, smanjenje demografskih gubitaka, poboljšanje društvene infrastrukture, jačanje potencijala ulaganja, povećanje atraktivnosti za življenje i osnaživanje socijalnog uključivanja stanovnika u gospodarski i društveni život. Demografska kretanja istovremeno su preduvjet i ograničenje prostornog razvitka, funkcioniranja tržišta rada i gospodarskog i društvenog razvoja. Da bi se povećala društvena složenost zajednice potrebno ju je stimulirati u rastu. Kroz društvenu infrastrukturu koja je najvažnija komponenta društvenog standarda ostvaruje se napredak i potiče razvoj unutar svake zajednice, podiže se obrazovna, kulturna i znanstvena razina, zdravstvena kultura, standard cjelokupnog stanovništva, pridonosi se povećanju socijalne skrbi, osigurava nesmetano bavljenje sportskim aktivnostima, omogućava rekreacija i odmor stanovništva. Obrazovnu infrastrukturu čine predškolske ustanove, osnovne i srednje škole Obrazovanje Predškolski odgoj Dječji vrtići poboljšavaju opću razinu obrazovanja kroz stvaranje uvjeta za uključivanje što većeg broje djece u program vrtića i drugih oblika predškolskih programa, osiguranjem jednakog pristupa svoj djeci, bez obzira na etičku pripadnost, spol, porijeklo, vjeru, društveni status, te uključivanjem što većeg broja djece u program obveznog obrazovanja i prevenciju njihovog ispadanja iz obrazovnog sustava. Također su preduvjet ostanka mladih ljudi i dolaska novih osoba na područje Općine. Tablica 43. Struktura djece predškolske dobi Ukupno stanovnika 0-6 godina starosti sv m ž Izvor: Popis stanovništva 2011.g.,DZS U Općini Donji Kraljevec, centralni Dječji vrtić Ftiček je smješten u Donjem Kraljevcu a u Hodošanu je područni odjel. Na te dvije lokacije dolaze djeca cijele općine uključujući 6 naselja. Prema zadnjem popisu stanovništva za 2011.g., podaci Državnog zavoda za statistiku, u Općini je bilo 306 djece 1 predškolske dobi, u spolnoj strukturi kako je prikazano u tablici u nastavku. Tablica 44. Broj upisane djece u vrtiće g / 95

48 DJV Donji Podaci g. Spol DJV Hodošan Kraljevec djevojčice dječaci Broj djece upisane u vrtić djevojčice dječaci djevojčice dječaci djevojčice dječaci djevojčice dječaci Izvor: Podaci dobiveni od DJV Donji Kraljevec i DJV Hodošan Broj upisane djece kroz godine ne opada. U 2014.g. bilo je upisano 97 djece ( 60 Donji Kraljevec i 37 Hodošan), organizirani po dvije mješovite grupe: mlađe za djecu u trećoj i četvrtoj godini, te starije za djecu u petoj i šestoj godini. Vrtićki program se održava u jednosmjenskom radu. U tablici u nastavku se nalaze podaci o prosječnom broju djece i broju osoblja. Pr. broj djece u grupi Br. osoblja Tablica 45. Podaci o prosječnom broju djece u grupi i broju osoblja Podaci Godina Spol djevojčice DJV Donji Kraljevec DJV Hodošan dječaci djevojčice dječaci djevojčice dječaci djevojčice dječaci djevojčice 28 dječaci žene 9 muškarci žene 9 muškarci 8 1 žene 9 muškarci žene 10 muškarci žene 10 muškarci Izvor: Podaci dobiveni od DJV Donji Kraljevec i DJV Hodošan 48 / 95

49 Cijena vrtića za 10 satni boravak iznosi 1.050,00 kn, a 6 satni boravak 950,00 kn mjesečno. Roditelji učestvuju u ekonomskoj cijeni s 50%, a ostalih 50% podmiruje se iz proračuna Općine za svu djecu. Tablica 46. Općinska izdvajanja za predškolski odgoj Općinska izdvajanja , , , ,79 Izvor: Općinski proračun Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u 2014.g. sufinanciralo je: program za obvezne polaznike pred škole sa 20,00 kn po djetetu u 8 rata program za djecu s teškoćama, koja su integrirana u redovite odgojno obrazovne skupine s 400,00 kn za šest satni boravak i sa 800,00 kn za deset satni boravak po djetetu u 7 rata, za dvoje djece (8.400,00 kn) program za djecu predškolske dobi pripadnika nacionalnih manjina s 75,00 kn po djetetu u 8 rata, za dvoje djece (1.200,00 kn). U realizaciju odgojno obrazovnog programa je uključeno 8 odgajatelja VSS i 1 asistent za rad s djecom s poteškoćama u razvoju. Dostupnost usluge: Usluga predškolskog odgoja je dostupna. Prihvatljivost usluge: je relativno zadovoljavajuća. Općina je još g. donijela odluku o potrebi proširenja objekta vrtića i usklade s pedagoškim standardom, te je u tu svrhu napravljen projekt za proširenje vrtića koji bi se sufinancirao sredstvima fondova EU. Da bi se postiglo potpuno usklađenje s pedagoškim standardom, potrebno je investirati u: proširenje postojećeg vrtića u Donjem Kraljevcu, dogradnju dviju soba za vrtićke grupe u DJV Hodošan, postavljanje ograde DJV Hodošan, rekonstrukciju kuhinje, pratećih prostorija, izolacione sobe i sanitarija za tehničko osoblje, te za odgajatelje i djecu, opremanje obje kuhinje po HACCP-sustavu, oprema za novosagrađene prostorije (dječje sobe-namještaj, didaktička oprema, sanitarije. U okviru vrtića odgajateljice su osposobljene za provođenje programa edukacijskog rehabilitatora i logopeda. U vrtićima nedostaje : 3 do 4 odgojitelja, stručni suradnik na nepuno radno vrijeme prema Državnom standardu za predškolski odgoj i obrazovanje, logoped Osnovnoškolsko obrazovanje U Općini Donji Kraljevec djeluju: OŠ Donji Kraljevec, OŠ Hodošan, PŠ Palinovec i PŠ Sveti Juraj u Trnju, te osnovna glazbena škola Miroslav Magdalenić. OŠ Donji Kraljevec: U školi Donji Kraljevec je ukupno upisano 111 učenika u jednoj smjeni u 8 razrednih odjela (od I. - IV. razreda: 4 i od V. - VIII. razreda: 4 odjela). Nastava se odvija u jednoj 49 / 95

50 smjeni, zaposleno je 22 učitelja i 7 djelatnika tehničko osoblje. Ukupna površina škole je 1.282,69m2. U poslijepodnevnim satima se odvija informatika za učenike 7. i 8. razreda. Škola surađuje s udrugama prilikom organizacije mnogih manifestacija i programa te im pomaže u radu ustupanjem svojih prostora. Također, Osnovna škola Donji Kraljevec jedna je između 25 eko škola, vrtića i srednjih škola iz Republike Hrvatske, jedina iz Međimurske županije koja provodi međunarodnu kampanju Za manje otpada Foudation for environmetal education FEE i The Wrigley Company Foundation sa ciljem smanjivanja otpada te dugoročnog utjecaja na promjenu navika mladih. Od prosinca Škola ima sportsku dvoranu, veličine m2, tribina 180 m2, a pratećih prostorija (sanitarni čvor, svlačionice) 572,50m2. Škola je koristi za svoje potrebe i potrebe izvan nastavnih aktivnosti, a u slobodno vrijeme koriste je udruge građana. OŠ Hodošan: U osnovnoj školi Hodošan 2014.g. ukupno je upisano 210 učenika u 10 razrednih odjela. OŠ Hodošan ima u svom sastavu MŠ u Hodošanu s 10 odjela razredne i predmetne nastave, PŠ Sveti Juraj u Trnju s 2 kombinirana odjela razredne nastave te PŠ Palinovec također s 2 kombinirana odjela razredne nastave. Matičnu školu polaze učenici I. - VIII. razreda iz Hodošana, Donjeg Hrašćana, Donjeg Pustakovca, Palinovca i Svetog Jurja u Trnju. Područnu školu u Svetom Jurju u Trnju pohađaju učenici I. - IV. razreda iz Donjeg Pustakovca i Svetog Jurja u Trnju. PŠ Palinovec pohađaju učenici I. - IV. razreda iz Palinovca. Školska zgrada s dvoranom u Hodošanu otvorena je 29. studenoga g, u Svetom Jurju u Trnju 1. srpnja 1984.g., a u Palinovcu osamdesetih godina. Osnovna glazbena škola Miroslav Magdalenić Umjetnička škola Miroslav Magdalenić djeluje u Čakovcu, a u Donjem Kraljevcu djeluje Područna osnovna glazbena škola Miroslav Magdalenić. Škola traje šest godina, mogu se učiti truba, saksofon, klarinet i trombon. U pravilu, se upisuju učenici nakon završetka drugog razreda obavezne osnovne škole. Svaki učenik uz izabrani instrument pohađa i nastavu solfeggia, a od trećeg razreda skupno muziciranje (pjevački zbor, harmonikaški orkestar ili komorna glazba). U osnovnim školama ima učenika drugih etničkih pripadnosti, uglavnom Romske narodnosti. Slučaj napuštanja osnovnog obrazovanja nije zabilježen. Sintetizirani statistički podaci matične i područnih škola, nalaze se u Prilogu / 95

51 Tablica 47. Indikatori opremljenosti osnovnih škola Indikatori opremljenosti MŠ Hodošan PŠ Palinovec Veličina objekta m2 - bez dvorane PŠ Sveti Juraj u Trnju OŠ Hodošan - ukupno OŠ Donji Kraljevec Broj sanitarnih čvorova Grijanje / energent plin plin plin plin zemni plin, ložulje Veličina sportske dvorane m Knjižnica / broj knjiga da Broj učionica Broj učionica opremljenih računalima Internet Pristup za djecu s posebnim potrebama Broj kvalificiranih nastavnika za rad s djecom s posebnim potrebama i nadarenom djecom kompletan prostor 2 mreže kompletan prostor 1 mreža kompletan prostor 1 mreža kompletan prostor, sve učionice i dvorana kompletan prostor da ne da - ne Izvor: sintetizirani podaci dobiveni od MŠ i PŠ Dostupnost usluge je relativno dobra. Školsko područje koje obuhvaća OŠ Hodošan nije sukladno ustrojstvu općina jer nastavu polaze učenici iz svih mjesta općine osim općinskog središta Donjeg Kraljevca. Prihvatljivost usluge nije zadovoljavajuća. Veliki je interes roditelja za produženim boravkom učenika u školi što je uočeno prilikom anketiranja roditelja. U interesu je lokalne vlasti i nadležnih struktura da se omogući roditeljima cjelodnevni kvalitetan i osmišljen boravak djece u školi. Da bi se postigao zadovoljavajući standard kvalitete, potrebno je investirati u: a) OŠ Donji Kraljevec opremu učionica, naročito za nastavu informatike sanaciju sanitarnih i učioničkih prostora toplinska izolacija sportske dvorane (fasada, prozori, krov) popravak krovišta škole, uređenje sustava grijanja i hlađenja, štedna rasvjeta rekonstrukcija podova opremanje i uređenje vanjskog sportskog igrališta, uređenje pristupa za invalide b) OŠ Hodošan završetak priključka sanitarne vode (kanalizacija) projekt energetske učinkovitosti u nastavnu opremu 51 / 95

52 c) OŠ Palinovec projekt energetske učinkovitosti u nastavnu opremu d) OŠ Sveti Juraj u Trnju rješenje imovinskog stanja u nastavnu opremu Međimurska županija je investiranjem poboljšala uvjete boravka u školama. Zamijenjena je rasvjeta u Hodošanu, Svetom Jurju u Trnju i dio rasvjete u Palinovcu. Na kanalizacijski sustav spojena je sanitarna odvodnja PŠ Palinovec i PŠ Sveti Juraj u Trnju. Tijekom ljeta zamijenjeni su pokrov, limarija i gromobrani na zgradi Područne škole Sveti Juraj u Trnju. Iz vlastitih sredstava rekonstruirane su svlačionice i vodovodna instalacija u sportskoj dvorani, brušenja parketa, popravci nastavnih sredstava. Iz proračuna se sredstva dodjeljuju za donacije i subvencije prijevoza učenika. Školsko područje seoskog je karaktera. Za sve učenike iz Donjeg Pustakovca, Svetog Jurja u Trnju, Palinovca i Donjeg Hrašćana organiziran je prijevoz autobusom na teret Proračuna Međimurske županije. Tablica 48. Općinska izdvajanja osnovno obrazovanje Izdvajanje iz općinskog proračuna OŠ Hodošan , , , ,00 OŠ Donji Kraljevec , , , ,00 PŠ Sveti Juraj u Trnju PŠ Palinovec Izvor: Podaci Općine Ostale ustanove Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera osnovana je od strane Međimurske županije i Općine Donji Kraljevec. Osnovna djelatnost Centra je organizacija stručnih seminara i predavanja iz područja biodinamičke proizvodnje hrane, razvijanje suradnje s međunarodnim institucijama, nadležnim ministarstvima, nevladinim udrugama i drugim organizacijama na području biodinamičke proizvodnje hrane, te promocija zdrave hrane i biodinamičke poljoprivrede Srednjoškolsko obrazovanje Srednje škole u Općini Donji Kraljevec nema. Sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku 2011., na području općine je bilo 181 srednjoškolskih učenika. Ukupno Tablica 49. Učenici srednjih škola programi koje pohađaju Industrijska i obrtnička Tehnička i srodna Umjetnička Gimnazija svi m / 95

