2. Grad Daruvar i Bjelovarsko-bilogorska županija Mjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpada... 16

Transcription

1 SADRŽAJ 1. Uvod i polazne osnove Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom Zakonodavni okvir Obveze iz postojeće i nadolazeće zakonske regulative EU okvir Pojmovi u Planu gospodarenja otpadom Grad Daruvar i Bjelovarsko-bilogorska županija Mjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpada Program odvojenog sakupljanja otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti Mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtjeva previsoke troškove Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada Preporuka mjera za izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada u Gradu Daruvaru Mjere za uključivanje svih domaćinstava u sustav organiziranog odvoza komunalnog otpada Mjere za upravljanje i nadzor nad odlagalištima komunalnog otpada Popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta otpada Privitak 1. Popis potrebne opreme za odvojeno sakupljanje otpada odnosno opremanje reciklažnog dvorišta Privitak 2. Popis potrebne opreme za odvojeno sakupljanje bio-otpada Privitak 3. Odluka o komunalnom redu Grada Daruvar Privitak 4. Cjenik komunalnih usluga Darkom-a d.o.o. Daruvar

2 1. Uvod i polazne osnove Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (Narodne novine 46/02), utvrđeno je da je neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj. Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine 130/05) vizija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadrži slijedeće: - Postupno organiziranje središta gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu, odlagalištima i drugim sadržajima; uz Zagreb, 20 županijskih i 4 regionalna središta, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta; - Zabranu odlaganja otpada na otocima i gradnju pretovarnih stanica s odvojenim skupljanjem, reciklažom i baliranjem ostatnog otpada i prijevoz u centre na kopno; - Posebnu zaštitu podzemnih voda na krškom području od eventualnih prodora procjednih voda iz odlagališta i drugih građevina; - Sprječavanje ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke; - Uspostavu centra za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta; - Kontrolirane prioritetne tokove otpada; - Visok stupanj sudjelovanja domaće industrije, opreme i usluga u projektima gospodarenja otpadom kao doprinos smanjenju nezaposlenosti i deficita vanjsko trgovinske bilance; - Angažman stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija opravdanosti i potporu zajedničkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog partnerstva na bazi IPPC-BAT tehnologije; - Jačanje postojeće organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje međuresorne koordinacije za gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih ministarstava za pojedine tokove otpada; - Edukaciju javnosti, stručnjaka i upravnih struktura, pri čemu Programi i aktivnosti za podizanje razine znanja trebaju imati razvojni, istraživački i djelatni pristup. Prema odluci Vijeća Europske unije, broj: 2004/648/EC, od 13. rujna godine, najvažnije zadaće Republike Hrvatske u sektoru gospodarenja otpadom su: - kratkoročno: - u roku od 1 do 2 godine usvojiti i primjenjivati Plan gospodarenja otpadom; - srednjoročno: - u roku od 3 do 5 godina osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge sektore gospodarstva uz primjenjivanje politike održivog razvoja; - nastaviti rad na prenošenju pravnog poretka EU-a, s naglaskom na gospodarenje otpadom, kakvoću zraka i voda; - povećanje ulaganja u infrastrukturu, s osobitim naglaskom na sakupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje otpadom. 2

3 1.1. Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom Svrha donošenja Plana, u skladu sa načelima EU-a, je iznalaženje okvira u kome će se moći smanjiti količina otpada, te istovremeno sa otpadom koji nužno nastaje održivo gospodariti. Člankom 4. Zakona o otpadu (Narodne novine 178/04) utvrđen je skup aktivnosti, odluka i mjera koje definiraju ekološki prihvatljivo i održivo gospodarenje otpadom. Člankom 11. navedenog Zakona utvrđen je sadržaj Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, te je propisano da Plan sadrži slijedeća poglavlja: - mjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpada; - mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad; - popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta; - redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša; - izvore i visinu potrebitih sredstava za provedbu sanacije. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje objavljen je godine u Narodnim novinama 85/07, dok je Bjelovarsko-bilogorska županija županijski Plan gospodarenja otpadom usvojila u prosincu godine i objavila ga u Županijskom glasniku broj 16a 19.prosinca godine Zakonodavni okvir Pregled propisa koji uređuju gospodarenje otpadom u RH: - Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05 - Zakon o otpadu, NN 178/04, 111/06, 60/08 - Zakon o potvrđivanju Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju, NN Međunarodni ugovori 3/1994, - Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, NN 50/05, - Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom, NN 69/06, 17/07 - Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom, NN 32/98 - Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom, NN 71/04, - Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 23/07, - Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada NN 117/07, - Pravilnik o vrstama otpada, NN 27/96 - Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom, NN 123/97 i 112/01, - Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada NN 45/07, - Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu, NN 97/05, 115/05, - Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama, NN 40/06, - Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima, NN 124/06, - Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima, NN 124/06, - Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima, NN 124/06, - Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima, NN 124/06, - Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, NN 133/06, 3

4 - Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima, NN 136/06, - Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom NN 74/07, - Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom 72/07 - Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na opterećivanje okoliša otpadom, NN 120/04 - Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju uporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada, NN 51/06, - Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave, NN 59/06 - Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanja okoliša otpadom, NN 95/04 - Odluka o uvjetima označavanja ambalaže, NN 155/05, 24/06, 28/06 Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe u 2006., NN 64/06, - Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe u 2007., NN 37/07, - Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje ,NN 85/07 - Zakon o zaštiti okoliša, NN 110/07. Postoji još niz propisa koji na neki način, tj. indirektno, utječu ili reguliraju način gospodarenja otpadom kao što su, npr., Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/2003 pročišćeni tekst, 178/2004 i 178/2007), Zakon o kemikalijama (NN 150/05), Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 97/93, 151/03), itd. 1.3 Obveze iz postojeće i nadolazeće zakonske regulative Prema obvezama i odgovornostima u gospodarenju otpadom koje proizlaze iz Zakona o otpadu država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada, županije i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim vrstama otpada, osim za opasni otpad i spaljivanje, a gradovi i općine odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom i građevinskim otpadom. Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se prema kriteriju količine i svojstvu otpada, uz primjenu načela»onečišćivač plaća«. Za komunalni otpad iz kućanstva mogu se primijeniti i drugi obračunski kriteriji u skladu s propisom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo uz napomenu da isto vrijedi do godine, a od navedenog datuma obračunski kriteriji mogu biti samo volumen ili količina proizvedenog otpada ili broj članova domaćinstva. Troškovi gospodarenja otpadom moraju obuhvatiti: 1. troškove odvojenog skupljanja otpada, 2. troškove prijevoza otpada, 3. troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom ostvarenim prometom otpada, 4. procijenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš, 4

