Nositelj izrade: Grad Slavonski Brod

Transcription

1

2 I Nositelj izrade: Grad Slavonski Brod Koordinator izrade: Razvojna agencija Slavonski Brod Voditelj tima koordinatora izrade: Dejan Vuksanović, dipl. oec. Izrađivač: Urbanex d.o.o. Voditelj tima izrađivača: dr. sc. Ivana Katurić, mag. urb. mng. Autorski tim: Neven Tandarić, mag. geogr. Sven Simov, mag. geogr. Karlo Lugomer, MSc Krunoslav Kranjec, univ. bacc. geogr. Mario Gregar, mag. geogr. Monika Šabijan, mag. geogr. Tomislav Pintarić, mag. geogr. Marija Boroša, mag. geogr. Suradnici u izradi: mr. sc. Dunja Bonacci Skenderović Ivana Bandalo, mag. oec. Valerija Butorac, mag. geogr. Ranko Lipovac Vanjski tim za prethodno vrednovanje: Veleučilište u Slavonskom Brodu dr. sc. Slavica Antunović dr. sc. Milan Stanić

3 II SADRŽAJ 0. SAŽETAK 1 1. TERITORIJALNA POKRIVENOST TERITORIJALNI OBUHVAT TERITORIJALNI KONTEKST GEOGRAFSKI I GEOPROMETNI POLOŽAJ STANOVNIŠTVO OSNOVNA PRIRODNA OBILJEŽJA 9 2. METODOLOGIJA METODOLOGIJA PRAĆENJA IZRADE I PROVEDBE SRUP-A METODOLOGIJA ANALIZE STANJA METODOLOGIJA IDENTIFIKACIJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA METODOLOGIJA IZRADE STRATEŠKOG OKVIRA PRIORITIZACIJA RAZVOJNIH POTREBA DEFINIRANJE VIZIJE DEFINIRANJE STRATEŠKIH CILJEVA DEFINIRANJE RAZVOJNIH PRIORITETA I MJERA METODOLOGIJA IZRADE FINANCIJSKOG OKVIRA METODOLOGIJA PRETHODNOG VREDNOVANJA SRUP-A SAŽETAK ANALIZE STANJA DRUŠTVO DEMOGRAFIJA DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA SOCIJALNO UKLJUČIVANJE I USLUGE SOCIJALNE SKRBI ODGOJ I OBRAZOVANJE GOSPODARSTVO OPĆA GOSPODARSKA KRETANJA TRŽIŠTE RADA POSLOVNO OKRUŽENJE TURIZAM 30

4 III POLJOPRIVREDA I RIBARSTVO URBANO OKRUŽENJE GOSPODARENJE URBANIM OKOLIŠEM I IZLOŽENOST RIZICIMA UPRAVLJANJE JAVNIM URBANIM POVRŠINAMA KOMUNALNA I ENERGETSKA INFRASTRUKTURA PROMETNA INFRASTRUKTURA URBANI PRIJEVOZ INTERNETSKA INFRASTRUKTURA OKVIR UPRAVLJANJA RAZVOJEM PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA ANALIZA PREDNOSTI, SLABOSTI, PRILIKA I PRIJETNJI ZA DRUŠTVO ANALIZA PREDNOSTI, SLABOSTI, PRILIKA I PRIJETNJI ZA GOSPODARSTVO ANALIZA PREDNOSTI, SLABOSTI, PRILIKA I PRIJETNJI ZA URBANO OKRUŽENJE STRATEŠKI OKVIR VIZIJA RAZVOJNI CILJEVI RAZVOJNI PRIORITETI I MJERE PROVEDBA FINANCIJSKI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVEDBU SRUP-A INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVEDBU ITU MEHANIZMA RAZDVAJANJE FUNKCIJA STRATEŠKI PROJEKTI PARTNERSKO VIJEĆE HORIZONTALNA NAČELA IMPLEMENTACIJA HORIZONTALNIH NAČELA TIJEKOM ANALIZE STANJA IMPLEMENTACIJA HORIZONTALNIH NAČELA TIJEKOM IZRADE STRATEŠKOG OKVIRA IMPLEMENTACIJA HORIZONTALNIH NAČELA TIJEKOM PROVEDBE SRUP-A 165

5 IV 8.4. IMPLEMENTACIJA HORIZONTALNIH NAČELA U PRAĆENJU PROVEDBE SRUP-A SAŽETAK IZVJEŠĆA O PROVEDENOM POSTUPKU PRETHODNOG VREDNOVANJA MIŠLJENJE O POTREBI STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 175 PRILOZI Prilog 1. Odluka o osnivanju Partnerskog vijeća, imenovanja članova te izvještaji o provedenom konzultacijskom postupku Prilog 2. Cjelovita analiza stanja Prilog 3. Izvještaj o provedenom postupku prethodnog vrednovanja

6 V NAPOMENE S obzirom da se u hrvatskom jeziku koristi ista riječ za formalni (grad što ga čini kompaktno sagrađeni prostor s cjelokupnim urbanim sadržajem; Vresk, 2002) i administrativni grad (grad što ga čini kompaktno sagrađen prostor zajedno s urbaniziranom i funkcionalno integriranom okolicom; Vresk, 2002), u Strategiji će se koristiti ustaljena geografska praksa pisanjem riječi grad s malim početnim slovom kada se misli na formalni grad te s velikim početnim slovom kada se misli na administrativni grad. SKRAĆENICE skraćenica BDP BDP pc BDV BiH BPŽ značenje bruto domaći proizvod bruto domaći proizvod per capita [po stanovniku] bruto dodana vrijednost Bosna i Hercegovina Brodsko-posavska županija C Celzijevi stupnjevi CzSS DHMZ dr. DZS ESI fondovi EU EUR FINA Centar za socijalnu skrb Državni hidrometeorološki zavod drugo Državni zavod za statistiku Europski strukturni i investicijski fondovi Europska unija euro [valuta] Financijska agencija FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost g. Godina HZJZ HZZ IKT IRI ITU JLS KKI km Hrvatski zavod za javno zdravstvo Hrvatski zavod za zapošljavanje informacijsko-komunikacijska tehnologija istraživanje, razvoj, inovacije integrirana teritorijalna ulaganja jedinica lokalne samouprave kulturne i kreativne industrije kilometar

7 VI kn LAG LPZ m mm MSP NEET OB OCD PPI PT PU RH Sl. sl. SOO st. STEM Strategija / SRUP SWOT tab. TZ UP UPSB UT kuna lokalna akcijska grupa lokalno partnerstvo za zapošljavanje metar milimetar malo i srednje poduzetništvo Not in Education, Employment, or Training Opća bolnica organizacija civilnog društva poduzetničke potporne institucije posredničko tijelo područni ured Republika Hrvatska slika [grafički prilog] slično strukovno i obrazovanje odraslih stoljeće Science, Technology, Engineering, and Mathematics Strategija razvoja urbanog područja strengths, weaknesses, opportunities, and threats tablica [tablični prilog] turistička zajednica urbano područje Urbano područje Slavonski Brod upravljačko tijelo

8 SAŽETAK 1 0. SAŽETAK Strategija razvoja Urbanog područja Slavonskog Broda (dalje u tekstu: Strategija) izrađena je prema Smjernicama za izradu Strategije razvoja urbanih područja, praćenje njihove provedbe i vrednovanje izdanim od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. U prvom poglavlju dan je pregled teritorijalnog obuhvata Urbanog područja Slavonskog Broda (dalje u tekstu: UP Slavonski Brod ili UPSB) pri čemu je tekstualno, tablično i kartografski prikazan teritorijalni sastav urbanog područja i dana su njihova osnovna obilježja. Pritom je dan i osvrt na proces definiranja sastava UP-a sukladan metodologiji Ministarstva. Pored toga, dan je i pregled užeg i šireg teritorijalnog konteksta UPSB-a s naglaskom na geoprometni položaj i geoprostorna obilježja. U drugom je poglavlju objašnjena metodologija korištena u izradi Strategije. Opisane su metode prikupljanja i obrade podataka, korišteni izvori podataka i tehnike izrade pojedinih dijelova Strategije. U trećem je poglavlju dan sažeti prikaz analize stanja koja je u svom cjelovitom obliku priložena kao Prilog 2. SRUP-u. Postojeće stanje analizirano je kroz tri velika tematska područja: društvo, gospodarstvo i urbano okruženje, podijeljena na manje sastavne tematske cjeline. Na kraju je analiziran i okvir upravljanja razvojem kroz tri sektora: javni, privatni i civilni kako bi se utvrdile mogućnosti i potencijali za sudjelovanje svih dionika u razvoju urbanog područja. Na temelju rezultata analize stanja za ista je velika tematska područja napravljena SWOT analiza (poglavlje 4.) kroz koju su utvrđene razvojne potrebe i potencijali urbanog područja uzimajući u obzir sektorsku i teritorijalnu diferencijaciju UPSB-a. Rezultati SWOT analize poslužili su za prioritizaciju razvojnih potreba i potencijala potrebnu za izradu strateškog okvira. U strateškom okviru (5. poglavlje) definirana je općenita vizija razvoja UPSB-a do g. u skladu s kojom su definirana četri razvojna cilja: Cilj 1. Polifunkcionalni gospodarski razvoj temeljen na resursnoj osnovi (poljoprivredi) u jačanje znanstveno-poslovne suradnje Cilj 2. Uključiv socio-kulturni kontekst s razvijenim društvenim uslugama Cilj 3. Obzirno gospodarenje urbanim okolišem kroz učinkovite upravljačke i infrastrukturne sustave Cilj 4. Efikasno upravljanje razvojem

9 SAŽETAK 2 Svaki je razvojni cilj detaljnije razrađen kroz razvojne prioritete koji su pak detaljizirani kroz niz mjera sastavljenih od konkretnih aktivnosti koje će doprinijeti rješavanju razvojnih potreba i potencijala. Provedbeni okvir (poglavlje 6.) daje financijski i institucionalni okvir za provedbu SRUP-a te pregled strateških projekata za razdoblje do godine. Financijski okvir pruža prikaz razrade planiranih sredstava s naznačenim izvorima sredstava na razini ciljeva i prioriteta za cjelokupno razdoblje provedbe Strategije. Navedena će se sredstva povlačiti iz lokalnog, županijskog i državnog proračuna. Financijski okvir usko je povezan s akcijskim planom SRUPa. Institucionalni okvir prikazuje sustav na koji će se provoditi Strategija i pratiti provedba, odnosno definira odgovornosti za realizaciju strateškog okvira. Sedmo poglavlje daje pregled partnerstva izmđu javnog, privatnog i civilnog sektora u izradi i provedbi SRUP-a. Partnerstvo je konceptualizirano kao Partnersko vijeće Urbanog područja Slavonskog Broda, a ima savjetodavnu ulogu te provodi praćenje izrade i provedbe strategije u svim fazama kao i evaluaciju u postprovedbenom razdoblju. U osmom su poglavlju opisana horizontalna načela koja su uzimana u obzir pri izradi strategije planiranju strateškog okvira i planiranju provedbe SRUP-a te koja će biti uzimana u obzir u procesu provedbe, a uključuju načela nediskriminacije i održivog razvoja. Deveto poglavlje daje sažetak izvješća o provedenom postupku prethodnog vrednovanja izrade Strategije razvoja Urbanog područja Slavonskog Broda, a deseto poglavlje mišljenje o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš SRUP-a. Strategiji razvoja Urbanog područja Slavonskog Broda priložena su tri dokumenta: Odluka o osnivanju Partnerskog vijeća, imenovanja članova te izvještaji o provedenom konzultacijskom postupku, Cjelovita analiza stanja, te Izvještaj o provedenom postupku prethodnog vrednovanja.

10 SAŽETAK 3

11 TERITORIJALNA POKRIVENOST 4 1. TERITORIJALNA POKRIVENOST 1.1. TERITORIJALNI OBUHVAT Definiranje urbanog područja kao osnove za planski razvoj urbanih središta u skladu je s jasno definiranim smjerom prostornog razvoja Europske unije. Sukladno članku 14. Zakona o regionalnom razvoju (2014), Grad Slavonski Brod jedno je od desetak većih urbanih područja u Republici Hrvatskoj koja čine gradovi s više od stanovnika, a koji nisu uključeni u urbane aglomeracije. Prilikom definiranja brodskog urbanog područja ključnu ulogu imala je gravitacijska snaga Grada Slavonskog Broda, odnosno funkcionalna povezanost grada i jedinica lokalne samouprave (JLS) koje ga okružuju. Slavonski Brod sedmi je najveći Grad u Republici Hrvatskoj. Suvremeni razvoj i veličina Slavonskog Broda ukazuju na oblikovanje regionalnog kompleksa unutar središnjeg slavonskog prostora koji objedinjuje subregionalne cjeline Novogradiške Posavine, Brodske Posavine i Požeštine. Slavonski Brod je imao istaknuto značenje za svoju okolicu još u antičkom razdoblju, kao rimska Marsonia, ali je kasnije stoljećima bio naselje slabijeg regionalnog značaja, sve do 18. st. kada njegov značaj jača zahvaljujući manufakturnoj proizvodnji i novoj ulozi prometnog povezivanja sa susjednom Bosnom. Istovremeno se događaju i promjene u prostornom razmještaju stanovništva te se koncentracija naselja iz prigorja postupno premješta južnije uz glavnu prometnicu. Taj je proces dodatno intenziviran izgradnjom posavske željeznice i razvojem industrijske proizvodnje krajem 19. st. (Magaš, 2013). Uz ključne tri funkcije u hijerarhiji naselja koje sredinom 20. st. prepoznaje Christaller (opskrbu, promet i upravu), već Bobek g. ističe funkciju rada kao jednako važnu ostalim funkcijama. Kao najvažnije pokazatelje povezane uz funkciju rada, ističe stanovnika, dnevnih migranata koji dolaze na posao u naselje te dnevnih migranata koji odlaze na posao u drugo naselje. Broj stanovnika je logičan pokazatelj ukupnog značenja nekog centralnog naselja, radnih mjesta ukazuje na ekonomsku aktivnost i gospodarski značaj naselja, a zaposleni dnevni migranti koji dolaze u općinu/grad ukazuju na njegovu gravitacijsku snagu kao centra rada. Logično je da postoji visoka korelacija između jačine funkcija rada i, s druge strane, funkcije opskrbe, prometa i uprave u naseljima (i jedinicama lokalne samouprave). Stoga se u hrvatskoj, ali i europskoj literaturi sve češće koristi kriterij dnevnih migranata za određivanje funkcionalne važnosti naselja ili administrativnih jedinica. Kriterij dnevnih migranata predložen je kao jedinstveni kriterij za definiranje teritorijalnog obuhvata urbanih područja u Smjernicama za izradu strategije razvoja urbanih područja, praćenje njihove provedbe i vrednovanje (2015) koje je definiralo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Prema tom kriteriju, u sastav urbanog područja mogu ući one jedinice lokalne samouprave u neposrednom gravitacijskom okruženju Grada-središta iz kojih

12 TERITORIJALNA POKRIVENOST 5 najmanje 30 % zaposlenog stanovništva svakodnevno odlazi na posao u Grad-središte. Na taj su način u sastav urbanog područja Slavonskog Broda ušle sljedeće jedinice lokalne samouprave: Bebrina, Brodski Stupnik, Bukovlje, Donji Andrijevci, Garčin, Gornja Vrba, Klakar, Podcrkavlje i Sibinj (Sl. 1. i Tab. 1.) Sl. 1. Teritorijalni obuhvat Urbanog područja Slavonskog Broda s označenim udjelom dnevnih migranata u Grad Slavonski Brod u ukupnom zaposlenom stanovništvu godine Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, 2015 Prema popisu stanovništva godine u deset jedinica lokalne samouprave (62 naselja) koje čine urbano područje Slavonski Brod živio je stanovnika pri čemu je dnevnih migranata odlazilo u grad-središte.

13 TERITORIJALNA POKRIVENOST 6 Tab. 1. Glavne značajke urbanog područja Slavonskog Broda Ukupan JLS-a Naziv JLS-a koje ulaze u urbano područje Administrativni status Broj stanovnika g. Dnevni migranti u Grad-središte ukupan dnevnih migranata udio u ukupnom u zaposlenih (%) Bebrina općina ,3 Brodski Stupnik općina ,0 Sibinj općina ,6 Podcrkavlje općina ,6 10 Bukovlje općina ,0 Gornja Vrba općina ,1 Klakar općina ,7 Garčin općina ,1 Donji Andrijevci općina ,0 Slavonski Brod Grad / / UKUPNO UP SLAVONSKI BROD / / Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, 2015.

14 TERITORIJALNA POKRIVENOST TERITORIJALNI KONTEKST Geografski i geoprometni položaj Urbano područje (UP) Slavonski Brod sastoji se od Grada-središta (Slavonski Brod) i devet okolnih jedinica lokalne samouprave pretežito ruralnog karaktera. Zapadnu granicu UP-a čine granice općina Bebrine, Brodskog Stupnika i Sibinja prema Općini Oriovcu i Gradu Pleternici, sjevernu granicu čine granice općina Podcrkavlja, Bukovlja, Garčina i Donjih Andrijevaca prema općinama Čaglinu, Levanjskoj Varoši i Trnavi, istočnu granicu čine granice općina Donjih Andrijevaca, Garčina i Klakara prema općinama Vrpolju, Donjoj Kopanici i Oprisavcima dok južnu granicu čini državna granica prema Bosni i Hercegovini na rijeci Savi. Čitavo urbano područje Slavonski Brod smješteno je na administrativnom području Brodsko-posavske županije. Prema uvjetno homogenoj (fizionomskoj) regionalizaciji Hrvatske, UP Slavonski Brod nalazi se u Brodskoj Posavini, a sa sjevera i istoka okruženo je regijama Požeštinom, Đakovačko-vukovarskom lesnom zaravni i Bosutskom Posavinom. Geografskim položajem u južnom dijelu Istočne Hrvatske i smještajem na longitudinalnoj osi između rijeke Save na jugu i Slavonskog gorja na sjeveru, Brodsko urbano područje ima povoljan prometni položaj. U europskim razmjerima, smješteno je na važnom transverzalnom paneuropskom koridoru X koji povezuje Srednju Europu (Salzburg, Zagreb) s Jugoistočnom Europom (Beograd, Skopje, Solun) i Jugozapadnom Azijom (Turska) (sl. 2.). Tim koridorom u UPu prolaze autocesta, željeznička pruga i riječni plovni put. Autocesta A3 je od velike društvenogospodarske važnosti je omogućuje brzo povezivanje UP-a s glavnim gradom i slavonskim urbanim središtima te srednjoeuropskim i jugoistočnoeuropskim tržištem. Željeznička pruga i savski plovni put također predstavljaju važan geoprometni potencijal koji se može staviti u funkciju gospodarskog razvoja. Riječna luka Slavonski Brod na rijeci Savi druga je najveća hrvatska riječna luka, no zbog prirodnih i tehničkih ograničenja plovnog puta njen je značaj manji u odnosu na cestovni i željeznički. Osim ovog glavnog koridora UPSB-om prolaze i dva longitudinalna koridora regionalnog značenja: cestovni koridor Virovitica Daruvar Pakrac Stara Gradiška te složeni cestovnoželjeznički koridor Beli Manastir Osijek Đakovo Slavonski Šamac. Uz navedene pravce valja spomenuti i blizinu paneuropskog prometnog koridora Vc koji povezuje istok Srednje Europe s Jugoistočnom Europom i lukom Ploče te predstavlja najkraću vezu između Istočne i Južne Hrvatske, međutim dio trase kroz Bosnu i Hercegovinu podrazumijeva ceste lošeg stanja zbog čega potencijal ovog koridora i nije iskorišten. UP Slavonski Brod ima vezu na ovaj koridor kroz spoj autocesta A3 i A6 (tzv. Slavonika) južno od Donjih Andrijevaca. Navedena je autocesta važna i zbog skraćenja putovanja između dvaju gospodarskih središta Istočne Hrvatske Slavonskog Broda i Osijeka čime je omogućeno jačanje gospodarskih veza među njima.

15 TERITORIJALNA POKRIVENOST 8 Sl. 2. Geoprometni položaj urbanog područja Slavonskog Broda Izvor podataka: Geofabrik, Stanovništvo Prema popisu stanovništva godine u deset jedinica lokalne samouprave (62 naselja) koje čine urbano područje Slavonski Brod živio je stanovnik. Najviše je naselja koja imaju od 100 do 300 stanovnika (njih 18), a jedno naselje je bez stanovnika (Crni Potok). Moguće je uočiti pravilnost u prostornom razmještaju naselja: najveći naselja i prosječno najveća naselja smještena su duž autoceste A3 koja se pruža pravcem zapad-istok i dijeli UP na dva dijela. U sjevernom reljefno raščlanjenijem dijelu naselja je veći i pretežu manja naselja, južni je pak dio u prošlosti (a u manjoj mjeri i danas) bio češće plavljen i tla su znatno vlažnija te se u njemu razvio manji naselja. Na prvi je pogled vidljiv nesrazmjer između a stanovnika Grada Slavonskog Broda i ostalih JLS-a UP-a. U Gradu Slavonskom Brodu živi gotovo dvije trećine (64,8 %) stanovništva UP-a što predstavlja osnovu za centralitet Grada Slavonskog Broda koji se osjeća unutar, ali i izvan granica urbanog područja.

16 TERITORIJALNA POKRIVENOST Osnovna prirodna obilježja Urbano područje Slavonski Brod položeno je u savskoj nizini duž toka rijeke Save na južnom dijelu Panonske nizine, konkretnije u prostoru Brodske Posavine. Savska nizina nastala je meandriranjem i erozijsko-akumulacijskim djelovanjem rijeke Save duž regionalnog rasjeda koji odvaja euroazijsku od afričke tektonske ploče (Pamić i dr., 2003.) uslijed čega je ovo trusno područje zona VIII odnosno zona razornih potresa (Magaš, 2013.). Glavni reljefni oblik je poloj rijeke Save na koji se na sjeveru nadovezuju relativno niski Kasonja brdo i Dilj gora koji odvajaju prostor UP-a od Požeške kotline (Sl. 3.). Takav reljefni sklop uvjetovao je razvoj otvorenih (openfield) krajolika gdje su se poljoprivredno posebno vrednovale terase na kojima su se razvila i nizna naselja zaštićena od plavljenja. Nizinski reljef povoljno se odrazio i na nastanak jednog od glavnih nacionalnih prometnih putova ovom nizinom. Sl. 3. Hipsometrijska karta urbanog područja Slavonskog Broda Izvor podataka: EU-DEM, 2015 UP Slavonski Brod obilježava umjereno topla vlažna klima s toplim ljetima (Cfb prema Köppenovoj klasifikaciji) s maksimumom temperature zraka i padalina u ljetnim te minimumom u zimskim mjesecima (Sl. 4.). Tijekom zimskih mjeseci temperature se spuštaju ispod 0 C dok su srednje i temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22 C. Srednja količina padalina tijekom

17 TERITORIJALNA POKRIVENOST 10 godine iznosi 748 mm pri čemu je prosjeku 142 dana s kišom te 31 dan sa snijegom (Zaninović, 2008). Godišnja insolacija u Slavonskom Brodu iznosi sati što je ispod prosjeka Hrvatske. Položaj na dodiru rijeke Save na jugu i raščlanjenijeg reljefa na sjeveru uzrok su povećanja količine padaline, učestalosti magle i insolacije u smjeru sjevera. Pojava magle posebno je važna u kontekstu odvijanja prometa s obzirom da UP-om prolazi autocesta. U Slavonskom Brodu u prosjeku je 100 dana s maglom godišnje (ŽRS, 2011). Sl. 4. Klimadijagram meteorološke postaje Slavonski Brod za razdoblje godine Izvor podataka: Zaninović, 2008 Prirodni resursi Prirodne resurse UPSB-a čine tla na kojima su poljoprivredna i šumska zemljišta, zatim vodni resursi, mineralne sirovine i obnovljivi energenti. Brodsko-posavska županija jedna je od vodnim resursima bogatijih županija u Republici Hrvatskoj, no to bogatstvo nedostatno je istraženo, nije odgovarajuće iskorišteno niti je sanitarno zaštićeno (ISOPBPŽ, 2000). Glavni vodni resurs je rijeka Sava, jedna od velikih europskih rijeka, koja čini granicu UP-a prema Bosni i Hercegovini. Iako je plovna, zbog velikih kolebanja u vodostaju ne predstavlja značajan vodni put u regionalnim i nacionalnim

18 TERITORIJALNA POKRIVENOST 11 razmjerima (Magaš, 2013). Najveći vodni resurs predstavlja podzemni vodonosnik koji sadrži dostatne količine vode za vodoopskrbu kućanstava, poljoprivrede i industrije UPSB-a. Od voda stajaćica najvažniji resurs predstavljaju Jelas ribnjaci u zapadnom dijelu UPSB-a koji se koriste za ribolov, a imaju i iznimnu ekološku funkciju. Slabije propusne naslage pjeskovitih ilovača i gline u podlozi (Petrić-Stjepanović, 2008) i periodična plavljenja Save uvjetovale su razvoj prekomjerno vlažnih aluvijalnih i močvarnih glejnih tala u južnom dijelu UPSB-a dok su se u sjevernom, brdovitijem dijelu razvila distrična smeđa tla (ŽRS, 2011). Prekomjerno vlažna tla djelomično su ili trajno nepogodna za poljoprivredno korištenje dok su smeđa tla umjereno pogodna za korištenje, a u kombinaciji s lokalnim klimatskim uvjetima omogućila su razvoj vinogradarstva na prigorju Dilj gore (ISOPBPŽ, 2000). Valja spomenuti da su u pojedinim dijelovima provedeni hidromelioracijski zahvati kojima je poboljšana kvaliteta tla pa su ona ponegdje u zapadnom dijelu i umjereno pogodna za poljoprivredu. Vlažni uvjeti duž toka Save bili su pogodni za razvoj kontinentalne šume hrasta lužnjaka i kitnjaka koje su u prošlosti bile prvi i glavni industrijski resurs (Magaš, 2013). Nakon hidromelioracijskih zahvata u bliskoj prošlosti, šume su ostale koncentrirane u sjevernom, reljefno raščlanjenijem dijelu UPSB-a. One osim izvora drvnih resursa predstavljaju i lovni resurs. U UPSB-u se nalaze državna i županijska lovišta na kojima se love jeleni, srne, divlje svinje, zečevi, fazani, divlje patke, jarebice i druge ptice (ŽRS, 2011). U izvješću o stanju okoliša iz g., a što je relevantno i danas, navodi se da je osnovna prijetnja šumama ilegalno odlaganje otpada koje je praktički nemoguće nadzirati (ISOPBPŽ, 2000). Iako je rijeka Sava značajan izvor šljunka u ostatku Brodsko-posavske županije, on se na prostoru UPSB-a organizirano ne vadi. No u Šušnjevcima u Općini Garčinu eksploatira se opekarska glina za potrebe tvornice opekarskih proizvoda u Slavonskom Brodu (ŽRS, 2011). Kamenolom Mlada vodica koji se razvio na karbonatnoj sirovinskoj osnovi revitaliziran g., izvor je tehničko-građevnog kamena koji je u trenutnoj fazi usmjeren na proizvodnju sirovine za kalcifikaciju tala (HGK, 2015). Posebno važan resurs predstavlja geotermalna energija. Naime, potencijal za korištenje geotermalne energije u UPSB-u, kao i općenito u Panonskoj Hrvatskoj veći je od prosjeka Hrvatske i Europe (IDPPBPŽ, 2012). Lokaliteti na kojima su vršena istraživanja pokazala su da je geotermalni potencijal najveći u istočnom dijelu UPSB-a, međutim, još uvijek nema nijednog postrojenja na kojem se iskorištava geotermalna energija (Registar OIEKPP, 2015). Iako ukupno mala, relativno stalna insolacija predstavlja povoljnije uvjete za iskorištavanje solarne energije uslijed čega je to najiskorišteniji obnovljivi energent u UPSB-u. Sunčevo zračenje na meteorološkoj postaji Slavonski Brod iznosi oko 1,25 MWh/m 2. Za razvoj vjetroelektrana nema pogodnih uvjeta budući da srednje godišnje brzine vjetra ne prelaze 5,5 m/s na 80 m iznad tla na najvišim lokacijama u UPSB-u. Međutim, moguće je da u brdskom dijelu UPSB-a postoje pojedine lokacije na kojima bi iskorištavanje energije vjetra bilo opravdano, no u tu bi svrhu trebalo provesti detaljno istraživanje prostora (Potencijal obnovljivih izvora energije, 2012).

19 TERITORIJALNA POKRIVENOST 12

20 METODOLOGIJA METODOLOGIJA Metodologija izrade Strategije razvoja urbanog područja Slavonskog Broda bazira se na uputama danim u Smjernicama za izradu strategije razvoja urbanih područja, praćenje njihove provedbe i vrednovanje (dalje u tekstu: Smjernice) koje je izdalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (2015). Strategija razvoja urbanog područja Slavonskog Broda (dalje u tekstu: SRUP) sastoji se od analize postojećeg stanja i trendova koja služi prepoznavanju razvojnih potreba i potencijala urbanog područja na kojima se temelji strategija razvoja urbanog područja za razdoblje g. Prepoznavanje razvojnih potreba i potencijala provedeno je putem SWOT analize, a čiji rezultati služe za definiranje razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera danih u Strateškom okviru METODOLOGIJA PRAĆENJA IZRADE I PROVEDBE SRUP-A Na temelju Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (2015), Smjernica MRRFEU-a (2015) i uredbi o osnivanju, sastavu, djelokrugu i načinu rada Partnerskih vijeća (2015) definirana su radna tijela za praćenje izrade i provedbe SRUP-a: Partnersko vijeće, Radne skupine i Koordinacijsko vijeće Urbanog područja Slavonskog Broda. Partnersko vijeće Urbanog područja Slavonskog Broda savjetodavno je tijelo za praćenje pripreme i provedbe Strategije razvoja urbanog područja Slavonskog Broda, a čine ga relevantni dionici razvoja UPSB iz javnog, privatnog i civilnog sektora. Pregled načina rada, sastava i provedenih aktivnosti Partnerskog vijeća prikazan je u poglavlju 7. Partnersko vijeće. U procesu izrade SRUP-a nadalje su uspostavljene i radne skupine za ključna područja društva, gospodarstva i urbanog okruženja. Radne skupine čine članovi Partnerskog vijeća, fokus grupa te ostali relevantni dionici iz javnog, privatnog i civilnog sektora s područja Grada i devet općina obuhvaćenih UPSB-om. Tijekom svih navedenih sastanaka raspravljalo se o sadržaju Strategije razvoja Urbanog područja Slavonskog Broda, od analize stanja, utvrđivanja ključnih prednosti i problema, preko analize SWOT-a, pa sve do utvrđivanja strateškog okvira, ciljeva, mjera i projekata kojima bi se mogli adresirati problemi. Istovremeno su se kontinuirano razmjenjivale novosti i ostale informacije te raspravljalo o svim otvorenim pitanjima. Radne skupine sastale su se jednom tijekom procesa izrade SRUP-a. Koordinacijsko vijeće UPSB-a čine gradonačelnik Grada Slavonskog Broda (predsjedava vijećem) i načelnici svih JLS-a u prostornom obuhvatu Urbanog područja Slavonski Brod. Uloga Koordinacijskog vijeća je sudjelovanje u praćenju postupka izrade SRUP-a, usvajanje konačnog nacrta SRUP-a i prijedloga doprinosa ITU mehanizma te očitovanje mišljenja na različite faze

21 METODOLOGIJA 14 izrade i provedbe SRUP-a. Koordinacijsko tijelo sastalo se pet puta tijekom procesa izrade SRUP-a (tab. 2.). Tab. 2. Pregled održanih sjednica Koordinacijskog vijeća UPSB-a Datum Sjednica Tema sastanka 30. listopada travnja svibnja lipnja srpnja sjednica Koordinacijskog vijeća 2. sjednica Koordinacijskog vijeća 3. sjednica Koordinacijskog vijeća 4. sjednica Koordinacijskog vijeća 5. sjednica Koordinacijskog vijeća Predstavljanje procesa izrade SRUP-a i njegovog sadržaja Rasprava o prvim verzijama SWOT analiza i analiza stanja te dogovor o dostavi podataka nužnih za izradu SRUP-a Prezentacija ITU mehanizma i definiranje postupka prikupljanja strateških projekata Predstavljanje zaključaka i mišljenja ministarstava o strateškim projektima Usvajanje druge verzije SRUP-a i prijedloga doprinosa ITU mehanizma provedbi SRUP-a 2.2. METODOLOGIJA ANALIZE STANJA U analizi stanja analiziraju se postojeće stanje i trendovi u domenama društva, gospodarstva, urbanog okruženja i lokalne samouprave kako bi se dala detaljna slika urbanog područja i postavili temelji za dubinsko razumijevanje postojećeg stanja i dinamike razvoja urbanog područja. Tematski obuhvat za analizu stanja temelji se na Dodatku 3. Smjernicama (Indikativni Sadržaj analize stanja) te pregledu primjera najboljih praksi strategija urbanih područja u različitim europskim porodicama planiranja. Metodologija analize stanja detaljno je opisana u Prilogu METODOLOGIJA IDENTIFIKACIJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA Rezultati analize stanja baza su provedbe SWOT analize kojom se prepoznaju i definiraju snage, slabosti, prilike i prijetnje u razvoju urbanog područja. Pomoću SWOT analize identificiraju se

22 METODOLOGIJA 15 razvojne potrebe i potencijali. Definicijom slabosti i prijetnji u urbanom području identificiraju se razvojne potrebe dok se definicijom snaga i prilika identificiraju potencijali urbanog područja. Objašnjenje komponenti SWOT analize: snage podrazumijevaju područja, resurse i sposobnosti unutar urbanog područja na koje se ono može osloniti u razvoju i koje pružaju najveće mogućnosti za uspjeh; slabosti ukazuju koja područja, resursi i sposobnosti unutar urbanog područja ograničavaju ili onemogućuju njegov razvoj; prilike su područja, resursi i sposobnosti izvan urbanog područja koje bi se mogle iskoristiti za razvoj UPSB-a odnosno kroz koje bi se mogle povećati snage i/ili smanjiti slabosti; prijetnje predstavljaju područja, resurse i sposobnosti izvan urbanog područja koji mogu ugroziti njegov razvoj odnosno koji bi mogli smanjiti snage i/ili povećati slabosti. SWOT analiza provedena je u tri dijela, sukladno definiranim domenama u analizi stanja, a to su: društvo, gospodarstvo i urbano okruženje. Tijekom provedbe SWOT analize, preliminarni rezultati su predstavljani radnim skupinama na kojima su sudionici iznosili svoja mišljenja vezana za predstavljene SWOT analize. Kroz proces konzultacija sa radnim skupinama, te nakon usuglašenja radne skupine i autora analize, izrađena je konačna SWOT analiza za sve tri domene METODOLOGIJA IZRADE STRATEŠKOG OKVIRA Dubinska analiza stanja te na njoj temeljena SWOT analiza zajedno čine osnovu za izradu strategije razvoja urbanog područja. Kako bi osnova za izradu strateškog okvira bila kvalitetna bitno je da konačni rezultati analiza adresiraju realne potrebe i potencijale UPSB-a. Koraci u izradi strateškog okvira su prioritizacija identificiranih potreba, definiranje vizije, definiranje strateških ciljeva te definiranje razvojnih prioriteta i mjera Prioritizacija razvojnih potreba Identificiranim potrebama dodjeljuje se prioritet za njihovo rješavanje. Pri određivanju prioriteta treba voditi računa da je poduzeto (Smjernice, 2015):

23 METODOLOGIJA 16 usklađivanje vezano uz javne politike, strateška usmjerenja, ciljeve i prioritete razvoja na višim i nižim teritorijalnim razinama (lokalna, županijska, regionalna, nacionalna i EU razina); usklađivanje SRUP-a s dokumentima prostornog uređenja; usklađivanje s informacijama s partnerskih konzultacija koje se odvijaju paralelno s postupkom izrade strategije; te usklađivanje s odlukama donesenim na političkoj razini Definiranje vizije Kada su prioritizirane razvojne potrebe u skladu sa prethodno odabranim scenarijem razvoja definirana je vizija razvoja urbanog područja koja je zapravo zorna predodžba budućeg razvoja urbanog područja Slavnoskog Broda. Vizijom se predstavlja očekivani napredak koji će biti rezultat provedbe SRUP-a Definiranje strateških ciljeva Definiranje strateških ciljeva odvija se u skladu sa definiranom vizijom razvoja urbanog područja. Strateški ciljevi su planirane promjene koje će adresirati realne potrebe i izazove s kojima je UPSB součen. Ciljevi su definirani tako da svojim ukupnim djelovanjem ostvare međusektorsku suradnju te u konačnici dovedu do ostvarenja predstavljene vizije razvoja UPSB-a. Za definiranje ciljeva korišteni su sljedeći kriteriji: relevantnost zašto je određeni cilj značajan u odnosu na situaciju u urbanom području te je li njegova relevantnost potkrijepljena nalazima analize stanja i SWOT analize; očekivani načini postizanja ciljeva koji problemi će se pokriti i koji učinci će biti postignuti njegovom implementacijom; te dosljednost ukratko je opisana usklađenost ciljeva Strategije s ciljevima navedenim u ključnim strateškim dokumentima na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini odnosno u relevantnim sektorskim dokumentima uključujući i one na lokalnoj razini. Za svaki se cilj utvrđuju relevantni pokazatelji učinka koji su određeni očekivanim vremenom ostvarenja te su kvantificirani. Pokazatelji učinka razvijeni su sukladno Prijedlogu pokazatelja za praćenje provedbe (Dodatak 3. Smjernicama za izradu županijskih razvojnih strategija, 2015).

24 METODOLOGIJA Definiranje razvojnih prioriteta i mjera Nakon definiranja razvojnih potreba slijedi definiranje razvojnih prioriteta kojima se konkretiziraju ciljevi i utvrđuju se njihove sastavnice. Prioriteti su definirani tako da budu mjerljivi, ostvariti, određeni rokom ostvarenja, međusobno sukladni, sveobuhvatni i usklađeni s prioritetima postavljenim u strateškoplanskim dokumentima na drugim prostornoadministrativnim razinama. Kako bi prioriteti bili mjerljivi moraju biti određeni kvantitativni pokazatelji ishoda. Na taj način prati provedba prioriteta te se određuje uspješnost/neuspješnost prioriteta. Kvantitativni pokazatelj stavlja se i u vremenski kontekst (očekivano vrijeme ostvarenja). Pokazatelji su definirani na isti način kao i pokazatelji učinka ciljeva. Slijedi proced daljnje konkretizacije i razrade prioriteta, točnije niza specifičnih i vrlo konkretnih aktivnosti, projekata i programa čija realizacija doprinosi ostvarenju prioriteta i ciljeva u određenom području. Mjere se stavljaju pod isti nazivnik prema tematici i komplementarnosti, a to su prethodno definirani prioriteti. Kvantitativni pokazatelji uokvireni vremenom provedbe također se određuju i za mjere kako bi se mogao pratiti ishod provedbe. Metodologija određivanja kvanttativnih pokazatelja ista je kao i za razvojne ciljeve METODOLOGIJA IZRADE FINANCIJSKOG OKVIRA Financijskim okvirom se razrađuju planirana sredstva za cjelokupno razdoblje SRUP-a sa jasnom naznakom izvora sredstava na razini ciljeva i prioriteta. U tom procesu procjenjuje se alokacija sredstava koja se očekuje iz lokalnog, županijskog i državnog proračuna (uključujući ESI fondove). Porcjena se temelji na udjelu rashoda za razvojne aktivnosti u proračunu unazad 3 godine te projekciji za naredne godine uzimajući u obzir pokazatelje kao npr. rast BDP-a, kretanje stanovništva i sl METODOLOGIJA PRETHODNOG VREDNOVANJA SRUP-A Prethodno vrednovanje (ex-ante) postupak je koji se provodi tijekom svih faza izrade SRUP-a, a završava prije njeno usvajanja. Osnovna svrha vrednovanja je poboljšanje kvalitete SRUP-a te postizanje povezanosti SRUP-a s drugim lokalnim, županijskim i nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima kao i onima na razini EU.

25 METODOLOGIJA 18 Grad Slavonski Brod, kao nositelj izrade Strategije, pokrenuo je u siječnju godine postupak prethodnog vrednovanja (ex ante) evaluacije kako bi se poboljšala kvalitete SRUP-a te omogućio porast kvalitete cjelokupnog planiranja urbanog razvoja uz optimalan način dostizanja SRUP-om postavljenih ciljeva. U skladu s navedenim, uloga glavnog ex ante evaluatora povjerena je Veleučilištu u Slavonskom Brodu. Sporazumom o provedbi prethodnog vrednovanja utvrđeni su glavni kriteriji vrednovanja: - važnost (relevantnost) evalutaor provjerava jesu li ciljevi i prioriteti SRUP-a utemeljeni na stvarnim potrebama i razvojnim potencijalima kako je opisano u analizi stanja i SWOT analizi - usklađenost (koherentnost) uključuje unutarnju i vanjsku usklađenost planskog dokumenta - dosljednost (konzistentnost) jasnoća i pridržavanje ciljeva i prioriteta u odnosu na viziju Strategije - učinkovitost (efikasnost) procjenjuje se jesu li predložene aktivnosti i troškovi primjereni i dostatni za ostvarivanje planiranje Strategije u predviđenom roku. U skladu s evaluacijskim kriterijima, izvršitelj vrednovanja obvezao se na ocjenjivanje analize stanja, SWOT analize, ocjene cjelokupne Strategije, ocjene izvedivosti, kvalitete, usklađenosti i dr. Nakon razmatranja dobivenih preporuka koordinator izrade, Razvojna agencija Slavonski Brod, te izrađivač, Urbanex d.o.o., iskoristili su sugestije, komentare i ocjene kako bi unaprijedili konačni strateški dokument.

26 METODOLOGIJA 19

27 SAŽETAK ANALIZE STANJA SAŽETAK ANALIZE STANJA Stanje i trendovi u prostoru analizirani su kroz tri velika tematska područja: društvo, gospodarstvo i urbano okruženje, a u svrhu identifikacije kapaciteta za upravljanje razvojem, dodatno je analiziran i okvir upravljanja razvojem. Analiza stanja temelj je za identifikaciju i razumijevanje prostornih procesa u urbanom području Slavonskom Brodu, a rezultati analize osnovni su izvor za utvrđivanje razvojnih potreba i potencijala. Ovdje je dan sažetak analize stanja dok je cjelovita analiza stanja priložena SRUP-u (Prilog 2.) DRUŠTVO Demografija S demografskog aspekta urbano područje Slavonski Brod suočava se s mnogim poteškoćama koje će u budućnosti biti sve izraženije te je nužno djelovati s ciljem ublažavanja i zaustavljanja negativnih demografskih trendova. U UPSB-u prevladavaju manja naselja s stanovnika, dok gotovo dvije trećine stanovnika žive u gradu-središtu (64,8 %). Stoga je primjetno kako u UPSB-u postoji izrazita centralizacija po pitanju prostornog razmještaja stanovništva s dominacijom naselja Slavonskog Broda, dok se ostala uvjetno rečeno veća naselja nalaze uz autocestu A3 koja se pruža u smjeru zapad-istok. U rubnim dijelovima UPSBa, prvenstveno onima u njegovom sjevernom dijelu, prevladavaju manja naselja koja bilježe dugotrajni kontinuirani pad a stanovnika, dok je jedno naselje već sada demografski ispražnjeno (Crni Potok). Polarizirani razmještaj stanovništva posljedica je neravnomjernog gospodarskog razvoja, a gospodarski zaostalija područja su ujedno područja slabije prirodne demografske dinamike i intenzivne emigracije. Glavno demografsko obilježje UPSB-a je pad a stanovnika koji je prisutan već godinama, a projekcija ukazuje kako će se on nastaviti i u narednom razdoblju. Prirodno kretanje na razini UPSB-a je negativno, pri čemu je poteškoće u prisutna u svim JLS. Prosječna stopa prirodne promjene UPSB-a u razdoblju g. iznosila je -1,6, pri čemu je stopa nataliteta bila 9,9, a mortaliteta 11,5. Najveći prirodni pad bilježe općine Donji Andrijevci i Garčin koje su najudaljenije od gradskog središta i u kojima je zbog povećane emigracije mladog stanovništva na djelu uznapredovali proces starenja stanovništva kojeg prati smanjenje stopa nataliteta i povećanje stopa mortaliteta. Najmanji prirodni pad bilježe općine Gornja Vrba i Bebrina zbog veće funkcionalne i socio-ekonomske povezanosti sa Slavonskim Brodom. Treba napomenuti kako je negativna prirodna promjena manja u UPSB-u u odnosu na prosjek

28 SAŽETAK ANALIZE STANJA 21 Hrvatske gdje iznosi -2,3. S obzirom da je prirodna promjena važan pokazatelj biodinamike stanovništva i da ima izravne učinke na ekonomske prilike i socijalno planiranje prostora, potrebno je planirati mjere za smanjenje prirodne depopulacije u svim JLS-ima, a posebice onima u kojima je ona uznapredovala. Osim prirodne depopulacije, demografski problem predstavlja i emigracija koja poprima sve izraženiji karakter u recentnom razdoblju. Tako je primjerice negativan migracijski saldo porastao sa -260 na -735 u razdoblju od g., odnosno za 153,4 %. Razlog toga je ponajviše gospodarsko zaostajanje UPSB-a te vezano uz to slabe mogućnosti zaposlenja. S obzirom na navedene trendove i stanje prirodnog i prostornog kretanja očito je kako opće kretanje stanovništva također bilježi izrazito negativne trendove. Iako UPSB u razdoblju g. bilježi porast a stanovnika u uvjetima kada veliki dio Hrvatske gubi stanovništvo, nakon g. taj trend se pojavljuje i u UPSB-u. U posljednjem međupopisnom razdoblju UPSB je izgubio gotovo devet tisuća stanovnika, što je izrazito velik demografski pad. Trendovi u recentnom razdoblju ( g.), kao i projekcije budućih demografskih kretanja, također prikazuju pad a stanovnika što će dovesti do intenziviranja procesa starenja stanovništva. Prema tipovima kretanja stanovništva UPSB gotovo u cijelosti, izuzev Općine Bukovlja, ima tip E4 izumiranje stanovništva, što je rezultat kombiniranog djelovanja negativne migracijske bilance i negativne prirodne promjene. Preliminarni je to indikator vrlo negativnih demografskih procesa koji bi u budućnosti mogli produbiti postojeće društvenogospodarske probleme. Prema udjelu starijeg dijela populacije (65 i više godina), Hrvatska se s udjelom od 17,7 % nalazi u samom europskom vrhu. Struktura stanovništva urbanog područja Slavonskog Broda prema dobi je nešto povoljnija od prosjeka Hrvatske. UP Slavonski Brod tako se ističe nešto većim udjelom mladog stanovništva od ekvivalentnog udjela na državnoj razini (16,9 % u UPSB-u naspram 15,2 % u RH) te manjim udjelom staroga stanovništva (16,7 % u UPSB-u naspram 17,7 % u RH). Unatoč nešto povoljnijim udjelima dobnih skupina u odnosu na hrvatski prosjek treba imati na umu kako postojeće stanje u UPSBu nije pozitivno te je potrebno zaustaviti poodmakli proces starenja stanovništva. Sveukupno gledano demografsko stanje u UPSB-u ima negativna obilježja te su prisutni negativni trendovi koje je u sklopu cjelovitog društveno-gospodarskog razvoja potrebno ublažiti, zaustaviti, a ukoliko postoji mogućnosti i potaknuti njihovo pozitivno kretanje. U pogledu manjina, može se zaključiti da je prisutna relativno dobra integriranost manjinskih skupina u društvo, što je svakako pozitivna činjenica.

