Lokalna razvojna strategija Lokalne Akcijske Grupe IZVOR

Transcription

1 Lokalna razvojna strategija Lokalne Akcijske Grupe IZVOR

2 SADRŽAJ 1.OPIS PODRUČJA OBUHVAĆENOG LAG-OM IZVOR OPĆE ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE... 1 POVRŠINA I GRANICE PODRUČJA... 1 RELJEFNE I KLIMATSKE KARAKTERISTIKE... 2 PRIRODNA BAŠTINA... 3 STANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE PROMETNA INFRASTRUKTURA VODOOPSKRBA ODVODNJA GOSPODARENJE OTPADOM INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA ENERGETIKA... 7 STANJE DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA... 8 STANJE GOSPODARSTVA VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA POSLOVNE ZONE TRŽIŠTE RADNE SNAGE POLJOPRIVREDA LOVNO I RIBOLOVNO GOSPODARSTVO DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA DEMOGRAFSKI RAZVOJ OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA ŠKOLSTVO PREDŠKOLSKI ODGOJ OSNOVNOŠKOLSKO OBRAZOVANJE SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE I CIJELO ŽIVOTNO UČENJE TURIZAM I KULTURA TURISTIČKI RESURSI I INFRASTRUKTURA KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA MANIFESTACIJE SWOT ANALIZA PODRUČJA LAG IZVOR RAZVOJNA VIZIJA I PRIORITETI STRATEŠKI CILJ 1. PODIĆI KVALITETU POLJ. PROIZVODNJE U SVRHU POVEĆANJA KONKURENTNOSTI NA TRŽIŠTU STRATEŠKI CILJ 2. UNAPRIJEDITI KVALITETU ŽIVOTA I POTAKNUTI NEPOLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI STRATEŠKI CILJ 3. PODIZANJE SVIJESTI LOKALNIH DIONIKA O SUVREMENIM MEHANIZMIMA UPRAVLJANJA POLJ. GOSPODARSTVOM OPIS MJERA I DEFINIRANJE KORISNIKA TEMELJEN NA MOGUĆNOSTIMA PRR RH MJERA 1. PODIZANJE KVALITETE POLJ. PROIZVODNJE MJERA 2. UNAPREĐIVANJE KVALITETE ŽIVOTA RURALNOG PODRUČJA MJERA 3. EDUKACIJA,USAVRŠAVANJE I ANIMACIJA STANOVNIŠTVA RURALNOG PODRUČJA OPIS ODABIRA PROJEKTA NA NIVOU LAG-A PROJEKTI SURADNJE USKLAĐENOST LRS LAG IZVOR S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA USKLAĐENOST PLANIRANIH MJERA LRS LAG-A IZVOR SA PRIORITETIMA I FOKUS PODRUČJIMA PRR RH USKLAĐENOST SA LRS-A LAG-A IZVOR SA HORIZONTALNIM PITANJIMA LEADER-A INOVACIJE ZAŠTITA OKOLIŠA KLIMATSKE PROMJENE

3 5.2. USKLAĐENOST LRS-A LAG-A IZVOR SA CILJEVIMA STRATEGIJE EUROPA UKLJUČENOST LOKLANIH DIONIKA U IZRADU LRS PRIMJENA NAČELA ODOZDO PREMA GORE I SUDJELOVANJE RAZLIČITIH INTERESNIH SKUPINA U IZRADI LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE LAG-A IZVOR PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA STRATEGIJE PRAĆENJE PROVEDBE LRS-A EVALUACIJA LRS-A INDIKATORI / POKAZATELJI PO MJERAMA SPOSOBNOST PROVEDBE LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE STRUKTURA LAG-A IZVOR LJUDSKI RESURSI ZA PROVEDBU LRS ISKUSTVO U PROVEDBI LEADER PRISTUPA U PROGRAMSKOM RAZDOBLJU PROJEKTNO ISKUSTVO U PROJEKTIMA IZVAN MJERE LEADER PROJEKTI LAG-A IZVOR PROJEKTI ZA ČLANOVE LAG-A IZVOR FINANCIJSKI PLAN FINANCIJSKI PLAN RADA LAG-A IZVOR FINANCIRANJE PROVEDBE LRS LAG-A IZVOR PROCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU PROJEKATA LAG-A IZVOR POPIS KRATICA: APPRRR CLLD HZZ DZS DZZP EU TZ JLS LAG LEADER LRS OPG PRR RH EPFRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Community Led Local Development (Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice) Hrvatski zavod za zapošljavanje Državni zavod za statistiku Državni zavod za zaštitu prirode Europska unija Turistička zajednica Jedinica lokalne samouprave Lokalna akcijska grupa Liaison Entre Actions de Développement del'économie Rurale Jedinica lokalne samouprave Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Program ruralnog razvoja Republike Hrvatska EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ 3

4 1. OPIS PODRUČJA OBUHVAĆENOG LAG-om IZVOR 1.1. Opće zemljopisne značajke Površina i granice područja LAG Izvor čini jedinica lokalne samouprave s područja Varaždinske i 1 jedinica lokalne samouprave s područja Koprivničko-križevačke županije. Područje LAG-a prostire se na površini od ukupno 453,99 km 2. Prema površini, najveća je Općina Rasinja (105,5 km 2, dok je najmanja Općina Veliki Bukovec (30,41 km 2 ). Slika 1. Karta obuhvata područja LAG-a Izvor Izvor: Obrada autora, Grad Ludbreg je po statističkim podacima jedan od najmanjih gradova Varaždinske županije. Ludbreg svojom dugom i bogatom poviješću, strateškim zemljopisnim položajem, te kulturnim raznolikostima spada u red najvažnijih gradova sjeverozapadne Hrvatske. Zemljopisni položaj Ludbrega učinio ga je sjecištem mnogih važnih prometnih pravaca: od zapada prema istoku, dolinom rijeke Drave, te od sjevera prema jugu dolinom rijeke Bednje. Ludbreg je tako smješten na polovici puta između Varaždina (25 km), Koprivnice (22 km), te Čakovca (24 km) i Križevaca (40 km), a autocesta približava ga Zagrebu na samo 70-ak km. 1

5 Grad Varaždinske Toplice smješten je na padinama Topličke gore u Hrvatskom zagorju, 12 km jugoistočno od Varaždina. Na obodu kotline kojom vijuga rječica Bednja, u slikovitom krajoliku, cijelo se mjesto doima poput perivoja. Varaždinske Toplice najstarije su toplice u Republici Hrvatskoj, tradicije duge oko 2300 godina. Prirodni dar izdašni izvor termalne vode s temperaturom od 58 stupnjeva na izvorištu odredio je naselju položaj, dao mu ime i uvjetovao kontinuitet obitavanja i liječenja ljudi kroz sve kulturne epohe. Općina Mali Bukovec utemeljena je godine Zakonom o teritorijalnom ustrojstvu Republike Hrvatske, te je kao takva uključena u Varaždinskoj županiju. Godine izdvajaju se Veliki Bukovec, Dubovica i Kapela, te formiraju novu općinu sa sjedištem u Velikom Bukovcu. Općina Martijanec nalazi se u sastavu Varaždinske županije (dosadašnji naziv općina Donji Martijanec promijenjen je na zahtjev Općine u stari povijesni naziv općina Martijanec, prema nazivu naselja gdje se nalazi sjedište općine). Smještena je na prijelazu iz središnjeg u istočni dio Županije. U smjeru sjever - jug, proteže se od ruba do ruba Županije tako da na sjeveru graniči s Međimurskom, a na jugu s Koprivničko-križevačkom županijom. Općina Sveti Đurđ nastala je u nizini na raskrižju puteva sjeverno od Ludbrega, uz cestovni pravac koji još od rimskog doba povezuje Ludbreg s Prelogom i rimskim postajama u Međimurju. Općina Trnovec Bartolovečki smještena je u dravskoj dolini, na desnoj obali rijeke Drave, u sjevernom središnjem dijelu Varaždinske županije, u neposrednoj blizini grada Varaždina. Sa sjeverne strane graniči s Međimurskom županijom, s istočne općinom Donji Martijanec, s južne općinom Jalžabet, a sa zapadne strane gradom Varaždinom. Područjem općine protječu rijeke Drava i Plitvica, te potok Zbel koji izvire u Trnovcu. Općina Veliki Bukovec smještena je u ravnici, desetak kilometara od Ludbrega, između rijeke Plitvice i Bednje te je najmlađa i jedna od najmanjih općina Varaždinske županije. Općina Rasinja nastala je na samom podnožju sjeverne padine Kalnika, u dolini Drave, na pola puta između Koprivnice i Ludbrega, na mjestu na kojem se uz potok Gliboki formirao značajni srednjovjekovni cestovni pravac iz smjera Drave preko Rasinje dolinom tokova Glibokog i Glogovnice prema Apatovcu i Križevcima. Općinu Rasinja u administrativnom smislu, uz središte općine čini 21 zaselak koji su se uglavnom smjestili na padinama Kalnika i uz potok Gliboki. Reljefne i klimatske karakteristike Reljef područja LAG-a karakterizira sjeverno i jugoistočno ravničarsko područje te jugozapadno brežuljkasto područje, s gorskim masivima (Kalničko i Varaždinsko-topličko gorje). Najveća naplavna ravan je prostrano varaždinsko polje, stvoreno radom rijeke Drave. Najviša kota iznosi 481 m nadmorske visine (vrh Porutine na Kalničkom gorju). Na području LAG-a nalaze se vodotoci (rijeke Drava, Bednja i Plitvica, brojni potoci, kanali), jezera i ribnjaci (Varaždinsko akumulacijsko jezero, akumulacijsko jezero Dubrava, jezera nastala eksploatacijom šljunka, jezero i ribnjaci u Hrastovljanu, ribnjaci u Ludbregu i Rasinjski ribnjaci), podzemne vode u vodo nosniku dravskog aluvija i izvori gorskog masiva Kalnika i 2

6 Varaždinsko-topličkog gorja. Vodo nosni horizonti u šljunkovitim dravskim naplavinama dobre su izdašnosti i daju kvalitetnu, prirodno filtriranu vodu. Na području Općine Trnovec Bartolovečki nalazi se vodocrpilište Vinokovščak. Na kakvoću podzemnih voda negativno utječe neriješena odvodnja naselja, neriješena odvodnja otpadnih voda s životinjskih farmi, neriješeno zbrinjavanje krutog otpada s životinjskih farmi, prekomjerno tretiranje poljoprivrednih površina mineralnim gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja, nelegalno odlaganje otpada koji sadrži komponente opasnog karaktera. Na području Grada Varaždinskih Toplica prisutna su dva vodna fenomena - termalno blato na lokaciji ''Berek'' i vodopad-slap na sedrenoj barijeri. Na području naselja Varaždinske Toplice postoji velik broj termalnih izvora koji predstavljaju značajno prirodno bogatstvo, ali dovode i do negativnih posljedica kao što je pojava velikog broja klizišta. Eksploatacija termo mineralne vode vrši se za zdravstvene potrebe (terapeutsko liječenje reumatskih bolesti i rehabilitacija) te za turističko-rekreacijske potrebe. Na području Ludbrega nalazi se bušotina Lunjkovec koja predstavlja potencijal za proizvodnju električne i toplinske energije, iskorištavanje u balneološke svrhe i dr. Najveći kompleksi šuma i šumskog zemljišta nalaze se na području Kalničkog i Varaždinskotopličkog gorja. Ukupna površina šuma iznosi ,48 ha, od čega 5.411,91 ha čine šume u privatnom vlasništvu, dok šume u državnom vlasništvu zauzimaju 5918,57 ha. Šumskim područjem u državnom vlasništvu gospodare i upravljaju Hrvatske šume. Šume u privatnom vlasništvu karakterizira relativno laka pristupačnost, a time i mogućnost nekontrolirane sječe. Na području LAG-a značajna su nalazišta mineralnih sirovina: građevinskog pijeska i šljunka, ciglarske gline te, u manjoj mjeri, tehničko-građevnog kamena. Eksploatacija pijeska vrši se na području Općine Mali Bukovec, eksploatacija šljunka na području općina Martijanec, Mali Bukovec, Veliki Bukovec, Sveti Đurđ te Grada Ludbrega, dok se ciglarska glina eksploatira na području Grada Ludbrega. Na području Varaždinskih Toplica postoji i nalazište ljekovitog blata peloida. Za područje LAG-a utvrđena je zona maksimalnog seizmičkog intenziteta VII stupnja po MCS skali. Dominira umjereno kontinentalna klima, karakteristična za peri panonski rub, s umjereno toplim ljetima i dosta kišovitim i hladnim zimama. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10 C. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od oko 19 C, a najhladniji siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od -1 C. Područje LAG-a je područje kontinentalnog oborinskog režima sa čestim i obilnim kišama u svibnju, lipnju i srpnju, tj. u toku vegetacijskog perioda. Drugi oborinski maksimum je u studenom, dok je najmanje oborina u mjesecu veljači i ožujku. Osnovna karakteristika režima vjetra je dominantnost vjetrova južnog i jugozapadnog te sjevernog i sjeveroistočnog kvadranta. Mraz se javlja od rujna do svibnja. Prirodna baština Područje LAG-a odlikuje se velikom biološkom i krajobraznom raznolikošću. Na području LAG-a Zakonom o zaštiti prirode zaštićeno je 5 prirodnih lokaliteta. 3

7 Tablica 1. Zaštićeni dijelovi prirode na području LAG-a Izvor Rbr. Kategorija zaštite Naziv 1. Regionalni park Mura-Drava 2. Spomenik parkovne arhitekture - perivoj Perivoj uz dvorac u Martijancu 3. Spomenik parkovne arhitekture - perivoj Perivoj u Varaždinskim Toplicama 4. Spomenik parkovne arhitekture - perivoj Perivoj uz dvorac u Velikom Bukovcu 5. Spomenik parkovne arhitekture - skupina Skupina lipa u Varaždinskim Toplicama Izvor: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije, Na području LAG-a nalaze se i područja ekološke mreže NATURA 2000 u koju su uključena područja važna za divlje svojte i stanišne tipove (područja uz rijeke Dravu i Bednju, svi speleološki objekti) kao i područja značajna za ptice (područje uz rijeku Dravu i Kalničko gorje). Nalazišta ugroženih i rijetkih vrsta i njihovih staništa uglavnom su zaštićena u okviru ekološke mreže NATURA Slika 2. Karta područja ekološke mreže Natura 2000 na području LAG-a Izvor Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode 4

8 Stanje komunalne infrastrukture Prometna infrastruktura Područjem koje pokriva LAG prolazi autocesta u dužini od 12,7 km, niz državnih cesta te 127 km županijskih cesta koje međusobno povezuju sjedišta jedinica lokalne samouprave. Dobroj povezanosti naselja unutar područja LAG-a pridonosi mreža općinskih i gradskih cesta u dužini od 161,02 km (asfaltirano 135,29 km, odnosno 84%) na koju se nadovezuje sustav nerazvrstanih cesta. Dužina nerazvrstanih cesta koje se nalaze na području LAG-a je 1.128,34 km. Državne i županijske ceste uglavnom su u dobrom tehničkom stanju, obzirom da se značajna sredstva ulažu u rekonstrukciju i obnovu kolnika te u povećanje sigurnosti prometa (pješačko biciklističke staze) najugroženijih skupina. Jedini problem predstavlja pojačani promet vozila kroz naseljena mjesta zbog čega se teži izgradnji nove mreže brzih cesta izvan naselja i gradova ili obilaznica, najviše zbog preuzimanja tranzitnog teretnog prometa. Javni promet putnika na lokalnim i općinskim linijama unutar LAG-a obavlja tvrtka Autobusni promet d.d. Varaždin u stečaju, a isti većim dijelom zadovoljava osnovne potrebe lokalnog stanovništva, iako, u posljednjih nekoliko godina, postoji trend ukidanja autobusnih linija, najviše zbog nerentabilnosti te nezainteresiranosti korisnika za javni cestovni prijevoz. Usluge u lokalnom prijevozu obavlja i taxi služba stacionirana u Varaždinu koja, shodno potrebama korisnika, obnaša djelatnost prijevoza na cijelom području Županije. Dijelom područja LAG-a prolazi željeznička pruga za regionalni promet R202 Varaždin Koprivnica (pruga 1. reda). Promet koji se obavlja spomenutom relacijom otvoren je i za prijevoz putnika i za prijevoz robe, a pruga je jedno kolosiječna i bez elektrifikacije. Obzirom da su potrebna ulaganja u modernizaciju infrastrukture, dopuštene brzine koje variraju od km/sat negativno utječu na kvalitetu prijevoza. Većina cestovnih prijelaza na potezu kojim prolazi pruga nisu osigurani uređajima kojima se jamči sigurnost prelaska cestovnih vozila ili pješaka preko željezničke pruge, čime je ugrožena i sigurnost prometa. Na području LAG-a nalaze se tri željeznička kolodvora Vodoopskrba Područje LAG-a opskrbljuje se vodom iz regionalnog vodovoda Varaždin te vodocrpilišta Ivanščak i Lipovec 2, a usluge vodoopskrbe pružaju tvrtke Varkom d.d. i Koprivničke vode d.o.o.. Naseljeni dio područja LAG-a nije u potpunosti pokriven vodovodnom mrežom, a prosječan postotak priključenosti stanovništva 3 na sustav vodoopskrbe iznosi u prosjeku 75% 4. Obzirom na neadekvatnu vodovodnu mrežu u pojedinim dijelovima područja LAG-a, potrebna je rekonstrukcija i provođenje mjera kojima će se poboljšati učinkovitost i sigurnost sustava te izgradnja i proširenje mreže u skladu s rastućim potrebama i širenjem urbanih područja. 1 Ludbreg, Rasinja, Subotica Kunovec 2 Područje Općine Rasinja 3 Varkom, Postotak varira od 50% (Općina Rasinja) do 90% (Trnovec) 5

