PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA OGULINA KARLOVAČKA ŽUPANIJA

Transcription

1 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA OGULINA KARLOVAČKA ŽUPANIJA Zagreb, studeni 2009.

2 Naručitelj: Grad Ogulin, Ul. B. Frankopana 11, Ogulin Izrañivač: d.o.o. Trnjanska 37, Zagreb Naslov: PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA OGULINA Voditelj projekta: Jérôme Le Cunff, dipl. kem. ing. Radni tim: Mario Pokrivač, dipl. ing. prom. Mr.sc. Gordan Golja, dipl. ing. kem. Marta Brkić, dipl ing. agr. ureñenje krajobraza Ines Geci, dipl.ing.geol. Zoran Poljanec, prof. biol. Direktorica: Marta Brkić, dilp. ing. agr.

3 SADRŽAJ: 1.0. UVOD I POLAZNE OSNOVE NAZIVLJA U PLANU I POPIS I ZNAČENJE MANJE POZNATIH KRATICA I POJMOVA SVRHA I OPSEG PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ZAKONODAVNI OKVIR ODREDBE I OBVEZE PREUZETE IZ PLANA GOSPODARENJA OTPADOM RH PROSTORNI PLAN KARLOVAČKE ŽUPANIJE (KARLOVAC, TRAVANJ 2001.GOD.) OSNOVNI PODACI O GRADU OGULINU PREUZETO IZ PPUG OGULIN POLOŽAJ RELJEF I KLIMATSKA OBILJEŽJA ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI I KULTURNA DOBRA PROMET NASELJA I STANOVNIŠTVO GOSPODARSKE DJELATNOSTI POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM PODACI O KOMUNALNOM OTPADU NAČIN PRIKUPLJANJA I ODVOZA KOMUNALNOG OTPADA GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM PROCJENE KOLIČINA KOMUNALNOG OTPADA DO KRAJA 2017.GOD POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREðENIH ODLAGALIŠTA POPIS LOKACIJA ODLAGALIŠTA S OSNOVNIM PODACIMA SLUŽBENO ODLAGALIŠTE GRADA OGULINA "SODOL" PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA OGULINA MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA OTPADA MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA I POSEBNIH VRSTA OTPADA ODLAGANJE KOMUNALNOG OTPADA MJERE IZBJEGAVANJA I SMANJENJA NASTANKA OTPADA NA PODRUČJU GRADA OGULINA OPĆE PREVENTIVNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJENJE KOLIČINE KOMUNALNOG OTPADA MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD SODOL OPĆE MJERE ZAŠTITE MJERE ZA ZAŠTITU ZRAKA MJERE ZA ZAŠTITU VODA MJERE ZAŠTITE FLORE I FAUNE MJERE ZAŠTITE OD BUKE MJERE ZA ZAŠTITU U SLUČAJU AKCIDENTA PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA REDOSLIJED AKTIVNOSTI SANACIJE NEUREðENIH ODLAGALIŠTA I OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA IZVORI I VISINA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOðENJE SANACIJE EDUKACIJA ZAKLJUČAK

4 1.0. UVOD I POLAZNE OSNOVE Neodgovarajuće gospodarenje otpadom trenutno je najveći problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna, a sam sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti. Takav sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na okoliš, vodu, zrak, more i tlo, te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet. Aktualno stanje «gospodarenja» otpadom na području Karlovačke županije pa tako i na području Grada Ogulina predstavlja problem koji je potrebno prioritetno riješiti. Problem je vidljiv u tome što se dugi niz godina odlagalo na nesanitaran način uz izrazito nizak stupanj recikliranja kao i obrade/prerade otpada NAZIVLJA U PLANU I POPIS I ZNAČENJE MANJE POZNATIH KRATICA I POJMOVA U ovom PGO koriste se pojmovi, koji se terminološki pojavljuju u propisima RH kojima se regulira sustav zaštite okoliša. Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek, Kakvoća okoliša je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim pokazateljima, Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja, ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš, Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćavanje okoliša, Otpadne tvari podrazumijevaju sve tvari ili predmeti odreñene kategorijama otpada propisanih posebnim pravilnikom, a koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti, Proizvoñač otpada jest svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvoñač) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada, Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim 4

5 procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvoñača, Opasni otpad svaki otpad koji može ugroziti okoliš zbog svojstava otpada kao što su otrovnost, korozivnost, reaktivnost, zapaljivost ili drugi razlog Inertni otpad jest otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim promjenama. Ambalažni otpad je otpad definiran u kategorijama Kataloga otpada i predstavlja ambalažu i ambalažni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji od ambalaže, isključujući proizvodne ostatke. Glomazni otpad je otpad velikih dimenzija kao npr. namještaj, bijela tehnika, vozila, madraci, drveće i sl. Posebna kategorija otpada je otpad s kojim je postupanje definirano Zakonom o otpadu, čl. 104 (ambalaža i ambalažni otpad, električki i elektronski otpad, otpadna vozila, otpadne baterije i akumulatori, otpadne gume, infektivni otpad, otpad iz rudarstva i otpadna ulja) Skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza, Skupljač otpada je pravna ili fizička osoba koja skuplja, razvrstava ili prevozi otpad, Obrada otpada jest postupak kojim se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i poboljšava iskoristivost otpada, Oporaba otpada jest svaki postupak ponovne obrade radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe, Zbrinjavanje otpada podrazumijeva svaki postupak obrade ili odlaganja otpada propisan propisima ZOO, Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe. Obrañivač otpada je pravna ili fizička osoba koja skladišti, obrañuje ili odlaže otpad. Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave grada i općine i upravno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave županije i Grada Zagreba, nadležno za poslove zaštite okoliša, Odlagalište je najrasprostranjenija i najjeftinija metoda odlaganja otpada. Otpad se odlaže na pripremljeni teren, zbija se buldožerima ili kompaktorima, a na kraju radnog dana prekriva se slojem inertnog materijala. Procjedne vode se skupljaju tako da je izbjegnuto 5

6 onečišćenje površinskih i podzemnih voda. Lokacija odlagališta je udaljena od grañevinske zone te je dobro povezana pristupnim cestama. Nakon odlaganja biorazgradivi otpad se razgrañuje. Skupljeni plinovi ispuštaju se kroz odzračne kanale. Odlagalište mora biti čuvano i ograñeno te mora imati izrañene prateće sadržaje i opremu. Procjedne vode su vode sadržane u otpadu, vode koje nastaju u odloženom otpadu i vode koje prolaze kroz odloženi otpad, a koje sadrže desorbirane, dispergirane i otopljene tvari iz otpada, Odlagališni plinovi su plinovi nastali fizikalnim, kemijskim i biološkim procesima u odloženom otpadu, Sanacija odlagališta otpada je sustav mjera poduzetih radi smanjenja štetnog utjecaja odlagališta otpada na ljudsko zdravlje i okoliš, Predobrañivanje je djelomično obrañivanje otpada prije skladištenja, obrañivanja, ili odlaganja otpada, Eluat je proizvod laboratorijske simulacije procjeñivanja vode kroz otpad, koji se sastoji od desorbiranih, dispergiranih i otopljenih tvari iz uzorka otpada i vode, Divlje odlagalište je odlagalište na koje neko naselje, skupina domaćinstava ili pojedina domaćinstva unutar neke općine ili grada odlažu svoj otpad na nekontroliran način, Pretovarna stanica je mjesto ili pogon gdje se otpad iz manjih vozila pretovaruje u velike kontejnere koji se odvoze na veliku udaljenost (do mjesta za zbrinjavanje otpada). U većim pogonima moguće je i izdvajanje pojedinih komponenti otpada, Reciklažno dvorište je mjesto gdje stanovnici ili firme donose po vrstama izdvojene reciklirajuće materijale i ubacuju ih u odgovarajuće kontejnere, Zeleni (reciklažni) otoci su skupine raznovrsnih posuda u kojima se odvojeno skupljaju reciklirajući materijali (papir, staklo, plastika, metali, biorazgradivi otpad), Izdvajanje i recikliranje je podjela otpada u grupe sličnih materijala kao npr. papir, staklo, plastika, metali, biorazgradivi otpad. Takoñer to je i sortiranje unutar iste grupe otpada (bijelo i tamno staklo, različite vrste plastike). Obavlja se ručno i strojno, Odobrena ili službena lokacija ili objekt podrazumijeva lokaciju ili objekt za odlaganje otpada, koji su odobrile odgovarajuće institucije, Smetlište je isto što i nekontrolirano odlagalište, odnosno «divlje odlagalište», Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš, Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš, s dokazanim 6

7 akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u odreñenoj količini i/ili koncentraciji ima takva svojstva, Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu, Katastar onečišćavanja okoliša je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš. Specifična količina otpada po stanovniku je količina komunalnog otpada koja se organizirano skupi iz domaćinstava, institucija i usluga (izražena u kilogramima koje stanovnik stvori u jednom danu). Popis korištenih kratica sa značenjem je prikazan u slijedećoj tablici: Kratica Englesko značenje Hrvatsko značenje Al-Fe Aluminij-željezo CZGO Centralna zona za gospodarenje s otpadom DIN njem.: Deutsches Institut für Njemački institut za norme EC European Comission Europska komisija EEZ Europska ekonomska zajednica EFTA European Free Trade Europska udruga slobodne trgovine EMS Environmental Management Standardi upravljanja okolišem EPA Environmental Protection Agencija sa zaštitu okoliša EU European Union Europska unija EWC European Waste Catalogue Europski katalog otpada GUP Generalni urbanistički plan HEP Hrvatska elektroprivreda HPT Hrvatska pošta i telekomunikacije IVO Izbjegavanje-Vrednovanje-Oporaba-Odlaganje ISO International Standard Meñunarodna organizacija za standarde ISO14001 International Standard Norma za uspostavu sustava upravljanja okolišem ISPA Instrument for Structural policies for Pre-Accession Instrument za strukturnu politiku u pretrpistupnom razdoblju JP Javno poduzeće KEO Katastar emisija u okoliš KD Komunalno društvo KŽ Karlovačka županija LD Landfill Directive Direktiva o odlagalištima MBO Mikrobiološka obrada MET Metalna ambalaža MU Meñunarodni ugovor MZOPUG Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i NIMBY Not In My Back Yard Ne u mom dvorištu NIMET Not In My Election Time Ne za vrijeme mog mandata NN Narodne novine OECD Organisation for Economic Co- Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj 7