29 SAŽETAK ANALIZE STANJA Društvena infrastruktura Urbano područje Slavonskog Broda karakterizira izrazita koncentracija stanovništva i funkcija u gradu-središtu. Prema stupnju centraliteta naselja Slavonski Brod predstavlja regionalni centar te se njegov gravitacijski utjecaj osjeća i izvan granica Brodsko-posavske županije. U smislu centraliteta naselja nedostatak predstavlja činjenica da u UPSB-u postoji tek jedan jači područni centar (Donji Andrijevci) i tri slabija (Sibinj, Bebrina, Garčin), pri čemu su gotovo svi smješteni u blizini autoceste A3 kao prometno najvažnijeg pravca ovoga područja. Funkcionalna snaga grada Slavonskog Broda glavni je razlog nepostojanja slabijih regionalnih i subregionalnih centara. Broj stanova u UPSB-u i njihova opremljenost su na zadovoljavajućoj razini, pri čemu prema nekim aspektima neke JLS imaju znatno povoljniji stupanj opremljenosti u odnosu na prosjek urbanog područja, Brodsko-posavske županije, ali i Republike Hrvatske. Nedostatak koji je potrebno riješiti jest slaba opremljenost pojedinih stanova sanitarnim čvorovima i kupaonicom, odnosno kanalizacijom, pri čemu se to ponajviše odnosi na JLS u kojima postoji značajan udio ruralnih naselja. S prostornog aspekta takva naselja (i JLS) nalaze se u rubnim dijelovima UPSB-a. U UPSB-u se za stalno stanovanje koristi natprosječan udio stanova u odnosu na prosjek Hrvatske, dok isto tako pozitivnu činjenicu predstavlja podatak da je udio napuštenih stanova ispod nacionalnog prosjeka. Udio napuštenih stanova najviši je u općinama Klakar i Podcrkavlje, čemu su razlog izrazito negativni demografski trendovi koji između ostaloga proizlaze iz perifernog položaja tih općina. Indikator u prethodnim poglavljima analizirane emigracije je i porast a oglasa za prodaju stanova za trećinu u razdoblju g. Najveći porast je pritom zabilježen u općinama Klakar (333,3 %), Donji Andrijevci (70,6 %) i Podcrkavlje (65,0 %). Prema u oglasa g. moguće je uočiti kako se 86,5 % oglasa odnosi na nekretnine u Gradu Slavonskom Brodu. Najveći društvenih ustanova (47,3 %) očekivano se nalazi u Gradu Slavonskom Brodu budući da u njemu živi 64,8 % ukupnog stanovništva UPSB-a, odnosno u Gradu je povećana koncentracija stanovništva stoga je povećana potreba i potražnja stanovništva za društvenom infrastrukturom. Grad Slavonski Brod je ujedno i jedina JLS u UPSB-u koja posjeduje sve navedene tipove društvenih ustanova. Nastavno na to treba spomenuti kako se u općinama koje su dio UPSB-a od društvenih ustanova nalaze uglavnom crkve, pošte te osnovne i područne škole, što ukazuje na izrazitu centralizaciju društvenih ustanova u Gradu Slavonskom Brodu i funkcionalnoj ovisnosti ostalih JLS o njemu. Što se tiče pristupačnosti društvenih ustanova osobama s invaliditetom treba napomenuti kako je još uvijek značajan dio ustanova neadekvatno opremljen infrastrukturom potrebnom za nesmetan pristup invalida, iz čega proizlazi potreba za adaptacijom takvih objekata. Od zdravstvenih ustanova u UPSB-u djeluju ustanove primarne i sekundarne zdravstvene zaštite i zdravstveni zavodi dok ustanove tercijarne zaštite nema (najbliža ustanova tercijarne

30 SAŽETAK ANALIZE STANJA 23 zaštite je Klinički bolnički centar Osijek udaljen od Grada Slavonskog Broda oko 100 km najbržom cestovnom rutom). Analizom zaposlenih i opremljenosti Opće bolnice dr. Josipa Benčevića, jedinog pružatelja sekundarne zdravstvene zaštite, zaključeno je kako su gotovo svi analizirani pokazatelji ispod prosjeka Republike Hrvatske, prema čemu se javlja potreba za unaprjeđenjem zdravstvene infrastrukture i povećanja opremljenosti ustanova zdravstvene zaštite, kao i poboljšanja njene dostupnosti stanovništvu, no nova ulaganja su teško ostvariva uslijed primjerice velikog duga OB Dr. Josipa Benčevića. Veliki problem kod zdravstvenih ustanova predstavlja i slaba dostupnost osobama s invaliditetom, pri čemu je najbolje stanje i visoka prilagođenost osobama s invaliditetom izražena u glavnim zdravstvenim ustanovama kao što su Hitna pomoć, Dom zdravlja i dr., a veliki problem predstavlja djelomična pristupačnost Opće bolnice Dr. Josip Benčević kao i većine ljekarni. Kulturna infrastruktura i ustanove također su u velikoj mjeri koncentrirani u Gradu Slavonskom Brodu, pri čemu se najveći njih odnosi na knjižnice. Izuzev Grada-središta, kulturni sadržaji u ostalim JLS-ima su izuzetno rijetki te je nužno poticati njihov razvoj u svrhu njihove decentralizacije na prostoru UPSB-a. Održavanje imovine u kulturi najznačajniji je problem Brodsko-posavske županije jer sredstva potrebna za obnovu kulturno vrijednih objekata daleko nadilaze mogućnosti županijske i lokalne samouprave. Problem nedostatka infrastrukture u većem dijelu UPSB-a prisutan je i u kategoriji sportsko-rekreacijskih objekata, gdje je većina njih smještena u gradu-središtu. Zbog navedenog u većem dijelu UPSB-a mogućnosti za bavljenje sportom su ograničene te je potrebno unaprijediti sportskorekreacijsku infrastrukturu i poboljšati dostupnost bavljenja sportom svim stanovnicima. Primjetno je kako je izrazito obilježje svih navedenih aspekata društvene infrastrukture značajna koncentracija u Gradu Slavonskom Brodu, dok su ostale JLS izuzetno ovisne o funkcionalnoj povezanosti s njime. Stoga je nužno poticati decentralizaciju društvenih ustanova i razvijati infrastrukturu u svim JLS-ima kako bi se omogućila njihova ravnomjernija prostorna raspodjela i veća dostupnost stanovništvu Socijalno uključivanje i usluge socijalne skrbi Analizirani podaci ukazuju na izrazito loše socijalno stanje u urbanom području Slavonskog Broda, što proizlazi iz činjenice da čak 80,0 % JLS ima prosječni mjesečni dohodak manji od 50,0 % prosjeka Republike Hrvatske. Dodatan pokazatelj nerazvijenosti je podatak kako u razdoblju g. tek Grad Slavonski Brod nije bio područje potpomognuto od strane države. Sve navedeno ukazuje na vrlo loše stanje UPSB-a što zasigurno utječe i na socijalnu sliku urbanog područja.

31 SAŽETAK ANALIZE STANJA 24 Zajamčenu minimalnu naknadu g. primale su osobe, što je značajan koji potvrđuje prisutnost siromaštva u UPSB-u te ukazuje na izrazito veliku nužnost rješavanja problema nezaposlenosti, pa tako siromaštva. Prepoznati uzroci koji vode siromaštvu u UPSBu su upravo dugotrajna nezaposlenost, nezaposlenost mladih te nedostatni prihodi. Središnja ustanova socijalne skrbi u urbanom području Slavonski Brod je Centar za socijalnu skrb Slavonski Brod koji upravlja drugim ustanovama socijalne skrbi u istočnom dijelu Brodskoposavske županije te socijalnim uslugama (uključujući financijsku pomoć socijalne skrbi koja je za nekoliko tisuća stanovnika glavni izvor sredstava za život). Općenito je prisutan je problem zastarjelosti i neadekvatne opremljenosti objekata socijalne skrbi. Kao problem sustava socijalne skrbi identificirana je velika centraliziranost socijalnih usluga u Gradu Slavonskom Brodu, dok u ostalim JLS-ima djeluje tek par privatnih ustanova. Na institucionalnoj skrbi je razmjerno velik osoba te je potrebna njihova deinstitucionalizacija. S druge strane, pozitivna stvar je veći udruga i ustanova iz civilnog sektora što ukazuje na veću socijalnu osviještenost stanovnika. Veliki problem u UPSB-u predstavlja nedostatak skrbi za starije, što se ponajviše odnosi na nedostatak domova za starije i nemoćne. S obzirom na uznapredovali proces starenja stanovništva kao i trenutno postojeći visok udio starih nužno je razviti mrežu domova koji će zadovoljiti sve trenutne i buduće potrebe starijeg stanovništva. U UPSB-u se javlja i problem beskućnika prilikom čega poseban problem predstavlja nepostojanje sustava za praćenje njihova a kao i nedostatak skloništa za njih kojeg bi mogli koristiti tokom cijele godine. S aspekta kriminaliteta i sigurnosti građana trendovi ukazuju na pozitivna kretanja prilikom čega u recentnom razdoblju dolazi do opadanja stope kriminaliteta u cijelom UPSB-u, iako postoje varijacije između pojedinih JLS-a. Unatoč postojanju pozitivnog trenda treba napomenuti kako su stope kriminaliteta i dalje više u odnosu na stope na razini Brodskoposavske županije i Republike Hrvatske, iz čega proizlazi kako je nužno i dalje raditi na povećanju sigurni i prevenciji kriminala. Konačno, sam sustav za praćenje provedbe politika socijalne skrbi i pružanja socijalnih usluga potrebno je općenito unaprijediti da bi se što učinkovitije pratili i prikupili pouzdani podaci Odgoj i obrazovanje Kvalitetna obrazovna struktura stanovništva preduvjet je za budućnost razvoja UPSB-a. Obrazovnu infrastrukturu UPSB-a čine sve odgojno-obrazovne ustanove koje provode djelatnosti osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja. Osnovnoškolsko obrazovanje u UPSB-u organizirano je u trinaest osnovnih škola i njihovim područnim školama. Stanje infrastrukturne pokrivenosti osnovnih škola je zadovoljavajuća, osim u pojedinim dijelovima gdje je gotovo potpuna (općine Garčin i Donji Andrijevci). Demografski problemi UPSB-a vidljivi su u padu

32 SAŽETAK ANALIZE STANJA 25 a učenika osnovnih škola, a trend bi se trebao nastaviti i u narednim godinama. Većina škola srednjoškolskog obrazovanja nalazi se u Gradu Slavonsko Brodu. Svi učenici iz UPSB-a, ali i šireg brodskog područja, usmjereni su na putovanje ili privremeno preseljenje u Slavonski Brod radi srednjeg školovanja. Broj učenika po pojedinim školskim godinama varira u ovisnosti od upisa učenika iz drugih županija, kao i zbog odlaska učenika s područja Brodsko-posavske županije u srednje škole na području drugih županija. U obrazovnom sektoru strojarstva, obrtnička zvanja kao i programi koji pripremaju za uslužna zanimanja dominiraju nad industrijskim zanimanjima što dovodi do neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada. Prilagođenost infrastrukture osobama s invaliditetom najpovoljnija je u Gradu Slavonskom Brodu gdje je većina osnovnih i srednjih škola u potpunosti ili djelomično prilagođena. U Gradu Slavonskom Brodu djeluju i tri visokoškolske ustanove: Veleučilište u Slavonskom Brodu te Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu i dislocirani studij Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku (oba na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku). Važan problem u odgojno-obrazovnom sektoru je nepostojanje učeničkog doma te na širem području UPSB-a unatoč činjenici da srednje škole pohađaju i učenici drugih županija te nepostojanje Sveučilišta za koje postoje opravdane potrebe. Obrazovna struktura stanovništva koju čini razmjerno niski udjel stanovništva bez završene osnovne škole koje je ionako uglavnom povezano sa starijim generacijama te razmjerno visok udio stanovništva s višom i visokom stručnom spremom povoljan je postojeći preduvjet za budućnost gospodarskog razvoja UPSB-a. Postojanje dovoljnog a školskih zgrada sa zadovoljavajućom opremljenošću pokazuje da osnovna infrastruktura postoji, a glavni dio problema leži u mjestimično izrazito nepovoljnoj dobnoj strukturi stanovništva. Koncentracija vrtića uglavnom prati koncentraciju stanovništva predškolske dobi, pri čemu ih je većina koncentrirana u Gradu Slavonskom Brodu dok je ostalim JLS-ima organizirano svega nekoliko programa ili vrtići uopće ne postoje. Sa socioekonomskog aspekta ključni je problem nepovezanost obrazovnog sustava s gospodarstvom odnosno neusklađenost obrazovnih programa s potrebama na tržištu rada. Postoji prevelik mladih s kvalifikacijama u obrazovnim područjima elektrotehnike i računalstva, osobnih usluga te turizma i ugostiteljstva. Potencijalni je manjak pak zamjetan kod graditeljskih zanimanja (posebno iz trogodišnjih programa) i geologije, rudarstva i nafte, doduše na niskoj razini. Građevinarstvo, geodezija, proizvodnja metalnih proizvoda te prehrambena industrija prepoznati su kao gospodarske djelatnosti s dobrim razvojnim potencijalom čiji razvoj, međutim, koči nedostatak odgovarajućih kadrova. Kurikulumi su općenito zastarjeli te nedostaje i novih u skladu s potrebama tržišta rada. Naposljetku, s obzirom na ključno značenje koje se u tematici obrazovanja u EU pridaje cjeloživotnom obrazovanju, nerazvijenost svijesti o njegovu značenju i potrebi za daljnji razvoj u suvremenom životu UPSB-a predstavlja jedan od kritičnih problema na čije je rješavanje u narednom razdoblju potrebno uložiti specijalne napore. S obzirom da se sustavno praćenje

33 SAŽETAK ANALIZE STANJA 26 a programa cjeloživotnog učenja i njihovog pohađanja još ne provodi, u narednom bi planskom razdoblju valjalo početi prikupljati podatke o uključenosti stanovništva u cjeloživotno obrazovanje u UPSB-u. Sukladno stanju na tržištu rada trebalo bi i povećati ulaganje u razvoj sektora cjeloživotnog obrazovanja te poticati sudjelovanje odraslih u takvom obliku obrazovanja, posebice u svrhu prilagođavanja ponude radne snage potražnji s obzirom da to predstavlja jedan od načina borbe protiv nezaposlenosti i povećanja konkurentnosti radne snage i gospodarstva u cjelini.

34 SAŽETAK ANALIZE STANJA GOSPODARSTVO Iz provedene analize primjetno je kako gospodarstvo Brodsko-posavske županije u recentnom razdoblju zaostaje za nacionalnim prosjekom. Opći pokazatelji ukazuju na kontinuirano slabljenje značenja županije u nacionalnim okvirima, a stanje je posebno zabrinjavajuće kad se pokazatelji usporede s onima na razini EU. Analiza pokazuje kako veliko značenje ima sekundarni sektor gospodarstva, prvenstveno prerađivačka industrija koja je najzastupljenija djelatnost. S obzirom na prirodne uvjete značajne su i primarne djelatnosti, dok su djelatnosti tercijarnog sektora ispodprosječno zastupljene u odnosu na prosjek Republike Hrvatske. Negativni trendovi ukazuju na potrebu poticanja promjena u gospodarstvu kako bi došlo do njegova rasta. To se poglavito odnosi na prerađivačku industriju koja je najvažniji čimbenik razvoja budući da, ovisno o njenoj vrsti, može biti visokoproduktivna i visokodohodovna. Stoga je s obzirom na provedenu analizu potrebno identificirati najznačajnije čimbenike zaustavljanja negativnih gospodarskih trendova Opća gospodarska kretanja Udio tradicionalno važnih grana primarne djelatnosti poput poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u BDV-u ukazuje na njihovu veliku važnost za UPSB pri čemu se očekuje njihova kvalitetna integracija sa sektorima koji još uvijek nisu dovoljno razvijeni poput turizma. Od pojave svjetske gospodarske krize g. kretanja u gospodarstvu Hrvatske, a samim time i Brodskoposavske županije ogledaju se u negativnim trendovima kretanja BDP-a. Usporednim analizama BDP-a vidljiv je blagi pad udjela Brodsko-posavske županije u nacionalnom BDP-u što ukazuje na postupno zaostajanje Županije u odnosu na nacionalnu razinu, a poglavito u odnosu prema kretanjima u Europskoj uniji. Prema kretanju BDP-a po stanovniku Brodskoposavska županija se početkom ovog desetljeća nalazila na samom začelju među hrvatskim županijama što ukazuje na nužnost promjena i osmišljavanja kvalitetnih razvojnih usmjerenja. Dakle, Brodsko-posavska županija prema oba pokazatelja BDP-a značajno zaostaje za državnim prosjekom i Kontinentalnom Hrvatskom, stoga se kao razvojna potreba nameće diverzifikacija gospodarstva UPSB-a i Županije. Time će se postići održivost i u pružanju društvenih usluga te okolišnim praksama čime će se omogućiti povećanje kvalitete života UPSB-u, koja će potom biti vidljivo i u statističkim pokazateljima.

35 SAŽETAK ANALIZE STANJA Tržište rada U radnom kontingentu UPSB-a g. nalazilo se stanovnika, odnosno 58,5 % stanovnika Brodsko-posavske županije. Unatoč pozitivnom koeficijentu zamjene u razdoblju g. projekcijom je utvrđeno kako će u narednom razdoblju (do g.) doći do pada koeficijenta zamjene radnog kontingenta, odnosno koeficijent ulaska će biti manji od koeficijenta izlaska stanovništva iz radnog kontingenta. Ovi pokazatelji upućuju na probleme koji će zahvatiti UPSB budući da će ovim procesom doći do smanjenja a stanovnika u radnom kontingentu, što će posljedično utjecati na slabljenje gospodarstva te će predstavljati poteškoće prilikom pokušaja njegove revitalizacije. Uz problematiku vezanu uz radni kontingent veliki problem predstavlja već postojeći proces smanjenja a radno aktivnog stanovništva u recentnom razdoblju. Tako je radno aktivnih stanovnika pao za čak 11,5 % u razdoblju od samo nekoliko godina ( g.), a ovako negativni trendovi ukazuju da će se taj pad nastaviti i u narednim godinama. Prostorni aspekt smanjenja a radno aktivnih stanovnika obuhvaća cijeli UPSB (pri čemu je pad prisutan u svim njegovim JLS-ima), ali i područje Brodsko-posavske županije (odnosno i okruženje UPSB-a). Ovaj problem vezan je uz spomenuti radni kontingent, pri čemu će smanjenjem a radno aktivnog stanovništva doći do nedostatka radne snage što će također utjecati na gospodarstvo, ali i ostale aspekte razvoja UPSB-a). Glavni pokazatelj zaposlenosti je stopa zaposlenosti koja se odnosi na udio zaposlenog u ukupnom radno sposobnom stanovništvu. U ovoj analizi stanja stope zaposlenosti prema JLS su računate prema dostavljenim podacima Porezne uprave Ministarstva financija i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). S obzirom da Porezna uprava vodi evidenciju zaposlenih prema prebivalištu posloprimca ovi podaci su smatrani relevantnijima za analizu zaposlenosti. U UPSB-u je u recentnom razdoblju prisutan negativan trend smanjenja a zaposlenih. U razdoblju g. njihov pao je za 3,4 %, pri čemu osim smanjenja a radnih mjesta važnu ulogu ima i iseljavanje koje je sve intenzivnije. Stopa nezaposlenosti u UPSB-u u prosjeku je viša u odnosu na Brodsko-posavsku županiju (48,9 % naspram 46,0 %), no i kod nje je također prisutan negativan trend, odnosno pad stope u recentnom razdoblju. Važna značajka UPSB-a je natprosječan udio zaposlenih u sekundarnom sektoru, prvenstveno djelatnosti prerađivačke industrije, koja je potencijalni pokretač cjelokupnog gospodarstva. Zbog razvijenosti ove djelatnosti, ali i centraliteta Slavonskog broda, nešto manje od polovice svih zaposlenih iz općina UPSB-a svakodnevno dolazi raditi u grad-središte. Za razliku od zaposlenosti koja bilježi negativne trendove, stopa nezaposlenosti u recentnom razdoblju bilježi pozitivan trend smanjenja a nezaposlenih. Dakako, ovdje valja biti oprezan prilikom interpretacije podataka budući da iz godine u godinu sve veći stanovnika iseljava iz UPSB-a, od čega zasigurno značajan dio nezaposlenih koji odlaze u potrazi za poslom. Značajan pad nezaposlenosti očituje se kako je u razdoblju g.

36 SAŽETAK ANALIZE STANJA 29 nezaposlenih pao za gotovo trećinu. Paralelno uz to pada i stopa nezaposlenosti, no pad je prisutan tek od g. Unatoč padu opće stope nezaposlenosti u UPSB-u su i dalje prisutni problemi u vidu dugotrajne nezaposlenosti, nezaposlenosti mladih te značajno više nezaposlenosti žena u odnosu na muškarce Poslovno okruženje Analizom poslovnog okruženja zaključeno je kako u UPSB-u postoji izrazita koncentracija gospodarskih subjekata u Gradu Slavonskom Brodu. Zbog velike koncentracije pokazatelji prostorne distribucije ukazuju na izrazitu neravnomjernost raspodjele poduzeća i obrta. Osim Slavonskog Broda općine koje bilježe donekle pozitivne pokazatelje su općine istočnog dijela UPSB-a, koje su u gospodarskom smislu i općenito nešto razvijenije od ostalih općina. Trendovi poslovanja poduzeća ukazuju na veći dobitaša u odnosu na gubitaše u gotovo svim djelatnostima, što je izrazito pozitivan pokazatelj. Unatoč blagom porastu a poduzeća u UPSB-u u recentnom razdoblju taj pozitivan trend nije prisutan i kod kretanja prihoda koji posljednjih godina bilježe blagi pad. Najveći dio poduzeća odnosi se na mikro i mala poduzeća, dok je velikih poduzeća tek tri. Karakteristični za mikropoduzeća su i niski prihodi, pa je tako ukupno 973 mikropoduzeća g. ostvarilo 806 milijuna kuna prihoda, dok su tri velika poduzeća ostvarila gotovo 1,1 milijardu kuna prihoda. Što se tiče djelatnosti najveći prihodi zabilježeni su u prerađivačkoj industriji koja je uprihodila 42,0 % od ukupnih prihoda, dok su poduzeća u djelatnosti trgovine u ukupnim prihodima sudjelovala s udjelom od 17,0 %. Postoje značajne razlike prihoda poduzeća prema djelatnostima i ukupnog a poduzeća koja djeluju unutar pojedinih djelatnosti. Tako je g. najveći poduzeća zabilježen u djelatnosti trgovine (23,3 %), dok je prerađivačka industrija druga po zastupljenosti s 18,2 % poduzeća. Posljednjih godina prisutan je trend zatvaranja pogotovo malih tvrtki i obrta. Za razliku od poduzeća čiji bilježi blagi porast u recentnom razdoblju, obrti bilježe suprotan trend, odnosno bilježi se pad njihova a. Pad a obrta prisutan je u cijelom UPSB-u te predstavlja razlog za brigu s obzirom da je taj negativan trend prisutan još od dolaska gospodarske krize. S obzirom da je otprilike četiri petine obrta smješteno u Slavonskom Brodu pokazatelji UPSB-a su velikim dijelom determinirani kretanjima upravo u gradu-središtu. Kretanja na razini Brodsko-posavske županije ne razlikuju se u većoj mjeri od onih u UPSB-u, iako su u mnogim aspektima prisutni izraženiji negativni trendovi i pokazatelji. Tako primjerice razlika između otvorenih i zatvorenih obrta bilježi stagnaciju na županijskoj razini u razdoblju g. dok je na razini UPSB-a prisutan kaotičan trend s naznakama blagog poboljšanja već spomenutog negativnog trenda.

37 SAŽETAK ANALIZE STANJA 30 U UPSB-u djeluje nekoliko potpornih poduzetničkih institucija i poduzetničkih zona, nedovoljne opremljenosti i zastarjelosti. Zbog važnosti i potencijala koji ovo područje ima za daljnji razvoj prerađivačke industrije nužno ih je snažnije razvijati. U sklopu toga treba sagledati i mogućnost prenamjene i revitalizacije zapuštenih vojnih, industrijskih i ostalih područja kako bi se postojeći resursi u cijelosti iskoristili i stavili u funkciju gospodarskog razvoja UPSB-a. Kako bi spomenuti gospodarski razvoj u potpunosti doprinio nastanku modernog i konkurentnog gospodarstva nužno je snažnije povezati poslovni sektor sa znanstvenim i obrazovnim, kao i bolje povezati i potaknuti suradnju između poduzeća, unutar samog poslovnog sektora. Na taj način omogućio bi se protok informacija, znanja i novih tehnologija u poslovni sektor čime bi se doprinijelo konkurentnosti, a potencijalno i razvoju industrije visokih tehnologija, te se osuvremenio proizvodni proces u postojećoj prerađivačkoj industriji koja je od izuzetne važnosti za ovo područje Turizam Turizam u UPSB-u trenutno ne predstavlja značajnu djelatnost gospodarstva, no s obzirom na postojeće potencijale i dobar geoprometni položaj koji omogućuje dostupnost domaćim i stranim turistima nužno ga je razvijati kako bi se navedeni potencijali u potpunosti iskoristili. Postojanje turističkih tokova s državama okruženja i razvijenim zapadnoeuropskim i srednjeeuropskim državama ukazuje na velike mogućnosti daljnjeg razvoja turizma temeljenog i na inozemnim turistima. Tome prvenstveno ide u prilog postojanje velikog a povijenih objekata i značenje kulturne baštine na ovom području, što predstavlja idealnu ponudu za sve starije stanovništvo navedenih država koje se češće okreće ovakvoj ponudi. Iako analizirani podaci u pojedinim dijelovima nisu potpuni ipak je moguće vidjeti generalnu sliku stanja turizma u UPSB-u. S obzirom na koncentraciju smještajnih objekata u Gradu Slavonskom Brodu nužno ih je razviti i u ostalim JLS-ima UPSB-a, prvenstveno onima gdje postoji snažniji potencijal za razvoj ruralnog turizma koji poprima sve veću važnost. Navedene kulturne atrakcije i ostala kulturna i prirodna baština trenutno su nedovoljno valorizirani, te je nedostatno upravljanje i konzervatorske analize za pojedine lokalitete kulturne baštine. Stoga je nužno razviti integrirane programe njihove obnove i promocije, kao i stvaranje turističkih programa koji će povezivati više komplementarnih turističkih ponuda i proizvoda.

38 SAŽETAK ANALIZE STANJA Poljoprivreda i ribarstvo S obzirom na postojanje velikih kvalitetnih poljoprivrednih površina UPSB ima izuzetno velike potencijale za snažniji razvoj poljoprivrede te eventualno povezivanje nje s već razvijenom prerađivačkom industrijom. U UPSB-u dominiraju plodna tla na kojima su trenutno najzastupljeniji voćarstvo i vinogradarstvo. Veliki problem predstavlja trend smanjenja a poljoprivrednih gospodarstava, prvenstveno OPG-a čiji je pao u razdoblju g. za gotovo trećinu. Kako bi se smanjio taj negativan trend potrebno je riješiti mnogone probleme u poljoprivredi od kojih su najznačajniji nerazvijenost sustava navodnjavanja, usitnjenost zemljišta, nesređeni vlasnički odnosi, zastarjelost poljoprivredne mehanizacije i tehnologije i nedovoljna umreženost poljoprivrednih proizvođača. Pozitivan pokazatelj je porast a ekoloških gospodarstava koji je u skladu s trendovima na nacionalnoj i županijskoj razini. Ribarstvo i ribolov su slabije razvijeni te je potrebno poticati valorizaciju postojećih ribnjaka koji se nalaze u UPSB-u i njegovoj blizini.

39 SAŽETAK ANALIZE STANJA URBANO OKRUŽENJE Gospodarenje urbanim okolišem i izloženost rizicima Smanjenje negativnog utjecaja onečišćenih sastavnica okoliša na UPSB od iznimne je važnosti za održivi i dugoročni razvoj ovog urbanog područja. UP Slavonski Brod zauzima tek oko 30 % površine županije, no na tom se području emitiraju gotovo dvije trećine svih onečišćujućih tvari u zrak, što ne iznenađuje s obzirom na to da je industrijsko središte Brodske Posavine. Do zamjetnog onečišćenja zraka povremeno dolazi i zbog blizine rafinerije u Bosanskom Brodu, dok najveći problem predstavlja vezana ugroženost kvalitete zraka uslijed koncentracije sumporovodika. Ovo onečišćenje ugrožava cijelo UPSB, dok se najviše vrijednosti zagađenja bilježe na području samog Grada Slavonskog Broda. Stoga je potrebno u dogovoru sa susjednom Bosnom i Hercegovinom riješiti problem zagađivačkih emisija iz izvora prema UPu Slavonskom Brodu te nastaviti s redovnim praćenjem kakvoće zraka. U UPSB-u nalaze se i dvije trećine svih izvora onečišćujućih tvari na razini županije koje se ispuštaju u vode. Ukupna količina onečišćujućih tvari iz sustava javne odvodnje u Gradu Slavonskom Brodu ispušta se izravno u rijeku Savu. K tomu ne postoji uređaj za pročišćivanje kojim bi se zbrinule otpadne vode iz ostalih izvora. Problem predstavljaju i izvori zagađivala izvan UPSB-a koje donosi tok Save te posebno izvor iz susjedne Bosne i Hercegovine koji je potrebno žurno riješiti. Općenita kvaliteta vode u opskrbnoj mreži povećala bi se stvaranjem zajedničkog vodoopskrbnog sustava povezivanjem Crpilišta Jelasa i Crpilišta Sikirevaca. Iako u Hrvatskoj još uvijek nije uspostavljeno sustavno praćenje kvalitete tla i podataka je malo, u UPSB-u za g. nije zabilježen nijedan izvor emisija u tlo, premda je tlo konačni prijemnik onečišćujućih tvari iz triju izvora emisija u vode u UPSB-u. Negativne učinke na tlo na području UPSB-a, kao i u drugim urbaniziranim područjima, imaju i divlja odlagališta otpada, sve veće potrebe za građevinskim zemljištem i ispuštanje otpadnih tvari. Ipak, studija iz g. pokazala je da ne postoji potreba za remedijacijom tla zbog niskog udjela teških metala. Potrebno je sustavno praćenje promjena i redovna kontrola tla, posebno na poljoprivrednim površinama, kao i plan remedijacije. Klimatske promjene nedostatno su adresirane u prostornoplanskim dokumentima u Republici Hrvatskoj. Međutim, Istočna Slavonija prepoznata je kao prioritetna regija za razvoj i primjenu politika klimatskih promjena jer je uočen značajan trend povećanja srednje godišnje temperature, smanjenje a hladnih dana te pojava ekstremnih vremenskih uvjeta (poplave i suše) te je stoga obuhvaćena i projektom pripreme hrvatske strategije prilagodbe ekstremnim vremenskim uvjetima. Kao i kod ostalih sastavnica okoliša, potrebno je daljnje pomno praćenje stanja i pravovremena provedba odgovarajućih mjera za suočavanje s posljedicama klimatskih promjena.

40 SAŽETAK ANALIZE STANJA 33 Najveći dio UPSB-a smješten je neposredno uz tok rijeke Save te je time jedno je od najugroženijih područja od poplava u Republici Hrvatskoj. U slučaju Grada Slavonskog Broda prisutna je opasnost od plavljenja Jelas polja i šireg područja Grada. Infrastruktura za odvodnju oborinskih voda nije adekvatna, pa dolazi do izlijevanja tijekom viših vodostaja i u konačnici do poplava. Velik rizik predstavlja i ilegalna gradnja uslijed koje nije riješeno pitanje slivnih voda. Uz rijeku Savu su izgrađeni nasipi koji brane naseljeno i poljoprivredno područje od poplava tijekom visokih vodostaja. Poplave do kojih je došlo u travnju i svibnju g. uzrokovale su velike štete od čega najviše u poljoprivredi i na infrastrukturi općenito. Stoga treba žurno osigurati i provoditi snažne mjere obrane od poplava. S druge strane, U Slavoniji se godišnje prosječno pojavljuje i dana bez padalina, a najviše tijekom srpnja i kolovoza što predstavlja razdoblje suše i rizik za mnoge poljoprivredne kulture. Postojanje sustava navodnjava zbog toga je od presudne važnosti. Potresi predstavljaju drugi glavni prirodni rizik u UPSB-u. Unatoč postojanju tog značajnog rizika, potresi većih magnituda nisu česti. Ipak, potrebno je sustavno bilježenje njihove pojave te priprema i informiranje stanovnika UPSB-a o mjerama u slučaju potresa jer je trenutna educiranost odraslih o djelovanju u slučaju katastrofa ocijenjena kao nedovoljna. Od ostalih prirodnih rizika izdvajaju se hazardni vjetar, tuča, poledica te mraz i snijeg izvan mjeseci kad se uobičajeno javljaju. Od antropogenih rizika u UPSB-u izdvajaju se požari te eksplozije uslijed ispuštanja plina. Manji rizik predstavlja potencijalno rušenje ili prolom brane Petnja na istoimenoj hidroakumulaciji u Općini Sibinju koja je izgrađena u svrhu smanjenja vodnog vala bujičnog potoka Petnje, kao i rafinerija u Bosanskom Brodu u susjednoj Bosni i Hercegovini. Prevencija rizika i djelovanje u slučaju katastrofa u UPSB-u odvija se kroz nekoliko organizacija: područni ured Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Stožer zaštite i spašavanja Brodskoposavske županije te vatrogasne službe i dobrovoljna vatrogasna društva kao ključni dionici u slučaju katastrofa koji se suočavaju s nedostatnom opremom koja im je potrebna za djelovanje u slučaju katastrofe. Općenito je potreban daljnji razvoj i primjena neophodnih mjera informiranja i prevencije, kao i odgovarajuće opremanje navedenih nadležnih službi.

41 SAŽETAK ANALIZE STANJA Upravljanje javnim urbanim površinama Javne urbane površine UPSB-a podrazumijevaju zaštićena područja prirode, javne zelene površine, šumske površine i nekadašnja industrijska i vojna područja (engl. brownfield). U UPSBu zaštićena su dva lokaliteta (Jelas polje i Bara Dvorina) koji čine četvrtinu svih zaštićenih područja Brodsko-posavske županije. Zaštićenim prirodnim vrijednostima na području UPSB-a odnosno Brodsko-posavske županije upravlja Javna ustanova (JU) za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode županije Natura Slavonica. Nije izgrađena potrebna infrastruktura za organizirane posjete prirodnim područjima, a kapaciteti JU-e nisu dostatni, zbog čega se posjeti odvijaju neorganizirano te se ne vodi evidencija o posjećivanju, čime se ugrožava očuvanost prirode. Stoga je potrebno osnažiti razvojne i ljudske kapacitete JU-e, kao i financijski potpomoći razvoj infrastrukture za integriranu zaštitu i posjećivanje prirodnih vrijednosti u okviru ekološke mreže Nature Ukupna površina pod šumama u UPSB-u iznosi ,41 ha, dok je udio šumske površine u ukupnoj površini 40,6 %. Najveći dio šuma u UPSB-u čine proizvodne šumske površine dok ostale kategorije šuma (zaštitne šume, rekreacijske šume i šume s posebnom namjenom) čine manji dio površina. Gospodarska važnost šuma leži u šumarstvu i drvnoj industriji, naročito djelatnostima prerade drva i proizvoda od drva te proizvodnji namještaja koja ima najznačajniji izravan učinak na zaposlenost. Unatoč važnosti i bogatoj resursnoj osnovi, ove djelatnosti prati problem visoke razine troškova rada koje ne prati podizanje tehnološke razine proizvodnje koje bi osiguralo rast konkurentnosti i rast udjela proizvoda veće dodane vrijednosti. Ipak, šumarstvo i gospodarenje šumskim resursima ne smiju se promatrati samo s ekonomskog aspekta koji naglašava potrebu za rentabilnošću i ekonomičnosti, već je potrebno uzeti u obzir i dugoročnu ravnotežu i opstojnost tih resursa i njihove vrijednosti u budućnosti. Potencijal brownfield područja prepoznat je između ostalog u Akcijskom planu razvoja turizma Slavonskog Broda prema kojem bi se na takvim područjima trebala razviti sadržajno zanimljiva i originalna izletničko-odmorišna ponuda. U UPSB-u je smještena vojarna Jelas koja će sukladno planovima Vlade Republike Hrvatske i gradske uprave Slavonskog Broda biti prenamijenjena za Graničnu policiju, za potrebe šengenske granice. Drugo veliko brownfield područje je veliki skladišni i uredski prostor tvrtke INA d.o.o. u gradu Slavonskom Brodu koji u studenom g. odlukom Vlade Republike Hrvatske stavljen u funkciju prihvata izbjeglica. Tvrđava Brod se također može smatrati brownfield lokalitetom s obzirom na prethodnu vojnu funkciju te je njena revitalizacija od posebnog interesa za urbano područje koji predstavlja izvrstan primjer integriranosti više specifičnih ITU ciljeva. Potrebno je izraditi i registar javnih urbanih površina i uspostaviti sustav kontrole i nadzora javnih površina, s naglaskom na područja izvan naselja.

42 SAŽETAK ANALIZE STANJA Komunalna i energetska infrastruktura Analizom je obuhvaćena vodoopskrbna, kanalizacijska, elektroopskrbna i plinoopskrbna infrastruktura, gospodarenje otpadom, sustav javnog grijanja, eksploatacija alternativnih energenata i energetska učinkovitost. Pokrivenost kućanstava javnom vodoopskrbnom mrežom nije potpuna te obuhvaća četiri petine kućanstava na području UPSB-a. Prostorne su razlike velike, s najvećom pokrivenosti u Gradu Slavonskom Brodu i Bebrini (90 %), a najmanjom u Općini Garčinu (4,8 %). Priključenost kućanstava na vodoopskrbnu mrežu relativno je niska te iznosi 78,9 %, pri čemu 256 kućanstava imaju pristup, no nisu priključena na vodovodnu mrežu. Najveći potrošač vode je Grad, zbog koncentracije stanovništva, javnih institucija i gospodarskih subjekata. Zbog dotrajalosti i neprikladnosti postojećih cjevovoda dolazi do velikih gubitaka vode u sustavu. Pojedine zalihe pitke vode u podzemlju nisu pogodne za piće bez obrade te je stoga uspostavljen sustav obrade i pročišćavanja vode prije puštanja u vodoopskrbnu mrežu. Redovnim kontrolama povremeno dolazi do utvrđivanja nezadovoljavajuće kakvoće vode na pojedinim lokacijama te se u takvim slučajevima poduzimaju relativno uspješne mjere za poboljšanje kakvoće vode u sustavu. Predlaže se spajanje sustava u regionalni vodoopskrbni sustav Istočne Slavonije, s ciljem povećanja razine sigurnosti vodoopskrbe, a u planu je i priključenje stanovnika na vodoopskrbni sustav te smanjenje gubitaka u vodoopskrbnoj mreži za 20 % što su svakako pozitivni i prijeko potrebni koraci u osiguranju osnovnih životnih potreba stanovnika UPSB-a. Javna kanalizacijska infrastruktura u UPSB-u slabije je izgrađena u odnosu na javnu vodoopskrbnu mrežu te je pokrivenost općina kanalizacijskom infrastrukturom općenito nedostatna. Mreža pokriva veći dio grada i pojedina naselja susjednih općina povezanih s gradskom mrežom iz koje se vode ispuštaju u rijeku Savu. Kanalizacijska mreža UPSB-a nije usklađena s relevantnom EU Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, s obzirom na pokrivenost naselja, stanje odvodnih cijevi i postupke pročišćavanja otpadnih voda. Priključenost kućanstava na javnu kanalizacijsku mrežu zamjetno je veća u Gradu, nego u ostatku UPSB-a. U planu je izgradnja mreže javne kanalizacije sukladno standardima propisanim spomenutom Direktivom za sva naselja UPSB-a gdje ona ne postoji ili nije adekvatna, a očekuje se i priključenje stanovnika na sustav odvodnje te unaprjeđenje postojećeg sustava odvodnje otpadnih voda, prvenstveno kroz izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda što će svakako poboljšati kvalitetu života. U županiji se u svim naseljima kroz koncesijski sustav organizirano prikuplja otpad, a odvozom otpada je obuhvaćeno 85 % stanovništva. U prosjeku komunalni otpad čini preko dvije trećine ukupne količine otpada. Na području Grada organiziranim odvozom miješanog komunalnog otpada obuhvaćeni su svi proizvođači otpada, a naplata odvoza naplaćuje se prema volumenu. Većina ukupno prikupljenog korisnog otpada u županiji potječe iz JLS-a UPSB-a.

43 SAŽETAK ANALIZE STANJA 36 U Gradu se otpad odvaja te redovno odvozi, a pokrenuto je i odvojeno prikupljanje i odvoz biootpada. Glomazni otpad se odvozi dvaput godišnje u svim JLS-ima. U UPSB-u je postavljeno 125 zelenih otoka sa spremnicima za odvojeno odlaganje otpada od čega većina u Gradu Slavonskom Brodu. U nekoliko JLS-a sustav odvojenog sakupljanja otpada ostvaruje se preko zelenih otoka dok u ostalim naseljima nije ustrojeno odvojeno odlaganje otpada osim u dvije općine. U pojedinim općinama koriste se reciklažna dvorišta koncesionara, a samo dvije općine imaju predviđene lokacije za izgradnju reciklažnih dvorišta. Kod stanovnika je nedovoljno razvijena svijest o važnosti odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada i prisutan je i velik ilegalnih odlagališta otpada pa je stoga potrebno što prije osigurati potrebnu infrastrukturu i provoditi aktivnosti informiranja i educiranja. U UPSB-u je aktivno jedno službeno odlagalište otpada, Vijuš-jug u Gradu Slavonskom Brodu. Uspostavljanjem sustava cjelovitog gospodarenja otpadom došlo je do znatnog smanjenja količina otpada koji se deponira na spomenutom odlagalištu. Međutim, ilegalnih tj. divljih odlagališta u UPSB-u je zabrinjavajuć budući da ona čine 44 % divljih odlagališta u Županiji. Iako se redovno saniraju, još uvijek ih ostaje znatan, a zbog nepostojanja sustava kontrole i nadzora stalno nastaju nova. Potrebno je uvesti trajno odvojeno prikupljanje otpada u kućanstvima i poslovnim subjektima u svim općinama te bi u svakom naselju trebalo postaviti barem jedan zeleni otok za odvojeno prikupljanje otpada. Planira se i uspostava naplate odvoza otpada prema stvarnoj količini otpada (uvođenjem čipiranja spremnika za komunalni otpad). Konačno, veliko poboljšanje stanja trebalo bi se ostvariti izgradnjom planiranog Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO), na području Grada Nove Gradiške, kao osnovne infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom u županiji. Na području županije ne postoje objekti u funkciji proizvodnje ili prerade plina (plinska polja, rafinerije i sl.), a za eksploataciju plina iz podzemlja ne postoji ekonomska podloga. Cjevovodni transport nafte i plina pokriva potrebe opskrbe plinom i naftom, a obilježava ga pouzdan i siguran transport, no i tehničko-tehnološka nedostatnost popratne opreme i zastarjelost tehničko-tehnoloških rješenja sustava prijenosa i upravljanja na dijelu dionica. Postojeći plinoopskrbni sustav županije obuhvaća magistralni i distribucijski rasplet zemnog plina. Gradom prolaze tri naftovoda, a u planu su još tri. U županiji je plinoficirano 34 % ukupnog a naselja sa 75 % ukupnog a stanovnika. U UPSB-u plinski priključak ima 50,2 % kućanstava, s najvećom pokrivenosti u Gradu Slavonskom Brodu, a najmanjom u Općini Bebrini koja još uvijek nije priključena na plinovod, koji je koncesioniran, no korisnika se smanjio zbog porasta cijene plina. Domaće i inozemne naftne kompanije zainteresirane su za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na području istočne Slavonije i Save zbog značajnog potencijala Panonskog bazena. Prisutni su određeni rizici u vidu mogućeg onečišćenja okoliša, no utvrđeno je da transport nafte i derivata naftovodom/produktovodom predstavlja siguran transport te za vrijeme izgradnje i korištenja zahvata nije predviđeno korištenje prirodnih resursa te se ne očekuje utjecaj niti na prirodne resurse ni kakvoću okoliša planiranog zahvata.