9 Odvodnja Za upravljanje i održavanje sustava odvodnje na području koje pokriva LAG zadužena su tri poduzeća. 5 Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda područja LAG-a nije jedinstven, već je nepovezan i mješovitog tipa. Odvodnja otpadnih voda na području LAG-a manjim je dijelom riješena u Općinama Varaždinske Toplice (36%) i Trnovec Bartolovečki (5%) te Gradu Ludbregu (36,71%) 6. Na području naselja Ludbreg i Selnik nalazi se pročistač. U područjima nepokrivenima sustavom odvodnje, ista se rješava ispuštanjem otpadnih voda u sabirne i septičke jame koje se prazne prema potrebi Gospodarenje otpadom Za prikupljanje i odvoz otpada na području LAG-a zadužena su 4 komunalna poduzeća 7. Komunalni otpad JLS-a koji su pod nadležnošću tvrtke Čistoća d.o.o. se skladišti u krugu tvrtke Univerzal d.o.o., Grad Ludbreg komunalni otpad odlaže na lokaciji Meka u Ludbregu, dok se odlagalište za Općinu Rasinja nalazi na lokaciji Piškornica. Sve jedinice lokalne samouprave na području LAG-a imaju organiziran sustav gospodarenja otpadom i u svim naseljima provodi se odvojeno sakupljanje otpada, a formirani su i posebni eko (zeleni) otoci s kontejnerima za sortiranje različitih vrsta krutog otpada. Komunalni mješoviti otpad sakuplja se jednom tjedno, papir, plastika i staklo jednom mjesečno, dok glomazni otpad dva puta godišnje ili po potrebi i pozivu korisnika Informacijsko-komunikacijska infrastruktura Za redovito odvijanje poštanskog prometa na području LAG-a nadležna je tvrtka Hrvatska pošte d.d.. Iako su potrebe korisnika zadovoljene, potrebna je modernizacija poštanskih ureda. Telekomunikacijski promet na području LAG-a u nepokretnoj i pokretnoj mreži obavlja više različitih operatera 8. Gotovo cijelo područje LAG-a pokriveno je fiksnom telefonijom kao i dostupnošću mobilne mreže, a time je omogućeno i spajanje računala na internetsku mrežu osnovnim (tradicionalnim) širokopojasnim pristupom. Najviše kućanstva koristi brzinu pristupa od 2 do 30 Mbit/s. 9 Ostali podaci o pokrivenosti internetom vidljivi su na Slici ispod. 10 Iako je izgrađenost telekomunikacijske mreže zadovoljavajuća, potrebna je rekonstrukcija te izgradnja novih građevina radi implementacije novih tehnologija. Ciljevi Digitalne agende za Europu 11 te ciljevi definirani u Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj, kao i utvrđeno stanje na području LAG-a, upućuju na zaključak da je potrebno dodatno investirati u širokopojasnu infrastrukturu. 5 Komunalno poduzeće Varkom d.d., tvrtka Koprivničke vode d.o.o. (Općina Rasinja), Odvodnja d.o.o. (Grad Ludbreg) 6 Priključenost stanovništva 7 Čistoća d.o.o. Varaždin, Lukom d.o.o. Ludbreg, Babić d.o.o. Cestica, Prizma VV 8 Hrvatski telekom, Optima, TH-net, Vip net, Tele 2, Tomato 9 Grad Ludbreg, Općine Mali Bukovec, Sv.Đurđ, Trnovec, Veliki Bukovec 45-55%, Općine Rasinja, Martijanec, Grad Varaždinske Toplice 30-45% (izvor: HAKOM, HR/StatistickiPrikaz#sthash.xWvpIRiI.dpbs ) 10 Nisu uključeni podaci za Općinu Rasinja 11 Digital Agenda for Europe DAE je strateški okvir za razvoj digitalnih tehnologija s ciljem ubrzanja ekonomskog rasta u zemljama EU te sastavni dio krovne europske strategije Europe

10 Slika 3. Pokrivenost internetom na području LAG-a Izvor Pokrivenost internetom 31.24% 55.30% 28.75% 35.29% 98.60% Bežični 2 do 30 Mbit/s Bežični 30 do 100 Mbit/s Žičani 100 Mbit/s Žičani 2 do 30 Mbit/s Žičani 30 do 100 Mbit/s Energetika Izvor: Obrada autora,, Distributeri za obavljanje djelatnosti električne energije za područje LAG-a su HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., odnosno podružnice Elektra Varaždin 12 i Elektra Koprivnica 13. Iako je cijelo područje gotovo u potpunosti pokriveno sustavom električne energije i potrebe za napajanjem potrošača su zadovoljavajuće, potrebna je rekonstrukcija niskonaponske mreže prvenstveno u vidu zamjene zračnih vodova podzemnim kao i gradnja novih trafostanica. Distribuciju plina na području LAG-a vrši tvrtka Termoplin d.d. iz Varaždina. Na razini LAGa, plinskom mrežom distributivnog područja koje pokriva Termoplin pokriveno je gotovo cijelo područje LAG-a, osim rubnih i brdovitih naselja sa smanjenim interesom za plinofikacijom zbog visokih troškova izgradnje mreže te Općine Rasinja. Prema podacima tvrtke Termoplin 14, na plino opskrbni sustav priključeno je ukupno potrošača. Mreža je stabilna i sigurna, a razvodni plinski sustavi osiguravaju dovoljnu količinu plina za trenutnu potrošnju te za potencijalne potrošače. Korištenje obnovljivih izvora energije pridonijelo bi značajnom smanjenju štetnog utjecaja na okoliš kao i otvaranju novih radnih mjesta, ali isti se za sada nedovoljno koriste. Stanje društvene infrastrukture Na području LAG-a najviše je zastupljeno društvenih domova koji služe kao centar društvenog i kulturnog života, u kojem se održavaju različite priredbe i manifestacije te koje služe za rad udruga civilnog društva. Većina domova izgrađena je tijekom 90-ih godina te ih je potrebno adaptirati kako bi ispunili zahtjeve infrastrukturnog nositelja društvenog i kulturnog života. U 12 Područje Općina Trnovec, Varaždinske Toplice 13 Područje Grada Ludbrega te Općina Mali Bukovec,Veliki Bukovec, Sveti Đurđ, Martijanec i Rasinja 14 Podaci na kraju 2013.g. (Termoplin d.d.) 7

11 velikoj mjeri zastupljena je i sportska infrastruktura i to u vidu nogometnih igrališta koje ima gotovo svako naselje. 15 Tablica 2. Broj objekata društvene infrastrukture na području LAG-a Izvor Vrsta objekta Ukupan broj Broj planiranih objekta Broj objekata za obnovu Društveni dom Vatrogasni dom Otvorena učilišta Dom kulture Kulturno-informativni centar Knjižnice UKUPNO Izvor: Obrada autora, Gospodarske značajke područja Područje LAG-a Izvor može se smatrati gospodarski dobro razvijenim, s 396 aktivna trgovačka društava te 473 poslovnih subjekata u obrtu. Prema broju trgovačkih društava dominantne gospodarske djelatnosti su trgovina (28%) i prerađivačka industrija (26%), a značajno je zastupljena i djelatnost građevinarstva kojom se bavi 13% poduzeća. Ostale djelatnosti bilježe manje od 10% zastupljenosti u ukupnom gospodarstvu područja LAG-a. Stanje gospodarstva Prema Registru godišnjih financijskih izvještaja koji objavljuje Financijska agencija (FINA), na području LAG-a u godini poslovalo je 454 poduzetnika, što predstavlja povećanje za 29 poduzetnika, odnosno 6,82% u odnosu na prethodnu godinu. Promatrano prema mjestu sjedišta poduzetnika vidljivo je da je gospodarska aktivnost najintenzivnija u gradu Ludbregu koji se sa 172 poduzetnika (37,89 % od ukupnog broja poduzetnika) na području LAG-a pozicionira kao njegovo gospodarsko središte. Općina Trnovec Bartolovečki sa 101 poduzetnikom (22,25%) i Grad Varaždinske Toplice s 87 poduzetnika (19,16%) također se izdvajaju kao gospodarski značajnija područja. Ostale općine čine manje od 6 % od ukupnog broja poduzetnika u LAG-u. Prema analizi financijskih rezultata poduzetnika na području LAG-a za godinu, u odnosu na prethodnu godinu došlo je do rasta broja zaposlenih za 8,31%, povećana je dobit razdoblja za 81,47%, gubitak razdoblja se udvostručio, a smanjena je neto dobit za 64,83% i ukupni prihodi poduzetnika za 70,07%.Vezano za ukupne prihode na području LAG-a, najviše su ostvarili su poduzetnici Grada Ludbrega (71,32%). Općina Sveti Đurđ se izdvaja kao jedina općina čiji su poduzetnici ostvarili manje od 1 % ukupnih prihoda poduzetnika LAG- a. Kada se promatra dobit razdoblja, najprofitabilnija je prerađivačka industrija sa 75% ukupno ostvarene dobiti poduzetnika LAG-a. Poduzetnici na području LAG a u godini 15 Podaci su prikupljeni temeljem upitnika za potrebe izrade Županijske razvojne strategije Varaždinske županije za razdoblje do 2020.godine. Od ukupno 28 jedinca lokalne samouprave 23 je dostavilo ispunjeni upitnik. 8

12 zapošljavali su djelatnika što je za 8,31% više u odnosu na godinu. Približno 70 % svih radnih mjesta otvoreno je u prerađivačkoj industriji. 9

13 Općina/Grad Tablica 3. Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika RH po gradovima i općinama (2013/2014), u tisućama kuna Broj poduzetnika Broj zaposlenih Ukupni prihodi Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Dobit ili gubitak razdoblja Ludbreg Mali Bukovec Martijanec Rasinja Sveti Đurđ Trnovec Bartolovečki Varaždinske Toplice Veliki Bukovec UKUPNO LAG Varaždinska županija Koprivničko križevačka županija Republika Hrvatska Izvor: FINA, Registar godišnjih financijskih izvješća 10

14 Vanjskotrgovinska bilanca Na području LAG-a u godini zabilježen je izvoz u iznosu od kuna, što je 39,93 % cjelokupnog izvoza Varaždinske županije. Najveći izvoz, gotovo 77,69%, ostvarila je općina Trnovec Bartolovečki u iznosu od kuna. Uvoz je iznosio kuna, odnosno 15,17% od cjelokupnog uvoza Varaždinske županije. Najveći uvoz ostvario je Grad Ludbreg u iznosu od kuna (51%). U odnosu na isto razdoblje godine, ostvaren je veći izvoz, ali i veći uvoz. OPĆINA / GRAD I. XII Tablica 4. Uvoz i izvoz i u tisućama kuna Izvoz I. XII indeksi I. XII I. XII I. XII Uvoz I. XII indeksi I. XII I. XII Ludbreg , ,0 Varaždinske Toplice , ,9 Mali Bukovec , ,6 Martijanec , ,0 Sveti Đurđ , ,7 Trnovec Bartolovečki , ,1 Veliki Bukovec , ,0 Rasinja , ,8 UKUPNO 2.083, , , Varaždinska županija Koprivničko križevačka županija , , , ,5 Republika Hrvatska , , Poslovne zone Izvor: DZS, Priopćenja i statistička izvješća, lipanj Na području LAG-a nalaze se 19 poslovnih zona (9 gospodarskih, 10 poduzetničkih i 1 zona male privrede), od čega je 11 u funkciji, a 8 nije. 16 Najveći broj aktivnih poduzetnika i ujedno najveći broj zaposlenih je u poduzetničkoj zoni Grada Ludbrega (33/1084). Tržište radne snage U siječnju godine prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na području LAGa evidentirano je nezaposlenih osoba, od čega su 728 žene, odnosno 53,65%. U odnosu 16 Izvješće o obavljenoj reviziji: Osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona na području Varaždinske županije, Koprivnica, rujan

15 na isto razdoblje godine riječ je o smanjenju od 24,32%. Prema nezaposlenosti blago prevladavaju žene, a prema razini obrazovanja osobe sa završenom srednjom školom do 3 godine trajanja, KV i VKV osobe, ukupno 421 osoba ili 31,02%. Tablica 5. Nezaposlenost stanovništva prema razini obrazovanja i spolu, siječanj UKUPNO Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola Srednja škola (do 3 godine, od 4 i više god, gimnazija) Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola Fakultet, akademija, magisterij, doktorat OPĆINA/GRAD Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Ludbreg Mali Bukovec Martijanec Rasinja Sveti Đurđ Trnovec Bartolovečki Varaždinske Toplice Žene Veliki Bukovec UKUPNO Ukupno Žene Izvor: Statistički bilten HZZ PU Varaždin / PU Koprivnica, siječanj Ukupno Žene Ukupno Žene Poljoprivreda Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), oranice zauzimaju ,01 ha, odnosno 86,84% poljoprivredne površine, livade 1.472,2 ha, odnosno 9,75%, voćnjaci 260,88 ha, odnosno 1,73%, vinogradi 164,72 ha, odnosno 1,09%, dok su ostale vrste uporabe zemljišta manje zastupljene 17. Prema podacima APPRRR-a, ukupno se za poljoprivrednu proizvodnju koristi ,73 ha, na ukupno parcela. Poljoprivrednom proizvodnjom bavi se PG-a. Tablica 6. Površina (ha) i broj parcela prijavljenih u ARKOD-u Područje LAG-a Broj PG-a Broj parcela Površina (ha) Rasinja ,58 Ludbreg ,94 Mali Bukovec ,53 Martijanec ,17 17 APPRRR, podaci ARKOD sustava na dan

16 Izvor: Sveti Đurđ ,23 Trnovec Bartolovečki ,19 Varaždinske Toplice ,39 Veliki Bukovec ,70 UKUPNO ,73 APPRRR, ARKOD baza podataka na dan Prosječna veličina proizvodnih parcela iznosi 0,43 ha. Na temelju rezultata upisa poljoprivrednih gospodarstva u ARKOD, vidljivo je da je proizvodnja otežana radi usitnjenosti površina te disperzije proizvodnih parcela. Mali posjed i rasparceliranost predstavljaju glavni ograničavajući čimbenik u stvaranju modernih obiteljskih gospodarstva. Mikroklimatske prilike na području LAG-a pogoduju uzgoju žitarica i povrća, dok je brežuljkasti dio voćarski i vinogradarski kraj. Na oranicama se, osim žitarica, najviše uzgaja i krumpir, krmno bilje. Tablica 7. Poljoprivredna gospodarstva s najzastupljenijim kulturama za koje je tražena potpora s jedinstvenog zahtjeva iz godine na području LAG-a KULTURA BROJ PG-a POVRŠINA (ha) plemenita vinova loza ,03 orah ,01 miješani nasad voćnih vrsta ,21 lijeska 31 52,65 jabuka 15 7,52 grah ,47 krumpir ,77 kućni vrt ,12 paprika 57 25,99 kupus 29 21,84 kukuruz ,71 pšenica ,74 ječam ,94 zob ,88 tritikale ,12 tikva uljanica ,09 uljana repica ,3 lucerna 71 52,44 djetelina 80 34,65 soja za stočnu hranu 13 29,69 stočni sirak 11 27,3 šećerna repa 6 23,56 Izvor: APPRRR,2015. Prema podacima APPRRR-a, iz baze jedinstvenih zahtjeva za godinu, od povrtnih kultura za koje je zatražena potpora, u uzgoju su najzastupljeniji grah i krumpir, od žitarica kukuruz i 13

17 pšenica, od voćarskih kultura plemenita vinova loza, orah domaći i lijeska te od ratarskih kultura tikva uljanica i uljana repica. U godini proizvelo se 270,67 t grožđa, odnosno 1.491,40 hl vina 18, što čini manje od 1% ukupne proizvodnje grožđa u Republici Hrvatskoj, odnosno manje od 1% ukupne proizvodnje vina u Republici Hrvatskoj. Zastupljena je i proizvodnja cvijeća, najvećim dijelom u plastenicima. Od cvijeća se uglavnom proizvode jednogodišnje prijesadnice za balkone i cvjetne grede, a u zadnje vrijeme razvija se proizvodnja i uzgoj sadnica ruža. Tablica 8. Struktura stočarske proizvodnje Godina Broj peradi Broj svinja Broj konja Broj goveda Broj koza Broj ovaca Izvor: DZS, popis poljoprivrede 2003.; APPRRR, Upisnik poljoprivrednika na dan Na području LAG-a vidljiv je pad stočarske proizvodnje u odnosu na godinu, te je jedino zabilježen porast broja konja. Najviše je zastupljen uzgoj goveda, zatim svinja, koza i ovaca s dok je najmanje zastupljen uzgoj konja. Pčelarstvom se bavi 28 poljoprivrednih gospodarstava koja posjeduju ukupno košnica 19. Prostor LAG-a pruža dobre polazne mogućnosti za intenzivniji razvoj ratarstva, stočarstva, voćarstva i vinogradarstva kroz seoska gospodarstva i poduzetništvo. Tablica 9. Broj poljoprivrednih proizvođača prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava Vrsta poljoprivrednog gospodarstva Broj Obiteljsko gospodarstvo Obrt 62 Trgovačko društvo 28 Zadruga 3 Ostali 3 Ukupno Izvor: APPRRR, godina U Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ukupno je upisano poljoprivrednih gospodarstava, od čega je najviše obiteljskih gospodarstva (OPG). 18 U proizvodnji su najzastupljenija bijela vina: Graševina, Rajnski Rizling, Sivi i Bijeli Pinot, Chardonnay, Sauvignon, Traminac, Žuti Muškat, Zeleni Silvanac. Od crnih vina najzastupljeniji su Crni Pinot, Frankovka i Portugizac. 19 Izvor: APPRRR, Upisnik poljoprivrednika na dan