5 5. troškove oporabe i/ili zbrinjavanja otpada koji obuhvaćaju troškove projektiranja i gradnje građevina za oporabu i /ili zbrinjavanje otpada, troškove rada građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada te procjenu troškova zatvaranja građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, njihova naknadnog održavanja i gradnje nove građevine koja će se koristiti nakon prestanka rada postojeće. Gradnja objekata namijenjenih obradi, skladištenju i zbrinjavanju otpada od interesa je za Republiku Hrvatsku. Izrađivač dokumenata prostornog uređenja dužan je planirati lokacije za gradnju tih objekata. Lokacije se mogu odrediti i u zonama gospodarske namjene tj. gospodarskim zonama u skladu s Planom, ako je to u skladu s odredbama dokumenata prostornog uređenja. Ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave svojim prostornim planovima ne odrede lokacije predmetnih građevina u roku određenom posebnim propisom, odluku o tim lokacijama donosi Vlada RH. Država je dužna osigurati sanaciju okoliša na zatečenim lokacijama koje su visoko opteretile opasnim otpadom nepoznate osobe ili osoba koja je prestala postojati ako nema pravnog slijednika utvrđenog ovim planom. Novim Pravilnikom o gospodarenju otpadom postignuta su značajna usklađivanja s propisima EU-a, posebno s Uredbom o europskom registru ispuštanja i prijenosa onečišćavala (PRTR) koja zahtijeva da zemlje članice EU-a do uspostave odgovarajuće registre. U skladu s Arhuškom konvencijom, javnosti bi se na taj način osigurao pristup podacima o emisijama u zrak, tlo i vodu te, među ostalima, i prometu otpada izvan poslovnog kruga (off-site transfer of waste). U Pravilnik su ugrađeni elementi koji osiguravaju da, načelno, sustav Katastra otpada bude podloga iz koje će se filtrirati podaci za PRTR. Dio obveza, vezano uz dvije operacije zbrinjavanja otpada, D2 i D3, još je potrebno riješiti. Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) uređene su slijedeće stavke: - načela zaštite okoliša i održivog razvitka, - zaštita sastavnica okoliša i zaštita okoliša, - dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša, - instrumenti provedbe zaštite okoliša, - praćenje stanja u okolišu, - informacijski sustav, - odgovornost za štetu, - financiranje i instrumenti opće politike zaštite okoliša, - nadzor nad primjenom Zakona, - prekršaji i prekršajne kazne. Zakon propisuje uključivanje najšire javnosti u rješavanje pitanja zaštite okoliša čime se osnažuje položaj javnosti u pristupu informacijama o okolišu, sudjelovanje javnosti u postupcima donošenja planova, programa i konkretnih odluka povezanih s okolišem, te se ispunjavaju zahtjevi Konvencije o pristupu informacijama i o sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu (Arhuška konvencija) koju je RH ratificirala u prosincu godine EU okvir Okvir za europsku politiku gospodarenja otpadom sadržan je u rezoluciji EU Vijeća o Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na tada važećoj okvirnoj direktivi o otpadu (75/442/EEC) i drugim europskim propisima na području gospodarenja otpadom. 5

6 Postoje tri ključna europska načela: prevencija nastajanja otpada, reciklaža i ponovna uporaba, poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora. U dokumentu Kohezijska politika Europske unije kao podrška razvoju i zaposlenosti, Strateške smjernice zajednice, , zemlje članice zajednički nastoje maksimalno povećati ekonomsku dobit i smanjiti troškove na način da riješe zagađivanja okoliša na samom izvoru. U sektoru gospodarenja otpadom to znači da se prvenstvo daje prevenciji, reciklaži i biološkoj razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i odlaganje otpada. Ostale važne europske direktive u području gospodarenja otpadom su Okvirna direktiva o otpadu (2006/12/EC), Direktiva o odlagalištima (1999/31/EC), Direktiva o opasnom otpadu (91/689/EEC) s dodatcima (94/31/EC, 166/2006), Direktiva o mulju s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (86/278/EEC), Direktiva o spaljivanju otpada (2000/76/EC), Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu (94/62/EC) s dodatcima (2005/20/EC, 2004/12/EC, 1882/2003) Pojmovi u Planu gospodarenja otpadom U ovom Planu gospodarenja otpadom u uporabi su pojmovi iz Zakona o otpadu i Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske sa sljedećim značenjem: - Ambalažni otpad je ambalaža preostala nakon što se proizvod raspakira, a obuhvaća sve proizvode u obliku kutija, posuda, omota i druge oblike koji služe držanju drugog proizvoda u svrhu njegove zaštite, rukovanja, promidžbe i prodaje, - Biološki razgradljiv otpad je otpad koji se može razgraditi aerobnim ili anaerobnim putem (kao što su hrana, otpad iz vrtova, papir i karton), - Centar za gospodarenje otpadom je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, - Cjelovito gospodarenje otpadom - izraz potječe iz SAD-a, a odnosi se na komplementarnu (dopunsku promjenu) različitih postupaka gospodarenja otpadom radi sigurnog i djelotvornog upravljanja tokom krutog komunalnog otpada, uz najmanje štetnih utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš. Sustav cjelovitoga gospodarenja otpadom sadrži neke ili sve od navedenih komponenti: smanjenje količine otpada na izvoru (uključivši višekratnu uporabu proizvoda), recikliranje materijala (i kompostiranje), spaljivanje otpada (uz korištenje otpadne energije) i odlaganje otpada, - Čistija proizvodnja (ČP) je kontinuirana primjena sveobuhvatne preventivne strategije zaštite okoliša na proizvodne procese, proizvode i usluge, za povećanje efikasnosti i smanjenje rizika za ljude i okoliš. U proizvodnom procesu, ČP uključuje efikasnije korištenje sirovina i energije, sprječavanje nastanka otrovnih i opasnih materijala te smanjenje svih emisija i otpada na mjestu nastanka. Strategija ČP fokusira se i na sveukupno smanjenje utjecaja tijekom cijeloga životnog ciklusa proizvoda i usluga, od dizajna do upotrebe i konačnog odlaganja (prema definiciji UNEP-a), - Glomazni otpad je otpad velikih dimenzija kao npr. namještaj, bijela tehnika, vozila, madraci, drveće i sl., - Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera za: sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovog štetnog utjecaja na 6