53 ž Zdravstvo Izvor: Popis stanovništva 2011.,DZS Stanovnicima Općine Donji Kraljevec, dostupne su na području općine usluge primarne zdravstvene zaštite. U Donji Kraljevcu djeluje Dom zdravlja koji posluje u sklopu Doma zdravlja Međimurske županije, s 2 ambulante primarne zdravstvene zaštite, te stomatološkom ambulantom. Dom zdravlja je opremljen osnovnom opremom za primarnu zdravstvenu zaštitu, a zdravstveno osoblje se sastoji od 2 liječnika, 2 stomatologa, 5 medicinskih sestara. U Domu zdravlja Prelog dostupna je Hitna pomoć za stanovnike Općine a provodi se putem dežurstava. Stanovnici općine koriste zdravstvene usluge na županijskoj razini. Specijalistička zdravstvena zaštita dostupna je stanovnicima Općine u bolničkim centrima i specijaliziranim ustanovama u Čakovcu, Varaždinu i Zagrebu. Na području općine djeluju dvije privatne stomatološke ordinacije. Dostupnost usluge je relativno zadovoljavajuća, obzirom na prometnu povezanost i blizinu ustanova i centara koji pružaju hitnu i specijalističku medicinsku skrb. Pristupačnost usluga u opsegu u kojem se nude je zadovoljavajuća. Prihvatljivost usluge nije na zadovoljavajućoj razini, analiza pokazuje da je potrebno pokrenuti suradnju sa zdravstvenim ustanovama Međimurske županije i Čakovca, te dogovoriti modalitete i preduvjete za povremeno organiziranje nedostajućih specijalističkih pregleda i konzultacija, kao i za unaprjeđivanje patronažne zaštite Socijalna skrb Socijalna skrb je djelatnost kojom se osigurava i ostvaruje pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba. Pritom je riječ o potrebama koje ove osobe, zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih razloga, ne mogu zadovoljiti same, niti uz pomoć članova obitelji. Radi sprečavanja, ublažavanja i otklanjanja uzroka i stanja socijalne ugroženosti socijalnom skrbi pruža se potpora obitelji, posebice djeci i drugim osobama koje ne mogu brinuti same o sebi. 2 U skladu sa zakonskim odredbama o nadležnosti jedinica lokalne samouprave, Socijalni program općine Donji Kraljevec donosi se svake godine i njime se određuju proračunska sredstva za socijalno ugroženo stanovništvo, umirovljenike i učenike. Socijalni programi općine usmjereni su na potrebe najugroženijih kategorija stanovnika, starijih i nemoćnih osoba, djecu i mlade, te pokrivaju širok raspon mjera, a izdvojena sredstva se koriste za pomoć u podmirenju troškova stanovanja, jednokratne novčane pomoći, pomoć u podmirenju troškova prehrane, prijevoz učenika, kupnja udžbenika, pomoć za novorođenu djecu. Mjere socijalne skrbi na području Općine provodi centar za socijalnu skrb Prelog te obavljaju poslove osiguranja i ostvarivanja pomoći za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba koje iste nisu u mogućnosti zadovoljiti radi nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti. 2 Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj / 95

54 U Donjem Kraljevcu djeluje Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Kolonić, za 18 štićenika, od toga 9 žena te 5 zaposlenih. Dom nudi usluge socijalne skrbi sa smještajem za starije osobe i osobe s invaliditetom, zaštitu i skrb i njegu za osobe treće životne dobi, smještaj pokretnih, polupokretnih i nepokretnih pacijenata, 24-satnu stručnu skrb i njegu uz nadzor stručnog osoblja, prihvat pacijenata s tjelesnim oštećenjima, prihvat pacijenata s Alzheimerovom i Parkinsovom bolesti te staračkom demencijom uz mogućnost trajnog i kratkotrajnog smještaja. Nedostatni kapaciteti i visoka cijena u odnosu na prosječnu mirovinu, razlog su što više ljudi nije smješteno u domovima. Općina nema geronto-domaćice, već po potrebi medicinske - patronažne sestre povremeno i ciljano obilaze korisnike. Na području Općine nedostatan je i broj udomiteljskih obitelji. Stoga je potrebno potaknuti obitelji, potencijalne udomitelje na pružanje doma zlostavljanoj i zanemarivanoj djeci, kako bi im se time omogućio kvalitetan život. U svrhu unaprjeđenja i razvitka zdravstva i socijalne skrbi na području Općine potiču se gradnja domova za starije i nemoćne osobe, razvoj mreže udomiteljskih obitelji i sustav pružanja pomoći i njege u kući. Potrebno je omogućiti dostupnost javnih ustanova te formirati institucije koje nedostaju kao što su dom za starije i nemoćne osobe, sigurna kuća s tretmanom za žrtve obiteljskog nasilja. Potrebno je osigurati i izvaninstitucionalne oblike pomoći marginaliziranim skupinama koje trenutno ne egzistiraju kao što su podrška roditeljima koji su u riziku gubitka roditeljske skrbi, specijalne usluge za osobe s invaliditetom, pomoć u kući i drugi servisi za starije osobe, naknadna skrb za mlade koji napuštaju udomiteljske obitelji te poboljšanje infrastrukture u romskim naseljima. Odlukom o socijalnoj skrbi, definiraju se kategorije kojima se isplaćuje pomoć, te je za 2014.g. isplaćeno ,54 kn iz općinskog proračuna. Ukupno je utrošeno na: podmirenje dijela troškova stanovanja ,09 kn jednokratne socijalne pomoći ,54 kn darovi za rođenje djeteta ,00 kn Prema podacima DZS stanovništvo je ostvarivalo prihode kako slijedi u tablici u nastavku: Prihodi Spol Ukupno Prihodi od stalnog Prihodi od povremenog Tablica 50. Struktura prihoda stanovništva od Starosna Ostale Izvor: Popis stanovništva 2011.,DZS dok je 306 osoba trebalo neki od oblika pomoći zajednice. Prihodi od Socijalne Ostali Povremena potpora Bez prihoda Nepoznato rada rada poljoprivrede mirovina mirovine imovine naknade prihodi drugih sv m ž / 95

55 Tablica 51. Dobna struktura stanovništva s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti Stanovništvo s tešlkoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrei za pomoći druge osobe i korištenju pomoći druge osobe, starosti i spolu Starost - Osoba treba pomoć druge osobe Spol Ukupno i više sv m ž Starost - Osoba koristi pomoć druge osobe Spol Ukupno i više sv m ž Izvor: Popis stanovništva 2011.,DZS Kao i u cijeloj Hrvatskoj, tako ni na području Općine Donji Kraljevec, ta pomoć nije dostatna da bi se adekvatno pomoglo i zbrinulo naročito staro stanovništvo. U podizanju kvalitetnije skrbi za starije osobe trebaju se uključiti i državne institucije ulažući u njihov standard. Postoji potreba za dodatnim uslugama, kao što su udomiteljske usluge pružane u zajednici za djecu i mlade s teškoćama u razvoju (logopedi, edukatori-rehabilitatori, stručnjaci s iskustvom psihosocijalne rehabilitacije koji bi mogli pružati podršku razvoju udomiteljstva s posebnim naglaskom na udomiteljstvo djece s teškoćama i djece s problemima u ponašanju). Tablica 52. Općinska izdvajanja za socijalnu skrb Izdvajanje iz općinskog proračuna , , , ,54 Izvor: Općinski proračun Na području Općine ne djeluju ustanove socijalne skrbi. Stanje u ovom području nije zadovoljavajuće. Prema procjenama, na području Općine postoji socijalno ugroženih osoba, koji žive bez prihoda ili od socijalne naknade. U spolnoj strukturi vidljivo je da 59% socijalno ugroženih osoba čine žene. Posebnu ranjivu skupinu na području Općine čine žene, i to žene iznad 40 godina koje su nezaposlene, a zbog slabe mobilnosti i asertivnosti, te nemogućnosti prekvalifikacija ne pronalaze svoje mjesto u zajednici. U suradnji s Caritasom organizira se prikupljanje pomoći za najugroženije kategorije stanovnika. Obzirom da je rastući udio starijeg i socijalno osjetljivog stanovništva, na području Općine potrebno je razvijati posebne oblike socijalne skrbi kroz: razvoj suradnje s Centrom za socijalni rad povećano angažiranje Općine na prepoznavanju potreba i uključivanju korisnika u sustav socijalne skrbi 55 / 95

56 razvoj oblika brige za osobe s teškoćama u razvoju, invalidne osobe i druge osobe s pojačanim potrebama (stari, bolesni, nezaposleni, krizne situacije), u suradnji s postojećim institucionalnim i izvaninstitucionalnim nositeljima skrbi (patronažna skrb, SOS telefon, Crveni križ, Crkva) češće posjete starijim osobama jer većina starije populacije osjeća pomanjkanje društvenog kontakta s drugim osobama, jedna od dobrih mjera bilo bi i organiziranje češćih obilazaka te usamljene staračke populacije. Možda bi se takav prijedlog mogao realizirati u suradnji s Crvenim križem i volonterima. poticanje socijalne osjetljivosti i uključivanja stanovništva u razne oblike solidarnosti i pomaganja, pri čemu je značajna mogućnosti poticanja osnivanja i rada institucija civilnog društva (udruga) usmjerenih na pružanje pomoći socijalno ugroženom stanovništvu; procjenu mogućnosti za izgradnju ustanova za starije i nemoćne osobe na području Općine otvaranje dnevnog smještaja za starije osobe, koje žive u udaljenim područjima, koji će omogućiti da budu privremeno smještene, u za njih najtežem, zimskom razdoblju, u domu dok se ljeti mogu vratiti u svoja mjesta osnivanje pučke kuhinje u mjestima prebivališta koje bi omogućile lakšu i bržu distribuciju hrane do korisnika posebice u zimskom razdoblju. Dostupnost usluge nije zadovoljavajuća. Pristupačnost usluge nije zadovoljavajuća. Prihvatljivost usluge nije na zadovoljavajućoj razini, analiza pokazuje da je potrebno pružiti dodatne oblike usluga pomoći ekstremno siromašnom stanovništvu, ugroženim kategorijama stanovništva, organizirati humanitarne akcije Kultura i sport Posebno bogatstvo općine predstavlja kulturna baština sastavljena od sakralnih spomenika, muzeja. Za kvalitetu života stanovništva značajne su i kulturne manifestacije. Područje Općine Pripada ekološkoj mreži HR Mura područje divljih svojti i stanišnih vrsta. Društvene i kulturne aktivnosti u naseljima Općine ne zadovoljavaju potrebe mještana. U Donjem Kraljevcu postoji otvorena pozornica na kojoj se povremeno održavaju koncerti, (nema kina, kazališta i sl.) pa je zbog toga škola ta koja preuzima odgovornost u organizaciji putovanja u gradove i kulturne ustanove za djecu ovog naselja. Na području kulture aktivne su i tri udruge i to: Puhački orkestar, KUD Općine Donji Kraljevec i udruga Pjesma. Takvo stanje je ograničavajući faktor u kvaliteti života i razvojnoj perspektivi Općine, jer ne doprinosi dovoljno razvoju svijesti o vrijednosti i značaju povijesno-kulturnog i tradicijskog nasljeđa Općine, te ograničava uvjete za razvoj prepoznatljivosti i očuvanje tradicijskog nasljeđa Općine i bogate kulturne baštine Općine. Rezultati provedene ankete ukazuju da stanovnici razvoju kulturnih aktivnosti te mogućnostima zabave i kreativnog provođenja slobodnog vremena pridaju veliku važnost, i razvoj kulturnih i društvenih aktivnosti rangiraju vrlo visoko na listi prioriteta i potreba. U slijedećem razdoblju potrebno je pokrenuti aktivnosti na: 56 / 95

57 promicanju tradicijskog i kulturnog nasljeđa; popularizaciji i poticanju kulture, kroz iniciranje, povezivanje te poticanje raznih aktivnosti i suradnje na razini civilnog društva i zainteresiranih nositelja kulturnih aktivnosti kroz organiziranje kulturnih događaja, predstava; poticanju osnivanja odgovarajućih udruga usmjerenih na uključivanje lokalnog stanovništva u kreativni i kulturni rad (foto-klub, slikarska radionica, dramska i literarna radionica, udruga umirovljenika, razne aktivnosti mladih); poticanju kulturnih aktivnosti i djelovanja u suradnji s Osnovnom školom (foklor, dramska grupa, tamburaši); organiziranju društvenih tribina, druženja i drugih oblika kojima se jača kohezija stanovništva; obnovi mjesnih domova u naseljima Donji Kraljevec, Donji Hrašćan, Donji Pustakovec, Hodošan, Palinovec, Sveti Juraj u Trnju. Općinsko vijeće svake godine donosi program javnih potreba u kulturi i određuje iznos sufinanciranja. Sport U općini djeluje sportska škola i sportski klubovi; NK Borac Donji Hrašćan, NK Hodošan, NK Kraljevčan, NK Mladost Palinovec, NK Trnje. NK Borac Hraščan ima 180 članova, terene u korištenju na površini od m2 i 300m2 u čvrstim objektima. Klub ima glavno i pomoćno igralište, 2 svlačionice i klupske prostorije. NK Sloboda Donji Kraljevec ima 75 igrača, u 3 ekipe: pioniri, juniori i seniori. Natječe se u I. Županijskoj ligi Zagrebačke županije. Ima glavno igralište, 2 svlačionice i klupske prostorije. NK Hodošan ima na m2 pomoćno veliko igralište, na m2 glavno igralište, m2 malo pomoćno igralište i na 800 m2 asfaltirano igralište uključujući na m2 zeleni okoliš, te 300m2 natkrivene terase. Tablica 53. Općinska izdvajanja za sport Izdvajanje iz općinskog proračuna , , , , ,00 Izvor: Općinski proračun Prihvatljivost nije na zadovoljavajućoj razini, analiza pokazuje da nedostaje multifunkcijska dvorana za različite vrste sportova i kulturna događanja Civilno društvo Civilni sektor je na području Općine relativno dobro razvijen. Sukladno Registru udruga RH, u Općini Donji Kraljevec je aktivno 50 udruga na područjima: lovstvo, zaštita prirode i okoliša, kultura, zaštita od požara, sport. Najaktivnije su: 57 / 95