44 SAŽETAK ANALIZE STANJA 37 U UPSB-u sustav javnog grijanja razvijen je samo u Gradu Slavonskom Brodu, s korisnika raspoređenih prema energetskim cjelinama (kotlovnicama). Sve su kotlovnice locirane isključivo u stambenim naseljima Grada, tako da je javnim sustavom grijanja pokriven samo centar grada. Na svim kotlovnicama kao energent se koristi prirodni plin. Ukupno isporučena toplinska energija godine iznosi kwh, a okvirno se može računati potrošnja od oko kwh godišnje, što ukazuje i na rizik od potencijalnog pomanjkanja. U UPSB-u nalazi se 85 postrojenja za proizvodnju električne energije koja se dalekovodima transportira u sve JLS-e odnosno u sva naselja UPSB-a. Pokrivenost distribucijskom mrežom stoga je potpuna te sve JLS UPSB-a, uključujući sva naselja u njima, imaju pristup električnoj energiji. Ukupna potrošnja električne energije u UPSB-u posljednjih je godina stabilna. U UPSBu je zabilježen nešto veći udio potrošnje poduzetništva (54,8 %) od kućanstava (45,2 %), osim u dvije općine. U UPSB-u još uvijek je nedovoljno razvijeno iskorištavanje obnovljivih izvora energije koje ovisi o prostornoplanskim mogućnostima i uvjetima za postavljanje energetskih postrojenja te financijskoj isplativosti projekta. Solarni fotonaponski sustav u Gradu Slavonskom Brodu mogao bi godišnje proizvoditi značajne količine energije, kao i ostatak UPSB-a. U UPSB-u nema registriranih geotermalnih izvora, iako je pretpostavljeni potencijal za korištenje geotermalne energije veći od nacionalnog i europskog prosjeka. Iskorištavanje energije vjetra i vode u UPSBu je slabo moguće jer brzine vjetra nisu optimalne, kao ni većina vodotoka. Prostornim planom omogućena je izgradnja postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije. S obzirom na vrlo velik potencijal za iskorištavanje energije biomase (šume), javlja se prilika za snažnije povezivanje i gospodarski razvoj poljoprivredno-šumarskog i energetskog sektora. Dodatnu prednost u tom smislu predstavlja i osnivanje istraživačko-razvojnog Centra kompetencije za obnovljive izvore energije, specijaliziranog za biomasu, kao i dugogodišnje iskustvo Društva Đure Đakovića iz Slavonskog Broda u projektiranju i proizvodnji kogeneracijskih postrojenja na drvnu biomasu. U UPSB-u je stoga potrebno što prije iskoristiti sve povoljne uvjete za korištenje prije svega energije Sunca i biomase. Brodsko-posavska županija trenutno sudjeluje u raznim nacionalnim programima poticanja energetske učinkovitosti te iako dosada bilježi ukupno znatno manji sufinanciranih projekata u tom sektoru od većine razvijenijih županija, istovremeno ne odstupa značajno od ostalih županija Istočne Hrvatske. Ipak, ostvareni su znatni rezultati u pogledu projekata energetske obnove obiteljskih kuća, te županija nastavlja izdvajati značajna proračunska sredstva za sufinanciranje projekata poticanja korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. K tomu, postavlja i vezane strateške ciljeve u vezi s energetskom učinkovitosti. S tim u vezi u planu su različite promotivne aktivnosti, analiza stanja, potreba i mogućnosti u sektoru energetske učinkovitosti te provedba projekata koji će doprinijeti povećanju energetske učinkovitosti u županiji, pa tako i u UPSB-u.

45 SAŽETAK ANALIZE STANJA Prometna infrastruktura U urbanom području Slavonskom Brodu od iznimne su važnosti za gospodarstvo i općenito život stanovnika cestovni i željeznički promet, u pogledu kojih kroz UPSB već prolaze važni pravci, no postoje značajni planovi i za snažniji razvoj prometa unutarnjim vodnim putovima i zračnog prometa, čije bi se osnaživanje pozitivno odrazilo na gospodarstvo UPSB-a i Brodskoposavske županije. U vezi s cestovnim prometom, kroz UPSB prolaze autoceste A3 i A5, dobro cestovno povezujući ovo područje s ostalim dijelovima Hrvatske, prije svega s glavnim gradom, zemljama srednje i jugoistočne Europe te pan-europskim prometnim koridorom Vc koji će povezivati jug Hrvatske (Ploče) s Budimpeštom preko Bosne i Hercegovine, Slavonije i Baranje. Državne ceste na području UPSB-a, kao što su D53 i D525, omogućuju vrlo dobru povezanost unutar županije, UPSB-a i sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, dok dobru cestovnu prometnu povezanost unutar županije omogućuju županijske ceste Ž4202 i Ž4244. Od potrebnih ulaganja u ovom segmentu, ističe se potreba izgradnje Istočne vezne ceste koja bi trebala spojiti gospodarsku zonu Bjeliš s autocestom te tako omogućiti širenje gospodarske zone i luke te rasterećenje postojećih gradskih prometnica. Predlaže se i prometno povezivanje poslovnih zona Jelasa i Sibinja izgradnjom prometnice ispod postojeće državne ceste radi podizanja konkurentnosti. U g. 62 % svih prometnih nesreća Brodsko-posavske županije, 653 nesreće, zabilježeno je u UP-u Slavonskom Brodu, dok se istovremeno primjećuje trend ukupnog smanjenja a nesreća u periodu od do g. Ipak, potrebno je i dalje ulagati u sigurnost cestovnih prometnica te provoditi druge odgovarajuće mjere za smanjenje nesreća u prometu. U pogledu željezničkog prometa, u UPSB-u se ističe prolaženje glavne magistralne dvokolosječne pruge M105 (Novska Tovarnik državna granica sa Srbijom) koja čini dio bitnog paneuropskog prometnog koridora X, značajnog za povezivanje Srednje i Jugoistočne Europe. Željezničke je pruge u UPSB-u općenito potrebno modernizirati, kao i prilagoditi željezničke kolodvore i stajališta u skladu s potrebama svih skupina stanovništva (osobe s invaliditetom, djeca i sl.), uz davanje prioriteta željezničkim pravcima za prijevoz tereta, koji u integraciji s riječnim prometom vezanim uz Luku Brod mogu osigurati dodatan poticaj razvoju gospodarstva. Spomenutu modernizaciju i razvoj luke pritom otežava problem neriješenih imovinsko-pravnih odnosa željezničkih pruga koje je također potrebno što prije riješiti. U značajne prometne koridore UPSB-a spada i rijeka Sava sa svojim potencijalom plovnog puta koji bi nakon potrebnog uređenja, mogao postati važan prometni koridor u povezivanju Podunavlja s Jadranom te omogućiti protok najisplativijeg oblika prijevoza roba i tereta, sve do Dunava te povezivanje s vodenim riječnim prometom srednje i južne Europe. K tomu, Luka Slavonski Brod s utvrđenim lučkim područjem druga je najveća hrvatska riječna luka i smještena je u neposrednoj blizini grada Slavonskog Broda, jugoistočno, na lijevoj obali rijeke Save na 363. riječnom kilometru. Povezana je cestovnom i željezničkom infrastrukturom s

46 SAŽETAK ANALIZE STANJA 39 međunarodnim infrastrukturnim koridorima, kao i s gospodarskim subjektima grada Slavonskog Broda. Ujedno je njen razvoj osmišljen i tako da je povezana s gospodarskom zonom koja bi osigurala svu potrebnu podršku i dodatne usluge vezane uz riječni promet, kao što su skladištenje, obrada metala za brodogradnju i kontejnerski centar. Najveću prepreku i realizaciji planova predstavlja nedostatak financijskih sredstava. U UPSB-u isto tako ne postoji putnička luka na unutarnjim vodnim putevima te je u planu i razvoj putničkog prometa. Na prostoru UPSB-a g. postojalo je šest zračnih pristaništa i letjelišta, po jedno u Gradu Slavonskom Brodu te zatim u općinama Bebrini, Donjim Andrijevcima i Garčinu te dvije u Općini Sibinju. Planira se izgradnja zračne luke 2C kategorije unutar gravitacijskog područja Slavonskog Broda, čime bi se ojačala zračna prometna povezanost grada Urbani prijevoz U Gradu Slavonskom Brodu jedini oblik javnog prijevoza je autobusni prijevoz koji relativno dobro funkcionira, iako je vozni park zastario, neprilagođen je osobama s invaliditetom, a zastario je i sustav naplate i općenitog upravljanja i informiranja putnika. Međutim, prepoznat je problem povezivanja Grada s ostalim JLS-ima, jer se prometovanje određenim linijama izvan gradskog područja odvija samo tijekom školske godine. Pored autobusa, građani se služe i uslugama taxi prijevoznika. Iako se većina prometa u gradu odvija motornim vozilima, ne postoji infrastruktura za poticanje energetske učinkovitosti u prometu (npr. stanice za punjenje električnih vozila). S ciljem sveukupnog i koordiniranog djelovanja na području promicanja i zaštite prava osoba s invaliditetom na području Grada, Povjerenstvo za osobe s invaliditetom Grada Slavonskog Broda izradilo je Lokalnu strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od do 2015., kojom se utvrđuju mjere koje je potrebno provesti da bi se osobama s invaliditetom olakšala mobilnost, pristupačnost i korištenje javnog prijevoza, a koje su provedene tek u manjem omjeru te ih je potrebno što prije kontinuirano provoditi. Na području UPSB-a općenito se planira poticati razvoj intermodalne infrastrukture koja bi bolje povezivala cestovni, željeznički, riječni i zračni promet u jedinstveni sustav, koji bi imao pozitivan učinak na smanjenje gužvi na cestama, preopterećenost cesta i smanjenje negativnih učinaka prije svega teretnog prometa na okoliš. Ujedno bi se omogućila i bolja iskorištenost unutarnjih plovnih puteva te priobalne plovidbe i željeznice, koje samostalno ne omogućuju dostavu od vrata do vrata, kao i dodatno razvio sustav povezan s javnim prijevozom poput Park & Ride i Bike & Ride.

47 SAŽETAK ANALIZE STANJA 40 U Gradu trenutno postoji blizu 15 km zadovoljavajuće uređenih biciklističkih staza te se intenzivno radi na izgradnji novih. Kao djelomična zamjena i nadopuna (autobusnom) javnom gradskom prijevozu uvodi se i sustav javnih gradskih bicikala kojim se moglo služiti stanovništvo Grada, ali i posjetitelji Internetska infrastruktura S obzirom na pokrivenost UPSB-a širokopojasnim pristupom, stanje je, kao i u ostatku Republike Hrvatske najbolje u urbanom središtu, Gradu Slavonskom Brodu te izvan njega samo u dijelu JLS-a UPSB-a, gdje su u nekim slučajevima dostupne internetske usluge koje na određenom području pruža više od jednog operatera ili kada pokrivenost internetom postoji, izostaje tržišno nadmetanje operatera. Sjeverni predjeli UPSB-a bilježe najlošiju pokrivenost, uz velike površine koje su u potpunosti nepokrivene internetskim uslugama. Ukupna površina UPSB-a s nedostupnim pristupom internetu iznosi 25,2 % površine UPSB-a dok čak 7,2 % stanovništva Brodsko-posavske županije nema pristup širokopojasnom internetu što je bitno bolje stanje u odnosu na ostatak područja Republike Hrvatske. Udio kućanstava sa širokopojasnim internetom iznosi tek 40,4 %. K tomu, pokrivenost UPSB-a brzinama prijenosa podataka većima od 30 Mbit/s znatno je manja od ukupne pokrivenosti širokopojasnim internetom i najvećim je dijelom vezana uz Grad i neposrednu okolicu. Razmjerno mali udio površine na kojoj se preklapa dostupnost internetskih usluga više operatera upućuje na potencijalan nedostatak komercijalnog interesa za većim ulaganjima zbog njihove upitne isplativosti. Unatoč velikim potencijalima koji proistječu iz dobre pokrivenosti, udio kućanstava koja koriste internet s prosječnom brzinom većom od 4 Mbit/s zamjetan je samo u Slavonskom Brodu i Sibinju. Svi navedeni pokazatelji jasno daju do znanja kako je UPSB još uvijek daleko od ostvarenja ciljeva važnog strateškog dokumenta Europske unije - Digitalne agende Europe, koji obuhvaćaju ostvarenje opće pokrivenosti širokopojasnim pristupom prosječne brzine 30 Mbit/s i povećanje udjela kućanstava koja imaju pristup prosječne brzine iznad 100 Mbit/s na minimalno 50 % do g. Iz tog razloga moguće je sufinancirati ulaganja u širokopojasni pristup i iz EU fondova. U sljedećih bi se pet godina stoga mnogo više pažnje trebalo posvetiti širenju internetskih usluga na preostalu jednu četvrtinu površine UPSB-a na kojoj one uopće nisu dostupne, kao i unaprjeđenju infrastrukture u vidu prelaska na nove generacije mreža (NGA). Budući da je utvrđeno da dobra pokrivenost ne garantira visoke stope korištenja interneta, a kao jedan od potencijalno glavnih faktora ističe se lokalna starost stanovništva, korištenje brzog interneta moguće je povećati i informiranjem i edukacijama starijeg stanovništva.

48 SAŽETAK ANALIZE STANJA OKVIR UPRAVLJANJA RAZVOJEM Javni, privatni i civilni sektor sudjeluju u upravljanju razvojem u UPSB-u. Vodeću ulogu u planiranju i upravljanju razvojem UPSB-a imaju upravna tijela jedinica lokalne samouprave koja sačinjavaju UPSB, kao i Grada Slavonskog Broda te zatim ustanove Brodsko-posavske županije za prostorni i regionalni razvoj. Potom valja naglasiti i važnost LAG-ova kao lokalnih partnerstava koja povezuju dionike iz sva tri sektora i Razvojne agencije Slavonski Brod, koja ima središnju ulogu u upravljanju projektima na koje se mogu prijaviti sve relevantne ustanove javnoga sektora, ali i gospodarski subjekti privatnoga sektora, čime se znatno doprinosi kvaliteti razvojnih projekata. S obzirom da razvojni potencijali i problemi u urbanim područjima nadilaze granice jedinica lokalne samouprave, nužni su partnerstvo i sinergija među JLS-ima za iskorištavanje tih potencijala i rješavanje problema, s ciljem smanjenja socijalne isključenosti, očuvanja i povećanja kvalitete okoliša, promicanjem nediskriminacije i ostvarenjem održivog razvoja. Pritom je ujedno potrebna usklađenost sa strateškim planovima, ciljevima i prioritetima definiranim na lokalnoj, županijskoj, nacionalnoj i EU razini.

49 SAŽETAK ANALIZE STANJA 42

50 PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA 4.1. ANALIZA PREDNOSTI, SLABOSTI, PRILIKA I PRIJETNJI ZA DRUŠTVO RAZVOJNI POTENCIJALI snage RAZVOJNE POTREBE slabosti Demografija dobra integriranost manjinskih skupina u društvo određene općine zbog veće funkcionalne i socio-ekonomske povezanosti s Gradom Slavonskim Brodom bilježe manji prirodni pad struktura stanovništva UPSB-a prema dobi nešto je povoljnija od prosjeka Hrvatske Društvena infrastruktura mali nenastanjenih stanova dobra komunalna i infrastrukturna opremljenost stanova aktivno civilno društvo postojanje raznovrsnih projekata i programa koje provode organizacije civilnog društva kvalitetna suradnja između OB Dr. Josip Benčević i udruga za mentalno zdravlje relativno dobro razvijena sportsko-rekreacijska infrastruktura u Gradu Slavonskom Brodu postojanje sportskih klubova za osobe s invaliditetom Socijalno uključivanje i usluge socijalne skrbi veći djece i mladih smještenih u udomiteljskim obiteljima nego u domovima socijalne skrbi veliki volontera koji se angažiraju za dobro osoba u nepovoljnom položaju i za zaštitu životinja smanjenje a prekršaja i kaznenih djela Demografija smanjenje a stanovnika u svim JLS-ima negativna migracijska bilanca u svim JLS-ima negativna prirodna promjena u svim JLS-ima pogoršanje dobnog sastava stanovništva velik osoba s poteškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnost polarizacija u prostornom razmještaju stanovništva (Slavonski Brod periferija) Društvena infrastruktura centraliziranost društvenih funkcija te društvene i zdravstvene infrastrukture u Gradu središtu UPSB-a neadekvatna skrb za psihički oboljele i nedostatna promocija mentalnog zdravlja velik dug OB Dr. Josip Benčević neprilagođenost infrastrukture za pristup invalida gotovo svim društvenim ustanovama (samo nove zgrade imaju osiguran pristup za osobe s invaliditetom) smanjenje centraliteta pojedinih općina uslijed negativnih demografskih kretanja nedovoljno razvijena suradnja i komunikacija među institucijama koje pružaju javne usluge na lokalnoj razini slabo korištenje/posjećivanje kulturnih ustanova nedostatak društveno-kulturnih sadržaja za mlade mali sportsko-rekreacijskih sadržaja u općinama

51 PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA 44 Odgoj i obrazovanje kontinuirani razvoj mreže predškolskih ustanova porast a djece uključene u programe predškolskog odgoja porast a studenata uključenih u studijske programe visokoškolskih ustanova u Slavonskom Brodu utvrđena opravdanost osnivanja sveučilišta u Slavonskom Brodu uvođenje novih studijskih programa usklađenih s potrebama na tržištu rada velik verificiranih programa cjeloživotnog učenja srednje (tehnička i industrijska) škole provode programe prekvalifikacije odraslih povoljnija obrazovna struktura stanovništva u odnosu na županijsku i nacionalnu Socijalne uključivanje i usluge socijalne skrbi prosječni mjesečni dohodak po stanovniku ispod nacionalnog prosjeka i daljnje smanjenje prosječnih mjesečnih prihoda neučinkovit sustav za praćenje provedbe politika socijalne skrbi i pružanja socijalnih usluga velik udio mladih, starijih i dugotrajno nezaposlenih osoba s rizikom od socijalne marginalizacije slabe mogućnosti za socijalno uključivanje osoba s invaliditetom zastarjelost i neadekvatna opremljenost objekata socijalne skrbi razmjerno velik osoba na institucionalnoj skrbi povećanje a starog stanovništva koje zahtijeva skrb neadekvatna organizacija sustava rane intervencije i nedovoljna javna informiranost o njenoj važnosti još uvijek iznadprosječna stopa kriminaliteta u odnosu na Brodsko-posavsku županiju i Republiku Hrvatsku Odgoj i obrazovanje mali dječjih vrtića i programa predškolskog odgoja u općinama liste čekanja za upis u predškolske programe nadmašuju upisne kvote u Gradu središtu UPSB-a neusklađene kvote za upis u obrazovne programe za industrijska i uslužna zanimanja s potrebama na tržišta zastarjeli kurikulum i nedostatak novih u skladu s potrebama tržišta rada nepostojanje potpore za rad s djecom s posebnim potrebama izvan Grada središta UPSB-a nepostojanje učeničkog doma i nedostatan kapacitet studentskog doma neodgovarajuća infrastruktura za kvalitetno odvijanje i razvoj visokog školstva

52 PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA 45 nepostojanje sustavnog pristupa za pomoć učenicima s poteškoćama u nastavi nedovoljna prilagođenost većine škola za pristup osobama s invaliditetom, posebice izvan Grada Slavonskog Broda nedovoljna motiviranost učenika i studenata za polaženje programa za obrazovanje u deficitarnim zanimanjima relativno mali uključenih u programe cjeloživotnog učenja visoke cijene programa obrazovanja odraslih, posebice u kontekstu nezaposlenih velik udio informatički nepismenog stanovništva prilike Prijetnje Demografija adekvatna demografska veličina za organizaciju različitih gospodarskih aktivnosti Društvena infrastruktura mogućnost sufinanciranja obnove kuća i zgrada suradnja javnog (bolnice i škole) i civilnog sektora radi promocije i obrazovanja u području mentalnog zdravlja deinstitucionalizacija psihički bolesnih osoba dostupnost financijskih sredstava iz nacionalnih i EU fondova za obnovu i opremanje postojećih te izgradnju novih kulturnih i sportsko-rekreacijskih sadržaja stavljanje umjetnih jezera u sportskorekreacijsku funkciju Socijalne uključivanje i usluge socijalne skrbi značajna financijska sredstva (ESI fondovi) usmjerena na razvijanje izvaninstitucionalnih oblika skrbi u zajednici rastući i interes dionika za pružanje izvaninstitucionalnih oblika skrbi te za djelovanje u području socijalnog uključivanja uvođenje raznovrsnih mjera aktivne politike tržišta rada usmjerenih na zapošljavanje socijalno isključenih skupina Demografija daljnje smanjenje a stanovnika prema projekciji do g. brži rast emigracije od imigracije iseljavanje radno sposobnog, prvenstveno mladog i obrazovanog stanovništva Društvena infrastruktura nepredvidive lokalne posljedice privatizacije zdravstva projicirani rast psihički oboljelih osoba do raširenost stigmatizirajućih uvjerenja i nizak udio psihički bolesnih osoba na pravovremenom liječenju Socijalne uključivanje i usluge socijalne skrbi daljnje povećanje a starog stanovništva koje zahtijeva skrb financiranje iz EU za dionike iz područja socijalne skrbi prvenstveno projektno usmjereno

53 PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA 46 otvaranje centra za mentalno zdravlje Odgoj i obrazovanje decentralizacija odgojnog i obrazovnog (osnovnoškolskog i srednjoškolskog) sustava rastuća svijest o potrebama cjeloživotnog obrazovanja dostupnost ESI fondova za razvoj obrazovnih programa na svim razinama uspostava i razvoj kvalifikacijskog okvira na nacionalnoj razini te provedba sustava vrednovanja i priznavanja stečenog znanja povećanje međunarodne suradnje osnovnih i srednjih škola ulaganja u odgojno-obrazovnu infrastrukturu (prije svega sportske dvorane) osnivanje sveučilišta u Slavonskom Brodu Odgoj i obrazovanje daljnja neusklađenost upisnih kvota za srednjoškolske programe i potreba na tržištu rada daljnja nezainteresiranost mladih za deficitarna, posebice strukovna zanimanja projicirano smanjenje a polaznika predškolskog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja do g.

54 PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA ANALIZA PREDNOSTI, SLABOSTI, PRILIKA I PRIJETNJI ZA GOSPODARSTVO RAZVOJNI POTENCIJALI snage Opća gospodarska kretanja višegodišnja tradicija prehrambene, metaloprerađivačke i drvne industrije transparentno trošenje proračunskih sredstava Grada Slavonskog Broda Tržište rada pozitivno obnavljanje radnog kontingenta visoka kvaliteta ponude radne snage velika funkcionalna povezanost Grada središta UPSB-a s ostalim JLS-ima UPSB-a smanjenje evidentiranog a nezaposlenih od g. Poslovno okruženje velik malih (i mikro) poduzeća trend rasta prosječnih plaća u poslovnom sektoru postojana industrijska proizvodnja u zoni Đuro Đaković otvaranje nove gospodarske zone u zapadnom i istočnom dijelu UPSB-a pogodne za sve vrste proizvodnih pogona postojanje Centra za biotehnološki razvoj i istraživanje osigurane poticajne mjere za razvoj poduzetništva i jačanje kapaciteta za iskorištavanje financijskih sredstava iz EU fondova na lokalnoj razini postojanje poduzetničkih potpornih institucija oslobođenost poduzeća u poduzetničkim zonama od dijela komunalnih naknada osnovan one-stop service centar za privlačenje stranih investicija i potporu stranim investitorima u upoznavanju i lociranju poduzetničkih aktivnosti RAZVOJNE POTREBE slabosti Opća gospodarska kretanja ispodprosječni indeks razvijenosti svih JLS-a u odnosu na Republiku Hrvatsku Tržište rada jedna od najnižih stopa zaposlenosti u državi vrlo visoke stope nezaposlenosti velika nezaposlenost mlađih i starijih dobnih skupina znatno veća nezaposlenost ženskog u odnosu na muško stanovništvo veći udio žena u JLS-ima s manjim udjelom djece koja pohađaju predškolske programe velik dugotrajno nezaposlenih nedovoljno razvijena svijest u poduzetnika o važnosti i potrebi razvoja ljudskih potencijala otežano zapošljavanje pojedinih skupina u privatnom sektoru nedostatak kvalificirane radne snage u pojedinim djelatnostima uslijed snažnog iseljavanja mladih iz Hrvatske Poslovno okruženje negativni rezultati poslovanja nedovoljna iskorištenost poslovnih zona nedovoljna povezanost obrazovnog, znanstvenoistraživačkog i poslovnog sektora nedovoljna razvijenost socijalnog poduzetništva nedostatna infrastruktura za poduzetnike početnike (poput poduzetničkih inkubatora i akceleratora) nedovoljna opremljenost i zastarjelost poduzetničke potporne infrastrukture trend zatvaranja pogotovo malih tvrtki i obrta nedovoljna povezanost i suradnja unutar poslovnog sektora

55 PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA 48 Turizam i kultura zajednička nastojanja javnog i privatnog sektora u razvoju turizma u Gradu Slavonskom Brodu trend povećanja osnovnih smještajnih kapaciteta i obiteljskih turističkih gospodarstava trend rasta a subjekata u domeni ruralnog turizma relativno velik kulturnoturističkih manifestacija raspoređenih tijekom cijele godine velik sportsko-rekreacijskih sadržaja u Gradu Slavonskom Brodu koji predstavljaju povoljnu bazu za razvoj turizma povoljan geoprometni položaj za razvoj tranzitnog turizma velik sakralnih objekata koji predstavljaju potencijal za razvoj vjerskog turizma Tvrđava u Slavonskom Brodu predstavlja bazu za razvoj kulturnog turizma nacionalno prepoznatljivi brendovi (npr. Ivana Brlić Mažuranić) rijeka Sava predstavlja bazu za razvoj riječnog i izletničkog turizma Poljoprivreda i ribarstvo velik poljoprivrednih površina povoljni agroklimatski uvjeti i tradicija predstavljaju potencijal za razvoj poljoprivrednih djelatnosti i prehrambene industrije povećanje produktivnosti tala uslijed hidromelioracijskih zahvata i plodoreda nedovoljni stručni kapaciteti poduzetničkih potpornih institucija Turizam i kultura slabo razvijeni prepoznatljivi lokalni turistički proizvodi i nepostojanje integriranih turističkih proizvoda relativno nedovoljan stručnih kadrova za razvoj turističkih djelatnosti nepostojanje sustavnog praćenja turističke potrošnje na lokalnoj razini kratko zadržavanje turista nedovoljno razvijena turistička ponuda za daljnji razvoj i diversifikaciju turizma nedovoljan smještajnih kapaciteta (apartmani) nedovoljna promidžba turističkih destinacija i proizvoda nedovoljna sredstva za promidžbu turističkih destinacija i proizvoda mali receptivnih programa lokalnih turističkih agencija nedostatno upravljanje i konzervatorske analize za pojedine lokalitete i kulturne baštine vrlo malo usluga za turističku valorizaciju kulturne baštine nedovoljno iskorišteni potencijalni kulturni i turistički brendovi nedostatna sredstva za održavanje i očuvanje kulturno vrijednih objekata Poljoprivreda i ribarstvo nesređeni vlasnički odnosi velika usitnjenost zemljišta s aspekta vlasništva zastarjelost poljoprivredne mehanizacije i tehnologije nedovoljno razvijena infrastruktura za navodnjavanje nedovoljna umreženost poljoprivrednih proizvođača pad proizvodnje slatkovodne konzumne ribe

56 PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA 49 Prilike Opća gospodarska kretanja iskorištavanje financijskih sredstava iz EU fondova postojanje optimalnih uvjeta za razvoj trgovine i transporta uslijed povoljnog geoprometnog položaja u kontekstu cestovnog, željezničkog i riječnog prometa te zbog međunarodnog graničnog prijelaza prema BiH nastavak pozitivnih kretanja gospodarskih pokazatelja na nacionalnoj razini Tržište rada dostupnost, nastavak i proširenje provođenja aktivnih mjera za poticanje zapošljavanja kroz javne radove, mjere za mlade i dugotrajno nezaposlene u svrhu smanjenja nezaposlenosti i poticanja samozapošljavanja IKT sektor je prilika za zapošljavanje velikog a mladih (visoko)obrazovanih osoba Poslovno okruženje dostupnost državnih potpora mogućnost privlačenja investicija u metaloprerađivačkoj industriji uslijed dugogodišnje tradicije trend rasta izravnih stranih ulaganja donesena strategija razvoja socijalnog poduzetništva na nacionalnoj razini komercijalizacija izuma lokalnih inovatora koji mogu unaprijediti kvalitetu života izgradnja centra kompetencije sa specijalizacijom na biomasu rijeka Sava i riječna luka prilika za podizanje konkurentnosti cijelog gospodarstva Turizam i kultura bogatstvo prirodnim i kulturnim resursima dobar geoprometni položaj u odnosu na veća emitivna područja velik prirodni potencijal za razvoj selektivnih oblika turizma (biciklističkog, lovnog, ribolovnog, izletničkog itd.) Prijetnje Opća gospodarska kretanja (daljnji) neravnomjeran regionalni razvoj u državi trend pada BDP-a Brodsko-posavske županije najniži BDP po stanovniku Brodsko-posavske županije u Hrvatskoj Tržište rada konstantne promjene poreznog sustava i legislativnog okvira neusklađenost obrazovnog sustava s tržištem rada na nacionalnoj razini daljnje ekonomske emigracije (mladih) radnika na europsko tržište rada Poslovno okruženje nedostatno ulaganje u znanost i razvoj te kontinuirano smanjenje tih ulaganja na nacionalnoj razini nedovoljan investicija nedovoljna pravna uređenost za djelovanje u području socijalnog poduzetništva Turizam i kultura kontinuirano zanemarivanje kontinentalne Hrvatske kao turističke destinacije nepostojanje potpora za receptivne turističke agencije nedostatno održavanje kulturne baštine na nacionalnoj razini Poljoprivreda i ribarstvo nedovoljna educiranost poljoprivrednog stanovništva o korištenju financijskih sredstava iz EU fondova nedovoljna zainteresiranost poljoprivrednika za inovacije u poljoprivredi veliki troškovi rada u poljoprivredi i složena zakonska regulativa nacionalne poljoprivredne politike ugroženost prijenosa poljoprivredne djelatnosti na naredne generacije uslijed iseljavanja mladih i čitavih obitelji iz ruralnih područja

57 PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA 50 Poljoprivreda i ribarstvo povoljni ekološki uvjeti za razvoj (ekološke) poljoprivrede poticanje povezivanja poljoprivrede, turizma i nepoljoprivrednih djelatnosti te proizvodnje ekološke i zdrave hrane od strane domaćih i EU fondova unaprjeđenje ruralne infrastrukture, poljoprivrednih djelatnosti i kvalitete života (kroz Program ruralnog razvoja) velike slatkovodne ribnjačke površine baza su za razvoj ribnjačarstva i turizma dovoljne količine vode za uspostavu kvalitetnog sustava navodnjavanja izrada idejnog projekta navodnjavanja u zapadnim općinama Program ruralnog razvoja nepripremljenost poljoprivrednika za dodavanje vrijednosti poljoprivrednim proizvodima

58 PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA ANALIZA PREDNOSTI, SLABOSTI, PRILIKA I PRIJETNJI ZA URBANO OKRUŽENJE RAZVOJNI POTENCIJALI snage Gospodarenje urbanim okolišem i izloženost rizicima sustavno praćenje kvalitete zraka i vode zadovoljavajuća kakvoća tala Upravljanje javnim urbanim površinama velike površine pod šumama prirodni sastav šuma ribnjaci kao resurs Komunalna i energetska infrastruktura bogatstvo vodnim resursima (površinskim i podzemnim) oformljeni timovi za sanaciju i traženje kvarova na vodoopskrbnoj mreži velika obuhvaćenost stanovništva organiziranim odvozom otpada organizirano odvojeno prikupljanje otpada u dijelu JLS-a izgradnja reciklažnih dvorišta u Gradu Slavonskom Brodu smanjenje količine otpada uslijed uspostave sustava cjelovitog gospodarenja otpadom organizirano rješavanje problema divljih odlagališta otpada dobra pokrivenost plinopskrbnom mrežom potpuna pokrivenost elektroenergetskom mrežom sustavna eksploatacija biomase za proizvodnju izgrađeno jedno od najvećih kogeneracijskih postrojenja na biomasu u Hrvatskoj izgrađene prve punionice vozila na električnu energiju u centru grada RAZVOJNE POTREBE slabosti Gospodarenje urbanim okolišem i izloženost rizicima kvaliteta zraka ugrožena uslijed koncentracije sumporovodika najveći prijemnik onečišćujućih tvari u vodi je sustav odvodnje bez uređaja za pročišćavanje nedostatno adresiranje klimatskih opasnosti u prostornoplanskim dokumentima nedovoljna educiranost odraslih o djelovanju u slučaju katastrofičnih događaja ilegalna izgradnja stambenih objekata na mobilnim padinama nedostatna opremljenost dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi ne provodi se sustavno praćenje kvalitete tla ne postoji strategija prilagodbe klimatskim promjenama Upravljanje javnim urbanim površinama nepostojanje registra javnih urbanih površina nepostojanje sustava kontrole i nadzora javnih površina, posebice izvan naselja nedostatni ljudski i financijski kapaciteti za upravljanje i očuvanje zaštićenih područja prirode i područja Nature 2000 neizgrađenost infrastrukture za organizirano posjećivanje zaštićenih i nezaštićenih vrijednih prirodnih područja visoke razine troškova rada u drvnoj industriji koje ne prati podizanje tehnološke razine proizvodnje prevladavanje proizvodnih šumskih površina, vrlo malo zaštićenih, za rekreaciju i posebne namjene nedovoljna valorizacija brownfield područja

59 PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA 52 Prometna infrastruktura povoljan geoprometni položaj trend smanjenja a prometnih nesreća dobra cestovna i željeznička povezanost postojanje elektrificirane dvokolosječne željezničke pruge nacionalni značaj Luke Slavonski Brod Urbani prijevoz dobra mreža taxi-prijevoza u Gradu Slavonskom Brodu uveden sustav javnih bicikala u Gradu Slavonskom Brodu Internetska infrastruktura dobra pokrivenost širokopojasnim pristupom Grada Slavonskog Broda u Gradu i najbližim JLS-ima prisutno je tržišno nadmetanje operatera Komunalna i energetska infrastruktura relativno niska priključenost kućanstava na javni vodoopskrbni sustav (posebice Općina Garčin) veliki gubici vode u vodoopskrbnoj mreži zbog dotrajalosti infrastrukture (posebno u Gradu) kakvoća vode povremeno nije u potpunosti zadovoljavajuća nedostatna pokrivenost općina kanalizacijskom infrastrukturom niska priključenost na izgrađenu kanalizacijsku mrežu u općinama UPSB-a mali dio kanalizacijske mreže je razdjelnog tipa utvrđena tehnička neispravnost kanalizacijskih cijevi nedovoljno razvijena svijest stanovništva o važnosti odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada velik ilegalnih odlagališta otpada smanjenje a korisnika uslijed rasta cijena plina gubici toplinske energije u centralnom toplinskom sustavu Prometna infrastruktura nedovoljna povezanost poduzetničkih zona s autocestom slabija kvaliteta cesta u nekim ruralnim područjima koja predstavlja rizik za sigurnost građana dotrajalost autobusnog kolodvora u Slavonskom Brodu smanjenje dnevne učestalosti i a putničkih željezničkih linija neprilagođenost željezničkih kolodvora i stajališta u skladu s potrebama svih skupina stanovništva (osobe s invaliditetom, djeca i sl.) izostanak zračne povezanosti nedostatna izgrađenost i iskorištenost riječne luke prometna zagušenost graničnog prijelaza kamionima s teretom neprimjenjivanje sustava za praćenje i upravljanje prometnim sustavima (ITS) nepostojanje planova urbane mobilnosti

60 PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA 53 Urbani prijevoz nedostatna povezanost javnim prijevozom pojedinih naselja pojedina naselja imaju javni prijevoz samo tijekom školske godine nedostatna i zastarjela infrastruktura javnog prijevoza (autobusi kao jedino javno prijevozno sredstvo) zastarjelost sustava javnog prijevoza (načini plaćanja, praćenje vremena dolaska i odlaska itd.) zastarjelost voznog parka javnog prijevoza (otežan ulaz/izlaz osoba s posebnim potrebama u vozilo) sustav javnog prijevoza nije prilagođen osobama s invaliditetom nerazvijenost sustava povezanih s javnim prijevozom i ostale tehničke dokumentacije (poput Park & Ride i Bike & Ride) nepostojanje infrastrukture za poticanje energetske učinkovitosti u prometu (npr. stanice za punjenje električnih vozila) nedovoljno razgranata mreža biciklističkih staza izvan Grada Slavonskog Broda Internetska infrastruktura nedostatna pokrivenost općina UPSB-a internetskom mrežom mala brzina interneta izvan Grada Slavonskog Broda Prilike Gospodarenje urbanim okolišem i izloženost rizicima povezivanje crpilišta Jelas i Sikirevci u zajednički vodoopskrbni sustav postojanje županijskog stožera zaštite i spašavanja sudjelovanje u projektu CroAdapt za jačanje kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama razvoj sustava navodnjavanja Upravljanje javnim urbanim površinama velik udio površina kao dio ekološke mreže Natura 2000 Prijetnje Gospodarenje urbanim okolišem i izloženost rizicima ispušni plinovi iz rafinerije u Bosanskom Brodu (Bosna i Hercegovina) donos zagađivala rijekom Savom iz uzvodnih dijelova ne provodi se sustavno praćenje kvalitete tla povremena pojava divljih odlagališta otpada dovodi do onečišćenja tla i podzemnih voda podložnost poplavama i potresima, a u manjoj mjeri i tuči i olujnom vjetru smanjenje količine padalina i porast opasnosti od suša i njihova intenziteta

61 PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA 54 velik prirodnih i kultiviranih područja predloženih za status zaštićenog područja velik šumskih površina baza je za potencijalni razvoj drvne industrije postojanje nacionalne strategije prenamjene brownfield područja Komunalna i energetska infrastruktura povećana sigurnost vodoopskrbe uslijed očekivane integracije postojećih vodoopskrbnih sustava u regionalni sustav Istočne Slavonije planira se uvođenje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda uspostava županijskog Centra za gospodarenje otpadom u Novoj Gradišci uspostava naplate odvoza otpada prema stvarnoj količini otpada (uvođenjem čipiranja spremnika za komunalni otpad) povoljni uvjeti za korištenje energije Sunca i biomase mogućnost djelomičnog rješavanja problema odlaganja otpada kroz elektrane na biomasu izgradnja elektrane na biomasu koja će omogućiti grijanje stambenih objekata i navodnjavanje poljoprivrednih površina pretpostavljen značajan geotermalni energetski potencijal mogućnost povezivanja poljoprivredno-šumarskog i energetskog sektora Prometna infrastruktura izgradnja dodatnog graničnog prijelaza za teretni cestovni promet modernizacija željeznice koja bi mogla potaknuti gospodarski razvoj mogućnost uvođenja prigradskog željezničkog prometa plovnost rijeke Save samo tijekom visokog vodostaja nastavak osuvremenjivanja Luke Slavonski Brod izgradnja putničkog pristaništa na rijeci Savi u Slavonskom Brodu uspostava Zračne luke Slavonski Brod nedovoljno adekvatna infrastruktura za obranu od poplava opasnost od eksplozija i požara uslijed potencijalnog ispuštanja ukapljenog naftnog plina iz spremnika tvrtke INA d.o.o. Upravljanje javnim urbanim površinama veliki troškovi rada u šumarstvu ugroženost šuma onečišćenjem zraka iz izvora u susjednoj Bosni i Hercegovini Komunalna i energetska infrastruktura odgađanje izgradnje termoelektrane u Slavonskom Brodu moguće onečišćenje okoliša uzrokovano rekonstrukcijom naftovoda u Slavonskom Brodu te istraživanjem i eksploatacijom nafte Prometna infrastruktura nepročišćenost korita rijeke Save duž čitavog toka nizvodno od Siska izostanak plovnosti rijeke Save tijekom niskog vodostaja odgađanje prilagodbe korita rijeke Save za putnički i teretni promet Urbani prijevoz pogoršanje ekstremnih vremenskih uvjeta u kojima je onemogućen autobusni prijevoz Internetska infrastruktura nezainteresiranost za nove tehnologije uslijed daljnjeg starenja stanovništva

62 PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA 55 Urbani prijevoz uspostava redovnog riječnog putničkog prometa za stanovnike na ruralnom području Internetska infrastruktura mogućnosti sufinanciranja obnove internetske infrastrukture iz EU fondova jačanje tržišnog nadmetanja operatera (povoljnije i kvalitetnije usluge)

63 PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA 56

64 STRATEŠKI OKVIR STRATEŠKI OKVIR 5.1. VIZIJA Integralni razvoj koji podrazumijeva polifunkcionalno gospodarstvo uz održivo korištenje prostornih resursa, porast kvalitete života te tehnološki napredak i inovacije obuhvatna je paradigma na kojoj će se temeljiti sveukupni razvoj urbanog područja Slavonskog Broda do godine. Pojašnjenje vizije Dugoročan i održiv razvoj urbanog područja nemoguće je zamisliti bez integralnog pristupa i uvažavanja potreba i potencijala svih njegovih sastavnica: društva, gospodarstva i okoliša. Sveukupan razvoj urbanog područja transponiran je sukladno interesima stanovništva koje je primarni element i okosnica budućeg razvoja urbanog područja. Osnovni preduvjeti za kvalitetan društveni razvoj stanovništva moraju osigurati kvalitetne i dostupne društvene sadržaje koji će unaprijediti društveni razvoj i povećati društveni standard. Podršku povećanju životnog standarda uvelike će pridonijeti polifunkcionalan gospodarski razvoj koji se temelji na održivom korištenju resursne osnove uvažavajući kompetitivan razvoj različitih gospodarskih djelatnosti. Gospodarenje prostornim resursima i urbanim okolišem mora unaprijediti kvalitetu i kvantitetu društvenih funkcija i sadržaja te u konačnici omogućiti povećanu kvalitetu života i socijalnu uključenost svih stanovnika. Ovakav model održivog razvoja koji uvažava sva tri stupa razvoja zahtijeva efikasno upravljanje s ciljem poštivanja načela nediskriminacije i održivog razvoja.

65 STRATEŠKI OKVIR RAZVOJNI CILJEVI Cilj 1. Polifunkcionalni gospodarski razvoj temeljen na resursnoj osnovi (poljoprivredi) uz jačanje znanstveno-poslovne suradnje Relevantnost Konkurentno gospodarstvo predstavlja okosnicu sveukupnog razvoja urbanog područja (UP) Slavonskog Broda, pogotovo stoga što je Brodsko-posavska županija prema podacima iz godine bila županija s drugim najnižim Indeksom razvijenosti. Poticanje polifunkcionalnog gospodarskog razvoja je temelj za ekonomsku stabilnost. Ovakav razvoj se temelji na aktivnoj međusektorskoj integraciji koja će umanjiti negativne učinke neočekivanih događaja. U urbanom području Slavonskog Broda prevladava sekundarni sektor gospodarske djelatnosti, preciznije prerađivačka industrija. Zatim slijede primarne djelatnosti, dok su tercijarne slabo razvijene. Ovo uvelike govori o neravnomjernom razvoju gospodarskih sektora, ali i potrebi za radom na polifunkcionalnom razvoju gospodarstva. UP ima potencijale za razvoj unutar svih sektora djelatnosti, posebice poljoprivrede, turizma, kulture, ribarstva i industrije. Posebno se treba pojačati suradnja znanosti i gospodarstva koja je u posljednjih nekoliko godina snažnije započeta provođenjem EU projekata, te se pokazala uspješnom. Iz tog razloga bi je trebalo i dalje razvijati. Što ravnomjerniji razvoj svih sektora unutar triju gospodarskih djelatnosti te poboljšavanje njihove suradnje, te zatim jačanje suradnje znanosti i gospodarstva dovest će do povećanja konkurentnosti gospodarstva, daljnjeg gospodarskog rasta, pada nezaposlenosti i povećanja kvalitete života. Očekivani načini ostvarenja Međusobna integracija gospodarskih sektora, posebice povezivanje lokalnih industrijskih subjekata s lokalnim poljoprivrednim i turističkim subjektima, umrežavanje gospodarstvenika unutar vlastitih sektora te unaprjeđenje poduzetničke infrastrukture, podrška razvoju poljoprivrede te edukacija gospodarstvenika dovest će do povećanja konkurentnosti gospodarstva, ali i njegove polifunkcionalnosti. Uz to, rad na jačanju znanstveno-poslovne suradnje kroz stvaranje još jačih uvjeta za istu kroz uspostavu Sveučilišta u Slavonskom Brodu, pripadajućeg ureda za transfer tehnologije, razvoj kapaciteta i podršku komercijalizaciji rezultata stvorit će se uvjeti za razvoj modernog gospodarstva. Očekivani rezultat bit će smanjenje nezaposlenosti i bolji životni standard što bi se moglo odraziti na smanjenje iseljavanja, posebice mladog stanovništva.