7 okoliš; skupljanje, prijevoz, oporaba i zbrinjavanje (obrada i zbrinjavanje), uključujući i nadzor nad takvim operacijama i brigu o odlagalištima koja su zatvorena, - Građevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i županijski centri za gospodarenje otpadom, odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i građevine namijenjene za spaljivanje otpada - spalionice otpada, - Inertni otpad je onaj otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim promjenama. Inertni se otpad ne otapa, nije zapaljiv, ne reagira fizički ili kemijski, ne razgrađuje se biološkim putem, niti stvara tvari opasne za okoliš i zdravlje ljudi u kontaktu s bilo kojim spojem. Inertni otpad ima beznačajan stupanj ispuštanja zagađujućih i/ili ekotoksičnih tvari, te ne ugrožava zrak, vode i podzemne vode, - Integralni koncept gospodarenja otpadom sadrži osnovna načela izbjegavanja nastanka otpada, vrednovanja otpada čiji se nastanak nije mogao izbjeći (materijalna, biološka i energetska reciklaža) te odlaganja otpada koji se ne može drugačije iskoristiti, - Izdvajanje je podjela otpada u grupe sličnih materijala kao npr. papir, staklo, plastika, metali, biorazgradljivi otpad. Također to je i sortiranje unutar iste grupe otpada (bijelo i tamno staklo, različite vrste plastike). Obavlja se ručno i strojno, - Kakvoća okoliša je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim pokazateljima, - Katastar emisija u okoliš je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš, - Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, - Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu, - Neopasni otpad je otpad koji je po sastavu i svojstvima propisom iz članka 2. Zakona o otpadu određen kao neopasni, - Obrada otpada je postupak u kojem se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada, u svrhu smanjivanja volumena i/ili opasnih svojstava, olakšava rukovanje otpadom te poboljšava iskoristivost otpada, - Obrađivač otpada je pravna ili fizička osoba čija je uloga da pribavi propisane dozvole za obavljanje djelatnosti, obrađuje otpad koristeći najbolje dostupne tehnologije, prijavljuje vrste i količine otpada koje su reciklirali, zbrinuli (obradili ili odložili) nadležnom tijelu, gospodari pojedinim vrstama otpada na propisani način te naplaćuje zbrinjavanje prema količini otpada, - Odlagalište znači mjesto za odlaganje otpada na ili u tlo (tj. u podzemlje). Odlagališta mogu biti: - lokacije internih odlagališta (proizvođač otpada odlaže otpad iz vlastite proizvodnje, na samom mjestu proizvodnje), lokacije trajnih odlagališta koja služe za trajno pohranjivanje otpada (tj. više od godine dana). Odlagalištima se ne smatraju: 7

8 - postrojenja gdje se otpad istovaruje i priprema za prijevoz do nekoga drugog mjesta oporabe, obrade ili zbrinjavanja, skladištenje otpada prije iskorištavanja (oporabe) ili obrade, kraće od tri godine, te - skladištenje otpada prije odlaganja kraće od godinu dana. Odlagališta otpada primaju najveću količinu proizvedenog otpada. Grupirana su prema kategorijama, odnosno pravnom statusu, veličini, vrstama odloženog otpada, stanju aktivnosti, utjecaju na okoliš i opremljenosti. Aktivna odlagališta razvrstana su u pet kategorija: - Legalna odlagališta otpada su građevine za (trajno) odlaganje otpada, predviđene odgovarajućim prostorno - planskim dokumentima (županijskim, gradskim / općinskim) i sagrađene u skladu s važećim propisima, a rade uz odobrenje nadležnog tijela lokalne uprave i samouprave na temelju provedene procjene o utjecaju na okoliš te ishođenih dozvola - lokacijske, građevinske i uporabne. - Odlagališta otpada u postupku legalizacije su građevine za (trajno) odlaganje otpada, predviđene odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim) za koja je započeo, ali još nije dovršen postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno, ishođenje potrebnih dozvola - lokacijske i građevinske, a za nova odlagališta i uporabne dozvole. - Službena odlagališta otpada su, uglavnom, veći neuređeni prostori za (trajno) odlaganje otpada, predviđeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim), za koja nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš niti raspolažu ijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, građevinskom, uporabnom), a rade na temelju rješenja ili odluke nadležnog tijela te su u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih komunalnih poduzeća. - Dogovorna odlagališta otpada su, uglavnom, neuređeni manji prostori za odlaganje otpada koji nisu predviđeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim) i za koje nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš. Ona ne raspolažu nijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, građevinskom, uporabnom), ali djeluju uz znanje ili u dogovoru s tijelom nadležne lokalne samouprave. Uglavnom nisu u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih osoba. - "Divlja" odlagališta otpada - smetlišta su manji neuređeni prostori koji nisu predviđeni za odlaganje otpada, a formirali su ih najčešće građani bez prethodnog znanja tijela lokalne samouprave. Ne raspolažu nikakvim dokumentima relevantnim za njihovo djelovanje (SUO, dozvole) niti posjeduju rješenje ili formalnu odluku tijela lokalne samouprave, a otpad uglavnom individualno, dovoze građani. Osim navedenih, u Hrvatskoj postoji mnogo veći broj sličnih površina onečišćenih otpadom. - Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek, - Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš, - Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćavanje okoliša, 8