18 Lovno i ribolovno gospodarstvo Područje LAG-a posjeduje potencijale za razvoj lovnog i ribolovnog turizma. Na ovom području djeluje 10 lovačkih društava i 4 lovačke udruge koje djeluju na ukupno 10 lovišta. 20 Na području LAG-a postoje 3 športsko-ribolovna društva i 3 športsko-ribolovna kluba. 21 Ribolovne vode športskog ribolovnog društva «Ludbreg» spadaju u ribolovnu zonu u sklopu 1. ribolovnog područja Drava-Dunav Demografske i socijalne značajke područja Demografski razvoj LAG Izvor obuhvaća prostor od 453,99 km² kojeg naseljava stanovnika u 91 naselju. Prema broju stanovnika, najveći je Grad Ludbreg s stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti područja iznosi 79,94 stn/km², najgušće je naseljena Općina Trnovec Bartolovečki, a najmanja gustoća naseljenosti je u Općini Rasinja. ČLANICE LAG-A Tablica 10. Broj stanovnika i gustoća naseljenosti POVRŠINA (km 2 ) BROJ STANOVNIKA GUSTOĆA NASELJENOSTI Grad Ludbreg ,74 Grad Varaždinske Toplice 79, ,8 Općina Mali Bukovec ,21 Općina Martijanec 54, ,4 Općina Sveti Đurđ ,53 Općina Trnovec Bartolovečki 38, ,7 Općina Veliki Bukovec 30, ,29 Općina Rasinja 105, ,97 UKUPNO 453, ,94 Izvor: DZS, Popis stanovništva godina, prosinca Analiziranjem broja stanovnika proteklih 20 godina na području LAG-a prisutan je trend opadanja broja stanovnika u većini općina i gradova. Broj stanovnika povećao se jedino u općinama Martijanec i Trnovec Bartolovečki. Analiziranjem dobne strukture područja LAG-a utvrđeno je da najveći broj osoba pripada dobnoj skupini od godina, odnosno 55% ukupnog stanovništva. Dobnoj skupini od 0-19 godina pripada 22%, a dobnoj skupini iznad 60 godina 23% stanovništva. 20 V/3 Kalnik, V/107 Martijanec, V/108 Sveti Đurđ, V/109 Veliki Bukovec, V/110 Mali Bukovec, V/111 Ludbreg, V/124 Varaždinske Toplice, V/125 Jalševec, VI/11 Orsagovica i VI/106 Koprivnica 3 21 Veliki Bukovec, Ludbreg, Trnovec Bartolovečki, Varaždinske Toplice, Mali Bukovec i Rasinja 15

19 Tablica 11. Dobna struktura stanovništva na području LAG-a Izvor ČLANICE LAG-a >60 M Ž M Ž M Ž Grad Ludbreg Grad Varaždinske Toplice Općina Martijanec Općina Mali Bukovec Općina Sveti Đurđ Općina Trnovec Bartolovečki Općina Veliki Bukovec Općina Rasinja UKUPNO Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011., Spol Obrazovna struktura stanovništva Prema podacima iz popisa godine prema najvišoj završenoj školi stanovništva LAG područja starijeg od 15 godina, najveći broj stanovnika ima završenu srednju školu (50%), a najmanje osoba je sa završenim doktoratom (0,04%). Ukupn o Tablica 12. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu Bez škole 1-3 razreda osnovn e škole 4-7 razreda osnovne škole Osnovna škola Srednja škola 22 Svega Visoko obrazovanje Stručni studij 23 Sveučilišni studij 24 Doktorat znanosti sv m ž Izvor: DZS, Popis 2011., Ne poz nat o Školstvo Predškolski odgoj Na području LAG-a otvoreno je 7 dječjih vrtića, a na području 2 JLS nema otvorenog vrtića, što je malen broj u odnosu na površinu koju LAG pokriva te postoji potreba za otvaranjem novih dječjih vrtića. 22 Obuhvaćene su sve srednje škole industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za zanimanje, škole za KV i VKV radnike, tehničke i srodne strukovne škole i gimnazije 23 Obuhvaćene su sve više škole, I. (VI.) stupnjevi fakulteta te stručni studiji po Bologni 24 Obuhvaćeni su svi fakulteti, umjetničke akademije, svi sveučilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni, stručni i umjetnički studij 16

20 Naziv JLS-a Tablica 13. Kretanje broja djece u dječjim vrtićima u razdoblju Naziv dječjeg vrtića 2010/ / / / /2015 Grad Ludbreg Radost Općina Trnovec Bartolovečki Mala Oaza Općina Trnovec Bartolovečki Zeko Grad Varaždinske Toplice Tratinčica Općina Veliki Bukovec Veliki Bukovec Općina Sveti Đurđ Loptica UKUPNO Izvor: Varaždinska županija, Osim vrtića navedenih u gornjoj tablici na području grada Ludbrega otvorena su 2 privatna vrtića Iskrica i Smjehuljica. Grad Ludbreg sufinancira troškove boravka djeteta u vrtiću, čije prebivalište je na području grada. Na području Općine Mali Bukovec djeluje dječji vrtić u sklopu gradskog vrtića Radost iz Ludbrega, a pohađa ga 40-ero polaznika u dobi od 3-6 godina. Na području Općine Rasinja postoji predškolski program male škole u kojem su formirane 2 skupine djece: Tratinčice i Ptičice. Pregledom broja djece u razdoblju godine najveće povećanje broja djece bilježi vrtić u Općini Veliki Bukovec, zatim vrtići u Općini Trnovec Bartolovečki, dok se u gradovima bilježi pad broja djece. Navedeni podaci također ukazuju na potrebu otvaranja vrtića, ali posebice izvan područja gradova Osnovnoškolsko obrazovanje Na području LAG-a dobro je razvijen sustav osnovnog obrazovanja, otvoreno je 13 osnovnih škola, dok tek u jednoj Općini nema osnovne škole (Mali Bukovec). Naziv ustanove Tablica 14. Kretanje broja djece u osnovnim školama u razdoblju Školska godina 2013/2014 Broj učenika Broj razrednih odjela 17 Školska godina 2014/2015 Broj učenika Broj razrednih odjela Školska godina 2015/2016 Broj učenika Broj razrednih odjela OŠ LUDBREG OŠ MARTIJANEC OŠ SVETI ĐURĐ OŠ SVIBOVEC OŠ ŠEMOVEC OŠ TRNOVEC OŠ ANTUNA I IVANA KUKULJEVIĆA, VŽ TOPLICE OŠ VELIKI BUKOVEC OŠ A. PALMOVIĆA RASINJA Ukupno Izvor: Varaždinska županija, 2015., Koprivničko-križevačka županija 2015.

21 Broj djece u osnovnim školama uglavnom je u padu osim u osnovnim školama u Gradu Ludbregu, te općinama Martijanec i Trnovec Bartolovečki. U gradu Ludbregu je otvorena i Osnovna glazbena škola Pučkog otvorenog učilišta Dragutin Novak gdje se mogu učiti instrumenti: glasovir, harmonika, flauta, klarinet, truba, tambure, gitara. U gradu Varaždinske Toplice posebnosti škole su posebni odjel, područna škola Petkovec i škola u bolnici. Škola u bolnici započela je sa radom godine kako bi olakšala djeci provođenje dana na rehabilitaciji, komunikaciju s novom sredinom i nastavak obrazovnog procesa kojeg su prekinuli u svojim matičnim školama. Po dvije osnovne škole djeluju u Gradu Varaždinske Toplice i Općini Trnovec Bartolovečki dok je u ostalim općinama otvorena po jedna osnovna škola. Na području Općine Veliki Bukovec Osnovnu školu polaze i učenici iz Općine Mali Bukovec Srednjoškolsko obrazovanje Na području LAG-a srednjoškolsko obrazovanje organizirano je samo u gradu Ludbregu gdje je u okviru osnovne škole otvorena srednja škola (odjeljenje 1. gimnazije Varaždin) te odjeljenje srednje škole Arboretum Opeka - odjel vrtlari. Srednja škola Ludbreg pruža obrazovanje u 4 godišnjim obrazovnim programima Opće gimnazije, Agro gimnazije eksperimentalni program, Ekonomije ekonomist i 3 godišnjim strukovnim obrazovnim programima Strojobravar, tokar, pekar (JMO), CNC operater/ka, Pomoćna zanimanja (kuhar, slastičar, vrtlar) (TES). Škola je otvorena godine kada su bila tek 32 učenika u 4 odjeljenja dok je u školskoj godini 2015./2016. upisano 212 učenika u 13 odjeljenja. Područje LAG-a okruženo je srednjoškolskim obrazovanjem u većim gradskim centrima (Varaždin, Koprivnica, Čakovec) koji zadovoljavaju potrebu za srednjoškolskim obrazovanjem Visokoškolsko obrazovanje i cijelo životno učenje Na području LAG-a nije organizirano visokoškolsko obrazovanje. Učenici po završetku srednje škole nastavljaju više i visoko obrazovanje u gradu Varaždinu, Koprivnici i susjednim županijama. Cjeloživotno učenje organizirano je samo u gradu Ludbregu u okviru Pučkog otvorenog učilišta Dragutin Novak koji provodi tečajeve stranih jezika (njemački i engleski), vođenja poslovnih knjiga obrtnika i slobodnih zanimanja te informatike. Turizam i kultura Zbog reljefne raznolikosti, očuvane prirode postoje potencijali za razvoj kulturnog, lječilišnog, vjerskog, lovnog i ribolovnog, sportskog, seoskog i izletničkog turizma te drugih oblika turizma, koji nisu u dostatnoj mjeri iskorišteni Turistički resursi i infrastruktura Cijelo područje LAG-a obiluje brojnim turističkim resursima i potencijalima, ali koji nisu u potpunosti iskorišteni. Očuvanost prirode, lovne i ribolovne destinacije i izletišta, geotermalni 18

22 izvori, očuvane tradicionalne vrijednosti, turističke i kulturne manifestacije, sportskorekreacijski kompleks Hotela Minerve i Aquacitya te mogućnost smještaja u izvornom ambijentu s pejzažnim osobitostima i gastronomskom ponudom, potencijali su za turistički razvoja LAG-a. Razvoj turizma na ovom području odvija se većinom na temelju privatnih inicijativa tj. inicijativama samih JLS ova ili pojedinih udruga. Turističke zajednice imaju samo gradovi Ludbreg i Varaždinske Toplice. Na području LAG-a postoje smještajni kapaciteti u gradovima Ludbreg i Varaždinskim Toplicama. U godini prema podacima TZ Varaždinske županije na području LAG-a boravilo je gostiju, koji su ostvarili noćenja. U odnosu na prethodnu godinu smanjen je broj dolazaka (1,98%) i noćenja gostiju (0,65%). Domaći turisti ostvaruju veći udio ukupnih dolazaka i noćenja od stranih turista. Tablica 15. Dolasci i noćenja turista po JLS za razdoblje Grad / Općina Ludbreg Varaždinske Toplice dolasci noćenja dolasci noćenja ukupno domaći strani ukupno domaći strani Izvor: TZ Varaždinske županije, Područje LAG-a obiluje brojnim vinogradima te su tako i osnovane dvije vinske ceste: Ludbreška vinska cesta te Toplička vinska cesta. Dosadašnjim razvojem ugostiteljstva na području LAG - a nije dostignuta razina prometa koja bi bila od većeg gospodarskog značaja. Iako ima turističkih potencijala, turizam na području LAG-a nedovoljno je razvijen te je potrebno osmisliti turističke proizvode u skladu s potražnjom turista. Tablica 16. Popis turističkih resursa i infrastrukture po članicama LAG-a Izvor ČLANICA LAG-A Grad Ludbreg Grad Varaždinske Toplice Općina Mali Bukovec RESURSI I INFRASTRUKTURA Svetište Predragocjene Krvi Kristove, Dvorac Batthyany, Stari Grad, Župna crkva Presvetog Trojstva, kapelica Svetog Križa, Centrum mundi, Etno kuća: Bakina hiža i dedekov dvor, arheološko nalazište, Izvor termalne vode Crkva sv. Martina, Stari Grad, orgulje u župnoj crkvi sv. Martina, kapela Sveti Duh, kip sv. Ane u kući Bahunek, portal na ulazu u lječilišni park, antički arheološki kompleks, kip božice Minerve, reljefi Nimfeja, Konstantinov dom, Pučka kupelj i motel Tonimir, Drvena seoska kuća etnografska zbirka, spomenik hrvatskom jeziku Crkva sv. Katarine, Crkva sv. Petra i Pavla, stoljetna šuma Križančija sa 800ha površine, ušće rijeke Bednje i Plitvice u Dravu, Geotermalni izvor u Lunjkovcu LUN-1. 19

23 Općina Martijanec Općina Sveti Đurđ Općina Trnovec Bartolovečki Općina Veliki Bukovec Općina Rasinja Crkva sv. Martina Martijanec iz 18. st., kapela sv. Benedikta Hrastovljan iz 17. st., kapela sv. Križa Križovljan iz 14. st., Dvorac Patačić-Rauch sa perivojem, Izvori slane vode Crkva sv. Juraj, Kapelica Presvetog Trojstva,Kapelica Sv. Florijan, Kapelica Svih Svetih, Kapelica Sv. Luke Ludbreškoj, Kapelica Sv. Roka, Pil u Hrženici Župa Majke Božje Snježne Dvorac obitelji Drašković i perivoj, Bukovečka hiža Dvorac obitelji Inkey, Crkva Našašća sv. Križa Rasinja, Crkva sv. Kuzme i Damjana Kuzminec, Parohijska crkva sv.velikomućenika Georgija Veliki Poganac Kulturno-povijesna baština Izvor: Obrada autora Prema Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, na području LAG a nalazi se vrijedna zaštićena kulturna baština koju čine zaštićena nepokretna te pokretna dobra. Bogatstvo zaštićene nepokretne kulturno - povijesne (materijalne) baštine čine 52 kulturna dobra, a posebno se ističe bogatstvo sakralnih građevina - crkvi (21) i arheoloških nalazišta (13). Od zaštićene pokretne kulturno - povijesne baštine ističe se bogatstvo crkvenog inventara i predmeta (23). Kulturna infrastruktura područja LAG-a nije u velikoj mjeri iskorištena te postoji potreba za povezivanjem kulturnih i turističkih potencijala. Tablica 17. Zaštićena nepokretna i pokretna kulturno - povijesna baština (materijalna) Grad Ludbreg ČLANICA LAG-A Grad Varaždinske Toplice VRSTA KULTURNOG DOBRA Nepokretno kulturno dobro: Crkva Srca Isusova, Crkva sv. Oca Nikolaja, Gradina Vučje grlo, Arheološko nalazište Vrt Somođi, Arheološko nalazište Gradina Lipa Katalena, Crkva sv. Trojstva i župni dvor, Crkva Žalosne Gospe, Dvorac Batthyany, Kulturno povijesna cjelina grada Ludbrega, Memorijalno područje židovskog groblja, Spomenik palim braniteljima Domovinskog rata, Gradina Štuk Pokretno kulturno dobro: Inventar crkve Presvetog Trojstva, Orgulje u crkvi Presvetog Trojstva, Predmeti u Vjenčaonici gospodarske građevine kompleksa dvorca Batthyany, Inventar crkve sv. Antuna Nepokretno kulturno dobro: Gradina Kukma, Tradicijska vinogradarska građevina, Crkva sv. Marije, Crkva Sveta Tri Kralja i župni dvor, Arheološko nalazište Gradec, Arheološko nalazište Gradišće, Arheološko nalazište Aqua Iasae, Crkva sv. Duha, Crkva sv. Martina i kurija župnog dvora, Kaštel zagrebačkog Kaptola, Kulturno povijesna cjelina, Tradicijska kuća, Perivoj Marije Ružičke Strozzi Pokretno kulturno dobro: 150 pokretnih arheoloških nalaza, 17 rimskih reljefa i skulptura izrađenih od kamena, 3 rimska kamena spomenika sa zavjetnim natpisima, Etnografska zbirka Muzeja Varaždinskih Toplica, Inventar crkve sv. Duha, Inventar crkve sv. Martina, Mramorni reljef s prikazom Asklepija, Higieje i Telesfora, Orgulje u crkvi sv. Martina, Skluptura Sv. Ane, Zavičajni muzej Varaždinske Toplice, muzejska građa 20

