OSNOVNI PODACI O TURIZMU U SVIJETU I HRVATSKOJ U GODINI

Transcription

1 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET ZAGREB Trg J. F. Kennedyja 6, KATEDRA ZA TURIZAM Akademska 2017./2018. godina OSNOVNI PODACI O TURIZMU U SVIJETU I HRVATSKOJ U GODINI Autori: Izv.prof.dr.sc. Zvjezdana Hendija Izv.prof.dr.sc. Oliver Kesar Doc.dr.sc. Kristina Bučar Copyright EKONOMSKI FAKULTET ZAGREB Katedra za turizam, listopad 2017.

2 Hendija, Z., Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u godini SADRŽAJ 1. TURIZAM U SVIJETU U GODINI... 2 Tablica 1.1. OSNOVNI PODACI O TURIZMU U SVIJETU... 2 Tablica 1.2. MEĐUNARODNI TURISTIČKI DOLASCI U SVIJETU PO REGIJAMA... 2 Tablica 1.3. PRIHODI OD MEĐUNARODNOG TURIZMA U SVIJETU PO REGIJAMA... 2 Tablica 1.4. MEĐUNARODNI TURISTIČKI ODLASCI U SVIJETU PO REGIJAMA... 2 Tablica 1.5. UDIO KORIŠTENIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA ZA TURISTIČKA PUTOVANJA U SVIJETU... 3 Tablica 1.6. SVRHA POSJETE U MEĐUNARODNOM TURIZMU U SVIJETU... 3 Tablice 1.7. TURISTIČKI RECEPTIVNE ZEMLJE SVIJETA... 3 Tablica VODEĆE TURISTIČKI RECEPTIVNE ZEMLJE SVIJETA PREMA MEĐUNARODNIM TURISTIČKIM DOLASCIMA... 3 Tablica VODEĆE TURISTIČKI RECEPTIVNE ZEMLJE SVIJETA PREMA PRIHODIMA OD MEĐUNARODNOG TURIZMA... 3 Tablica 1.8. VODEĆE TURISTIČKI EMITIVNE ZEMLJE SVIJETA PREMA TURISTIČKOJ POTROŠNJI TURIZAM U HRVATSKOJ U GODINI... 4 Tablica 2.1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U HRVATSKOJ... 4 Tablica 2.2. UDIO INOZEMNIH U UKUPNIM NOĆENJIMA U HRVATSKOJ... 4 Tablica 2.3. UDIO NOĆENJA TURISTA U PRIMORSKIM MJESTIMA U HRVATSKOJ... 4 Tablica 2.4. VODEĆA TURISTIČKI EMITIVNA TRŽIŠTA ZA HRVATSKU PREMA BROJU NOĆENJA... 4 Tablica 2.5. SEZONSKA KONCENTRACIJA BROJA NOĆENJA TURISTA U HRVATSKOJ... 4 Tablica 2.6. BROJ POSTELJA, NOĆENJA I ISKORIŠTENOST SMJEŠTAJNIH KAPACITETA U HRVATSKOJ PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJA... 5 Tablica 2.7. STRUKTURA HOTELSKIH KAPACITETA PREMA KATEGORIJAMA U HRVATSKOJ... 5 Tablica 2.8. UDJELI PRIHODA OD INOZEMNOG TURIZMA U BDP-u I IZVOZU USLUGA U HRVATSKOJ... 5 Tablica 2.9. PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA TURISTA U HRVATSKOJ... 5 Tablica MOTIVACIJA TURISTA ZA DOLAZAK U HRVATSKU... 6 Tablica KORIŠTENO PRIJEVOZNO SREDSTVO ZA DOLAZAK TURISTA U HRVATSKU HOTELIJERSTVO U SVJETU I HRVATSKOJ GODINE... 6 Tablice 3.1. HOTELIJERSTVO U SVIJETU... 6 Tablica VODEĆE HOTELSKE MARKE (BRENDOVI) U SVIJETU GODINE... 6 Tablica NAJVEĆE HOTELSKE KORPORACIJE U SVIJETU GODINE... 7 Tablice 3.2. HOTELIJERSTVO U HRVATSKOJ... 7 Tablica VODEĆI MEĐUNARODNI HOTELSKI BRENDOVI KOJI POSLUJU U HRVATSKOJ GODINE... 7 Tablica VODEĆE DOMAĆE HOTELSKE GRUPACIJE U HRVATSKOJ GODINE TURISTIČKI RESURSI U SVIJETU I HRVATSKOJ... 8 Tablice 4.1. PRIRODNI TURISTIČKI RESURSI U SVIJETU I HRVATSKOJ... 8 Tablica PRIRODNI (BIOTROPNI) RESURSI VAŽNI ZA TURIZAM U HRVATSKOJ I SVIJETU (ODABRANI PRIMJERI)... 8 Tablica PRIRODNI (BIOTROPNI) RESURSI VAŽNI ZA TURIZAM U HRVATSKOJ I SVIJETU (ODABRANI PRIMJERI) (nastavak)... 9 Tablica ZAŠTIĆENA PRIRODNA PODRUČJA U HRVATSKOJ... 9 Tablice 4.2. DRUŠTVENI TURISTIČKI RESURSI U SVIJETU I HRVATSKOJ Tablica DRUŠTVENI (ANTROPOGENI) RESURSI VAŽNI ZA TURIZAM U HRVATSKOJ I SVIJETU (ODABRANI PRIMJERI) Tablica UNESCO-V POPIS ZAŠTIĆENE MATERIJALNE I NEMATERIJALNE BAŠTINE U HRVATSKOJ Tablica MANIFESTACIJSKI RESURSI U HRVATSKOJ (ODABRANI PRIMJERI) Copyright Ekonomski fakultet, Katedra za turizam 1