9 - Opasni otpad je otpad koji je po sastavu i svojstvima listom otpada - Katalogom određen kao opasni tj. otpad koji mora imati jedno od svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, kancerogenost, korozivnost, infektivnost, teratogenost, mutagenost, tvari i pripravci koji ispuštaju toksične ili vrlo toksične plinove u kontaktu s vodom, zrakom ili kiselinom, tvari i pripravci koji nakon odlaganja mogu na bilo koji način ispuštati tvari, s nekom od gore navedenih karakteristika ekotoksične tvari, - Oporaba otpada znači bilo koju od navedenih operacija: korištenje kao gorivo ili na drugi način za proizvodnju energije, recikliranje/ obnavljanje metala i metalnih spojeva, - Otpad je svaka tvar ili predmet koje je posjednik odbacio ili namjerava odbaciti ili je obvezan odbaciti. Otpad je prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske razvrstan u 15 grupa, - Podzemno odlagalište je duboko zalegnuta, izolirana, hidrodinamski cjelovita geološka zamka sedimenata koja je raskrivena dubokom bušotinom kroz koju se otpad odlaže utiskivanjem. Podzemno odlagalište može biti i postrojenje za trajno skladištenje otpada u dubokim geološkim slojevima, kao što su to rudnici soli ili kalija, - Ponovna uporaba (prema članku 3(5) Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu br. 94/62/EC) znači bilo koji postupak kojim se ambalaža (koja je bila zamišljena i dizajnirana za određeni minimalni broj uporaba tijekom životnog ciklusa) ponovno puni ili koristi za istu svrhu za koju je originalno zamišljena, s ili bez pomoćnih sredstava kojima se omogućuje ponovno punjenje; takva će ambalaža postati ambalažni otpad tek kada se više ne bude mogla ponovno uporabiti, - Posebno skupljene frakcije otpada su posebno prikupljene homogene frakcije otpada iz kućanstava ili sličnog otpada, a prikupljaju ga javna poduzeća, neprofitne organizacije ili privatne tvrtke iz područja organiziranog prikupljanja otpada (prema članku 2(b) Uredbe EU o statistici otpada br. 2150/2002), - Posjednik otpada je proizvođač otpada ili pravna ili fizička osoba koja ga posjeduje, - Pretovarna stanica je građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom, - Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača, - Proizvođač otpada jest svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvođač) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada, - Reciklažno dvorište jest građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada, - Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe, recikliranje/obnavljanje drugih neorganskih materijala, regeneracija kiselina i lužina, oporaba sastojaka koji se koriste za suzbijanje zagađenja, oporaba sastojaka iz katalizatora, ponovna prerada iskorištene nafte ili drugi načini ponovne uporabe nafte, obrada zemljišta korisna za poljoprivredu ili ekološka poboljšanja, uporaba otpadnog materijala dobivenog iz bilo kojeg od gore navedenih postupaka razmjena otpada radi podvrgavanja bilo kojem od gore pobrojanih postupaka, skladištenje otpada 9

10 predviđenog za bilo koji od gore navedenih postupaka (osim privremenog skladištenja, skladištenja otpada na mjestu nastanka prije prikupljanja), - Skupljač otpada je pravna ili fizička osoba koja skuplja, razvrstava ili prevozi otpad, - Skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza, - Skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u građevini za skladištenje otpada skladištu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja, - Šteta u okolišu je oštećenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova okoliša, prouzročena gubitkom pojedinih sastavnih dijelova i/ili unutarnjim poremećajem odnosa i prirodnog tijeka nastalog zbog ljudskog djelovanja, - Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš, s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u određenoj količini i/ili koncentraciji ima takva svojstva, - Termička obrada je obrada otpada uporabom toplinske energije, spaljivanje i suspaljivanje, - Tokovi otpada su ukupni tokovi otpada iz kućanstava, tvrtki, institucija i/ili proizvodnih postrojenja koji se reciklira, termički obrađuje i/ili zbrinjava, - Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave - grada i općine i upravno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave - županije i Grada Zagreba, nadležno za poslove zaštite okoliša, - Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš, - Zbrinjavanje otpada je svaki postupak obrade ili odlaganja otpada u skladu s propisima, a to su: - Odlaganje u ili na tlo (npr. odlagalište, itd.), - Obrada zemljišta, tj. obrada na tlu (npr. biološka razgradnja tekućina ili muljeva ispuštenih na tlo itd.), - Duboko injektiranje, - Površinski bazeni (npr. odlaganje tekućeg ili muljevitog ispusta u jame, jezera ili lagune itd.), - Posebno pripremljeno odlagalište (npr. odlaganje u pregratke/kazete izolirane podlogom i poklopcem, a koji su odvojeni i međusobno i od prirodnog okoliša), - Ispuštanje u vodene sredine, - Biološka obrada koja nije specificirana nigdje drugdje u ovom popisu, a koja daje konačne spojeve i smjese koji se odlažu na jedan od navedenih načina, - Fizičko-kemijska obrada koja nije specificirana nigdje drugdje u ovom popisu, a koja daje konačne spojeve i smjese koji se odlažu na jedan od navedenih načina, - Spaljivanje na kopnu, - Trajno skladištenje, - Stapanje ili miješanje prije podvrgavanja bilo kojem od navedenih postupaka, - Prepakiranje prije bilo kojeg od gore navedenih postupaka, 10

11 - Skladištenje prije ili tijekom bilo kojeg od gore navedenih postupaka (osim privremenog skladištenja, te skladištenja otpada na mjestu nastanka prije skupljanja). - Zeleni (reciklažni) otoci su skupine raznovrsnih posuda u kojima se odvojeno skupljaju reciklirajući materijali (papir, staklo, plastika, metali, biorazgradljivi otpad). Kratice korištene u Planu gospodarenja otpadom BAT najbolja raspoloživa tehnologija (Best available technology) BEP najbolja okolišna praksa (Best environmental practice) CGO centar za gospodarenje otpadom regionalni (županijski) ČP čistija proizvodnja e-otpad električna i elektronička oprema ES ekvivalent stanovnika EU Europska Unija (European Union) GIS geografski informacijski sustav (geographical information system) GrO građevinski otpad IPPC integrirano sprječavanje i nadzor onečišćenja (Integrated prevention pollution control) KEO Katastar emisija u okoliš KO komunalni otpad MBO postrojenje za mehaničkobiološku obradu NPO neopasni proizvodni otpad BBŽ Bjelovarsko-bilogorska županija PET poli(etilen-tereftalat) PGO Plan gospodarenja otpadom POOPSS poduzeća za otkup, obradu i promet sekundarnim sirovinama RD reciklažno dvorište RH Republika Hrvatska skl privremeno skladište SUO studija utjecaja na okoliš 2. Grad Daruvar i Bjelovarsko-bilogorska županija Grad Daruvar Grad Daruvar smješten je u jugoistočnom dijelu Bjelovarsko-bilogorske županije, jugozapadnom dijelu Panonske nizine, na prijelazu između planinskog prostora papuka i valovitog Poilovlja. Prema prirodno-geografskoj regionalizaciji Hrvatske ovaj prostor pripada Panonskoj megaregiji, makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske, u zapadnom dijelu pokrajine Slavonije. Udaljen je 125 km od glavnog grada Zagreba i oko 130 km od Osijeka. Smješten je u brežuljkastom predjelu podno planine Papuk, u Poilovskoj zaravni, na plodnim nanosima iz pleistocena. Posebnosti Daruvara u odnosu na županijski prostor proizlaze iz razvojnih resursa kojima raspolaže gradsko područje. Od davnina poznati termalni izvori, mnoštvo vinograda i kvalitetnih šumskih površina u neposrednoj blizini te bogato kulturno naslijeđe, usmjerili su dobar dio gospodarskih aktivnosti Grada Daruvara prema razvoju turističkih djelatnosti. Daruvar je tako postao turističko središte Županije sa vrlo širokom ponudom turističkih sadržaja, koji će predstavljati značajnu okosnicu budućeg prostornog i gospodarskog razvoja. 1 Područje Grada prostire se na površini od 64 km², drugi je po veličini Grad u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i obuhvaća 9 naselja: Daruvar, Daruvarski Vinogradi, Doljani, Donji Daruvar, Gornji Daruvar, Lipovac Majur, Ljudevit Selo, Markovac i Vrbovac. Naselja Vrbovac i Markovac pripadaju području od posebne državne skrbi 2. skupine. Grad Daruvar graniči : - na jugu i istoku s Općinom Sirač, - na sjeveru s Općinom Končanica, 1 Izvor:Prostorni plan uređenja Grada Daruvara, str.7. 11