24 Općina Mali Bukovec Općina Martijanec Općina Sveti Đurđ Općina Trnovec Bartolovečki Općina Veliki Bukovec Općina Rasinja Nepokretno kulturno dobro: Crkva sv. Katarine, Pil sv. Florijana, Crkva Blažene Djevice Marije Pokretno kulturno dobro: Orgulje u crkvi sv. Katarine Nepokretno kulturno dobro: Arheološka zona Pri Gomili, Crkva sv. Benedikta, Crkva Sv. Križa, Arheološko nalazište Gamulica, Arheološko nalazište Gradišće, Crkva sv. Martina i župni dvor, Dvorac Patačić Rauch, Arheološko nalazište Poljanec, Arheološko nalazište Cufta, Arheološko nalazište Gradišće, Arheološko nalazište Vrbanovec - tumul Pokretno kulturno dobro: Inventar crkve sv. Benedikta, Orgulje u crkvi sv. Benedikta, Inventar crkve sv. Križa, Inventar crkve sv. Martina, Orgulje u crkvi sv. Martina biskupa Nepokretno kulturno dobro: - Pokretno kulturno dobro: Inventar kapele sv. Roka, Inventar crkve sv. Jurja, Orgulje u crkvi sv. Jurja mučenika Nepokretno kulturno dobro: Crkva sv. Bartola i župni dvor, Crkva sv. Duha, Poklonac sv. Trojstva Pokretno kulturno dobro: Inventar crkve sv. Bartola, Orgulje u crkvi sv. Bartola, Inventar crkve sv. Duha, Orgulje u crkvi sv. Duha Nepokretno kulturno dobro: Crkva sv. Franje Asiškog i kurija župni dvor, Dvorac Drašković, Pil sv. Ivana Nepomuka Pokretno kulturno dobro: Inventar crkve sv. Franje Asiškog, Orgulje u crkvi sv. Franje Asiškog Nepokretno kulturno dobro: Pil Presvetog Trojstva, Crkva Sv. Trojice, Crkva sv. Kuzme i Damjana i stari župni dvor, Crkva Našašća Sv. Križa, Dvorac Inkey, Crkva sv. Margarete, Crkva sv. Veliko mučenika Georgija Pokretno kulturno dobro: Orgulje u crkvi sv. Kuzme i Damjana, Orgulje u crkvi Našašća Sv. Križa, Sakralni inventar crkve Našašća sv. Križa, Ikonostas u crkvi sv. Velikomučenika Georgija Izvor: Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture RH, Manifestacije Područje LAG-a bogato je brojnim manifestacijama koje prezentiraju običaje i povećavaju turističku ponudu. Jedan od ciljeva LAG-a je povezati manifestacije i turističku ponudu svih JLS-a. Tablica 18. Popis manifestacija na području LAG-a Izvor Grad Ludbreg ČLANICA LAG-A Grad Varaždinske Toplice MANIFESTACIJE Izložba mladih vina, Ludbreški fašnjak, Dan Grada, Dan Centra svijeta, Međunarodni sajam cvijeća Flora Centrum mundi, Završna proslava Dana Centra svijeta, Ludbreška biciklijada, Cajger plac, Rimske igre, Dani ludbreške Svete Nedjelje, Jesenski karneval, Dani Mladena Kerstnera, Martinje u Centru svijeta, Doček sv. Nikole u Centru svijeta, Cinkuš adventski, Doček Nove godine Prvi planinarski pohod, Valentinovo Minerva, Toplički fašnjak, Uskršnja izložba Petkovec, Volim Toplice izložba, Plivački miting, Majčin dan, Utrka ulicama Grada, Obilježavanje žrtava križnog puta Hrvatski domobran, Ja-vol Petkovec, Vikend mladosti TUM, Plivački miting-grifon 21

25 Općina Mali Bukovec Općina Martijanec Općina Sveti Đurđ Općina Trnovec Bartolovečki Općina Veliki Bukovec - Općina Rasinja cup, Aquafest, Dan curka, Motorijada, Anin bal Minerva, Velika Gospa - Rukljevina, Varaždinske barokne večeri, Dani barokne kuhinje-minerva, Znanstveni skup Kukuljevićevi dani, proslava dana grada Martinje i kajkavijada, Božićni koncerti, Silvestrovo - Minerva Fašnjak, Dan žena, Dan općine, Pokazna vježba DVD Mali Bukovec, Spasovo, Petrovo, Božićno-novogodišnji koncert Dan općine, Božićni koncert, Druženje ljubitelja konja i narodnih običaja Đurđevo Dan općine, Florijanovo Hrženica, Nikolinje, Božićnonovogodišnji koncert Dani ljeta u Trnovcu, Dan općine, Mačkarada Dan općine, Rasinjski vuzem, Kosirske igre, Tradicionalna međunarodna izložba mladih vina udruge Grozdek, Motocross Rasinja, Off road Subotica Podravska, Od kletice do kletice Soviljnjak, Martinje u Rasinji, Ilijevo u Soviljnjaku Izvor: Obrada autora SWOT ANALIZA PODRUČJA LAG IZVOR SWOT analiza LAG-a Izvor stvarala se tokom osam radionica u svim JLS-ovima na području LAG-a Izvor na kojima su sudjelovali predstavnici svih sektora (javni, civilni i poslovni). Sudionici su tokom radionica iznosili svoja viđenja snaga, slabosti, prilika i prijetnja svojeg JLS-a te se na kraju zajedno sa moderatorom radionica iz HMRR-a izradila zajednička SWOT analiza JLS-a. Ovaj način izrade SWOT analize ponovio se u svakom JLS-u s područja LAG-a Izvor. Nakon opisanih radionica zaposlenici LAG-a Izvor imali su osobne sastanke sa svim načelnicima i gradonačelnicima JLS-a s područja LAG-a Izvor gdje se također raspravljalo o problemima, snagama i mogućnostima razvoja svakog JLS-a i kako LAG može pomoći u razvoju potencijala svakog JLS-a. Također zaposlenici LAG-a Izvor imali su sastanke sa najvećim udruženjima poljoprivrednika sa područja LAG-a Izvor i to sa Udrugom cvjećara ludbreške regije, Pčelarskim društvom Ludbreg,Ludbreškom vinskom cestom te pročelnikom za poljoprivredu Varaždinske županije g. Vincekom. Osim većih sastanak i radionica, u uredu LAG-a Izvor imali smo preko 100 osobnih savjetovanja zainteresiranih dionika koji su ispunili upitnik o mogućim projektnim idejama LAG-a Izvor Zajednička SWOT analiza područja LAG-a Izvor zbog velike količine prikupljenih podataka podijeljena je na 4 glavne kategorije: Prirodni resursi, okoliš i infrastruktura Poljoprivreda Gospodarstvo i turizam Ljudski resursi i razvoj zajednice 22

26 Nakon održanih radionica, sastanaka i osobnih savjetovanja, zaposlenici LAG-a Izvor u suradnji sa moderatorom iz HMRR-a prikupili su sve inpute te su na temelju realnih i konkretnih prikupljenih podataka izradili zajedničku SWOT analizu područja LAG-a Izvor koja je vidljiva u tablici 20. Tablica 19. SWOT analiza LAG-a Izvor Snage Prirodni resursi, okoliš i infrastruktura - Dobar geografski položaj - Bogatstvo prirodnim resursima (brežuljkasti dio pogodan za vinogradarstvo i voćarstvo, nizinski dio pogodan za ratarstvo, potencijali za turizam i eko proizvodnju itd.) - Dobra prometna povezanost (cestovna povezanost 3 županije, blizina autoputa, EU) - Dobra željeznička povezanost - Blizina velikih gradova (Zagreb, Varaždin, Koprivnica, Čakovec), granice (Slovenija, Mađarska) - Postojanje osnovne infrastrukture (vrtići, škole, ambulante, pošte, ljekarne, groblja, nogometna igrališta i sl.) - Čisti okoliš, nezagađeni zrak i netaknuta priroda (pitka voda, nezagađenost tla, rijeke, potoci i kupališta) - Bogatstvo izvora prirodne pitke vode - Šumsko bogatstvo - Geotermalni izvori vode - Bogata kulturna baština Poljoprivreda - Poticanje zaštite tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda - Tradicija poljoprivredne proizvodnje (cvjećarstvo, povrtlarstvo, ratarstvo, vinogradarstvo, pčelarstvo) - Srednjoškolsko obrazovanje za sektor poljoprivrede - Županijski savez poljoprivrednih udruga - Postojanje pakirnice i hladnjače za poljoprivredne proizvode u Poduzetničkom inkubatoru Ludbreg - Razvijeno i organizirano vinogradarstvo i vinske cesta - Postojanje uspješnih specifičnih zadruga (primjer dobre prakse poljoprivrednicima cvjećarstvo) - Cvjećarstvo - najviše cvjećara u Hrvatskoj - Pomoć LAG-a u prijavi na natječaje PRRRH i pružanje savjetodavne pomoći - Organiziranje radionica i predavanja o PRRRH i ostalim bitnim temama za poljoprivrednike od Slabosti Prirodni resursi, okoliš i infrastruktura - Nepostojanje komunalne infrastrukture (nema kanalizacije, neuređena dječja igrališta i sl.) - Neuređene lokalne/nerazvrstane ceste i poljski putovi - Loše stanje infrastrukture (domovi za starije, društveni i vatrogasni domovi, parkovi i šetnjice) - Ne postoji regulacija kanala oborinskih voda - Neodržavanje vodenih kanala (opasnost od poplava zbog neodržavanog korita rijeke Bednje i potoka) - Divlja odlagališta otpada Poljoprivreda - Nedovoljna iskorištenost kapaciteta u poljoprivredi - usitnjeni posjedi, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, prevladavajuća staračka poljoprivredna obiteljska gospodarstva, zastarjela mehanizacija - Nesenzibiliziranost medija - nedovoljna promocija poljoprivrednih proizvođača - Neujednačena kvaliteta poljoprivrednih proizvoda - Laka zamjenjivost proizvoda - Negativan utjecaj elementarnih nepogoda na poljoprivredu - Malo poljoprivrednih površina s postavljenim sustavom navodnjavanja - Niska produktivnost rada i visoki troškovi proizvodnje zbog zastarjele tehnologije i opreme u poljoprivredno-prehrambenom sektoru - Mali udio proizvoda visoke dodane vrijednosti i proizvoda s oznakama kvalitete (oznake zemljopisnog podrijetla, oznake izvornosti, oznake tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda) - Nerazvijena distribucija i prodajni kanali - Nemogućnost dogovora cijene finalnog proizvoda - Nepostojanje poljoprivredne zadruge, nepovezanost proizvođača - Poljoprivrednici ne prate moderne trendove razvoja 23

27 strane Poljoprivredne savjetodavne službe i LAG-a Izvor Gospodarstvo i turizam - Bogata povijesno kulturna baština - Postojanje biciklističke staze - Ne postoji industrija "zagađivač"- pogoduje razvoju poljoprivrede i turizma - Razvijen lovni turizam - Razvijena specifična industrija (drvna, kožarska) - Razvijeno civilno društva (veliki broj udruga - sportske, kulturne, vjerske, vatrogasne) Ljudski resursi i razvoj zajednice - Postoje prostorni i razvojni planovi lokalnih zajednica (strategije) - Lokalna zajednica brine za neprofitne udruge - Dobra povezanost udruga - Puno mladog visokoobrazovanog stanovništva - Prihvaćanje nacionalnih manjina - Postojanje školskih zadruga - usmjeravanje od osnovne škole - Puno studenta - Lokalna zajednica i LAG redovito organiziraju tečajeve i sastanke za unapređenje djelatnosti - Postoji iskustvo u provođenju prekogranične suradnje - Mala stopa nezaposlenosti - Radišni ljudi s praktičnim iskustvom (cvjećari, pčelari, ratari i stočari) - Nedostatak suradnje između obrazovanja i primjera dobre prakse (mladi nemaju praksu) - Male prosječne veličine gospodarstva - Male proizvodne jedinice i staračka gospodarstva - Nezainteresiranost mlađe populacije za poljoprivrednu proizvodnju - Nedostatna financijska sredstva za poljoprivredne razvojne projekte na lokalnoj, županijskoj i regionalnoj razini - Smanjenje obradivih površina - Područja s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi - Poljoprivrednici se teško odmiču od neisplativih poljoprivrednih kultura (npr. kukuruz, pšenica itd.) - Zadovoljavanje malim tržištem (npr. Zagreb nije zanimljivo tržište) - Velike štete na usjevima zbog divljači - Nedostatak prerađivača i otkupnih stanica za svježe voće i povrće Gospodarstvo i turizam - Teško probijanje na tržištu (slabi marketinški kapaciteti poduzetnika) - Slabo razvijena turistička ponuda - Malo i srednje poduzetništvo koristi zastarjelu mehanizaciju (visoki troškovi proizvodnje) - Slaba brzina interneta - Premali skladišni kapaciteti (hladnjače, silosi) - Težak put za dobivanje sredstva iz EU fondova Ljudski resursi i razvoj zajednice - Nedostatak suradnje dionika u zajednici (nespremnost na udruživanje, mentalitet ljudi i strah) - Loša demografska situacija - izumiranje stanovništva - Iseljavanje mladog stanovništva - Nepovjerenje prema udruživanju - Nositelji OPG-a su većinom starije životne dobi - Nedostatak adekvatnih prostorija za rad udruga - Nedostatak društvenog sadržaja - Niske plaće (Varaždinska županija ima prosječno najnižu plaću u Hrvatskoj) - Nedostatak radnih mjesta za visokoobrazovane ljude - Nedovoljno znanje o strateškom planiranju i Programu ruralnog razvoja RH Nedostatak znanja i sposobnosti za pripremu i provedbu projekata (EU, nacionalni) 24

28 - Zbog niskih dohodaka mlade obitelji ne mogu izgraditi vlastiti dom - Slabe mogućnosti dodatnog/cjeloživotnog obrazovanja - Zapuštenost kulturne baštine (dvorci) - Neiskorišteni društveni domovi - Nepoštivanje propisa o zbrinjavanju otpada Prilike Prirodni resursi, okoliš i infrastruktura - Očuvanje krajolika, izvora vode i bio raznolikosti - Geotermalna voda (plastenici, el. energija i sl.) - Dostupnost podzemnih voda za navodnjavanje - Uređivanje kupališta te prilaznih puteva uz obližnje rijeke - Sanacija i proširenje vinskih cesta - Obnovljivi izvori energije (sunce, vjetar, rijeke) Poljoprivreda - Nabavka nove poljoprivredne mehanizacije putem natječaja PRRRH i LAG-a - Opremanje i izgradnje skladišta, prerađivačkih prostora, hladnjača putem PRRRH i LAG-a - Okrupnjivanje poljoprivrednih parcela - Preusmjeravanje na visoko isplative proizvode (povrće, voće, EKO uzgoj) - Povećana proizvodnja ekoloških proizvoda te zdravih i visoko nutritivnih proizvoda - Jačanje lokalne proizvodnje hrane - Razvoj kratkih opskrbnih lanaca proizvodnje (prodaja proizvoda na pragu proizvođača, bez prekupaca) - Sudjelovanje na radionicama, predavanjima, posjet uspješnim poljoprivrednicima u susjednim državama (učenje iz primjera dobre prakse) - Udruživanje u zadruge ili proizvođačke organizacije - Prerađivanje primarnog u sekundarni proizvod radi postizanja bolje cijene (npr. mlijeko u sir) - Izrada marketinških alata za promociju i brendiranje kvalitetnih sekundarnih proizvoda (sireva, vina, hrena) (promjena razmišljanja da nije dovaljan samo kvalitetan proizvod nego lijepo zapakirani proizvod sa pričom) - Jačanje umreženosti OPG-a i prepoznatljivosti u lokalnim sredinama - Podizanje svijesti o važnosti provođenja politike prehrambene samodostatnosti - Stvaranje regionalnog branda i korištenje loga Prijetnje Prirodni resursi, okoliš i infrastruktura - Elementarne nepogode (klizišta, suše, poplave, potresi i sl. ) - Blizina hidrocentrale - mogućnost poplava - Zagađivanje tla - Prijetnje od ekološkog zagađenja (Piškornica) - Velika depopulacija stanovništva Poljoprivreda - Pretjerani uvoz poljoprivrednih proizvoda iz drugih zemalja EU i regije - Nepostojanje nacionalnog konsenzusa o poljoprivrednoj proizvodnji - Male otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda te kašnjenje poticaja - Nezaposlenost radne snage u poljoprivredi - Starije generacije ne žele mladim prepustiti upravljanje OPG-om - Nezainteresiranost zajednica za uključivanje u razvoj i promociju zajedničke marke - Prisvajanje autohtonih proizvoda (varaždinsko zelje, bućino ulje i čvarci) - Slaba pregovaračka moć manjih poljoprivrednika - Nebriga poljoprivrednika o novim propisima i zakonima u EU i RH- velika mogućnost kazna - Nespremnost velike većine poljoprivrednika za natječaje PRRRH - Ogromno nepovjerenje poljoprivrednika u natječaje PRRRH Gospodarstvo i turizam - Gospodarska kriza - Sve veća birokracija i sporost državne administracije - Strani trgovački lanci - plasman uvozne robe - Nemogućnost naplate potraživanja - Porezna opterećenost - Zakonska regulativa - česte promijene zakona - Nema utjecaja na ulazne troškove naše proizvodnje, te na otkupnu cijenu koju nam određuju drugi 25