66 STRATEŠKI OKVIR 59 Dosljednost Smanjenje nezaposlenosti, ulaganja u istraživanje i razvoj, a posredno smanjenje siromaštva, smanjenje stakleničkih plinova i uključenosti u (tercijarno) obrazovanje učinci su koji se potiču i u strategiji Europa Utvrđena nastojanja u skladu su i s ciljevima unaprjeđenja poduzetničkog sektora kroz potporu malom i srednjem poduzetništvu i ulaganjima u istraživanje i razvoj u Strategiji razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj kao i u Strategiji razvoja Slavonskog Broda u koju je uvršten i razvoj poduzetničkog okuženja. Ciljevi vezani uz razvoj turizma usklađeni su i postavljeni prema Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do godine. Pokazatelji učinka Pokazatelj učinka Početna vrijednost Ciljana vrijednost definicija jedinica opis vrijednost godina vrijednost godina Rast a poslovnih subjekata Poboljšanje konsolidiranog financijskog rezultata poduzeća u UPSB-u kn Broj poslovnih subjekata na stanovnika Konsolidirani financijski rezultat poduzeća u UPSB-u Učestalost praćenja Izvor 12, , godišnje FINA godišnje FINA Cilj 2. Uključiv socio-kulturni kontekst s razvijenim društvenim uslugama Relevantnost Sveukupni razvoj urbanog područja (UP) bi trebao biti usmjeren prema interesu stanovništva budući da ono je primarni element UPSB-a. Osnovni preduvjet za osobni razvoja pojedinaca i funkcionalnu zajednicu su kvalitetni i dostupni društveni sadržaji. Društveni sadržaj utječe na društveni razvoj, a sve to izravno utječe na životni standard. Osnovne potrebe stanovnika, koje bi trebale biti sadržane u UPSB-u, uključuju mogućnost zaposlenja, kvalitetne stambene uvjete i lepezu javnih usluga zdravstvene, obrazovne, socijalne, kulturne i sportsko-rekreacijske. Analiza stanja UPSB-a pokazala je nedostatnu razvijenost društvene infrastrukture na području UPSB-a, izuzevši Grad Slavonski Brod u kojem je društvena infrastruktura najrazvijenija, ali opet nedovoljno u odnosu na neke druge gradove u Republici Hrvatskoj. Upravo je to temeljni razlog

67 STRATEŠKI OKVIR 60 formiranja ovakvog razvojnog cilja. Unaprjeđenje obrazovnog sustava na svim razinama i osnivanje sveučilišta predstavljaju preduvjet za razvoj gospodarski relevantnih programa te daljnje usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada predstavljaju preduvjet za ostvarenje ovog cilja. Očekivani načini ostvarenja Razvoj različitih i kvalitetnih društvenih sadržaja je višeslojan proces koji zahtjeva djelovanje u različitim sektorima: kulturi, obrazovanju, sportu i rekreaciji, socijalnoj skrbi i stanovanju. Urbano područje Slavonski Brod nije ravnomjerno razvijeno te ovisno o stupnju razvijenosti dijela UPSB-a ovisi i dostupnost društvenih sadržaja i usluga. Stoga je ključno omogućiti jednako kvalitetne i visokodostupne sadržaje na cijelom području UPSB-a. Konačni bi učinci ovog cilja trebali biti unaprjeđena kvaliteta obrazovnog procesa u svim školama kao i zdravstvenih i usluga socijalne skrbi, poboljšane mogućnosti korištenja sportsko-rekreativnih sadržaja, veća uključenost u kulturne aktivnosti te smanjen NEET osoba i bolja zapošljivost svih ranjivih skupina. Dosljednost Visokokvalitetne odgojno-obrazovne usluge i infrastruktura nastoje se postići kako ovom strategijom tako i Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, temeljene na unaprjeđenju kvalitete opreme, nastavnih sadržaja i kompetencija odgojno-obrazovnih djelatnika. Nacionalna strategija razvoja zdravstva nastoji unaprijediti sve aspekte zdravstva: infrastrukturu, opremu, kompetencije djelatnika te kvalitetu i dostupnost zdravstvenih usluga što je i nastojanje ove Strategije. Kroz ovu Strategiju pozornost je posvećena i borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti što je i ključni cilj Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj Smanjenje osoba u opasnosti od siromaštva, onih koji napuštaju školovanje prije završetka kao i visoke nezaposlenosti zajednički su ciljevi SRUPSB-a i strategije Europa 2020.

68 STRATEŠKI OKVIR 61 Pokazatelji učinka Pokazatelj učinka Početna vrijednost Ciljana vrijednost definicija jedinica opis vrijednost godina vrijednost godina Povećanje a obnovljenih i opremljenih društvenih ustanova Broj novih usluga u području obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, sporta i rekreacije % Broj novoobnovljenih i novoopremljenih društvenih ustanova Kumulativno povećanje a novih usluga u području zdravstva, socijalne skrbi, kulture, sporta i rekreacije Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Izvješća o provedbi projekta Izvješća o provedbi projekta Cilj 3. Obzirno gospodarenje urbanim okolišem kroz učinkovite upravljačke i infrastrukturne sustave Relevantnost Urbano okruženje i njegov razvoj predstavljaju temeljnu potporu odvijanju sveukupnih socioekonomskih aktivnosti na urbanom području (UP). Kod urbanog razvoja važno je da prirodni i izgrađeni okoliš budu među povezani te u jedinstvu tvore neraskidivu cjelinu koja kao takva tvori životni okoliš stanovništva urbanog područja. Za unaprjeđenje urbanog okruženja od presudne je važnosti održivo gospodarenje prostornim resursima, koje jedino može dovesti do socijalnog blagostanja i gospodarskog prosperiteta. Kako bi se to postiglo, nužno je unaprijediti komunalnu infrastrukturu, kvalitetu okoliša, uvesti okolišno prihvatljive prakse i poticati energetsku učinkovitost. Drugi vid održivog i obzirnog gospodarenja okolišem je osiguranje održive i funkcionalne mobilnosti među svim dijelovima urbanog područja. Na području UPSB-a varira i kvaliteta društvenog sadržaja i infrastrukturna opremljenost. Analiza stanja je pokazala probleme u vodoopskrbnoj, plinoopskrbnij, kanalizacijskoj i internetskoj opskrbi, posebice u općinama koje su udaljenije od centra UPSB-a, što predstavlja nepovoljne uvjete za daljnji razvoj. Prometna povezanost putem javnog gradskog prijevoza između Slavonskog Broda i ostalih JLS-a sastavnica UPSB-a bi se također trebala poboljšati. Unaprjeđenje infrastrukturne opremljenosti i održivi pristup upravljanju prostorom preduvjet su rasta životnog standarda.

69 STRATEŠKI OKVIR 62 Očekivani načini ostvarenja Ključna dimenzija teritorijalnog upravljanja i gospodarenja je održivo gospodarenje prostornim resursima, uz poboljšanu kvalitetu okoliša. U UPSB-u potrebno je unaprijediti postojeću i izgraditi nedostajuću komunalnu i prometnu infrastrukturu, uvesti okolišno prihvatljive prakse u komunalno gospodarenje prirodnim resursima i promet, unaprijediti sustave gospodarenja javnim površinama, uključujući zaštićene prirodne i zelene površine te brownfield područja, konkretnije Brodsku tvrđu. Unaprjeđenje navedenog rezultirat će povećanjem pokrivenosti naselja i kućanstava komunalnim uslugama, smanjenjem pritisaka na okoliš, kao i prenamjenom napuštenih izgrađenih površina u atraktivne lokacije pokretače razvoja zajednice. U konačnici će se to odraziti na povećanje kvalitete života i životnog okruženja. Dosljednost Zaštita i unaprjeđenje kvalitete okoliša kao i kvalitete života kroz unaprjeđenje prometnog i komunalnog infrastrukturnog sustava cilj je koji SRUP Slavonski Brod (SB) dijeli sa Strategijom razvoja Grada Slavonskog Broda Nastojanje uvođenja okolišno prihvatljivih praksi u gospodarenje prostornim resursima, prije svega u industriji i prometu, definirano je i u strategiji Europa Kao i Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje godine, SRUP SB teži poboljšanju i modernizaciji prometnog sustava uz osnaženje funkcije javnog prometa. Pokazatelji učinka Pokazatelj učinka Početna vrijednost Ciljana vrijednost definicija jedinica opis vrijednost godina vrijednost godina Unaprijeđena komunalna infrastruktura Korisnici javnog gradskog prijevoza Broj projekata unaprjeđenja komunalne infrastrukture Kumulativan novih korisnika javnog gradskog prijevoza Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Izvješća o provedbi projekta Godišnje izvješće javnog prijevoza

70 STRATEŠKI OKVIR 63 Cilj 4. Efikasno upravljanje razvojem Relevantnost Adekvatno upravljanje resursima zahtjeva kvalitetno i dobro upravljanje. Dobro upravljanje se temelji na kompetentnoj javnoj samoupravnoj vlasti, digitalnim javnim uslugama, do i čvrstoj suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, koji zajedno sudjeluju u partnerskim vijećima i zajedno planiraju i provode razvojne aktivnosti te snažnom civilnom sektoru. Analiza stanja je pokazala da postoji dobra konkurentska klima između javnog i privatnog sektora, međutim, potrebno je djelovati na daljnji razvoj civilnog društva u UPSB-u zbog nedostatka organizacija civilnog društva u pojedinim razvojnim sektorima. Očekivani načini ostvarenja Jedna od ključnih intervencija odnosi se na osnaživanje civilnog sektora i jačanja suradnje između javnog, privatnog i civilnog sektora. Nadalje je potrebno osuvremeniti i modernizirati sustav upravljanja putem digitalizacije javne uprave, osposobljavanju djelatnika javne uprave kako bi mogli pratiti trendove digitalizacije te je potrebno uvođenje sustava upravljanja kvalitetom i praćenja produktivnosti javne uprave. Ove promjene bi trebale dovesti do povećanja kvalitete i brzine ostvarivanja javnih usluga. Ostvarenje navedenog dovest će do partnerskog pristupa planiranju i upravljanju razvojem. Dosljednost Vrednovanje rezultata i učinaka javne uprave, uvođenje digitalnih usluga i povećanje dostupnosti informacija nastojanja su koja su identificirana i u Strategiji razvoja javne uprave za razdoblje od do godine. Pokazatelji učinka Pokazatelj učinka Početna vrijednost Ciljana vrijednost definicija jedinica opis vrijednost godina vrijednost godina Provedba projekata iz SRUP-a od strane javne uprave % Udio uspješno provedenih projekata iz SRUP-a od strane javne uprave Učestalost praćenja godišnje Izvor Izvješća o provedbi projekata

71 STRATEŠKI OKVIR RAZVOJNI PRIORITETI I MJERE CILJ 1. Polifunkcionalni gospodarski razvoj temeljen na resursnoj osnovi (poljoprivredi) uz jačanje znanstveno-poslovne suradnje Prioritet 1.1. Jačanje poslovanja malih i srednjih poduzeća i obrta Cilj: Poboljšanje uvjeta za poslovanje malih i srednjih poduzeća te obrta kroz otvaranje različite poslovne infrastrukture te usluga poduzetničkih potpornih usluga kako bi se ojačalo poslovno okruženje, odnosno diverzificiralo gospodarstvo UPSB-a za postizanje veće konkurentnosti na domaćem i stranom tržištu. Opravdanje: Postojeća raspodjela poduzeća unutar UPSB-a ukazuje na različitu dinamiku i probleme poslovanja. Budući da je razvoj MSP-ova vrlo važna sastavnica gospodarskog razvoja potrebne su nove intervencije u pogledu infrastrukturnog opremanja poduzetničkih zona u UPSB-u. Stoga je potrebno identificirati potencijalna područja koja bi mogla biti prenamijenjena u poduzetničke zone, ili izraditi planove prenamjene i reaktivacije postojećih industrijskih i gospodarskih područja. Dinamika otvaranja i zatvaranja poslovnih subjekata po JLS-u ukazuje na razlike koje proizlaze iz niza socioekonomskih faktora koji utječu na poslovanje subjekata. Iako poduzeća u Slavonskom Brodu ostvaruju većinu prihoda UPSB-a, potrebno je omogućiti razvoj moderne poslovne infrastrukture i u ostalim dijelovima UPSB-a kako bi ona postala konkurentnija na domaćem i stranom tržištu te se ojačala socioekonomska baza u periurbanim dijelovima UPSB-a. Broj ugašenih obrta i poslovnih subjekata UPSB-a bilježi konstantan pad, što ukazuje na problem uvjeta poslovanja koje destimulira postojeći regulatorni okvir poslovanja i favoriziranje propulzivnijih gospodarskih grana. Takvo stanje ukazuje na otežane uvjeta i organizacije poslovanja za pristup međunarodnom tržištu, nedostatak infrastrukturne podrške, obrazovanja poduzetnika i komunikacije s korisnicima. Trenutačno stanje poslovne infrastrukture u UPSB-u ukazuje na nedostatak modernih poduzetničkih usluga i infrastrukture koja omogućuje pružanje inkubacijskih i akceleracijskih usluga za poduzeća. U razdoblju g, došlo je do porasta a mikropoduzeća za 12,1 % što ukazuje na daljnju potrebu unaprjeđenja potpornih usluga. To je jedina kategorija koja bilježi porast a poduzeća budući da je se malih poduzeća smanjio za 5,9 %, srednjih za 14,4 %, a velikih za čak 25,0 %. Budući da se preko 80 % poduzeća UPSB-a nalazi u Gradu Slavonskom Brodu, to ukazuje na izrazitu koncentraciju poduzeća u gradu-središtu tj. otežane uvjete poslovanja u dijelovima UPSB-a sa slabijom gospodarskom moći. Stoga je potrebno poticati razvoj poduzeća u udaljenijim općinama u kojima nedostaje malih poduzeća jer ona ostvaruju znatno veće prihode u odnosu na mikropoduzeća što povećava mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta u općinama koje se suočavaju s demografskim i gospodarskim

72 STRATEŠKI OKVIR 65 problemima. Uz infrastrukturne probleme, postojeći i novi poduzetnici (posebice mladi) UPSBa nisu dovoljno uključeni, informirani i educirani za kvalitetno pružanje usluga usklađeno s modernim poslovnim kretanjima. U tom pogledu potrebne su različite aktivnosti pružanja poduzetničkih potpornih usluga poput mentorstva, savjetovanja i promocija koje će omogućiti razvoj kvalitetnijeg poduzetničkog okruženja. Opis: Ostvarenje prioriteta predviđeno je kroz dvije mjere koje će poboljšati uvjete poslovanja u UPSB-u. Prvom mjerom obuhvaćeno je opremanje postojećih, i ukoliko se dokaže potreba, otvaranje novih poduzetničkih zona koje će privući nova poduzeća. Uvjeti poslovanja olakšat će se kroz uvođenje informacijsko-komunikacijske tehnologije u poduzeća i razvoj digitalnih proizvoda i usluga, što će omogućiti promociju na domaćem i stranom tržištu te omogućiti prilagodbu poslovanja tržišnim uvjetima kroz različite aktivnosti osposobljavanja, ulaganja u kompetencije i inovacije. Organiziranim procesom edukacije poduzetnika kroz različite aktivnosti olakšat će se proces privlačenja stranih ulaganja u UPSB-u. Mjera će obuhvatit i razvoj potporne poduzetničke infrastrukture i pružanje poduzetničkih potpornih usluga. Omogućit će se razvoj objekata (inkubatora, akceleratora i centara kompetencija) nužnih za pružanje potpornih usluga i njihovo opremanje s naglaskom na digitalizaciju tj. korištenje suvremenih informacijsko-komunikacijskih usluga u poslovanju. Uz to, potrebne su dodatne aktivnosti u obrazovanju kompetencija osoba PPI-a. Također, obuhvatit će se aktivnosti podrške, mentorstva i savjetovanja u osnivanju poduzeća za nove i mlade poduzetnike te aktivnosti vezane uz suradnju MSP-ova u pružanju međusobne pomoći i usluga. Drugom mjerom nastojat će se unaprijediti dostupnost financijskih sredstava poduzećima i obrtima kroz pružanje jamstava i zajmova MSP-ova za kapitalna ulaganja te razvoj cjelovitog sustava financiranja obrtništva kroz kredite i potpore. Njihovim sinergijskim djelovanjem ojačati će poslovno okruženje MSP-ova i obrtnika koji će značajnije doprinositi gospodarstvu UPSB-a. Pokazatelji ishoda za prioritet 1.1. Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Registrirana nova poduzeća Izgrađena i/ili opremljena infrastruktura PPI-a m 2 Broj novoregistriranih poduzeća po godini Kumulativna površina izgrađene i/ili novoopremljene infrastrukture PPI-a Učestalost praćenja Izvor godišnje FINA godišnje Izvješća o provedbi projekta

73 STRATEŠKI OKVIR 66 Mjera Unaprjeđenje poduzetničke infrastrukture i usluga Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Osnivanje i razvoj poduzetničkih inkubatora i akceleratora u UPSB-u 2. Podrška osnivanju i razvoj kompetencija osoblja PPI-a 3. Unaprjeđenje infrastrukture i opremanje objekata nužnih za pružanje poduzetničkih potpornih usluga 4. Podrška osnivanju poduzeća i promicanju usluga među MSP-ovima 5. Savjetovanje i edukacije poduzetnika o razvoju poslovanja i sudjelovanju na tržištu 6. Osiguravanje mentorstva iskusnijih poduzetnika novim i mladim MSP-ovima kako bi im se olakšalo poslovanje i pristup tržištu 7. Infrastrukturno opremanje postojećih i Izgradnja novih poduzetničkih zona ukoliko se dokaže potreba 8. Podrška poduzećima koji poslovanje temelje na niskougljičnoj proizvodnji i inovativnim idejama Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Poduzeća u poduzetničkim zonama Raspoloživi prostor za inkubaciju m 2 Kumulativan novosmještenih poduzeća u poduzetničke zone Ukupna površina prostora raspoloživog za inkubaciju inovativnih i visokotehnoloških poduzeća Učestalost praćenja Izvor godišnje JLS godišnje CTR razvojna agencija Mjera Unaprjeđenje dostupnosti financijskih sredstava poduzećima i obrtima Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Pružanje jamstava i zajmova MSP-ovima za nova kapitalna ulaganja u unaprjeđenje proizvoda i aktivnosti na tržištu 2. Razvoj cjelovitog sustava financiranja obrtništva (krediti i potpore)

74 STRATEŠKI OKVIR 67 Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Nova poduzeća koja primaju potporu Kumulativan novih poduzeća koja primaju potporu Učestalost praćenja godišnje Izvor Izvješća o provedbi projekta Prioritet 1.2. Razvoj ključnih gospodarskih djelatnosti i poboljšanje investicijskog okruženja Cilj: Razvoj industrije temeljen na prerađivačkoj, metaloprerađivačkoj i drvnoj industriji koje će omogućiti jačanje gospodarske baze UPSB-a i njezine promocije za privlačenje domaćih i stranih ulaganja. Opravdanje: Prerađivačka industrija važan je sektor razvoja gospodarstva UPSB-a. Budući da prerađivačka industrija ostvaruje 42 % prihoda UPSB-a i u njoj djeluju tri od pet vodećih tvrtki Grada Slavonskog Broda (Đuro Đaković TEP d.o.o., Bilfinger Đuro Đaković montaža d.o.o. i Saint Jean Industries d.o.o.), potrebne su daljnje aktivnosti koje su u skladu sa suvremenim tehnološko-organizacijskim rješenjima. Krajem 20. stoljeća metaloprerađivačka, drvna i prehrambena industrija bile su okosnice gospodarstva i zapošljavale su ljudi na području današnje Brodsko-posavske županije, dok su u g. iste grane industrije zapošljavale tek oko ljudi. Pretpostavka je da se poduzeća unutar navedenih djelatnosti nisu prilagodila gospodarskoj tranziciji, a probleme su stvarali i zastarjela tehnologija, ograničeni tržišni kanali, smanjenje tržišnog udjela, neadekvatne vještine radne snage i visoka cijena kapitala. Ove tri grane i dalje su najvažnije industrijske grane UPSB-a, ali su prošle proces prilagodbe i restrukturiranja poslovanja, odnosno prilagodbe vlastitih mogućnosti gospodarskom okruženju u kojem posluju. Od ukupnog a prerađivačkih poduzeća koja djeluju u UPSB-u njih gotovo 75 % čine poduzeća koja posluju s dobitkom. To znači da postoji i veći dio tvrtki koje posluju s gubitkom, što ukazuje da postoje velike mogućnosti za napredak i konsolidaciju poslovanja. Za prerađivačku industriju veliki potencijal leži u radu poljoprivrednih i turističkih poslovnih subjekata koji teško ostvaruju plasman svojih prerađenih proizvoda zbog otežanih uvjeta za nabavu opreme, nemogućnosti dobivanja potpore za kvalitetnije poslovanje te nepostojanja kvalitetnijeg međusobnog povezivanja kako bi zajednički nudili i promovirali svoje proizvode u primjerice trgovačkom i ugostiteljskom sektoru. Otežano promoviranje i povezivanje poduzeća još uvijek otežava kvalitetno poslovanje za što je potrebno pružiti organizacijsku i infrastrukturnu pomoć.

75 STRATEŠKI OKVIR 68 Opis: Potreba za unaprjeđenjem industrije pokrit će se kroz dvije integrirane mjere koje se odnose na poboljšanje industrijske proizvodnje u sektoru prehrambene, metaloprerađivačke i drvne industrije kroz uvođenje modernih tehnoloških rješenja u proizvodni proces čime će se povećati proizvodnja, ojačati promocija novih proizvoda te povezivanje poduzeća pri izlasku na strano tržište. Druga mjera stavit će naglasak na aktivnosti poboljšanja investicijskog okruženja poduzetnika kroz promoviranje na različitim događajima i pružanje podrške radu i programima nakon osnivanja one stop service centra u UPSB-u. Njihova sinergija omogućit će razvoj tradicionalno jakih industrijskih grana i podizanje konkurentnosti, odnosno povezivanje manjih poslovnih subjekata koji s njom mogu potencijalno surađivati, posebice u prerađivačkom sektoru. Pokazatelji ishoda za prioritet 1.2. Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Izvoz UPSB-a % Povećanje prosječnih prihoda poduzeća kn Financijski udio UPSB-a u ukupnom izvozu županije Prosječni prihod poduzeća (kn/poduzeće) Učestalost praćenja Izvor 65, godišnje FINA godišnje FINA Mjera Povećanje konkurentnosti prehrambene, metaloprerađivačke i drvne industrije Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Podrška razvoju proizvodnje i modernih tehnoloških rješenja u prehrambenoj, metaloprerađivačkoj i drvnoj industriji 2. Podrška poduzećima pri uvođenju informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) 3. Podrška uspostavi klastera i sufinanciranje njihovog djelovanja 4. Podrška promociji i povezivanju poduzeća pri izlasku na međunarodno tržište 5. Podrška poduzećima pri stavljanju novih ili postojećih proizvoda na novo tržište 6. Osposobljavanje i savjetovanje o novim proizvodnim procesima i osmišljavanju usluga 7. Podrška poduzećima pri ispunjavanju zahtjeva standarda te certifikacije proizvoda, usluga i procesa

76 STRATEŠKI OKVIR 69 Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Povećanje udjela industrije u strukturi gospodarstva UP-a (prema prihodima) Gospodarska udruženja i klasteri % Udio industrije u strukturi gospodarstva UP-a (prema prihodima) Kumulativan novih gospodarskih udruženja i klastera Učestalost praćenja Izvor 50, godišnje DZS godišnje Izvješća o provedbi projekta Mjera Poboljšanje investicijskog okruženja Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Organizacija kampanja i sajmova za privlačenje izravnih (stranih) ulaganja 2. Osnivanje one stop service centra u UPSB-u 3. Podrška radu i programima one stop service centra UPSB-a Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Poboljšanje investicijskog okruženja kroz izgradnju one stop service centra Sajmovi za privlačenje stranih ulaganja Osnovan one stop service centar Kumulativan održanih sajmova za privlačenje izravnih stranih ulaganja Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Izvješća o provedbi projekta Izvješća o provedbi projekta

77 STRATEŠKI OKVIR 70 Prioritet 1.3. Podrška razvoju poljoprivredne proizvodnje te integracija s drugim sektorima Cilj: Razvoj poljoprivrede temeljen na održivom gospodarenju zemljištem i jačanju povoljnog poslovanja za poljoprivrednike čime će se ostvariti njezina integracija sa drugim sektorima, posebice turizmom. Opravdanje: Iako je udio poljoprivrede u ukupnim prihodima UPSB-a mali, njezina važnost i potencijali nisu dovoljno iskorišteni. Razlog tome su strukturni razvojni problemi i procesi koji su zajedničko obilježje većine poljoprivrednih regija Hrvatske, a povezani su dvama dominantnim procesima: deruralizacijom i deagrarizacijom. Deagrarizacija je glavni socioekonomski proces koji utječe na slabljenje poljoprivrednog razvoja što je vidljivo u smanjenju a gospodarskih subjekata u razdoblju g. koji su obavljali poljoprivrednu djelatnost (7,3 %), posebice OPG-a (8,2 %) koji čine okosnicu poljoprivrednog razvoja i temeljni su oblik organizacije poljoprivredne proizvodnje. Trend se nastavlja i u recentnom razdoblju što znači da su potrebne ne intervencije kako bi razvila efikasna i održiva poljoprivredna proizvodnja. Dodatni problemi s kojima se suočava suvremena poljoprivredna proizvodnja UPSB-a su nedovoljno razvijen sustav navodnjavanja, usitnjenost zemljišta i nedovoljna educiranost poljoprivrednika. Mogućnost poljoprivredne proizvodnje nije jednaka za sve JLS-e UPSB-a što proizlazi geomorfoloških i pedoloških karakteristika terena, odnosno zemljišta. Trenutna površina obradivog zemljišta UPSB-a je 41,0 % što ukazuje na nemogućnost potpunog iskorištavanja zemljišta za intenzivni uzgoj većine kultura. Poljoprivredne površine u UPSB-u, posebice one veće, zahtijevaju agrotehničke i hidromelioracijske mjere poboljšanja kvalitete tla, premda su tla većinom pogodna za obradu. Uzimajući u obzir vodno bogatstvo ovog prostora, uspostava sustava navodnjavanja nameće se kao prioritet jer bi se njegovim uvođenjem povećale mogućnosti za proizvodnju visoko dohodovnih kultura. Trenutačno se navodnjava 330 ha površina, a postoje mogućnosti za povećanje od gotovo deset puta. Uz problem navodnjavanja, javlja se i problem usitnjenosti zemljišta koja povećava troškove obrade zemljišta i proizvodnje na što ukazuje podatak da je gotovo 3/4 veličine posjeda OPG-a manje od 3 ha. Spor proces okrupnjavanja zemljišta prvenstveno je posljedica nesređenih vlasničkih odnosa čije sređivanje iziskuje znatne troškove koje lokalni proračuni ne mogu pokriti. Uz tehničke i infrastrukturne probleme organizacije poljoprivredne proizvodnje, oni se javljaju i kod samih poljoprivrednika kojima je potrebna pomoć u edukaciji kako bi uspješno pokretali i upravljali poslovanjem te slijedili moderne trendove suradnje i povezivanja u skladu s najnovijim praksama u poljoprivrednom sektoru. Iako turistička djelatnost nema važnu ulogu u UPSB-u, ovaj gospodarski sektor bilježi kontinuirani porast. Trenutno stanje turizma u UPSB-u ukazuje na još uvijek nedovoljno razvijen turistički potencijal koji proizlazi iz niz problema koji su povezani s nedovoljno

78 STRATEŠKI OKVIR 71 razvijenom infrastrukturom, promocijom, educiranim em zaposlenog kadra i raznolikošću turističke ponude. Stoga je potrebno stvaranje poticajnog razvojnog okruženja, diverzifikacija turističkih proizvoda i atrakcija, revitalizacija turističkih objekata i turističke infrastrukture te uspostava tržišne prepoznatljivosti cijelog UPSB-a. Lokalne posebnosti na kojima se temelji razvoj turizma su fortifikacijska baština, kulturno povijesni objekti koji još uvijek nisu obogaćeni dovoljnim em novih sadržaja, poput tradicionalnih manifestacija. Dakle, postoje mogućnosti za razvoj kulturnog turizma, ali i tranzitnog jer se Slavonski Brod ističe povoljnim prometnogeografskim položajem na koridoru X. S druge strane, ističu se mogućnosti razvoja ruralnog turizma na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koji još nisu dovoljno konkurentni na turističkom tržištu zbog nedostatka umrežavanja u udruge, slabe međusobne suradnje te nemogućnosti promocije i brendiranja vlastitih proizvoda. Trenutačni turistički tokovi ukazuju na vrlo slabe rezultate na razini UPSB-a na što ukazuje noćenja i popunjenost kapaciteta. U Gradu Slavonskom Brodu nalaze gotovo svi smještajni kapaciteti u kojima se ostvari 75,8 % svih noćenja u Brodsko-posavskoj županiji. Pritom Grad Slavonski Brod raspolaže s manje od 500 kreveta što znači da su potrebna dodatna ulaganja u smještajne kapacitete. Osim u Slavonskom Brodu, smještajni se objekti sa manjim em kreveta nalaze u Sibinju, Brodskom Stupniku i Garčinu. Opis: Jačanje poljoprivrednog sektora gospodarstva UPSB-a i integracija sa drugim sektorima, posebice turizmom obuhvatit će tri mjere koje će integrirano doprinijeti rješavanju poteškoća s kojima se susreću JLS-i UPSB-a. Prvom mjerom ojačati će se poljoprivredna proizvodnja kroz modernizaciju i restrukturiranje objekata i nabavku poljoprivredne opreme što će omogućiti proizvodnju ekoloških proizvoda i proizvoda dodane vrijednosti. Ona će obuhvatiti različite aktivnosti unaprjeđenja poslovanja i pomoći poljoprivrednicima u pokretanju posla. Omogućit će se educiranje istih za mogućnosti financiranja iz ESI fondova, stvaranje dodane vrijednosti iz postojećih poljoprivrednih proizvoda te otvoriti mogućnosti umrežavanja i organizacije zajedničkog poslovanja (udruge). Druga mjera odnosi se na povećanje efikasnosti korištenja poljoprivrednih površina kroz provođenje komasacije i obnove poljoprivrednog zemljišta te provođenja infrastrukturnih radova i nabave opreme za razvoj sustava navodnjavanja. Trećom mjerom omogućiti će se razvoj još uvijek nedovoljno valoriziranog turističko potencijala UPSBa. Aktivnosti koje će se provesti vezane su uz različite promotivne aktivnosti i edukacije zaposlenih u turizmu te razvijanje turističke ponude kojom će se težiti razvijanju višednevnih programa. Time će se nastojati obuhvatiti što veći lokalnih posebnosti UPSB-a te promovirati selektivni oblici turizma. Na ove aktivnosti nadovezat će se aktivnosti brendiranja i turističke promocije lokalnih proizvoda i destinacija.

79 STRATEŠKI OKVIR 72 Pokazatelji ishoda za prioritet 1.3. Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Pružene potpore za ulaganja u restrukturiranje ili modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava Brendiranje poljoprivrednih proizvoda Godišnji poljoprivrednih gospodarstava kojima su pružene potpore za ulaganja u restrukturiranje ili modernizaciju Kumulativan novih brendiranih poljoprivrednih i ribarskih proizvoda Učestalost praćenja Izvor godišnje JLS godišnje TZ Slavonskog Broda, TZ Brodskoposavke županije Mjera Podrška razvoju poljoprivredne proizvodnje, te razvoju poslovanja u poljoprivredi i drugim ruralnim djelatnostima Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Restrukturiranje i modernizacija poljoprivredne proizvodnje 2. Podrška edukaciji poljoprivrednika za dodavanje vrijednosti poljoprivrednim proizvodima 3. Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode 4. Potpora nabavi moderne mehanizacije i tehnologije u poslovnim subjektima registriranim za obavljanje poljoprivredne djelatnosti 5. Potpora stručnoj edukaciji i osposobljavanju mladih poljoprivrednika za pokretanje poslovanja 6. Podrška poljoprivrednim gospodarstvima u razvoju nepoljoprivrednih poslovnih djelatnosti 7. Edukacije poljoprivrednika o poslovnom povezivanju, umrežavanju i organizaciji zajedničkog poslovanja te o mogućnostima financiranja iz fondova EU

80 STRATEŠKI OKVIR 73 Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Smanjenje udjela zatvorenih poljoprivrednih gospodarstava Umrežavanje poljoprivrednih proizvođača Koeficijent Broj Koeficijent (omjer) a otvorenih i zatvorenih poljoprivrednih gospodarstava Kumulativan novoosnovanih zadruga Učestalost praćenja 0, godišnje Izvor Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju godišnje JLS, BPŽ Mjera Povećanje efikasnosti korištenja poljoprivrednih površina Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Obnova postojeće i izgradnja nove infrastrukture za navodnjavanje poljoprivrednih površina 2. Poticanje komasacije poljoprivrednih zemljišta 3. Obnova poljoprivrednog zemljišta i njegovo proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i učincima klimatskih promjena Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Navodnjavano zemljište Provođenje komasacije zemljišta m 2 m 2 Kumulativna površina novog navodnjavanog zemljišta Kumulativna površina okrupnjenog zemljišta Učestalost praćenja godišnje Izvor JLS, UO za poljoprivredu Brodskoposavske županije godišnje JLS, Katastar

81 STRATEŠKI OKVIR 74 Mjera Razvoj turističke ponude temeljene na lokalnim posebnostima Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Podrška razvoju višednevnih turističkih aranžmana koji uključuju različite oblike turizma 2. Uključivanje kulturnih manifestacija u turističku ponudu 3. Podrška razvoju turističkih proizvoda selektivnih oblika turizma 4. Poticanje povećanja smještajnih kapaciteta 5. Provedba edukacija za povećanje kvalitete turističkih proizvoda i usluga 6. Podrška inicijativama za educiranje i osposobljavanje zaposlenih u turizmu 7. Zajednička promocija turističkih lokaliteta, proizvoda i usluga UPSB-a na nacionalnom i međunarodnom tržištu Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Izgrađeni turistički objekti i ostala turistička infrastruktura Praćenje turističkih tokova i potražnje na području UPSB-a Kumulativan novoizgrađenih turističkih objekata (hoteli, turistički info centri i dr.), te ostale turističke infrastrukture Uveden sustav praćenja turističkih tokova i potražnje Učestalost praćenja godišnje Na kraju razdoblja provedbe Izvor Turistička zajednica Turistička zajednica Prioritet 1.4. Unaprjeđenje znanstvenoistraživačke komponente u gospodarstvu, te promicanje novih progresivnih djelatnosti Cilj: Razvoj gospodarstva temeljen na suradnji istraživačkih organizacija i poslovnih subjekata kroz koju će se promicati znanje i inovacije, odnosno nova tehnološka, proceduralna i organizacijska rješenja u poslovanju, odnosno povećanje diverzifikacije gospodarskog sektora kroz promicanje novih i progresivnih djelatnosti iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, socijalnog poduzetništva i kreativnih industrija.

82 STRATEŠKI OKVIR 75 Opravdanje: Ulaganje u istraživanje i razvoj jedan je od ciljeva strategije Europe Prosječno izdvajanje za taj sektor u EU iznosi 2,0 % BDP-a dok je ono u Hrvatskoj tek 0,8 % pri čemu je Hrvatska jedna od tek tri zemlje članice u kojima je kroz posljednjih desetak godina ulaganje u znanost smanjeno. Trenutno stanje opremljenosti infrastrukturom za istraživanje, razvoj i inovacije u UPSB-u nije dovoljno razvijeno na što ukazuje nepostojanje Sveučilišta i različitih oblika potporne poduzetničke i znanstveno-istraživačke infrastrukture. To ujedno ukazuje na nedostatak aktivnosti vezanih za transfer znanja, tehnologija i inovacija, odnosno podršku uspostavi i funkcioniranju centra kompetencija koja nedostaju Gradu. Nakon razvoja IRI-a očekuje se promocija i podrška novo proizašlim proizvodima i uslugama iz razvoja infrastrukture. Trenutačno stanje visokog obrazovanja u Gradu ukazuje na nedovoljno iskorišten potencijal za povezivanje znanosti i poslovnog sektora. Trenutno se provodi 11 studijskih programa od čega su sedam dislocirani studiji Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (menadžment i učiteljski studiji), a preostala četiri su ponuđena u sklopu Veleučilišta u Slavonskom Brodu. Primjer dobre prakse povezivanja visokog obrazovanja s lokalnim gospodarstvom vidljiva je u organizaciji studijskih programa vezanih uz strojarstvo, odnosno u svrhu zapošljavanja kadrova u metaloprerađivačkoj industriji tvrtke Đuro Đaković. Povezanost znanosti i gospodarstva najviše do izražaja dolazi kroz suradnje s gospodarskim subjektima i EU projekte. Strojarski fakultet je u tom području pionir na što ukazuje uključenost u niz projekata Europske unije. Izrazita orijentacija gospodarstva UPSB-a na tradicionalne poduzetničke i industrijske grane ukazuje na problem promoviranja i diverzifikacije na nove djelatnosti koje bi mogle stvoriti višestruku socioekonomsku korist UPSB-u. Jedno od brzo rastućih područja je informacijskokomunikacijski sektor koji zbog nedostatka kvalitetnog kadra, međusobnog povezivanja i organizacije poslovanja nije ostvario svoj puni potencijal u UPSB-u. Isti problem vezan je uz promoviranje socijalnog poduzetništva koje bi moglo predstavljati oblik poslovanja koji bi bio vođen prvenstveno društvenim ciljevima te stvaranjem pozitivnog društvenog i okolišnog učinka. On je trenutno još u povojima, ali se u UPSB-u sporadično provode različite socijalne poduzetničke aktivnosti kroz djelovanje različitih grupa, projekte i informiranja koja uključuju inicijative i rad različitih ranjivih te socijalno ugroženih skupina, posebice u području jačanja zapošljivosti i integraciji na tržištu rada (Udruga Brod, Centar za inkluzivnu podršku, srednja škola Matije Antuna Reljkovića). Kulturne i kreativne industrije su, također, postale jedan od načina poticanja gospodarskog razvoja, ali nedovoljno iskorištene. Kulturne industrije temelje se na djelatnostima kojima se kulturne vrijednosti (npr. glazba, film) masovno reproduciraju i time ostvaruju propagandne učinke, dok kreativne industrije podrazumijevaju šire područje aktivnosti koje uključuje kulturne industrije, a temelje se na znanju i vještinama, kapacitetu pretvaranja znanja u nova znanja i ideje. S obzirom na navedeno UPSB ne koristi postojeće manifestacije i baštinu kako bi razvili KKI u sinergiji s turizmom što je veliki potencijal za budući razvoj.