8 PE Polietilen PET Polietilen-teraftalat PGO Plan gospodarenja otpadom PP Prostorni plan PP Polipropilen PPUG Prostorni plan ureñenja grada PVC Polivinil-klorid RD Reciklažno dvorište RH Republika Hrvatska ROHS Restriction of Hazardous Ograničavanje opasnih tvari SAD Sjedinjene Američke države SUO Studija o utjecaju na okoliš UNESCO United Nations Educational, Organizacija Ujedinjenih Naroda za obrazovanje, ŽCGO Županijski centar za gospodarenje otpadom 1.2. SVRHA I OPSEG PLANA GOSPODARENJA OTPADOM Polazišta za izradu PGO Grada Ogulina su pravno-zakonodavni okvir Republike Hrvatske i EU, meñunarodni ugovori, državni strateški dokumenti gospodarenja otpadom, planski dokumenti gospodarenja otpadom (državni i županijski), prostorno-planska dokumentacija (državna, županijska, lokalna), pravni akti lokalne samouprave i projektni zadatak. Plan je izrañen i na temelju informacija dobivenih od gradskih službi i poduzeća koji su na području grada važni sudionici u gospodarenju otpadom. Zakonom o otpadu («Narodne novine» broj 178/04, 111/06 i 60/08, 87/09), propisane su obveze donošenja planskih dokumenata u vidu Plana gospodarenja otpadom države, županije, a nakon toga i Plana gospodarenja otpadom grada/općine koji se donose za 8- godišnje razdoblje. Gradski plan donosi se za 8-godišnje razdoblje te ga gradonačelnik dostavlja gradskom vijeću na usvajanje. Ujedno je županijskim Planom gospodarenja otpadom propisana provedba procedure usvajanja od strane Županije odnosno Upravnog odjela za prostorno ureñenje, gradnju i zaštitu okoliša, Pododsjeka za zaštitu okoliša. Izvršavanje Plana provjerava se godišnje, gdje je gradonačelnik dužan do 30. travnja tekuće godine dostaviti gradskom Vijeću Izvješće o provedbi plana na usvajanje. Ujedno nadzor nad provedbom Plana kao i provjeru usvojenog Izvješće provodi nadležni upravni odjel Županije koji usvojeno Izvješće prosljeñuje u MZOPU i AZO. Izmjene i dopune Plana mogu se donijeti samo za četverogodišnje razdoblje temeljem analize učinkovitosti mjera vidljivih iz Izvješća. 8

9 Gradski Plan detaljnije je usmjeren na razradu i propisivanje mjera gospodarenja komunalnim otpadom, ali s obzirom da je razlika izmeñu pojedinih vrsta otpada i komunalnog otpada mala, ovaj Plan će se dotaknuti tematike i posebnih kategorija otpada kao što su: ambalažni otpad, otpad/mulj sa pročistača, grañevinski otpad. animalni otpad i dr. Svaka Općina ili Grad treba postaviti svoje ciljeve i mjere za provoñenje kako bi se što prije postigli rezultati na područjima što većeg izbjegavanja novonastalih količina otpada kao i na povećanju % reciklaže, obrade i oporabe otpada. Gradskim Planom je potrebno propisati poticanje mjere izbjegavanja, mjere sortiranja i odvajanja u domaćinstvima, mjere uspostave zelenih otoka i reciklažnih dvorišta, mjere obrade otpada prije njegovog odlaganja, mjere sanacije postojećih lokacija onečišćenih otpadom i dr. Potrebno je naglasiti da se troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju prema kriteriju količine i svojstva otpada, uz primjenu načela onečišćivač plaća. Za komunalni otpad mogu se primijeniti i drugi obračunski kriteriji u skladu s propisom kojim se ureñuje komunalno gospodarstvo, ali treba procijeniti koliko su stimulativni unutar sustava u kojem nastojimo poticati smanjenje nastanka i primarnu reciklažu otpada. Potrebno je naglasiti funkcioniranje planiranog sustava gospodarenja otpadom na području Karlovačke županije. Postojat će samo jedan Centar gospodarenja otpadom koji će otpad preuzimati od stanovništva, a njegovo će zbrinjavanje naplaćivati temeljem količine, odnosno vaganjem. S obzirom na navedenu situaciju u cilju svake Općine ili Grada je da potakne primarnu reciklažu, selekciju i gospodarenje posebnim vrstama otpada tako da do krajnjeg cilja (CGO-a) doñe što manja količina otpada. Osnovni principi gospodarenja otpadom svode se na: Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te smanjivanje njegovih opasnih svojstava. Ako se nastajanje otpada ne može izbjeći niti smanjiti, otpad se mora ponovno koristiti reciklirati i/ili oporabiti. Otpad koji se više ne može racionalno iskoristiti trajno se odlaže na prihvatljiv način za okoliš. Strategijom gospodarenja otpadom RH, utvrñeni su KVANTITATIVNI CILJEVI koji odreñuju dinamiku ostvarivanja strateških ciljeva za područje cijele RH, a prikazani su tablicama 1. i 2. 9

10 Tablica 1.: Kvantitativni ciljevi za količine otpada Ciljevi Stanovništvo obuhvaćeno organiziranim skupljanjem komunalnog otpada Količina odvojeno skupljenog i recikliranoga komunalnog otpada Udio (%) / godina Količina obrañenoga komunalnog otpada Količina odloženoga komunalnog otpada Količina odloženoga biorazgradivog komunalnog otpada od količine proizvedene Tablica 2.: Ciljane kvote oporabe i recikliranja za neke tokove otpada Otpad Rok Kvota (% težine) oporaba recikliranje Ambalažni otpad Otpadna vozila e-otpad 4 kg/stan/god Otpadne gume vozila Otpadna ulja Predloženi koncept gospodarenja otpadom IVO (IZBJEGAVANJE VREDNOVANJE ODLAGANJE), primjenjiv je za sve tokove otpada. Bitni sudionici u cjelokupnom sustavu gospodarenja otpadom su gradovi/općine kao i pripadajuće gospodarstvo i stanovništvo, te su njihove najvažnije zadaće: Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) donijeti plan gospodarenja otpadom Grada, usklañen s državnim i županijskim planom gospodarenja otpadom prostornim planom utvrditi lokacije grañevina i postrojenja za gospodarenje otpadom 10

11 organizirati sakupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa standardima i planom gospodarenja otpadom općine/grada sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvo omogućiti odvojeno sakupljanje sekundarnih sirovina i bio-otpada, te organizirati prijevoz do centara za gospodarenje otpadom dostavljati podatke u skladu s propisima stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda. Proizvoñači otpada kućanstva odlagati otpad na odgovarajući način odlagati otpad namijenjen oporabi (papir, staklo, PET-ambalaža, limenke, staro željezo, biootpad i dr.) ili posebnoj obradi (baterije, ulja, bio-otpad, lijekovi i dr.) u odgovarajuće spremnike/reciklažna dvorišta ili na druga odgovarajuća mjesta i način (npr. kompostiranje) kupovati proizvode koji sadrže reciklirane materijale te kupovati proizvode i koristiti usluge koje stvaraju manje otpada (pridržavati se osnovnih načela održivog razvoja) biti aktivnim sudionikom programa i aktivnosti na unapreñivanju sustava gospodarenja otpadom. Drugi proizvoñači otpada i proizvoda izrañivati planove gospodarenja otpadom prijavljivati sve vrste i količine proizvedenog otpada omogućiti (i platiti) odvojeno skupljanje, prijevoz i oporabu i/ili zbrinjavanje (obradu i/ili odlaganje) otpada kojeg stvaraju izbjegavati stvaranje otpada i smanjivati otpad na mjestu nastanka 11

12 1.3. ZAKONODAVNI OKVIR Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržani su u Zakonu o otpadu ("Narodne novine" broj 178/04, 111/06 i 60/08), Strategiji gospodarenja otpadom ("Narodne novine" broj 130/05), Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 85/07) i Planu gospodarenja otpadom Karlovačke županije ( Glasnik Karlovačke županije 01/2008). Navedeni propisi usklañeni su sa europskim direktivama te su dobar temelj prioritetnog rješavanja problema gospodarenja otpadom. Sljedećim popisom evidentirani su zakoni i pravilnici koji reguliraju sustav gospodarenja na području RH s ciljem što većeg izbjegavanja nastajanja otpada kao i sa ciljem što veće reciklaže, obrade i oporabe otpada. Pregled propisa koji ureñuju gospodarenje otpadom u RH Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05 Plan gospodarenja otpadom RH, NN 85/07, Zakon o otpadu, NN 178/04, 111/06, 60/8, 87/09 Zakon o potvrñivanju Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju, NN - Meñunarodni ugovori 3/1994 Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, NN 50/05 Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom, NN 69/06, 17/07 Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom, NN 32/98 Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrñivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom, NN 71/04 Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 23/07,111/07 Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada, NN 117/07 Pravilnik o vrstama otpada, NN 27/96 Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom, NN 123/97 i 112/01 Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada, NN 45/07 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu, NN 97/05, 115/05 Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama, NN 40/06 Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima, NN 124/06 Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, NN 133/06 12

13 Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima, NN 136/06 Pravilnik o gospodarenju otpadnim električkim i elektroničkim ureñajima i opremom, NN 74/07 Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom, NN 72/07 Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest, NN 42/07, Pravilnik o gospodarenju grañevnim otpadom, NN 38/08 Pravilnik o gospodarenju muljem iz ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi, NN 38/08, Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu voñenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na opterećivanje okoliša otpadom, NN 120/04 Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada, NN 51/06 Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu odreñivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave, NN 59/06 Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanja okoliša otpadom, NN 95/04 Odluka o uvjetima označavanja ambalaže, NN 155/05, 24/06, 28/06 Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe u 2006., NN 64/06 Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe u 2007., NN 37/07 Postoji niz dodatnih propisa (zakona, pravilnika, uredbi) koji takoñer reguliraju i utječu na gospodarenje otpadom: Zakon o komunalnom gospodarstvu, NN 36/95, 70/97, 128/99,110/04 Zakon o zaštiti okoliša, NN 110/07, Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, NN 64/08 Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03) sa pripadajućim mu pravilnicima Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša, NN 35/08 Direktive Europske unije Temelji politike gospodarenja otpadom u EU sadržani su u Rezoluciji Vijeća Europe o strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na Okvirnoj direktivi o otpadu (75/442/EEC) i ostalim propisima o gospodarenju otpadom u EU. 13