29 - Uspostavljanje partnerskog odnosa s prerađivačima - Specijalizacija na segmente tržišta - Mogućnost zajedničkog nastupa OPG-ova na većim tržištima (specijalizirani sajmovi u Zagrebu, Dalmaciji, susjednim državama) - Razvoj agroturizma - Inicijativa za osnivanjem poljoprivredne zadruge - Plasiranje domaćih proizvoda kroz suradnju s bolnicama, vrtićima, školama, ugostiteljskim objektima Gospodarstvo i turizam - Potencijal za razvoj turizma (seoski, sportskorekreativni, vjerski, ribolovni, lovni i sl.) - Povijesne ličnosti (ban Pavao Rauch, Fran Krsto Frankopan, Rudolf Fizir, Mladen Kerstner i sl.), potencijal za turizam - Povlačenja sredstva iz EU i nacionalnih fondova - Otvaranje novih tržišta - ulazak u EU (mogućnost izvoza, veće tržište) - Obnova kulturnih znamenitosti - Prenamjena zapuštenih gospodarskim objekata - Aktiviranje društvenih domova u proizvodne svrhe (npr. šivanje, skladišta) - Razvoj tradicijskih obrta (npr. košarstvo i pletarstvo, lončarstvo) Ljudski resursi i razvoj zajednice - Razvoj prekogranične suradnje na polju očuvanja kulturne baštine - Izgradnja muzeja starih zanata - Dodatno educiranje stanovnika u zajednici - Uvesti državne mjere porezne politike na način smanjenja poreza na dobit ukoliko barem 50% proizvoda od domaćih OPG-a otkupe lokalni hoteli, restorani i sl. - Razvijanje svijesti kupujmo domaće - Osvještavanje ljudi o zdravom životu i očuvanju okoliša Izvor: Obrada autora Nedostatak jasne vizije gospodarskog razvoja na državnoj razini Ljudski resursi i razvoj zajednice - Kontinuirano iseljavanje mladih i školovanih, nedostatak poslova za visoko-obrazovane ljude - Slaba kupovna moć stanovništva - Mišljenje da se u Hrvatskoj se ne isplati proizvoditi - Ljudski jal 26

30 3. RAZVOJNA VIZIJA I PRIORITETI Vizija LAG-a Izvor opisuje dugoročne, realne i prioritetne ciljeve koji se planiraju ostvariti provedbom LRS-a. Ključni dionici područja LAG-a Izvor su : jedinice lokalne samouprave, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, civilno društvo u cjelini, mladi, žene, poduzetnici i drugi. Vizija LAG-a Izvor temelji se na razvojnim potencijalima područja, tradicijskim vrijednostima istodobno integrirajući suvremene trendove poslovanja koji se temelje na načelima održivosti. Na radnim sastancima za izradu vizije područja LAG-a Izvor članovi su predložili više raznih ideja i smjerova u kojim bi se trebala kretati vizija LAG-a Izvor. Nakon konzultacija i brojnih rasprava utvrdilo se da dosadašnja vizija LAG-a Izvor i dalje predstavlja pravilan smjer i način na koje LAG Izvor mora planirati svoje ciljeve i budući razvoj. Tako da nova/stara vizija LAG-a Izvor glasi : LAG Izvor je zajednica odgovornih ljudi koji veću kvalitetu života ostvaruju racionalnim korištenjem resursa i uravnoteženim razvojem svih dijelova zajednice uvažavajući pritom postojeće kulturne i tradicijske vrijednosti. Na temelju obrađenih podataka iz SWOT analize izvedena su tri najveća problema područja LAG-a Izvor : Problem 1. - Nedovoljna opremljenost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača u proizvodnji, preradi i plasmanu poljoprivrednih proizvoda; Problem 2. - Nerazvijena društvena infrastruktura i nedovoljna informiranost stanovništva o mogućnostima razvoja zajednice; Problem 3. Neučinkovito upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom. Prema identificiranim problemima LAG Izvor za razdoblje postavljena su slijedeća 3 strateška cilja: 27

31 Slika 4. Strateški ciljevi LAG-a Izvor Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti Podizanje svijesti lokalnih dionika o suvremenim mehanizmima upravljanja polj. gospodarstvom Izvor: Obrada autora Strateški cilj 1. Podići kvalitetu polj. proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu Na području LAG-a Izvor najviše djeluju mala poljoprivredna gospodarstva, sa ukupnim vlasništvom obradive zemlje manjim od 3 ha. To je poprilično nepovoljna struktura poljoprivrednih gospodarstva iz razloga slabe gospodarske održivosti. Na radionicama izrade SWOT analize LAG-a Izvor primijećeno je veliko nepovjerenje poljoprivrednika prema međusobnom udruživanju i zajedničkom nastupu na tržištu. Jedan od glavnih zaključaka radionica je da poljoprivredna gospodarstva s područja LAG-a Izvor koriste zastarjelu i neučinkovitu poljoprivrednu mehanizaciju koja ne zadovoljava današnje standarde. Stara mehanizacija jedan je od glavnih razloga što većina poljoprivrednih gospodarstava s područja LAG-a Izvor nije konkurentna na tržištu. Sukladno uočenim problemima definirali smo i najvažnije aktivnosti i pripadajuće tipove operacije za rješavanje prvog definiranog problema LAG-a Izvor Nedovoljna opremljenost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača u proizvodnji, preradi i plasmanu poljoprivrednih proizvoda. Provođenjem glavnih aktivnosti i tipova operacija vodit će područje LAG-a Izvor bliže ostvarenju prvog strateškog cilja Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu Tablica 20. Razrada Strateškog cilja 1 Problem 1 : Nedovoljna opremljenost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača u proizvodnji, preradi i plasmanu poljoprivrednih proizvoda Strateški cilj 1 : Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu AKTIVNOSTI 1.1. Poticati i uvoditi nove tehnologije, tehnološke procese i međunarodne standarde TIP OPERACIJE Modernizacija poslovanja kroz kupnju nove mehanizacije i opreme putem mjera PRR RH

32 Poticanje prerađivanja primarnog proizvoda u sekundarni proizvod Osvještavanje polj. proizvođača o mogućnostima navodnjavanja polj. zemljišta Izgradnja novih i proširenje postojećih skladišnih kapaciteta Informiranje dionika o mogućnostima izvoza robe na nova tržišta Organiziranje radionica i predavanja o mogućnostima brendiranja poljoprivrednog proizvoda 1.2. Poticanje brendiranja i uvođenje novih marketinških alata za promociju domaćih poljoprivrednih proizvoda Razvoj kratkih opskrbnih lanaca Uključiti lokalne medije u promociju kvalitetnih lokalnih proizvoda Specijalizacija na segmente tržišta Povezivanje proizvođača i zajednički nastup na tržištu 1.3. Poticati interesno udruživanje i suradnju poljoprivrednih proizvođača Uključivanje poljoprivrednih proizvođača u turističku ponudu Zajednički nastup proizvođača na specijaliziranim sajmovima u Hrvatskoj i inozemstvu Izvor: Obrada autora Strateški cilj 2. Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti Kontinuirano ulaganje u pokretanje, poboljšanje i proširenje lokalnih temeljnih usluga temelj je kvalitete života stanovništva JLS-a i jedan od najbitnijih preduvjeta razvoja cjelokupnog društva. Na radionicama za izradu LRS-a LAG-a Izvor prisustvovao je veliki broj članova raznih udruga koji nisu zadovoljni stanjem društvene infrastrukture (društvenih domova, vatrogasnih domova, parkova, dječjih igrališta...) Nakon održanih radionica zaposlenici LAG-a Izvor imali su pojedinačni sastanak sa svakim načelnikom i gradonačelnikom sa područja LAG-a Izvor koji su također iznjeli svoje probleme i moguće projektne ideje. Svi načelnici i gradonačelnici izjasnili su se da je jedan od problema nedostatak sredstva kojim se iz proračuna mogu obnoviti/opremiti/urediti društveni domovi, vatrogasni domovi, dječja igrališta tj. cjelokupna društvena infrastruktura neophodna za kvalitetniji život mještana svojih JLS-ova. Kada su se uočili i analizirali problemi i mogućnosti, definirali smo 29

33 najbitnije aktivnosti i pripadajuće tipove operacije kako bi se ispunio drugi postavljeni strateški cilj LAG-a Izvor Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti te istodobno riješio problem Nerazvijene društvene infrastrukture i nedovoljna informiranost stanovništva o mogućnostima razvoja zajednice Tablica 21.. Razrada Strateškog cilja 2 Problem 2: Nerazvijena društvena infrastruktura i nedovoljna informiranost stanovništva o mogućnostima razvoja zajednice Strateški cilj 2: Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti MJERE 2.1. Podići razinu znanja i društvene osviještenosti zajednice AKTIVNOST Edukacija stanovništva o korisnosti i mogućnostima natječaja EU fondova i PRR RH Poticanje projekta prekogranične suradnje Organizacija radionica i edukacija sa relevantnim temama za javni, civilni i poslovni sektor 2.2. Unaprijediti društvenu infrastrukturu 2.3. Informirati i poticati stanovništvo na zaštitu okoliša Organizacija radionica i edukacija sa relevantnim temama za javni, civilni i poslovni sektor Obnova i uređenje cjelokupne društvene infrastrukture s područje LAG-a Izvor Edukacije o stanovništva o ispravnom postupanju s otpadom i prednostima recikliranja otpada Podupirati uključivanje u zajedničke akcije građana vezanih uz zaštitu okoliša Izvor: Obrada autora Strateški cilj 3. Podizanje svijesti lokalnih dionika o suvremenim mehanizmima upravljanja polj. gospodarstvom Nakon završetka radionica i obrade svih podataka mapirani su problemi s područja LAG-a Izvor te mogući zajednički interesi ulaganja. Uvidjeli smo da je jedan od najvećih problema kod OPG-ova ne razumijevanje Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od godine te velika informatička nepismenost i nesposobnost za prilagođavanje novim tehnologijama koje se svakodnevno razvijaju i uvode u poslovanje u Europi te ne sudjelovanje OPG-a u uključivanju u razvoj turističke ponude na lokalnom području. 30

34 Veliki problem kod OPG-ova s područja LAG-a Izvor je nemogućnost ili nesposobnost da se OPG-ovi prebace sa nisko profitabilnih kultura (pšenica, kukuruz) na profitabilne kulture (povrće, voće, Eko proizvodnja). Također problem kod OPG-ova je što ne znaju pronaći i pratiti natječaje na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini te pripremiti dokumentaciju i prijaviti se na iste. Primijećeno je da veliki broj OPG-ova ako se susretne i sa najmanjom preprekom odustaje od natječaja i sam pokuša financirati ulaganja koja su potrebna za rad OPGa te ulaze u velike kredite koji postaju uteg poslovanju OPG-a. Predložene aktivnosti i tipovi operacija u strateškom cilju 3. Podizanje svijesti lokalnih dionika o suvremenim mehanizmima upravljanja polj. gospodarstvom, putem organizacije predavanja, radionica, posjeta sajmovima i primjera dobre prakse direktno će utjecati na promjenu viđenja lokalnih poljoprivrednika na moderno upravljanje OPG-om. Kako bi se poljoprivreda i ruralni prostor mogao kvalitetno razvijati potrebni su i educirani i pro aktivni lokalni dionici. Predloženim tipovima operacija trasirati će se put prema aktivnim, spremnim za inovacije poljoprivrednicima i lokalnim dionicima. Tablica 22.. Razrada Strateškog cilja 3 Problem 3 : Neučinkovito upravljanje polj. gospodarstvom Strateški cilj 3 :Podizanje svijesti lokalnih dionika o suvremenim mehanizmima upravljanja polj. gospodarstvom AKTIVNOSTI TIP OPERACIJE 3.1. Poticanje poljo. proizvođača na EKO proizvodnju Edukacije i radionice namijenjene polj. proizvođačima s ciljem poticanja ekološke proizvodnje Poticanje na korištenje domaćih i EU fondova kod ulaganja u poljo. gospodarstva Poticanje proizvodnje visoko kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda u plastenicima 3.2. Osvještavanje poljo. proizvođača o suvremenim trendovima u poljoprivredi Poticanje okrupnjavanja polj. zemljišta Edukacija o novim isplativijim poljoprivrednim kulturama i iskorištavanju polj. zemljišta Informiranje, podrška i savjetovanje mladih poljoprivrednika 31

35 3.3. Poticanje razvoja agroturizma i prepoznatljivih visoko kvalitetnih proizvoda Stvaranje i promoviranje prepoznatljivih turističkih proizvoda, djelatnosti i usluga koristeći tradicionalne vještine te elemente kulturne baštine Povezivanje turističkih lokaliteta i sadržaja te organiziranje zajedničkog marketinga Poticanje obnove i uređenja postojeće turističke infrastrukture te izgradnje nove 3.4.Poticati energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije Informiranje i promocija energetske učinkovitosti sa svrhom većeg korištenja obnovljivih izvora energije Poticanje odabira energetski učinkovitije mehanizacije i opreme Izvor: Obrada autora

36 4. OPIS MJERA I DEFINIRANJE KORISNIKA TEMELJEN NA MOGUĆNOSTIMA PRR RH Temeljem analize stanja područja LAG-a Izvor i SWOT analize iz kojih su izašli glavni problemi i strateški ciljevi područja LAG-a Izvor te najbitnije aktivnosti i tipovi operacija, također su i identificirane glavne provedbene mjere LRS. Postavljene mjere u potpunosti odgovaraju na glavne probleme te nude rješenje i put prema glavnim ciljevima utvrđenim u LRS. Na konačnu strukturu predloženih mjera također su utjecali i projektni prijedlozi sva tri sektora (javni, civilni i poslovni) LAG-a Izvor. Predložene mjere u potpunosti su usklađene sa uvjetima iz Pravilnika za pod mjeru i kojim su utvrđene mjere prihvatljive za provedbu LRS, te predložene mjere LRS prate pravila utvrđena Programom ruralnog razvoja RH za razdoblje od do godine naravno modificirane u skladu sa potrebama područja LAG-a Izvor. MJERA 1. Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje - PODMJERA 1.1. Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva - PODMJERA 1.2. Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva MJERA 2. Unapređenje kvalitete života ruralnog područja - PODMJERA 2.1. Obnova/modernizacija javnih prostora ruralnog područja MJERA 3. Edukacija,usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja (vezano uz troškove ureda LAG-a) - PODMJERA 3.1. Organizacija radionica - PODMJERA 3.2. Organizacija studijskog putovanja - PODMJERA 3.3. Posjet sajmovima - PODMJERA 3.4. Animacija stanovništva MJERA Međunarodna suradnja PODMJERA 4.1. Poticajne međunarodne suradnje lokalnih dionika 4.1. Mjera 1. Podizanje kvalitete polj. Proizvodnje Planirana Mjera 1. Podizanje kvalitete polj. proizvodnje sa pod mjerom 1.1. Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva i pod mjerom 1.2. Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva odgovara na prvi uočen problem područja LAG-a Izvor Nedovoljna opremljenost i organiziranost poljoprivrednih proizvođača u proizvodnji, preradi i plasmanu poljoprivrednih proizvoda, te se provođenjem mjere područje LAG-a Izvor približava ispunjenju prvog strateškog cilja LRS-a 1. Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu. Na radionicama izrade SWOT analize LRS područja LAG-a Izvor sudionicima je podijeljen upitnik sa potencijalnim ulaganjima koji se mogu financirati putem natječaja LAG-a. Najviše sudionika radionica, ali i članova koji su samostalno posjetili ured LAG-a i ispunili upitnik, 33

37 izjasnili su se da ih najviše zanima ulaganje u novu moderniju i isplativiju mehanizaciju te izgradnja skladišnih prostora za svoje proizvode. Iz svih prikupljenih informacija nastala je Mjera 1. Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje i prva Pod mjera 1.1. Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva. Pod mjera 1.1. Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva istovjetna je Mjeri 4. PRR RH Ulaganja u fizičku imovinu ; Pod mjera 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva. Ova mjera PRR RH je odabrana iz razloga što se direktno iz mjere može sufinancirati nabavka nove poljoprivredne mehanizacije te građenje i/ili opremanje objekta na poljoprivrednom gospodarstvu. Također ured LAG-a Izvor najviše je i prijavljenih projekta sa svoje članove imao upravo iz te mjere tako da su zaposlenici LAG-a vrlo dobro upoznati sa svim mogućnostima i pravilima mjere. Promatrajući područje LAG-a odlučilo se da se preko LRS-a sufinanciraju manji projekti tj. Projekti do ,00 HRK (bez PDV-a) za prijavu kojih nije potrebna izrada poslovnog plana. Razlog za to bio je jer potencijalno jedan veliki projekt može iskoristiti sva sredstva dostupna LAG-u za provođenje LRS-a što ne bi imalo smisla. Mišljenje je da je bolje sufinancirati i pomoći što većem broju korisnika sa područja LAG-a i potaknuti razvoj i modernizaciju na više poljoprivrednih gospodarstva. Tablica 23. Razrada Mjere 1, Pod mjere 1.1. LAG-a Izvor Mjera 1. Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje ; Pod mjera 1.1. Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva Prihvatljive aktivnosti: Ulaganje u kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i opreme i gospodarskih vozila uključujući sektor vinogradarstva; ulaganje u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada ;ulaganje u izgradnju i/ili opremanje novih sustava za navodnjavanje na polj. gosp., te poboljšanje postojećih sustava/opreme za navodnjavanje; ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za životinje, zatvorene/zaštićene prostore, objekte za uzgoj jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala i gljiva, skladištenje, hlađenje, čišćenje, sušenje, zamrzavanje, plasiranje i pakiranje proizvoda... (Prihvatljive aktivnosti istovjetne uvjetima prihvatljivosti Pravilnika mjere 4. "Ulaganja u fizičku imovinu" pod mjera 4.1 Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva PRRRH) Sufinanciranje: Projekti do maksimalnog iznosa od ,00 HRK (bez poslovnog plana), ako je OPG u sustavu PDV-a onda se obračunava iznos sa PDVom tj ,00 HRK Sufinanciranje od strane LAG-a u iznosu od najviše 70% prihvatljivih troškova do maksimalnog iznosa od ,00 HRK Cilj mjere: Poticati i uvoditi nove tehnologije, opreme i mehanizaciju, tehnološke procese i međunarodne standarde; Poticati interesno udruživanje i suradnju poljoprivrednih proizvođača putem zajedničkih projekta 34