83 STRATEŠKI OKVIR 76 Opis: Razvoj gospodarstva UPSB-a temeljenog na razvoju znanstvenoistraživačkog sektora i progresivnih djelatnosti provest će se kroz četiri mjere koje će omogućiti jačanje infrastrukturnog, obrazovnog i organizacijskog okvira znanstvenoistraživačke komponente razvoja UPSB-a te promovirati nove progresivne djelatnosti. Prva mjera obuhvaća razvoj postojeće i gradnju nove infrastrukture za istraživanje, razvoj i inovacije kroz izgradnju centra kompetencija, e infrastrukture i znanstveno-tehnologijskog parka ukoliko se za njim pokaže potreba. Potom će se pružiti financijska, tehnološka i organizacijska podrška proizvodima i uslugama (razvoju i zaštiti patenata) koje su proizašle iz IRI procesa. Drugom mjerom pružit će se podrška i umrežavanju i poslovanju poduzeća iz ICT sektora. Treća mjera će promovirati razvoj i jačanje socijalnog poduzetništva koje je u UPSB-u još u povojima, ali bi se kroz niz aktivnosti stvorio okvir za umrežavanje, podršku i promociju socijalnog poduzetništva te uključivanje svih uključenih sudionika u projekte socijalnog poduzetništva kojima će se doprinijeti društvenoj koheziji, borbi protiv siromaštva i povećanom zapošljavanju, kreiranju novih proizvoda, konkurentnosti, očuvanju resursa, vrednovanju baštine i bioraznolikosti te unaprjeđenju kvalitete života kroz poslovanje za društvenu dobrobit. Posljednjom mjerom osigurat će se prostor i povoljno okruženje za kulturne i kreativne industrije te osnažiti njihovo partnerstvo obrazovnim i kulturnim ustanovama. One zajedno u sinergiji čine okvir za razvoj i buduću promociju novih suvremenih načina poslovanja koji mogu omogućiti povećanje diverzifikacije gospodarstva UPSB-a. Pokazatelji ishoda za prioritet 1.4. Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Poduzeća uključena u projekte istraživanja i razvoja Poduzeća koja surađuju s istraživačkim organizacijama Godišnji poduzeća uključenih u projekte istraživanja i razvoja Broj poduzeća koja surađuju s istraživačkima organizacijama Učestalost praćenja godišnje Izvor Izvješća o provedbi projekata godišnje FINA

84 STRATEŠKI OKVIR 77 Mjera Razvoj kapaciteta i infrastrukture za istraživanje, razvoj i inovacije (IRI) Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Podrška pri izgradnji IRI infrastrukture 2. Podrška u uspostavi i funkcioniranju centara kompetencija 3. Uspostava Sveučilišta u Slavonskom Brodu 4. Podrška suradnji između znanstvenoistraživačkih ustanova i poslovnih subjekata 5. Podrška proizvodima i uslugama proizašlim iz IRI-a Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Uspostava ureda za transfer tehnologija Uspostavljen ured za transfer tehnologija na Sveučilištu u Slavonskom Brodu Učestalost praćenja jednom na kraju razdoblja Izvor BPŽ Mjera Snaženje IKT sektora Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Podrška poslovanju poduzeća u području IKT-a 2. Podrška umrežavanju poduzeća u području IKT-a Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Udruživanje poduzeća iz IKT sektora Poduzeća koja su primila podršku u području IKT-a Broj novih poslovnih udruženja u području IKT sektora Broj poduzeća koja su primila podršku u području IKT-a Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Izvješća o provedbi projekta Izvješća o provedbi projekta

85 STRATEŠKI OKVIR 78 Mjera Razvoj i jačanje socijalnog poduzetništva Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Podrška pri uspostavi socijalnih poduzeća 2. Podrška umrežavanju socijalnih poduzetnika na lokalnoj i regionalnoj razini 3. Poticanje sudjelovanja socijalnih poduzetnika na sajmovima, skupovima, konferencijama i ostalim aktivnostima vezanima uz promociju socijalnog poduzetništva 4. Aktivnosti prenošenja i širenja dobre prakse putem radionica i seminara uz izobrazbu na radnom mjestu u partnerskim organizacijama 5. Prijenos inovativnih ideja i praksi kroz sudjelovanje i organizaciju studijskih boravaka 6. Izrada planova i provedba osposobljavanja djelatnika u socijalnim poduzećima i OCDima 7. Poticanje uključivanja relevantnih kompetencija za socijalno poduzetništvo u nastavni plan i program za osnovne i srednje škole Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Socijalna poduzeća s unaprjeđenim poslovnim vještinama Pružene potpore socijalnim poduzećima Broj socijalnih poduzeća s unaprjeđenim vještinama u području obavljanja poslovne djelatnosti Broj socijalnih poduzeća kojima je pružena potpora Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Izvješća o provedbi projekta Izvješća o provedbi projekta Mjera Razvoj kreativnih industrija Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Podrška razvoju poslovnih subjekata u području kulturnih i kreativnih industrija 2. Podrška razvoju proizvoda i usluga kulturnih i kreativnih industrija

86 STRATEŠKI OKVIR 79 Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Zaposleni u prepoznatim djelatnostima kreativne industrije Poslovni subjekti u kreativnoj industriji Kumulativan novozaposlenih u prepoznatim djelatnostima kreativne industrije Kumulativan novih poslovnih subjekata kao dijela kreativne industrije Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Izvješća o provedbi projekta Izvješća o provedbi projekta Cilj 2. Uključiv socio-kulturni kontekst s razvijenim društvenim uslugama Prioritet 2.1. Poboljšanje lokalnog odgojno-obrazovnog sustava Cilj: Unaprjeđenje odgojno-obrazovnog sustava čime će se stvoriti uvjeti za jači gospodarski razvoj i podići kvaliteta infrastrukture i usluga u odgojno-obrazovnoj djelatnosti. Opravdanje: Odgojno-obrazovni sustav UPSB-a obuhvaća djelovanje oko trideset ustanova koje pružaju usluge odgoja i obrazovanja. U UPSB-u godine djelovalo je šest ustanova za predškolski odgoj, trinaest osnovnih škola, osam srednjih škola te tri visokoškolske ustanove. Problemi pružanja usluga postoje u svakom od navedenih sektora. Oni se odnose na problem infrastrukturnog opremanja, organizacije i suradnje obrazovnih ustanova čime se znatno otežava kvaliteta provođenja odgojno-obrazovnog sustava. Dostupnost i kvaliteta obrazovanja nije prilagođena ranjivim skupinama za koje nije osigurana dovoljna financijska, edukacijska i infrastrukturna pomoć što značajno otežava njihovu integraciju u odgojnoobrazovni sustav. Sa sličnim problemima suočava se i lokalni sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kojem također nedostaje financijske podrške u normalnom provođenju aktivnosti zbog nedostatnih infrastrukturnih kapaciteta, nemogućnosti kvalitetnije organizacije rada, nepostojanja suradnje s poslovnim subjektima i nedostatka kvalitetnog kadra za pružanje usluga. Trenutačno najvažnija visoko obrazovna ustanova u Slavonskom Brodu je Veleučilište koje još uvijek ne raspolaže sa najsuvremenijom infrastrukturom i najmodernijim informacijsko-tehnološkim rješenjima. Budući da je strojogradnja jedna od strateških grana razvoja industrije potreban je daljnji razvoj i promocija programa koji će privući nove studente

87 STRATEŠKI OKVIR 80 što će potaknuti jačanje infrastrukturnih kapaciteta i kvalitetniju organizaciju te promociju programa na regionalnoj i nacionalnoj razini. Opis: Kvalitetan odgojno-obrazovni sustav važan je preduvjet za gospodarski razvoj UPSB-a, stoga će se provesti tri mjere kroz niz aktivnosti koje će doprinijeti ostvarenju prioriteta. Prvom mjerom omogućit će se jačanje lokalnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, odnosno niz aktivnosti povezanih sa jačanjem infrastrukturnih kapaciteta, nabavom opreme, podizanjem kvalitete usluga i davanjem podrške SOO u lokalnoj i međunarodnoj suradnji. Drugom mjerom organizirat će se jačanje visokog obrazovanja kroz obnovu infrastrukture i unaprjeđenju sustava upravljanja na visokoobrazovnim ustanovama. Posljednjom mjerom unaprijedit će se usluge za pružanje kvalitetnije dostupnosti odgojno-obrazovnog sustava ranjivih skupina kroz metodološku, organizacijsku i kurikularnu pomoć (djeca, učenici nacionalne manjine i osobe s invaliditetom). Pokazatelji ishoda za prioritet 2.1. Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Odgojno-obrazovna infrastruktura Opremljene odgojno-obrazovne ustanove % Kumulativan novoizgrađenih, obnovljenih i opremljenih odgojno-obrazovnih ustanova Udio odgojnoobrazovnih ustanova novoopremljenih specijaliziranom opremom Učestalost praćenja jednom na kraju razdoblja jednom na kraju razdoblja Izvor JLS JLS Mjera Poboljšanje lokalnog sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Izrada sektorskih kurikuluma za strukovno obrazovanje i osposobljavanje 2. Podrška kontinuiranom usavršavanju i edukaciji nastavnika iz sustava SOO 3. Promicanje partnerstava i umrežavanja poslovnih subjekata i ustanova SOO u svrhu odrađivanja prakse učenika strukovnih programa 4. Potpora u jačanju kapaciteta i inovativnosti ustanova SOO te međunarodnoj suradnji 5. Organizacija natjecanja i kampanja za jačanje kompetencija i poboljšanje uvjeta za stjecanje praktičnih vještina učenika

88 STRATEŠKI OKVIR Usklađivanje programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s potrebama tržišta kroz suradnju s gospodarskim subjektima 7. Uspostavljanje centara kompetencija u strukovnim djelatnostima, IKT-u, poljoprivredi i zdravstvu Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Projekti suradnje s gospodarskim subjektima Broj novih projekata suradnje s gospodarskim subjektima Učestalost praćenja godišnje Izvor Izvješća o provedbi projekta Mjera Osnaživanje visokog obrazovanja Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Izgradnja nove i obnova postojeće infrastrukture visokoobrazovnih ustanova 2. Unaprjeđenje upravljanja na visokoobrazovnim ustanovama 3. Podrška nadogradnji unutarnjih propisa ustanova visokog obrazovanja 4. Podrška povećanju korištenja IKT-a u vrednovanju i samovrednovanju visokoobrazovnih ustanova 5. Poticanje studiranja na visokoškolskim ustanovama u Slavonskom Brodu Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Proračunska sredstva izdvojena za potrebe unaprjeđenje infrastrukturnih kapaciteta visokoškolskih ustanova Studenti koji studiraju u Slavonskom Brodu % Udio proračuna za unaprjeđenje infrastrukturnih kapaciteta visokoškolskih ustanova Kumulativan novoupisanih studenata na visokoškolske ustanove Slavonskom Brodu Učestalost praćenja 1, godišnje godišnje Izvor Grad Slavonski Brod Visokoškolske ustanove

89 STRATEŠKI OKVIR 82 Mjera Unaprjeđenje dostupnosti odgojno-obrazovnog sustava ranjivim skupinama Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Subvencioniranje uključivanja djece iz obitelji u socio-ekonomski nepovoljnom položaju u predškolske programe 2. Razvoj sustavnog pristupa za pomoć djeci s poteškoćama u nastavi 3. Osiguravanje pomoćnika u nastavi za učenike s posebnim potrebama 4. Izgradnja, obnova i opremanje učeničkih i studentskih domova te povećanje njihova kapaciteta 5. Poboljšanje dostupnosti odgojno-obrazovnih ustanova učenicima s invaliditetom 6. Integracija pripadnika romske etničke manjine u odgojno-obrazovni sustav Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Pomoćnici u nastavi Proračunska sredstva JLS-a UP-a koja se izdvajaju za djecu iz ranjivih skupina Kumulativan novih pomoćnika u nastavi za učenike s posebnim potrebama Udio proračuna JLS-a UP-a koja se izdvajaju za djecu iz ranjivih skupina Učestalost praćenja godišnje Izvor Pomoćnici u nastavi 4, godišnje JLS Prioritet 2.2. Podrška zapošljavanju i jačanje zapošljivosti Cilj: Podrška zapošljavanju i razvoj obrazovnog sustava koji će biti usklađen s gospodarskim potrebama u svrhu povećanja zapošljivosti. Opravdanje: Tržište rada u UPSB-u ukazuje na općepoznate probleme zapošljavanja koji su vidljivi u porastu stope nezaposlenosti i otežanim uvjetima postizanja zapošljivosti za gotovo sve skupine stanovništva, a posebice za one ranjive (osobe s invaliditetom, mlade, dugotrajno nezaposlene, Rome, hrvatske branitelje i stradalnike iz Domovinskoga rata). Stopa nezaposlenosti je krajem godine iznosila 22,8 %, pri čemu je zabilježena znatno veća stopa nezaposlenosti žena (30,3 %) nego muškaraca (17,0 %). Razlog veće nezaposlenosti

90 STRATEŠKI OKVIR 83 žena leži u nedostatku ustanova za predškolski odgoj zbog čega je određen dio žena primoran brinuti se za dijete, što znači dulje izbivanje sa tržišta rada, odnosno teže uključivanje. Analizom podataka zaključeno je da je gotovo svaki drugi nezaposleni stanovnik UPSB-a nezaposlen dulje od godinu dana. Situacija je još alarmantnija ako se u obzir uzme činjenica da se dugotrajna nezaposlenost povećala za 7,0 % u g. u odnosu na g. Uz navedeno, u UPSB-u stalne prihode je imalo 26,74 % stanovništva što ukazuje na siromaštvo i smanjenu kupovnu moć stanovništva, kao i otežan pristup uslugama i proizvodima nužnim za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Opis: Realizacija prioriteta bit će organizirana kroz pet mjera koje će obuhvatiti niz aktivnosti koje će doprinijeti razvoju sustava zapošljavanja svih skupina koje se teško integriraju na tržište rada. Prvom mjerom uskladit će se obrazovni programi s potrebama gospodarskog razvoja UPSB-a s naglaskom na poticanju obrazovanja za deficitarna i lokalno relevantna zanimanja (IKT, STEM i industrijska zanimanja). Posebnom mjerom ojačat će se kapaciteti lokalnih partnerstava za zapošljavanje kroz provedbu različitih aktivnosti (osposobljavanje, edukacije, oprema, razvoj internih procedura, razvoj strategije/politike /projekata i sl.) koje će dovesti do njihovog umrežavanja i provedbe različitih lokalnih inicijativa i npr. javnih radova u svrhu lokalnog zapošljavanja. Preostale mjere bit će usmjerene na skupine kojima je potrebna pomoć u zapošljavanju, a to su odrasli, ranjive skupine i NEET-ovi. Aktivnosti tih mjera temeljit će se na metodološkom, kurikularnom, informacijsko-tehnološkom i organizacijskom poboljšanju pružanju usluga čime će se stvoriti okvir za smanjenje nezaposlenosti i porast uključivosti lokalnog stanovništva na tržištu rada. Pokazatelji ishoda za prioritet 2.2. Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Stopa nezaposlenosti Projekti lokalnih inicijativa za zapošljavanje % Prosječna godišnja stopa nezaposlenosti Broj novoprovedenih projekata lokalnih inicijativa za zapošljavanje Učestalost praćenja 17, godišnje godišnje Izvor HZZ PU Slavonski Brod Izvješća o provedbi projekata

91 STRATEŠKI OKVIR 84 Mjera Usklađivanje obrazovnih programa i potreba gospodarskog razvoja Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Provođenje istraživanja o potrebama poslodavaca i prognoziranje vještina 2. Podrška ustanovama visokog obrazovanja u reviziji i razvoju novih obrazovnih programa 3. Potpora razvoju obrazovnih programa u području STEM-a i IKT-a i drugih deficitarnih struka 4. Potpora sudjelovanju i stipendiranje učenika i studenata u obrazovnim programima u području STEM-a i IKT-a i drugih deficitarnih struka 5. Stipendiranje učenika i studenata u obrazovnim programima za industrijska zanimanja 6. Razvoj i djelovanje centara za razvoj karijere u sklopu visokoobrazovnih ustanova Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Obrazovni programi za deficitarna zanimanja Učenici i studenti u obrazovnim programima za industrijska zanimanja Broj novih obrazovnih programa za deficitarna zanimanja Broj učenika i studenata u obrazovnim programima za industrijska zanimanja Učestalost praćenja Izvor godišnje ASOO godišnje Grad Slavonski Brod Mjera Promicanje pristupa cjeloživotnom učenju i povećanje kvalitete obrazovanja odraslih Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Metodološko, kurikularno i organizacijsko poboljšanje usluga obrazovanja za odrasle 2. Razvoj i provedba kvalitetnih programa obrazovanja za odrasle 3. Organizacija aktivnosti, događaja i projekata usmjerenih na povećanje sudjelovanja u programima cjeloživotnog učenja 4. Vaučeri za osobe iz posebnih skupina (dugotrajno nezaposlene, osobe bez kvalifikacije, s nižim razinama kvalifikacije) za stjecanje viših kvalifikacija ili kvalifikacija za deficitarna zanimanja u programima obrazovanja i osposobljavanja za odrasle

92 STRATEŠKI OKVIR Podrška stvaranju partnerstava i umrežavanja ustanova za obrazovanje odraslih, poslodavaca i lokalnih zajednica Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Zaposlene osobe nakon pohađanja programa cjeloživotnog učenja i prekvalifikacije Programi cjeloživotnog obrazovanja Broj osoba koje su se zaposlile unutar godinu dana nakon pohađanja programa cjeloživotnog učenja i prekvalifikacije Kumulativan novouspostavljenih programa cjeloživotnog obrazovanja Učestalost praćenja Izvor godišnje ASOO godišnje ASOO Mjera Unaprjeđenje zapošljivosti ranjivih skupina Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Radionice, projekti i programi vezani uz obuku na poslu (prvenstveno djelatnosti turizma i ugostiteljstva) koji se odnose na ranjive skupine 2. Potpora programima i projektima za djecu i mlade s poteškoćama i poremećajima u ponašanju i osobe s invaliditetom (savjetodavne, rehabilitacijske usluge, usluge podrške stanovanja i sl.) Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Novozaposleni pripadnici ranjivih skupina Sudionici s invaliditetom na edukacijama za poboljšanje zapošljivosti Kumulativan novozaposlenih kod pripadnika ranjivih skupina Broj sudionika s invaliditetom koji su prošli edukacije za poboljšanje zapošljivosti Učestalost praćenja godišnje Izvor HZZ PU Slavonski Brod godišnje CzSS

93 STRATEŠKI OKVIR 86 Mjera Integracija na tržište rada osoba koje nisu uključene ni u obrazovanje ni u osposobljavanje niti su zaposlene (NEET) te evidentiranih nezaposlenih osoba Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Obučavanje i usavršavanje vještina nezaposlenih osoba i NEET-ova u skladu s potrebama tržišta rada 2. Stipendiranje i subvencioniranje nastavka obrazovanja nezaposlenih osoba i NEET-ova koji su završili dvogodišnje ili trogodišnje strukovne programe 3. Razvijanje inovativnosti te poticanje samozapošljavanja nezaposlenih osoba i NEETova 4. Podrška pri prekvalifikaciji za nezaposlene osobe 5. Financijska i stručna potpora nezaposlenim osobama i NEET-ovima prilikom procjene održivosti opcije samozapošljavanja i otvaranja novih tvrtki Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Pružene potpore za zapošljavanje NEETova Uključivanje NEETova u obrazovanje, osposobljavanje ili na tržište rada Broj pruženih potpora za zapošljavanje NEETova Broj NEET-ova koji se obrazuju, osposobljavaju i stječu kvalifikacije Učestalost praćenja godišnje jednom na kraju projekta Izvor Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Izvješća o provedbi projekta Mjera Jačanje kapaciteta lokalnih partnerstava za zapošljavanje Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje (LPZ): osposobljavanje, edukacije, oprema, razvoj internih procedura, razvoj strategije/politike/projekata i sl. 2. Provedba lokalnih inicijativa za zapošljavanje 3. Provedba javnih radova u svrhu lokalno zapošljavanja

94 STRATEŠKI OKVIR 87 Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Podrška lokalnim partnerstvima za zapošljavanje Lokalne inicijative za zapošljvanje Kumulativan novouspostavljenih lokalnih partnerstava za zapošljavanje od strane JLS-a Kumulativan novo provedenih inicijativa za zapošljavanje Učestalost praćenja Izvor godišnje JLS godišnje JLS, zapisnici Prioritet 2.3. Unaprjeđenje sustava socijalne skrbi i promicanje socijalne uključenosti Cilj: Podizanje kvalitete sustava socijalne skrbi i promicanje socijalne uključivosti čime će se doprinijeti unaprjeđenju sustava upravljanja i organizaciji aktivnosti za osjetljive skupine. Opravdanje: U UPSB-u postoje značajni problemi s kvalitetom pružanja različitih socijalnih usluga koji proizlaze iz centraliziranosti socijalnih usluga u Slavonskom Brodu, dok u ostalim JLS-ima djeluje tek par privatnih ustanova. To znači da su aktivnosti, mjere i programi koji su namijenjeni sprječavanju, prepoznavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji još uvijek nedostatni. Sustav socijalne skrbi uz Centar za socijalnu skrb Slavonski Brod čini 25 organizacija od čega je trinaest ustanova za smještaj osoba (djece, mladih, odraslih, starijih osoba, beskućnika i osoba s intelektualnim poteškoćama) te jedanaest ustanova i udruga za pružanje drugih socijalnih usluga (financijska, pomoć u hrani, savjetovanju, prevenciji, edukaciji). U sustavu na taj način djeluju tri javne ustanove, dvanaest privatnih i devet civilnih koje nisu opremljene najnovijom opremom. Sustav upravljanja socijalnom skrbi u zajednici, također, još uvijek nije dovoljno razvijen posebice u razvijanju izvaninstitucionalnih oblika socijalne skrbi i pružanju usluga civilnog društva. Uz navedeno, u UPSB-u stalne prihode je imalo 26,74 % stanovništva što ukazuje na siromaštvo i smanjenu kupovnu moć stanovništva, kao i otežan pristup uslugama i proizvodima nužnim za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Opis: Prioritet će se ostvariti kroz tri mjere koje će u sinergiji unaprijediti sustav socijalne skrbi i potaknuti socijalnu uključenost svih ranjivih skupina. Prva mjera se odnosi na unaprjeđenje sustava upravljanja kroz pružanje podrške projektima razvijanja izvaninstitutcionalnih oblika socijalne skrbi (moblini timovi, centri dnevnog boravka, usluge osobne pomoći, mobilni timovi),

95 STRATEŠKI OKVIR 88 pomoći pružateljima usluga socijalne skrbi, potpore civilnom društvu u pružanju socijalnih usluga te potpora udomljavanju maloljetnika te odraslih s posebnim potrebama. Drugom mjerom organizirat će se aktivnosti razvoja programa, projekata, lokalnih akcijskih planova koji promiču porast socijalne uključivosti i smanjenje siromaštva osjetljivih skupina. Posebnom mjerom će se obuhvatiti pomoć ranim intervencijama kroz podršku programima, organizaciju događaja i promotivnih aktivnosti vezanih uz olakšavanje prevladavanja utvrđenih razvojnih rizika i poteškoća kod djece te savjetovanja roditelja o mogućnostima rane intervencije. Pokazatelji ishoda za prioritet 2.3. Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Pripremljeni i provedeni projekti i programi iz područja socijalne skrbi Pružatelji socijalnih usluga u zajednici Broj pripremljenih i provedenih projekata i programa iz područja socijalne skrbi Kumulativan novih pružatelja socijalnih usluga u zajednici Učestalost praćenja Izvor godišnje CzSS godišnje CzSS Mjera Unaprjeđenje infrastrukture i sustava upravljanja u području socijalne skrbi te podrška prelasku na socijalnu skrb u zajednici Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Rekonstrukcija i prilagodba objekata te druga infrastrukturna ulaganja 2. Opremanje objekata socijalne skrbi i kupnja vozila 3. Unaprjeđenje sustava za praćenje provedbe politika socijalne skrbi i pružanja socijalnih usluga 4. Projekti i aktivnosti vezani uz osposobljavanje na području socijalne skrbi 5. Podrška projektima s ciljem razvijanja izvaninstitucionalnih oblika socijalne skrbi (mobilni timovi, centri dnevnog boravka, usluge osobne pomoći i sl.) 6. Podrška lokalnim pružateljima usluga socijalne skrbi (pomoć u kući starijim osobama, vrtići, usluge socijalne hitne službe) 7. Poticanje i potpora organizacijama civilnog društva u provođenju socijalnih usluga, prije svega za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata

96 STRATEŠKI OKVIR 89 Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Obnova i izgradnja socijalne infrastrukture Praćenje provedbe socijalne skrbi i pružanja socijalnih usluga m 2 1 Kumulativna površina obnovljene ili novoizgrađene socijalne infrastrukture Uspostavljen sustav za praćenje provedbe politika socijalne skrbi i pružanja socijalnih usluga Učestalost praćenja Izvor godišnje CzSS godišnje CzSS Mjera Aktivnosti vezane uz socijalnu uključenost i smanjenje siromaštva osjetljivih skupina Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Edukacije i podizanje svijesti o provedbi politike zapošljavanja 2. Identifikacija potreba manjina 3. Razvoj i provedba lokalnih akcijskih planova uključivanja i integracije manjina 4. Poticanje socijalne uključenosti i zapošljivosti Hrvatskih branitelja i civilnih žrtava Domovinskog rata 5. Podrška volonterskim programima i projektima za usvajanje novih vještina 6. Potpora projektima i inicijativama koje promoviraju pristup interkulturalnim aktivnostima i socijalnu integraciju osjetljivih skupina Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Pružanje izvaninstitucionalne skrbi Smanjenje a korisnika zajamčene minimalne naknade Centra za socijalnu skrb Broj novih projekata izvaninstitucionalnih oblika socijalne skrbi Broj korisnika zajamčene minimalne naknade Centra za socijalnu skrb Učestalost praćenja Izvor godišnje SRUP godišnje CzSS

97 STRATEŠKI OKVIR 90 Mjera Razvoj sustava rane intervencije Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Podrška programima rane intervencije 2. Organizacija događaja i promotivne aktivnosti u svrhu povećanja javne informiranosti o važnosti rane intervencije Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Pružanje podrške programima rane intervencije Obitelji koje koriste sustav rane intervencije Broj programa za podršku ranoj intervenciji Broj novih obitelji uključenih u rane intervencije Učestalost praćenja Izvor godišnje CzSS godišnje CzSS Prioritet 2.4. Podrška razvoju zdravstvene infrastrukture i kvalitetnih usluga Cilj: Unaprjeđenje sustava zdravstvenih usluga i infrastrukture čime će se postići veća kvaliteta života u UPSB-u. Opravdanje: U UPSB-u djeluju ustanove primarne i sekundarne zdravstvene zaštite i zdravstveni zavodi dok ustanove tercijarne zaštite nema, a najbliža ustanova tercijarne zaštite je Klinički bolnički centar Osijek udaljen od Grada Slavonskog Broda oko 100 kilometara. Najveća bolnica UPSB-a je bolnica dr. Josip Benčević svojom infrastrukturnom opremljenosti i medicinskom opremom (terapijska i dijagnostička) ne može pružiti najkvalitetniju uslugu pacijentima. Bolnici, primjerice, nedostaje odjel za psihička oboljenja te centar za mentalno zdravlje što je u neku ruku nužnost kako bi se pružila kvalitetna usluga za psihički oboljele osobe. U sustavu zdravstvene skrbi nedostaje kvalitetnog kadra koji potrebno osposobiti i obrazovati, posebice u području obiteljske i hitne medicine. Pružanje usluga u zdravstvenom sustavu primarne zaštite UPSB-a znatno je otežano budući da je postojeća infrastrukturna opremljenost i oprema domova zdravlja te ambulanata nedostatna. Budući da je UPSB suočeno sa demografskim poteškoćama, ponajprije starenjem stanovništva, potrebno je omogućiti brze intervencije za što je potrebno unaprijediti vozni park i modernizirati zdravstvene timove koji će brzo i efikasno pružiti pomoć.

98 STRATEŠKI OKVIR 91 Opis: Prioritet će biti ostvaren kroz tri mjere koje će zajednički doprinijeti razvoju zdravstvene infrastrukture. Prvom mjerom unaprijedit će se sustav primarne zdravstvene zaštite kroz rekonstrukciju i obnavljanje domova zdravlja čime će se povećati kvaliteta usluge u svim dijelovima UPSB-a, posebice udaljenijim i teže dostupnijim. Potom će se posebnom mjerom unaprijediti kvaliteta i dostupnost bolničkog liječenja kroz rekonstrukciju i renoviranje bolnice, odnosno provedbu programa osposobljavanja, specijalizacije i subspecijalizacije u područjima obiteljske i hitne medicine. Osim toga, mjera će obuhvatiti i aktivnosti unaprjeđenja sadržaja i programa osposobljavanja u područjima kao što su medicina na daljinu, mzdravlje (mhealth), dnevna bolnica i ambulantne operacije. Posljednjom mjerom će se omogućiti razvoj psihijatrijske zdravstvene zaštite i promocije mentalnog zdravlja kroz razvoj i opremanje odjela za psihička oboljenja, odnosno razvoj programa za psihički oboljele osobe. Pokazatelji ishoda za prioritet 2.4. Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Obnovljena i opremljena zdravstvena infrastruktura Liječnici na stanovnika UPSB-a Kumulativan obnovljenih i opremljenih jedinica zdravstvene infrastrukture Broj liječnika na stanovnika Učestalost praćenja Izvor godišnje HZJZ 3, godišnje HZJZ, JLS Mjera Podrška poboljšanju pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Podrška u rekonstrukciji i adaptaciji domova zdravlja i zdravstvenih ambulanti 2. Podrška otvaranju ordinacija u deficitarnim područjima

99 STRATEŠKI OKVIR 92 Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Obnovljene i/ili opremljene zdravstvene ustanove (primarne zaštite) Mobilni timovi koji poboljšavaju medicinsku uslugu Kumulativan obnovljenih /ili opremljenih zdravstvenih ustanova (primarne zaštite) Kumulativan novih mobilnih timova u UP-u Slavonskom Brodu Učestalost praćenja Izvor godišnje HZJZ godišnje JLS i BPŽ Mjera Podrška unaprjeđenju kvalitete i dostupnosti bolničkog liječenja Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Podrška rekonstrukciji, renovaciji i opremanju Opće bolnice dr. Josip Benčević 2. Podrška renovaciji odjela palijativne skrbi 3. Podrška razvoju i unaprjeđenju sadržaja i programa osposobljavanja u područjima kao što su medicina na daljinu, mzdravlje (mhealth), dnevna bolnica i ambulantne operacije, te u drugim područjima s potencijalom da poboljšaju pristup zdravstvenoj skrbi 4. Osiguravanje dostupnosti svih zdravstvenih ustanova osobama s invaliditetom Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Poboljšanje medicinskih usluga Opće bolnice dr. Josip Benčević Osposobljavanje medicinskih djelatnika za potrebe obiteljske i hitne medicine Kumulativan moderniziranih usluga Opće bolnice dr. Josip Benčević Kumulativan novoosposobljenih medicinskih djelatnika za potrebe obiteljske i hitne medicine Učestalost praćenja krajem razdoblja provedbe Izvor HZJZ ili OB dr. Josip Benčević godišnje HZJZ

100 STRATEŠKI OKVIR 93 Mjera Razvoj psihijatrijske zdravstvene zaštite i promocija mentalnog zdravlja Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Razvoj i opremanje odjela za psihička oboljenja te centra za mentalno zdravlje 2. Podrška razvoju i provedbi programa za liječenje psihički oboljelih osoba 3. Promocija mentalnog zdravlja i programi destigmatizacije psihički oboljelih osoba Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Unaprjeđenje usluga u psihijatrijskoj zdravstvenoj zaštiti Promocija mentalnog zdravlja Opremljen odjel za psihička oboljenja i centar za mentalno zdravlje te provođenje programa za liječenje psihički oboljelih osoba Broj održanih promotivnih događaja za promociju mentalnog zdravlja Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Bolnica dr. Josip Benčević Bolnica dr. Josip Benčević, OCD-i Prioritet 2.5. Unaprjeđenje ustanova i programa u kulturi, te sportskorekreacijske infrastrukture Cilj: Razvoj ustanova i programa u kulturi čime će se infrastrukturno i organizacijski poboljšati kulturni život UPSB-a te ojačati organizacijski i infrastrukturni kapaciteti u sportu i rekreaciji. Opravdanje: Održavanje imovine u kulturi najznačajniji je problem Brodsko-posavske županije jer sredstva potrebna za obnovu kulturno vrijednih objekata daleko nadilaze mogućnosti županijske i lokalne samouprave. Budući da se u Gradu Slavonskom Brodu nalazi većina kulturnih sadržaja i infrastrukture potrebno je postići što veću decentralizaciju što će omogućiti veću promociju JLS-a i njihovih kulturnih posebnosti. Postojeći programi ne mogu kvalitetno razviti aktivnosti tijekom cijele godine što onemogućuje potpunu valorizaciju aktivnosti i ustanova. Uz to, potrebne su značajne intervencije u promociji kulture koja bi se ostvarila kroz

101 STRATEŠKI OKVIR 94 potporu djelovanja udrugama i kroz razvijanje društvenih sadržaja za mlade. Ustanove u kulturi trebale bi imati važnu ulogu u turističkom razvoju UPSB-a prvenstveno iz razloga što upravljaju ili skrbe o kulturnim dobrima te razvijaju kulturne programe. Međutim, još uvijek nedostatna uloga profesionalnih institucija i obrazovni kadar onemogućuju turističko profiliranje Grada, što ukazuje na potrebu daljnjih ulaganja u organizaciju sustava i infrastrukturno opremanje. U UPSB-u zastupljeno je pedesetak sportova od kojih je većina bazirana u Gradu Slavonskom Brodu. Ostale JLS u tom pogledu znatno zaostaju za Gradom Slavonskim Brodom što se ogleda u manjoj mogućnosti stanovništva bavljenja različitim sportovima, no te mogućnosti mogu ostvariti u središtu UPSB-a. Dakle, gotovo 3/4 sportskih pravnih osoba bazirano je u Gradu Slavonskom Brodu, dok ostale JLS zajedno e 42 sportske pravne osobe. Grad Slavonski Brod posjeduje kvalitetnu sportsku infrastrukturu koja uključuje nekoliko nogometnih igrališta, atletski tereni, sportsko-rekreacijski centri s igralištima i bazenima, sportski aerodrom te sportske dvorane namijenjene košarci, nogometu, rukometu i tenisu. U ostalim JLS-ima postoje pojedinačni objekti koje je potrebno diverzificirati raznolikošću sportske ponude koliko god se može s obzirom na interes lokalnog stanovništva. Da bi se to postiglo potrebno je omogućiti značajniju financijsku potporu udrugama koji djeluju u sportu i rekreaciji. Njihova važnost leži u osmišljavanju programa i aktivnosti za diverzifikaciju i osmišljavanje sportsko-rekreacijske ponude. Budući da se u Brodsko-posavskoj županiji nalaze ne prirodne i umjetne vodene površine postoji mogućnost njihove valorizacije kroz izgradnju kvalitetnih biciklističkih staza čime će se omogućiti i razvoj enoturizma, gastroturizma i cikloturizma. Opis: Prioritet će se realizirati kroz tri mjere koje će sinergijski unaprijediti sve segmente kulturnog i sportsko-rekreacijskog života na UPSB-u. Prvom mjerom razvit će se infrastruktura i programi čime će se stvoriti adekvatan i moderno uređen prostor za realizaciju kulturnih aktivnosti tokom cijele godine. Uz to, pružit će se potpora udrugama koje djeluju u kulturi i razviti kulturno-društveni sadržaji za mlade. Posebna mjera je predviđena za uspostavljanje sustava upravljanja kulturnim programima i ustanovama što će se omogućiti većom primjenom IKT-a od strane postojećih kulturnih ustanova. Posljednjom mjerom će se razvijati programi, aktivnosti i infrastruktura za razvoj sporta i rekreacije u UPSB-u što se odnosi na potpunu obnovu i opremanje javne sportsko-rekreacijske infrastrukture i sportskih dvorana u školama te davanje podrške lokalnim sportskim događanjima i natjecanjima.

102 STRATEŠKI OKVIR 95 Pokazatelji ishoda za prioritet 2.5. Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Izdvojena proračunska sredstava JLS-a koja se izdvajaju za unaprjeđenje infrastrukture u kulturi Uređena/opremljena sportsko-rekreacijska infrastruktura % m 2 Udio proračuna koji se izdvaja za unaprjeđenje infrastrukture u kulturi Površina novouređenih/novoo premljenih igrališta Učestalost praćenja Izvor 13, godišnje JLS godišnje JLS Mjera Razvoj programa i infrastrukture u kulturi Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Organizacija kulturnih aktivnosti tijekom cijele godine 2. Obnova i modernizacija ustanova u kulturi 3. Razvoj društveno-kulturnih sadržaja za mlade 4. Potpora udrugama u kulturi za osmišljavanje i provedbu kulturnih aktivnosti i programa 5. Poticanje posjećivanja ustanova u kulturi, posebice učeničke i studentske populacije 6. Promidžba kulturnih programa, aktivnosti i ustanova 7. Prilagodba ustanova u kulturi za pristup osobama s invaliditetom Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Razvoj postojećih infrastrukturnih kapaciteta u kulturi Novoizgrađene površine kulturne infrastrukture m 2 m 2 Površina obnovljenih infrastrukturnih kapaciteta u kulturi u UP-u Slavonskog Broda Površina novoizgrađene kulturne infrastrukture Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Turističke zajednice Turističke zajednice

103 STRATEŠKI OKVIR 96 Mjera Uspostava sustava za upravljanje kulturnim programima Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Uspostava sustava za efikasno i koordinirano upravljanje programima i ustanovama u kulturi 2. Primjena informatičke tehnologije u upravljanju i promociji kulturnih aktivnosti, programa i ustanova Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Kulturne ustanove koje su uvele IKT Digitalne usluge u kulturi Kumulativan kulturnih ustanova koje su uvele IKT Kumulativan novih digitalnih usluga u kulturi Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Turistička zajednica Turistička zajednica Mjera Razvoj sportsko-rekreacijskih programa, aktivnosti i infrastrukture Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Izgradnja, obnova i opremanje javne sportsko-rekreacijske infrastrukture 2. Izgradnja, obnova i opremanje sportskih dvorana u školama 3. Podrška sportskim natjecanjima i događanjima 4. Potpora udrugama u sportu i rekreaciji za osmišljavanje i provedbu sportskorekreativnim aktivnosti i programa 5. Razvoj sportsko-rekreativnih aktivnosti i sadržaja na umjetnim jezerima 6. Promocija sudjelovanja u sportsko-rekreacijskim aktivnostima 7. Podrška programima rekreacije za zdrav život

104 STRATEŠKI OKVIR 97 Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Članovi sportskih saveza, sportskih udruga, sportskih klubova Uređene/opremljene sportske dvorane Kumulativan novih članova sportskih saveza, sportskih udruga i sportskih klubova Kumulativan uređenih/ opremljenih sportskih dvorana Učestalost praćenja Izvor godišnje JLS godišnje JLS Cilj 3. Obzirno gospodarenje urbanim okolišem kroz učinkovite upravljačke i infrastrukturne sustave Prioritet 3.1. Modernizacija prometnog sustava i unaprjeđenje održivih vidova mobilnosti Cilj: Unaprjeđenje prometne povezanosti i optimizacija prometnog sustava u svrhu promicanja održive urbane mobilnosti i intermodalnosti radi povećanja dostupnosti naselja u UPSB-u. Opravdanje: Cestovni, riječni, zračni i željeznički promet generira najveći dio robnih i putničkih tokova UPSB-a. Iako je stanje cestovnog prometa u UPSB-u generalno zadovoljavajuće, potrebna je daljnja obnova i sanacija pojedinih dionica te unaprjeđenje sustava upravljanja prometom i sigurnosti u prometu. Druga vrsta prometa od posebnog značaja za UPSB je riječni promet, iako unutarnje vodne putove UPSB-a čini jedino rijeka Sava. Međutim popratna infrastruktura riječnog prometa koju čine plovni put na rijeci Savi, riječna luka Slavonski Brod, riječni granični prijelaz II. kategorije Slavonski Brod ukazuje na potencijal realizacije najnovijih intermodalnih rješenja koji će biti integrirani sa cestovnim i željezničkim prometom. Izgradnja, rekonstrukcija i infrastrukturna modernizacija riječne luke Slavonski Brod te poboljšanje cestovne i željezničke dostupnosti riječnih luka zasigurno bi donijeli novi impuls gospodarskom razvoju. Trenutno stanje razvoja putničkog prometa kao i izgradnju putničkog terminala u Slavonskom Brodu još je u povojima te nema konkretnih naznaka realizacije, a najveći problem predstavlja nedostatak financijskih sredstava. Željezničke pruge UPSB-a potrebno je modernizirati uz davanje prioriteta željezničkim pravcima za prijevoz tereta, što znači da bi se u integraciji s riječnim prometom vezanim uz Luku Brod osigurao dodatan poticaj

105 STRATEŠKI OKVIR 98 razvoju gospodarstva i prevladali dugogodišnji problemi organizacije kvalitetnog intermodalnog rješenja. Jedan od općenitih problema JLS-a vezan je uz zastarjelu infrastrukturu (kolodvori, stajališta, cestovni prijelazi i sl.) za koju su potrebna dodatna financijska sredstva. Na prostoru UPSB-a g. postojalo je šest zračnih pristaništa i letjelišta i to po jedno u Gradu Slavonskom Brodu i općinama Bebrini, Donjim Andrijevcima i Garčinu te dvije u Općini Sibinju. Svi su namijenjeni sportskom zrakoplovstvu, pri čemu se kapacitetima ističe sportsko letilište Jelas. Ukoliko se ukaže potreba, u UPSB-u je moguće izgraditi zračnu luku 2C kategorije za što su potrebne dodatne aktivnosti koje će se odrediti Studijom optimalnosti lokacije. Jedini oblik javnog prijevoza koji postoji u urbanom području Slavonskog Broda je autobusni prijevoz. Usluge javnog autobusnog prijevoza vrši autoprijevoznički obrt Terzić bus. Iako na području Grada Slavonskog Broda javni prijevoz normalno funkcionira, prepoznat je problem u povezivanju Grada s ostalim JLS-ima budući da mnoge linije ovise o školskim potrebama jer se tijekom ljetnih mjeseci (školskih praznika) smanjuju frekventnost polazaka. Problemi javnog prijevoza leže u infrastrukturnoj neopremljenosti javnog prijevoza većine stajališta (nadstrešnice, ugibališta, displayi i dr.) i nemogućnosti korištenja modernih usluga naplate karata. Budući da je Slavonski Brod najveće prometno središte UPSB-a i Županije potrebna mu je kvalitetna kolodvorska infrastruktura. Postojeći kolodvor nije u zadovoljavajućem stanju što znači da su potrebna značajna sredstva za gradnju novog ili rekonstrukciju postojećeg. Stanje biciklističkog prometa još uvijek je zadovoljavajuće, ali su potrebna daljnja ulaganja u gradnju biciklističkih staza i putova te u uvođenje sustava za zajedničko korištenje bicikala. Budući da bi svi veći gradovi u Hrvatskoj trebali razvijati svijest o povećanju urbane mobilnosti to znači da i UP Slavonski Brod treba kvalitetno isplaniran sustav biciklističke infrastrukture povezane s javnim prijevozom i osobnim prometom. Trenutačno nepostojanje mogućnosti za razvoj intermodalnih rješenja poput Park & Ride i Bike & Ride sustava ukazuje na nedostatak interesa i educiranosti, iako za to postoji veliki potencijal. Opis: Prioritet će se ostvariti kroz više mjera od kojih svaka pojedinačno doprinosi razvoju svake pojedine vrste prometa. Njih pet u sinergiji omogućit će unapjeđenje prometnog sustava i uvođenje najnovijih praksi održive mobilnosti. Prva mjera odnosi se na obnovu, saniranje i izradnju postojećih/novih prometnica te riješavanje problema nedostatka graničnog prijelaza za teretni promet jer postojeće stanje ukazuje na otežano provođenje granične kontrole. Sljedećom mjerom obuhvaćene su aktivnosti poboljšanja željezničkog, zračnog i riječnog prometa. U željezničkom prometu potrebna je daljnja modernizacija pruga, ali i ulaganja u željezničku infrastrukturu (cestovni prijelazi, kolodvori) koja će biti prilagođena potrebama svih stanovnika. U zračnom prometu predviđene su aktivnosti obnovi i opremanju postojećih zračnih pristaništa i uzletišta, a u budućnosti gradnja zračne luke (izgradnja će se ostvariti ukoliko se procjeni potreba i opravdanost). U riječnom prometu predviđene su aktivnosti modernizacije postojećih riječnih luka i terminala (ponajprije u Slavonskom Brodu) te

106 STRATEŠKI OKVIR 99 povećanja intermodalnosti između riječnog, cestovnog i željezničkog prometa. Posebnom mjerom provest će se unaprjeđenje sustava upravljanja prometom s ciljem povećanja sigurnosti u prometu (uvođenja sustava za praćenje i upravljanje prometom i izrada masterplana urbane mobilnosti). Preostale dvije mjere obuhvaćaju stvaranje efikasnog i optimalno organiziranog javnog gradskog i prigradskog prometnog sustava ponajprije Grada Slavonskog Broda, a potom i u ostalim JLS-ima UPSB-a. Provest će se aktivnosti povećanja povezanosti između naselja UPSBa i ostalih dijelova Županije sa Slavonskim Brodom za što je potrebno uvesti svakodnevne javnoprijevozne veze (kružne) s ciljem uključivanja što većeg a naselja u sustav javnog prigradskog prijevoza. Omogućit će se izgradnja infrastrukture za tvrtke javnog prijevoza, izgraditi novi autobusni kolodvor u Slavonskom Brodu, izgraditi natkrivena stajališta, osuvremeniti vozni park (eco-friendly vozila) i uvesti jedinstveni sustav naplate karata (smart card) i sl. Nadalje, provest će se aktivnosti unaprjeđenja prometa u mirovanju što se odnosi na izradu planova za razvoj Park & Ride i Bike & Ride sustava te izgradnju ekološki efikasne infrastrukture poput stanica za punjenje električnih automobila. Pješačka i biciklistička infrastruktura bit će obuhvaćene posebnom mjerom budući da su od vrlo važnog značaja za postizanje održive urbane mobilnosti. Za njih su predviđene aktivnosti izgradnje i unaprjeđenja biciklističkih staza i putova te popratne infrastrukture prometa u mirovanju kojima će se omogućiti povezivanje s ostalim vrstama prometa.. Budući da je organizacija prometnog sustava povoljna za teritorijalnu integraciju u jedinicama JLS-a, očekuje se i moguća sektorska integracija poboljšanja prometnog sustava sa ostalim gospodarskim sektorima, posebice turizmom i poduzetništvom. Pokazatelji ishoda za prioritet 3.1. Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Izgrađene prometne trase Uklonjene crne/kritične točke Kumulativan novoizgrađenih prometnih trasa unutar UP-a Kumulativan uklonjenih crnih/kritičnih točaka Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor DZS, Županijska uprava za ceste Županijska uprava za ceste, Hrvatske ceste

107 STRATEŠKI OKVIR 100 Mjera Povećanje kvalitete cestovne prometne mreže Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Obnova i sanacija, te izgradnja novih cestovnih prometnica lokalnog značaja 2. Izgradnja ulica, asfaltiranje makadamskih cesta i rekonstruiranje raskrižja 3. Podrška izgradnji novih cestovnih prometnica državnog i županijskog značaja, uključujući izgradnju novog graničnog prijelaza za teretni promet 4. Povećanje sigurnosti uklanjanjem crnih točaka Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Novoizgrađene ulice, asfaltirane makadamske ceste i rekonstruirana raskrižja Izgrađenost ili obnova lokalnih i nerazvrstanih cesta km km Kumulativan kilometara novih izgrađenih ulica, asfaltiranih makadamskih cesta i rekonstruiranih raskrižja Kumulativna duljina novoizgrađenih ili obnovljenih lokalnih i nerazvrstanih cesta Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Županijska uprava za ceste, Hrvatske ceste Županijska uprava za ceste, Hrvatske ceste Mjera Podrška daljnjem razvoju željezničkog i riječnog, te stvaranje preduvjeta za razvoj zračnog prometa Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Podrška izgradnji, rekonstrukcija i infrastrukturna modernizacija riječnih luka i terminala 2. Poboljšanje cestovne i željezničke dostupnosti riječnih luka 3. Suradnja i koordinacija s HŽ-om u provedbi infrastrukturne obnove željezničkih pruga i povezane infrastrukture (kolodvori, cestovni prijelazi i sl.) 4. Obnova postojećih željezničkih kolodvora i stajališta u skladu s potrebama svih skupina stanovništva (osobe s invaliditetom, djeca i sl.) 5. Utvrđivanje potreba i opravdanosti gradnje zračne luke u UPSB-u 6. Podrška obnovi i opremanju zračnih pristaništa i uzletišta, te izgradnji zračne luke ukoliko se dokaže opravdanost.

108 STRATEŠKI OKVIR 101 Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Izgrađenost riječnih luka i terminala m 2 Površina novoizgrađenih riječnih luka i terminala Učestalost praćenja godišnje Izvor Lučka uprava Slavonski Brod Mjera Unaprjeđenje sustava upravljanja prometom Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Uvođenje i primjena sustava za praćenje i upravljanje prometnim sustavima (ITS) 2. Izrada planova održive urbane mobilnosti te njihova provedba Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Implementirani ITS sustavi nadzora i upravljanja prometom Učestalost praćenja Broj uvedenih ITS-a godišnje Izvor Županijska uprava za ceste, Hrvatske ceste, Izvješća o provedbi projekta Mjera Razvoj kvalitetne infrastrukture i pokrivenosti UPSB-a javnim prijevozom te razvoj efikasnih i energetski učinkovitih rješenja prometa u mirovanju Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Uključivanje svih naselja u mrežu javnog autobusnog prijevoza 2. Osiguravanje cjelogodišnjih svakodnevnih javnoprijevoznih veza svih naselja s Gradom Slavonskim Brodom 3. Izgradnja i rekonstrukcija infrastrukture za tvrtke javnog prijevoza

109 STRATEŠKI OKVIR Uvođenje jedinstvene prijevozne karte, sustava obavještavanja putnika, beskontaktnog plaćanja, pametne karte i sl. 5. Potpora nabavi i osuvremenjivanju voznog parka javnih prijevoznika eco-friendly vozilima (uključujući niskopodne autobuse) 6. Izrada planova razvoja sustava povezanih s javnim prijevozom i ostale tehničke dokumentacije (poput Park & Ride i Bike & Ride) 7. Izgradnja stanica za punjenje električnih automobila i s njima povezane infrastrukture Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Intenzitet prometnih linija između Slavonskog Broda i ostalih naselja UP-a Modernizacija naplate prijevoznih usluga Kumulativan novih polazaka na prometnim linijama između Slavonskog Broda i ostalih naselja UP-a Uveden sustav jedinstvene prijevozne karte Učestalost praćenja godišnje na kraju razdoblja provedbe Izvor Terzić bus d.o.o. Grad Slavonski Brod Mjera Razvoj biciklističke i pješačke infrastrukture Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Izgradnja i unaprjeđenje biciklističkih staza i putova 2. Uvođenje i poboljšanje sustava za zajedničko korištenje bicikala 3. Izrada studije biciklističkog prometa UPSB-a i ostale tehničke dokumentacije Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Izgrađene biciklističke staze km Kumulativan novoizgrađenih kilometara biciklističkih staza Učestalost praćenja godišnje Izvor Turističke zajednice, BPŽ, GSB

110 STRATEŠKI OKVIR 103 Prioritet 3.2. Unaprjeđenje komunalne infrastrukture Cilj: Unaprjeđenje komunalnih infrastrukturnih sustava kroz niz aktivnosti u sustavu vodoopskrbe, odvodnje, internetske infrastrukture i obzirnog gospodarenja otpadom. Opravdanje: Najveći problemi UPSB-a vezani su uz slabiju kvalitetu vode, nepostojanje vodoopskrbne infrastrukture na širem području Grada te gubitak vode u sustavu. Vodoopskrbnom mrežom u UPSB-u pokriveno je oko četiri petine kućanstava pri čemu postoje značajne prostorne razlike između u priključaka pojedinih dijelova UPSB-a. Manji dio kućanstva još uvijek nije priključen na sustav javne vodoopskrbe vodom te se vodom opskrbljuju iz kopanih zdenaca lokalnim hidroforskim postrojenjima što zasigurno nije najoptimalnije rješenje ukoliko se želi pružiti neometana i efikasna usluga u cijelom UPSB-u. Utjecaj gospodarskih problema s kojima se suočava UPSB uočeni su i vodoopskrbnom sustavu kroz smanjivanje potrošnje vode što je povezano sa smanjivanjem životnog standarda i primanja kućanstava tj. smanjivanjem gospodarske aktivnosti. Kada se tome pridodaju gubitci vode koji proizlaze iz dotrajalosti i neprikladnosti postojećih cjevovoda, to znači da vodoopskrbni sustav treba sustavne promjene. Potencijal za rješavanje navedenih problema riješit će se integracijom postojećih sustava u regionalni vodoopskrbni sustav Istočne Slavonije čime bi se povećala razina sigurnosti vodoopskrbe jer nijedan dio prostora ne bi ovisio isključivo o jednom izvorištu odnosno crpilištu. Kao rezultat očekuje se priključenje stanovnika na vodoopskrbni sustav te smanjenje gubitaka u vodoopskrbnoj mreži za 20 %. Javna kanalizacijska infrastruktura u UPSB-u još je slabije izgrađena u odnosu na javnu vodoopskrbnu mrežu. Sustav koji je izgrađen u 18. stoljeću obuhvaća odvodnju mješovitog tipa, odnosno zajedničku odvodnju fekalnih i oborinskih voda koje se dovode do precrpne postaje Poloj, a potom gravitacijom odvode u rijeku Savu. Generalno, priključenost kućanstava na javnu kanalizacijsku mrežu značajno se razlikuju između Grada Slavonskog Broda i ostatka UPSB-a (u Općini Garčinu niti jedno kućanstvo nije priključeno na javnu kanalizacijsku mrežu). To znači da su potrebna značajna financijska sredstva za poboljšanje sustava. Problem bi se trebao riješiti novim sustavom odvodnje te unaprjeđenjem postojećeg sustava odvodnje otpadnih voda, prvenstveno kroz izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. U UPSB-u gotovo jedna četvrtina teritorija nema dostupnost internetskim uslugama, kao i unaprjeđenju infrastrukture u vidu prelaska na nove generacije mreža (NGA). Sredinom g. zastupljenost širokopojasnih priključaka u Brodsko-posavskoj županiji iznosila 13,62 %, što je ispod prosjeka Republike Hrvatske, gdje je u istoj godini ona iznosila 19,52 %, a čak 7,2 % stanovništva Brodsko-posavske županije nije imalo pristup širokopojasnom internetu. Pokrivenost UPSB-a brzinama prijenosa većim brzinama interneta znatno je manja od ukupne pokrivenosti širokopojasnim internetom i najvećim je dijelom vezana uz Grad Slavonski Brod i neposrednu okolicu (Gornja Vrba, južni dijelovi Sibinja i Bukovlja te dijelovi Podcrkavlja i Brodskog Stupnika).