14 Okvirne direktive Direktive o odreñenim vrstama otpada Direktiva o odlaganju otpadnih ulja (75/439/EEC) Direktiva o baterijama i akumulatorima (91/157/EEC) Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu (94/62/EC) Direktiva o otpadnim vozilima (2000/53/EC) Direktiva o električkom i elektroničkom otpadu (2000/96/EC) Direktiva o otpadu (75/442/EEC) Direktiva o opasnom otpadu (91/689/EEC) EU PROPISI Gospodarenje otpadom Direktiva o prijevozu, izvozu i uvozu otpada Uredba br. 259/93 (Regulation 259/93) o nadzoru i kontroli pošiljaka otpada koje se otpremaju unutar Europske zajednice, ulaze u nju, ili iz nje izlaze Direktive o oporaba i odlaganju otpada Direktiva o odlaganju otpada (99/31/EC) Direktiva o spaljivanju otpada (2000/76/EC) Direktiva o spaljivanju opasnog otpada (94/67/EC) Direktiva o integriranom sprječavanju i nadzoru onečišćenja (96/61/EC) Rezolucija Vijeća EU kao i Okvirna direktiva o otpadu predstavljaju jedan od temelja Kohezijske politike EU razvoja i zaposlenosti. Navedenom politikom nastoji se maksimalno povećati ekonomska dobit kao i smanjiti stupanj zagañenja okoliša na samom izvoru njegovog nastanka Implementirajući načela u sektor gospodarenja otpadom dolazimo do prioritetnih akcija: prevencija, reciklaža i biološka razgradnja otpada koji su jeftiniji sustavi a osiguravaju višu zaposlenost za razliku od spaljivanja i samog odlaganja otpada ODREDBE I OBVEZE PREUZETE IZ PLANA GOSPODARENJA OTPADOM RH Sadržaj i način izrade Plana gospodarenja otpadom grada Ogulina temelji se na Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske kao i Planu gospodarenja otpadom Karlovačke županije, a sastavni dijelovi Plana su: 1 Polazišta izrade dokumenta 2 Opis postojećeg stanja i 3 Planirani sustav gospodarenja otpadom. 14

15 Temeljem zakonske regulative kao i odredbi Plana gospodarenja otpadom RH i potrebno je prioritetno, do kraja godine donijeti Plan gospodarenja otpadom grada. Planom se detaljno odreñuju i propisuju: 1. Mjere, aktivnosti i rokovi uspostave kao i provoñenja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području općine/grada. a. Odrediti lokacije i načine skupljanja, predobrade ili obrade pojedinih vrsta otpada, glede iskorištavanja vrijednih svojstava otpada. Planirati i odrediti lokacije zelenih otoka, reciklažnog dvorišta, lokacije za prihvat grañevinskog otpada... b. Promijeniti način naplate zbrinjavanja otpada, odnosno primijeniti drugi obračunski kriterij uz primjenu načela «onečišćivač plaća». U novi tarifni sustav, u cijenu odnosno troškove gospodarenja otpadom ugraditi troškove sakupljanja, obrañivanja, odlaganja otpada kao i troškove sanacije onečišćenih područja i dr. 2. Uključiti se u centralni sustav gospodarenja otpadom Županije (CGO-a). 3. Evidentirati lokacije onečišćenih područja te propisati mjere sanacije i rokove provedbe. Okvirni rok je 2011 god. a. Hitno saniranje i zatvaranje odlagališta koja ne udovoljavaju zakonske uvjete ukoliko je lokacija odnosno kapacitet odlagališta manji od m 3 za sanaciju je potreban samo sanacijski program. 4. JLS treba donijeti Odluku o mjerilima, postupku i načinu utvrñivanja naknade vlasnicima o umanjenoj vrijednost nekretnina. Temeljem odluke, upravno tijelo JLS izdaje rješenja za sve nekretnine koje su na udaljenosti od 500m od grañevina za zbrinjavanje otpada. a. Grañevine zbrinjavanja otpada su: Centri gospodarenja otpadom, odlagališta otpada (inertnog, neopasnog i opasnog) i spalionice otpada PLAN GOSPODARENJA OTPADOM KARLOVAČKE ŽUPANIJE Temeljni zadatak PGO u navedenom razdoblju je organiziranje provoñenja glavnih ciljeva Strategije RH, postavljene za razdoblje do na području gospodarenja otpadom u Karlovačkoj županiji i to: sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta, uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, sanacija «crnih točaka», lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom, razvoj i uspostava Regionalnog (županijskog) centra za gospodarenje otpadom «Babina Gora», s predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja i uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom. 15

16 Županijska skupština KŽ donosi Plan za razdoblje , koji sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04 i 111/06), sadrži sljedeće: mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada, mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove, mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno mjere odvojenog skupljanja otpada, plan gradnje grañevina namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite nacionalne mreže grañevina za zbrinjavanje otpada, mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neureñenih odlagališta, mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu pojedinih mjera, rokove za izvršenje utvrñenih mjera. Nadzor nad provedbom Plana obavlja Nadležni ured koji je dužan jednom godišnje podnositi Županijskoj skupštini izvješće o provedbi plana poglavito o izvršenju utvrñenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera. Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine donosi gradsko/općinsko vijeće za razdoblje od osam godina, a njegovu provedbu nadzire nadležni ured. Provedbom ovog plana postići će se: uspostava sustava gospodarenja otpadom u županiji po županijskom konceptu, povećanje udjela odvojeno prikupljanog otpada, recikliranje i ponovna oporaba otpada, prethodna obrada otpada prije konačnog odlaganja smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu, izdvajanje goriva iz otpada (GIO), smanjenje količina otpada koje se odlažu na odlagalištima, smanjivanje štetnih utjecaja otpada na okoliš, samoodrživo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom. 16

17 PROSTORNI PLAN KARLOVAČKE ŽUPANIJE (KARLOVAC, TRAVANJ 2001.GOD.) Plan prostornog ureñenja 3.7. Postupanje s otpadom Postupanje s otpadom, prava, obveze i odgovornosti jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih i fizičkih osoba u postupanju s otpadom, prema načelima zaštite okoliša, meñunarodnog prava i najbolje svjetske prakse, odreñeni su Zakonom o otpadu. Prema mjestu nastanka, otpad se svrstava na komunalni i tehnološki otpad, a prema svojstvima na opasni i inertni otpad Komunalni otpad U komunalni otpad ubraja se otpad koji nastaje u kućanstvima i čišćenjem javnih površina, kao i dio otpada koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima, a sličan je otpadu iz kućanstava. Temeljem Studije gospodarenja komunalnim otpadom, postupanje s otpadom predviña se temeljiti na: Prikupljanju i ponovnom korištenju iskoristivog otpada; Trajnom sigurnom skladištenju i uništavanju štetnog i opasnog otpada. Kako se organiziranim sakupljanjem i odvozom otpada trenutno prikupi oko polovice proizvedenog otpada, prvi cilj gospodarenja otpadom je da se do godine odvozom obuhvati oko 90% domaćinstava i sva industrija. Prikupljanje otpada trebalo bi se vršiti sa više vrsta posuda: Čelične pocinčane kante kapaciteta 110 litara individualna domaćinstva (jednostambena); Mali zatvoreni čelični pocinčani kontejneri kapaciteta 1100 litara za višestambene grañevine ili manje gospodarske pogone / cjeline; Veliki otvoreni čelični kontejneri kapaciteta 5000 litara za potrebe sezonskih kampanja odvoza krupnog otpada, kao i za prvu fazu sakupljanja otpada u ruralnim naseljima; Prihvatni depo kontejneri kapaciteta 5 do 15 m3 - kao centralno mjesto prikupljanja otpada manjih naselja. Za potrebe selekcije i ponovnog korištenja otpada u prvoj će fazi biti potrebno izgraditi lokalna sabirališta u centrima jedinica lokalne samouprave te centralni ureñaj za selekciju iskoristivog otpada u Karlovcu - Ilovac. U drugoj je fazi potrebno postaviti lokalna sabirališta u svakom naselju sa više od 500 stanovnika. Dok se ne ostvare navedene pretpostavke, sav se komunalni otpad odlaže na lokacije predloženih deponija, uz njihovo ureñivanje u skladu sa standardima za tu vrstu grañevina. 17

18 Za potrebe trajnog odlaganja komunalnog otpada potrebno je na području Županije izgraditi tri velika centralna odlagališta i to: Karlovačko odlagalište otpada za potrebe gradova Karlovac, Duga Resa i Ozalj te općina Žakanje, Ribnik, Netretić, Draganić, Lasinja, Bosiljevo, Barilović, Krnjak i Vojnić potrebne površine najmanje 28 ha; Ogulinsko odlagalište otpada za potrebe Grada Ogulina te općina Josipdol, Tounj, Plaški i Saborsko potrebne površine najmanje 7 ha; Slunjsko odlagalište otpada za potrebe Grada Slunja te općina Cetingrad i Rakovica potrebne površine najmanje 4 ha. Ukoliko pojedina jedinica lokalne samouprave utvrdi da otpad može jeftinije odlagati na drugom odlagalištu od ovdje navedenih to je moguće učiniti uz adekvatno povećanje površine odlagališta na koje se želi odlagati otpad. Općine i gradovi u okviru svojih prostornih planova dužni su odrediti lokaciju rezervnog odlagališta koje bi se aktiviralo u slučaju više sile kao što je elementarna nepogoda ili ratna opasnost. U izradi prostornih planova gradova/općina potrebno je odrediti lokacije prikupljališta i stalnih odnosno rezervnih odlagališta otpada, a u izradi generalnih planova ureñenja i planova ureñenja manjeg naselja lokacije za lokalna sabirališta otpada Tehnološki otpad Tehnološki otpad nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima, a po količinama, sastavu i svojstvima razlikuje se od komunalnog otpada. Razvrstava se ovisno o svojstvima i mjestu nastanka u dvadeset grupa prema djelatnosti, procesu, odnosno, dijelu procesa iz kojeg potječe i za njega se vodi katalog otpada. Opasni otpad u katalogu otpada ima oznaku zvjezdice (*). Ukoliko dio otpada ima vrijedna svojstva koja se mogu iskoristiti, proizvoñač je dužan otpad razvrstati na mjestu nastanka i skladištiti u uvjetima za očuvanje kakvoće u svrhu obrade. Tehnološkom otpadu koji je po svojstvima neopasan, prije odlaganja na odlagalište odreñuje se sastav eluata i ovisno o sastavu eluata on se odlaže na odlagalište I ili II kategorije, odnosno na zajedničko odlagalište s komunalnim otpadom.. Pravna ili fizička osoba koja proizvodi otpad vodi očevidnik s podacima o vrsti, količini, mjestu nastanka, načinu i mjestu skladištenja, obrañivanja i odlaganja, a ti se podaci koriste i za izradu katastra o vrstama otpada te burzu otpada. Kao posebne kategorije otpada u propisima se izdvajaju ambalažni otpad te otpadna ulja, koja se takoñer u većim količinama javljaju kao tehnološki otpad. 18