38 Uvjeti prihvatljivosti: Ulaganja se odnose na gospodarstva čija je ekonomska veličina veća od eura u sektoru voća i povrća i cvijeća i eura u ostalim sektorima (isključujući taj uvjet za zajedničke projekte, zadruge i proizvođačke grupe/organizacije), fizičke i pravne osobe moraju biti upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, proizvođačke grupe/organizacije moraju biti priznate sukladno Zakonu o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda (Uvjeti prihvatljivosti istovjetni uvjetima prihvatljivosti Pravilnika mjere 4. "Ulaganja u fizičku imovinu" pod mjera 4.1 Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva PRRRH) Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi : Istovjetni su prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima iz Pravilnika mjere 4. "Ulaganja u fizičku imovinu" pod mjera 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva - PRRRH Očekivani rezultati: OPG-ovi sa područja LAG-a "Izvor" putem mjera LRS modernizirat će i smanjiti troškove svojeg poslovanja kupnjom nove poljoprivredne mehanizacije i opreme. Poljoprivredna gospodarstva također će povećat svoje skladišne kapacitete,te ulagati u opremu kojom će svoj primarni proizvod prerađivati u sekundarni koji je isplativiji i traženiji na tržištu. Novi kvalitetan proizvod potencijalno se može pronaći na ponudi lokalnih ugostitelja i ostalih turističkih dionika što doprinosi razvoju cjelokupnog područja LAG-a "Izvor". Pokazatelji : Tokom provedbe LRS-a najmanje 10 OPG-ova moderniziralo je i smanjilo troškove poslovanja svojeg poljoprivrednog gospodarstva za 15 % putem nabave nove poljoprivredne mehanizacije i opreme; 1 OPG-a povećali su prihode svojeg poljoprivrednog gospodarstva za 20% izgradnjom novih skladišni kapaciteta (hladnjača, skladišta, silosa) 1 OPG modernizirao je poslovanja OPG nabavkom uređaja za preradu i/ili pakiranje proizvoda svojeg poljoprivrednog gospodarstva te povećao svoje prihode za 10%. Indikatori zaposlenosti: Provedba pod mjere 1.1. Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva na području LAG-a "Izvor" tokom planiranih 3 godina imat će direktan utjecaj na očuvanje najmanje 10 radnih mjesta te,se u svakoj godini provedbe kao rezultat mjere očekuje zapošljavanje 1 nove osobe tj. ukupno najmanje 3 novo zaposlenih osoba. Proračun: Predviđen proračun LRS za pod mjeru 1.1 " Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva" iznosi ,00 Eura što iznosi 28,89% ukupnih sredstva. Kriterij odabira i bodovanje opisano je u Pravilniku odabira projekta koji će biti dodatak LRS LAG-a "Izvor" Doprinos prioritetima EPFRR: Provedba navedene mjere pridonijet će fokus području 2A koje se odnosi na poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakšanje restrukturiranja i modernizacije, posebice s ciljem povećanja sudjelovanja na tržištu i tržišne usmjerenosti kao i poljoprivredne diversifikacije. Provedba ove mjere također će i pridonijeti fokus području 5C koja se odnosi na korištenje obnovljivih izvora energije Korisnici: Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i proizvođačke grupe i organizacije 35

39 Izvor: Obrada autora Pod mjera 1.2. Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva istovjetna je Mjeri 6. PRR RH Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja; Pod mjeri 6.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstva. Ova mjera odabrana je jer omogućava manjim, perspektivnim poljoprivrednicima (ekonomska veličina manja od 8.000,00 ) lakši početak poslovanja ili olakšava prelazak u veću ekonomsku veličinu (iznad 7.999,00 ). Iz opisa problema i strateških ciljeva na području LAG-a Izvor najveći je broj upravo malih Opg-ova sa ekonomskom veličinom manjom od 8.000,00 koji nisu u mogućnosti javljati se na natječaje na pod mjeru 1.1. Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva, te im se omogućava da se prijavom projekta na pod mjeru 1.2. Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva moderniziraju i unaprijede svoje poljoprivredno gospodarstvo. Također prema upitniku LAGa Izvor sa mogućim potencijalnim ulaganjima koje interesiraju stanovnike sa područja LAGa, poslije mjere 4. Ulaganja u fizičku imovinu najveći broj ljudi zaokružio je mjeru 6.3. Potpora razvoja malih poljoprivrednih gospodarstava. Zaposlenici LAG-a Izvor prijavili su 7 projekta članova LAG-a na prvi natječaj pod mjere 6.3. PRR RH Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstva, te su upoznati sa mogućnostima i pravilima mjere. Tablica 24. Razrada Mjere 1, Pod mjere 1.2. LAG-a Izvor Mjera 1. Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje ; Pod mjera 1.2 Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva Prihvatljive aktivnosti: (Kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala; kupnja, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu polj. gospodarstva u svrhu obavljanja polj. proizvodnje i/ili prerade proizvoda; podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada; uređenje i trajnije poboljšanje kvalitete polj. zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje; građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih proizvoda uključujući troškove promidžbe; kupnja ili zakup polj. zemljišta; kupnja polj. mehanizacije,strojeva i opreme). (Istovjetno prihvatljivim aktivnostima iz Pravilnika mjere 6 "Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja" pod mjera 6.3. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstva" - PRRRH) Sufinanciranje: Troškovi prema poslovnom planu u iznosu od ,00 sufinancirano od strane LAG-a u 100% iznosu. Cilj mjere: Osiguranje održivosti i pružanje mogućnosti razvoja malih poljoprivrednih gospodarstva 36

40 Uvjeti prihvatljivosti: Potpora se dodjeljuje korisniku čije se poljoprivredno gospodarstvo nalazi u kategoriji ekonomske veličine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od EUR do EUR, potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava ograničena je na mikro i mala poduzeća (Istovjetno uvjetima iz Pravilnika mjere 6 "Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja" pod mjera 6.3. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstva" - PRRRH) Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi : Istovjetni su prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima iz Pravilnika mjere 6 "Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja" pod mjera 6.3. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstva" - PRRRH Očekivani rezultati: Na području Lag-a "Izvor" najveći broj Opg-ova prema razredu ekonomske veličine spada u mala poljoprivredna gospodarstva. Među tim malim poljoprivrednim gospodarstvima postoji veliki broj ambicioznih Opg-ova sa dobrim idejama i proizvodima koji trebaju pomoć kako bi postali gospodarsko održivi, povećali svoje prihode i/ili povećali svoje poljoprivredno gospodarstvo u veći razred ekonomske veličine Pokazatelji : 6 OPG-ova iskoristilo je mjeru "Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva" za vrijeme provedbe LRS-a čime su povećali svoje prihode za 25 % i uvećali ekonomsku veličinu za 10% Indikatori zaposlenosti: Provedba pod mjere 1.2. "Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva" na području Lag-a "Izvor" tokom planiranih 3 godina imat će direktan utjecaj na očuvanje najmanje 6 radnih mjesta te, kao rezultat mjere očekuje se zapošljavanje ukupno 1 nove osobe. Proračun: Predviđen proračun LRS za pod mjeru 1.2 " Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva" iznosi ,00 Eura što iznosi 12.93% ukupnih sredstava. Kriterij odabira i bodovanje opisano je u Pravilniku odabira projekta koji će biti dodatak LRS Lag-a "Izvor" Doprinos prioritetima EPFRR: Provedba navedene mjere pridonijet će fokus području 2A koje se odnosi na poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakšanje restrukturiranja i modernizacije, posebice s ciljem povećanja sudjelovanja na tržištu i tržišne usmjerenosti kao i poljoprivredne diversifikacije. Korisnici: Mala poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i proizvođačke grupe i organizacije Izvor: Obrada autora Mjera 2. Unapređivanje kvalitete života ruralnog područja Planirana mjera 2. Unapređivanje kvalitete života ruralnog područja sa Pod mjerom 2.1. Obnova/modernizacija društvene infrastrukture ruralnog područja nudi rješenja za drugi problem područja LAG-a Izvor tj. Nerazvijenu društvenu infrastrukturu i nedovoljna 37

41 informiranost stanovništva o mogućnostima razvoja zajednice, istodobno se planiranom mjerom područje LAG-a Izvor približava postavljenom drugom cilju područja LAG-a Izvor Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti. U izradi LRS-a područja LAG-a Izvor sudjelovali su svi lokalni dionici pa tako i veliki broj članova udruga i opća populacija. Tako se nakon radionica saznalo da na području LAG-a Izvor djeluje veliki broj udruga koji nemaju adekvatan prostor/smještaj potreban za svoj rad. Glavno zanimanje opće populacije bilo je kako LAG može pomoći kod uređenja društvene infrastrukture tj. uređenja dječjih igrališta koja su trenutačno u vrlo lošem stanju u svim JLSovima. Nakon razgovora sa svim načelnicima i gradonačelnicima koji su također izrazili nezadovoljstvo trenutačnim stanjem društvene infrastrukture, no i izrazili nemogućnost obnavljanje iste zbog ograničenosti lokalnih proračuna odlučilo se da LAG Izvor pomoću Mjere 2. Unapređenje kvalitete života ruralnog područja tj. Pomjere 2.1 Obnova/modernizacija društvene infrastrukture ruralnog područja sufinancira obnovu/izgradnju i opremanje društvene infrastrukture. Mjera 2 Unapređenje kvalitete života ruralnog područja istovjetna je Mjeri 7. PRR RH Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima sa Pod mjerom Ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu Svakom JLS-u i udrugama s područja LAG-a Izvor omogućuje se prijava projekta koji će LAG Izvor putem mjere 2. sufinancirati 90% do ,00 (Maksimalni iznos projekta nije ograničen). Prihvatljivi projekti bit će uređenje društvenih domova, parkova, dječjih igrališta itd. LAG Izvor smatra da je kontinuirano ulaganje u pokretanje, poboljšanje i proširenje lokalnih temeljnih usluga temelj kvalitete života stanovništva JLS-a i jedan od najbitnijih preduvjeta razvoja cjelokupnog društva. Tablica 25. Razrada Mjere 2, Pod mjere 2.1. LAG-a Izvor Mjera 2. Unapređivanje kvalitete života ruralnog područja; Pod mjera 2.1 Obnova/modernizacija društvene infrastrukture ruralnog područja Moguća ulaganja: Ulaganje u građenje i /ili opremanje vatrogasnog doma i spremišta; Ulaganje u građenje i /ili opremanje društvenog doma/kulturnog centra; Ulaganje u građenje i /ili opremanje turističkog informativnog centra; Ulaganje u građenje i /ili opremanje dječjeg igrališta; Ulaganje u građenje i /ili opremanje sportske građevine/objekta za slatkovodni turizam, rekreacijske zone na rijekama i jezerima; Ulaganje u građenje i /ili opremanje biciklističke staze, tematskog puta i parka; Ulaganje u građenje i /ili opremanje prostora za igraonicu pri knjižnici, zdravstvenoj, socijalnoj kulturnoj i sportskoj ustanovi; Uređenje i/ili opremanje javne zelene površine, pješačke staze; Uređenje i/ili opremanje groblja, tržnice, javne prometne površine(trg, pothodnik, nadvožnjak, javne stube i prolaz). (Istovjetno mogućim ulaganjima iz Pravilnika mjere 7 "Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima" pod mjera 7.4. "Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih 38

42 temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu" - PRRRH) Sufinanciranje: Iznos projekta iznosi najmanje ,00, sufinanciranje od strane LAGa "Izvor" 90% od iznosa projekta od ,00. Maksimalni iznos projekta nije ograničen Cilj mjere: Kontinuirano ulaganje u pokretanje, poboljšanje i proširenje lokalnih temeljnih usluga temelj je kvalitete života stanovništva JLS-a i jedan od najbitnijih preduvjeta razvoja cjelokupnog društva. Ovom mjerom osiguralo bi se da svaki JLS unaprijedi cjelokupnu društvenu infrastrukturu neophodnu za kvalitetniji život mještana svojih JLS-ova. Uvjeti prihvatljivosti: Ulaganje je prihvatljivo u naseljima s najviše 5,000 stanovnika, ulaganje je prihvatljivo ako je u skladu sa strateškom razvojnom dokumentacijom i prostornim planom jedinice lokalne samouprave, korisnik mora osigurati da je ulaganje u funkciji uključujući održavanje i upravljanje najmanje 5 godina od konačne isplate sredstava(istovjetno uvjetima iz Pravilnika mjere 7 "Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima" pod mjera 7.4. "Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu" - PRRRH) Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi : Istovjetno prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima iz Pravilnika mjere 7 "Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima" pod mjera 7.4. "Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu" - PRRRH) Očekivani rezultati: Veća uključenost lokalnog stanovništva u rad udruga sa područja LAGa "Izvor" zbog kvalitetno opremljenih i uređenih društvenih/vatrogasnih doma tj. prostora iz kojeg djeluju udruge. Osiguran kvalitetan i siguran prostor za boravak i igru djece na moderno uređenim dječjim igralištima. Uređenija društvena infrastruktura na području LAGa "Izvor" Pokazatelji: Izgrađeno i/ili opremljeno najmanje 4 dječjih igrališta na području LAG-a "Izvor" ; Uređeno i/ili opremljeno najmanje 8 društvenih/vatrogasnih domova ; Uređeno najmanje 2 šetnica i javnih prostora Indikatori zaposlenosti: Direktno putem pod mjere "Obnova/modernizacija javnih prostora u ruralnog područja" ne mogu se zaposliti osobe, no indirektno ulaganja mogu doprinijeti lokalnom razvoju., pošto se planiraju manji radovi koji će u većini slučajeva izvoditi lokalni 39

43 obrtnici te pod mjera "Obnova i modernizacija javnih prostora u ruralnom području" može indirektno utjecati na očuvanje najmanje 10 radnih mjesta. Proračun: Predviđen proračun LRS za pod mjeru 2.1. Obnova/modernizacija javnih prostora u ruralnog područja iznosi ,00 Kriterij odabira i bodovanje: Opisano je u Pravilniku odabira projekta koji će biti dodatak LRS LAG-a "Izvor" Doprinos prioritetima EPFRR: Provedba navedene mjere pridonijet će fokus području 6B koje se odnosi na ulaganja u pokretanje razvoja u ruralnom području Korisnici: Jedinice lokalne samouprave, trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne samouprave, javne ustanove neprofitnog karaktera u kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave osim javnih vatrogasnih postrojbi, lokalnih i regionalnih razvojnih agencija, udruge/organizacije civilnog društva i vjerske zajednice koje se bave humanitarnim i društvenim djelatnostima od posebnog interesa za lokalno stanovništvo, LAG-ovi Izvor: Obrada autora Mjera 3. Edukacija,usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja Mjera 3. Edukacija, usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja direktno će utjecati na rješavanje trećeg mapiranog problema područja LAG-a Izvor Neučinkovito upravljanje polj. gospodarstvom. Kako je već opisano u strateškom cilju 3. Podizanje svijesti lokalnih dionika o suvremenim mehanizmima upravljanja polj. gospodarstvom, prema podacima sa radionica izrade LRS-a LAG-a Izvor, iskustvima sa terena zaposlenika LAG-a te prikupljenih podataka sa osobnih sastanaka u uredu LAG-a Izvor primijetilo se da je stručno znanje i razumijevanje lokalnih poljoprivrednika o relevantnim temama bitnim za napredak poljoprivrednog gospodarstva na neadekvatnoj razini. Prema podacima malen postotak nositelja OPG-ova sa područja LAG-a Izvor u potpunosti razumije natječaje PRR RH te vidi mogućnost za svoj razvoj u istima. Također nositelji OPG-ova sa područja LAG-a Izvor ne prate razvoj i inovacije i tehnologije koje se svakodnevno uvode u poslovanje u Svijetu i Europi te uvelike zaostaju za svojom konkurencijom iz inozemstva. Mjerom 3. Edukacija, usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja i njenim planiranim pod mjerama cilj je organizirati radionice sa relevantnim temama, posjete dobrim primjerima prakse iz inozemstva i Hrvatske te posjete i sudjelovanje na sajmovima, kako bi nositelji OPG-ova sa područja LAG-a Izvor naučili, vidjeli primjere dobre prakse te primijenili nove informacije i znanja na svoje poljoprivredno gospodarstvo. Treba se napomenuti da Mjera 3. Edukacija, usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja neće utjecati samo na poslovanje i razvoj poljoprivrednih gospodarstva već je u planu i organizacija radionica, predavanja, studijska putovanja za ostale lokalne dionike (civilni i javni sektor). Razvoj ruralnog prostora ne znači samo kvalitetni lokalni poljoprivrednici već i snažan i uključen civilni i javni sektor koji svojim djelovanjem podiže cjelokupan ruralni prostor. 40