111 STRATEŠKI OKVIR 104 Budući da je Grad Slavonski Brod najveći proizvođač otpada u UPSB-u, ali i na području Brodsko-posavske županije, unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom ima veliku važnost. Trenutni sustav nije u potpunosti okolišno i energetski učinkovit što znači da su potrebna značajna ulaganja u infrastrukturu, efikasnost naplate (čipiranje spremnika za komunalni otpad čime će se omogućiti naplata po stvarnoj količini/masi preuzetog i deponiranog otpada). U ostalim JLS-ima UPSB-a, ključno je uvesti trajno odvojeno prikupljanje otpada u kućanstvima i poslovnim subjektima u svim općinama odnosno pripadajućim im naseljima, a u svakom bi naselju u narednom razdoblju trebalo postaviti barem jedan zeleni otok za odvojeno prikupljanje otpada. Postojeći sustav gospodarenja otpadom temelji se na pružanju usluga kroz koncesijski sustav. Trenutno na području UPSB-a postoji jedno službeno odlagalište otpada Vijuš-jug, a to je jedno od tri aktivna odlagališta otpada u Županiji. Iako općine i Gradovi ulažu vlastita sredstva i sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za saniranje postojećih divljih odlagališta, zbog nepostojanja sustava kontrole i nadzora stalno nastaju nova divlja odlagališta otpada. U UPSB-u stoga postoje izraziti problem kvalitetnog gospodarenja otpadom u skladu s najnovijim praksama koje uključuje prikupljanje, selektiranje i recikliranje otpada. Također, u UPSB-u još se uvijek ne primjenjuju najnovija rješenja u gospodarenju otpadom. Problem divljih odlagališta uočen je u manjim JLS-ima u kojima ne postoji kontrola ilegalnog odlaganja čemu treba pridati posebnu pozornost kako se ne onečistili vrijedni ekosustavi. Opis: Ostvarenje prioriteta temeljit će se kroz tri mjere koje će u sinergiji pojedinačno doprinijeti razvoju svakom od infrastrukturnih sustava, odnosno unaprijediti komunalni sustav UPSB-a. Problemi vodoopskrbe i odvodnje riješit će se mjerom koja se odnosi na poboljšanje javne vodoopskrbne infrastrukture u svrhu osiguravanja veće kvalitete i sigurnosti opskrbe vodom. Nastojat će se postići puna pokrivenost priključaka na vodovodnu mrežu u svim dijelovima UPSB-a te renoviranje kanalizacijskih cijevi kako bi bile što manje propusne. Sustav odvodnje će se razviti i unaprijediti kroz rekonstrukciju postojeće i izgradnju nove mreže te nabavu uređaja za obradu mulja i pročišćavanje otpadnih voda. Drugom mjerom nastojat će se unaprijediti telekomunikacijska infrastruktura te pokrivenost internetom u dijelovima UPSB-a koji ne koriste širokopojasni Internet. Mjeru prate aktivnosti koje obuhvaćaju suvremena tehnološka rješenja pružanja telekomunikacijskih usluga. Posljednjom mjerom unaprjedit će se sustav cjelovitog gospodarenja otpadom UPSB-a kroz kroz provođenje aktivnosti povezanih s izgradnjom i modernizacijom infrastrukture za prikupljanje i recikliranje otpada (dvorišta, centara i zelenih otoka), nabavom posebne opreme i uključivanjem svih proizvođača u cjeloviti sustav gospodarenja. Nadalje, sanirat će se prekapacitirana i ilegalna odlagališta otpada te promovirati i razvijati svijest o obzirnom gospodarenju otpadom kroz organizaciju različitih događaja i aktivnosti vezanih uz educiranje građana o mogućnostima selektiranja otpada i akcije čišćenja ilegalnih odlagališta.

112 STRATEŠKI OKVIR 105 Pokazatelji ishoda za prioritet 3.2. Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Izdvojena proračunska sredstava JLS-a koja se izdvajaju za unaprjeđenje komunalne infrastrukture i usluga % Udio proračunskih sredstava izdvojenih za komunalnu infrastrukturu i usluge Učestalost praćenja Izvor 35, godišnje JLS Mjera Modernizacija sustava javne vodoopskrbe te sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Izgradnja, dogradnja i modernizacija vodovodne mreže 2. Uključivanje svih kućanstava na vodovodnu mrežu 3. Podrška integraciji lokalnih vodoopskrbnih sustava u regionalni sustav Istočna Slavonija 4. Izgradnja, dogradnja i modernizacija kanalizacijske mreže 5. Nabava i instalacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i mulja 6. Renovacija kanalizacijskih cijevi u svrhu smanjenja propusnosti 7. Uključivanje svih proizvođača otpadnih voda na kanalizacijsku mrežu Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Priključci na sustav vodoopskrbe Priključci na sustav odvodnje Broj priključaka na sustav vodoopskrbe Broj priključaka na sustav odvodnje Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Vodovod d.o.o. Vodovod d.o.o.

113 STRATEŠKI OKVIR 106 Mjera Povećanje dostupnosti i unaprjeđenje internetske mreže Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Izgradnja internetskih mreža sljedeće generacije (NGN) u bijelim područjima 2. Povećanje kvalitete internetske mreže u područjima s pristupom internetu 3. Uvođenje HotSpot lokacija u centralnim naseljima Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Unaprjeđenje telekomunikacijske infrastrukture kroz uvođenje HotSpotova Priključci na internet % Broj novih HotSpotova Broj priključaka (kućanstava) na internet Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor HAKOM, BPŽ, JLS HAKOM, BPŽ, JLS Mjera Unaprjeđenje sustava cjelovitog gospodarenja otpadom Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Uključivanje svih proizvođača otpada u sustav cjelovitog gospodarenja otpadom 2. Izgradnja zelenih otoka u svakom naselju za odvojeno prikupljanje otpada te podrška odvojenom prikupljanju otpada na adresi korisnika 3. Izgradnja i modernizacija infrastrukture za prikupljanje, oporabu i recikliranje otpada (poput reciklažnih dvorišta i reciklažnih centara) 4. Nabava posebne opreme za održivo gospodarenje otpadom i dobivanje energije iz otpada 5. Sanacija ili rehabilitacija postojećih odlagališta otpada 6. Sanacija ilegalnih odlagališta otpada 7. Radionice, edukacije i javni događaji vezani za promociju obzirnog gospodarenja otpadom, ponovnog korištenja otpada te sprječavanja nastanka ilegalnih odlagališta

114 STRATEŠKI OKVIR 107 Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Uporabljeni otpad % Divlja odlagališta otpada Udio uporabljenog otpada Broj saniranih divljih odlagališta otpada Učestalost praćenja 25, godišnje godišnje Izvor Jakob Becker, Runolist i Komunalac Izvješća o provedbi projekata Prioritet 3.3. Povećanje energetske učinkovitosti i održivog korištenja energije Cilj: Unaprjeđenje energetske učinkovitosti i održivog korištenja energije kroz unaprjeđenje sustava i infrastrukture te promocije korištenja alternativnih oblika energije. Opravdanje: Postojeće stanje energetskog sustava UPSB-a ukazuje na još uvijek slabo korištenje alternativnih oblika energije čime bi se povećala energetska učinkovitost i promoviralo održivo korištenje energije. Mogućnosti iskorištavanja obnovljivih energenata ovise ponajprije o prostornoplanskim mogućnostima i uvjetima za postavljanje energetskih postrojenja te financijskoj isplativosti projekta. Trenutačni sustav za efikasno upravljanje energijom još je nerazvijen jer nedostaje informacijski sustav za kontinuirano praćenje i analizu potrošnje energije. Kapaciteti i promocija aktivnosti za provedbu mjera energetske učinkovitosti u tijelima JLS-a UPSB-a su sporadični što onemogućava kvalitetniju optimizaciju sustava. Trenutno se u UPSB-u nalaze 22 postrojenja za iskorištavanje obnovljivih izvora energije od čega je 19 fotonaponskih elektrana, dvije elektrane na biomasu i jedna elektrana na bioplin. Veliki potencijal leži u iskorištavanju biomase za što su potrebna dodatna infrastrukturna, organizacijska i edukacijska ulaganja. U UPSB-u se ističu problemi nedostatka infrastrukture u pogledu korištenja solarnih kolektora, toplinskih pumpi, kogeneracijskih postrojenja, solarnog grijanja i dr. Sektori komunalnog sustava u kojima su potrebne najveće intervencije su građevinski sektor, toplinarstvo, promet i javna rasvjeta. Povećanje energetske učinkovitosti zgrada i poslovnih objekata u UPSB-u provodi se sporadično pri čemu samo pojedina kućanstva i poslovni subjekti teže optimizaciji procesa u svrhu uštede energije. U sustavu toplinarstva se još uvijek ne koriste napredne tehnologije i obnovljivi izvori energije u javnom sustavu grijanja što ukazuje na nedostatak podrške, informiranja i podizanja svijesti o mogućnostima uštede energije. U sektoru prometa i javne rasvjete još uvijek nedostaje potpore za nabavku energetskih učinkovitih vozila i stanica za punjenje električnih automobila, dok je javnom sustavu rasvjete potrebna potpuna modernizacija.

115 STRATEŠKI OKVIR 108 Opis: Povećanje energetske učinkovitosti i održivog korištenja energije ostvarit će se kroz provođenje četiri mjere. Kroz dvije mjere unaprijedit će se sustav za efikasno upravljanje energijom, razviti infrastruktura i ojačati kapaciteti za korištenje alternativnih izvora energije te promovirati aktivnosti njihovog korištenja među stanovništvom kroz pružanje savjetodavnih usluga i promidžbenih aktivnosti. Njima će se obuhvatiti niz aktivnosti vezanih uz subvencioniranje infrastrukture i opreme, optimizaciju korištenja (nove tehnologije i pametna ila), te poboljšanje sustava učinkovitog upravljanja energijom. Posebnim mjerama obuhvaćeni su sektori kojima će se nastojati unaprijediti energetska učinkovitost zgrada, poslovnih subjekata i javne rasvjete te sustav toplinarstva. Sinergijom mjera moguće je postići održiv i kvalitetan sustav uštede energije u skladu sa najmodernijim praksama. Pokazatelji ishoda za prioritet 3.3. Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Educiranje stanovništva o prednostima korištenja obnovljivih izvora energije Projekti i programi iz područja obnovljivih izvora energije Broj provedenih edukacija o prednostima korištenja obnovljivih izvora energije Kumulativan novih projekata i programa iz područja obnovljivih izvora energije Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Izvješća o provedbi projekta Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mjera Unaprjeđenje sustava za efikasno upravljanje energijom Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Priprema planova energetske učinkovitosti 2. Uvođenje informacijskog sustava za kontinuirano praćenje i analizu potrošnje energije 3. Podrška pri uspostavi kapaciteta za provedbu mjera energetske učinkovitosti u tijelima JLS-a 4. Podrška edukaciji energetskih savjetnika 5. Razvoj infrastrukture (solarni kolektori, toplinske pumpe, kogeneracijska postrojenja) za korištenje alternativnih izvora energije 6. Ugradnja energetskih sustava u javnim i stambenim zgradama (poput solarnog grijanja) 7. Razvoj infrastrukture za korištenje alternativnih izvora energije u poljoprivredi

116 STRATEŠKI OKVIR 109 Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Novoinstalirana postrojenja za eksploataciju obnovljivih energenata Kućanstava koja su ugradila za korištenje alternativnih izvora energije Kumulativan novoinstaliranih postrojenja za eksploataciju obnovljivih energenata Kumulativan kućanstava koja su ugradila infrastrukturu za korištenje alternativnih izvora energije Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, JLS Mjera Povećanje energetske učinkovitosti zgrada, poslovnih objekata i javne rasvjete Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Energetska obnova i certificiranje javnih i stambenih zgrada te poslovnih objekata 2. Subvencioniranje gradnje zgrada gotovo nulte energije 3. Podrška optimiziranju poslovnih procesa u svrhu uštede energije 4. Uvođenje sustava i planiranje učinkovitog upravljanja energijom (uklj. ugradnju pametnih ila) 5. Rekonstrukcija sustava za grijanje odnosno hlađenje 6. Zamjena starih svjetala u javnoj rasvjeti učinkovitijima Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Kućanstava s poboljšanom klasifikacijom potrošnje energije Primarna potrošnja energije u javnim zgradama % Broj kućanstava s poboljšanom klasifikacijom potrošnje energije Smanjenje primarne potrošnje energije na godišnjoj razini u javnim zgradama Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

117 STRATEŠKI OKVIR 110 Mjera Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Obnova i modernizacija mreže toplinovoda 2. Integracija naprednih čistih tehnologija i obnovljivih izvora energije u javni sustav grijanja 3. Informiranje i podizanje svijesti o važnosti korištenja javnog sustava grijanja Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Obnovljena i modernizirana mreža topolovoda Ušteda energije u sustavu toplinarstva km % Duljina obnovljene i modernizirane mreže toplovoda Ukupna ušteda s obzirom na energetsku učinkovitost u sustavu toplinarstva Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Ministarstvo gospodarstva, Brod plin d.o.o. Ministarstvo gospodarstva, Brod plin d.o.o. Mjera Promocija korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Promidžbene aktivnosti vezane za korištenje obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost 2. Savjetodavne usluge za poduzeća vezane uz korištenje obnovljivih izvora energije i postizanje energetske učinkovitosti 3. Organizacija radionica i edukacija za javnost o važnosti energetske učinkovitosti i korištenja alternativnih izvora energije

118 STRATEŠKI OKVIR 111 Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Edukativne aktivnosti promocije energetske učinkovitosti MSP-ovI koji su povećali energetsku učinkovitost Kumulativan novih održanih edukativnih programa za promicanje energetske učinkovitosti Kumulativan MSP-ova koji su povećali energetsku učinkovitost Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost FZOEU, Ministarstvo poduzetništva i obrta Prioritet 3.4. Unaprjeđenje kvalitete, gospodarenja i korištenja javnih površina i napuštenih područja Cilj: Povećanje kvalitete gospodarenja i korištenja javnih površina kroz planski osmišljeno i održivo korištenje te aktiviranje brownfield područja s ciljem njihove prenamjene u turističke svrhe što će biti u skladu s prioritetima Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske. Opravdanje: Kvalitetno gospodarenje javnim površinama od velikog je interesa za UPSB jer ona doprinose estetskoj vizuri i ekološkoj kakvoći urbanog okoliša. Poseban značaj za Slavonski Brod imaju perivoji oko tvrđe Brod te šetalište uz Savu koje je potrebno kvalitetnije funkcionalno i oblikovno povezati sa centralnim gradom. Na razini UPSB-a ne postoji kvalitetan sustav upravljanja javnim površinama jer ne postoji sustav kontrole i nadzora (digitalni registar) što znatno otežava unaprjeđenje korištenja javnih površina. Veliki potencijal u uređenju i održivom korištenju javnih zelenih površina treba se realizirati kroz redovitije održavanje i sadržajno opremanje postojećih ili novih. Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u UPSB-u obavljaju Hrvatske šume d.o.o. Važnost koju šume imaju za UPSB ogleda se u njihovoj ekonomskoj, okolišnoj i društvenoj koristi što znači da njihovo održivo korištenje mora imati veliku važnost za poboljšanje okoliša, budući da čine 40,6 % UPSB-a. U ekonomskom pogledu važne su za drvnu i drvno prerađivačku industriju, turizam i lovstvo. Pored ekonomskih koristi, šume su značajne za zdravlje ljudi, važan su čimbenik i regulator hidroklimatskih uvjeta, a u pobrđu i brdskim predjelima najsnažnija i najsigurnija prepreka eroziji. Najveći šuma na području UPSB-a ima proizvodnu namjenu (97 %), a ostale kategorije šuma- zaštitne šume, rekreacijske šume i šume zastupljene su

119 STRATEŠKI OKVIR 112 manjoj mjeri (3 %). Neposredna gospodarska važnost šuma leži u šumarstvu i drvnoj industriji, naročito djelatnostima prerade drva i proizvoda od drva te proizvodnji namještaja koja ima najznačajniji izravan učinak na zaposlenost. U skladu s tim, potrebno je unaprijediti sustav održivog gospodarenja šumama koji svojim aktivnostima ne zaštićuje i ne obnavlja uništene šumske čistine, sastojine autohtonih vrsta u skladu sa stanišnim tipovima i njihovom prirodnom dinamikom. I u pogledu razvoja šumske infrastrukture leži veliki potencijal jer bi se njime njezinim razvojem ostvarila dodatna prevencija i praćenje negativnih učinaka na šumski sustav tj. da se iz šuma uzima manje drveta, nego što ga priraste (povećanje površine zaštitnih šuma). U UPSB-u nalazi se svega nekoliko brownfield lokaliteta, ali velike ekonomske, ekološke i društvene važnosti. Jedan od njih je prostor vojarne Jelas koja će se prema planovima Vlade Republike Hrvatske i gradske uprave Slavonskog Broda prenamijeniti za potrebe Granične policije. Drugo veliko brownfield područje je veliki skladišni i uredski prostor tvrtke INA d.o.o. u gradu Slavonskom Brodu koji u studenom g. odlukom Vlade Republike hrvatske stavljen u funkciju prihvata izbjeglica. Iako ih je vrlo malo, prenamjenom brownfield područja stimulira se održivi razvoj, omogućuje regeneracija tj. osmišljava nova funkcija na vrijednim gradskim površinama. U skladu s tim, Grad Slavonski Brod trebao bi dalje poticati i razmatrati mogućnosti daljnjeg iskorištavanja bivših vojnih zgrada i fortifikacijskog sustava u turističke svrhe ili za smještaj odgojno-obrazovnih, kulturnih, upravnih ili socijalnih ustanova. Opis: Sinergijom četiri mjere realizirat će se integrirani sustav upravljanja javnim površinama i uređenje brownfield prostora. Prva mjera odnosi se na poboljšanje sustava upravljanja javnim površinama što podrazumijeva povećanje nadzora javnih površinama i uvođenje digitalnog registra javnih površina. Nakon uspostavljanja sustava provest će se niz aktivnosti koje se odnose na uređivanje, obnavljanje, opremanje i uspostavljanje postojećih/novih javnih zelenih površina. Posebnom mjerom predviđene su aktivnosti održivog gospodarenja šumama koje obuhvaćaju pošumljavanje, obnovu uništenih i oštećenih šumskih sastojina autohtonih vrsta, ulaganja u šumsku i protupožarnu infrastrukturu (vatrogasni putovi, prosjeke i osmatračnice). Posljednjom mjerom prioritet provest će se aktivnosti pripreme dokumentacije i rekonstrukcije vrijednih brownfield lokacija (posebno Tvrđe) što otvara mogućnost sektorske integracije aktivnosti unutar nekoliko specifičnih ITU ciljeva poput onih koji se odnose na obnovu kulturne baštine i poticanja održivih prometnih rješenja.

120 STRATEŠKI OKVIR 113 Pokazatelji ishoda za prioritet 3.4. Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Uspostavljeni sustavi praćenja kakvoće okoliša Proračunska sredstva koja su namijenjena održavanju javnih površina i napuštenih područja % Broj uspostavljenih sustava praćenja kakvoće okoliša (zraka, vode, mora, tla) Udio proračunskih sredstava namijenjenih održavanju javnih površina i napuštenih područja Učestalost praćenja Izvor godišnje BPŽ 4, godišnje JLS Mjera Poboljšanje sustava upravljanja javnim površinama Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Uvođenje digitalnog registra javnih površina 2. Povećanje kontrole i nadzora javnih površina 3. Redovito uređivanje i obnavljanje javnih zelenih površina Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Prekršitelji koji ugrožavaju javne površine Uspostavljanje digitalnog registra javnih površina Smanjenje a prekršitelja ugroze javnih površina Uveden digitalni registar javnih površina Učestalost praćenja godišnje jednom na kraju provedbe Izvor Izvješća o provedbi projekta Izvješća o provedbi projekta

121 STRATEŠKI OKVIR 114 Mjera Uređenje i održivo korištenje javnih zelenih površina Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Uspostavljanje novih javnih zelenih površina 2. Sadržajno opremanje javnih zelenih površina Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Uređene postojeće javne površine Novoizgrađene javne površine Kumulativan uređenih postojećih javnih površina Kumulativan novoizgrađenih javnih površina Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Komunalac d.o.o. Komunalac d.o.o. Mjera Održivo gospodarenje šumama Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Pošumljavanje zanemarenih i uništenih šumskih čistina 2. Obnova uništenih i oštećenih šumskih sastojina autohtonih vrsta u skladu sa stanišnim tipovima i njihovom prirodnom dinamikom 3. Ulaganje u šumsku infrastrukturu 4. Unaprjeđenje protupožarne infrastrukture na šumskim zemljištima (poput vatrogasnih putova, prosjeka, osmatračnica) Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Površina pošumljenih zemljišta autohtonim vrstama Zaštitne šume m 2 ha Kumulativna površina novo pošumljenih zemljišta autohtonim vrstama Kumulativno povećanje površine zaštitnih šuma Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Hrvatske šume Hrvatske šume

122 STRATEŠKI OKVIR 115 Mjera Revitalizacija napuštenih industrijskih i vojnih lokaliteta Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Prenamjena napuštenih i nedovoljno iskorištenih industrijskih, vojnih i drugih komercijalnih lokaliteta 2. Priprema dokumentacije za provedbu prenamjene brownfield lokaliteta 3. Sanacija i rekonstrukcija brownfield lokaliteta Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Pripremljenost planske dokumentacije Obnovljena brownfield područja m 2 Broj donesene prostornoplanske dokumenatacije za prenamjenu / aktiviranje brownfield područja Površina obnovljenih brownfield područja Učestalost praćenja godišnje Na kraju razdoblja provedbe Izvor Zavod za prostorno uređenje BPŽ ITU PT, Zavod za prostorno uređenje BPŽ, Izvješće o stanju u prostoru Prioritet 3.5. Gospodarenje vrijednim elementima prirodne i kulturne baštine Cilj: Poboljšanje gospodarenja elementima prirodne i kulturne baštine kroz promicanje njihovog očuvanja, obnove i valorizacije. Opravdanje: UP Slavonski Bord bogato je prirodnom i kulturnom baštinom. Dio te baštine, posebice kulturne, formalno je zaštićen, no pojedini lokaliteti prirodne i krajobrazne raznolikosti još uvijek ne uživaju status zaštite. K tome, njihova valorizacija, posebice održivo korištenje u okviru turizma, još uvijek nije u potpunosti zaživjelo premda predstavlja velik neiskorišteni potencijal. U posljednjem je desetljeću mnogo uloženo u obnovu kulturnih dobara i razvoj kulturnog turizma, ali nedostatak financijskih sredstava za potpunu rekonstrukciju i očuvanje sveukupne kulturne baštine otežava adekvatno upravljanje njima i uvođenje turističke funkcije. U UPSB-u ističu se dva zaštićena lokaliteta prirodnih vrijednosti (Jelas Polje i Bara Dvorina) i evidentirano više njih koji su predviđeni za neki oblik zaštite.

123 STRATEŠKI OKVIR 116 Budući da planovi nisu ostvareni, potrebno je poticati aktivnosti za njihovu zaštitu kako bi se spriječili negativni utjecaji, posebice antropogeni. Cjelokupni sustav upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom u UPSB-u nije dovoljno razvijen te potrebna izrada planova i konzervatorskih analiza za lokalitete i prirodne i kulturne baštine te za područja koja se nalaze unutar mreže Natura Aktivnosti su također potrebne u promociji i različitim edukativnim aktivnostima čime će se dodatno ukazivati na važnost zaštite baštine što će posljedično utjecati na održivi razvoj cijelog UPSB-a Iz tog razloga je nužno izraditi planove upravljanja i smjernica za postojeće vrijedne lokalitete i objekte te provesti konzervatorske analize kako bi se stvorila osnova na svrsishodno sufinanciranje obnove i valorizacije lokaliteta prirodne i kulturne baštine. K tome, nužno je provesti daljnja istraživanja kako bi se identificirali dosad zapostavljeni prirodni i kulturni lokaliteti i dobra te adekvatno zaštitili i valorizirali. Opis: Provođenjem dvije mjere integrirano će se doprinijeti razvoju kulturne i prirodne baštine. Prvom mjerom doprinijeti će se očuvanju i valorizaciji prirodne baštine kroz obnovu i razvoj infrastrukture za posjećivanje i edukaciju (centri za posjetitelje, infopultovi i dr.) te kroz razvijanje inovativnih turističkih sadržaja (multimedijalne prezentacije i poučne staze). Posebne aktivnosti obuhvatiti će rješavanje problema na područjima mreže Natura 2000 (invazivne vrste, zaštita livadnih vrsta, itd). Drugom mjerom predviđene su različite aktivnosti koje se odnose na obnovu i valorizaciju kulturne baštine kroz obnovu infrastrukture, razvijanje novih usluga i turističkih proizvoda povezanih sa njezinim razvojem. Nakon toga unaprijedit će se sustav upravljanja i prirodnom i društvenom baštinom kroz izradu različitih planova, analiza i dokumentacije zaštite te provesti educiranje i osposobljavanje djelatnika za poslove upravljanja i očuvanja (posebice unutar mreže Natura 2000). Aktivnostima promocije i podizanja svijesti o važnosti zaštite prirodne i kulturne baštine kroz različite edukacije i promocije s naglaskom na najvažnije lokalitete stvoriti će se sinergija kojom će nastojati ponudi kompletan turistički proizvod koji će doprinijeti kvalitetnijoj promociji i razvoju turizma UPSB-a.

124 STRATEŠKI OKVIR 117 Pokazatelji ishoda za prioritet 3.5. Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Porast a projekata povezanih s očuvanjem i održavanjem krajobrazne, bioraznolikosti, i georaznolikosti Porast a projekata povezanih s očuvanjem i održavanjem elemenata kulturnopovijesne baštine Kumulativni novih projekata povezanih s očuvanjem i održavanjem krajobrazne, bioraznolikosti, i georaznolikosti Kumulativni novih projekata povezanih s očuvanjem i održavanjem elemenata kulturnopovijesne baštine Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Državni zavod za zaštitu prirode Zavod za prostorno uređenje BPŽ, Ministarstvo kulture Mjera Očuvanje i valorizacija prirodne baštine Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Izgradnja i obnova infrastrukture za posjećivanje i edukaciju o prirodnoj baštini, krajobraznoj, biološkoj i georaznolikosti (poput centara za posjetitelje, infopultova i dr.) 2. Razvoj suvremenih i inovativnih turističkih sadržaja vezanih uz prirodnu baštinu (poput multimedijalnih prezentacija, poučnih staza i sl.) 3. Uklanjanje invazivnih i potencijalno invazivnih stranih vrsta na područjima unutar mreže Nature Obnova i očuvanje ugroženih i zaštićenih rijetkih livadnih vrsta kako bi se održale i poboljšale njihove usluge ekosustava na područjima unutar mreže Nature Unaprjeđenje sustava upravljanja prirodnom baštinom 6. Promocija i podizanje svijesti o važnosti prirodne raznolikosti

125 STRATEŠKI OKVIR 118 Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Sustavi praćenja bioraznolikosti i kvalitete staništa Vrste i staništa s uspostavljenim programima praćenja Broj novouspostavljenih sustava praćenja bioraznolikosti i kvalitete staništa Broj staništa i vrsta s uspostavljenim programima praćenja Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Državni zavod za zaštitu prirode Državni zavod za zaštitu prirode Mjera Obnova, valorizacija i promocija kulturne baštine Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Obnova i rekonstrukcija elemenata kulturne baštine 2. Izgradnja i dogradnja infrastrukture za turističku valorizaciju kulturne baštine 3. Razvoj usluga za turističku valorizaciju kulturne baštine 4. Razvoj novih turističkih proizvoda povezanih s kulturnom baštinom 5. Promocija lokaliteta kulturne baštine 6. Izrada planova upravljanja i konzervatorskih analiza za pojedine lokalitete i kulturne baštine Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Obnovljeni spomenici kulturno-povijesne baštine (pokretni i nepokretni) Proračunska sredstva koja se JLS-a UP-a koja se izdvajaju za obnovu kulturnopovijesnih građevina % Kumulativan obnovljenih spomenika kulturno-povijesne baštine (pokretnih i nepokretnih) Udio proračuna JLSa UP-a koji se izdvaja za obnovu kulturno-povijesnih građevina Učestalost praćenja godišnje Izvor Ministarstvo kulture 5, godišnje JLS

126 STRATEŠKI OKVIR 119 Prioritet 3.6. Očuvanje okoliša i jačanje sustava praćenja kakvoće okoliša Cilj: Unaprjeđenje sustava za praćenje i očuvanje okoliša čime će se postići povećanje kvalitete života u UPSB-u. Unaprjeđenje sustava za prevenciju antropogenih i prirodnih rizika te uspostavljanje sustava za praćenje klimatskih promjena čime će se pokušati ublažiti negativne posljedice i prilagodba na neočekivane događaje. Opravdanje: Očuvanje i porast praćenja kakvoće okoliša jedan od temelja postizanja održivog razvoja i povećanja kvalitete života u UPSB-u. U UPSB-u g. zabilježeno je ukupno 187 izvora emisija u okoliš od čega se gotovo 90 % nalazi na području Grada Slavonskog Broda što je posljedica industrijskog razvoja, odnosno rada rafinerije u Bosanskom Brodu. Iako se provjera i praćenje kakvoće zraka, vode i tla obavljaju dosta često i detaljno, potrebna su daljnja ulaganja u nadogradnju, izgradnju i osuvremenjivanje sustava praćenja kakvoće okoliša za što je moguće uvesti moderna informacijsko-komunikacijska rješenja poput GIS-a čije nepostojanje onemogućava pregledno praćenje potencijalnih opasnosti. Neprestana prekoračenja graničnih vrijednosti i neprimjerene aktivnosti koje izaziva ljudski faktor ukazuju na još uvijek nedovoljno razvijenu svijest o važnosti očuvanja za koje je potrebno uvesti rigoroznije mjere i provoditi aktivnosti informiranja stanovništva o važnosti očuvanja okoliša. Prirodni rizici koji pogađaju prostor UPSB-a i uzrokuju materijalne štete, a ponekad i ljudske žrtve obuhvaćaju poplave, olujna nevremena, tuču, potrese i požare. Na području Županije i UPSB ne postoji integrirani sustav praćenja klimatskih promjena i relevantnih podataka na temelju kojih bi se moglo predvidjeti, upozoriti ili djelovati u slučaju katastrofa. Poplave i s njima povezani hazardi predstavljaju najveći prirodni rizik u UPSB-u čemu najviše pogoduje geografski smještaj UPSB-a u nizini vodotoka rijeke Save na jugu i Slavonskog gorja na sjeveru. Slijev rijeke Save (nizvodno od Siska) jedno je od najugroženijih područja Republike Hrvatske od poplava, a najveći dio UPSB-a smješten je neposredno uz tok rijeke Save. Postojeća infrastruktura za smanjivanje štete od katastrofa poput obrambenih nasipa ne zadovoljavaju potrebe visine što predstavlja rizik i opasnost za izlijevanje u vrijeme visokih vodostaja. Bujični tokovi koji se slijevaju s Dilj gore prema rijeci Savi nemaju dovoljan rezervnih akumulacijskih bazena i lateralnih kanala za odvodnju. Jedinice lokalne samouprave UPSB-a, kao i u ostatku Hrvatske, još uvijek ne posvećuju dovoljno pozornosti sve očiglednijim klimatskim promjenama i mjerama adaptacije istima koje će postati nužnost u budućnosti. Posljedice klimatskih promjena koje se očituju u cijeloj Hrvatskoj, odnose se i na UPSB. Neke od njih su: porast prosječne temperature, smanjenje količine padalina te rast a suhih dana dok su klimatski ekstremi postali sve učestaliji prije svega se to odnosi na toplinske valove, vrućih dana, trajanje suše i učestalost nepogoda povezanih s vjetrom. Navedeni podaci najčešće nisu integrirani u dokumente prostornog i strateškog planiranja.

127 STRATEŠKI OKVIR 120 Od antropogenih rizika u UPSB-u izdvajaju se požari te eksplozije uslijed ispuštanja plina. Premda se požar javlja i kao prirodna pojava, u naseljenim je područjima najčešće uzrokovan antropogeno. Iako manja poslovna poduzeća provode mjere za sprječavanje katastrofe, potrebno im je osigurati dodatnu podršku za prelazak na niskougljičnu proizvodnju i prilagodbu poslovanja klimatskim promjenama. Prevencija rizika i djelovanje u slučaju katastrofa u UPSB-u odvija se kroz nekoliko organizacija: područni ured Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Stožer zaštite i spašavanja Brodskoposavske županije, vatrogasne službe i dobrovoljna vatrogasna društva. Državna uprava za zaštitu i spašavanje organizacija je koja priprema, planira i rukovodi operativnim snagama te koordinira djelovanje svih sudionika zaštite i spašavanja. Državna uprava za zaštitu i spašavanje organizacija je koja priprema, planira i rukovodi operativnim snagama te koordinira djelovanje svih sudionika zaštite i spašavanja. Stožer zaštite i spašavanja Brodsko-posavske županije organiziran je u svrhu sustavnog i integralnog pristupa zaštiti i spašavanju u slučaju prirodnih i društvenih katastrofa, a koordinira rad drugih organizacija koje sudjeluju u tim akcijama. Premda se organiziraju radionice o spašavanju u slučaju potresa, posebice među učenicima, ostaje još mnogo prostora za edukaciju građana o prikladnim postupcima tijekom i nakon potresa. Takve edukacije do sada je organizirao Stožer zaštite i spašavanja Brodskoposavske županije. Opis: Ostvarenje prioriteta ostvarit će se kroz tri mjere koje obuhvaćaju unaprjeđenje sustava praćenja i upravljanja kakvoćom okoliša, poboljšanje sustava praćenja klimatskih promjena i unaprjeđenje infrastrukture za smanjenje štete od katastrofa. Prva mjera obuhvatit će infrastrukturna, organizacijska i informacijsko-komunikacijska rješenja (kemijsko-laboratorijski instrumenti, informatičko opremanje ustanova i dr.) koja će osigurati praćenje kakvoće zraka, vode i tla te edukativno-informacijske aktivnosti podrške školskim aktivnostima vezanim uz podizanje svijesti o važnosti čistoće okoliša za kvalitetu života u UPSB-u. Preostale dvije mjere će u sinergiji doprinijeti stvaranju efikasnog sustava, infrastrukture i planova za praćenje ili predviđanje u slučaju katastrofa, odnosno klimatskih promjena. Od posebne je važnosti unaprjeđenje sustava ranog upozoravanja i uzbunjivanja na razini UPSB-a i opremanje vatrogasnih postrojbi kako bi se poboljšao sustav predviđanja o potencijalnim rizicama (posebice poplavama) te poboljšali kapaciteti u slučaju nepogode. Uz to, mjera će obuhvatiti unaprjeđenje infrastrukture za smanjenje štete od katastrofa koja obuhvaća gradnju zelene infrastrukture, nasipa i ostalih tehničkih infrastrukturnih uređaja za sprječavanje potencijalne opasnosti. Također, provest će se aktivnosti edukacija, radionica i javnih događaja o prirodnim rizicima i klimatskim promjena čime će povećati informiranost građana o mogućim posljedicama od strane istih. Posljedično bi se ova problematika trebala jače implicirati u prostornoplanske i strateškoplanske dokumente i omogućiti priprema akcijskih planova za ublažavanje neželjenih posljedica. Ovim mjerama bi se u sinergiji omogućilo praćenje kakvoće okoliša i poboljšala prevencija od različitih prirodnih i antropogenih rizika.

128 STRATEŠKI OKVIR 121 Pokazatelji ishoda za prioritet 3.6. Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Proračunska sredstva JLS-a koja se izdvajaju za aktivnosti zaštite okoliša Proračunska sredstva JLS-a UP-a koja se izdvajaju za primijenjena istraživanja prevencije rizika i klimatskih promjena % % Udio proračunskih sredstava JLS-a koja se izdvajaju za aktivnosti zaštite okoliša Udio proračunskih sredstava koja se izdvajaju za primijenjena istraživanja prevencije rizika i klimatskih promjena Učestalost praćenja Izvor 17, godišnje JLS 1, godišnje BPŽ Mjera Unaprjeđenje sustava praćenja i upravljanja kakvoćom okoliša Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Opremanje sustava praćenja kakvoće zraka, vode i tla kemijskolaboratorijskim instrumentima 2. Informatičko opremanje ustanova u sustavu praćenja i upravljanja kakvoćom zraka, vode i tla te edukacija djelatnika 3. Podrška nekomercijalnim aktivnostima poljoprivrednih gospodarstava koje doprinose povećanju kakvoće okoliša 4. Edukativno-informativne aktivnosti za podizanje svijesti o važnosti čistog okoliša 5. Podrška organizaciji izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti vezanih za unaprjeđenje kvalitete okoliša Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Meteorološke postaje za mjerenje zraka Sudionici u akcijama zaštite okoliša Kumulativan novih i nadograđenih postaja za mjerenje zraka Broj sudionika u akcijama zaštite okoliša Učestalost praćenja Izvor godišnje DHMZ godišnje JLS

129 STRATEŠKI OKVIR 122 Mjera Poboljšanje sustava praćenja klimatskih promjena te hidroloških podataka te predviđanja, upozoravanja i djelovanja u slučaju katastrofa Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Unaprjeđenje sustava ranog upozoravanja i uzbunjivanja na razini UPSB-a 2. Podrška opremanju javnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi 3. Osposobljavanje djelatnika javnih ustanova koje se bave klimatskim promjenama Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Osposobljene jedinice za djelovanje u slučaju elementarne nepogode Sustav ranog upozoravanja i uzbunjivanja na razini UPSB-a Broj novoosposobljenih jedinica za djelovanje u slučaju elementarne nepogode Unaprjeđen sustav ranog upozoravanja i uzbunjivanja na razini UPSB-a Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Državna uprava za zaštitu i spašavanje BPŽ, Državna uprava za zaštitu i spašavanje Mjera Unaprjeđenje infrastrukture za smanjenje štete od katastrofa Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Podrška u izgradnji, obnovi i održavanju infrastrukture za smanjenje štete od katastrofa UPSB-a 2. Redovno praćenje infrastrukture za smanjenje štete od katastrofa (posebice infrastrukturu za obranu od poplava) 3. Primjena zelene infrastrukture za smanjenje štete od katastrofa 4. Uključivanje problematike klimatskih promjena u prostornoplanske i strateškoplanske dokumente 5. Priprema akcijskih planova za ublažavanje posljedica klimatskih promjena i prilagodbu istima 6. Provedba radionica, edukacija i javnih događaja na temu djelovanja prirodnih rizika i klimatskih promjena

130 STRATEŠKI OKVIR Uspostava online informacijskih portala o klimatskim promjenama, njihovim učincima i mogućnostima njihova ublažavanja te individualnih aktivnosti za smanjenje učinaka klimatskih promjena Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Broj projekata kojima su izgrađeni ili obnovljeni elementi infrastrukture za zaštitu od katastrofa Povećanje svijesti i prilagodljivosti klimatskim promjenama 1 Broj novih projekata kojima se izgrađuju ili obnavljaju elemenata infrastrukture za zaštitu od katastrofa Razvijen sustav prikupljanja podataka I povećanja svijesti o klimatskim promjenama Učestalost praćenja Izvor godišnje BPŽ godišnje Izvješće o provedbi projekta Cilj 4. Efikasno upravljanje razvojem Prioritet 4.1. Povećanje djelotvornosti javne uprave Cilj: Poboljšanje učinkovitosti javne uprave kroz unaprjeđenje sustava upravljanja ljudskim resursima i kvalitetom pružanja usluga. Opravdanje: Da bi se postiglo kvalitetno funkcioniranje javne uprave potrebno je provesti niz aktivnosti koje će optimizirati poslovne procese, poboljšati učinkovitost organizacije rada, osposobiti kadrove te poboljšati interakciju s klijentima. Problemi koji su vezani uz nepostojanje sustava praćenja ili nadzora značajno onemogućuju mjerenje učinkovitosti rada i provedenih aktivnosti čime ne donose kvaliteta rješenja, a samim time pada i efikasnost poslovanja. U UPSB-u Slavonskog Broda, Grad Slavonski Brod raspolaže s najvećim ljudskim kapacitetima za provođenje razvojnih projekata za što postoji visoko obrazovan kadar. Zaposleni u upravnim tijelima ostalih JLS imaju u pravilu visoku stručnu spremu na pozicijama gradonačelnika/načelnika i pročelnika upravnih odjela, dok se na ostalim pozicijama uz osobe s visokom nalaze i osobe sa srednjom stručnom spremom. Manje JLS UPSB-a tako karakteriziraju slabiji kadrovski i resursni kapaciteti nego u Gradu Slavonskom Brodu kao i

131 STRATEŠKI OKVIR 124 nedostatak javnih poduzeća i ustanova koji pokrivaju određeno razvojno područje u njima. Takvim kadrovima često nedostaje iskustva u provođenju širokog aspekta razvojnih projekata s obzirom da se većina njih oslanja na Grad Slavonski Brod zbog posjedovanja kadrovskih i resursnih mogućnosti. Rad postojeće javne uprave otežan je kroz često nekoordiniranu podjelu razvojnih zadataka između kojih ne postoji međusektorska koordinacija, posebice unutar JLS-a. To znači da postojeći sustav zapošljavanja i upravljanja ljudskim resursima treba poboljšati i uskladiti s potrebama kompetencija i kvalifikacija prilikom novog zapošljavanja. Da bi se to postiglo potrebno je uvođenje informacijsko-komunikacijskih rješenja temeljenih na najboljim praksama kojima će se postići optimalno osposobljavanje i priprema za rad. Opis: Za potrebe ostvarenja prioriteta predviđene su četiri mjere koje će stvoriti efikasan i kvalitetan okvir za povećanje kvalitete rada javne uprave. Tri su mjere predviđene za povećanje djelotvornosti javne uprave i odnose se na uspostavu sustava praćenja kvalitete rada, tehnološko unaprjeđenje rada i jačanje ljudskih potencijala u javnom sektoru. One se odnose na niz aktivnosti povezanih sa uspostavljanjem sustava praćenja kvalitete i produktivnosti rada, daljnje uvođenje IKT-a u sektore javnog upravljanja te jačanjem ljudskih potencijala i kapaciteta u javnom sektoru (jačanje stručnih sposobnosti zaposlenih, osposobljavanje djelatnika u javnoj upravi za korištenje IKT-a i dr.). Posljednjom mjerom nastojat će se unaprijediti komunikacija i suradnja među javnim ustanovama i tijelima na lokalnoj razini kroz održavanje redovitih međusektorskih koordinacijskih sastanaka unutar JLS-a i koordinacije među javnim ustanovama. Na ovaj način će se olakšati i provedba i praćenje razvojnih strateških dokumenata, posebice SRUP-a koji zahtjeva koordinirano i efikasno sudjelovanje svih uključenih aktera. Pokazatelji ishoda za prioritet 4.1. Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Optimizacija poslovnih procesa javne uprave te pružanje usluga javne uprave Djelatnici javne uprave s adekvatno završenim programom osposobljavanja Uspostavljen informacijski sustav javne uprave Broj djelatnika javne uprave sa adekvatno završenim programom osposobljavanja Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Izvješća o provedbi projekta Izvješća o provedbi projekta