12 - na zapadu s Općinom Dežanovac, - na sjeveru s Općinom Đulovac. Grad Daruvar nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji koja je generalno ostala prometno izolirana u odnosu na ostali državni prostor. Kroz Daruvar prolaze dvije državne ceste Zagreb-Bjelovar-Daruvar-Pakrac ( D28-D5 ) i Pakrac- Daruvar- Đulovac-Slatina. Gradu gravitira područje općina Sirač, Dežanovac, Konačanica, Đulovac te grad Grubišno Polje. Klima Područje Bjelovarsko-bilogorske županije pripada, prema Koppenovoj klasifikaciji, klimi toplo umjerenog kišnog tipa ( C ) u kojemu je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca između -3º C i 18º C. Srednja temperatura najtoplijeg mjeseca nije veća od 22º C. padaline su podjednako raspoređene tijekom cijele godine ( cf ), s tim da manje količine padnu u hladnom dijelu godine ( cwf). Tijekom godine su izražena dva maksimuma padalina- rano ljeto i kasna jesen, što se označuje oznakom (x). potpuna oznaka klimatskog tipa županije je Cfwbx. 2 Srednja godišnja temperatura zraka u Daruvaru iznosi 10,9º C, dok je apsolutna maksimalna temperatura zraka 23,5º C, a minimalna -21,5º C. Najviša srednja mjesečna temperatura najčešće je u srpnju, ali se u određenom broju slučajeva može javiti u kolovozu, te znatno rjeđe u lipnju. Najniža srednja mjesečna temperatura najčešće se javlja u siječnju, no može se javiti u prosincu i veljači, te vrlo rijetko u studenom. Srednja godišnja količina padalina u Županiji je 826,9 mm, dok je u Daruvaru ona 870,8 mm. Srednji broj dana sa visinom snijega od 1 cm ili većom za Daruvar je 34,4, a maksimalna dnevna visina snježnog pokrivača je 40cm. Prosječno godišnje ima 1921 sat sa sijanjem sunca, ali to u pojedinim godinama može varirati od 1645 do čak 2107 sati. Najsunčaniji mjesec je srpanj s prosječno 283 sata sa sijanjem sunca. Prosinac ih ima najmanje, samo 56 sati. Prosječno manje od 100 sati imaju mjeseci od studenog do veljače. Srednji broj vedrih dana u Daruvaru je 67,8, dok je srednji broj oblačnih dana 113,2. Magla se javlja oko 45 dana godišnje. Najčešće se pojavljuje u nizinskim dijelovima rijeka i potoka. Mrazevi su najčešći u periodu između listopada i travnja. Najopasniji su kada se pojave u vegetacijskom periodu. Stanovništvo Na području Grada Daruvara, prema popisu stanovništva iz godine, živi stanovnika koji čine 4770 kućanstava. Po broju stanovnika Daruvar je drugi po veličini u županiji ( veći je samo Bjelovar ). Udio stanovništva Grada Daruvara u ukupnom stanovništvu županije iznosi 9,95%. 2 Izvor: Izvješće o stanju okoliša bjelovarsko-bilogorske županije, str.4 12

13 Tablica 1. Kretanje broja stanovnika u razdoblju od do godine Naselja I 01/09 1 Daruvar Daruvarski Vinogradi ,30 3 Doljani ,15 4 Donji Daruvar ,87 5 Gornji Daruvar ,36 6 Lipovac Majur ,7 1 7 Ljudevit Selo ,56 8 Markovac ,29 9 Vrbovac ,7 5 Ukupno Tablica 2: Kretanje broja kućanstava od do godine Naselja I 01/09 1 Daruvar ,1 4 2 Daruvarski ,52 Vinogradi 3 Doljani ,57 4 Donji ,80 Daruvar 5 Gornji ,54 Daruvar 6 Lipovac ,48 Majur 7 Ljudevit ,21 Selo 8 Markovac ,63 9 Vrbovac ,60 Ukupno ,22 93,19 Pad broja stanovnika zabilježen na posljednjem popisu rezultat je iseljavanja većeg dijela stanovništva srpske i crnogorske nacionalnosti tijekom Domovinskog rata. U ukupnom promatranom razdoblju samo središnje naselje konstantno bilježi pozitivna demografska kretanja. Raspodjela stanovništva godine pokazuje da je gotovo tri četvrtine stanovništva smješteno u središnjem gradskom naselju. Udio poljoprivrednog stanovništva na području Grada Daruvara je nizak. 13