44 Cilj Mjere 3. Edukacija, usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja je podizanje razine znanja, kompetencije i uključenosti svih lokalnih dionika u razvoj prostora LAG-a Izvor. Tablica 26. Razrada Mjere 3, Pod mjere 3.1. LAG-a Izvor Mjera 3. Edukacija,usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja ; Pod mjera 3.1. Organizacija radionica Cilj mjere: Organiziranjem radionica sa raznim relevantnim temama cilj je podići znanje i kompetencije lokalnih poljoprivrednika kako bi novim znanjem i informacijama podigli razinu svojeg poljoprivrednog gospodarstva na višu razinu i postali kompetentniji na brzo rastućem međunarodnom tržištu. Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi : Istovjetno prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima iz Pravilnika mjere 19 Leader-CLLD" pod mjera "Tekući troškovi i animacija" Tip operacije "Tekući troškovi i animacija" - PRRRH Očekivani rezultati: Trenutačni nositelji prebacuju OPG-ova na svoje potomke koji postaju mladi poljoprivrednici te tako imaju veći postotak sufinanciranja na mjerama PRR RH. Novim znanjem i informacijama nositelji OPG-ova počinju novim učinkovitijim metodama voditi poslovanje OPG-a, prebacuju se na isplativije kulture te se počinju u većim količinama prerađivati primarni proizvodi u isplativije sekundarne proizvode Pokazatelji :Na području LAG-a "Izvor" za razdoblje provedbe LRS održano najmanje 25 radionica/predavanja na relevantne i tekuće teme Korisnici: Zaposlenici, volonteri i članovi LAG-a "Izvor" i potencijalni korisnici sa područja LAG-a "Izvor" Izvor: Obrada autora Tablica 27. Razrada Mjere 3, Pod mjere 3.2. LAG-a Izvor Mjera 3. Edukacija,usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja ; Pod mjera 3.2. Organizacija studijskog putovanja Cilj mjere: Organiziranjem studijskog putovanja cilj je prikazati nositeljima OPG-a sa područja LAG-a "Izvor" primjere uspješne prakse sa inozemstva i/ili Hrvatske tj. prikazati im kako nove tehnologije i znanja mogu primijeniti i na svoje poslovanje na poljoprivrednom gospodarstvu Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi : Istovjetno prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima iz Pravilnika mjere 19 Leader-CLLD" pod mjera "Tekući troškovi i animacija" Tip operacije "Tekući troškovi i animacija" - PRRRH 41

45 Očekivani rezultati: Nositelji OPG-a sa znanjem i informacijama koje su dobili/vidjeli kod uspješnog poljoprivrednika iz inozemstva i/ili Hrvatske primjenjuju i na svoje poslovanje te tako postaju konkurentniji na tržištu. Pokazatelji :Na području LAG-a "Izvor" za razdoblje provedbe LRS organizirana najmanje 1 studijska putovanja sa posjetom uspješnim primjerima dobre prakse Korisnici: Zaposlenici, volonteri i članovi LAG-a "Izvor" i potencijalni korisnici sa područja LAG-a "Izvor" Izvor: Obrada autora Tablica 28.Razrada Mjere 3, Pod mjere 3.3. Lag-a Izvor Mjera 3. Edukacija,usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja ; Pod mjera 3.3. Posjet sajmovima Cilj mjere: Organiziranjem posjeta i sudjelovanja na relevantnim i prihvatljivim sajmovima, cilj je upoznati nositelje OPG-a sa područja LAG-a "Izvor" sa konkurencijom na tržištu, pokazati im kretanja i napretke drugih konkurenata te najbitnije pomoći im u prezentaciji i prodaji lokalnih proizvoda sa područja LAG-a "Izvor" Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi : Istovjetno prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima iz Pravilnika mjere 19 Leader-CLLD" pod mjera "Tekući troškovi i animacija" Tip operacije "Tekući troškovi i animacija" - PRRRH) Očekivani rezultati: OPG-ovi sa područja LAG-a "Izvor" prezentirali su i prodavali proizvode područja LAG-a u drugim sredinama, uspostavili su nove kontakte i otvorili vrata novim tržištima. Također na sajmovima nositelji opg-a sa područja LAG-a "Izvor" upoznaju konkurenciju,mogu pratiti trendove razvoja konkurencije te se prilagoditi novim kretanjima na tržištu i/ili unaprijediti vlastiti proizvod. Pokazatelji : Za razdoblje provedbe LRS organizirano najmanje 6 posjeta relevantnim i prihvatljivim sajmovima Izvor: Obrada autora Tablica 29. Razrada Mjere 3, Pod mjere 3.4. Lag-a Izvor Mjera 3. Edukacija,usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja ; Pod mjera 3.4. Animacija stanovništva Cilj mjere: Cilj mjere je potaknuti lokalno stanovništvo (civilni sektor, opću populaciju)na uključivanje u razvoj lokalne zajednice putem organiziranja radionica/predavanja, javnih tribina, studijskih putovanja... Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi : Istovjetno prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima iz Pravilnika mjere 19 Leader-CLLD" pod mjera "Tekući troškovi i animacija" Tip operacije "Tekući troškovi i animacija" - PRRRH) 42

46 Očekivani rezultati: Lokalno stanovništvo upoznato je sa ciljevima i strategijom LAG-a "Izvor" za razvoj lokalne zajednice te se putem sudjelovanja na radionicama/predavanjima i ostalim aktivnostima organiziranih od strane LAG-a uključuju i pomažu u razvoju zajednice. Pokazatelji : Za razdoblje provedbe LRS na aktivnostima organiziranim od strane LAG-a "Izvor" sudjelovalo najmanje 200 ljudi. Korisnici: Zaposlenici, volonteri i članovi Lag-a i potencijalni korisnici sa područja Lag-a "Izvor" Izvor: Obrada autora Opis odabira projekta na nivou LAG-a Kako bi se izabrali najkvalitetniji projekti koji su podudarni sa Lokalnom razvojnom strategijom LAG-a Izvor te nadređenim strateškim dokumentima određena je procedura odabira projekata na nivou LAG-a Izvor. Sama procedura donošenja odluka sastojat će se od nekoliko povezanih radnji. Upravni odbor koji je prema statutu LAG-a Izvor najviše tijelo upravljanja LAG-om između dvije skupštine, određuje radno tijelo zaduženo za ocjenjivanje pristiglih projektnih ideja na natječaj LAG-a Izvor. Radno tijelo u svom će sastavu imati 5 članova koje će se sastojati od po jednog predstavnika sva tri sektora unutar LAG-a Izvor (javni, civilni i poslovni) iz članstva LAG-a Izvor te od 2 vanjska stručna suradnika. Mandat radnom tijelu za odabir projekata LAG-a Izvor trajat će godinu dana, nakon isteka mandata UO LAG-a Izvor odabrat će nove članove radnog tijela ili će potvrditi izabranim novi mandat, ponovno biranje istih članova je dozvoljeno. Interni Pravilnik LAG-a Izvor koji će biti uključen u privitak LRS-a definirat će sve pojedinosti vezane uz zaprimanje projekata, ocjenjivanje, bodovanje, sprječavanju sukoba interesa te ostalih detalja vezanih za odabir projekta na nivou LAG-a. Ocjenjeni projekti rangirat će se prema ostvarenom broju bodova, dok će se broj bodova definirati prema unaprijed definiranim kriterijima odabira projekata navedenim u internom pravilniku LAG-a Izvor. Ukoliko dva projekta ostvare isti broj bodova prednost će imati onaj s ranijim vremenom podnošenja na natječaj (datum, sat, minuta). Po rangiranju projekata na prvom sljedećem UO-u LAG-a Izvor Povjerenstvo donosi izvješće sa listom i detaljnim opisom procedure odabira i rangiranja projekata te daje UO-u LAG-a na usvajanje. Da bi se projekt odobrio potrebno je da natpolovična većina prisutnih članova UO-a glasa za (barem 51%). Sve radnje i procesi vezani za odabir projekata na nivou LAG-a Izvor bit će prilagođeni napucima i preporukama Ministarstva Poljoprivrede i APPRRR-a Projekti suradnje Projekti suradnje bitni su za unapređenje kapaciteta svih lokalnih dionika, koje će se postići razmjenom iskustva sa među teritorijalnim i transnacionalnim partnerima te jačanje kapaciteta kod provedbe i ostvarivanje zadanih ciljeva LRS-a samih zaposlenika LAG-a. Među teritorijalni projekti suradnje Planiraju se provoditi sa LAG-ovim sa područja RH te ostalim partnerima koji su osnovani kao skupina lokalnih i privatnih partnera koja 43

47 provodi LRS sa područja RH, što znači da kod odabira partnera treba uzeti u obzir da opseg djelovanja mora biti sličan opsegu djelovanja LAG-a. Kod odabira partnera za među teritorijalne projekte bit će važno da partneri imaju slične razvojne probleme te da se provedbom projekta suradnje podiže razina znanja/kompetencija lokalnih dionika sa područja LAG-a Izvor koja omogućuje olakšano rješavanje problema i ispunjenje ciljeva određenih LRS-om. Transnacionalni projekti suradnje Planiraju se provoditi sa prihvatljivim partnerima sa zemljama iz regije, te ostalim zemljama članicama EU koje nam iskustvom u provedbi LEADER pristupa mogu prenijeti svoja znanja i vještine u provedbi LRS-a. Sa svim partnerima u projektima suradnje potpisat će se Sporazum o suradnji kojem se jasno navode svi zadaci za svakog partnera. Sporazum o suradnji navodit će naslov projekta suradnje, glavne ciljeve, korisnike projekta, rezultate i aktivnosti projekta, proračun, vremenski raspored aktivnosti i sl. Tablica 30.Planirane teme za projekte suradnje Planirane teme za projekte suradnje Razvoj i unapređenje turističke ponude Kulturna razmjena i kulturna suradnja Inovativni pristup, razmjena iskustva u poljoprivredi Inovativni pristup, razmjena iskustva u korištenju obnovljivih izvora energije Inovativni pristup, razmjena iskustva u vođenju javne uprave Izvor: Obrada autora USKLAĐENOST LRS LAG IZVOR S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA (ŽRS, PRR RH, EU 2020.) Razvojni ciljevi i tipovi operacija LRS-a LAG-a Izvor temelje se na prepoznatim potrebama za rješavanje određenih razvojnih problema na području LAG-a Izvor. Navedeni su ciljevi usklađeni s nadređenim strateškim dokumentima, odnosno Županijskom razvojnom strategijom Varaždinske županije i Županijskom razvojnom strategijom Koprivničkokriževačke županije te Programom ruralnog razvoja RH i Europa Tablica 31. Prikaz usklađenosti ciljeva LRS sa ciljevima županijskih razvojnih strategija Lokalna razvojna strategija Županijska razvojna strategija Varaždinske županije Županijska razvojna strategija Koprivničko-križevačke županije 44

48 CILJ 1. Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu CILJ 2. Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti CILJ 3. Podizanje svijesti lokalnih dionika o suvremenim mehanizmima upravljanja polj. gospodarstvom CILJ 1. Unaprijeđeno i razvijeno gospodarstvo Varaždinske županije CILJ 4: Ruralni razvoj CILJ 2: Razvijeni ljudski resursi i povećana kvaliteta života CILJ 3. Zaštita okoliša i upravljanje energijom CILJ 1: Unaprijeđeno i razvijeno gospodarstvo Varaždinske županije CILJ 3. Zaštita okoliša i upravljanje energijom CILJ 4: Ruralni razvoj Izvor: Obrada autora CILJ 1 Konkurentno gospodarstvo CILJ 2 Jačanje ljudskih resursa i podizanje društvenog standarda CILJ 3 Razvoj prometne i komunalne infrastrukture Cilj 4 Održivo korištenje prirodnih i kulturnih vrijednosti i gospodarenje energijom CILJ 1 Konkurentno gospodarstvo CILJ 4 Održivo korištenje prirodnih i kulturnih vrijednosti i gospodarenje energijom Tablica 32. Prikaz sukladnosti operacija LRS-a sa prioritetima PRRRH Program ruralnog razvoja RH Lokalna razvojna strategija Prioritet Fokus područje Mjera Pod mjera T.O. po PRR T.O. u LRS 1 1C A 2B 3 3A A C A

49 B Izvor: Obrada autora Usklađenost planiranih mjera LRS LAG-a Izvor sa prioritetima i fokus područjima PRR RH Strateški ciljevi i mjere LAG-a Izvor proizašli su iz radionica izrade SWOT analize na području LAG-a Izvor, upitnicima koji su ispunjavali svi lokalni dionici i analizom realnog stanja na terenu. Prema svim prikupljenim podacima definirali su se ciljevi, prioriteti i mjere LRS-a LAG-a Izvor koji su usklađeni sa prioritetima i fokus područjima definiranima u PRR RH godine. Mjera 1. Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje; Pod mjera 1.1. Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva ; Pod mjera 1.2 Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva usklađena je sa slijedećim prioritetima i fokus područjima definiranim PRR RH godine.: Prioritet 2: Jačanje isplativosti poljoprivrednog gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama, s naglaskom na sljedeća fokus područja Fokus područje 2A: Poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih gospodarstava i olakšavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito u cilju povećanja sudjelovanja u tržištu i tržišne usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije (Pod mjera 1.1 Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva ; Pod mjera 1.2 Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva ) Prioritet 5: Promicanje učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornim na klimatske promijene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru Fokus područja 5C Olakšavanje opskrbe i korištenje obnovljivih izvora energije,nusproizvoda, otpada, ostataka i drugih neprehrambenih sirovina u svrhu bio gospodarstva (Pod mjera 1.1 Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva) Mjera 2. Unapređivanje kvalitete života ruralnog područja; Pod mjera 2.1 Obnova/modernizacija društvene infrastrukture ruralnog područja usklađena je sa slijedećim prioritetima i fokus područjima definiranim PRR RH godine.: 46

50 Prioritet 6.: Promicanje društvene uključenosti, suzbijanja siromaštva i gospodarskog razvoja u ruralnim područjima Fokus područje 6B - Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima (Pod mjera 2.1 Obnova/modernizacija društvene infrastrukture ruralnog područja) Tablica 33.Odnos mjera LRS Lag-a Izvor sa Fokus područjima i prioritetima PRR RH LAG "IZVOR" PRR RH MJERA MJERA 1- PODIZANJE KVALITETE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE MJERA 2 - UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA RURALNOG PODRUČJA POD MJERA Pod mjera 1.1. Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva Pod mjera 1.2. Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva Pod mjera 2.1. Obnova/modernizacija javnih prostora u ruralnog područja Izvor: Obrada autora FOKUS PODRUČJE PRIORITET 2A, 5C 2,5 2A 2 6B 6 Usklađenost sa LRS-a LAG-a Izvor sa horizontalnim pitanjima LEADER-a Inovacije Kao jedan od glavnih problema na području LAG-a Izvor identificiran je problem nedostatka nove moderne tehnologije (mehanizacije, opreme ). Mjera 1. LRS LAG-a Izvor 1. Podizanje kvalitete poljoprivredne proizvodnje ; Pod mjera 1.1. Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva direktno utječe na poticanje inovacija tj. sufinanciranje modernizacije poljoprivrednih gospodarstva putem nabavke nove poljoprivredne mehanizacije. Također jedna od slabosti je i nedostatak stručnog znanja privatnog sektora za primjenu novih inovativnih procesa u vođenju tj. poslovanju svojeg gospodarskog objekta. Mjera 3. Edukacija,usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja LRS-a LAG-a Izvor sa svim određenim pod mjerama usmjerena je direktno učenju i usavršavanju svih sektora kako bi bili dobili znanja te bili spremni prepoznati i uvoditi nove tehnološke procese u svojem poslovnom subjektu Zaštita Okoliša Održiv i stabilan razvoj jedino je moguće ostvariti pametnim i racionalnim iskorištavanjem prirodnih resursa. Čisti i nezagađeni okoliš direktno utječe i na kvalitetu života te privlačenju 47

51 novih stanovnika, to se pogotovo odnosi na područje LAG-a Izvor gdje je vidljiv trend opadanja broja stanovnika u većini JLS-a. Očuvanje okoliša središnja je horizontalna tema Leadera te i jedan od glavnih prioriteta u LRS-u LAG-a Izvor koji potiče zaštitu okoliša putem Pravilniku o odabiru i bodovanju projekta LRS-a na način da projekti koji se odnose na ekološku proizvodnju te projekti kod kojih je barem 10% investicije/aktivnosti vezano na obnovljive izvore energije i/ili uštedu energije,ostvaruju dodatne bodove kod odabira projekta u LRS-u Klimatske promjene Nepovoljne klimatske promjene predstavljaju veliku prijetnju u razvoju poljoprivrede ali i cjelokupnom lokalnom stanovništvom. Poplave i odroni godine nanijele su veliku štetu na cjelokupnom području LAG-a Izvor te je to jedan od dokaza o nepovoljnim klimatskim promjenama. Ublažavanje klimatskih promjena jedan od bitnijih horizontalnih ciljeva, LRS LAG-a Izvor pomaže ublažavanju klimatskih promjena poticanjem na nabavku i sufinanciranjem nove mehanizacije koje ispuštaju manju emisiju CO2 i poticajem investicije (aktivnosti) koje se odnose na obnovljive izvore energije i/ili uštedu energije. Uz poticanje projekta u planu su i predavanja/radionice na temu Klimatskih promjena i korištenje obnovljivih izvora energije Usklađenost LRS-a LAG-a Izvor sa ciljevima strategije Europa 2020 Strategijom Europa nastoji se potaknuti rast koji je pametan učinkovitijim ulaganjem u obrazovanje, istraživanje i inovacije, održiv zahvaljujući odlučnom zaokretu ka nisko ugljičnom gospodarstvu i uključiv stavljanjem velikog naglaska na stvaranje radnih mjesta i smanjenje siromaštva. Strategija ima ambiciozne ciljeve u pet područja: zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, smanjenje siromaštva i klima/energetika. LRS LAG-a Izvor također se vodio ciljevima strategije Europa 2020 te mjere LRS LAG-a Izvor doprinose slijedećim ciljevima strategije Europa Zapošljavanje : Prema očekivanim rezultatima provedba LRS-a LAG-a Izvor direktno će utjecati na zapošljavanje 4 osoba te zadržavanje 16 radnih mjesta na području LAG-a Izvor. Indirektno provedba mjera LRS LAG-a Izvor indirektno će utjecati na zadržavanje 10 radnih mjesta. 2. Klimatske promjene i energetska održivost: Ublažavanje klimatskih promjena i energetska održivost jedna si od glavnih tipova operacija LRS LAG-a Izvor koji svojim mjerama potiče ublažavanje klimatskih promjena poticanjem na nabavku i sufinanciranjem nove mehanizacije koje ispuštaju manju emisiju CO2 i poticajem investicije (aktivnosti) koje se odnose na obnovljive izvore energije i/ili uštedu energije. Uz poticanje projekta u planu su i predavanja/radionice na temu Klimatskih promjena i korištenje obnovljivih izvora energije. LRS LAG-a Izvor potiče zaštitu okoliša putem Pravilniku o odabiru i bodovanju projekta LRS-a na način da projekti koji se odnose na ekološku proizvodnju te projekti kod kojih je barem 10% investicije/aktivnosti vezano na obnovljive izvore energije i/ili uštedu energije,ostvaruju dodatne bodove kod odabira projekta u LRS-u. 48