132 STRATEŠKI OKVIR 125 Mjera Uspostava sustava praćenja kvalitete rada javne uprave Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Uspostava sustava praćenja kvalitete i produktivnosti javne uprave 2. Uspostava sustava nadzora za praćenje učinaka provedbe SRUP-a Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Povećanje sustava upravljanja kvalitetom i učinaka provedbe aktivnosti SRUP-a 1 Uspostavljen sustav nadzora provedbe i evaluacije učinaka aktivnosti SRUP-a Učestalost praćenja kraj razdoblja provedbe SRUP-a Izvor ITU PT Mjera Tehnološko unaprjeđenje rada javne uprave Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Uvođenje IKT-a u sve sektore javnog upravljanja 2. Razvoj jedinstvenog informacijsko-komunikacijskog sustava javne uprave 3. Povezivanje (geo)informacijskih sustava iz svih segmenata javnog upravljanja 4. Razvoj i poboljšanje webportala s javno dostupnim informacijama Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Implementirana rješenja digitalizacije u javnoj upravi Dostupnost javnim informacijama (bilteni) Broj implementiranih rješenja digitalizacije u javnoj upravi Broj tiskanih i razvijenih novih oblika dostupnosti javnim informacijama (bilteni) Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Izvješća o provedbi projekta Izvješća o provedbi projekta

133 STRATEŠKI OKVIR 126 Mjera Jačanje ljudskih potencijala i kapaciteta u javnom sektoru, te unaprjeđenje sustava zapošljavanja i upravljanja ljudskim resursima Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Jačanje stručnih sposobnosti zaposlenih u javnoj upravi kroz edukacije 2. Osposobljavanje djelatnika u javnoj upravi za korištenje IKT-a 3. Specijalizirana obuka (radionice, seminari i sl.) za zaposlenike pojedinih područja javnih usluga (vatrogasne službe, centri za šumske požare i sl.) 4. Razvoj načela i metodologije za novo zapošljavanje i sustav nagrađivanja na temelju potrebnih kompetencija i objektivnih kriterija 5. Provedba IKT rješenja za upravljanje ljudskim resursima Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Djelatnici javne uprave sa završenim programom osposobljavanja u javnom sektoru Djelatnici javne uprave osposobljenih za pripremu i provedbu projekata međunarodne suradnje Broj djelatnika javne uprave sa završenim programom osposobljavanja u javnom sektoru Broj djelatnika javne uprave osposobljenih za pripremu i provedbu projekata međunarodne suradnje Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Izvješća o provedbi projekta Izvješća o provedbi projekta Mjera Unaprjeđenje komunikacije i suradnje među javnim ustanovama i tijelima na lokalnoj razini Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Provedba redovitih međusektorskih koordinacijskih sastanaka unutar iste JLS 2. Uspostava sustava koordinacije među javnim ustanovama koje pružaju povezane usluge

134 STRATEŠKI OKVIR 127 Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Koordiniranje rada javnih ustanova koji pružaju povezane usluge građanima Međusektorski koordinacijski sastanci JSL-a Broj međusektorskih koordinacijskih sastanaka javnih ustanova Broj međusektorskih koordinacijskih sastanaka JLS-a Učestalost praćenja polugodišnje, godišnje polugodišnje, godišnje Izvor Izvještaji aktivnosti Zapisnici aktivnosti Prioritet 4.2. Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, te podrška lokalnim razvojnim dionicima Cilj: Unaprjeđenje kapaciteta organizacija civilnog društva s ciljem porasta njihovog društvenog značenja i važnosti u razvoju UPSB-a, te ostalih razvojnih aktera čime će lakše upravljati i surađivati na pitanjima teritorijalnog razvoja UPSB-a. Opravdanje: U UPSB-u je krajem godine djelovalo udruga, od kojih je većina koncentrirana u Gradu Slavonskom Brodu (755), dok ih je najmanje u manjim JLS-ima poput Gornje Vrbe i Podcrkavlja. Organizacije civilnog društva UPSB-a počele su se razvijati tek posljednjih desetljeća, na što ukazuje još uvijek neadekvatna zastupljenost po pojedinim područjima. Trenutno stanje ukazuje na nedovoljno umrežavanje i suradnju organizacija civilnog društva međusobno, ali i sa ostalim relevantnim dionicima iz područja zdravstva, socijalnih usluga, okoliša, obrazovanja i dr. S druge strane, u domenama gdje postoje tematski slične udruge, one najčešće nisu međusobno povezane niti surađuju uslijed čega nema (dovoljno) sinergije u ostvarenju njihovih programa koja bi doprinijela ostvarenju zajedničkih nastojanja. Veliki potencijal leži u ojačavanju međusobne suradnje OCD-a i porastu kompetentnosti čime bi se povećao aktivnosti vezanih uz unaprjeđenje kompetencija i vještina te prenošenje znanja i dobrih praksi (razvoj volonterskih programa, provođenje građanskog obrazovanja i dr.). Suradnja sa javnom upravom mogla bi se poboljšati kroz osnivanje manjih lokalnih vijeća za suradnju na kojima bi se moglo razvijati partnerstva i aktivnosti za razvoj sustava praćenja aktivnosti vezanih uz razvojne projekte na području UPSBa. Ključ za obuhvatno i uključivo upravljanje razvojem je partnerski odnos i sinergično djelovanje svih dionika koji mogu doprinijeti tijekom planiranja i provedbe programa upravljanja

135 STRATEŠKI OKVIR 128 razvojem. Jedan od oblika takvog sinergičnog djelovanja su lokalne akcijske grupe (LAG-ovi) koje kroz partnerstvo dionika kombiniraju ljudske i financijske resurse iz sva tri sektora i na taj način osnažuju zajedničke i međusektorske projekte. S obzirom da se LAG-ovi osnivaju u izvangradskim područjima, na području Grada Slavonskog Broda ne djeluje nijedan LAG dok na područjima ostalih JLS-a djeluju dva. LAG Posavina tako obuhvaća općine Bebrinu, Brodski Stupnik, Podcrkavlje i Sibinj. LAG je registriran g., obuhvaća površinu od 758,5 km 2 i nešto više od stanovnika. LAG Slavonska ravnica djeluje u općinama Bukovlju, Donjim Andrijevcima, Garčinu, Gornjoj Vrbi i Klakaru, osnovan je g., a djeluje na području veličine 546,9 km 2 koje obuhvaća nešto više od stanovnika. Kao dionici koji značajno doprinose sinergiji i partnerskom odnosu LAG-ovi su od izuzetne važnosti za upravljanje razvojem na području UPSB-a. Iskustvo pojedinih LAG-ova u pripremi i provođenju velikog a projekata u sva tri sektora bogatstvo je koje ima presudan utjecaj na njihovu ulogu u koordinaciji svih dionika i usklađivanju njihovih želja i mogućnosti. Potencijal LAG-ova leži i u njihovom međusobnom umrežavanju i suradnji čime se dobiva mogućnost djelovanja na cijelom području UPSB-a, ali i širem prostoru. Razvoj kapaciteta i suradnje među akterima iz svih sektora javnog, privatnog i civilnog jedno je temeljnih polazišta na kojem se temeljila izrada strateškog okvira. Budući da je u dosadašnji razvoj svakog sektora bio proveden na razini razvojnih područja, nužno je razvijanje upravljačkih i organizacijskih kapaciteta u svim sektorima pri zajedničkom upravljanju razvojem. Jedino je na taj način moguć održiv i uključiv razvoj temeljen na uvažavanju potreba svih sektora kao i samokorekciji i samousmjeravanju razvoja. Opis: Tri mjere obuhvatit će ostvarenje navedenog prioriteta. Prva se odnosi na unaprjeđenje kompetencija i vještina kroz različite aktivnosti čime se prenosi znanje i dobre prakse. Obuhvatit će i dodatne aktivnosti poticanja suradnje između OCD-a međusobno, te umrežavanja sa visokoškolskim ustanovama u provođenju obrazovnih programa u skladu s potrebama gospodarstva. Drugom mjerom povećat će se društveno značenje i važnost organizacija civilnog društva za upravljanje razvojem kroz podršku osnivanju regionalnih struktura suradnje (civilno društvo i javna uprava). Uz to, provest će se aktivnosti vezane uz lokalnu/regionalnu zajednicu (razvoj volonterskih programa i provođenje građanskog obrazovanja) te razviti inicijative kojima će se povećati učinkovitost i praćenje postupaka javne nabave. Posljednjom mjerom pružiti će se podrška radu LAG-ova i razviti kapaciteti za upravljanje razvojem kroz potporu radu LAG-ovima i edukaciju članova za pripremu i provedbu projekata.

136 STRATEŠKI OKVIR 129 Pokazatelji ishoda za prioritet 4.2. Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Nominirani i provedeni projekti financirani iz nacionalnih, EU i međunarodnih sredstava u partnerstvu javnog i civilnog sektora Kandidirani i provedeni projekti međunarodne suradnje Broj nominiranih i provedenih projekata financiranih iz nacionalnih, EU i međunarodnih sredstava u partnerstvu javnog i civilnog sektora Broj kandidiranih i provedenih projekata međunarodne suradnje Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor JLS, Izvješća o provedbi projekata JLS, Izvješća o provedbi projekata Mjera Unaprjeđenje kompetencija i suradnje Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Edukacije, radionice, seminari i sl. aktivnosti vezane uz unaprjeđenje kompetencija i vještina te prenošenje znanja i dobrih praksi 2. Podrška međusobnom umrežavanju i suradnji organizacija civilnog društva (OCD) 3. Poticanje suradnje i stvaranju partnerstava između OCD-ova i visokoškolskih ustanova u provođenju obrazovnih programa 4. Podrška socijalnim partnerima OCD-ova pri jačanju kapaciteta (koji se odnose na specijalizaciju u različitim područjima zdravstvo, socijalne usluge, okoliš, obrazovanje ) Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Članovi OCD-a koji su prošli neku vrstu edukacije za optimizaciju poslovnih procesa Broj udruga u dosad nepokrivenim sektorskim područjima Kumulativan novih članova OCDa koji su prošli neku vrstu edukaciju za unaprjeđenje poslovanja Kumulativan novoosnovanih udruga u dosad nepokrivenim sektorskim područjima Učestalost praćenja godišnje Izvor Izvješća o provedbi projekta godišnje JLS

137 STRATEŠKI OKVIR 130 Mjera Povećanje društvenog značenja i važnosti organizacija civilnog društva u upravljanju razvojem Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Podrška osnivanju regionalnih struktura za suradnju civilnog društva i javne uprave (npr. lokalno vijeće za suradnju) 2. Podrška partnerstvima za unaprjeđenje učinkovitosti javne uprave i aktivnostima za razvoj novih alata za transparentno praćenje postupaka javne nabave 3. Aktivnosti vezane uz lokalnu/regionalnu zajednicu (razvoj volonterskih programa, provođenje građanskog obrazovanja i sl.) Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Volonteri koji sudjeluju u radu za lokalnu/regionalnu zajednicu Razvoj struktura suradnje civilnog društva i javne uprave Kumulativan novih volontera koji sudjeluju u radu za lokalnu/regionalnu zajednicu Osnovano lokalno vijeće za suradnju civilnog društva i javne uprave Učestalost praćenja godišnje godišnje Izvor Izvješća o provedbi projekta Izvješća o provedbi projekta Mjera Podrška u radu LAG-ova i razvoj kapaciteta za upravljanje razvojem Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata 1. Potpora radu lokalnih akcijskih grupa 2. Edukacije članova LAG-ova za pripremu i provedbu projekata

138 STRATEŠKI OKVIR 131 Pokazatelji ishoda za Mjeru Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina Proračunska sredstva izdvojena za potporu LAG-ovima Članovi LAG-a koji su prošli edukaciju o EU fondovima % Udio proračunskih sredstava JLS-a koja se izdvajaju za potporu LAG-ovima Kumulativan članova LAG-ova koji su prošli edukaciju za pripremu i provedbu projekata financiranih nacionalnim, EU i međunarodnim sredstvima Učestalost praćenja Izvor 1, godišnje JLS godišnje LAG-ovi, JLS

139 STRATEŠKI OKVIR 132

140 PROVEDBA PROVEDBA 6.1. FINANCIJSKI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE Financijski plan Strategije razvoja urbanog područja Slavonski Brod sadrži okvirni pregled i alokaciju planiranih financijskih sredstava po ciljevima i prioritetima SRUP-a (Tab. 3.). Alokaciju čine procijenjena sredstva koja se očekuju iz lokalnog, županijskog te državnog proračuna kao i EU fondova. Prema tome su tijekom formiranja indikativnog financijskog okvira korišteni raspoloživi podaci iz proračuna i planova razvojnih programa jedinica lokalne samouprave koje čine Urbano područje Slavonski Brod te podaci o projektima koji su prilikom izrade Županijske razvojne strategije Brodsko-posavske županije ocijenjeni kao projekti od razvojnog značaja. U dijelu izrade financijskog okvira koji se tiče mogućnosti privlačenja sredstava iz EU fondova, za one projekte koji su prihvatljivi za sufinanciranje kroz ITU korišteni su utvrđeni omjeri sufinanciranja kroz ITU mehanizam dok su za ostale aktivnosti, kapitalne projekte i programe dionici dostavljali okvirne procjene udjela sufinanciranja po izvorima kako je definirano u Smjernicama za izradu strategije razvoja urbanih područja. Okvirne procjene su određene na temelju udjela rashoda za razvojne aktivnosti u proračunu unazad tri godine, a izrađene su i projekcije za naredne tri godine uzimajući u obzir određene pokazatelje. Indikativan financijski okvir prikazuje okvirno planirane alokacije po prioritetima i on se za prve tri godine Strategije razvoja urbanog područja detaljno razrađuje u Akcijskom planu. Svake godine potrebno je usklađivati Akcijski plan Strategije razvoja urbanog područja. Grad Slavonski Brod, kao grad nositelj izrade Strategije razvoja Urbanog područja Slavonski Brod, surađivat će s jedinicama lokalne samouprave urbanog područja. Svaka od JLS-a će kroz stečeno iskustvo moći kvalitetnije procijeniti iznose i udjele sufinanciranja te će se ukupna suma sredstava povećavati.

141 PROVEDBA 134 Tab. 3. Financijski okvir za provedbu Strategije Ciljevi i prioriteti Cilj 1. Polifunkcionalni gospodarski razvoj temeljen na resursnoj osnovi (poljoprivredi) uz jačanje znanstvenoposlovne suradnje Prioritet 1.1. Jačanje poslovanja malih i srednjih poduzeća i obrta Prioritet 1.2. Podrška razvoju poljoprivredne proizvodnje, te integracija sa drugim sektorima Prioritet 1.3. Unaprjeđenje znanstvenoistraživačke komponente u gospodarstvu, te promicanje novih progresivnih djelatnosti Cilj 2. Uključiv socio-kulturni kontekst s razvijenim društvenim uslugama Prioritet 2.1. Razvoj lokalnog odgojnoobrazovnog sustava Prioritet 2.2. Podrška zapošljavanju i jačanje zapošljivosti Prioritet 2.3. Unaprjeđenje sustava socijalne skrbi i promicanje socijalne uključenosti Prioritet 2.4. Podrška razvoju zdravstvene infrastrukture i kvalitetnih usluga Prioritet 2.5. Unaprjeđenje ustanova i programa u kulturi te sportsko-rekreacijske infrastrukture Cilj 3. Obzirno gospodarenje urbanim okolišem kroz učinkovite upravljačke i infrastrukturne sustave Procjena potrebnih sredstava do kraja provedbe strategije Lokalni proračun Županijski proračun Izvor financiranja Državni proračun Fondovi EU (kn) , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,11 Ostalo

142 PROVEDBA 135 Prioritet 3.1. Modernizacija prometnog sustava i unaprjeđenje održivih vidova mobilnosti Prioritet 3.2. Unaprjeđenje komunalne infrastrukture Prioritet 3.3. Povećanje energetske učinkovitosti i održivog korištenja energije Prioritet 3.4. Unaprjeđenje kvalitete, gospodarenja i korištenja javnih površina i napuštenih područja Prioritet 3.5. Gospodarenje vrijednim elementima prirodne i kulturne baštine Prioritet 3.6. Očuvanje okoliša i jačanje sustava praćenja kakvoće okoliša , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,00 Cilj 4. Efikasno upravljanje razvojem , , , , ,00 Prioritet 4.1. Povećanje djelotvornosti javne uprave Prioritet 4.2. Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, te podrška lokalnim razvojnim dionicima , , , , , , , , , ,00 SVEUKUPNO , , , , ,18

143 PROVEDBA INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE Glavno tijelo nadležno za provedbu Strategije razvoja Urbanog područja Slavonski Brod u provedbenoj fazi bit će Grad Slavonski Brod kao Grad-središte UPSB-a te kao nositelj izrade SRUPa, odnosno Gradonačelnik Grada Slavonskog Broda kao pravna osoba koja predlaže Strategiju razvoja Urbanog područja Slavonskog Broda na usvajanje Gradskom vijeću Grada Slavonskog Broda Institucionalni okvir za provedbu SRUP-a Za operativnu provedbu Strategije razvoja Urbanog područja Slaovnskog Broda bit će odgovoran Grad Slavonski Brod sa svojim upravnim odjelima, a u suradnji s Razvojnom agencijom Grada Slavonskog Broda. U Skladu s tim, Grad Slavonski Brod provodt će aktivnosti raspisivanja natječaja za strateške projekte te razvojne aktivnosti i projekte, objavljivat će pozive za prikupljanje prijedloga projekata i projektnih ideja te pratiti dinamiku provedbe. Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda imala je ulogu tehničkog tajništva i koordinatora izrade SRUP-a i pripreme Prijedloga doprinosa ITU mehanizma provedbi Strategija razvoja Upravnog područja Slavonski Brod. U provedbenoj fazi, Grad Slavonski Brod i Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda nastavit će surađivati s Koordinacijskim i Partnerskim vijećem UPSB-a koja će imati ulogu davanja mišljenja i prijedloga za daljnje korake provedbe na identičan način kao i tijekom izrade SRUP-a. Planiran je i nastavak rada osnovanih radnih skupina koje će imati funkciju savjetodavnog tijela u procesu definiranja metodologije za odabir projekata kroz konzultacije s odgovornim tijelima Institucionalni okvir za provedbu ITU mehanizma Provedba ITU mehanizma na razini urbanih područja odvija se u koordinaciji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, stoga je u organizacijskoj strukturi Grada Slavonskog Broda definiran Upravni odjel za integrirana teritorijalna ulaganja koje će služiti kao ITU posredničko tijelo zaduženo za pripremu i provedbu ITU mehanizma na razini UPSB-a u

144 PROVEDBA 137 koordinaciji s ITU upravljačkim tijelima (UT) za Operativni program Konkurentnost i koheziju (OPKK) te Operativni program Učinkovite ljudske potencijale (OPULJP). Aktivnosti za koje je Upravni odjel za integrirana teritorijalna ulaganja nadležan prikazane su u Tab. 4. Tab. 4. Aktivnosti u nadležnosti Upravnog odjela za integrirana teritorijalna ulaganja u UPSB-u - odabir i rangiranje projekata kroz specifične ciljeve 3a2, 4c3, 6c1, 6e2 i 7ii2 iz OPKK-a; - suradnja s posredničkim tijelom razine 2 za OPKK koje provodi administrativnu provjeru i provjeru prihvatljivosti; - sudjelovanje na glavnim koordinacijskim sastancima koje organizira UT za OPKK; - sudjelovanje na koordinacijskim sastancima na razini operativnih programa koje sazivaju UT za OPKK i UT za OPULJP; - podnošenje povremenih izvještaja o provedbi ITU mehanizma u kojima se opisuje napredak koji je postignut kod primjene delegiranih funkcija i provedbe ITU mehanizma (sukladno planu provedbe ITU mehanizma), i to u skladu s periodičnošću koju je odredilo UT za OPKK; - doprinos izradi kriterija i metodologije odabira projekata, sudjelovanjem u radu radnih skupina koje je organiziralo UT za OPKK za gore navedene specifične ciljeve iz OPKK-a koji se provode u urbanom području; - doprinos izradi uputa za strateške projekte i/ili poziva na dostavu projektnih prijedloga, na zahtjev UT-a za OPKK, koji se odnose na gore navedene specifične ciljeve iz OPKK-a koji se provode u UPSB-u; - sudjelovanje u izradi plana provedbe ITU mehanizma; - sudjelovanje u izradi uputa za strateške projekte i pripremi poziva za dostavu projektnih prijedloga s UT-om za specifične ciljeve iz OPKK-a te sudjelovanje u pripremi poziva za dostavu projektnih prijedloga u - sudjelovanje u procjeni kvalitete i rangiranju projektnih prijedloga unutar ITU specifičnih ciljeva iz OPULJP-a sukladno smjernicama UTa za OPULJP; - usklađivanje izrade Priručnika o postupanju i predaja nacrta Priručnika UT-u za OPKK na prethodno odobrenje; - čuvanje dokumenata i evidencija o provedbi procedure i rezultata odabira projekata; - osiguravanje odvajanja funkcija između ITU PTa i ostalih ureda i odjela Grada Slavonskog Broda odgovornih za pripremu, podnošenje i provedbu projekata, u svrhu sprječavanja potencijalnog sukoba interesa; - komuniciranje i prijenos informacija u skladu s Komunikacijskom strategijom; - imenovanje osobe za upravljanje rizicima vezanim za aktivnosti koje provodi u okviru, osobu za nepravilnosti i prijevare i osobu za informiranje i vidljivost te o tome obavještava UT za OPKK pismenim putem; - konzultacije s ostalim jedinicama lokalne samouprave; - izvještavanje i potpora radu Koordinacijskog tijela UPSB-a, koordinacija, upravljanje i kontrola poslovnih procesa na razini Odjela.

145 PROVEDBA 138 dogovoru s UT-om za specifične ciljeve iz OPULJP-a; U osnovanom Upravnom odjelu za integrirana teritorijalna ulaganja su zaposlene tri osobe: 1. pročelnik Upravnog odjela za integrirana teritorijalna ulaganja; 2. viši stručni suradnik za provedbu ITU mehanizma; Opis poslova i aktivnosti za koje će angažirani stručnjaci biti odgovorni priložen je u Tab. 5. Tab. 5. Aktivnosti u nadležnosti djelatnika Upravnog odjela za integrirana teritorijalna ulaganja u UPSB-u Funkcija Pročelnik Upravnog odjela za integrirana teritorijalna ulaganja Viši stručni savjetnik za provedbu ITU mehanizma Opis poslova - priprema godišnji plan rada Odjela, upravlja i vodi rad Odjela; - koordinira provođenje poslova u skladu sa Sustavom provedbe ITU mehanizma i Strategijom razvoja Urbanog područja Slavonskog Broda; - sudjeluje na partnerskim konzultacijama; - usmjeruje pripremu evaluacija za programske dokumente (operativne programe i ITU implementacijski plan) i rješavanje revizorskih nalaza i unaprjeđenje sustava upravljanja; - usmjerava i nadzire proces pripreme ITU implementacijskog programa te nadzire provedbu navedenog Programa; - vodi i organizira provedbu aktivnosti povezanih uz pripremanje dokumentacije za poziv na dostavu projektnih prijedloga te provedbu postupaka dodjele bespovratnih sredstava za projekte u područjima ulaganja iz nadležnosti Odjela; - donosi odluku o imenovanju Odbora za odabir projekata; - usmjerava i nadzire pripremu Priručnika o postupanju, pritom slijedeći naputke i smjernice UT-a za OPKK te predaje nacrt Priručnika UT-u za OP na prethodno odobrenje; - sudjeluje na stručnim edukacijama - osigurava odgovarajuće razdvajanje funkcija kako bi se spriječio moguć sukob interesa - utvrđuje rizike i sudjeluje u prijavi nepravilnosti iz djelokruga Sektora; - osigurava čuvanje dokumenata i evidencija o provedbi funkcija radi osiguravanja odgovarajućeg revizijskog traga. - priprema godišnji plan rada Odjela u suradnji s voditeljem Odjela; - organizira, koordinira, daje upute za pripremu i izradu poziva na dostavu projektnih prijedloga te za vrednovanje i odabir projektnih prijedloga; - koordinira proces pripreme imenovanja Povjerenstva za ocjenu kvalitete i odabir projektnih prijedloga u suradnji s koordinacijskim/radnim tijelima UPSB-a te ITU implementacijskog programa kao i njegovu provedbu; - organizira i koordinira pripremu i ažuriranje te radi na nacrtu Priručnika o postupanju prema naputcima i smjernicama UT-a za Operativni program (OP); - sudjelovanje u izradi plana provedbe ITU mehanizma UPSB-a; - sudjelovanje na glavnim i koordinacijskim sastancima koje organizira UT za OP; - sudjelovanje u radu Odbora za praćenje OP; - sudjelovanje u radu radnih skupina koje osniva UT za OP za definiranje kriterija odabira projekata i izradi metodologije odabira za ITU specifične ciljeve;

146 PROVEDBA sudjelovanje u izradi uputa za strateške projekte i/ili pripremi poziva za dostavu projektnih prijedloga s UT-a za OP za ITU specifične ciljeve iz OP; - suradnja s PT-om 2 za OP koje provodi administrativnu provjeru i provjeru prihvatljivosti; - sudjeluje u radu ocjenjivačkih skupina projektnih prijedloga unutar ITU specifičnih ciljeva iz OPKK-a koji su prošli administrativnu provjeru i provjeru prihvatljivosti; - priprema periodičnih izvješća UT-u za OP; - osiguravanja odvajanje funkcija kako bi se spriječio moguć sukob interesa; - sudjeluje na stručnim edukacijama - drugi poslovi iz djelokruga prema nalogu pročelnika Upravnog odjela. U situaciji povećanja radnog opsega Upravnog odjela za integrirana teritorijalna ulaganja kao rezultata delegiranja više funkcija od strane UT-a ili zbog drugog valjanog razloga angažirat će se dodatni stručnjaci iz JLS-a u sastavu UPSB-a ili će se ugovoriti tehnička pomoć za pojedine funkcije i/ili aktivnosti Razdvajanje funkcija Razdvajanje funkcija se vrši u skladu s odredbama članaka 72. i 74. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1303/2013 na način da osobe i ustrojstvene jedinice koje provode funkciju dodjele bespovratnih sredstava (odnosno odabira operacija) neće ni na koji način biti uključene u procese vezane uz njihovu pripremu i provedbu, a osoba za nepravilnosti neće obavljati funkcije i zadaće vezane uz odabir, pripremu i provedbu operacija. Sve uključene osobe potpisuju izjave o izbjegavanju sukoba interesa i izjave o povjerljivosti Strateški projekti Na razini Urbanog područja Slavonski Brod definirano je četrnaest strateških projekata koji se planiraju provesti do kraja provedbene faze Strategije razvoja Urbanog područja Slavonski Brod. Sljedeći su projekti definirani kao strateški: 1. Inovacijski inkubator InnoBROD (Tab. 6.) 2. Kuća Tambure - Slavonska notna bajka - infrastrukturni radovi (Tab. 7.) 3. Kuća Tambure - Slavonska notna bajka opremanje (Tab. 8.) 4. Tvrđava znanja iz prošlosti u budućnost - infrastrukturni radovi (Tab. 9.) 5. Tvrđava znanja iz prošlosti u budućnost opremanje (Tab. 10.)

147 PROVEDBA Uređenje Kuće Brlić (Tab. 11.) 7. Tematsko-interpretacijski centar Ivana Brlić-Mažuranić (Tab. 12.) 8. Komunalna infrastruktura u Tvrđavi Brod (Tab. 13.) 9. Integrirani razvoj poduzetničke potporne infrastrutkure VUP SB (Tab. 14.) 10. Hotel Tvrđava opremanje (Tab. 15.) 11. Poboljšanje održive mobilnosti velikog urbanog područja Slavonski Brod (Tab. 16.) 12. Poduzetnički akcelerator Brod (Tab. 17.) 13. Multimedijalni centar infrastrukturni radovi (Tab. 18.) 14. Multimedijalni centar opremanje (Tab. 19.) Tablice za pregled strateških projekata su strukturirane kako bi saržavale referencu na strateški okvir, naziv projekta, nositelja i partnere na projektu, njegov ilj, sažetak aktivnosti, tip, pripremljenost, indikativni ukupni iznos i izvor financiranja. Ciljano područje adresira koje JLS-e UPSB-a uključuje projekt; tip projekta može biti infrastrukturni i soft; pripremljenost projekta određuje se prema ishodovanoj dokumentaciji u trenutku izrade poglavlja prema čemu se projekti dijele na projekte neposredne realizacije (oznaka 1 u tablici), projekte realizacije u srednjoročnom planskom razdoblju (oznaka 2 u tablici) i projekte realizacije u dugoročnom planskom razdoblju (oznaka 3 u tablici); indikativni proračun projekta podrazumijeva procijenjeni ukupni trošak projekta; te izvor financiranja koji treba dati indiciju iz kojih su izvora planirana sredstva za provedbu projekta (lokalni proračun, fondovi ili sl.).

148 PROVEDBA 141 Tab. 6. Pregled strateškog projekta 1 Cilj Prioritet Mjera Naziv projekta Nositelj projekta Partneri na projektu Cilj projekta Sažetak aktivnosti Ciljano područje Tip projekta Pripremljenost projekta Indikativni ukupni trošak (HRK) Izvori financiranja ITU projekt 1. Polifunkcionalni gospodarski razvoj temeljen na resursnoj osnovi (poljoprivredi) uz jačanje znanstveno-poslovne suradnje 1.1. Jačanje poslovanja malih i srednjih poduzeća i obrta Unaprjeđenje poduzetničke infrastrukture i usluga Inovacijski inkubator InnoBROD Grad Slavonski Brod Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda d.o.o. Cilj projekta je doprinijeti općem ekonomskom i društvenom razvoju Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije kroz uvođenje usluge inkubacije i drugih oblika potpore malom i srednjem poduzetništvu, koji će im biti od pomoći u transformaciji inovativnih poslovnih ideja u stvarnost, i ponudu specijaliziranih usluga za postojeće male i srednje poduzetnike s ciljem da se isti moderniziraju i inoviraju. A. Izgraditi Inovacijski inkubator InnoBrod u Gospodarskoj zoni Bjeliš kako bi se potaknuo razvoj inovativnih i održivih poduzeća i razvoj inovacija u postojećim malim i srednjim poduzetnicima; B. Ponuditi specijalizirane usluge za male i srednje poduzetnike unutar uspostavljenog sustava podrške za inovacije. Indikativne aktivnosti: 1.1. Izgradnja i opremanje novog inkubatora, nadzor; Objava natječaja za radove, evaluacija ponuda, potpisivanje ugovora; Objava natječaja za opremu, evaluacija ponuda, potpisivanje ugovora; Izgradnja i opremanje inkubatora; Natječaj za najam prostora u InnoBRODu; 1.2. Trening za osoblje inkubatora; 1.3. "Train the trainer" seminari za institucije podrške (uključujući odabir izvođača); 2.1. Organizacija seminara i radionica za buduće stanare i ostale zainteresirane; 2.2. Provedba treninga za poduzetnike; 2.3. Pružanje savjetodavnih usluga; 3.1. Uspostava web stranice; 3.2. Promotivna i informativna kampanja; 4.1. Uspostava radne grupe; 4.2. Upravljanje projektom. Grad Slavonski Brod infrastrukturni ,00 vlastita sredstva nositelja projekta sredstva iz ESI fondova da

149 PROVEDBA 142 Tab. 7. Pregled strateškog projekta 2 Cilj Prioritet Mjera Naziv projekta Nositelj projekta 3. Obzirno gospodarenje urbanim okolišem kroz učinkovite upravljačke i infrastrukturne sustave 3.4. Unaprjeđenje kvalitete, gospodarenja i korištenja javnih površina i napuštenih područja Revitalizacija napuštenih industrijskih i vojnih lokaliteta Kuća Tambure - Slavonska notna bajka - infrastrukturni radovi Grad Slavonski Brod Partneri na projektu - Cilj projekta Sažetak aktivnosti Ciljano područje Tip projekta Pripremljenost projekta Indikativni ukupni trošak (HRK) Izvori financiranja ITU projekt Smanjenje postotka neobnovljenih i nekorištenih brownfield lokacija i revitalizacija bivšeg vojnog objekta. Element 1. Obnova brownfield lokacije: 1. Provedba građevinskih radova (radovi demontaže i rušenja, zemljani radovi, drenažiranje, betonski i armirani radovi, tesarski radovi, zidarski radovi, fasaderski radovi, radovi sanacije krovišta); 1.2. Provedba obrtničkih radova (izolaterski radovi, stolarski radovi, bravarski radovi, keramičarski radovi, staklorezački radovi, soboslikarski i ličilački radovi, kamenoklesarski radovi, gipsarski radovi); 1.3. Elektroinstalaterski radovi; 1.4. Vodovod i kanalizacija; 1.5. Strojarske instalacije i ventilacije; Element V. Promidžba i vidljivost, Element PM. Upravljanje projektom Grad Slavonski Brod infrastrukturni ,00 vlastita sredstva nositelja projekta sredstva iz ESI fondova da

150 PROVEDBA 143 Tab. 8. Pregled strateškog projekta 3 Cilj Prioritet Mjera Naziv projekta Nositelj projekta 3. Obzirno gospodarenje urbanim okolišem kroz učinkovite upravljačke i infrastrukturne sustave 3.5. Gospodarenje vrijednim elementima prirodne i kulturne baštine Obnova, valorizacija i promocija kulturne baštine Kuća Tambure - Slavonska notna bajka - opremanje Grad Slavonski Brod Partneri na projektu - Cilj projekta Sažetak aktivnosti Ciljano područje Tip projekta Pripremljenost projekta Indikativni ukupni trošak (HRK) Izvori financiranja ITU projekt Revitalizacija materijalne te promocija nematerijalne baštine uz kreiranje nove turističke atrakcije koja ima nacionalni karakter te trajna zaštita ambijentalne vrijednosti uz odgovarajuće funkcije potrebne građanima i razvoju turizma u sinergiji s materijalnom baštinom Tvrđave Brod. Element 1: Uređenje unutarnjeg prostora nulte kategorije zaštite ukupne površine od cca m2, opremanje multimedijalnog kreativnog centra s interaktivnim muzejskom postavom i majstorskom radionicom, suvenirnicom te opremanje polivalentne dvorane s popratnim sadržajima javnog karaktera, opremanje rasvjetom, multimedijom, izložbenim policama, opremom za suvenirnicu i polivalentnu dvoranu, sanitarnim čvorovima; Element V. Promidžba i vidljivost; Element PM. Upravljanje projektom Grad Slavonski Brod infrastrukturni ,00 vlastita sredstva nositelja projekta sredstva iz ESI fondova da

151 PROVEDBA 144 Tab. 9. Pregled strateškog projekta 4 Cilj Prioritet Mjera Naziv projekta Nositelj projekta Partneri na projektu Cilj projekta Sažetak aktivnosti Ciljano područje Tip projekta Pripremljenost projekta Indikativni ukupni trošak (HRK) Izvori financiranja ITU projekt 3. Obzirno gospodarenje urbanim okolišem kroz učinkovite upravljačke i infrastrukturne sustave 3.4. Unaprjeđenje kvalitete, gospodarenja i korištenja javnih površina i napuštenih područja Revitalizacija napuštenih industrijskih i vojnih lokaliteta Tvrđava znanja iz prošlosti u budućnost infrastrukturni radovi Grad Slavonski Brod Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda d.o.o. Revitalizacija sjevernog kavalira Tvrđave Brod te njena višenamjenska uporaba kreiranjem novih sadržaja na površini m 2 u cilju trajne zaštite ambijentalne vrijednosti Provedba građevinskih radova (radovi demontaže i rušenja, zemljani radovi, drenažiranje, betonski i armirani radovi, tesarski radovi, zidarski radovi, fasaderski radovi, radovi sanacije krovišta); 1.2. Provedba obrtničkih radova (izolaterski radovi, stolarski radovi, bravarski radovi, keramičarski radovi, staklorezački radovi, soboslikarski i ličilački radovi, kamenoklesarski radovi, gipsarski radovi); 1.3. Elektroinstalaterski radovi; 1.4. Vodovod i kanalizacija; 1.5. Strojarske instalacije i ventilacije. Grad Slavonski Brod infrastrukturni ,00 vlastita sredstva nositelja projekta sredstva iz ESI fondova da

152 PROVEDBA 145 Tab. 10. Pregled strateškog projekta 5 Cilj Prioritet Mjera Naziv projekta Nositelj projekta Partneri na projektu Cilj projekta Sažetak aktivnosti Ciljano područje Tip projekta Pripremljenost projekta Indikativni ukupni trošak (HRK) Izvori financiranja ITU projekt 3. Obzirno gospodarenje urbanim okolišem kroz učinkovite upravljačke i infrastrukturne sustave 3.5. Gospodarenje vrijednim elementima prirodne i kulturne baštine Obnova, valorizacija i promocija kulturne baštine Tvrđava znanja iz prošlosti u budućnost - opremanje Grad Slavonski Brod Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda d.o.o. Revitalizacija sjevernog kavalira Tvrđave Brod te njena višenamjenska uporaba kreiranjem novih sadržaja na površini m 2 u cilju trajne zaštite ambijentalne vrijednosti Opremanje međunarodnog edukacijskog centra (ulazni prostor, referada, 4 učionice, prostor za održavanje temperature, soba za sastanke); 1.2. Opremanje multifunkcionalnih prostorija za obrte i mala poduzeća (prostora za obrtničke radionice, prostorije namijenjene poduzetnicima i startupovima); 1.3. Opremanje povijesno-edukacijskog visitor centra History visitor centar (prostorije za izlaganje eksponata); 1.4. Opremanje i uređenje krova (namijenjen za odmorište i vidikovac; 1.5. Opremanje rasvjetom; 1.6. Opremanje sanitarnim čvorovima Grad Slavonski Brod Infrastrukturni ,00 vlastita sredstva nositelja projekta sredstva iz ESI fondova da

153 PROVEDBA 146 Tab. 11. Pregled strateškog projekta 6 Cilj Prioritet Mjera Naziv projekta Nositelj projekta 3. Obzirno gospodarenje urbanim okolišem kroz učinkovite upravljačke i infrastrukturne sustave 3.5. Gospodarenje vrijednim elementima prirodne i kulturne baštine Obnova, valorizacija i promocija kulturne baštine Uređenje Kuće Brlić Grad Slavonski Brod Partneri na projektu - Cilj projekta Sažetak aktivnosti Ciljano područje Tip projekta Pripremljenost projekta Indikativni ukupni trošak (HRK) Izvori financiranja ITU projekt Unutarnjom obnovom Kuće Brlić, zaštićenog kulturnog dobra izgorjelog u velikom požaru godine, i kompletnog inventara u kući te njenim otvorenjem za javnost kao izložbeno-muzejskog prostora, učiniti ju neizbježnim i trajnim čimbenikom turističke ponude grada Slavonskog Broda. Predviđeno je i postavljanje skulptura s likovima iz bajki Ivane Brlić-Mažuranić u okviru projekta Brod-grad iz bajki. Skulpture bi se postavile na frekventnim lokacija u centru grada u cilju Obnova, unutarnje uređenje i opremanje Kuće Brlić i kompletnog inventara u kući na Trgu Ivane Brlić-Mažuranić, glavnom gradskom trgu u Slavonskom Brodu; 1.2. Nabava i postavljanje multimedijalnih informativnih panoa; 1.3. Opremanje suvenirnice; 2.1. Nabava skulptura likova iz bajki Ivane Brlić-Mažuranić; Postavljanje skulpture Regoča veličine cca 4 metra ispred željezničkog kolodvora u Slavonskom Brodu; Postavljanje skulpture Relja sa zmajem sa južne strane Kazališno-koncertne dvorane Ivana Brlić-Mažuranić u parku koji se nalazi između dvorane i šetališta uz Savu; Postavljanje skulpture Domaćih ispod balona kuće u kojoj je stvarala I. B. Mažuranić; Postavljanje skulpture šegrta Hlapića s južne strane parka pokraj zgrade Strojarskog fakulteta na Trgu I. B. Mažuranić; Postavljanje skulpture Neve Nevičice i Oleha bana u parku u Ulici Šetalište braće Radić između Lučke kapetanije i Gradskog magistrata; Postavljanje skulpture ribara Palunka i njegove žene iza franjevačkog samostana na slobodnoj zelenoj površini. Grad Slavonski Brod infrastrukturni ,00 vlastita sredstva nositelja projekta sredstva iz ESI fondova da

154 PROVEDBA 147 Tab. 12. Pregled strateškog projekta 7 Cilj Prioritet Mjera Naziv projekta Nositelj projekta 3. Obzirno gospodarenje urbanim okolišem kroz učinkovite upravljačke i infrastrukturne sustave 3.5. Gospodarenje vrijednim elementima prirodne i kulturne baštine Obnova, valorizacija i promocija kulturne baštine Tematsko-interpretacijski centar Ivana Brlić-Mažuranić Grad Slavonski Brod Partneri na projektu - Cilj projekta Sažetak aktivnosti Ciljano područje Tip projekta Pripremljenost projekta Indikativni ukupni trošak (HRK) Izvori financiranja ITU projekt Izgradnja tematsko-interpretacijskog centra posvećena liku i djelu Ivane Brlić- Mažuranić koja bi bila ključna turistička atrakcija Grada. Izgradnja tematsko-interpretacijskog centra Opremanje tematsko-interpretacijskog centra Grad Slavonski Brod infrastrukturni ,00 vlastita sredstva nositelja projekta sredstva iz ESI fondova da

155 PROVEDBA 148 Tab. 13. Pregled strateškog projekta 8 Cilj Prioritet Mjera Naziv projekta Nositelj projekta 3. Obzirno gospodarenje urbanim okolišem kroz učinkovite upravljačke i infrastrukturne sustave 3.4. Unaprjeđenje kvalitete, gospodarenja i korištenja javnih površina i napuštenih područja Revitalizacija napuštenih industrijskih i vojnih lokaliteta Komunalna infrastruktura u Tvrđavi Brod Grad Slavonski Brod Partneri na projektu - Cilj projekta Sažetak aktivnosti Ciljano područje Tip projekta Pripremljenost projekta Indikativni ukupni trošak (HRK) Izvori financiranja ITU projekt Infrastrukturno uređenje Tvrđave Brod u cilju osiguranja infrastrukturnih uvjeta za revitalizaciju aktivnosti unutar Tvrđave. Element 1. Obnova brownfield lokacije: 1.1. Provedba građevinskih radova (radovi demontaže i rušenja, zemljani radovi, drenažiranje, betonski i armirani radovi, tesarski radovi, zidarski radovi, fasaderski radovi, radovi sanacije krovišta); 1.2. Provedba obrtničkih radova (izolaterski radovi, stolarski radovi, bravarski radovi, keramičarski radovi, staklorezački radovi, soboslikarski i ličilački radovi, kamenoklesarski radovi, gipsarski radovi); 1.3. Elektroinstalaterski radovi; 1.4. Vodovod i kanalizacija; 1.5. Strojarske instalacije i ventilacije; Grad Slavonski Brod infrastrukturni ,00 vlastita sredstva nositelja projekta sredstva iz ESI fondova da

156 PROVEDBA 149 Tab. 14. Pregled strateškog projekta 9 Cilj Prioritet Mjera Naziv projekta Nositelj projekta 1. Polifunkcionalni gospodarski razvoj temeljen na resursnoj osnovi (poljoprivredi) uz jačanje znanstveno-poslovne suradnje 1.1. Jačanje poslovanja malih i srednjih poduzeća i obrta Unaprjeđenje poduzetničke infrastrukture i usluga Integrirani razvoj poduzetničke potporne infrastrutkure VUP SB Općina Brodski Stupnik Partneri na projektu - Cilj projekta Sažetak aktivnosti Ciljano područje Tip projekta Pripremljenost projekta Indikativni ukupni trošak (HRK) Izvori financiranja ITU projekt Cilj ovog projekta je izgradnja i opremanje građevinskog kompleksa tehnologijsko-inovacijskog razvojnog inkubatora za potporu razvoju malih i srednjih poduzetnika i malih poljoprivrednih gospodarstava. Izgradnja više zgrada; uredi za inkubiranje malih inovativnih tvrtki, uredi za preradu poljoprivrednih proizvoda, objekti s popratnim sadržajima, te upravna zgrada s konferencijskom dvoranom. Svi proizvodni pogoni će se opremiti s opremom za suvremene tehnološke procese, a proizvodni kapaciteti optimizirat će se za edukacijsku namjenu. U projektu će biti razvijen upravljački koncept inkubatora, mješoviti klaster malih poljoprivrednih gospodarstava, lokalni opskrbni lanac prehrambenim proizvodima s tržnim mjestima, standardizirane proizvodnje visokovrijednih lokalnih proizvoda, educiran menadžment, educirani proizvođači, uspostavljena burza roba i veletržnica, razvijena partnerstva za održivo upravljanje i razvoj. Davanje ukupne logističke potpore razvoju konkurentnosti malih i srednjih poduzeća i poljoprivrednih gospodarstava kroz osiguranje logističke potpore tehnologijsko-inovacijskog razvojnog inkubatora. Općina Brodski Stupnik, Brodsko-posavska županija infrastrukturni ,41 vlastita sredstva nositelja projekta sredstva iz ESI fondova da