14 Prema popisu stanovništva iz godine ukupno poljoprivredno stanovništvo iznosilo je 723 odnosno 5,1% ukupnog stanovništva. Značaj poljoprivredne djelatnosti za stanovništvo Grada Daruvara je ipak veći nego što se može zaključiti na temelju niskog udjela poljoprivrednog stanovništva. O tome nam govori postotak kućanstava sa poljoprivrednim gospodarstvom, koji je godine iznosio čak 36,5%. Prema tome, može se konstatirati da se dio stanovništva uz osnovno zaposlenje bavi kao dodatnom djelatnosti. 3 Prema školskoj spremi i pismenosti za stanovništvo iznad 15 godina situacija je bila slijedeća: 2,26% bez školske spreme, 3,31% sa završenih 1-3 razreda osnovne škole, 9,15% sa završenih 4-7 razreda osnovne škole, 22,90% sa završenom osnovnom školom, 50,29% sa srednjom školom te 12,10 % sa višom i visokim obrazovanjem. Tablica 3: Dobna struktura stanovništva po naseljima NASELJE UKUPNO 0-19 GODINA GODINA 60 I VIŠE GODINA NEPOZNA TO INDEKS STAROSTI Daruvar ,64 Daruvarski ,77 Vinogradi Doljani ,64 Donji Daruvar ,72 Gornji Daruvar ,07 Lipovac Majur ,38 Ljudevit Selo ,18 Markovac ,09 Vrbovac ,20 UKUPNO ,34 Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Daruvara, str.12 Površina, stanovništvo i kućanstva Područje grada prostire se na površini od 64,02 km² odnosno 2,43% ukupne površine županije koja iznosi 2.636,67 km². Daruvar je prema površini najmanji grad u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Gustoća naseljenosti na području Grada Daruvara iznosi 206,86 st./ km², što ga svrstava među najgušće naseljene dijelove županije ( gušće je naseljen samo Grad Bjelovar ), koja pak pripada slabije naseljenim područjima Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti na području županije je 50,47 st./km², dok je prosječna gustoća naseljenosti u Hrvatskoj 77,4 st./km². 3 Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Daruvara, str

15 Tablica 4: Broj kućanstava po naseljima prema popisu stanovništva godine NASELJA UKUPNO KUĆANSTVA OBITELJSKA KUĆANSTVA SAMAČKA KUĆANSTVA Daruvar Daruvarski Vinogradi Doljani Donji Daruvar Gornji Daruvar Lipovac Majur Ljudevit Selo Markovac Vrbovac UKUPNO Broj kućanstava je u posljednjih pedesetak godina doživio značajniji porast od broja stanovnika. Srazmjerno tome padao je obiteljski faktor, odnosno broj članova u kućanstvu te sada iznosi 2,78 prema 3,26 iz godine. Pri tome je znatno porastao broj samačkih i staračkih kućanstava. Bjelovarsko-bilogorska županija Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Republike Hrvatske. Prostire se na km² ili ha, što je 4,65 % površine Republike Hrvatske. Povoljan geoprometni položaj i povezanost s većim hrvatskim gradovima (Zagrebom, Varaždinom i Osijekom), a preko njih i susjednim državama (Madžarskom i Slovenijom), nude joj kvalitetnije razvojne mogućnosti i veću nazočnost u zemlji i inozemstvu. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji živi stanovnika (2001.), odnosno 3% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. Prema spolu u skupini je ženskog stanovništva 51,63 posto, a muškog 48,37 posto stanovnika. U županiji prema popisu iz godine stanovnika živi u privatnim kućanstvima, te u stanovima. Prosječna je gustoća naseljenosti 50,18 stanovnika na jedan km². U 2000.g. bilo je novorođenih, a umrlo je 1.857, što znači da je prirodni prirast negativan (-630). Prirodna su obilježja raznovrsna, što cjelokupnom području županije daje osobit izgled te pruža mogućnosti gospodarskog razvitka. To omogućuju nizine uz rijeku Česmu i Ilovu te njihove pritoke. Česma je duga 123 km, a nastaje od nekoliko vodotoka koji izviru na južnom dijelu Bilogore. Do svog utoka u Lonju, s obzirom da je pad rijeke malen, često poplavljuje pa je provedeno njezino i uređenje njezinih pritoka. Rijeka Ilova izvire u jugoistočnom dijelu Bilogore na 200 m nadmorske visine. Duga je 85 km. Uz njezine plavljene močvarne obale izgrađeni su ribnjaci kod Končanice i Garešnice. Uz nju je plodno tlo s bujnim livadama, što pogoduje uzgoju mliječnog govedarstva. Veći dio županije nalazi se na nadmorskoj visini od 120 do 150 metara. Klimatski je to prijelazni prostor umjereno kontinentalnih obilježja s umjereno hladnim zimama, toplim ljetima i pretežno povoljnim godišnjim rasporedom padavina. Područje Bjelovarsko-bilogorske županije obiluje značajnim izvorima nafte, plina, kvarcnog pijeska, gline, termalnih voda i drugim prirodnim bogatstvima, koja su samo 15

16 jednim dijelom iskorištena. Kvalitetno i prostrano poljoprivredno zemljište, razvijena stočarska proizvodnja, bogat te raznovrstan šumski fond osnovni su preduvjet razvoja na ovom području. 3. Mjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpada Sukladno Odluci o načinu obračuna i naplate usluge zbrinjavanja komunalnog otpada na području Grada Daruvara (Klasa:363-01/ /59, Urbroj: 2111/ od 31. svibnja god.) sakupljanje i odvoz komunalnog otpada na odlaganje odnosno konačno zbrinjavanje s cjelokupnog područja Grada Daruvara vrši tvrtka Darkom d.o.o. iz Daruvara. Na području Grada Daruvara organiziranim prikupljanjem otpada obuhvaćeno je svih devet gradskih naselja ( Daruvar, Donji Daruvar, Daruvarski Vinogradi, Vrbovac i Doljani, Markovac, Ljudevit Selo, Lipovac Majur i Gornji Daruvar), odnosno 100% gradskog stanovništva. Sav prikupljeni otpad odvozi se na kontrolirano odlagalište komunalnog otpada Cerik čija je sanacija završena ali je zbog ne otvaranja regionalnog centra za gospodarenje otpadom od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost tražena suglasnost da se poveća kapacitet odlagališta za daljnji prihvat otpada na način da se na saniranoj plohi izvedu dodatne radnje s ciljem omogućavanja odlaganja otpada do konca godine. Imajući u vidu da regionalni centar za gospodarenje otpadom u županiji još nije profunkcionirao i da postojeće odlagalište komunalnog otpada Cerik predstavlja jedinu mogućnost zakonitog i za okoliš prihvatljivog zbrinjavanja otpada Fond je dao suglasnost Gradu da izradi izmjene i dopune projekta te troškovnik te pristupi izvođenju radova kako bi se odlagalište komunalnog otpada Cerik nastavilo koristiti i dalje. U prosincu su svi radovi, prema osnovnom projektu i projektu izmjene i dopune, izvedeni i završeni. Prema Odluci o komunalnom redu skupljanje, transport i odlaganje komunalnog otpada obavlja se obavezno jedanput tjedno u prvoj, drugoj i trećoj zoni gradskog područja. Navedena usluga mora se obavljati manje ili više puta na određeno, ovisno o stvarnoj potrebi odnosno sastavu i količini otpada ( po posebnoj odluci radnih tijela Gradske uprave ). Pravne i fizičke osobe odnosno korisnici usluge na području grada obvezne su davati otpad na organizirano zbrinjavanje. Korisnici usluge zbrinjavanja dužni su o svom trošku nabaviti odgovarajuće posude za odlaganje otpad ( plastične kante od l, kontejnere 1100 l). Tijekom i godine uz financijsku pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Grad Daruvar nabavio je slijedeću komunalnu opremu: A komada plastičnih kanti zapremine 80 l, slijedećih karakteristika: - izrađena iz nove sirovine HDPE, - odlikuje je vrlo velika otpornost na atmosferske utjecaje, kao i velika čvrstoća i trajnost, - odgovaraju standardu DIN EN 840, - usklađene su za pražnjenje autosmećarom koji ima automat za pražnjenje kanti, - boja zelena, 16