19 3.7.3.Opasni otpad Prema svojstvima, otpad može biti opasan ili inertni. Inertni otpad ne sadrži ili sadrži malo tvari koje podliježu fizikalnoj, kemijskoj ili biološkoj razgradnji. Opasni otpad sadrži tvari koje imaju svojstvo eksplozivnosti, reaktivnosti, zapaljivosti, nagrizanja, nadražljivosti, toksičnosti, infektivnosti, kancerogenosti, mutagenosti, teratogenosti, ekotoksičnosti, otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom ili druga svojstva štetnosti, a utvrñen je dodacima I, II i III Zakona o ratifikaciji Konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (N.N. M.U. br. 3/94). Prilikom postupanja s tehnološkim i komunalnim otpadom, mora se iz njega izdvojiti opasni otpad i s njim postupati sukladno posebnim odredbama koje se odnose na opasni otpad, što podrazumijeva držanje i prijevoz u specijalnim i označenim posudama i spremnicima, odvojeno skladištenje pod propisanim uvjetima uz voñenje očevidnika na mjestu nastanka i plaćanje naknade, odvojeno skupljanje, odvojen prijevoz pod uvjetima propisanim za prijevoz opasnih tvari. Kako je postupanje s opasnim otpadom djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, provoñenje mjera postupanja s opasnim otpadom koje će biti utvrñene Strategijom zaštite okoliša (u izradi) osigurava Vlada. Programom prostornog ureñenja Republike Hrvatske lokacije grañevina za odlaganje opasnog otpada utvrñene su na razini 4 makroregije, od kojih su Karlovačkoj županiji najbliže Zagreb i Rijeka. U Karlovačkoj županiji predviñene su grañevine za postupanje s opasnim otpadom: grañevina za obrañivanje i skladištenje opasnog otpada na području Karlovca; grañevina za skladištenje opasnog otpada na području Ogulina; grañevina za skladištenje opasnog otpada na području Slunja. Odredbe za provoñenje 9. POSTUPANJE S OTPADOM 9.1. Postupanje s otpadom predviña se temeljiti na rješenjima Studije gospodarenja otpadom: sakupljanjem i odvozom otpada potrebno je obuhvatiti svu industriju i što veći broj domaćinstava; za potrebe selekcije i ponovnog korištenja otpada potrebno je izgraditi lokalna sabirališta u centrima jedinica lokalne samouprave te centralni ureñaj za selekciju iskoristivog otpada u Karlovcu; potrebno je postaviti lokalna sabirališta u svakom naselju sa više od 500 stanovnika; do ostvarivanja navedenih pretpostavki, sav se komunalni otpad odlaže na lokacije predloženih odlagališta, uz njihovo ureñivanje u skladu sa standardima za tu vrstu grañevina Za potrebe trajnog odlaganja komunalnog otpada potrebno je na području Županije izgraditi tri velika centralna odlagališta i to: Karlovačko odlagalište za potrebe gradova Karlovac, Duga Resa i Ozalj te općina Žakanje, Ribnik, Netretić, Draganić, Lasinja, Bosiljevo, Barilović, Krnjak i Vojnić potrebne površine najmanje 28 ha; Ogulinsko odlagalište za potrebe Grada Ogulina te općina Josipdol, Tounj, Plaški i 19

20 Saborsko potrebne površine najmanje 7 ha; Slunjsko odlagalište za potrebe Grada Slunja te općina Cetingrad i Rakovica potrebne površine najmanje 4 ha Odlaganje otpada na predložena odlagališta nije za jedinice lokalne samouprave obvezujuće, ali u slučaju odabira drugog odlagališta, alternativa mora površinom i ostalim uvjetima u konačnici odgovarati ukupnim potrebama Županije Općine i gradovi u okviru svojih prostornih planova dužni su odrediti lokaciju rezervnih odlagališta koja će se aktivirati u slučaju više sile kao što je elementarna nepogoda ili ratna opasnost U izradi PPUO/G potrebno je odrediti lokacije prikupljališta i odlagališta (stalnih/ rezervnih), a u izradi GPU-a i UPU-a i lokacije za lokalna sabirališta otpada Potrebno je sanirati postojeća kontrolirana odlagališta i divlje deponije Potrebno je provesti istraživanja i iznaći lokacije za grañevine za skladištenje i obradu opasnog otpada: grañevina za obrañivanje i skladištenje opasnog otpada na području Karlovca grañevina za skladištenje opasnog otpada na području Ogulina grañevina za skladištenje opasnog otpada na području Slunja. OGULIN 1.4. OSNOVNI PODACI O GRADU OGULINU PREUZETO IZ PPUG POLOŽAJ Grad Ogulin se nalazi u sastavu Karlovačke županije i prostorno je najveća jedinica lokalne samouprave. Zauzima površinu od 534,34 km 2, što čini 14,75% sveukupne površine Karlovačke županije. U njegova 24 samostalna naselja živjelo je prema prvim rezultatima popisa od godine stanovnika naselja popisa ( stalno prisutnih stanovnika naselja popisa), koji su predstavljali 10,76% (10,78%) odgovarajućih stanovnika Karlovačke županije. Prosječna gustoća naseljenosti Grada Ogulina godine je bila veoma mala, samo 28,23 stanovnika naselja popisa na km2, što je znatno manje nego je bio prosjek u Karlovačkoj županiji (38,69 st/ km 2 ) ili hrvatski prosjek (77,49 st/km 2 ). Teritorij Grada Ogulina smješten je na tromeñi Karlovačke, Primorsko - goranske i Ličko senjske županije. To je samo dio bivše općine Ogulin, koja je još obuhvaćala današnje općine Josipdol, Tounj, Plaški i Saborsko. Zato prostor Grada Ogulina na zapadu graniči s područjima Grada Novi Vinodolski i općine Mrkopalj te na sjeveru Grada Vrbovsko iz Primorsko - goranske županije, a na jugu s općinom Brinje iz Ličko - senjske županije. Na sjeveru još graniči s općinama Bosiljevo i Generalski stol, a na istoku s općinama Barilović, Tounj i Josipdol, sve iz Karlovačke županije. 20

21 Slika 1. Položaj Grada Ogulina u Karlovačkoj županiji Grad Ogulin nalazi se u sastavu Karlovačke županije i čini ga 24 naselja. GRAD OGULIN (24 naselja) Desmerice Donje Dubrave Donje Zagorje Drežnica Dujmić Selo Gornje Dubrave Gornje Zagorje Hreljin Ogulinski Jasenak Marković Selo Ogulin Otok Oštarijski Ponikve Popovo Selo Potok Musulinski Puškarići Ribarići Sabljak Selo Salopek Selo Sveti Petar Trošmarija Turković Ogulinski Vitunj Zagorje Površina grada iznosi prema podacima Prostornog plana ureñenja grada 536,7 km 2, što iznosi 14,73 % površine županije. 21

22 Slika 2. Grad Ogulin uže područje grada RELJEF I KLIMATSKA OBILJEŽJA Prostor Grada Ogulina, koji se nalazi u rubnim dijelovima regije Gorskog kotara, ima prijelazne značajke, kako prema Pokuplju i Kordunu, tako i prema Lici i drugim dijelovima Gorskog kotara. Ističu se dinarski smjer pružanja stijena, udolina i grebena, tipičan krški reljef s uslojenim vapnenačkim i dolomitnim stijenama, krška hidrografska cirkulacija, manje površinska, a više podzemna s relativno malim tokovima, s brojnim vrelima i ponorima. Svojom dužinom i značenjem ističe se rijeka Dobra s dva svoja odvojena površinska toka. Klima je kontinentalna. Prisutna je velika količina padalina, uključujući i snijega, veće oscilacije godišnjih temperatura, niže temperature, ljetne svježine, kratko vegetacijsko razdoblje. U vegetacijskoj strukturi od nižih prema višim predjelima rasprostranjena je šuma hrasta kitnjaka s običnim borom, gorska šuma bukve, šuma bukve i jele, a na vrhovima je 22

23 predplaninska šuma bukve. Ima veći broj šumskih gospodarskih jedinica i lovišta. Nalazi se nekoliko eksploatacijskih polja grañevinskog kamena. Prema MCS ljestvici područje Ogulina pripada VII. stupnju potresne zone. Prostor Ogulina nalazi se na rubu područja kontinentalne klime koja u području Kapelskog gorja prelazi u planinsku klimu. Klimu karakteriziraju izražena ljeta i zimska godišnja doba. Ljeta su vruća, sparna, s pojavom pljuska i proloma oblaka praćenih grmljavinama. Ljeti su takoñer topliji niži reljefni oblici, a pokazuju pripadnost temperaturnoj amplitudi izmeñu o C, a sjeverozapadni dio o C. Zime su duge i u pravilu hladne, no s takoñer nerijetkim naglim zatopljenjima. Obilne snježne oborine u pravilu se zadržavaju i do 40 dana u sezoni. Karakteristično za klimu je i razmjerno velika razlika dnevne i noćne temperature što rezultira pojavom rose ljeti, a zimi i u prijelaznim razdobljima pojavom snažnog jutarnjeg mraza. Temperatura pada s visinom reljefa od obale prema grebenu Velebita i prema Velikoj Kapeli. Najveći dio zaravni i polja ima srednju siječanjsku temperaturu oko 2 o C. Apsolutno minimalna temperatura zabilježena u Gradu Ogulinu iznosi 28,5 o C, a apsolutno maksimalna +39,5 o C. Veći dio prostora karakterizira maritimno-pluvialnetrijski režim, više padalina u hladnoj, nego u toploj polovici godine. Prosječne količine padalina iznose mm, meñutim kraj se odlikuje relativnom suhoćom. Velika je važnost magle, posebno u nižim dijelovima reljefa. Smjer i brzina vjetra ovise o lokalnim reljefnim oblicima, a glavni smjerovi vjetra su bura i jugo. Bura je suh i hladan vjetar koji puše iz smjera sjeveroistoka i u pravilu donosi razvedravanje. Jugo je topao i vlažan vjetar koji puše iz Primorja, tj. Kapele i donosi oborine. Karakteristična je česta pojava fena, suhog vjetra koji se, pri spuštanju niz padine Kapelskog gorja snažno zagrijava te u kratkom vremenu naglo podiže temperaturu zraka. Zimi tu pojavu prati naglo topljenje snijega ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI I KULTURNA DOBRA Na području Grada Ogulina, prema Zakonu o zaštiti prirode (NN. br. 30/94 i 72/94, 162/03), nalaze se slijedeći zaštićeni dijelovi prirode: - Bijele i Samarske stijene strogi rezervat, - Klek značajni krajobraz, - Klek posebni rezervat (botanički, geomorfološki), - Visibaba spomenik prirode (geomorfološki). 23