58 Na području djeluje 50 organizacija civilnog društva. Najviše udruga broji naselje Donji Kraljevec čak 22, dok najmanje broji Donji Pustakovec 3. Udruge su od velike važnosti za razvoj sporta, njegovanje kulturne baštine, zaštitu prirode te društveni razvoj uopće. Udruge većinom djeluju amaterski i zasnivaju se na volonterizmu svojih članova. Višim stupnjem koordinacije udruga međusobno i s javnim i gospodarskim sektorom može se postići sinergijski učinak. Ulaskom u EU promijenile su se mogućnosti financiranja civilnog sektora te se pred udruge postavljaju zahtjevi za podizanje razine znanja s ciljem apliciranja projektnih ideja na moguće izvore financiranja. Tablica 54. Udruge po naseljima Civilni sektor / Naselje Broj udruga Donji Hrašćan 6 Donji Kraljevec 22 Donji Pustakovec 3 Hodošan 9 Palinovec 5 Sveti Juraj u Trnju 5 UKUPNO 50 Kao najaktivnije možemo izdvojiti: Izvor: Registar udruga Puhački orkestar općine Donji Kraljevec koji okuplja pedesetak mladih glazbenika od kojih dio stječe glazbeno obrazovanje u Područnom odjelu Umjetničke škole Miroslav Magdalenić u Donjem Kraljevcu, a neki su sa svojim obrazovanjem već završili. Trenutno u orkestru sviraju djeca od deset godina, mladi ljudi u tridesetima i nekoliko starijih. KUD Općine Donji Kraljevec društvo u kojem se bez generacijskih podjela radi na očuvanju tradicije. Sudjeluju u smotrama Međimurske popevke. Za sada nema udruženja specifičnih socijalnih grupa i sektorskih udruženja kao što su predstavnici poslovnog sektora (obrtnici, poljoprivrednici, sl). Postojeća udruženja građana su uglavnom ovisna o općinskim i drugim institucionalnim potporama i donacijama. Postoje mogućnosti da se kroz partnerstvo javnog i civilnog sektora realiziraju zajednički programi i dobiju sredstva iz strukturnih fondova EU, a ograničavajući čimbenik u korištenju EU fondova kao izvora financiranja udruga je nedovoljna koordinacija među udrugama i međusektorska suradnja. Potrebno je poticati takvu suradnju jer ona doprinosi razvoju lokalne zajednice kroz tzv. neprofitno poduzetništvo. Udruge u proteklom periodu nisu svojim projektima aplicirale za sredstva EU fondova. Od 2015.g. općinsko sufinanciranje rada civilnih društava, provodi se putem natječaja. Civilna zaštita U sklopu civilne zaštite djeluju Operativne snage koje sudjeluju u akcijama zaštite i spašavanja na području Općine Donji Kraljevec: Stožer zaštite i spašavanja Općine Dobrovoljna vatrogasna društva (6 DVD) Zdravstvena ambulanta 58 / 95

59 Dobrovoljna vatrogasna društva djeluju na cijelom području Općine, a domovi dobrovoljnih vatrogasnih društava nalaze se u naseljima: Donji Kraljevec sa 101 članom, Donji Hrašćan 57, Donji Pustakovec 80, Hodošan 58, Palinovec 170, te Sveti Juraj u Trnju 72 člana. Tablica 55. Pregled opremljenosti Vatrogasne zajednice Naselje Cisterne za gašenje požara Vatrogasni kombi Donji Kraljevec 5 6 Hodošan 1 1 Palinovec 2 1 Donji Hrašćan 1 - Svet Juraj u Trnju - 1 Donji Pustakovec - 1 Izvor: Podaci Općine Broj, vrsta i veličina vatrogasnih postrojbi je određena Planom zaštite od požara, te ih je također potrebno opremiti nedostatnom opremom nužnom za provođenje akcija zaštite i spašavanja. Tablica 56. Općinska izdvajanja za civilnu zaštitu Izdvajanje iz općinskog proračuna , , , ,00 Izvor: Općinski proračun Prihvatljivost je na relativno zadovoljavajućoj razini Indeks razvijenosti Indeks razvijenosti je pokazatelj koliko je koje područje razvijeno iznad ili ispod prosjeka države. Uredbom o indeksu razvijenosti (NN 63/10) propisuju se pokazatelji za izračun indeksa razvijenosti, izračun vrijednosti indeksa razvijenosti te udio pojedinog pokazatelja u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti. Izračunava se kao ponderirani prosjek slijedećih društveno-gospodarskih pokazatelja: stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općega kretanja stanovništva, stope obrazovanosti. Na lokalnoj razini, jedinice lokalne samouprave (JLS) razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti u: skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka RH, skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka RH, skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka RH, skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka RH, skupinu JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125% prosjeka RH. 59 / 95

60 Općina Donji Kraljevec je s pripadajućih 82,28% razvrstana u III. skupinu JLS, čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske, dok gledajući razinu Županije, Međimurska županija je s pripadajućih 69,65% razvrstana u I. skupinu čija je vrijednost indeksa razvijenosti <75%. 60 / 95

61 4. SWOT ANALIZA SNAGA cestovna i željeznička povezanost prirodna i kulturna baština očuvanost okoliša prirodni potencijali područja cestovna i željeznička povezanost razvijena metalo-prerađivačka industrija dugogodišnja tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji plodno poljoprivredno zemljište nezagađeno tlo razvijena svijest o zaštiti okoliša PRILIKE izgraditi i urediti prostor za ugostiteljsku i turističku namjenu staviti u funkciju turizma bogatu kulturnu i povijesnu baštinu povoljan prometni položaj moguće iskoristiti u svrhe razvoja ruralnog i izletničkog turizma blizina europskog tržišta (granica Mađarske i blizina Slovenije) razvoj selektivnih oblika turizma izletnički, rekreacijski, gastro, kongresni, edukativni gostoljubivost stanovništva razvoj ekološke poljoprivrede razvijanje voćarstva i povrćarstva razvijanje medarstva i pčelarstva korištenje alternativnih izvora energije u poljoprivredi jača aktivnost udruga na području poljoprivrede korištenje EU fondova za financiranje razvojnih projekata Rudolf Stainer, Biološko dinamička poljoprivreda SLABOSTI infrastruktura za rekreacijske aktivnosti javni prijevoz turistička signalizacija broj i kvaliteta smještajnih objekata nedovoljno razvijena ugostiteljsko-turistička ponuda i infrastruktura poslovna povezanost gospodarstva u sektoru poljoprivrede mreža otkupljivača primarnih proizvoda veličina poljoprivrednih parcela nedovoljno stručnog znanja i niska razina obrazovanja ljudi koji se bave poljoprivredom i turizmom mali je broj poljoprivrednih gospodarstava koji uzgaja stoku slaba zainteresiranost mladih za poljoprivrednu proizvodnju veliki udio staračkih domaćinstava PRIJETNJE jaka konkurencija iz okolice u području turizma (vinske ceste, toplice...) utjecaj globalne ekonomske krize na ekonomsko i socijalno stanje u Općini nerješavanje vlasničkih pitanja usporit će i ograničiti proces okrupnjavanja PG-a neusklađenost obrazovanja s potrebama tržišta rada 61 / 95

62 5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI 5.1. Vizija Temeljem prijedloga iz anketnih upitnika, rezultata rasprava na održanim radionicama i u suradnji s predstavnicima Općine, donesena je vizija Općine: Općina Donji Kraljevec, zajednica razvijenog gospodarstva i infrastrukture, koja njeguje tradicionalne vrijednosti i čistu prirodu, čineći ovaj prostor ugodnim za život svakom stanovniku Strateški ciljevi U skladu s vizijom na području Općine Donji Kraljevec utvrđena su četiri strateška cilja: 1. Osnažiti gospodarstvo kroz povećanje konkurentnosti poduzeća, jačanje poljoprivredne proizvodnje i turizma; 2. Izgraditi i obnoviti osnovnu infrastrukturu, zaštiti okoliš i osigurati racionalno korištenje energije; 3. Osigurati bolje uvjete života za stanovništvo Općine; 4. Povećati učinkovitost upravljanja razvojem. Strateški razvojni ciljevi postavljeni su tako da budu jasni, mjerljivi, dostižni, realni i s određenim rokovima. Ciljevi doprinose rješavanju problema istaknutih u analizi stanja i SWOT analizi. Strateški cilj 1: Ojačati gospodarstvo kroz povećanje konkurentnosti poduzetnika, jačanje poljoprivredne proizvodnje i turizma Kroz prvi strateški cilj Općina Donji Kraljevec kreće u poticanje još bolje gospodarstva, jačanje poljoprivrede i turizma. konkurentnosti Ulaskom u EU hrvatski poduzetnici dobili su mogućnost nesmetanog plasiranja svojih proizvoda na europsko tržište, a hrvatsko tržište se otvorilo europskim proizvođačima i time se povećala konkurencija domaćim proizvođačima. Neki proizvođači Općine uhvatili su se u koštac sa svim gospodarskim trendovima kako bi osigurali konkurentnost, no Općina želi da se trend povećava i da što više poduzeća postane konkurentno na tržištu i prihvate moderne trendove poslovanja. Poduzetnici se u svom poslovanju susreću s problemom manjka potrebnih kadrova što je posljedica ili neadekvatne ponude na tržištu rada ili odlaska stručnih kadrova u bolje sredine. Poduzetnička klima na području Općine je povoljna a određenim edukativnim aktivnostima potrebno ju je konstanto poticati. Kao poticaj poduzetništvu, Općina planira investirati u razvoj poduzetničkih zona koje su definirane prostornim planovima. 62 / 95

63 Turizam kao gospodarska grana u Općini je slabo razvijen. U Općini nema Turističke zajednice, od smještajnih kapaciteta ima 61 ležaj što pokazuje da poduzetnici prepoznaju tu lokaciju kao moguću destinaciju za turizam. Općina obiluje prirodnim resursima, kulturnom baštinom, što otvara prostor razvoju ruralnog, izletničkog, ribolovnog i eko turizma. Iz analize stanja poljoprivrede možemo vidjeti da je na području Općine registrirano 364 poljoprivrednih gospodarstava. Iako je važna gospodarska grana, činjenica je da na prostoru Općine još uvijek prevladava ekstenzivan pristup poljoprivrednoj proizvodnji. Karakteristična je velika usitnjenost posjeda, što je velik ograničavajući faktor razvoju konkurentne poljoprivrede. Općina je izrazito poljoprivredno područje s dugom tradicijom bavljenja poljoprivredom i značajnim zemljišnim potencijalom, ali zbog usitnjenosti posjeda mali je postotak obradivih poljoprivrednih površina u funkciji robne proizvodnje, niska je produktivnost i javlja se tržišna nekonkurentnost. Na području Općine prepoznata je važnost poljoprivredne djelatnosti, ali bi se trebala usmjeriti na integriranu i ekološku proizvodnju (voćarstvo i povrćarstvo) koja bi omogućila prodaju poljoprivrednih proizvoda s većom dodanom vrijednošću. Strateški cilj 2: Izgraditi i obnoviti osnovnu infrastrukturu, zaštititi okoliš i osigurati racionalno korištenje energije Preduvjet za razvoj gospodarstva je razvijena osnovna infrastruktura. Kako bi postigla taj cilj Općina Donji Kraljevec je definirala dolje navedene prioritet i mjere. U fokusu su rekonstrukcija i obnova nerazvrstanih cesta, izgradnja potrebne infrastrukture u Poduzetničkim zonama, unapređenje javne rasvjete. Što se tiče zaštite okoliša Općina već sada zadovoljava većinu ciljeva koje pred nju stavlja novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom i direktive EU. U narednom periodu nastojati će kroz suradnju Općine, korisnika i PRE-KOM-a ostvariti sljedeće potrebne ciljeve: povećati odvojeno sakupljanje otpada na kućnom pragu na min. 60% do godine, dodatno smanjiti količine miješanog komunalnog otpada na 50 kg po stanovniku godišnje, sakupljati i obraditi što više biorazgradivog otpada sa područja JLS, povećati uključenost u sustav gospodarenja otpadom, sprječavati odbacivanje otpada suprotno Zakonu, evidentirati i ukloniti otpad odbačen suprotno Zakonu 26. Ispunjenjem navedenih ciljeva JLS izbjeći će plaćanje poticajne naknade za smanjenje komunalnog otpada (članak 29.) no također sačuvati okoliš (tlo, podzemne vode, zrak) za buduće naraštaje. Strateški cilj 3: Osigurati bolje uvjete života za stanovništvo općine Temelj analize stanja društvenih djelatnosti i civilnih društava je utvrđivanje socio-ekonomskog stanja, odnosno prepreka za rast i razvojnih potreba Općine. Postavljeni strateški ciljevi bazirani su na uočenim problemima te usklađeni s relevantnim programskim dokumentima na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini. Osim ulaganjem u infrastrukturu predškolskog i obrazovnog sustava čime se osigurava visoki standard i optimalni uvjeti rada, potrebno je osigurati aktualna znanja onima koji žele ojačati i poboljšati svoje kompetencije dodatnim ulaganjem u obrazovanje kroz specijalističke edukacije i radionice. Postojećem pedagoškom kadru je potrebno omogućiti da se educira za rad s djecom s 63 / 95