17 - kante imaju 2 okretna gumirana kotača promjera min. 200 mm x 50mm, standardne nosivosti 100 kg po kotaču, - osovina na kotačima je elektrolitski cinčana, - poklopac je učvršćen na tijelo sa 2 panta, - na poklopcu se nalaze dvije ručke za podizanje, - rukohvat za manipulaciju sa stražnje strane posude. B komada plastičnih kanti zapremine 120 l, slijedećih karakteristika: - plastična posuda je izrađena iz novog visoko kvalitetnog polietilena ( nerecikliranog ) otpornog na visoke i niske temperature, kemikalije i udarce, - plastične posude su otporne na UV i infracrveno zračenje, - boja zelena, - kante imaju 2 gumirana kotača promjera 200 mm, osovina na kotačima je elektrolitski cinčana, a kotači se mogu skinuti ( promjer 200 x 50 mm/160 x 50 mm ), - maksimalno punjenje: 60 kg, - vlastita težina kante: 10 kg, - na poklopcu se nalaze dvije ručke za podizanje, - posude su izrađene prema DIN standardu oblik i dimenzija ) usklađene za pražnjenje autosmećarom koji ima automat za pražnjenje kanti po DIN standardu 30740, - posude su u skladu sa europskim sigurnosnim normama: DIN EN 840-1, DIN EN 840-5, DIN EN C. 150 komada PVC kontejnera zapremine 1100 l sa ravnim poklopcem za komunalni otpad, slijedećih karakteristika: - kontejner je izrađen iz novog visoko kvalitetnog polietilena visoke gustoće ( nerecikliranog 9 otpornog na visoke i niske temperature, kemikalije i udarce, - maksimalno punjenje: 440 kg, - vlastita težina kontejnera: 56,5 kg, - prednji dio poklopca kontejnera je gumiran, tako da poklopac dobro prijanja (dihta) te nema neugodnog mirisa od otpada, - na dnu kontejnera se nalazi otvor cca 7 cm, sa čepom, za ispuštanje tekućine, - kontejner ima 4 okretna kotača promjera 200:2 sa kočnicom i 2 bez kočnice te se lako odvozi od mjesta prikupljanja otpada do vozila i obratno, a kočnica omogućava sigurno postavljanje kontejnera i na nizbrdicama, - boja kontejnera: zelena, - kontejner je izrađen prema DIN standardu ( oblik i dimenzije ) usklađen za pražnjenje autosmećarom koji ima automat za pražnjenje kontejnera po DIN standardu 30700, odnosno EN normi. 17

18 Cijene usluga zbrinjavanja komunalnog otpada iz domaćinstava i od pravnih osoba (obračun na temelju volumena posuda za otpad ): Red.br. A OSNOVNA NAZIV USLUGE, VRSTA I CIJENA PDV 23% VOLUMEN POSUDE ZA JEDINICA MJERE POREZNE KN OTPAD OSN.KN DOMAĆINSTVA INDIVIDUALNO STANOVANJE I STAMBENE ZGRADE PODRUČJE: GRADA DARUVARA NAMJENSKA SREDSTVA JLS 20% NA OSN. UKUPNO ZA KRAJNJEG KORISNIKA KN PRIKUPLJANJE,TRANSPORT I I ZBRINJAVANJE/ODLAGANJE/O TPADA 1x MJESEČNO ILI 4x MJESEČNO 1 POSUDA VOL L KN/MJESEČNO 23,20 5,34 4,64 ~33,20 2 POSUDA VOL 120 L KN/MJESEČNO 27,80 6,40 5,56 ~39,80 3 KONTEJNER VOL L KN/MJESEČNO 255,00 58,65 51,00 ~365,00 4 KONTEJNER VOL L PO POZIVU KN/KOM. 290,00 66,70 58,00 ~415,00 Red.br. B NAZIV USLUGE, VRSTA I VOLUMEN POSUDE ZA OTPAD JEDINICA MJERE OSNOVNA CIJENA POREZNE OSN.KN PDV 23% KN NAMJENSKA SREDSTVA JLS 20% NA OSN. UKUPNO ZA KRAJNJEG KORISNIKA KN GOSPODARSKI SUBJEKTI CIJELO DISTRIBUTIVNO PODRUČJE PRIKUPLJANJE,TRANSPORT I I ZBRINJAVANJE/ODLAGANJEO TPADA 1x MJESEČNO ILI 4x MJESEČNO 1 POSUDA VOL. 120 L KN/MJESEČNO 47,30 10,88 9,46 ~67,65 2 KONTEJNER VOL 1100 L KN/MJESEČNO 433,50 99,70 86,70 ~620,00 3 KONTEJNER VOL L KN/MJESEČNO 1.972,00 453,56 394,40 ~2820,00 PRIKUPLJANJE,TRANSPORT I II ZBRINJAVANJE/ODLAGANJEO TPADA 2x MJESEČNO 1 POSUDA VOL. 120 L KN/MJESEČNO 35,00 8,05 7,00 50,05 2 KONTEJNER VOL 1100 L KN/MJESEČNO 322,00 74,06 64,40 ~461,00 3 KONTEJNER VOL 5000 L KN/MJESEČNO 1.462,00 336,26 292,40 ~2091,00 PRIKUPLJANJE,TRANSPORT I ZBRINJAVANJE/ODLAGANJEO III 1 TPADA PO POZIVU KONTEJNER VOL 1100 L KN/KOM. 135,00 31,05 27,00 193,05 2 KONTEJNER VOL 1100 L KN/KOM. 612,00 140,76 122,04 874,80 3 PRESO KONTEJNER L KN/KOM ,00 292,10 254, ,10 C OSTALE USLUGE ZBRINJAVANJE OTPADA 1 VLASTITI DOVOZ KN/M³ 30,00 6,90 / 39,90 ZBRINAJVANJE AZBESTNOG 2 OTPADA NA UR. KAZETI KG 2,00 0,46 / 2,46 3 DOPLATNE VREĆE ZA OTPAD PLAST. VREĆE 40 L KN/KOM. 3,70 2,14 1,86 5,30 PLAST. VREĆE 80 L KN/KOM. 4,64 2,67 2,33 6,60 PLAST. VREĆE 120 L KN/KOM. 5,60 1,30 1,10 8,00 18