24 Osim zaštićenih dijelova prirodne baštine, Strategijom i programom prostornog ureñenja Republike Hrvatske predloženo je Mrežnica s kanjonom i dijelom obalnog pojasa i prostor Bjelolasice i dio naselja Jasenak (Vrelo) za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode a za koje bi se trebao donijeti odgovarajući akt o zaštiti, i to u rangu: park prirode Park prirode Mrežnica obuhvaćao bi prostor na području gradova Duge Rese, Ogulina i Slunja i općina Generalski Stol, Tounj i Josipdol. Park prirode Bjelolasica obuhvaćao bi prostor na području Grada Ogulina, Grada Senja i Općine Mrkopalj. Osim zaštićenih dijelova prirodne baštine, ovim su prostornim planom odreñeni ostali evidentirani dijelovi prirode predloženi za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, a za koje bi se trebalo donijeti odgovarajuće akte o zaštiti, i to u rangu: posebni rezervat - Drežnica - posebni rezervat (botanički - šumska vegetacija - šume hrasta lužnjaka), - Bjelolasica - dio - posebni rezervat (botanički - šumske vegetacije- šuma predplaninske bukve), - Bjelolasica - posebni rezervat (zoološki - crustološki - potočni rakovi u Jasenčici), - Vrelo - posebni rezervat (ihtiološki - pastrve u Jasenačkom potoku), - Dumanić - Ježevitar - posebni rezervat (ornitološki - rode i orlovi jugoistočno od Hajdučke pećine), - Jasenak - posebni rezervat (cret u Jasenačkom polju), - Jasenak - posebni rezervat (botanički - šumske vegetacije - šuma gorske smreke u Crkvenom lugu), - Jasenak - posebni rezervat (botanički - šumske vegetacije - šuma gorske smreke Grčićka kosa), značajni krajobraz - dio obalnog pojasa Dobre, od ulaza u Grad Ogulina (Oklinak) do Bukovnika uključivo pritoku Vitunjčicu i nizvodno od HE Gojak uključivo pritoke Bistrica i Ribnjak, - Drežnica Opaljanica, - Drežnica kod zaseoka Vukelići, park šuma - Jasenak, Mašići - Medveñe drage - šuma jele i smreke, - Drežnica, Drežničko polje hrastov lug, spomenik parkovne arhitekture; - Ogulin - spomenik parkovne arhitekture (park i drvored). 24

25 Na području grada postoje i pojedinačni kulturni i povijesni spomenici kao i registrirani te evidentirani u prostornom planu, arheološki lokaliteti PROMET Grad Ogulin ima važan prometno - geografski položaj, kao prijelazno područje izmeñu Gorske i Središnje Hrvatske, odnosno nalazi se na prijelazu iz hrvatskog podunavskog pročelja prema najmanjem i najužem spojnom hrvatskom dinarskom gorsko - planinskom spletu i jadranskom pročelju. Preko tog spojnog i uskog hrvatskog prometnog koridora poprečno se meñusobno povezuju ta velika pročelja i dijelovi države radi potpunog i čvrstog integriranja cjelokupnog hrvatskog državnog teritorija. Jedan od krakova jadranskog prirodnog prometnog pravca tzv kapelski vodi od Zagreba i Karlovca preko dijela područja Grada Ogulina do hrvatskih jadranskih luka i središta na Sjevernom i Južnom Hrvatskom primorju, ali sa svojim odvojcima nastavlja se i u Republiku Sloveniju (Bela krajina) i Bosnu i Hercegovinu (Bosanska krajina) te ima meñudržavno značenje, iako se ne nalazi unutar hrvatskog pograničnog područja. Na pravcu sjever - jug, kroz rubni dio prostora Grada Ogulina (na trasi stare Jozefinske ceste izgrañene koncem XVIII. stoljeća), prolazi jedna od glavnih državnih magistralnih cesta D-23 Karlovac - Duga Resa - Generalski stol - Josipdol - prijevoj Kapela na 887 m - Jezerane - Žuta Lokva i dalje preko prijevoja Vratnik na 694 m prema moru (Senj) ili Lici (D-50 Otočac - Gospić - Gračac). Dijelom tog pravca i glavnom hrvatskom okosnicom ( kralježnicom ) razvitka gradi se autocesta Bosiljevo - tunel kroz Kapelu - Žuta lokva - Otočac - Gospić - Sveti Rok i dalje velebitskim tunelom prema Dalmaciji, koja jednim svojim dijelom prolazi i kroz područje Grada Ogulina. Ostale sabirne, spojne i priključne cestovne prometnice unutar teritorija Grada Ogulina su državno - magistralnog i regionalno - županijskog, odnosno lokalnog i ostalog (šumske i druge ceste) značenja te služe u meñusobnom povezivanju gradskog središta Ogulin s ostalim naseljima na području ovog Grada ili pojedinih naselja meñusobno i pojedinih dijelova ovog Grada s neposrednim okolnim prostorima. Meñu njima važnije su još državne ceste i to D-42, koja iz Ogulina ide prema Gomirju i Vrbovskom, odnosno prema Oštarijama - Josipdolu - Plaškom - Saborskom i Plitvičkim jezerima, kao i D-32, koja iz Jasenka preko 25

26 Matić poljane ide za Mrkopalj i Lokve, odnosno za Drežnicu i Jezerane. Slijede po značenju županijska cesta 3254 od Ogulina prema Jasenku, koja dalje kao 5094 ide prema Novom Vinodolskom (trasa stare Rudolfinske ceste izgrañene godine koja svladava prijevoj Banska vrata na m), odnosno regionalna-županijska cesta 3255/3256 od Ogulina prema Primišlju i Slunju te na sjeveru regionalna-županijska cesta 3175/3174 od Ogulina preko Trošmarije prema Bosiljevu i dalje prema Vinici u Republici Sloveniji. Još je godine Ogulin povezan željezničkom prugom na sjeveru s Karlovcem i Zagrebom, odnosno preko Gorskog Kotara s Rijekom na moru, a godine preko Oštarija i Like s dalmatinskim lukama (Splitom, Šibenikom, a kasnije i Zadrom). Tim prometnicama je gradsko središte Ogulin udaljeno od Zagreba i Rijeke po oko 100 km, od regionalnog i županijskog središta Karlovca 56 km, Plitvičkih jezera 65 km, Novog Vinodolskog 58 km i Senja 68 km, a od ostalih susjednih središta Saborskog 50 km, Slunja 43 km, Brinja 42 km, Plaškog 35 km, Generalskog stola 28 km, Bosiljeva 27 km, te Vrboskog 20 km, Tounja 16 km i Josipdola 10 km. Na području ovog Grada gradsko središte Ogulin je udaljen od pojedinih naselja 1-30 km (Sveti Petar 1 km, Otok Oštarijski 4 km, Hreljin ogulinski 5 km, Vitunj 7 km, Zagorje 8 km, Trošmarija 13 km, Donje Dubrave 20 km, Jasenak 26 km, Drežnica 30 km i drugi). Najlošije prometno stanje je unutar samog gradskog naselja Ogulin: slaba povezanost pojedinih dijelova grada, zakrčenost uličnih koridora u centru grada, promet u mirovanju i dr. Pored postojeće glavne magistralne pruge MG1 Zagreb Rijeka, planom se čuva koridor za trasu tzv. Josipdolsku prugu Karlovac Josipdol Drežnica Rijeka. U posljednjih nekoliko godina na području grada osuvremenjen je cjelokupni sustav telekomunikacija, postavljanjem svjetlovodnih magistralnih kablova, te uvoñenjem digitalne tehnike u veće telefonske centrale. Za fiksnu telefoniju osiguran je dovoljan broj priključaka. Za potrebe mobilne telefonije, postavljen je veći broj repetitora, čime je postignuto pokrivanje većih naselja i državnih prometnica. Sistemi telekomunikacija vezani su prema županijskoj organizaciji telekomunikacijskih mreža, te prema tome područje grada Ogulina pripada pod nadzor i upravljanje Regije Zapad (područje nekadašnjeg TK Centra Karlovac). 26

27 NASELJA I STANOVNIŠTVO Prema prvim rezultatima posljednjeg službenog popisa stanovništva od godine na području Grada Ogulina u 24 naselja je živjelo stanovnika naselja popisa, pa je prosječna gustoća naseljenosti iznosila samo 28,23 stanovnika na km 2. Na području Grada Ogulina nisu ravnomjerno razmještena naselja i stanovništvo, pa iz toga slijedi i različita gustoća naseljenosti u pojedinim njegovim dijelovima. Tako je geografska cjelina vezana za dio Ogulinsko - plaščanske udoline ili srednja visinska stepenica, zbog svog središnjeg položaja, najbolje prometne povezanosti i povoljnih prirodno - geografskih osobina unutar područja Grada Ogulina, privukla gospodarske sadržaje i radna mjesta, pa zato ima najveći broj naselja, stanovnika i najveću prosječnu gustoću naseljenosti. U toj cjelini se smjestilo 16 naselja ili 2/3 svih samostalnih naselja u ovom Gradu, u kojima je godine živjelo stanovnika ili čak 87,45% svih stanovnika ove jedinice lokalne samouprave. Najmanja, najniža i najsjevernije položena geografska cjelina na području Grada Ogulina, imala je godine 5 samostalnih naselja i samo 722 stanovnika, tako da je njezina prosječnu gustoću naseljenosti iznosila svega 7,64 stanovnika na km 2. Najslabije naseljeno je bilo prostorno najveće zapadno i južno brdovito područje Velikokapelskog meñuprostora (obuhvaća više od polovice površine područja Grada Ogulina), gdje su se u nekoliko krških polja i krčevina smjestila samo tri samostalna naselja, koje je zbog izrazito malog broja stanovnika (1.159 stanovnika u godini) imalo i veoma malu prosječnu gustoću naseljenosti (4,01 st/km 2 ). 27

28 Tablica 3. Naselja na području Grada Ogulina i pripadni broj stanovnika. Naselje br. st. % Desmerice Donje Dubrave Donje Zagorje Drežnica Dujmić Selo Gornje Dubrave Gornje Zagorje Hreljin Ogulinski Jasenak Marković Selo Ogulin 8, Otok Oštarijski Ponikve Popovo Selo Potok Musulinski Puškarići Ribarići Sabljak Selo Salopek Selo Sveti Petar Trošmarija Turković Ogulinski Vitunj Zagorje UKUPNO 15, Tablica 4. Broj kućanstava prema broju članova godine 1 BROJ ČLANOVA DOMAĆINSTAVA BROJ DOMAĆINSTAVA GRAD OGULIN UKUPNO ,109 1,055 1,148 1,001 1, Tablica 5. Demografske promjene na području grada Ogulina br. stanovnika 12,927 20,594 17,487 18,315 16,732 15,082 1 Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova Popis 1991., Dokumentacija 886, Zagreb