157 PROVEDBA 150 Tab. 15. Pregled strateškog projekta 10 Cilj Prioritet Mjera Naziv projekta Nositelj projekta 3. Obzirno gospodarenje urbanim okolišem kroz učinkovite upravljačke i infrastrukturne sustave 3.5. Gospodarenje vrijednim elementima prirodne i kulturne baštine Obnova, valorizacija i promocija kulturne baštine Hotel Tvrđava - opremanje Grad Slavonski Brod Partneri na projektu - Cilj projekta Sažetak aktivnosti Ciljano područje Tip projekta Pripremljenost projekta Indikativni ukupni trošak (HRK) Izvori financiranja ITU projekt Unaprjeđenje turističke ponude Slavonskog Broda i korištenje turističkih potencijala kroz revitalizaciju Tvrđave Brod. Opremanje Hotela Tvrđava Grad Slavonski Brod infrastrukturni ,00 vlastita sredstva nositelja projekta sredstva iz ESI fondova da

158 PROVEDBA 151 Tab. 16. Pregled strateškog projekta 11 Cilj Prioritet Mjera Naziv projekta Nositelj projekta Partneri na projektu Cilj projekta Sažetak aktivnosti Ciljano područje Tip projekta Pripremljenost projekta Indikativni ukupni trošak (HRK) Izvori financiranja ITU projekt 3. Obzirno gospodarenje urbanim okolišem kroz učinkovite upravljačke i infrastrukturne sustave 3.1. Modernizacija prometnog sustava i unapređenje vodova mobilnosti Razvoj kvalitetne infrastrukture i pokrivenosti UPSB-a javnim prijevozom te razvoj efikasnih i energetski učinkovitih rješenja prometa u mirovanju Poboljšanje održive mobilnosti velikog urbanog područja Slavonski Brod Grad Slavonski Brod koncesionar Planirana je nabavka cca 12 energetski učinkovitih autobusa s ciljem poboljšanja javnog gradskog prijevoza Priprema i provedba nabave cca 12 energetski učinkovitih autobusa Obnova voznog parka Grad Slavonski Brod, urbano područje Slavonski Brod soft ,00 vlastita sredstva nositelja projekta sredstva iz ESI fondova drugi vanjski izvori da

159 PROVEDBA 152 Tab. 17. Pregled strateškog projekta 12 Cilj Prioritet Mjera Naziv projekta Nositelj projekta Partneri na projektu Cilj projekta Sažetak aktivnosti Ciljano područje Tip projekta Pripremljenost projekta Indikativni ukupni trošak (HRK) Izvori financiranja ITU projekt 1. Polifunkcionalni gospodarski razvoj temeljen na resursnoj osnovi (poljoprivredi) uz jačanje znanstveno-poslovne suradnje 1.1. Jačanje poslovanja malih i srednjih poduzeća i obrta Unaprjeđenje poduzetničke infrastrukture i usluga Poduzetnički akcelerator Brod Grad Slavonski Brod Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda d.o.o. Izgradnja i opremanje poduzetničkog akceleratora s ciljem pružanja fizičkog prostora prilagodljivog različitim tipovima proizvodnih djelatnosti, koje zapošljavaju radnu snagu kakva trenutno dominira tržištem rada Urbanog područja Slavonski Brod Obuhvaća izgradnju i opremanje poduzetničkog akceleratora s površinom od oko m 2. Poduzetnički akcelerator je planiran kao specijalizirani poslovni subjekt zadužen za pružanje usluga podrške poduzetnicima u postinkubacijskoj fazi. Grad Slavonski Brod infrastrukturni ,00 vlastita sredstva nositelja projekta sredstva iz ESI fondova da

160 PROVEDBA 153 Tab. 18. Pregled strateškog projekta 13 Cilj Prioritet Mjera Naziv projekta Nositelj projekta 3. Obzirno gospodarenje urbanim okolišem kroz učinkovite upravljačke i infrastrukturne sustave 3.4. Unaprjeđenje kvalitete, gospodarenja i korištenja javnih površina i napuštenih područja Revitalizacija napuštenih industrijskih i vojnih lokaliteta Multimedijalni centar infrastrukturni radovi Grad Slavonski Brod Partneri na projektu - Cilj projekta Sažetak aktivnosti Ciljano područje Tip projekta Pripremljenost projekta Indikativni ukupni trošak (HRK) Izvori financiranja ITU projekt Smanjenje postotka neobnovljenih i nekorištenih brownfield lokacija i revitalizacija bivšeg vojnog objekta. Indikativne aktivnosti: 1.1. Provedba građevinskih radova (radovi demontaže i rušenja, zemljani radovi, drenažiranje, betonski i armirani radovi, tesarski radovi, zidarski radovi, fasaderski radovi, radovi sanacije krovišta); 1.2. Provedba obrtničkih radova (izolaterski radovi, stolarski radovi, bravarski radovi, keramičarski radovi, staklorezački radovi, soboslikarski i ličilački radovi, kamenoklesarski radovi, gipsarski radovi); 1.3. Elektroinstalaterski radovi; 1.4. Vodovod i kanalizacija; 1.5. Strojarske instalacije i ventilacije. Grad Slavonski Brod infrastrukturni ,00 vlastita sredstva nositelja projekta sredstva iz ESI fondova da

161 PROVEDBA 154 Tab. 19. Pregled strateškog projekta 14 Cilj Prioritet Mjera Naziv projekta Nositelj projekta 3. Obzirno gospodarenje urbanim okolišem kroz učinkovite upravljačke i infrastrukturne sustave 3.5. Gospodarenje vrijednim elementima prirodne i kulturne baštine Obnova, valorizacija i promocija kulturne baštine Multimedijalni centar opremanje Grad Slavonski Brod Partneri na projektu - Cilj projekta Sažetak aktivnosti Ciljano područje Tip projekta Pripremljenost projekta Indikativni ukupni trošak (HRK) Izvori financiranja ITU projekt Jačanje i diversifikacija turističke ponude te uspostava boljeg upravljanja i održivosti kulturnog i prirodnog nasljeđa. Indikativne aktivnosti: 1.1. Uspostava mobilne i stacionarne jedinice za prikupljanje podataka; 1.2. Uspostava Cloud-a; 1.3. Opremanje videokonferencijske i prezentacijske sale (40-60 sjedećih mjesta); 1.4. Izrada web servera; 1.5. Nabava prezentacijskih 3D monitora; 1.6. Nabava prezentacijskih tableta; ; 2.1. Uspostavljanje Tematsko-interpretacijskog centra Tvrđava - prikaz povijesti tvrđave; Nabava prezentacijskih 3D monitora i tableta; 3.1. Opremanje sanitarnim čvorovima; 4.1. Opremanje rasvjetom Grad Slavonski Brod soft ,00 vlastita sredstva nositelja projekta sredstva iz ESI fondova da

162 PROVEDBA 155

163 PARTNERSKO VIJEĆE PARTNERSKO VIJEĆE Partnersko vijeće Urbanog područja Slavonskog Broda savjetodavno je tijelo odgovorno za praćenje pripreme i provedbe Strategije razvoja Urbanog područja Slavonskog Broda, a osnovao ga je Grad Slavonski Brod kao nositelj izrade SRUP-a na prvoj sjednici Vijeća 30. listopada g. Na navedenoj sjednici je ujedno i usvojen Poslovnik Partnerskog vijeća koji je definirao način i djelokug rada i sastav Vijeća te su predstavljeni zakonodavni okviri, koraci i ciljevi izrade SRUP-a. Partnersko vijeće uključuje predstavnike svih jedinica lokalne samouprave koje čine Urbano područje, predstavnike Županije i regionalnog koordinatora (Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda) te kako je definirano člankom 13. stavkom 1. Uredbe o osnivanju, sastavu, djelokrugu i načinu rada partnerskih vijeća (2015) i predstavnike partnera kako slijedi: - drugih javnih tijela čije je sudjelovanje značajno za razvoj Urbanog područja; - visokoškolskih ustanova, pružatelja obrazovnih usluga i usluga osposobljavanja te istraživačkih centara; - gospodarskih i socijalnih partnera, uključujući istaknute organizacije gospodarskih i socijalnih partnera te predstavnike gospodarskih i obrtničkih komora ili poslovnih udruženja iz urbanog područja; te - organizacija civilnog društva, posebno iz područja zaštite okoliša, promicanja socijalne uključenosti, jednakosti među spolovima i nediskriminacije, zaštite prava nacionalnih manjina uzimajući u obzir geografsku i tematsku pokrivenost, sposobnost upravljanja, stručnost i inovativne pristupe. Sastav Partnerskog vijeća utvrđen je Poslovnikom, a prilikom osnivanja vodilo se računa o ravnomjernoj zastupljenosti dionika javnog, privatnog i civilnog sektora radi intersektorski usklađenog razvoja UPSB-a. Na taj način na sjednicama Partnerskog vijeća bilo je uključeno 45 organizacija iz svih sektora (Tab. 20.).

164 PARTNERSKO VIJEĆE 157 Tab. 20. Pregled organizacija uključenih u Partnersko vijeće Urbanog područja Slavonskog Broda Javni sektor Privatni sektor Civilni sektor Grad Slavonski Brod Općina Bebrina Općina Brodski Stupnik Općina Bukovlje Općina Donji Andrijevci Općina Garčin Općina Gornja Vrba Općina Klakar Općina Podcrkavlje Općina Sibinj Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda Brodsko-posavska županija CTR-Razvojna agencija Brodskoposavske županije HGK - Županijska komora Slavonski Brod Hrvatski zavod za zapošljavanje - Područni ured Slavonski Brod Obrtnička komora Brodskoposavske županije Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu Turistička zajednica Brodskoposavske županije Turistička zajednica Grada Slavonskog Broda Veleučilište u Slavonskom Brodu Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Pučko otvoreno učilište Libar Dječji vrtić Cekin ASTRALIS TRAVEL d.o.o. putnička agencija Pronova d.o.o. Pupa d.o.o., Hotel Art TUV Croatia d.o.o. Europski dom Slavonski Brod BED Brodsko ekološko društvo Informativno Pravni Centar Slavonski Brod Centar za inkluzivnu podršku Slavonski Brod Dječji centar Logos Društvo multiple skleroze Brodskoposavske županije Leptir - Udruga za cjelovit i skladan razvoj djece Nezavisni sindikat Socijalna pravda Romska udruga mladih Brodskoposavske županije Savez samostalnih sindikata Brodskoposavske županije Sindikat metalaca Hrvatske - Industrijski sindikat Udruga akademskih građana i studenata Academico Udruga Brod Udruga Connect IT Udruga marketinških aktivnosti Lima Udruga osoba s invaliditetom Slavonski Brod Loco-Moto Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Slavonski Brod Udruga za unaprjeđenje duševnog zdravlja Vrapčići Volonterski centar Slavonski Brod Turistički klaster Slavonska košarica Tijekom različitih faza izrade SRUP-a održavani su konzultacijski sastanci tijela za pripremu i provedbu Strategije. Partnersko vijeće sastalo se četiri puta te su održane i dvije online konzultacije (Tab. 21.). Prije i nakon sjednica Partnerskog vijeća održavala se aktivna online komunikacija među članovima Vijeća kroz koju su im pravovremeno dostavljani radni materijali na koje su članovi slali komentare i prijedloge sukladno zadaćama definiranim u Poslovniku.

165 PARTNERSKO VIJEĆE 158 Tab. 21. Pregled održanih sjednica Partnerskog vijeća UPSB-a Datum Sjednica Tema sastanka 30. listopada sjednica Partnerskog vijeća 14. travnja sjednica Partnerskog vijeća 13. lipnja sjednica Partnerskog vijeća 8. srpnja sjednica Partnerskog vijeća osnivanje Partnerskog vijeća, predstavljanje Poslovnika i predstavljanje izrade Strategije razvoja urbanog područja Slavonski Brod rasprava o predstavljenoj SWOT analizi i analizi stanja UPSB-a rasprava o predstavljenom strateškom okviru i strateškim projektima UPSB-a te predstavljanje završnih verzija SWOT analiza i prve verziju ITU doprinosa usvajanje druge verzije SRUPSB-a i druge verzije Prijedloga doprinosa ITU mehanizma provedbi SRUPSB-a Sjednice Partnerskog vijeća nisu otvorene za medije i javnost, osim ako drugačije ne odluče članovi Partnerskog vijeća. Javnost se informira o radu Partnerskog vijeća redovnim priopćenjima za javnost koje priprema Predsjedavajuća osoba (predstavnik Grada Slavonskog Broda) uz pomoć tajništva Partnerskog vijeća. Zapisnici sa sjednica objavljuju se na mrežnoj stranici Grada najkasnije dva radna dana nakon njihovog usvajanja te se javno objavljuju i informacije i dokumenti o načinu odabira članova Partnerskog vijeća te popis njegovih članova. Na isti se način objavljuju i poduzete radnje kojima se osigurava aktivno sudjelovanje partnera u radu Partnerskog vijeća, informacije o održanim sjednicama i savjetovanjima s partnerima, doprinosu partnera u izradi i provedbi planskih dokumenata politike regionalnoga razvoja te druge relevantne informacije. Partnersko vijeće sudjelovalo je u svim fazama izrade SRUP-a te će aktivno sudjelovati i u praćenju njegove provedbe. Aktivnosti praćenja provedbe i napretka u ostvarenju ciljeva SRUP-a Partnersko vijeće nastavit će dinamikom koju će odrediti sam postupak provedbe. Sukladno navedenom, Partnersko vijeće će u narednom razdoblju biti vezano uz praćenje provedbe akcijskog plana te pokazatelja definiranih SRUP-om te će na temelju navedenog predlagati izmjene akcijskog plana u svrhu njegova usklađivanja sa stvarnom dinamikom na koju osim planiranog, mogu utjecati i neplanirane okolnosti.

166 PARTNERSKO VIJEĆE 159

167 HORIZONTALNA NAČELA HORIZONTALNA NAČELA Strateško planiranje u okviru izrade Strategije razvoja Urbanog područja Slavonski Brod usmjereno je horizontalnim načelima održivog razvoja i nediskriminacije. Temeljne odrednice načela nediskriminacije podrazumijevaju izbjegavanje svakog oblika socijalne isključenosti i nejednakog postupanja prema pojedinim socijalnim skupinama, dok se načelo održivog razvoja temelji na zaštiti okoliša, učinkovitoj uporabi resursa, ublažavanju i prilagodbi prostora klimatskim promjenama, očuvanju bioraznolikosti, jačanju otpornosti na krizne situacije i sprječavanje rizika te izbjegavanje ugrožavanja okoliša i nepovratnog gubitka neobnovljivih prirodnih potencijala (Sl. 5.). načelo nediskriminacije načelo održivog razvoja borba protiv svakog oblika socijalne isključenosti izbjegavanje nejednakog postupanja zaštita okoliša učinkovita uporaba resursa ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama očuvanje bioraznolikosti otpornost na krizne situacije i sprječavanje rizika izbjegavanje ugrožavanja okoliša izbjegavanje nepovratnog gubitka neobnovljivih prirodnih potencijala Sl. 5. Temeljne odrednice definiranih horizontalnih načela Horizontalna načela primjenjivana su u svim fazama izrade SRUP-a čime su u određenoj mjeri uklopljena u sve razine strateškog okvira. Pritom je najveći izravni učinak načela predviđen kroz mjere koje se većim dijelom usredotočuju upravo na uža tematska područja koja su u potpunosti ili djelomično povezana uz navedena načela.

168 HORIZONTALNA NAČELA IMPLEMENTACIJA HORIZONTALNIH NAČELA TIJEKOM ANALIZE STANJA Prilikom izrade analize stanja definirana horizontalna načela upotrijebljena su prilikom odabira tema koje će obraditi, ali i prilikom identifikacije problema u analiziranim razvojnim područjima. U nastavku teksta numeracija poglavlja odnosi se na Cjelovitu analizu stanja koja je Prilog 2. SRUPu. U poglavlju Socijalno uključivanje i usluge socijalne skrbi obrađeno je socijalno stanje UPSBa pri čemu je naglasak stavljen na korištenje i dostupnost socijalnih usluga od strane ranjivih skupina. U poglavlju Društvena infrastruktura analizirana je dostupnost stambenog fonda, zdravstvene, društvene, kulturne i sportsko-rekreacijske infrastrukture s naglaskom i na socijalno ranjive skupine. Načelo nediskriminacije je također implementirano i u proces izrade Odgoj i obrazovanje gdje se dostupnost obrazovanja i obrazovne infrastrukture analizirala i za socijalno ranjive skupine stanovništva. Načelo održivog razvoja uzeto je u obzir prilikom izrade poglavlja Poljoprivreda i ribarstvo te svih potpoglavlja u okviru poglavlja 1.3. Urbano okruženje. U poglavlju Gospodarenje urbanim okolišem i izloženost rizicima analizirana je kvaliteta i onečišćenost zraka, voda i tla, te su definirani potencijalni prirodni i antropogeni rizici koji utječu na gospodarenje urbanim okolišem, a samim time i na njegovo smanjenje održivosti. U poglavlju Upravljanje javnim urbanim površinama održivi razvoj analiziran je u kontekstu racionalnog gospodarenja prirodnom baštinom i zaštićenim prirodnim vrijednostima, javnim zelenim površinama, šumskim površinama, ali i brownfield područjima. U poglavlju Komunalna i energetska infrastruktura napravljana je analiza u pružanju usluga vezanih uz opskrbu vodom, gospodarenje otpadom, sustav grijanja, elektroopskrbu, eksploataciju alternativnih energenata i energetsku učinkovitost u okviru kojih je identificirano postojeće stanje i provedene aktivnosti koje promiču održive prakse gospodarenja resursima. U okviru poglavlja Prometna infrastruktura i Urbani prijevoz analizirani su prometni i javni prijevozni sustavi s naglaskom na održivu urbanu mobilnost.

169 HORIZONTALNA NAČELA IMPLEMENTACIJA HORIZONTALNIH NAČELA TIJEKOM IZRADE STRATEŠKOG OKVIRA Temeljem cjelovite analize stanja, na području UPSB-a utvrđeni su značajni problemi i nedostatci u kontekstu socijalne uključenosti i jednakog postupanja, ali i u kontekstu cjelokupnog stanja održivog razvoja. Utvrđena je potreba za promicanjem nediskriminacije i održivog razvoja te su stoga u SRUPSB-u, pored ostalih, postavljeni i ciljevi razvoja Uključiv socio-kulturni kontekst s razvijenim društvenim uslugama i Obzirno gospodarenje urbanim okolišem kroz učinkovite upravljačke i infrastrukturne sustave. Provedba mjera kojima će se doprinijeti ovim ciljevima, prije svega je u interesu stanovništva ovog područja, kao primarnog elementa cjelokupnog okvira razvoja. Time će se stvoriti osnovni preduvjeti za razvoj pojedinaca i funkcionalne zajednice, u kojoj su dostupni kvalitetni društveni sadržaji i usluge jer upravo ti elementi značajno utječu na cjelokupni društveni razvoj i u konačnici na životni standard stanovnika. SRUP Slavonski Brod se iz navedenog razloga vodi načelima nediskriminacije i održivog razvoja kao horizontalnim načelima koja će se promicati kroz sve provedbene prioritete, mjere i aktivnosti. Pritom su horizontalna načela integrirana u strateški okvir na dva načina: - razvojni prioriteti, mjere i aktivnosti definirani su kako bi u nazivu ta načela bila prepoznatljiva i tako se osiguralo njihovo uvažavanje u realizaciji strateškog razvoja; - ukoliko načela nisu mogla biti izravno primijenjena, definirani su dodatni razvojni prioriteti, mjere i aktivnosti usmjereni na osiguravanje nediskriminacije i održivog razvoja u poljima na koja se prioriteti, mjere ili aktivnosti odnose. Definirana načela su u određenom omjeru uklopljena u sve prioritete SRUP-a dok se neke mjere ipak većim dijelom usredotočuju upravo na ostvarenje konkretnijih ciljeva upravo u tim područjima. U fazi određivanja pokazatelja za praćenje provedbe strategije definirani su i pokazatelji kojima se u konačnici prati doprinos SRUP-a održivom razvoju i nediskriminaciji, kroz prethodno navedene komponente obuhvaćene tim načelima. Unutar cilja Uključiv socio-kulturni kontekst s razvijenim društvenim uslugama osmišljeno je više ciljanih mjera sa snažnom komponentom borbe protiv diskriminacije i isključenosti, a definirane mjere za promicanje jednakog postupanja i mogućnosti prikazane su u Tab. 22. Definirane mjere predviđaju poboljšanje dostupnosti i pristupa odgojno-obrazovnog sustava ranjivim socijalnim skupinama, povećanje zapošljivosti ranjivih skupina te njihovu integraciju na tržište rada te je pritom predviđeno jačanje kapaciteta lokalnih partnerstava za zapošljavanje. Predviđene su i mjere jačanja sustava socijalne skrbi, smanjenje siromaštva, povećanje socijalne uključenosti te unaprjeđenje cjelokupnog zdravstvenog sustava.

170 HORIZONTALNA NAČELA 163 Tab. 22. Pregled mjera i pripadajućih pokazatelja kojima se promiče načelo nediskriminacije u okviru SRUP-a Oznaka Naziv mjere Pokazatelji mjere Unaprjeđenje dostupnosti odgojnoobrazovnog sustava ranjivim skupinama Promicanje pristupa cjeloživotnom učenju i povećanje kvalitete obrazovanja odraslih Unaprjeđenje zapošljivosti ranjivih skupina Integracija na tržište rada osoba koje nisu uključene ni u obrazovanje ni u osposobljavanje niti su zaposlene (NEET) te evidentiranih nezaposlenih osoba Jačanje kapaciteta lokalnih partnerstava za zapošljavanje Unaprjeđenje infrastrukture i sustava upravljanja u području socijalne skrbi te podrška prelasku na socijalnu skrb u zajednici Aktivnosti vezane uz socijalnu uključenost i smanjenje siromaštva osjetljivih skupina Razvoj sustava rane intervencije Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti Unaprjeđenje kvalitete i dostupnosti bolničkog liječenja Podrška razvoju psihijatrijske zdravstvene zaštite i promocija mentalnog zdravlja - odgojno-obrazovne ustanove s poboljšanim pristupom - proračunska sredstva JLS-a UPSB-a koja se izdvajaju za djecu iz ranjivih skupina; - novih usluga u području obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, sporta i rekreacije; - novozaposleni pripadnici ranjivih skupina; - uključivanje NEET-ova u obrazovanje, osposobljavanje ili na tržište rada - novozaposleni pripadnici ranjivih skupina; - deinstitucionalizacija socijalne skrbi - pružanje izvaninstitucionalne skrbi - mobilni timovi socijalne skrbi - deinstitucionalizacija socijalne skrbi i drugi - pružanje podrške programima rane intervencije - obnovljene i/ili opremljene zdravstvene ustanove (primarne zaštite) - mobilni timovi koji poboljšavaju medicinsku uslugu - programi koji unaprjeđuju usluge zdravstvene skrbi - poboljšanje medicinskih usluga OB dr. Josipa Benčevića - promocija mentalnog zdravlja - unaprjeđenje usluga u psihijatrijskoj zdravstvenoj zaštiti Isto tako, ciljem Obzirno gospodarenje urbanim okolišem kroz učinkovite upravljačke i infrastrukturne sustave obuhvaćen je čitav niz mjera čijom će se provedbom doprinijeti promicanju održivog razvoja (Tab. 23.). Definirane mjere predviđaju razvoj biciklističke i pješačke infrastrukture, unaprjeđenje vodoopskrbnog sustava i sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, sanaciju ilegalnih i prekapacitiranih odlagališta otpada te promociju obzirnog gospodarenja otpadom. Predviđene mjere pozitivno će utjecati na unaprjeđenje sustava upravljanja energijom,

171 HORIZONTALNA NAČELA 164 povećanje energetske učinkovitosti javnih i poslovnih objekata te javne rasvjete, povećanje učinkovitosti toplinarstva te na promicanje važnosti obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Osim navedenih, mjere su predviđene i u kontekstu upravljanja sustavom javnih površina, gospodarenja šumama, revitalizaciji zapuštenih lokaliteta, ali i u očuvanju prirodne i kulturne baštine. Važan segment predstavljaju i unaprjeđenje sustava upravljanja kakvoćom okoliša te praćenja klimatskih promjena te sustava za smanjenje štete od katastrofa. Tab. 23. Pregled mjera i pripadajućih pokazatelja kojima se promiče načelo održivog razvoja u okviru SRUP-a Oznaka Naziv mjere Pokazatelji mjere Razvoj biciklističke i pješačke infrastrukture Modernizacija javnog vodoopskrbnog sustava Unaprjeđenje sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda Unaprjeđenje sustava cjelovitog gospodarenja otpadom Sanacija prekapacitiranih i ilegalnih odlagališta otpada Promocija obzirnog gospodarenja otpadom Unaprjeđenje sustava za efikasno upravljanje energijom i razvoj infrastrukture za korištenje alternativnih izvora energije Povećanje energetske učinkovitosti zgrada, poslovnih objekata i javne rasvjete Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva Promocija korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti Poboljšanje sustava upravljanja javnim površinama Uređenje i održivo korištenje javnih zelenih površina - Park & ride te Bike & ride infrastruktura - unaprijeđena komunalna infrastruktura - priključci na sustav odvodnje - novoizgrađeni objekti za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom - tiskani materijali o odvojenom sakupljanju otpada - saniranih divljih odlagališta otpada - uporabljeni otpad Održivo gospodarenje šumama i druge - zaštitne šume Revitalizacija napuštenih industrijskih i vojnih lokaliteta - novoinstalirana postrojenja za eksploataciju obnovljivih energenata - edukacije o prednostima korištenja obnovljivih izvora energije, - planovi energetske učinkovitosti u području graditeljstva, prometa i javne rasvjete - obnovljena i modernizirana mreža topolovoda - edukacije o prednostima korištenja obnovljivih izvora energije - uspostavljanje informacijskog sustava javnih zelenih površina - proračunska sredstva koja su namijenjena održavanju javnih površina i napuštenih područja - površina obnovljenih brownfield područja

172 HORIZONTALNA NAČELA Očuvanje i valorizacija prirodne baštine - posjetitelji prirodne baštine Obnova, valorizacija i promocija kulturne baštine Unaprjeđenje sustava praćenja i upravljanja kakvoćom okoliša Poboljšanje sustava praćenja klimatskih promjena te hidroloških podataka te predviđanja, upozoravanja i djelovanja u slučaju katastrofa Unaprjeđenje infrastrukture za smanjenje štete od katastrofa - posjetitelji kulturno-povijesne baštine - proračunska sredstva JLS-a koja se izdvajaju za aktivnosti zaštite okoliša - teritorij na kojem se provodi stalno praćenje i procjena učinaka klimatskih promjena - projekata kojima su Izgrađeni ili obnovljeni elementi infrastrukture za zaštitu od katastrofa 8.3. IMPLEMENTACIJA HORIZONTALNIH NAČELA TIJEKOM PROVEDBE SRUP-A Tijekom provedbe SRUP-a spomenuta horizontalna načela promicat će se u postupcima odabira projekata, u okviru kriterija odabira i pitanja za kvalitativnu procjenu, tako što će prijavitelji kroz opis predviđenih aktivnosti morati dokazati da će projekti koje prijavljuju pozitivno doprinositi načelima nediskriminacije i održivog razvoja te u kojoj je mjeri navedeni doprinos predviđen. Tijekom faze odabira projekata i u pogledu ugovaranja, mogući utjecaj na održivi razvoj i izbjegavanje nediskriminacije svakako će se uzeti u obzir te će pojedinosti ovisiti npr. o vrsti i veličini projekta, dok će se takva pitanja provjeravati i u okviru internih procedura kontrola i revizije. Svi prijavitelji će u prijavnom obrascu projekta morati prikazati kako će pojedini projekt doprinijeti opisanim horizontalnim načelima. Tijekom faze provedbe projekata, pridržavanje načela nediskriminacije i održivog razvoja pratit će se na razini projekata kroz izvješća o praćenju, kao i kroz kontrolu provedbe projekata na licu mjesta te periodički i kroz evaluaciju doprinosa ciljevima horizontalnih načela. Navedeno će se osigurati tijekom cijelog razdoblja provedbe SRUPa te će se relevantni podaci redovno prikupljati i provjeravati, čime je osigurana točnost redovitog izvještavanja i utemeljenost na dokazima.

173 HORIZONTALNA NAČELA IMPLEMENTACIJA HORIZONTALNIH NAČELA U PRAĆENJU PROVEDBE SRUP-A Sustav praćenja provedbe SRUP-a s obzirom na horizontalna načela provodit će se redovnim praćenjem pokazatelja kojima se doprinosi ovim načelima te analizom podataka koja se usredotočuje prije svega na ta pitanja. U okviru planirane srednjoročne evaluacije provedbe SRUPa obuhvatio bi se i pristup tim načelima, te bi se prije svega usredotočilo na modalitete promicanja i praćenja. Nakon dovršetka provedbe, u okviru moguće evaluacije utvrdili bi se konačni cjelokupni rezultati te poboljšao okvir promicanja ovih načela za buduće vezane strateške dokumente. Primjena horizontalnih načela ovisit će o prirodi i opsegu projekta, definiranim aktivnostima te o uvjetima određenog natječaja (u tom će slučaju upute za prijavitelje odrediti uvjete i bodovanje za doprinos horizontalnim načelima). Informaciju o doprinosu horizontalnim načelima prijavitelji će upisivati u predviđen obrazac za što može poslužiti postojeći obrasci koji su predloženi u uputama za prijavitelje i korisnike o provedbi horizontalnih načela operativnih programa Konkurentnost i kohezija te Učinkoviti ljudski potencijali Kao pomoćni alat u praćenju predlaže se izrada kontrolne liste za osobe koje sudjeluju u pripremi projekta koja će pomoći uključenim dionicima u pripremi projekte prijave te samim prijaviteljima. Kontrolna lista će u početnoj fazi biti otvorena te će se moći nadopunjavati i proširivati. O učinkovitosti i mogućnosti njezinog korištenja kao pomoći prijaviteljima odlučit će se naknadno, a do tada će ona biti interni alat. Ukoliko se tijekom provedbe SRUP-a prijavitelji projekata odluče za njezino korištenje, ona može postati dio projektne dokumentacije što znači kako će biti dostupna tijekom provjere i revizije kao dokaz pripremnih aktivnosti te kao provjera procjene pozitivnog ili neutralnog učinka na provedbu SRUP-a s obzirom na horizontalna načela. U pogledu promicanja načela nediskriminacije, relevantne organizacije civilnog društva i nevladine organizacije, koje djeluju u području održivog razvoja uključene su u izradu SRUP-a te će i dalje biti uključene u aktivnosti praćenja provedbe, savjetovanja o izvješćima o napretku provedbe te sudjelovati na sastancima kojima je tema praćenje i upravljanje provedbom. Na taj će se način osigurati nastavak njihove uključenosti i rada, kako je propisano u delegiranom aktu o Europskom kodeksu ponašanja u partnerstvu. Konkretnije će se raditi na borbi protiv diskriminacije osiguranjem dostupnosti za osobe s invaliditetom, kao i njihovom pristupu odgovarajućim proizvodima i uslugama. Takve će se aktivnosti primjenjivati u svim fazama planiranja i provedbe, pogotovo infrastrukturnih projekata te će se uzeti u obzir i odredbe koje će uključivati jednakost spolova. Kako bi se u konačnici smanjio cjelokupni rizik od diskriminacije, jedna od ključnih aktivnosti uključivat će i promidžbene aktivnosti te širenje informacija koje obuhvaćaju mjere za podršku pristupačnosti, poput obuke i sastanaka na razini UPSB-a,

174 HORIZONTALNA NAČELA 167 odgovarajućih internetskih stranica, tiskanih materijala i dr. K tomu, provodit će se i mjere za obuku osoblja tijela uključenih u upravljanje i kontrolu SRUP-a, u području antidiskriminacijske politike, politike i zakona u području spolne ravnopravnosti, kao i invalidnosti s obzirom na Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Za svaki projekt definirala bi se zasebna rješenja, odnosno utvrdili obavezni ili neobavezni zahtjevi u pogledu promicanja načela održivog razvoja i nediskriminacije na razini projekta. U kontekstu načela održivog razvoja u provedbenoj fazi SRUP-a, obuhvatit će se poštivanje minimalnih zakonskih odredbi održivog razvoja. U svakom pozivu će se morati navesti relevantno zakonodavstvo i pripadajući dokumenti koje će prijavitelji morati priložiti. U konkretnom slučaju, praćenje provedbe SRUP-a obuhvatit će poštivanje propisa i međunarodnih ugovora iz područja zaštite okoliša, zaštite zraka, zaštite voda, zaštite klime i ozonskog sloja, gospodarenja otpadom, zaštite prirode, zaštite mora i priobalja, zaštite od elementarnih nepogoda i zaštite od protuminskog djelovanja. U skladu s navedenim, praćenje provedbe SRUP-a obuhvatit će: - uvođenje okolišno održivih praksi u sektor zbrinjavanja otpada (sve potencijalno negativne posljedice kažnjavat će se u skladu s važećim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom); - poštivanje zakonodavnog okvira za gospodarenje vodama (uključuje načela nadoknade troškova za usluge distribucije vode i načela onečišćivač plaća i korisnik plaća, u skladu sa Zakonom o vodama); - zaštitu ekološke mreže Natura 2000 (omogućit će se održivo upravljanje što će pozitivno utjecati na lokalno gospodarstvo; u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i važećim pravilnicima i propisima); - provođenje aktivnosti razminiranja u slučajevima eventualne minske zagađenosti ili sumnje na isto prilikom provedbe budućih infrastrukturnih zahvata (u skladu sa Zakonom o protuminskom djelovanju); - gradnju novih građevina nakon prilaganja podataka o provedenoj procjeni (uključivanje podataka o energetskom pregledu i postupku izdavanja certifikata, analizi troškova i koristi, troškova životnog ciklusa; u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o zaštiti okoliša); - izrade planova zaštite i spašavanja (utvrdit će se opseg elementarnih nepogoda; u skladu sa Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda); - revitalizacije brownfield područja (nakon provođenja obaveznog energetskog pregleda u slučaju renoviranja ili adaptacije na zgradama u javnom vlasništvu, zgradama otvorenim za javnost ili velikim poduzećima; u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i zakonom o zaštiti okoliša); - ublažavanje i prilagodba na klimatske promjene (u skladu sa Zakonom o zaštiti zraka i važećim uredbama EU).

175 HORIZONTALNA NAČELA 168 Mogućnosti provođenja projekata u pogledu zelene javne nabave, mjere suočavanja s klimatskim izazovima, poticanje učinkovitosti resursa i zelena načela rasta bit će u potpunosti poštovana i provedena na svim razinama provedbe SRUP-a. U kontekstu poštivanja načela održivog razvoja, u planu je i podnošenje molbe za Ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. To podrazumijeva provedbu postupka tijekom kojeg nadležno tijelo utvrđuje može li planirani zahvat imati značajne utjecaje na okoliš i odlučuje o potrebi provedbe procjene utjecaja zahvata na okoliš, kako bi se utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša.

176 HORIZONTALNA NAČELA 169

177 SAŽETAK IZVJEŠĆA O PROVEDENOM POSTUPKU PRETHODNOG VREDNOVANJA SAŽETAK IZVJEŠĆA O PROVEDENOM POSTUPKU PRETHODNOG VREDNOVANJA Prethodno vrednovanje (ex ante evaluacija) izrade Strategije razvoja urbanog područja Slavonskog Broda za razdoblje do godine (SRUP) obavljeno je na osnovi Sporazuma sklopljenog između Grada Slavonskog Broda i Veleučilišta u Slavonskom Brodu 7. siječnja sukladno Pravilniku o postupku i metodologiji vrednovanja politike regionalnog razvoja (Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Zagreb, 2015.). Postupak prethodnog vrednovanja obuhvatio je elemente i metode predviđene dokumentom Smjernice za izradu strategije razvoja urbanih područja, praćenje njihove provedbe i vrednovanje (Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Zagreb, 2015.). Procesi planiranja i izrade SRUP-a na odgovarajuć i primjeren način su pripremani, vođeni i dovršeni. Navedeni procesi provedeni su na osnovu zajedničkog strateškog interesa Grada Slavonskog Broda i devet jedinica lokalne samouprave (JLS) koje sukladno Smjernicama za izradu strategije razvoja urbanih područja, praćenje njihove provedbe i vrednovanje ulaze u sastav urbanog područja: Bebrina, Brodski Stupnik, Bukovlje, Donji Andrijevci, Garčin, Gornja Vrba, Klakar, Podcrkavlje i Sibinj. Proces izrade SRUP-a uključivao je kontinuiranu suradnju svih JLS koja je obuhvaćala razmjenu mišljenja o problemima i razvojnim mogućnostima te razmatranje ključnih projekata i projektnih ideja. Tijekom cjelokupnog procesa svi sudionici vodili su se ciljem postizanja policentričnog i ravnomjernog razvoja cijelog urbanog područja. SRUP je izrađen na temelju sveobuhvatne i detaljne analize stanja te na njoj utemeljenoj analizi snaga, slabosti, prilika i prijetnji (SWOT analiza). Cjelokupni SRUP te ciljevi, prioriteti i mjere usklađeni su s ostalim strateškim dokumentima na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini te je jasno vidljiva koherentnost s njima. SRUP je uklađen s nizom dokumenata prostornog uređenja, od Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske (2015.) do Prostornog plana Brodskoposavske županije i prostornih planova JLS-a uključenih u urbano područje Slavonskog Broda. Ciljevi i prioriteti utemeljeni su na stvarnim potrebama i razvojnim potencijalnima koji su identificirani u analizi stanja i SWOT analizi, te su u potpunosti opravdani u odnosu na potrebe. Prema navedenom zaključuje se kako su razvojni ciljevi i prioriteti relevantni i u skladu s potrebama cjelokupnog urbanog područja. Prioriteti i mjere u sklopu ciljeva detaljno su i obuhvatno osmišljeni i razrađeni te su međusobno komplementarni i povezani. Tamo gdje je to moguće Izrađivač je mjere oblikovao hijerarhijski tako da niži ciljevi logično doprinose ostvarenju viših, a sami priorriteti i mjere u skladu su s intervencijama utvrđenima u dokumentima na višim

178 SAŽETAK IZVJEŠĆA O PROVEDENOM POSTUPKU PRETHODNOG VREDNOVANJA 171 razinama. Pokazatelji učinka provedbe mjera i prioriteta prikladni su za praćenje njihove provedbe te su realno oblikovani. Analiza stanja je izrađena vrlo temeljito i sveobuhvatno te su u njoj obuhvaćena svi sektori i aspekti života u urbanom području Slavonskog Broda. Analiza stanja temelji se na nim podatcima koje je Izrađivač pretočio u relevantne informacije te ih detaljno analizirao. Na temelju toga utvrđeno je postojeće stanje u urbanom području kao i prevladavajući trendovi u recentnom razdoblju, što je poslužilo kao osnova identificiranju potojećih problema i mogućnosti urbanog područja. Probleme prilikom analize stanja u pojedinim područjima predstavljao je nedostatak (nepostojanje ili nedostupnost) određenih podataka, na što je Izrađivač kontinuirano upozoravao. Unatoč tome analiza je obuhvatila cijeli niz svih relevantnih aspekata i na odgovarajući način prikazala stanje i trendove u svim područjima. Analiza stanja je istaknula važne demografske i gospodarske probleme koji su prisutni i na nacionalnoj razini, poput smanjenja a stanovnika, uznapredovalog procesa starenja, nepovezanosti obrazovnih programa s potrebama tržišta rada i dr. Veliki naglasak stavljen je i na važnost očuvanja prirodnog okoliša te bolje infrastrukturno opremanje i prometno povezivanje Slavonskog Broda i ostalih pripadajućih JLS urbanog područja. Analiza stanja ne predstavlja šturi tehnički dokument s nizom informacija, već je Izrađivač i u sklopu nje ukazao na potencijale koje je moguće iskoristiti u svrhu razvoja cjelokupnog urbanog područja. Temeljita, obuhvatna i kvalitetna analiza stanja predstavlja izvrsnu podlogu za izradu SRUP-a. Cjelokupni proces izrade SRUP-a proveden je u skladu s horizontalnim načelima nediskriminacije i održivog razvoja. Time je omogućena ravnopravna zastupljenost glavnih društvenih i gospodarskih dionika, a izbjegnuto je isključivanje ili nejednako postupanje prema uobičajno slabije zastupljenim dionicima poput manjih gospodarskih subjekata, nacionalnih manjina i dr. Ciljevi, prioriteti i mjere oblikovani su na način da su njihovi učinci u velikoj mjeri ravnopravno raspoređeni u odnosu na što veći različitih dionika, pri čemu se to odnosi na niz aspekata, od prostornog (JLS), preko etničke pripadnosti (sve nacionalnosti), rodne pripadnosti (žene i muškarci) dobnog sastava (sve dobne skupine) i sl. Horizontalna načela su u strateški okvir integrirana na dva načina, i to definiranjem prioriteta, mjera i aktivnosti kako bi u njihovom nazivu ta načela bila prepoznatljiva i tako se osiguralo njihovo uvažavanje u realizaciji strateškog razvoja, te ukoliko načela nisu mogla biti izravno primijenjena definiranjem dodatnih razvojnih prioriteta, mjera i aktivnosti usmjerenih na osiguravanje nediskriminacije i održivog razvoja u poljima na koja se odnose. Navedeno je postignuto koordinacijom na razini Partnerskog vijeća urbanog područja Slavonskog Broda, razini fokus grupa, radnih skupina i načelnika svih JLS-a pri čemu su uvažene posebnosti, potrebe i mogućnosti koje će pridonositi sveobuhvatnom razvoju zasnovanom na sinergiji i koheziji. Veliku važnost u primjeni horizontalnih načela nediskriminacije i održivog

179 SAŽETAK IZVJEŠĆA O PROVEDENOM POSTUPKU PRETHODNOG VREDNOVANJA 172 razvoja imale su radne skupine i fokus grupe koje su organizirane na način da su obuhvatile sve relevantne aspekte društvenog i gospodarskog života te geografski sve jedinice lokalne samouprave koje čine urbano područje Slavonskog Broda. Fokus grupe i radne skupine imale su veliku važnost prilikom izrade SRUP-a i definiranje ciljeva, prioriteta i mjera jer su iz prve ruke ukazale na probleme, potrebe i potencijale razvoja kako pojedinih JLS tako i cjelokupnog urbanog područja. Kontinuirano prethodno vrednovanje provođeno je tijekom cijelog postupka izrade analize stanja, SWOT analize, strateškog okvira i definiranja baze projekata, odnosno SRUP-a u cjelini. Prethodno vrednovanje uključivalo je rad s Naručiteljem, Izrađivačem, Partnerskim vijećem, koordinacijskim vijećem, fokus grupama i radnim skupinama, prilikom čega su primjedbe i prijedlozi iznošeni izravno na sastancima te u pismenom obliku uz cjelovitu analizu stanja, SWOT analizu, strateški okvir i radne verzije nacrta SRUP-a. Kontinuirana suradnja između Naručitelja, Izrađivača, Partnerskog vijeća, koordinacijskog vijeća, radnih skupina, fokus grupa te ex-ante evaluatora rezultirala je nacrtom SRUP-a koji s aspekta sadržaja i metodologije izrade definira odgovarajuću strategiju razvoja urbanog područja Slavonskog Broda koja je u potpunosti usklađena s razvojnim potrebama i potencijalnima. Strategija sadrži jasnu viziju koja naglašava integralni razvoj koji podrazumijeva polifunkcionalno gospodarstvo uz održivo korištenje prostornih resursa, porast kvalitete života te tehnološki napredak i inovacije, čime je definirana temeljna paradigma na kojoj će se temeljiti razvoj urbanog područja Slavonskog Broda do godine. Ciljevi definirani strategijom su relevantni, komplementarni, naglašavaju jednakost svih dionika te su prihvaćeni i pozitivno percipirani od strane dionika i javnosti. Na adekvatan način su opisane planirane promjene koje se trebaju postići pri čemu se svaki cilj odnosi na jedan aspekt cjelokupnog razvoja (gospodarstvo, društvo, urbano okruženje, dobro upravljanje). Prioriteti su jasno i logično definirani prema potrebama ostvarenja strateških ciljeva, odnose se na niz sektora te su u većoj mjeri komplementarni, odnosno zajednički doprinose cjelokupnom ostvarenju ciljeva. Mjere su konkretno razrađene te sadrže specifične i konkretne aktivnosti i projekte kojima se pridonosi ostvarenju prioriteta, a time i ciljeva razvoja. Utvrđeni su konkretni pokazatelji ishoda, ciljane vrijednosti te učestalost praćenja i izvor prikupljanja podataka za sve ciljeve, prioritete i mjere, te je detaljno razrađen proces njihova praćenja provedbe. Priređen je i indikativni financijski okvir u kojem su razrađena planirana sredstva namijenjena ostvarenju prioriteta i ciljeva. Financijski okvir je utvrđen za cijelo razdoblje provedbe SRUP-a te podijeljen prema izvorima financiranja (lokalni, županijski i državni proračun, fondovi EU te ostali izvori). Cjelokupan proces pripreme i vođenja izrade SRUP-a i svih njegovih aspekata obavljen je na prikladan i metodološki ispravan način. Analiza stanja i SRUP obuhvaćaju sve relevantne razvojne

180 SAŽETAK IZVJEŠĆA O PROVEDENOM POSTUPKU PRETHODNOG VREDNOVANJA 173 aspekte te je vrlo kvalitetno i detaljno proučeno postojeće stanje na temelju kojeg su definirani prikladni i relevantni razvojni ciljevi, prioriteti i mjere.

181 SAŽETAK IZVJEŠĆA O PROVEDENOM POSTUPKU PRETHODNOG VREDNOVANJA 174

182 MIŠLJENJE O POTREBI STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ MIŠLJENJE O POTREBI STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ

183 MIŠLJENJE O POTREBI STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 176

184 MIŠLJENJE O POTREBI STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 177