64 posebnim potrebama kao i s nadarenom djecom, te kroz sustav organiziranja radionica utjecati na njihovo razvojno uravnoteženje u odnosu na njihove vršnjake ili intelektualnu zrelost. Strateški cilj 4: Povećati učinkovitost upravljanja razvojem Ovim ciljem se pridonosi rješavanju problema efikasnosti javne uprave, jačaju se lokalni kapaciteti za provođenje projekata i povlačenje sredstava iz EU fondova. Svrha je postizanje više efikasnosti lokalnog sustava upravljanja i kvalitetnije iskoristivosti lokalnih resursa. Ovim ciljem se predviđa i bolje uključivanje i integracija Općine s drugim međunarodnim i regionalnim lokalnim jedinicama radi međusobne razmjene iskustava i znanja. Ulaskom Hrvatske u EU otvorila se mogućnost da se ekonomski i društveni razvitak ubrza korištenjem EU fondova. Općina, obrazovne ustanove, udruge i gospodarski sektor, svi zajedno moraju se jače angažirati kako bi iskoristili sredstva iz europskih fondova namijenjenih lokalnom razvoju. Iz tog je razloga jedan od najvažnijih pravaca razvoja u ovom programskom razdoblju povećanje sposobnosti lokalne zajednice za postavljanje projekata i povlačenje sredstava iz EU fondova. 6. PRIORITETI I MJERE Strateški cilj 1: Ojačati gospodarstvo kroz povećanje konkurentnosti poduzeća, jačanje poljoprivrede i turizma Prioritet 1.1. Osigurati uvjete za rast poduzetništva, poboljšati poduzetničku klimu te poticati društveno odgovorno poduzetništvo Malo i srednje poduzetništvo nositelji su razvoja i stabilnosti na svim razinama lokalnoj, regionalnoj i državnoj. Stvaranje poticajnog okruženja, jačanje poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva zadatak je lokalnih jedinica i potpornih institucija na lokalnoj i regionalnoj razini. Primjena društveno odgovornog poslovanja danas je sve popularnija i postala je ustaljenom praksom u razvijenom svijetu. Za poduzetnike održivi razvoj znači prilagodbu poslovnih strategija i aktivnosti na način da zadovolji potrebe poduzeća i njegovih aktera danas, uz istovremenu zaštitu ljudskih i prirodnih resursa koji će biti potrebni u budućnosti. Društveno odgovorno poslovanje ima neosporan utjecaj na razvoj cijelog gospodarstva i društvene svijesti, a da pritom ne narušava svoj temeljni cilj ostvarenja dobiti. Prioritet 1.1. Osigurati uvjete za rast poduzetništva, poboljšati poduzetničku klimu te poticati društveno odgovorno poduzetništvo Mjera Poticanje poduzetništva unapređenjem sustava edukacije za poduzetnike i one koji to žele postati (samozapošljavanje) Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja S ciljem poticanja samozapošljavanja na području Općine nužno je educirati stanovnike, naročito mlade, o putovima samozapošljavanja te načinima korištenja raznih povlastica i potaknuti obrazovne institucije na području Općine na uvrštavanje takvih edukacija u svoje programe ili proširenje istih. Cilj mjere je i povećati dostupnost poduzetnicima specijaliziranim broj edukacija Općina Ustanova za odgoj i obrazovanje Organizacije Proračun Općine EU fondovi Ministarstvo poduzetništva HZZ 64 / 95

65 edukacijama namijenim njima, ojačati nivo znanja poduzetnika putem kreiranja programa pohađanja certificiranih edukacija poduzetnika, povezivanja sa sveučilištima i školama za razvoj novih edukativnih programa, potaknuti umrežavanje poduzetnika preko projekta suradnje i transfera znanja. Naglasak treba staviti na poduzetništvo žena i poduzetnike početnike. Rezultat su ojačani kapaciteti poduzetnika u različitim segmentima poslovanja, uključujući informacije o bespovratnim sredstvima, unapređenju menadžerskih znanja i vještina, informacije o načinima financiranja poslovanja, marketingu i sl. civilnog društva Zadruge Ostali dostupni izvori Mjera Poticanje korištenja znanja, tehnologije i razvoja inovacija u gospodarstvu Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Ovom mjerom cilj je stvoriti povoljne uvjete i usmjerenje razvoja poduzetništva, zaštititi postojeće proizvodnje u prioritetnim prerađivačkim granama, jačati postojeće i tradicionalne grana i stvoriti okruženja za razvoj novih grana visokih tehnologija s integriranom brigom za okoliš. U tu svrhu treba poticati razvoj poduzetništva raznim vidovima potpore te uključivanjem obrazovnih i znanstvenih ustanova i tako povećati konkurentnost poduzetnika. broj održanih edukacija broj poduzetnika polaznika edukacije broj projekata Općina Ustanova za odgoj i obrazovanje Potporne institucije Poduzetnici Općinski / županijski proračun EU fondovi Potporne institucije MINPO Ostali dostupni izvori Mjera Poticanje tradicijskih obrta Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je zaštititi tradicionalne obrte od nestajanja te omogućiti njihov razvoj kao jedan od identiteta Općine i to unapređenjem postojeće ponude i stvaranjem nove, revitalizacijom izumrlih tradicijskih obrta, informiranjem, marketinškim aktivnostima, edukacijom postojećih i budućih obrtnika te poticanjem na brendiranje proizvoda. broj projekata broj tradicijskih obrta Općina Županija Obrtnička komora Općinski / županijski proračun EU fondovi MINPO Ostali dostupni izvori Mjera Promoviranje društveno odgovornog poduzetništva Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Broj radionica Općina Općinski / županijski proračun Ustanova za EU fondovi odgoj i MINPO obrazovanje MINT Ostali dostupni Izvori Ovom mjerom se želi informirati i educirati poduzetnike o društveno odgovornom poslovanju kao temelju održivog poduzetništva koje može poslovati na način da vodi brigu o zaštiti prirodnih i ljudskih resursa uz istovremeno ostvarivanje dobiti. Potporne institucije Mjera Poticanje povezivanja MSP putem klastera i drugih oblika povezivanja Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je potaknuti povezivanje gospodarskog, znanstvenoistraživačkog i javnog sektora u klastere i druge oblike udruživanja radi povećanja konkurentnosti poduzetništva i razvoja lokalne zajednice. Pritom će Općina dati organizacijsku potporu osnivanju i radu udruženja kroz radionice upoznavanja s poslovanjem klastera i drugih oblika udruženja, pružiti podršku u pripremi potrebne dokumentacije za osnivanje te sudjelovati u izradi plana aktivnosti. broj održanih seminara i radionica broj novoosnovanih udruživanja Općina Županija Poduzeća Udruge OPG Općinski / županijski proračun EU fondovi MINPO Ostali dostupni izvori Tablica 57. Prioritet 1.1. i mjere / 95

66 Prioritet 1.2. Razvoj poljoprivrede Općina Donji Kraljevec je izrazito poljoprivredno područje s dugom tradicijom bavljenja poljoprivredom i značajnim zemljišnim potencijalom. Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) na području koje pokriva općina Donji Kraljevec ukupna površina poljoprivrednog zemljišta koja se koristi u poljoprivredne svrhe iznosi 2.032,58 ha. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Međimurskoj županiji iznosi ,94 ha, dok Općina Donji Kraljevac pripada samo 7% odnosno 2.137,39 ha. Radi zemljišno katastarskih razloga zemljišne površine su uglavnom usitnjene i prvenstveno se koriste u funkciji samoopskrbe obiteljskih gospodarstava poljoprivrednim proizvodima. Iako je važna gospodarska grana, činjenica je da na prostoru Općine još uvijek prevladava ekstenzivan pristup poljoprivrednoj proizvodnji. Ekološka i integralna proizvodnja u Općini se vrlo sporo razvija u nekoliko posljednjih godina. Prema podacima APPRRR-a najviše se ekološki proizvodi lijeska, oraha te šljiva. Integrirana proizvodnja u godini vršila se na 22,63 ha, a najviše proizvodnja jabuka na 19,87 ha. Prioritet 1.2. Razvoj poljoprivrede Mjera Poticanje okrupnjavanja poljoprivrednih proizvođača i gospodarstava Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Predloženom se mjerom želi potaknuti poljoprivredne proizvođače Općine da udruživanjem postignu kritični kapacitet proizvodnje kako bi mogli optimalno koristiti suvremene strojeve velikih kapaciteta te bi s većim obimom proizvodnje bili pouzdan partner prerađivačkoj industriji i trgovačkim centrima. Kako bi se kvalitetno moglo upravljati poljoprivrednim zemljištem presudno je usklađivanje katastarskih podataka sa zemljišnim knjigama i stanjem na terenu te okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta. broj umreženih poljoprivrednih gospodarstava Općina / Županija MINPOLJ Zadruge, udruge, OPG Privatne pravne osobe Općinski / županijski proračun EU fondovi MINPOLJ Ostali dostupni izvori Mjera Razvoj konvencionalne, integrirane i ekološke poljoprivrede Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj predložene mjere je razvoj konvencionalnih i ekoloških poljoprivrednih proizvođača kroz potpore u ulaganje u poljoprivredna gospodarstava. Poticanje korištenja organskih gnojiva i bioloških sredstava za zaštitu, poticanje certificiranja ekoloških poljoprivrednih proizvoda, poticanje institucijske kupovine ekoloških proizvoda za javne potrebe (škola, dječji vrtić), subvencioniranje ekološke poljoprivredne proizvodnje, biodinamičke proizvodnje, umrežavanje ekoloških poljoprivrednih proizvođača i promoviranje eko proizvoda i proizvodnje. Jedan od ciljeva je poticanje navodnjavanja i ulaganje u infrastrukturu za navodnjavanje, te melioracija tla. Mjera Edukacija poljoprivrednika broj i veličina poljoprivrednih gospodarstava broj ekoloških proizvođača broj ha poljoprivredne površine pod ekološkom poljoprivredom broj ha pod navodnjavanjem Općina / Županija MINPOLJ OPG, zadruge, udruge Privatne pravne osobe Općinski / županijski proračun EU fondovi MINPOLJ Ostali dostupni izvori Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj ove mjere je da se s predstavnicima poljoprivrednika odrede prioriteti za edukaciju. Od velike je važnosti pratiti relevantne izvore informacija te obavijestiti poljoprivrednike o dostupnim edukacijama kako u Općini tako i izvan nje. Edukacija poljoprivrednika ticala bi se i područja korištenja sredstava iz različitih nacionalnih programa te broj radionica Općina / Županija Udruge Zadruge Ustanova za Općinski / županijski proračun EU fondovi MINPOLJ 66 / 95

67 programa Europske unije. Valja poticati cjeloživotno obrazovanje poljoprivrednih proizvođača s ciljem stjecanja novih znanja i primjene novih tehnologija. Na taj bi se način povećala kvaliteta i konkurentnost poljoprivredne proizvodnje. Također, potrebno je poticati korištenje informatičkih tehnologija u poslovanju i poslovnom komuniciranju što će doprinijeti stjecanju znanja i iskustava neophodnih za približavanje EU standardima poslovanja u poljoprivrednoj proizvodnji. odgoj i obrazovanje Ostali dostupni izvori Tablica 58. Prioritet 1.2. i mjere Prioritet 1.3. Potaknuti ulaganje u turizam Turistička ponuda nedovoljno se prezentira na domaćem i inozemnom turističkom tržištu. Na području općine ne postoji ured ili ispostava turističke zajednice, a područje se promovira u sklopu Turističke zajednice Međimurske županije. Na prostoru Općine postoji 61 ležaj ponuđen turistima. Uvođenjem novih turističkih sadržaja i poboljšanjem turističke opremljenosti oblikovat će se nova, prepoznatljiva turistička ponuda koja će se kroz marketinške aktivnosti promovirati na turističkom tržištu. Sve te aktivnosti bit će usklađene s Master planom razvoja turizma za razdoblje godine Međimurske županije. Veliki potencijal u razvoju turizma ima činjenica što je u Donjem Kraljevcu rođen dr. Rudolf Steiner, austrijski filozof, odgajatelj, pisac, ezoterik i glavni utemeljitelj antropozofije. Prioritet 1.3. Potaknuti ulaganje u turizam Mjera Razvoj i unapređenja turističkog identiteta i sadržaja Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je stvoriti percepciju Općine Donji Kraljevec kao prepoznatljivu turističku destinaciju definiranjem glavnih smjernica razvoja turizma temeljem analize postojećih prirodnih, kulturnopovijesnih i sportskih znamenitosti na području Općine, efikasnijim korištenjem postojećih resursa u turističke svrhe, poticanjem komercijalizacije novog turističkog identiteta (poticanje izrade suvenira, novih turističkih proizvoda i usluga) te postavljanjem turističke signalizacije i infopultova, marketinške aktivnosti, poticanje zajedničkog nastupa različitih pružatelja usluga na domaćem i inotržištu, uključivanje u različite organizacije, udruženja i klastere. Broj provedenih projekata poticanja razvoja i promocije turizma Broj ostvarenih noćenja Općina TZ Županije Javne i privatne pravne osobe Fizičke osobe OPG-i Općinski / županijski proračun EU fondovi MINPO MINT Ostali dostupni izvori Mjera Izgradnja turističke infrastrukture Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja U okviru ove mjere predviđena su ulaganja u projektiranje, izgradnju, rekonstrukciju i opremanje objekata za pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga te pratećih sadržaja. U okviru infrastrukturnog dijela mjere, predviđena je izgradnja i uređenje dodatnih turističkih sadržaja za sve vidove aktivnog - sportskog i kulturno-povijesnog turizma. Mjera uključuje i revitalizaciju objekata prirodne, tradicijske i kulturne vrijednosti, aleja i perivoja s ciljem njihovog korištenja u turističke svrhe te razvoj centara za posjetitelje i prostora za prodaju karakterističnih proizvoda s područja Općine. Također, potrebno je izgraditi infrastrukturu prema turističkim objektima u skladu s ostalim ciljevima i mjerama. broj turističkih smještajnih objekata broj ležajeva Općina MINT Javne i privatne pravne osobe Fizičke osobe OPG-i Općinski / županijski proračun EU fondovi MINPO MINT Ostali dostupni izvori Tablica 59. Prioritet 1.3. i mjere / 95