29 GOSPODARSKE DJELATNOSTI Grad Ogulin bazira svoje gospodarstvo na postojećim i novim kapacitetima u privrednim i neprivrednim gospodarskim djelatnostima. Posljednji podaci o broju zaposlenih ukazuju da od ukupnog broja zaposlenih 4.200, je zaposleno u privrednim djelatnostima, a u neprivrednim. Trenutni broj nezaposlenih je Glavne gospodarske djelatnosti su vezane na iskorištavanje šuma, preradu drva, iskorištavanje mineralnih sirovina kamena, metalnu industriju, prehrambenu, obrtništvo i zanati, komunalne djelatnosti, turizam, trgovina, promet i veze. Promjena političkog ustroja, ekomonomskih okvira (tržišna orijentacija), ratne prilike izazvale su veliku recesiju u svim gospodarskim granama. Prostor Karlovačke županije kontaktna je zona kontinentskog i gorsko-planinskog prostora. Turističko središte regionalnog značenja je grad Karlovac, a grad Ogulin je mikroregionalno središte te Hrvatski olimpijski centar (HOC) «Bjelolasica» zimski rekreacijski centar sekundarno je središte. Ogulinska turistička mikroregija obuhvaća područje grada Ogulina i susjedne općine Tounj i Josipdol. Turizam je tradicionalno bitna grana gospodarstva Grada Ogulina i okosnica budućeg razvoja područja. Pored hotela u Ogulinu (trenutno nije u funkciji) značajni smještajni kapaciteti (apartmansko naselje) su u Jasenku. U Jasenku i uz jezero Sabljaci dvije su vikend zone. Apartmansko naselje u Jasenku (8 objekata) kapaciteta je oko 650 ležaja u 7880 m 2 razvijene bruto površine. Do sada izrañenim studijama i DPUom, u Jasenku su planirani uz postojeće novi smještajni kapaciteti za hotelskih gostiju. Na području Grada glavni nositelji industrijske proizvodnje bili su: - DIP-stolarija u Ogulinu, - PKS Ogulin (prehrambena industrija), - Ventilator, - TAL metalna industrija, - Izgradnja grañevinsko poduzeće, - nekoliko pilana (u Jasenku, Puškarićima). Industrijska proizvodnja uglavnom se bila razvila na raspoloživim prirodnim izvorima ovog područjima. Drvno industrijsko poduzeće Ogulin imalo je trećinu udjela u ukupnoj proizvodnji bivše općine. Prostor DIP- smješten je u samoj gradskoj jezgri, uz željezničku stanicu (oko 22,4 ha). 29

30 Poljoprivredne obradive površine zauzimaju oko 10% površine područja Grada. Osnovna orijentacija u prošlosti, u poljoprivredi je bila: stočarstvo, uzgoj i prerada kupusa i ostalog povrća. Uz ratarsku proizvodnju stočarska proizvodnja (meso i mlijeko) bila je značajna gospodarska grana. Tablica 6. Struktura zaposlenih Grada Ogulina po sektorima djelatnosti, popis Sektor I II III IV OSNOVNE PRIVREDNE GRANE Poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda Industrija, rudarstvo i graditeljstvo Promet i veze, trgovina, ugostiteljstvo i turizam, obrt i osobne usluge, stambeno-komunalna djelatnost Financije, tehničke i poslovne usluge, obrazovanje, znanost, kultura i informacije, zdravstvena zaštita i socijalna skrb, tijela državne vlasti, tijela lokalne samouprave, udruženja i organizacije Udio u ukupnom broju zaposlenih 9.17% 15.70% 39.69% 35.44% Udio u ukupnom broju stanovnika 2.84% 4.87% 12.31% 10.99% VRSTA DJELATNOSTI Broj zaposlenih Udio u ukupnom broju zapos. Poljoprivreda, lov i šumarstvo % Ribarstvo % UKUPNO % Rudarstvo i vañenje % Prerañivačka industrija % Grañevinarstvo % UKUPNO % Opskrba električnom energijom, plinom i 151 vodom 3.23% Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu upotrebu i kućanstvo % Hoteli i restorani % Prijevoz, skladištenje i veze % UKUPNO 1, % Financijsko posredovanje % Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i 145 poslovne usluge 3.10% Javna uprava i obrana; obvezno socijalno 462 osiguranje 9.88% Obrazovanje % Zdravstvena zaštita i socijalna skrb % Ostale društvene, socijalne i osobne 99 uslužne djelatnosti 2.12% Privatna kućanstva sa zaposlenim 3 osobljem 0.06% Izvanteritorijalne organizacije i tijela % Nepoznata djelatnost % Na radu u inozemstvu % UKUPNO 1, % % 31.00% UKUPNO 4, % nepoznato 0.00% 0.00% 0.00% % 31.00% SVEUKUPNO 4, % 30

31 2.0. POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM 2.1. PODACI O KOMUNALNOM OTPADU Otpad je svaka tvar ili predmet odreñen kategorijama otpada propisanim provedbenim propisima Zakona o otpadu, koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti, ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Uobičajeni izvori proizvodnje komunalnog otpada na području Grada Ogulina su kućanstva, komercijalni izvori, trgovine, uredi, autoservisi i druge radionice, školstvo, vrtići, OPG-i te javne površine. Uz komunalni otpad, na području Grada generira se i grañevinski otpad, bio-otpad, razni tipovi ambalaže (pa tako i ambalaža od pesticida), biološki mulj sa pročistača i dr. Općenito je zbrinjavanje komunalnog otpada, a i otpada posebnih kategorija, nedovoljno riješeno te je potrebno uspostaviti organizirani sustav PREVENCIJE - IZBJEGAVANJA ADEKVATNE OBRADE I ZBRINJAVANJA NAČIN PRIKUPLJANJA I ODVOZA KOMUNALNOG OTPADA Organizirano skupljanje, odvoz i odlaganje otpada na odlagalištu Sodol vodi poduzeće Stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o. iz Ogulina. Organiziranim sakupljanjem i odvozom obuhvaća čitavo područje grada Ogulina. Na isto odlagalište komunalni otpad svojim vozilima dovozi Eko-Flor Plus iz općine Tounj, dok Stambeno komunalno gospodarstvo Ogulin dovozi otpad i iz općine Josipdol. Sakupljanje otpada s mjesta njihovog nastanka kao i odvoz, vrši se specijalnim vozilima koja na sebi imaju nadgradnju u koju se otpad ubacuje te se odvozi na odlagalište. Sva su vozila u trendu današnje tehnologije prihvata i prijevoza otpada. Veliki problem za organizirano sakupljanje otpada predstavlja činjenica da na cjelokupnom području gdje se provodi organizirano sakupljanje komunalnog otpada krajnji korisnici nemaju posude za odlaganje istog, stoga korisnici moraju otpad držati u vrećama za smeće 31

32 unutar kućanstava dok ne doñe uredovni dan odvoza otpada. Komunalni otpad se odvozi jednom na tjedan sa šireg područja organiziranog sakupljanja komunalnog otpada; sa područja grada Ogulina otpad se odvozi dva puta tjedno. Komunalni otpad se prikuplja u plastičnim vrećama, iz kanti za prikupljanje otpada i kontejnera različitih dimenzija od 120, 1100 i 5000l. Mjere odvojenog otpada još nisu uvedene na području grada Ogulina. Za sada na području Grada Ogulina se ne provodi izdvojeno sakupljanje otpada odreñenih komponenti od stanovništva u značajnijoj mjeri izuzev manjih količina otpadnog papira. Vrste otpada koje se odlažu na području Grada Ogulina tijekom god.: miješani grañevinski otpad i otpad od rušenja - odloženo na odlagalište «Sodol» miješani komunalni otpad - odloženo na odlagalište «Sodol» glomazni otpad - odloženo na odlagalište «Sodol» Vozni park kojim se obavlja prihvat i odvoz otpada, a takoñer i upravljanje odlagalištem «Sodol» sastoji se od: Radnih vozila Kamion za sakupljanje i kompaktiranje komunalnog otpada, MAN, 22 m 3, star 7 god, Kamion za sakupljanje i kompaktiranje komunalnog otpada, MAN, 18 m 3, star 2 god, Kamion za sakupljanje i kompaktiranje komunalnog otpada, 8 m 3, star 17 god, Kamion autopodizač prilagoñen sakupljanju posuda velike zapremine, TAM, 5,7 m 3, star 17 god GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM Sustav integralnog postupanja s komunalnim otpadom na području Grada Ogulina nije uspostavljen. Navedeno znači kako ne postoji potpuna kontrola otpada od mjesta nastanaka do mjesta konačnog zbrinjavanja. Takoñer ne postoji obrada otpada prikupljenog komunalnog otpada te izdvajanje i recikliranje njegovih iskoristivih komponenti. Gospodarenje s komunalnim otpadom svodi se na prikupljanje i konačno odlaganje u okviru odlagališta «Sodol» koje nije ureñeno sukladno propisima RH. Sama lokacija odlagališta sanirati će se i zatvoriti do kraja 2011.god. odnosno stavljanjem u funkciju CGO-a na istoj lokaciji. 32

33 Stambeno-komunalno gospodarstvo d.o.o. dala je izraditi Studiju ciljanog sadržaja o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta i nastavka rada odlagališta komunalnog otpada Sodol, Grad Ogulin. Studija je napravljena u travnju te je njome predložena sanacija, stabilizacija kosine postojećeg otpada i izvoñenje plohe na postojećem otpadu. Ključno tehničko rješenje je izvedba temeljnog brtvenog sustava na dnu polja i na pokosima radi prikupljanja procjednih voda odlagališta čime se sprečava nekontrolirano otjecanje zagañenih voda u okoliš. Za nastavak odlaganja ploha za odlaganje novog otpada mora biti izvedena na način opisan Pravilnikom o postupanju otpadom. Nakon izvoñenja nove plohe na nju bi se počeo odlagati otpad koji bi se nakon zatvaranja prekrio završnim slojem. Prema Planu sanacije odlagališta otpada Sodol, Grad Ogulin s nastavkom rada do njegovog zatvaranja, HIDROPLAN d.o.o ukupni troškovi sanacije iznose ,00. kn. Temeljem Odluke Upravnog odbora za neposredno sudjelovanje Fonda u sufinanciranju programa sanacije odlagališta komunalnog otpada (Klasa: /04-03/0045, ur.broj: DR-04-08) od 20. prosinca godine sklopljen je ugovor 21. siječnja o korištenju sredstava fonda za neposredno sudjelovanje fonda u financiranju programa sanacije odlagališta komunalnog otpada Sodol. Prema tom ugovoru Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sudjelovat će u programu sanacije sa 50% sredstava a Grad Ogulin sa preostalih 50% sredstava zaokružene financijske konstrukcije ulaganja. Na odlagalištu otpada Sodol odlaže se komunalni, grañevinski i neopasni industrijski otpad s područja grada Ogulina od (prema podacima od Plana gospodarenja otpadom Karlovačke županije). Prostire se na oko m 2, a odloženo je cca t komunalnog otpada (prema podacima od Plana gospodarenja otpadom Karlovačke županije). Nema osnovne infrastrukture (ograda oko cijelog odlagališta, prikupljanje procjednih voda, odvodnja oborinskih voda, otplinjavanje, vaga). Na ulazu se provodi kontrola ulaza, ali ne i kontrola vrste otpada. Odlagalište Sodol posjeduje priključak vode i protupožarnu opremu, te unutrašnje putove sa spojem na javnu cestu. Za guranje otpada u vrtaču unutar koje se otpad odlaže na odlagalištu se nalazi 1 utovarivač. Otpad se doprema i odlaže na nepripremljenu površinu tla ili na prijašnji sloj otpada, bez prethodnog planiranja i bez provedbe mjera za zaštitu okoliša, kao i kontroliranje količine i vrste otpada na ulazu u odlagalište. Metoda punjenja koja se trenutno primjenjuje nije adekvatna, jer se otpad odlaže na najvišu točku na smetlištu i potom rasprostire da bi se ispunile udubine. Nabijanje pomoću kompaktora se ne obavlja ili vrlo rijetko. S ovakvim načinom treba prekinuti što prije budući da se njime ne uspijeva maksimalno iskoristiti prazan prostor. Dnevni se pokrov ne postavlja ili rijetko pa otpad ostaje dostupan gamadi. Odlagalište je nekontrolirano i na 33