52 6. UKLJUČENOST LOKLANIH DIONIKA U IZRADU LRS Lokalna razvojna strategija LAG-a Izvor je najvažniji strateški dokument koji provodi LAG Izvor na području JLS-ova u sastavu LAG Izvor, a to su Gradovi Ludbreg i Varaždinske Toplice te Općine Trnovec Bartolovečki, Martijanec, Sveti Đurđ, Mali Bukovec, Veliki Bukovec i Rasinja. Kod izrade LRS-a primijenjen je pristup odozdo prema gore u skladu s LEADER načelima. LEADER pristup omogućio nam je najrealnije i najtočnije utvrđivanje stvarnih problema i potreba područja te u skladu s tim i postavili smo mjere koje će dovesti do ostvarenja planiranih ciljeva LRS-a. Zaposlenici LAG-a Izvor mišljenja su da realni lokalni dionici (civilni, javni i poslovni sektor) najbolje poznaju probleme i potrebe područja u kojem žive te nam je kod izrade LRS glavni cilj bio uključiti što više lokanih dionika iz svih sektora Primjena načela odozdo prema gore i sudjelovanje različitih interesnih skupina u izradi Lokalne razvojne strategije Izrada LRS-a LAG-a Izvor počela je odmah nakon dobivanja odluke od strane APPRR-a o prolasku LAG-a Izvor na natječaju za Mjeru 19 LEADER (CLLD) pod mjera Pripremna pomoć godine. Nakon dobivanja odluke zaposlenici LAG-a Izvor izradili su unificirani upitnik za sve sektore (javni, civilni, poslovni). Upitnici su dijeljeni svim zainteresiranim dionicima s područja LAG-a osobno u uredu, preko weba- i direktno na radionicama LAG-a Izvor. Tako je skupljeno više od 150 upitnika koji su sadržavali projektne ideje i potrebe svih dionika sa područja LAG-a Izvor. Uz osobne sastanke LAG-a Izvor u suradnji sa HMRR-om organizirao je i radionice u svim JLS-ovima sa područja LAG-a Izvor na temu Izrada SWOT strategije područja LAG-a Izvor gdje su bili pozvani svi lokalni dionici iz svih sektora (javni, civilni, poslovni) koji su sudjelovali u izradi SWOT-a strategije. Zaposlenici LAG-a Izvor dogovorili su i sastanke sa najvećim udruženjima poljoprivrednika sa područja LAG-a Izvor i to sa Udrugom cvjećara Ludbreške regije, Ludbreškom vinskom cestom i Udrugom pčelara Ludbreg. Zaposlenici LAG-a posjetili su i sve gradonačelnike i načelnike JLS-ova sa područja LAG-a Izvor gdje su zaposlenici prezentirali ideje i mogućnosti LAG-a nakon izrađene Lokalne razvojne strategije. Na tim sastancima gradonačelnici i načelnici također su prezentirali svoje ideje i potrebe koje bi zaposlenici LAG-a mogli staviti u LRS. Osim gradonačelnika i načelnika JLS-a sa područja LAG-a Izvor zaposlenici LAG-a Izvor imali su sastanak sa Pročelnikom za poljoprivredu Varaždinske županije, gdje su županiji prezentirane ideje i mogućnosti razvoja LAG-a. U izradi LRS-a sudjelovalo je više od 100 ljudi iz sva tri sektora s područja LAG-a Izvor. Iz navedenog može se vidjeti da je u izradi Lokalne razvojne strategije LAG-a Izvor sudjelovalo više različitih interesnih skupina s područja LAG-a, te su uvažena mišljenja svih dionika koji su sudjelovali u izradi. Lokalni dionici moći će i tokom provedbe LRS-a uvijek posjetit ured LAG-a te dati svoje mišljenje i ideje kako se područje LAG-a Izvor može dalje razvijati. 49

53 7. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE LAG-a Izvor Plan provedbe sa indikativnim brojem očekivanih projekata po određenoj mjeri LRS-a LAG-a Izvor Tablica 34. Akcijski plan LRS Lag-a Izvor sa očekivanim brojem projekata Akcijski plan provedbe LRS-a Lag-a "Izvor" sa indikativnim brojem očekivanih projekata Mjera 1. Podizanje kvalitete polj. proizvodnje Mjera 2. Unaprjeđenje kvalitete života ruralnog područja Mjera Pod mjera 1.1. Ulaganja u modernizaciju polj. gospodarstva Pod mjera 1.2. Ulaganja u mala polj. gospodarstva Pod mjera 2.1. Obnova/modernizacij a javnih prostora ruralnog područja Godina % predviđenih sredstva Iznos u eurima Očekivan broj projekata % % % , % , % % % % , % % % % % , % , % ,00 3 Ukupno očekivana sredstva: ,00 Mjera 4. Međunarodn a suradnja Pod mjera 4.1. Poticanje međunarodne suradnje lokalnih dionika Ukupn o % % % % , % 0 % 0 Ukupno očekivana sredstva: ,50 Izvor: Obrada autora Ukupn o

54 Akcijski plan provedbe LRS LAG-a Izvor sa indikativnim brojem projekata po pojedinoj mjeri/pod mjeri temeljen je na realnom planu ured-a LAG-a, SWOT analizi područja te temeljem ispunjenih upitnika sa projektnim prijedlozima kojeg su ispunili potencijalni korisnici mjera LAG-a Izvor. Svi iznosi temeljeni su temeljem službene simulacije preraspodjele sredstva od strane Ministarstva poljoprivrede, svi gore navedeni iznosi korigirat će se nakon dobivanja krajnjeg rješenja i službenog ukupnog iznosa. Broj projekata po pojedinoj mjeri je indikativan te gore spomenuti brojevi projekata predstavljaju najmanji broj mogućih projekata po pojedinoj mjeri/pomjeri. 8. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA STRATEGIJE 8.1. Praćenje provedbe LRS-a Praćenje i evaluacija provedbe LRS vrlo je kompleksan i odgovoran proces za kojeg će biti zadužen Odbor za praćenje LAG-a kojeg će imenovati Upravni odbor LAG-a. Praćenje provedbe Strategije odvijat će se kontinuirano tijekom čitavog razdoblja provedbe a o rezultatima provedbe najmanje jednom godišnje podnosit će se izvješće Upravnom odboru LAG-a. Tijekom provedbe Strategije pratit će se: Stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva i mjera Uspješnost u korištenju financijskih sredstava Sudjelovanje i doprinos partnerstva Doprinos ciljevima Programa ruralnog razvoja Za navedene elemente praćenja koristiti će se pokazatelji učinka i pokazatelji ishoda kako bi se omogućilo prikupljanje relevantnih podataka za praćenje provedbe i kasnije proces evaluacije Strategije. Definiranje pokazatelja važan su i složen dio procesa izrade Strategije. Uspješna provedba Strategije ovisit će o nekoliko faktora, ponajprije dostupnim financijskim sredstvima iz različitih izvora i uspješnoj provedbi projekata stoga se pokazatelji kvantificiraju na temelju procijenjenih aktivnosti koje je realno moguće provesti unutar svakog cilja/mjere. Tablični prikaz pokazatelja daje se u nastavku te će služiti za praćenje i izradu izvještaja o provedbi Strategije. Tablica 35. Prikaz pokazatelja za praćenje provedbe strategije MJERA PODMJERA POKAZATELJ ISHODA POKAZATAELJ REZULTATA Ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstva Najmanje 10 OPG-ova ostvarilo potporu za nabavu poljoprivredne mehanizacije i opreme Najmanje 1 OPG-a ostvarila potporu za izgradnju novih skladišnih kapaciteta 51 Smanjenje troškova poslovanja OPG-a za 15% Povećanje prihoda OPG-a za 20%

55 Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva 2.1. Obnova/modernizacija javnih prostora ruralnog područja 3.1. Organizacija radionica 3.2. Organizacija studijskog putovanja 3.3. Posjet sajmovima 3.4. Animacija stanovništva 4.1. Poticajne međunarodne suradnje lokalnih dionika 8.2. Evaluacija LRS-a Najmanje 1 OPG ostvario potporu za nabavku uređaja za preradu i/ili pakiranje proizvoda Najmanje 6 OPG-a ostvarilo potporu za ulaganje Najmanje 4 novih dječjih igrališta Najmanje 8 uređenih društvenih/vatrogasnih domova Najmanje 2 uređenih šetnica i javnih prostora Održano najmanje 25 radionica/predavanja Odrađena najmanje 1 studijska putovanja Organiziran posjet najmanje na 6 sajmova Na aktivnostima LAG-a sudjelovalo je najmanje 200 stanovnika Lag-a "Izvor" Najmanje 1 projekta suradnje Izvor: Obrada autora Povećanje prihoda OPG-a za 10% Povećanje prihoda OPG-a za 25% Povećanje veličine za 10% ekonomske 60% stanovništva ima koristi od poboljšanih usluga/društvene infrastrukture 20% stanovništva aktivno doprinosi lokalnoj zajednici kroz uključenje u aktivnosti LAG-a Evaluacija strategije odvija se kroz cijelo razdoblje provedbe. Proces evaluacije prati ostvarivanje planiranih rezultata i učinaka strategije, utvrđivanje eventualnih nedostataka u provedbi te omogućava, ukoliko je to potrebno, dopunu i/ili izmjenu strategije što doprinosi kvalitetnijoj provedbi. Kroz proces evaluacije utvrđuje se jesu li postignuti zadani ciljevi utvrđeni u strategiji te u kojoj mjeri su aktivnosti koje su prethodile ostvarenju cilja, doprinijele realizaciji samog cilja. Podaci koji će se prikupljati tijekom provedbe strategije u okviru procesa praćenja, dakle pokazatelji ishoda, rezultata i učinka u usporedbi s početnim podacima za vrijeme početka provedbe strategije omogućit će izradu evaluacijskih izvješća. Za prikupljanje podataka koji će omogućiti evaluaciju definiranih pokazatelje biti će zadužen Ured LAG-a u suradnji sa svim članovima LAG-a. U sam proces evaluacije biti će uključeni zaposlenici LAG-a, Odbor za praćenje i vanjski stručnjak. Evaluacijska izvješća izrađivat će se za razdoblje od tri godine, dakle dva puta u tijeku provedbe strategije. Evaluacijska izvješća Odbor za praćenje podnosi Upravnom odboru na usvajanje. Ciljevi evaluacije su: osiguranje transparentnosti i odgovornosti za korištenje javnih sredstava učinkovita raspodjela sredstava bolje upravljanje provedbom strategije i njezino prilagođavanje promjenama 52

56 preciznije utvrđivanje kvalitetnih, mjerljivih i realnih pokazatelja rezultata što omogućava i olakšava sustav praćenja ostvarenja ciljeva i analizu učinaka povezivanje politike, programa, prioriteta, mjera i projekata. Tablica 36. Prikaz organizacije praćenja i evaluacije LRS Praćenje strategije Evaluacija strategije Organizira Odbor za praćenje Odbor za praćenje Odgovorno tijelo Ured LAG-a Ured LAG-a / vanjski stručnjaci Uporaba proračuna Statistika prijave projekata Sadržaj praćenja Doprinos projekta ciljevima i Godišnja izvješća o praćenju pokazateljima strategije Rezultati i učinci provedenih Aktivnosti animacije LAG-a i projekata projekti suradnje Doprinos ciljevima Programa ruralnog razvoja Vremenski raspored Kontinuirano 2 puta tijekom cijelog razdoblja Razdoblje izvješćivanja Godišnje 3 godine Tijelo koje odobrava izvješće Upravni odbor Upravni odbor Priprema godišnjeg plana Svrha izvješća provedbe strategije Poboljšanja mehanizama Revizija strategije provedbe Izvor: Obrada autora Indikatori / pokazatelji po mjerama Tablica 37. Indikatori po Pod mjeri 1.1. Strateški Cilj 1. Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu Pokazatelji Indikator zaposlenosti Mjera 1. Podizanje kvalitete polj. proizvodnje Pod mjera 1.1. Ulaganja u modernizaciju polj. gospodarstva Najmanje 10 OPG-ova moderniziralo je i smanjilo troškove poslovanja svojeg poljoprivrednog gospodarstva za 15 %; Najmanje 1 OPG-a povećali su prihode svojeg poljoprivrednog gospodarstva za 20% Najmanje 1 OPG modernizirao je poslovanje OPGa nabavkom uređaja za preradu i/ili pakiranje proizvoda svojeg poljoprivrednog gospodarstva te povećao svoje prihode za 10%. Očuvanje najmanje 10 radnih mjesta; 3 novo zaposlenih osoba 53

57 Broj projekata Rok za ostvarenje Najmanje 14 završenih projekata po ovoj mjeri Izvor: Obrada autora (n+3) Tablica 38.Indikatori po Pod mjeri 1.2 Strateški Cilj 1. Podići kvalitetu polj- proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu Mjera 1. Podizanje kvalitete polj. proizvodnje Pod mjera 1.2. Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva Pokazatelji Indikator zaposlenosti Broj projekata Rok za ostvarenje Izvor: Obrada autora OPG-ova iskoristilo je mjeru "Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva" čime su povećali svoje prihode za 25 % i uvećali ekonomsku veličinu za 10% Očuvanje najmanje 6 radnih mjesta, 1 novo zaposlene osobe Najmanje 6 završenih projekata po ovoj mjeri (n+3) Tablica 39. Indikatori po Pod mjeri 2.1. Strateški Cilj 2. Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti Mjera 2. Unapređenje kvalitete života ruralnog područja Pod mjera 2.1. Obnova/modernizacija društvene infrastrukture ruralnog područja Pokazatelji Indikator zaposlenosti Broj projekata Rok za ostvarenje Izgrađeno i opremljeno najmanje 4 dječjih igrališta na području Lag-a "Izvor" ; Uređeno i opremljeno najmanje 8 društvenih/vatrogasnih domova ; Uređeno najmanje 2 šetnica i javnih prostora Očuvanje najmanje 10 radnih mjesta Najmanje 32 završenih projekata po ovoj mjeri Izvor: Obrada autora (n+3) Tablica 40. Indikatori po Mjeri 3 Strateški Cilj 3. Podizanje svijesti lokalnih dionika o suvremenim mehanizmima upravljanja polj. gospodarstvom 54

58 Mjera 3. Edukacija, usavršavanje i animacija stanovništva ruralnog područja Pod mjera 3.1. Organizacija radionica 3.2. Organizacija studijskog putovanja 3.3. Posjet sajmovima 3.4. Animacija stanovništva Izvor: Obrada autora Pokazatelj Održano najmanje 25 radionica/predavanja Odrađena najmanje 1 studijska putovanja Organiziran posjet najmanje na 6 sajmova Na aktivnostima LAG-a sudjelovalo je najmanje 200 stanovnika Lag-a "Izvor" 9. SPOSOBNOST PROVEDBE LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE 9.1. Struktura LAG-a Izvor LAG Izvor je udruga koja je osnovana godine na temelju inicijative JLSa današnjih članova LAG-a koji su prepoznali važnost i svrhu osnivanja LAG-a Izvor je osnovalo 12 članova osnivača dok danas LAG Izvor broji 50 članova iz sva tri sektora (javni, privatni i civilni).ukupno je 8 članova javnog sektora, 23 članova civilnog sektora te 19 članova poslovnog sektora. Slika 5. Postotak sektora u članstvu LAG-a Izvor Postotak sektora u članstvu LAG-a "Izvor" 38% 16% 46% Javni sektor Civilni sektor Poslovni sektor Izvor: Obrada autora LAG Izvor prema statut sastoji se od sljedećih upravljačkih tijela: Skupština Najviše tijelo LAG-a Izvor koje čine svi članovi LAG-a Izvor Upravni odbor Najviše tijelo LAG-a Izvor između svije skupštine LAG-a Izvor čine ga 13 članova koji su birani iz redova članova skupštine prema LEADER modelu 55