68 Strateški cilj 2: Izgraditi i obnoviti osnovnu infrastrukturu, zaštititi okoliš i osigurati racionalno korištenje energije Prioritet 2.1. Zaštititi i očuvati okoliš Općina Donji Kraljevec već niz godina sustavne se bavi zbrinjavanjem otpada i u tome je jedna od vodećih lokalni jedinica u Republici Hrvatskoj. Korištenje obnovljivih izvora energije je u začecima i Općina mjerama to nastoji potaknuti. Prioritet 2.1. Zaštititi i očuvati okoliš Mjera Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je obnovljiv i održiv razvoj Općine korištenjem obnovljivih izvora energije i ekološki prihvatljivih goriva te smanjivanje ovisnosti o uvozu energije i korištenju fosilnih goriva, a jednako tako i očuvanje čistog okoliša i prirode na području Općine. Ova mjera nastoji poticati na korištenje obnovljivih izvora energije. To će se postići sufinanciranjem ugradnje promocijom korištenja obnovljivih izvora energije, a sve to bi rezultiralo povećanjem korištenja obnovljivih izvora energije, uštedama troškova te smanjenjem emisije CO2 i ostalih štetnih plinova za okoliš. broj novih ugovora o otkupu el.en. sklopljen s HROTE Općina / Županija FZOEU Fizičke i pravne osobe Općinski / županijski proračun EU fondovi FZOEU MZOIP Ostali dostupni izvori Mjera Ulaganje za postizanje višeg stupnja energetske učinkovitosti Opis mjere Indikator Nositelj Cilj mjere je stvaranje održivog razvoja Općine učinkovitim korištenjem energije. Obuhvaća aktivnosti kojima se postižu uštede u potrošnji energije, smanjenje emisije CO2 i ostalih štetnih plinova, kao što su primjerice sanacija i obnova pročelja zgrada u svrhu povećanja energetske učinkovitosti, zamjena energetski neučinkovite javne rasvjete učinkovitom, izgradnja punionica za električna vozila i slično. broj novo obnovljenih zgrada u svrhu povećanja energetske učinkovitosti broj punionica za električna vozila postotak učešća ekološke rasvjete u ukupnoj javnoj rasvjeti Općina / Županija FZOEU Fizičke i pravne osobe JPP Izvor financiranja Općinski / županijski proračun EU fondovi FZOEU Ostali dostupni izvori Mjera Unapređenje sustava zaštite okoliša Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je unaprijediti sustav upravljanja otpadom ulaganjem u infrastrukturu i opremu komunalnog poduzeća. % uključenosti domaćinstava u zbrinjavanje otpada Komunalno poduzeće Općina Općinski / županijski proračun EU fondovi FZOEU Ostali dostupni 68 / 95

69 izvori Tablica 60. Prioritet 2.1. i mjere Prioritet 2.2. Podrška osnovnoj lokalnoj infrastrukturi Na području Općine potrebno je poboljšati prometnu infrastrukturu, povećati ukupnu sigurnost cestovnog prometa te urediti mrežu pješačkih i biciklističkih staza i šetnica. Potrebno je unaprijediti javnu rasvjetu sukladno potrebama, smanjenje troškova i svjetlosnog zagađenja, planirati i izgraditi kanalizacijsku infrastrukturu, podići standard i kvalitetu života kako za lokalno stanovništvo tako i za posjetitelje. Prioritet 2.2. Podrška osnovnoj lokalnoj infrastrukturi Mjera Razvoj i unapređenje prometnica i javnih površina Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je poboljšanje postojeće mreže nerazvrstanih cesta sukladno najvišim pravilima prometne struke s krajnjim ciljem osiguravanja integracije prometnog sustava, protočnosti te racionalne organiziranosti cestovne mreže. Tu spada i izgradnja potrebnih uličnih i cestovnih spojeva osnovne ulične mreže, rekonstrukcija raskrižja i postojećih ulica, asfaltiranje makadamskih ulica, osiguravanje parkiranja za stanovnike središta Općine te izgradnja potrebnih parkirališnih kapaciteta, modernizacija signalne i sigurnosne opreme i uređaja, izgradnja nogostupa, biciklističkih staza i prilaza. kilometri rekonstruirane i asfaltirane ceste broj rekonstruiranih i novih parkirališta broj uređenih raskrižja Općina Županija Republika Hrvatska Općinski / županijski proračun EU fondovi MRRFEU MINPOLJ Ostali dostupni izvori Mjera Ulaganje u gospodarske zone i ostalu infrastrukturu za poticanje gospodarstva Opis mjere Indikator Nositelj Cilj je otkup zemljišta za poduzetničku i poljoprivrednu zonu, ulaganje u izgradnju infrastrukture u poduzetničkim i poljoprivrednim zonama kao poticaj gospodarstvu Općine. Broj i vrsta uređene infrastrukture Općina Županija Republika Hrvatska Mjera Razvoj i unapređenje elektroenergetske i telekomunikacijske infrastrukture Opis mjere Indikator Nositelj Cilj mjere je razvoj elektroenergetske i telekomunikacijske mreže sukladno razvojnim potrebama Općine, planiranje i izgradnja dalekovoda i TS sukladno dinamici i potrebama Općine i gospodarstva (poduzetničke zone) te razvoj općinske informacijske i komunikacijske mreže i uvođenje zone besplatnoga bežičnoga interneta. broj područja besplatnog interneta HEP HT Općina Izvor financiranja Općinski / županijski proračun EU fondovi MRRFEU MINPOLJ Ostali dostupni izvori Izvor financiranja Općinski / županijski proračun EU fondovi MRRFEU MINPOLJ Ostali dostupni izvori Mjera Razvoj i unapređenje infrastrukture vodovoda i odvodnje te kanalizacije 69 / 95

70 Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Ovom mjerom planira se unaprijediti i proširiti vodoopskrbni sustav Općine, osigurati neovisna, kontinuirana, sigurna, kvalitetna i dostatna vodoopskrba, izraditi dugoročni planovi potreba za vodom te uskladiti buduće mjere s definiranim planovima, nastaviti rekonstrukciju sustava postojeće javne vodoopskrbe (zamjene dotrajalih cijevi i dr.), jačati kapacitete za unaprjeđenje, održavanje i upravljanje sustavom vodoopskrbe te modernizirati sustav upravljanja vodnim resursima. Također, potrebno je osigurati pokrivenost svih dijelova Općine kvalitetnim sustavom vodoopskrbe, osigurati razvoj sustava vodoopskrbe koji treba učinkovito pratiti ukupni gospodarski rast, unapređivanje sustava mjerenja, upravljanja i izgradnje sustava potrošnje vode te smanjenje gubitaka vode. Jednako tako, planira se nastaviti širiti mrežu odvodnje te unaprijediti i ojačati kapacitete sustava odvodnje otpadnih voda, izraditi dokumentaciju odvodnje otpadnih voda, analizu predloženog sustava, odrediti faze izgradnje istog ovisno o planiranom razvoju naselja te poticati korištenje najnovijih tehnologija u sustavu zbrinjavanja otpadnih voda. Potrebna je i izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže, a ujedno i jačanje kapaciteta za unaprjeđenje, održavanje i upravljanje sustavom odvodnje otpadnih voda te poticanje korištenja otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u poljoprivredi. metri izgrađene vodovodne i kanalizacijske mreže Komunalno poduzeće Općina Općinski / županijski proračun EU fondovi MRRFEU MINPOLJ Ostali dostupni izvori Mjera Unapređenje javne rasvjete Opis mjere Indikator Nositelj Cilj mjere je unaprijediti javnu rasvjetu sukladno potrebama naselja u Općini te smanjiti troškove svjetlosnog zagađenja i postupno zamijeniti staru javnu rasvjetu novom, ekološki prihvatljivom. Mjera Uređenje groblja broj novih ekološki prihvatljivih rasvjetnih tijela Općina Županija Opis mjere Indikator Nositelj Cilj ove mjere je proširenje i uređenje postojećih groblja i popratne infrastrukture, osiguravajući dovoljan broj parkirališnih mjesta i dostupnost vode, zamjena dotrajale opreme i nabava potrebne nove uključujući i koševe za otpatke i kontejnere, rekonstrukcija / izgradnja novih sanitarnih čvorova te uređenje mrtvačnice i popratne infrastrukture. Tablica 61. Prioritet 2.2. i mjere Broj rekonstruiranih i uređenih groblja i popratne infrastrukture Općina Izvor financiranja Općinski / županijski proračun EU fondovi MRRFEU MINPOLJ FZOEU Ostali dostupni izvori Izvor financiranja Općinski proračun Ostali dostupni izvori Strateški cilj 3: Osigurati bolje uvjete života za stanovništvo općine Prioritet 3.1. Izgradnja društvene infrastrukture i ulaganje u kadrove Temeljem analize stanja te uvažavajući misiju i viziju razvoja Općine, ustanovljeni su sljedeći prioriteti za razvoj društvene infrastrukture: poboljšanje obrazovanja ulaganjem u objekte za odgoj i obrazovanje 70 / 95

71 Temeljem uočenog nerazmjera postojećeg stanja infrastrukture, opremljenosti te pedagoškog standarda i propisanih standarda u predškolskim i školskim ustanovama, potrebno je: - dograditi i proširiti postojeće dječje vrtiće, te opremiti namještajem, didaktičkom opremom te unaprijediti postojeće objekte za predškolsko obrazovanje, - modernizirati i unaprijediti objekte za osnovnoškolsko obrazovanje uređenjem učionica, opremanjem, naročito za nastavu informatike, igrališta, investirati u projekte energetske učinkovitosti, te urediti pristup za osobe s posebnim potrebama. - povećati smještajne kapacitete za skrb i njegu starijih i nemoćnih osoba, - osigurati dovoljno prostora koji bi Općina ustupila za rad udrugama koje djeluju na području općine - poboljšanje obrazovanja ulaganjem u edukacije nastavnika i pedagoških djelatnika, osiguranje stručnih suradnika prema Državnom standardu za predškolski odgoj i obrazovanje, - organiziranje radionica za djecu s posebnim potrebama i nadarenu djecu ulaganje u objekte za društvene i socijalne aktivnosti ulaganje u objekte za spot i rekreaciju podizanje svijesti o važnosti kulture i sporta organizacijom sportskih i kulturnih radionica U svrhu podizanja kvalitete života stanovništva, potrebno je razvijati svijest o značaju kulture, poticati nove inicijative i razvoj vrijednosti, očuvanja i vrednovanja kulturnog naslijeđa i održavanja multikulturne raznolikosti. Pored potrebe za poticanjem razvoja kulturnih institucija i događaja potrebno je kroz kulturne radionice poticati i na kreativnost i razvoj kulturnih društava nacionalnih manjina. Također u cilju prevencije ovisnosti, nasilničkih i ostalih devijantnih ponašanja, potrebno je kroz sportske radionice promicati kulturu sportskog života u cilju očuvanja zdravog života, te stvaranja pretpostavki za stasanje djece i mladih u zdrave, zadovoljne, uspješne, samosvjesne i odgovorne osobe. Prioritet 3.1. Izgradnja društvene infrastrukture i ulaganje u kadrove Mjera Ulaganje u objekte i druge projekte za odgoj i obrazovanje Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja S ciljem stvaranja uvjeta za društvo temeljeno na znanju, potrebno je ulagati kako u izgradnju objekata za predškolsko (vrtić) obrazovanje, te rekonstrukciju i dogradnju školskih objekata, njihovo opremanje, modernizacija, tako i programe specifičnih edukacija djece i odraslih broj proširenih /izgrađenih dječjih vrtića u skladu s pedagoškim standardom Mjera Ulaganje u objekte za društvene i socijalne aktivnosti broj opremljenih/obnovlj enih škola Općina Županija Ustanova za odgoj i obrazovanje JPP Općinski / županijski proračun EU fondovi MRRFEU MINPOLJ MZOS Ostali dostupni izvori 71 / 95