34 njemu nisu poduzete nikakve tehničke mjere zaštite okoliša kao što su monitoring zraka, oborinskih i procjednih voda. U proteklih par godina godišnje se odlaže cca m 3 otpada (prema podacima Stambeno-komunalno gospodarstvo d.o.o.). Meñutim navedenu količinu komunalnog otpada treba uzeti s rezervom. U većini slučajeva prikupljene količine otpada se ne važu nego se procjena količina otpada vrši prema broju dovezenih kamiona, što je vrlo nepouzdano jer kamioni uvijek nisu jednako puni, otpad sadržava manje ili više vlage, zbijenost otpada je različita itd. Isto tako veliki dio stanovništva zbrinjava proizvedeni otpad na vlastitim imanjima (paljenje, kompostiranje, zakopavanje, sa ostacima hrane se tove životinje, itd.). Uz navedene načine, postoji i dio ekološki neosviještenih grañana koji otpad zbrinjavaju na nepredviñenim mjestima (u šumi, jarku, na livadama i divljim odlagalištima, itd.). Tijekom godine (Prema podacima Plana gospodarenja otpadom Karlovačke županije, god) na odlagalište je odloženo cca t komunalnog otpada a t ukupno uključujući i grañevinski i neopasni proizvodni otpad. Prema istim podacima stvarno stvorena količina komunalnog otpada iznosi t, dakle t je neodloženog, što ukupno sa grañevinski i neopasnim proizvodnim otpadom sada čini 3987 t. S obzirom da se radi o području grada Ogulina radi se o stanovnika, te iz navedenog proizlazi da je po stanovniku generirano cca 264 kg, što odgovara prosjeku županije prema PLANU GOSPODARENJA OTPADOM U REBUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE GODINE (NN 85/07) gdje je prosjek županije 262 kg/st/god.. Prema planu gospodarenja otpadom Karlovačke županije, na području grada Ogulina nije evidentirano nijedno divlje odlagalište, pa se može smatrati da prijavljene količine otpada odgovaraju stvarno odloženim količinama, manja odstupanja mogu nastati zbog mogućeg samostalnog odlaganja otpada na odlagalište, s obzirom da nije niti ograñeno niti čuvano. Nakon obilaska i pregleda prostora Grada Ogulina (2009. godine) utvrñeno je postojanje divljih odlagališta sa znatnim količinama raznorodnog otpada, za koja treba izraditi Plan sanacije divljih odlagališta, te sanirati ista. Za sada na području grada Ogulina evidentirano je 5 divljih odlagališta: Drežničko polje; Ribarići; Sopaća; Brezik i Skorašnik, a nakon kompletiranja evidencije prostora moguće je povećanje broja divljih odlagališta. 34

35 PROCJENE KOLIČINA KOMUNALNOG OTPADA DO KRAJA 2017.GOD Procjenu količine otpada do godine, dajemo obzirom na činjenicu kako će se još tijekom god. na odlagalište dovoziti otpad sa istih onih područja kao i proteklih godina. U obzir se uzima ona količina koja će se legalno dovesti na odlagalište. Druga bitna pretpostavka je da će se tijekom 2008./2009. god. uspostaviti kontrolirano odlaganje tj. da neće biti ilegalnog odlaganja te da će se odlaganje u potpunosti kontrolirati te da će podaci iz očevidnika imati veći postotak pouzdanosti. Otvaranjem RCGO-a novonastale količine komunalnog i proizvodnog neopasanog otpada odvoziti će se na isto mjesto, a odlagalište "Sodol" sanirati i zatvoriti. Procjena količina komunalnog i proizvodnog neopasnog otpada radi se na temelju sljedećih podataka i pretpostavki: Organiziranim prijevozom obuhvaćeno je stanovništvo na području što čini oko stanovnika, Na području grada Ogulina je u ostvareno noćenja, Obuhvaćenost stanovništva je 100 %, Broj stanovnika neće se bitno mijenjati, Količina otpada povećavati će se za 2% godišnje (temeljem Strategije gospodarenja otpadom RH)- utemeljena na povećanju standarda stanovništva Proračun je rañen na bazi broja stalnih stanovnika i turista, te na količini otpada od 0,9 kg po danu za stalnog stanovnika (u prosjeku, (327 kg/stan/g), a kreće se u rasponu od 0,56 do 1,28 kg/stan/dan (206 do 467 kg/stan/g), prema PLANU GOSPODARENJA OTPADOM U REBUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE GODINE (NN 85/07) i 1,01 kg po ostvarenom noćenju turista. Procijenjene godišnje količine otpada za slijedećih 8 godina dane su u tablici 7. a godina uzeta je kao polazna godina sa procijenjenom količinom otpada od t god. 35

36 Tablica 7. Procijenjene godišnje količine otpada za slijedećih 8 godina za razdoblje od god. s godišnjim povećanjem od 2% za područje grada Ogulina godina količina odloženog komunalnog otpada u pojedinoj godini (t) kumulativna količina odloženog komunalnog otpada (t) ,032 4, ,113 8, ,195 12, ,279 16, ,364 20, ,452 25, ,541 29, ,632 34, ,724 39,331 Uvoñenje cjelovitog sustava na razmatranom području putem zelenih-otoka ili reciklažnih dvorišta za sada je u početnoj fazi. U takvoj situaciji prisutna je relativno niska procjena udjela primarne reciklaže. Na razini županije, prema Planu gospodarenja otpadom Karlovačke županije predviñeno je razdoblje od za izgradnju zelenih otoka, i z a izgradnju mini reciklažnog dvorišta. Predviñeno kn za zelene otoke te kn za mini reciklažno dvorište POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREðENIH ODLAGALIŠTA Trenutno stanje na području Grada ne upućuje na veći broj onečišćenih površina komunalnim otpadom. Prema PGO KŽ nema evidentiranih lokacija koje spadaju u kategoriju divljih odlagališta i kategoriju dogovornih odlagališta osim službenog odlagališta Sodol. U prostornom planu se spominje deponija kod groblja Sv. Petar gdje se odlaže glomazni otpad. Isti je nastao kao posljedica nepostojanja "službenog odlagališta", odnosno kao posljedica neorganiziranog sakupljanja, pri čemu su nastale količine otpada završavale na smetlištima uglavnom u blizini mjesta i naselja gdje su i nastali. Isto tako, niska svijest o potrebi zaštite okoliša, te neimplementiranje novijih propisa u području gospodarenja otpadom što se ne može sagledati samo u kontekstu Grada Ogulina nego u širem županijskom odnosno regionalnom kontekstu, uvjetovali su stanje gospodarenja otpadom kakvo ono danas postoji. 36

37 POPIS LOKACIJA ODLAGALIŠTA S OSNOVNIM PODACIMA U skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom NN130/05, u nastavku je dana sljedeća kategorizacija odlagališta: - Legalna odlagališta otpada - Odlagališta otpada u postupku legalizacije - Službena odlagališta otpada - Dogovorna odlagališta otpada -»Divlja«odlagališta otpada smetlišta Osim spomenute deponije glomaznog otpada u blizini groblja Sv. Petar, nije evidentirana nijedna druga deponija na području grada. Za sada na području grada Ogulina evidentirano je 5 divljih odlagališta: Drežničko polje; Ribarići; Sopaća; Brezik i Skorašnik, a nakon kompletiranja evidencije prostora moguće je povećanje broja divljih odlagališta SLUŽBENO ODLAGALIŠTE GRADA OGULINA "SODOL" Odlagalište otpada Sodol smješteno je cca. 300 m zapadno od županijske ceste Ogulin- Bosiljevo. Odlagalište je od samog naselja Ogulin udaljeno cca 2 km. Smješteno je u šumi oko 1 km jugozapadno od HE Gojak u prirodnoj vrtači sjeveroistočno od vrha Mijina glava (416 m). Odlagalište otpada Sodol nalazi se u prirodnoj vrtači (dimenzija 150x80, dubine do 50 m) sjeveroistočno od vrha Mijina glava (416 m). Pristupna cesta odlagalištu gdje je vrh samog odlagališta nalazi se na 337 m.n.m., a dno vrtače je na 270 m.n.m. Odlagalište nije ureñeno sukladno Zakonu o otpadu i stoga će ga biti potrebno sanirati kao što je opisano u studiji utjecaja na okoliš. Za pristup dnu vrtače i početku radova, a i za daljnje korištenje tj odlaganje otpada novom tehnologijom, od dna prema vrhu, potrebno je izvesti pristupnu cestu, od gornjeg ruba platoa, po zapadnom pokosu ( slobodnom od otpada). Cesta je zbog vrlo zahtjevnog terena širine 3,5m i nagiba 12%, do visine planuma dna polja, gdje se širi na 4,0m. Predmetna parcela je nepravilnog oblika, ukupne površine m 2. Sa sve četiri strane omeñena je šumom. Potrebno je napraviti novu parcelaciju, a točna površina parcele predmetnog objekta odredit će se parcelacijskim elaboratom. Novoformirana parcela površine m 2 nastat će iz dijela parcela K.O. Ogulin kč. Broj 10430,10461, 10462, I K.O. Popovo selo k.č. 2157, 2159, 2178, 2179 i