19 Prema Odluci o načinu obračuna i naplate usluge zbrinjavanja komunalnog otpada na području Grada Daruvara način obračuna, odnosno naplate određuje se prema kategoriji proizvođača otpada, odnosno korisnicima usluge zbrinjavanja otpada. Postoje dvije kategorije: - proizvođač otpada u domaćinstvima ( kućanstvima ) i - proizvođač otpada u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima Program odvojenog sakupljanja otpada čija se vrijedna svojstva mogu Iskoristiti Pretpostavljeni sastav komunalnog otpada na području Bjelovarsko-bilogorske županije, temeljem istraživanja IPZ Uniprojekt MCF d.o.o. prikazan je u tablici 5. Tablica 5. Pretpostavljeni udio komponenti komunalnog otpada na području Bjelovarsko-bilogorske županije godine. Komponente komunalnog otpada Maseni udio % Guma 1,5 Papir ( novine i časopisi ) 8,8 Staklo 2,3 Plastika 10,3 Metali 3,6 Drvo 2,1 Tekstil 3,2 Posebni otpad 0,5 Kuhinjski otpad 11,7 Inertni otpad 1,6 Koža i kosti 2,5 Prosijani ostatak 28,3 Karton 6,6 PET 1,9 Odjeća i obuća 1,1 Boje, tinta, ljepila i smola 0,4 Biootpad 6,2 Zemlja i kamenje 2,8 Ostalo 4,6 Na području grada Daruvara postavljeno je 13 zelenih otoka, a u komunalnom poduzeću ih ima još 8 koji će biti raspoređeni po gradu kada im se pronađu odgovarajuće lokacije. 19

20 Osnovni preduvjet za uspostavu i održavanje provedivog i ekonomski održivog sustava odvojenog sakupljanja iskoristivog otpada je ekološka svijest stanovništva Grada. Naime, ukoliko ona nije na odgovarajućoj razini dolazi do miješanja pojedinih vrsta otpada, što u konačnici troškove izdvajanja ostalih vrsta otpada iz spremnika za sekundarne sirovine čini toliko visokim da sustav više nije održiv. Sukladno navedenom, edukacija i komunikacija s javnošću je polazna mjera za uspješno rješavanje problema gospodarenja otpadom. Javnost imperativno mora biti upoznata, a prema potrebi i uključena u sve aktivnosti vezane za unapređenje stanja i zaštite okoliša pa time i otpada, upravo sa ciljem podizanja razine ekološke svijesti stanovništva svih dobnih skupina. Kroz komunikaciju s javnošću, struka i politika dobivaju odgovore o ispravnosti svojih planova i stavova, što je jedini i ispravni put za rješavanje zajedničkog problema gospodarenja otpadom. Navedenim akcijama koje se provode već više godina, briga o okolišu se usađuje u buduće generacije, što će u konačnici dovesti do porasta ekološke svijesti svih stanovnika Grada. Potreba određivanja lokacije za reciklažno dvorište, kao i gradnja i uređivanje istoga definirani su člankom 15. Stavkom 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu (Narodne novine 60/08), citirano: (4) Grad Zagreb, općina i grad dužni su na svojem području postaviti odgovarajuće spremnike i osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom sukladno ovom zakonu i planu gospodarenja otpadom te osigurati gradnju najmanje jednog reciklažnog dvorišta za građevinski otpad. Praksa u Hrvatskoj pokazuje da je uvođenje reciklažnih dvorišta, u kojima stanovnici mogu besplatno odložiti sve komponente ako su sortirane, ekonomsko-ekološki isplativo. Svrha izdvojenog sakupljanja je izdvajanje korisnih i štetnih komponenti miješanog komunalnog otpada, što ima veliki ekonomski i ekološki značaj iskorištavanjem vrijednih svojstava određenih komponenti otpada i očuvanjem prirodnih resursa. Površina potrebna za izgradnju reciklažnog dvorišta procijenjuje se na 500 do m² tlocrtne površine. Na samoj lokaciji ili neposredno uz istu mora biti osigurano dovoljno prostora za parkiranje osobnih vozila s teretnom prikolicom, kao i osiguran prostor za pristup i manipulaciju vozila koja odvoze sakupljeni otpad. Reciklažno dvorište treba koncipirati na način da se na uređenu i ograđenu površinu postave otvoreni spremnici volumena 10 m³ za odvojeno prikupljanje guma, drvenog biorazgradivog otpada, građevinskog otpada, metala i električnog i elektroničkog otpada. Za prikupljanje papira, stakla i plastike potrebno je predvidjeti i po jedan otvoreni spremnik volumena 7 m³ budući da se u spremnike volumena 2 m³ sakuplja uglavnom ambalažni otpad. Otvoreni, veliki spremnici rješavaju problem sakupljanja ravnog stakla, plastike većih dimenzija i kartonskih kutija koji je jednostavnije odlagati u veliki kontejner, ali uz obaveznu mrežu koja onemogućava raznošenje papira po reciklažnom dvorištu i okolnim površinama. S obzirom da je člankom 26. Zakona o otpadu određena obveza odvojenog sakupljanja opasnih komponenata komunalnog otpada iz domaćinstva, u reciklažnom dvorištu potrebno je postaviti odgovarajuće spremnike od 640 litara za odvojeno sakupljanje mineralnih i biljnih ulja, spremnik za sakupljanje baterija, spremnik za sakupljanje otpadnih lijekova. Navedeni spremnici za sakupljanje 20