72 Opis mjere Indikator Nositelj U cilju podizanja kvalitete života u zajednici potrebno je ulagati u poboljšanje i / ili proširenje infrastrukture kao što su ulaganja u izgradnju i / ili rekonstrukciju i / ili opremanje objekta za kulturu, za slobodno vrijeme, javnu namjenu (npr. društveni domovi, vatrogasni domovi, muzeji, kulturni centri, tržnice), kao i u rekonstrukciju i / ili prenamjenu postojećih objekata javne namjene. Mjera Ulaganje u objekte za sport i rekreaciju broj izgrađenih / rekonstruiranih / opremljenih društvenih objekata Općina Županija Opis mjere Indikator Nositelj U cilju podizanja kvalitete života u zajednici potrebno je ulagati u uspostavu, poboljšanje ili širenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu kroz prihvatljiva ulaganja u izgradnju i / ili rekonstrukciju i / ili opremanje igrališta (dječja, sportska, vatrogasna), sportskih terena i pratećih objekata, poligona za osposobljavanje i takmičenja vatrogasaca, rekreacijske zone i kupališta te različitih drugih tematskih prostora. Ulaganje u marketing sportsko-rekreacijskih događanja s ciljem privlačenja aktivnih sudionika i posjetitelja. broj uređenih dječjih igrališta broj uređenih društvenih domova broj uređenih dječjih igrališta JPP Općina Županija Ustanova za odgoj i obrazovanje Udruge JPP Izvor financiranja Općinski / županijski proračun EU fondovi MRRFEU MINPOLJ MSPM Ostali dostupni izvori Izvor financiranja Općinski / županijski proračun EU fondovi MRRFEU MINPOLJ MZOS Ostali dostupni izvori Mjera Poboljšanje odgoja i obrazovanja ulaganjem u edukaciju Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj ove mjere je da se s nastavnicima i ostalim pedagoškim djelatnicima predškolskog, osnovno i srednjoškolskog odgoja te drugom stručnom osoblju odrede prioriteti edukacija. Potrebno je pratiti relevantne izvore informacija o dostupnim edukacijama s područja korištenja sredstava iz nacionalnih programa te programa Europske unije. Na taj se način povećava stručnost djelatnika koji sudjeluju u obrazovanju, sportu i kulturi. Cilj ove mjere je također promicanja svijesti o potrebi sportskih i kulturnih aktivnosti u svakodnevnom životu. Potrebno je pratiti relevantne izvore informacija o dostupnim edukacijama s područja korištenja sredstava iz nacionalnih programa te programa Europske unije. Na taj se način utječe na porast kvalitete života stanovništva općine. Na taj se način utječe na porast kvalitete života stanovništva općine. Broj edukacija i radionica Općina Županija Ustanova za odgoj i obrazovanje Udruge Klubovi Općinski / županijski proračun EU fondovi MZOS Ostali dostupni izvori Mjera Zadržavanje stanovništva, naročiti mladih u ruralnom području Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj ove mjere je poticanje zadržavanja stanovništva na području općine naročito mladih. Cilj će se postići nizom aktivnosti: izgradnjom stanova za mlade i ostalim poticajima. Broj programa Općina Županija Ustanova za odgoj i obrazovanje Općinski / županijski proračun EU fondovi MZOS Udruge Ostali dostupni izvori Tablica 62. Prioritet 3.1. i mjere / 95

73 Prioritet 3.2. Jačanje djelovanja civilnog sektora Demokratska društva karakterizira postojanje triju sektora: javnoga (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo). Civilno društvo čine građani koji mogu aktivno i slobodno sudjelovati u svim sferama društvenog djelovanja. Od organizacija civilnog sektora koje djeluju na području Općine najbrojnije su udruge. Na području Općine, sukladno podacima Ministarstva uprave aktivno je 49 udruga i klubova iz područja lovstva, zaštite prirode i okoliša, kulture, zaštite od požara, sporta i prometa 3. Nema udruga specifičnih socijalnih grupa. Postojeća udruženja građana uglavnom su ovisna o proračunu te je potrebno unaprijediti njihove kapacitete kako bi mogli svoje projekte financirati iz drugih izvora, a prvenstveno iz bespovratnih sredstava. Uočena je i potreba za intenzivnijim partnerstvom između organizacija civilnog društva, državnih tijela i privatnog sektora. Prioritet Jačanje djelovanja civilnog sektora Mjera Ulaganje u projekte opće društvene važnosti Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je unaprijediti kapacitete civilnog sektora u svrhu povećanja efikasnosti njihovog sudjelovanja u pripremi, donošenju i provođenju javnih politika općine. Cilj je potaknuti djelovanje starih i osnivanje novih udruga u deficitarnim područjima djelovanja, povećanje transparentnosti financiranja, definirati sustav mjerenja rada udruga i jačanje upravljačkih i stručnih kapaciteta, poticanje volonterstva i drugih aktivnosti za dobrobit zajednice, jačati svijest građana o potrebi angažmana u civilnim društvima. broj novoosnovanih udruga broj educiranih djelatnika u organizacijama civilnog društva za pripremu i provedbu projekata EU Općina, organizacije civilnog društva potporne institucije Općinski/ županijski proračun EU fondovi Ostali dostupni izvori Mjera Razvoj partnerstva između civilnog društva, javnog i privatnog sektora Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je razvijanje partnerstva organizacija civilnog društva, javnog i privatnog sektora u cilju provođenja projekata financiranih bespovratnim sredstvima EU fondova, potaknuti organizaciju tribina, radionica i tematskih sastanaka o aktualnim javnim temama, izrada programa rada o međusobnoj suradnji. broj potpisanih sporazuma o suradnji broj provedenih zajedničkih projekata Općina, organizacije civilnog društva potporne institucije Općinski/ županijski proračun EU fondovi Ostali dostupni izvori Tablica 63. Prioritet 3.2. i mjere Strateški cilj 4: Povećanje učinkovitosti upravljanja razvojem Prioritet 4.1. Povećanje kompetencija i unapređenje sustava upravljanja razvojem Za efikasan sustav upravljanja Općinom potrebni su znanje, stručnost, kompetentnost te konstantna edukacija. Strateški je važno osigurati da se svi zaposlenici kontinuirano obučavaju i uče te da se lokalna uprava organizira na najučinkovitiji mogući način. To posebno dolazi do izražaja kod projekata za koje se povlače sredstava iz EU fondova, za čije je apliciranje i provođenje potrebna osoba s adekvatnim znanjem / 95

74 Upravljanje razvojem je kompleksni sustav pa je potrebno osigurati nesmetanu protočnost informacija između odjela i vanjskih dionika. Krajnji cilj je postaviti sustav koji će planirati razvoj nekoliko godina unaprijed te će moći mjeriti učinke ostvarenih javnih programa, a sve sa svrhom podizanja kvalitete javnog servisa građanima. Prioritet 4.1. Povećanje kompetencija i unapređenje sustava upravljanja razvojem Mjera Jačanje kapaciteta za korištenje sredstava EU fondova Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Općinski / Cilj ove mjere je organizirati lokalne resurse i ojačati kapacitete za broj educiranih Općina županijski korištenje sredstava EU fondova. To će se postići na način da se djelatnika proračun djelatnicima javne uprave, djelatnicima javnih institucija na području Općine te djelatnicima udruga edukacija iz tog područje omogući broj provedenih EU fondovi pohađanje informativnih radionica, seminara, treninga i sličnih projekata HZZO MZOS programa. MRRFEU Ostali dostupni izvori Mjera Informatizacija javne uprave Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Općinski / Cilj mjere je unaprijediti javni servis uz pomoć novih ICT alata. broj Općina županijski Stanovništvo Općine treba potaknuti na digitalnu interakciju s javnom implementiranih proračun upravom implementacijom novih ICT rješenja (npr. digitalizacija rješenja EU fondovi knjižnične građe, izdavanje raznih potvrda, dozvola i odobrenja putem MINPOLJ Interneta te dr.) i na sudjelovanje na predavanjima, radionicama i MRRFEU tečajevima kojima su predmet nove informacijske i komunikacijske Ostali dostupni tehnologije (ICT). izvori Mjera Osnažiti sustav javnih konzultacija i sudjelovanja u donošenju odluka Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj ove mjere je educirati stanovništvo o važnosti sudjelovanja u javnim odlukama. Cilj mjere je i omogućiti stanovništvu pristup svim relevantnim informacijama, događanjima i alatima kako bi mogli izražavati svoje mišljenje i sudjelovati u odlukama važnim za funkcioniranje lokalne zajednice. Cilj mjere je osigurati administraciji potrebnu infrastrukturu potrebnu za realiziranje mjere. Broj radionica Općina Civilna društva Udruge Općinski/ županijski proračun EU fondovi Ostali dostupni izvori Mjera Učinkovito upravljanje prostorom i imovinom u vlasništvu Općine Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Općinski / Cilj mjere je učinkovito gospodarenje općinskom imovinom sukladno Broj projekata Općina županijski proračun definiranim strateškim smjernicama. EU fondovi MINPOLJ MRRFEU Ostali dostupni izvori Tablica 64. Prioritet 4.1. i mjere / 95

75 Prioritet 4.2. Jačanje međuopćinske, međužupanijske, prekogranične i međunarodne suradnje Općina nema većih iskustava u suradnji s inozemnim jedinicama lokalne samouprave i međunarodnim organizacijama. Nakon ulaska RH u Europsku uniju takvo povezivanje je jednostavnije i potrebno je intenzivirati takve aktivnosti, povezati se s inozemnim lokalnim jedinicama što će pridonijeti razmjeni iskustava po pitanju raznih projekata i povlačenja sredstva iz EU fondova, te u brojnim ostalim zajedničkim temama. EU posebno potiče prekograničnu suradnju, ali potrebno je raditi i na širenju mreže ostalih partnerstva. Također je važno i uključivanje u međunarodne organizacije kako bi se osigurao pristup informacijama iz područja značajnih za razvoj Općine. Prioritet 4.2. Jačanje međuopćinske, međužupanijske, prekogranične i međunarodne suradnje Mjera Uključivanje Općine u međunarodne organizacije i udruženja Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Ovom mjerom ojačalo bi se uključivanje općine u međunarodne organizacije i udruženja, zastupanje i prezentacija općine kao prepoznatljivog sudionika u njihovom djelovanju. broj članstva Općina Udruge Općinski/ županijski proračun EU fondovi Ostali dostupni izvori Mjera Unapređenje suradnje s partnerskim općinama i institucijama iz drugih županija i država Opis mjere Indikator Nositelj Izvor financiranja Cilj mjere je potaknuti uključenost, informiranost i zajedničku suradnju civilnog, javnog i privatnog sektora u projektima prekogranične i međunarodne suradnje. broj projekta suradnje Općina Udruge Privatna poduzeća Općinski/ županijski proračun EU fondovi Ostali dostupni izvori Tablica 65. Prioritet 4.4. i mjere USKLAĐENOST STRATEGIJE OPĆINE DONJI KRALJEVEC S DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE Strategija je izrađena za potrebe upravljanja lokalnim razvojem. Odgovorno upravljanje odnosi se na odgovornost spram građana i budućih generacija. Strategija je ujedno i razvojni dokument koji je podloga za korištenje fondova Europske unije. Strateški ciljevi Općine Donji Kraljevec usklađeni su s: prioritetima i ciljevima definiranim gospodarskom strategijom EU, pod nazivom EUROPA 2020 strategija za pametan, održiv i uključiv rast. Europa je desetogodišnja strategija za rast i radna mjesta Europske unije pokrenuta godine. Njezin cilj je prevladavanje krize od koje se gospodarstva postupno oporavljaju te rješavanje nedostataka modela rasta i stvaranje uvjeta za pametan, održiv i uključiv rast kroz pet glavnih ciljeva koji uključuju 75 / 95

76 zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene / energiju, obrazovanje, socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva; Operativnim programom Konkurentnost i kohezija ; promocijom kulturnih i kreativnih sektora za rast i poslove u EU razmatra niz političkih inicijativa i promociju modernog nadzornog okruženja. Spomenutom Strategijom komisija želi potaknuti jače partnerstvo između različitih politika, osobito kulture, industrije, obrazovanja, ekonomije, turizma, urbanog i regionalnog razvoja te prostornog planiranja. Ujedno, planira pokrenuti EU financiranje kojim bi se povećala podrška za sektore, posebice kroz predloženi program Kreativna Europa , koji iznosi 1.8 milijarde, te kroz fondove Kohezijske politike. Na nacionalnoj razini: Sporazum o partnerstvu i Nacionalni program reformi (2014.): Sporazum o partnerstvu (SoP) pokriva pet fondova: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond (KF), Europski socijalni fond (ESF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR). Usredotočuje se na sljedeće prioritete: promicanje poslovnog okruženja kakvo pogoduje inovacijama, na razvijanje konkurentnog i na inovacijama temeljenog gospodarstva poticanjem poduzetništva, istraživanja, razvoja i inovacija te e-gospodarstva, razvijanje infrastrukture za ekonomski rast i zapošljavanje, održiv gradski promet, potporu zelenom gospodarstvu s malim udjelom ugljika te na promicanje energetske učinkovitosti i prilagodbe na klimatske promjene, na razvijanje rasta ljudskog kapitala, promicanje društvene uključenosti i smanjivanje rizika od siromaštva razvijanjem socijalnih usluga, na borbu protiv različitih oblika diskriminacije, poboljšavanje zdravstvenih usluga na učinkovit i ekonomičan način, izgradnju moderne i stručne javne uprave, razvijanje socijalnog dijaloga i osiguravanje učinkovitosti i nepristranosti sudstva. Industrijska strategija Republike Hrvatske koja je sastavni dio strategije pametne specijalizacije, a koja, s energetskom strategijom, strategijom gospodarenja mineralnim sirovinama RH, strategijom poticanja investicija, strategijom razvoja poduzetništva i strategijom razvoja ljudskih potencijala, predstavlja osnovu za izradu gospodarske razvojne strategije. Strategija razvoja turizma je krovni razvojni dokument hrvatskog turizma koji daje putokaz i otvara novi prostor za razvoj turizma u nadolazećem razdoblju. Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj , s opisom poticaja aktivnosti i mjera čiji je osnovni cilj porast bruto dodane vrijednosti po zaposlenom u malom gospodarstvu za 40% do 2020.g. Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske ( ), koja ističe tko su najranjivije skupine društva izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti, uz načelo orijentiranosti na pojedinca i njegove potrebe. Bazira se na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna cilja: borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu; sprječavanju nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenju broja siromašnih i socijalno isključenih osoba; te uspostavu koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti poštujući princip anti-diskriminacije. 76 / 95