38 Plan gospodarenja otpadom grada Ogulina Slika 3. Šire područje lokacije odlagališta Sodol Nema osnovne infrastrukture (ograda oko cijelog odlagališta, prikupljanje procjednih voda, odvodnja oborinskih voda, otplinjavanje, vaga). Na ulazu se provodi kontrola ulaza, ali ne i kontrola vrste otpada. Otpad se povremeno gura u vrtaču. Na odlagalištu otpad ponekad gori, zadnji put 2003.g. Podloga na kojoj je odložen otpad je prirodna, nezaštićena i dolazi do nekontroliranog otjecanja procjedne vode u podzemnu vodu. Teren je izrazito krški. Vrlo je vjerojatna direktna veza izmeñu vrtače gdje se odlaže otpad i izvorišta Gojačke Dobre. Odlagalište Sodol posjeduje priključak vode i protupožarnu opremu, te unutrašnje putove sa spojem na javnu cestu. Za guranje otpada u vrtaču unutar koje se otpad odlaže na odlagalištu se nalazi 1 utovarivač. 38

39 Slika 4. Lokacija odlagališta Sodol Od mjera zaštite okoliša od negativnog utjecaja deponiranog otpada provodi se prekrivanje otpada zemljom i dezinsekcija i deratizacija. Mjere monitoringa utjecaja odlagališta na okoliš se ne provode. Geodetskim mjerenjem je obuhvaćen širi prostor vrtače, odloženi otpad i prirodni pokosi te je utvrñeno m 3 odloženog otpada. Procjenjuje se da je od godine do danas na odlagalištu odloženo oko m 3 otpada. To nije ukupno odloženi otpad jer budući se otpad ovdje odlaže od 1976., dio biorazgradivog otpada se tijekom proteklih 30 godina razgradio, a jedan dio otpada je i 39

40 Plan gospodarenja otpadom grada Ogulina izgorio. Na odlagalištu se odlaže i neutvrñena količina grañevinskog i krupnog otpada, te talog iz septičkih jama Na odlagalište se odlaže komunalni i neopasni industrijski otpad, sličnih karakteristika kao i komunalni otpad. Takoñer se odlaže grañevinski otpad (kamen, žbuka i inertni sipki materijal) koji ujedno služe za prekrivanje otpad. Istreseni otpad se na odlagalištu povremeno razastire i nabija kompaktorom i grañevinskim strojevima te povremeno prekriva. Grañevinski otpad u pravilu dovoze sami proizvoñači. U zraku oko deponija se osjete mirisi koji potječu od amonijaka, hidrogen sulfida, metana, nitrata. Prilikom jakih vjetrova se u okoliš raznosi papir i plastika s odlagališta. Odloženi otpad se ne prekriva redovito inertnim materijalom. Otplinjavanje takoñer nije riješeno. Interes grada, jednako kao i županijski interes je uspostava Centra za gospodarenje otpadom, regionalnog ili županijskog, a alternativno se osigurava mogućnost sanacije i zatvaranja postojećeg odlagališta otpada. Slika 5. Odlagalište Sodol 40

41 3.0. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA OGULINA 3.1. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA OTPADA MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA I POSEBNIH VRSTA OTPADA Grad i općina odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom što znači da je gradsko poglavarstvo, odnosno vijeće dužno u svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom. Koordinacija sa Županijom pri tome je osobito važna. Sukladno čl. 15. stavku 4 Izmjena i dopuna Zakona o otpadu ("Narodne novine" br.60/08), gradovi i općine su na svom području dužne postaviti odgovarajuće spremnike i osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom. Komunalni otpad obuhvaća i razne, po Zakonu, definirane kategorije posebnog otpada za koje su doneseni posebni podzakonski akti. Pravilnicima (o ambalaži, otpadnim baterijama i akumulatorima, gumama, vozilima, ee-otpadu i dr.) pobliže se odreñuje način gospodarenja ovim skupinama otpadnih materijala. Ponekad je teško razdijeliti granicu komunalni posebni otpad te, stoga, polazimo od činjenice da je iz ukupne mase komunalnog otpada uputno izdvojiti što je više moguće posebnih vrsta otpada tj. onih iskoristivih materija koje se dalje mogu plasirati kao vrijedne sirovine za stvaranje novih proizvoda ili proizvodnju energije. Cilj, je, svakako, smanjiti ukupnu količinu otpada koji opterećuje potencijalno kvalitetno obradivo zemljište grada te predstavlja velik ekološki problem koji ugrožava kakvoću podzemnih voda, tla i okolnog zraka ukoliko se odloži na odlagalište. Istovremeno, taj odbačeni otpad je izvor ekonomskog interesa pravnoj osobi ovlaštenoj za gospodarenje otpadom koja ga zbrinjava na legalan i ekološki prihvatljiv način rasterećujući prirodne resurse grada. Primarna reciklaža Izdvajanje korisnih komponenti iz toka miješanog komunalnog otpada (papir, staklo, metal, pet ambalaža, organski otpad, plastika i sl.) i njihova priprema za ponovno korištenje u proizvodnom procesu naziva se reciklaža. Primarno odvajanje navedenih sastavnih dijelova komunalnog otpada trebalo bi započeti već u domaćinstvima, odnosno na mjestu samog nastanka otpada. 41

42 Mjere odvojenog prikupljanja pojedinih kategorija otpada su slijedeće: Mjera 1): - PRIORITETNO! - u Gradu Ogulinu potrebno je uspostaviti sustav organiziranog rasporeda odgovarajućih spremnika/posuda/kontejnera zelenih otoka za odvojeno skupljanje osnovnih skupina otpada: na ključnim mjestima (ukupno oko 30 do 50 posuda na 1000 stanovnika predviñeno Planom gospodarenja otpadom RH) - PRIORITETNA MJERA koju treba realizirati PRIJE sanacije divljih odlagališta! Točne lokacije zelenih otoka tj. lokacije i raspored pojedinih spremnika unutar naselja rasporedit će ovlašteno komunalno poduzeće, vodeći računa da pokrivenost bude ravnomjerna. Mjera 2): - PRIORITETNO! - u naselju Ogulin grad treba osigurati prostor za izgradnju reciklažnog dvorišta (RD) ili mini reciklažnog dvorišta koje će uključivati odgovarajuće spremnike i prostor za prikupljanje minimalno 4 osnovne skupine otpada (papir, staklo, metal, plastiku) proširujući ovaj koncept svake godine opsegom prikupljanja i vrstama otpada koje se prikuplja: grañevinski otpad mora se prikupljati bilo unutar navedenog, bilo formiranjem zasebnog reciklažnog dvorišta na lokaciji bliže najvećim gradskim izvorima ovog otpada za opasni otpad iz kućanstava potrebno je omogućiti prikupljanje unutar RD-a radi smanjenja opasnosti ugrožavanja poljoprivrednih površina i okoliša grada općenito, naročito u pogledu zbrinjavanja otpadnih zaštitnih poljoprivrednih sredstava, njihove ambalaže, otpadnih lijekova, lakova, boja i otpadnih baterija i akumulatora glomazni otpad Mjera 3): - TRAJNO! Usporedo s uspostavom zelenih otoka i reciklažnog dvorišta grada je dužna vršiti intenzivne edukacijske mjere predložene ovim Planom. 42

43 Mjera 4): Sanacija i zatvaranja svih ustanovljenih divljih odlagališta. Prema članku 56. Izmjena i dopuna Zakona o otpadu, gradovi i općine dužne su na svojem području postaviti spremnike i osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada do godine te osigurati gradnju najmanje jednog reciklažnog dvorišta za grañevinski otpad. Slika 6.: Osnovna ideja postupanja komunalnim otpadom iz kućanstva ZELENI OTOCI: - to je mjesto na javnoj površini na kojem se nalazi jedna ili više posuda za prihvat odvojeno sakupljenog materijala. Od korisnih komponenti sustavom odvojenog prikupljanja izdvajat će se papirnati i kartonski otpad, otpadni PET, staklo i metali, odnosno otpad koji u velikoj većini spada u ambalažni otpad. S obzirom na hrvatske propise odreñena količina tih komponenti će se prikupiti povratom ambalažnog otpada prema PRAVILNIKU O AMBALAŽI I AMBALAŽNOM OTPADU (NN 97/05) u trgovinama. Stanovništvo samostalno odlaže otpadne materijale u navedene spremnike. Iz tog razloga u prvom redu potrebno je započeti s mjerama edukacije stanovništva i povećanjem svijesti o 43

44 problemima vezanim za otpad. Spremnici moraju imati oznaku vrste i naziva ambalažnog otpada koji se u njima odlaže, uputu o načinu odlaganja, osnovne informacije o pravnoj osobi koja je odgovorna za pražnjenje spremnika. Zeleni otoci se u pravilu sastoje od 4 spremnika različite boje, a moguće je dodati i jedan za baterije. U Republici Hrvatskoj su standardizirane boje spremnika, a karakteristične boje spremnika za komponente koje se planiraju izdvajati su prikazane u tablici 9. To su spremnici za: papirnati i kartonski otpad otpadnu plastiku metalni otpad otpadno staklo Tablica 10: Karakteristične boje spremnika za komponente koje se namjeravaju izdvajati Grad treba odrediti tvrtku (ovlaštenog reciklažera) koji će prikupljati i zbrinjavati odvojeno sakupljeni otpad i sa njom sklopiti Ugovor. Otpad se može izravno transportirati poduzećima ovlaštenim za obradu ili odvoziti u reciklažno dvorište. Otpad će se tu sortirati i pripremiti za transport, ovisno o pojedinoj vrsti i proslijediti tvrtkama ovlaštenima za obradu. Predviñaju se spremnici od 400 do 1100 l za papir, staklo i metale i mrežasti spremnik od 400 do 600 litara za PET plastiku. Spremnik za iskorištene baterije bi bio manje zapremine (oko 50 l). 44

45 Slika 7: Izgled zelenog otoka Proces postupanja s odvojeno prikupljenim papirnatim, plastičnim i metalnim otpadom sa zelenih otoka prikazan je na donjoj shemi. Postupanje sa staklom je identično, ali ne sadrži prešanje i baliranje nego se samo može lomiti da se smanji volumen. RECIKLAŽNO DVORIŠTE: odreñen prostor naselja opremljen spremnicima i posudama namijenjenim odvojenom privremenom skladištenju iskoristivih frakcija otpada. Ovdje bi stanovnici uvijek mogli na jednostavan i pristupačan način dobiti informacije o svim pitanjima postupanja tj. gospodarenja otpadom a naročito u pogledu smanjivanja količina i štetnosti vlastitog otpada kao i boljeg iskorištavanja otpada. Putem lokalnim sredstava obavješćivanja 45