77 Strateški plan ministarstva uprave za razdoblje , plan trajnog unapređenja sustava javne uprave radi osiguranja i zaštite javnog interesa zakonitog djelovanja i pružanja usluga u ostvarivanju prava građana i građanki RH. Strategija razvoja strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj ( ) koja definira ciljeve izgradnje sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji će voditi stjecanju kompetencija važnih za daljnji profesionalni razvoj pojedinca, ali i porast znanja i inovativnosti društva. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali , definira aktivnosti vezane uz područje socijalnog uključivanja, promicanje socijalne i ekonomske jednakosti, suzbijanje diskriminacije, prijelaz s institucionalne skrbi na skrb u zajednici, poboljšanja dostupnosti i održivosti socijalnih i zdravstvenih usluga, kao i poticanje društvenog poduzetništva. Akcijski plan za provedbu Strategije razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj , s nizom mjera i aktivnosti za osnaženje i razvoj poduzetništva žena u RH. Program ruralnog razvoja RH Koji navodi glavne prioritete Republike Hrvatske za korištenje 2,3 milijardi eura javnog novca koji je dostupan za razdoblje s ciljem restrukturiranja i modernizacije poljoprivrednog i prehrambenog sektora. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske koja predstavlja polazišnu točku u novom procesu planiranja prometnog razvoja Republike Hrvatske. Nacionalna strategija za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje godine, fokusirana na četiri glavna cilja unaprjeđenje i osiguravanje usluga prilagođenih djeci u pravosuđu, zdravstvu, socijalnoj skrbi, obrazovanju, sportu, kulturi, eliminaciju svih oblika nasilja nad djecom te osiguranje prava djece u ranjivim situacijama, kao i aktivno sudjelovanje djece, uz poseban naglasak kako na tjelesno tako i na mentalno zdravlje djece. Strateški plan razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje godine koji određuje prioritetne mjere vezane uz strateški razvoj palijativne skrbi ponajprije jačanje interdisciplinarne suradnje, povećanje bolničkih kapaciteta za palijativnu skrbi te uključivanje civilnog društva, osobito volontera, u pružanje palijativne skrbi, uz odgovarajuću zakonsku regulaciju. Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u RH koja u središte stavlja borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti određivanjem prioriteta i mjera za njihovo suzbijanje. Nacionalna strategija razvoja zdravstva koja obuhvaća sve odrednice vezane uz razvoj zdravstvenih usluga u predstojećem periodu. Strateški plan razvoja javnog zdravstva Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/09). Na regionalnoj razini: Županijski program djelovanja za mlade Međimurske županije strateški dokument politike djelovanja prema mladima kojim se definira nastavak djelovanja čiji je konačan cilj unaprijediti položaj mladih i njihova potpuna društvena integracija, Akcijski plan za provedbu mjera Nacionalne politike za ravnopravnost spolova za razdoblje 77 / 95

78 o godine na području Međimurske županije, Akcijski plan socijalnih usluga za godinu za Međimursku županiju, Program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Međimurske županije za razdoblje od do godine Strateški marketing plan turizma Međimurske županije Na općinskoj razini: Urbanistički plan Općine, Prostorni plan uređenja Općine, Plan gospodarenja otpadom. 78 / 95

79 8. INSTITUCIONALNI OKVIR PROVEDBE STRATEGIJE U izradi dokumenta sudjelovale su sve strukture i predstavnici interesnih skupina iz Općine Donji Kraljevec predstavnici Općinskog vijeća, načelnik, djelatnici općinske Uprave, predstavnici obrazovnog, civilnog, poduzetničkog, kulturnog i zdravstvenog sektora. Uspostavljena je Radna skupina za izradu i praćenje provedbe strategije koja je grupirana prema područjima razvoja. Institucionalni okvir Strategije predstavljaju svi glavni dionici lokalnog i regionalnog razvoja koji svojim usmjerenim djelovanjem i koncentracijom sredstava doprinose ostvarenju postavljenih ciljeva. Glavni dionici, njihova uloga u pripremi, provedbi i praćenju Strategije prikazana je u tablici u nastavku. Tablica 66. Glavni dionici pripreme, provedbe i praćenja Strategije Dionik Uloga u pripremi Uloga u provedbi Uloga u praćenju Općinsko vijeće Načelnik Radna skupina Gospodarski subjekti Znanstvene i obrazovne institucije Organizacije civilnog društva Redovito prima izvješća o tijeku pripreme Strategije, sudjeluje u procesu javne rasprave te potvrđuje i usvaja dokument. Sudjeluje na sastancima Radne grupe, usvaja predložene mjere razvoja, predlaže potrebne izmjene i nadopune. Komunicira s Općinskim vijećem i upoznaje ih s tijekom izrade Strategije. Sudjeluje na radionicama za izradu, ukazuje na mogućnosti razvoja. Identificira snage i slabosti lokalnog područja, usmjerava razvoj, daje prijedlog sadržaja strateških ciljeva i mjera. Sudjeluju u procesu javne rasprave, daju prijedloge i komentare. Provodi aktivnosti komunikacijskog plana, diseminira postignute rezultate, inicira i sudjeluje u provedbi projekata. Inicira i sudjeluje u pripremi i provedbi razvojnih projekata te usvaja predložene projekte. Provodi aktivnosti zadane komunikacijskim planom. Razmatra otvorena pitanja te daje mišljenje i prijedloge o značajnim pitanjima iz njihovog područja stručnosti. Sudjeluju u provedbi komunikacijskog plana. Svojim djelovanjem doprinose ostvarenju zadanih ciljeva. Prima i usvaja izvješća o provedbi, nadzire i kontrolira provedbu, razmatra rezultate i učinke provedbe u odnosu na postavljene ciljeve te inicira i priprema dopune i izmjene akcijskog plana i izmjene Strategije. Inicira projekte i realizaciju projektnih ideja, promovira postignute rezultate, vrši monitoring nad ispunjavanjem zadanih ciljeva te predlaže dodatne mjere u slučaju neispunjavanja zadanog cilja. Prati rezultate i razvojne učinke predloženih mjera te priprema podloge za izradu izvješća o provedbi Strategije. Dostavljaju podatke o provedenim aktivnostima i iznosima ulaganja u skladu s Postavljeni indikatorima. 79 / 95

80 9. PROVEDBA I PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE Provedba Strategije temelji se na provođenju predloženih aktivnosti unutar zadanih ciljeva, prioriteta i mjera. Provedba Strategije realizira se kroz: provođenje aktivnosti koje planira i provodi Općina kao jedinica lokalne samouprave u svrhu dostizanja zadanih ciljeva u predviđenom šestogodišnjem razdoblju, povođenje aktivnosti kojima su nositelji jedinica regionalne samouprave, javna (državna tijela) i ustanove izvan ingerencije lokalne samouprave, a doprinose postizanju ciljeva, provođenje aktivnosti i projekte ostalih glavnih dionika razvoja (gospodarskih subjekata, civilnog sektora, obrazovnih ustanova) koji su u skladu s postavljenim ciljevima i doprinose ostvarenju zadanih indikatora. Za prvi segment provedbe izrađuje se Akcijski plan provedbe kojim se usklađuju ciljevi, prioriteti i mjere razvoja s proračunskom klasifikacijom. Drugi i treći segment provedbe prati se kroz Bazu projekata drugih nositelja razvoja. Baza sadrži podatke o planiranim investicijama, projektima i aktivnostima koje se planiraju provesti i koje su provedene od strane navedenih dionika, a doprinijet će direktno postizanju navedenih indikatora. Kako bi se kontrolirala provedba zadanih ciljeva potrebno je uspostaviti sustav praćenja i izvještavanja koji se temelji na Bazi podataka i izvještaja, a u kojoj se nalaze podaci o ostvarenim rezultatima. Svrha sustava praćenja i izvještavanja je osigurati dovoljno informacija za ocjenu od strane nositelja provedbe Strategije o sljedećim elementima: uspješnosti postizanja postavljenih ciljeva za određeno razdoblje, razlozima za eventualno nedostizanje postavljenih ciljeva, potrebnim resursima (materijalnih, ljudskih, financijskih) za dostizanje planiranih ciljeva, relevantnosti planiranih prioriteta i mjera, financijskoj učinkovitosti provedbe mjera Financijski okvir provedbe Financijski okvir Strategije razvoja Općine Donji Kraljevec do godine sadrži pregled projekata po ciljevima, prioritetima, odnosno mjerama, a financijski raspored će se definirati na godišnjoj razini i nakon dobivenih troškovnika. Kao izvor financiranja planira se da će 15%-tni dio (prosjek) ukupnih investicija teretiti općinski proračun a ostatak se planira povući iz drugih izvora (EU fondova, regionalni i nacionalni proračuni, privatna financijska sredstva i ostali dostupni izvori). Financijski okvir usklađuje se s Planom razvojnih programa koji Općina donosi sukladno Zakonu o proračunu, a u kojemu se iskazuju planirani rashodi proračuna jedinica lokalne samouprave vezani uz provođenje investicija. 80 / 95

81 9.2. Provedba Općinske razvojne strategije Provedba Strategije vrši se pomoću Akcijskog plana provedbe Strategije te jedinstvene Baze projekata. Akcijski plan implementacije daje pregled prioritetnih projekata i najvažnije elemente za njihovu implementaciju. Akcijski plan provedbe Strategije izrađuje se i usvaja zajedno s proračunom za narednu fiskalnu godinu. Osnova za pripremu Akcijskog plana je koordinacija među glavnim dionicima lokalnog razvoja. Nositelj pripreme Akcijskog plana su službenici općinske Uprave uz intenzivnu suradnju s Radnom grupom i predstavničkim tijelom Općine. U nedostatku potrebnih informacija napravljen je Okvirni akcijski plan provedbe Strategije razvoja Općine Donji Kraljevec do godine koji je prilog ovom dokumentu, a i dobra podloga za izradu detaljnijeg akcijskog plana Praćenje i izvještavanje Sustav praćenja i izvještavanja temelji se na dva ključna elementa: elektroničkoj bazi u kojoj se nalaze podaci o ostvarenim rezultatima te izvještajima koji na sažet i jasan način pružaju informacije o ostvarenim rezultatima Baza projekata Baza projekata pruža uvid u projekte i njihovom statusu glavnih dionika lokalnog razvoja (gospodarskih subjekata, javih tvrtki, institucija, općine, županije, civilnog sektora i sl.) koji doprinose ostvarenju zadanih ciljeva Strategije. Baza projekata uspostavit će se po usvajanju Strategije od strane Općinskog vijeća te će se kontinuirano pratiti i nadopunjavati tijekom cijelog programskog razdoblja. Baza se uspostavlja isključivo s ciljem sustavnog pregleda aktivnosti na području Općine Donji Kraljevec. Jednom godišnje tražit će se izvješće nositelja projekata o statusu projekta Izvještavanje o provedbi Izvještaj o provedbi projekta sastoji se od financijskog i opisnog dijela. U financijskom izvještaju se ukratko opisuje visina financijske realizacije u odnosu na planiranu, postotak realizacije projekta, rokovi, izvori financiranja i ostale potrebne informacije. U opisnom se dijelu ukratko opisuju postignuti konkretni rezultati provedenih razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju pomoću pokazatelja rezultata. Za svaku mjeru koja je identificirana u Strategiji odabran je indikator (Prilog 3). U izvještaju se opisuju i glavni dionici koji su sudjelovali u provedbi i sastavljanju izvješća te realizacija planiranih sredstava i postignuti zadani pokazatelji rezultata prema grupama mjera. Nakon prihvaćanja Strategije razvoja Općine do godine uspostavljanjem Baze podataka kreirati će se i dokumentacija (obrasci) potrebni za izvještavanje. 81 / 95

82 10. KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA Komunikacijska strategija odnosi se na promociju i provedbu aktivnosti zadanih u ovoj Strategiji razvoja. Općina Donji Kraljevec nositelj je i komunikacijskog plana. Osnovna svrha Komunikacijske strategije je davanje informacija i promoviranje Strategije. Informacije su upućene lokalnoj zajednici, glavnim dionicima i nositeljima razvoja. Cilj Komunikacijske strategije je: osigurati transparentnost u provedbi Strategije, podići svijest u javnosti o izrađenoj Strategiji, informirati nositelje razvojnih mjera o njihovoj ulozi u provedbi Strategije, razviti administrativnu sposobnost za učinkovitu komunikaciju u okviru Strategije, informirati, povezati i surađivati s medijima u svrhu što boljeg i učinkovitijeg informiranja te promidžbe Strategije razvoja. Kanali komunikacije obuhvaćaju glavne dionike te podrazumijevanju njihovu međusobnu suradnju i komunikaciju prema ciljanim skupinama. Kanali komunikacije su: Načelnik obavještava javnost o aktivnostima na provedbi Strategije, Općinske službe pripremaju informacije za objavu u medijima (tiskani, elektronički), Radna grupa za izradu Strategije koristi informacije lokalne uprave, načelnika i informacije dobivene kroz izvješća o provedbi kako bi mogli predstaviti postignute rezultate koji doprinose ostvarenju zadanih razvojnih ciljeva. Sve aktivnosti koje će se poduzimati u okviru Komunikacijske strategije pridržavat će se načela transparentnosti u komunikaciji te će: informacije bit jasno prezentirane, aktivnosti će se temeljiti na usmjeravanju svih relevantnih poruka ciljanim skupinama, uspostavit će se sistem praćenja i ažuriranja informacija. 82 / 95

83 Tablica 67. Komunikacijski plan Vrijeme Aktivnost Publika Namjera Nositelj Izvor troška Trošak Prosinac Uspostava komunikacijske strukture Javnost, mediji, partneri u provedbi Implementacija Strategije na Internet stranicu, Općina n/a 0,00 Definirati kontakt osobu Siječanj Predstavljanje Strategije razvoja Općine Javnost, mediji, partneri u provedbi Predstaviti Strategiju nakon njezina usvajanja Općinsko vijeće Radna skupina n/a 0,00 Kontinuirano Sastanci Javnost, mediji, partneri u provedbi Pratiti i utvrditi eventualnu potrebu za izmjenama Strategije Općinsko vijeće n/a 0,00 Svibanj Napraviti sažetak Strategije Javnost, mediji, partneri u provedbi Putem sažetka desiminirati prema krajnjim korisnicima radi podizanja svijesti o zajedničkim ciljevima razvoja Općinsko vijeće Općinski proračun 2.000,00 kn 83 / 95

84 Prilog br. 1. Popis projekata/programa NAZIV NOSITELJ Mjera VRIJEDNOST 1 Izgradnja stanova za mlade Općina D. Kraljevec Izgradnja -višenamjenska tržnica Općina D. Kraljevec Uređenje centra za EKO i biodinamičku proizvodnju Općina D. Kraljevec Uređenje grobne kuće Općina D. Kraljevec Izgradnja Centra za kulturu Općina D. Kraljevec uređenje tematske i biciklističke staze ( staze Štajnerovog djetinstva) USR sport za sve. D. Kraljvec Do zdravlja kroz kretanje uređenje rekreacijskog parka sa spravama za vježbanje, i uređenje parkova USR sport za sve, D. Kraljvec Izgradnja i opremanje prostorija za izvođenje programa predškole u kojima se provode kraći programi odgojno obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi ( valdovski vrtić) Općina D. Kraljevec Izrada suvenira za promidžbene svrhe Općina D. Kraljevec Kroz igru djeca u prirodi do boljeg zdravlja izgradnja dječji igrališta Općina D. Kraljevec Opremanje kuhinje za edukacije kroz radionice pripremanja i prerade eko i biodinamčkih proizvoda Centar dr. Rudolfa Steinera , HRK 12 Dječje radionica zdrava prehrana od sjemena do tanjura 13 Izgradnja otvorenog edukativnog objekta dr. Rudolf Steiner Centar dr. Rudolfa Steinera Centar dr. Rudolfa Steinera , HRK , HRK 14 Obnova i proširenje dječjeg vrtića "Ftiček" Donji Kraljevec Općina Donji Kraljevec ,000, HRK 15 Sa muzikom od djetinjstva - uređenje prostorija i objekta osnovne muzičke škole Umjetnička škola Magdalenić, područna škola Donji Kraljevec , HRK 16 Uređenje sportsko rekreacijskog centra "Fundacije" Općina Donji Kraljevec Rekonstrukcija lokalnih nerazvrstanih cesta Općina Donji Kraljevec Sportski park uz ribičku kuću Šaran Palinovec Općina Donji Kraljevec Izgradnja hostela u Domu kulture Palinovec Općina Donji Kraljevec Završetak priključka sanitarne vode (kanalizacija), projekt energetske učinkovitosti predviđa puno radova na Matičnoj školi i dvorani, nastavna oprema 21 Energetska učinkovitost u objektima obrazovanja školski objekti OŠ Hodošan Rekonstrukcija i unutarnje uređenje Vatrogasnog doma Palinovec DVD Palinovec ,500, HRK 84 / 95

85 Prilog br. 2. Akcijski plan provedbe AKCIJSKI PLAN PROVEDBE STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE DONJI KRALJEVEC ZA RAZDOBLJE GODINE Općina Donji Kraljevec i Radna grupa u svrhu učinkovitije koordinacije i poticanja lokalnog razvoja, u tijeku provedbe Strategije razvoja Općine za razdoblje godine provodit će sljedeće aktivnosti: koordinirati indikativnu listu projekata, pratiti provedbu Strategije razvoja i izvještavanje Općinskog vijeća o provedbi, poticati zajedničke razvojne projekte s drugim općinama te projekte međuregionalne i prekogranične suradnje. Općinska razvojna strategija sastoji se od niza razrađenih mjera s razvojnim učincima koji doprinose postizanju prioriteta, strateških ciljeva i ostvarenju postavljene vizije. S ciljem provedbe definiranih strateških odrednica izrađen je Okvirni akcijski plan koji obuhvaća pregled i strukturu aktivnosti potrebnih za provedbu Strategije razvoja Općine Donji Kraljevec za razdoblje godine. U tablicama u nastavku prikazana je struktura aktivnosti u okviru definiranih strateških ciljeva, prioriteta i mjera, provoditelji i ukupno okvirno planirana sredstva koja će poslužiti kao indikatori praćenja provedbe Općinske razvojne strategije u godinama provedbe i to prema financijskom okviru. Takav prikaz aktivnosti odabran je zbog nedostupnosti podataka za izradu detaljnog Akcijskog plana. Jedna od ključnih aktivnosti provedbe Općinske strategije bit će aktivno sudjelovanje svih tijela za provedbu Strategije razvoja Općine Donji Kraljevec za razdoblje godine u izradi detaljnog Akcijskog plana sa svim sastavnicama prema Pravilniku o obaveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja razvojnih strategija. 85 / 95

86 Prilog br. 3. Indikatori postavljenih prioriteta STRATEŠKI CILJ PRIORITET INDIKATOR 1. OJAČATI GODPODASTRSVO KROZ POVEĆANJE KONKURENTNOSTI PODUZEĆA, JAČANJE POLJOPRIVREDE I TURIZMA 1.1. Osigurati uvjete za rast poduzetništva, poboljšati poduzetničku klimu te poticati društveno odgovorno poduzetništvo 1.2. Razvoj poljoprivrede Broj edukacija o samozapošljavanju Broj edukacije o korištenju znanja i tehnologije Broj poduzetnika polaznika edukacije u korištenju znanja i tehnologije Broj projekata tradicijskih obrta Broj novootvorenih tradicijskih obrta JEDINICA MJERE Broj Broj Broj Broj Broj IZVOR PODATAKA Općina Obrazovna institucija HZZ Općina Obrazovna institucija HZZ Općina Poduzeća Znanstvene ustanove Općina Obrazovna institucija Općina Obrazovna institucija TRENUTNA VRIJEDNOST 2014 CILJANA VRIJEDNOST broj radionica o društveno odgovornom poduzetništvu Broj FINA 0 5 Broj udruženja povezivanja Broj Općina 0 2 Broj radionica o povezivanju Broj Općina Obrtnička komora 0 5 Broj umreženih poljoprivrednih % postojećih Općina/županija 0% gospodarstava PG MINPOLJ 10% Broj novih proizvođača ekoloških proizvoda Broj Općina/županija MINPOLJ Zadruga za obavljanje / 95

87 2. IZGRADITI I OBNOVITI OSNOVNU INFRASTRUKTURU, ZAŠTITI OKOLIŠ I OSIGURATI RACIONALNO KORIŠTENJE ENERGIJE 1.3. Potaknuti ulaganje u turizam 2.1. Zaštiti i očuvati okoliš Broj ha poljoprivredne površine pod ekološkom poljoprivredom Broj edukacija za poljoprivrednike ha broj stručnog nadzora i ugovornu kontrolu robe- Odjel certifikacija ekološke proizvodnje Zadruga za obavljanje stručnog nadzora i ugovornu kontrolu robe- Odjel 22,63 35 certifikacija ekološke proizvodnje Općina/županija MINPOLJ 0 5 Broj noćenja Općina Broj TZ Županije Općina Broj turističkih smještajnih Broj TZ Županije objekata MINTUR 2 4 Broj ležajeva Broj TZ Županije Broj provedenih projekata Općina poticaja razvoja turizma broj TZ Županije općine Broj novih ugovora o otkupu el. energije sklopljen sa HROTE Broj novo obnovljenih zgrada u svrhu povećanja energetske učinkovitosti Broj punionica za električna vozila Postotak učešća ekološke rasvjete u ukupnoj javnoj Broj HROTE FZOEU 0 10 Broj Općina 0 10 Broj Općina 0 1 % Općina / 95

88 rasvjeti % uključenosti domaćinstava u razdvajanju korisnog otpada Kilometri novo rekonstruirane i asfaltirane ceste % Općina Broj Općina 0-20 Broj novo uređenih raskrižja Broj Općina 0 2 Broj uređenih parkirališta Broj Općina Podrška osnovnoj lokalnoj infrastrukturi Izgrađena kompletna infrastruktura gospodarske zone Broj područja besplatnog interneta Metri obnovljene vodovodne mreže Metri obnovljene kanalizacijske mreže Broj proširenih dječjih vrtića u skladu s pedagoškim standardom Broj Općina 1 2 Broj Općina 0 1 km km Općina Komunalno poduzeće Općina Komunalno poduzeće Broj Općina OSIGURATI BOLJE UVJETE ŽIVOTA ZA STANOVNIŠTVO OPĆINE 3.1. Izgradnja društvene infrastrukture i ulaganje u kadrove 3.2. Jačanje djelovanja Broj novo uređenih OŠ Broj Općina 0 4 Broj adaptiranih/opremljenih društvenih domova Broj adaptiranih/opremljenih vatrogasnih domova Broj edukacija društvenih djelatnika Broj edukacija provedbe EU projekata Broj Općina 0 5 Broj Općina 0 6 Broj Općina 0 5 Broj Općina Udruge / 95

89 civilnog sektora Broj potpisanih sporazuma o suradnji Broj provedenih projekata Broj Broj Obrazovna institucija Općina Udruge Općina Udruge, Nadležno ministarstvo Općina Udruge POVEĆANJE UČINKOVITOSTI UPRAVLJANJA RAZVOJEM 4.1. Povećanje kompetencija i unapređenje sustava upravljanja razvojem 4.2. Jačanje međuopćinske, međužupanijske, prekogranične i međunarodne suradnje Broj novoosnovanih udruga Broj Registar udruga 0 20 Broj polaznika edukacije Broj Općina 0 5 Broj provedenih projekata Broj Općina 0 3 Broj implementiranih IKT rješenja Broj Općina 1 2 Broj radionica o važnosti sudjelovanja u javnim odlukama Broj Općina 0 2 Broj članstava Broj Općina 0 2 Broj projekata suradnje Broj Općina / 95

90 Prilog br. 4. Statistički podaci osnovnih matičnih i područnih škola u Općini Osnovno školstvo g. Matična škola Hodošan PŠ Palinovec PŠ Sveti Juraj u Trnju OŠ Hodošan - ukupno OŠ Donji Kraljevec SPOL Djevojčice Dječaci Djevojčice Dječaci Djevojčice Dječaci Djevojčice Dječaci Djevojčice Dječaci Br. djece upisane u prvi razred Br. upisanih učenika u školskoj godini Br. djece koji je završio osnovno školsko obrazovanje Br djece koji je upisao srednju školu Br djece koja su napustila osnovno školsko obrazovanje Broj smjena / 95

91 Osnovno školstvo g. Matična škola PŠ Sveti Juraj u PŠ Palinovec Hodošan Trnju OŠ Hodošan - ukupno OŠ Donji Kraljevec SPOL Djevojčice Dječaci Djevojčice Dječaci Djevojčice Dječaci Djevojčice Dječaci Djevojčice Dječaci ,1 8, ,5 18,1 24,9 14, ,7 7, ,5 8 19,2 24,8 14,13 Prosječan broj učitelja ,2 10,6 2 10, ,2 32,1 13, ,6 8,7 2 10,5 6,5 8,5 16,1 27,7 13, ,5 9,4 3, ,4 13, Br učitelja ,7 0,15 0, ,7 0,15 0, Br pedagoga ,7 0,15 0, ,7 0,15 0, ,7 0,15 0, Br ostalih zaposlenika * * Br učenika druge etničke pripadnosti 2012* * * Br učenika koji pješače do škole više od 4 km 2010* / 95

92 * djeca romske narodnosti 2011* * * * Izvor: sintetizirani podaci dobiveni od MŠ i PŠ 92 / 95

93 Prilog br. 5. Popis kratica APPRRR ARKOD AZO DVD DZS EFPR EFRR EPFRR ESF EU FZOEU HERA HGK HROTE HTZ HUP HZZ HZZO ICT / IKT KF KUD LAG MINPO MINPOLJ MINT Agencija za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj Agencija za zaštitu okoliša Dobrovoljno vatrogasno društvo Državni zavod za statistiku Europski fond za pomorstvo i ribarstvo Europski fond za regionalni razvoj Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj Europski socijalni fond European union - Europska unija Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Hrvatske energetska regulatorna agencija Hrvatska gospodarska komora Hrvatski regulator tržišta energije Hrvatska turistička zajednica Hrvatska udruga poslodavaca Hrvatski zavod za zapošljavanje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Information and communications technology / Informacijsko komunikacijske tehnologije Kohezijski fond Kulturno umjetničko društvo Lokalna akcijska grupa Ministarstvo poduzetništva i obrta Ministarstvo poljoprivrede Ministarstvo turizma 93 / 95

94 MIORH MRMS MRRFEU MSPM MZOIP MZOS NN NUTS PPS Destinacija SoP SWOT TS TZ Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije Ministarstvo socijalne politike i mladih Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa Narodne novine Nomenclature des unités territoriales statistiques - Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku destinacije pred i postsezone Sporazum o partnerstvu strengths, weaknesses, opportunities and threats / snage, slabosti, prilike i prijetnje Trafostanica Turistička zajednica ZPP Zajednička poljoprivredna politika 94 / 95

95 OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj za razdoblje Tip operacije: Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj jedinica lokalne samouprave PROGRAM RURALNOG RAZVOJA Udio sufinanciranja: 85% EU, 15% RH Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja Izrada Strategije razvoja Općine Donji Kraljevec za razdoblje godine u cijelosti je financirana bespovratnim sredstvima - iz 85% sredstava EU i 15% sredstva RH, prema Programu ruralnog razvoja g. Mjera 07 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima Podmjera 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete NATURA 2000 i druga područja visoke prirodne vrijednosti, Tip operacije Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj jedinica lokalne samouprave. 95 / 95