3 Hendija, Z., Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u godini 1. TURIZAM U SVIJETU U GODINI Tablica 1.1. OSNOVNI PODACI O TURIZMU U SVIJETU Pokazatelj Međunarodni turistički dolasci u svijetu Ostvareni prihodi od međunarodnog turizma u svijetu izvoza putem turizma u ukupnom svjetskom izvozu prihoda od međunarodnog turizma u svjetskom BDP-u Izvor: UNWTO (2017) Tourism Highlights 2016, Madrid, str. 3. 1,24 milijardi 1,22 bilijuna USD 7% 10% Tablica 1.2. MEĐUNARODNI TURISTIČKI DOLASCI U SVIJETU PO REGIJAMA Regija Međunarodni turistički dolasci (u milijunima) Europa % Azija i Pacifik % Sjeverna i Južna Amerika* % Afrika 58 5% Bliski Istok 54 4% SVIJET % Izvor: UNWTO (2017) Tourism Highlights 2016, Madrid, str. 4. *Napomena: Regija Sjeverna i Južna Amerika uključuje i Srednju Ameriku. Tablica 1.3. PRIHODI OD MEĐUNARODNOG TURIZMA U SVIJETU PO REGIJAMA Regija Prihodi od međunarodnog turizma (u milijardama USD) Europa % Azija i Pacifik % Sjeverna i Južna Amerika* % Afrika 35 3% Bliski Istok 58 5% SVIJET % Izvor: UNWTO (2017) Tourism Highlights 2016, Madrid, str. 5. *Napomena: Regija Sjeverna i Južna Amerika uključuje i Srednju Ameriku. Tablica 1.4. MEĐUNARODNI TURISTIČKI ODLASCI U SVIJETU PO REGIJAMA Regija Međunarodni turistički odlasci (u milijunima) Europa % Azija i Pacifik % Sjeverna i Južna Amerika* % Afrika 35 3% Bliski Istok 39 3% Nije navedeno 39 3% SVIJET % Izvor: UNWTO (2017) Tourism Highlights 2016, Madrid, str. 13. *Napomena: Regija Sjeverna i Južna Amerika uključuje i Srednju Ameriku. Copyright Ekonomski fakultet, Katedra za turizam 2

4 Hendija, Z., Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u godini Tablica 1.5. UDIO KORIŠTENIH PRIJEVOZNIH SREDSTAVA ZA TURISTIČKA PUTOVANJA U SVIJETU Vrste prijevoza u Zračni 55% Cestovni 39% Vodeni 4% Željeznički 2% SVIJET 100% Izvor: UNWTO (2017) Tourism Highlights 2016, Madrid, str. 5. Tablica 1.6. SVRHA POSJETE U MEĐUNARODNOM TURIZMU U SVIJETU Svrha posjete u Odmor i rekreacija 53% Posjete prijateljima i rodbini (VFR*), zdravlje, vjera i dr. 27% Posao 13% Nije navedeno (privatni razlozi i sl.) 7% SVIJET 100% Izvor: UNWTO (2017) Tourism Highlights 2016, Madrid, str. 5. *VFR - visiting friends and relatives odnosno posjete rodbini i prijateljima. Tablice 1.7. TURISTIČKI RECEPTIVNE ZEMLJE SVIJETA Tablica VODEĆE TURISTIČKI RECEPTIVNE ZEMLJE SVIJETA PREMA MEĐUNARODNIM TURISTIČKIM DOLASCIMA Turistički receptivne zemlje Rang Francuska 1. 6,7% SAD 2. 6,1% Španjolska 3. 6,1% Kina 4. 4,8% Italija 5. 4,2% Ostale zemlje 72,1% SVIJET 100,0% Izvor: UNWTO (2017) Tourism Highlights 2016, Madrid, str. 6. Tablica VODEĆE TURISTIČKI RECEPTIVNE ZEMLJE SVIJETA PREMA PRIHODIMA OD MEĐUNARODNOG TURIZMA Turistički receptivne zemlje Rang SAD 1. 16,9% Španjolska 2. 4,9% Tajland 3. 4,1% Kina 4. 3,6% Francuska 5. 3,5% Ostale zemlje 67,0% SVIJET 100,0% Izvor: UNWTO (2017) Tourism Highlights 2016, Madrid, str. 6. Tablica 1.8. VODEĆE TURISTIČKI EMITIVNE ZEMLJE SVIJETA PREMA TURISTIČKOJ POTROŠNJI Turistički emitivne zemlje Rang Kina 1. 21,4% SAD 2. 10,1% Njemačka 3. 6,5% Ujedinjena Kraljevina 4. 5,2% Francuska 5. 3,3% Ostale zemlje 53,5% SVIJET 100,0% Izvor: UNWTO (2017) Tourism Highlights 2016, Madrid, str. 13. Copyright Ekonomski fakultet, Katedra za turizam 3

5 Hendija, Z., Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u godini 2. TURIZAM U HRVATSKOJ U GODINI Tablica 2.1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U HRVATSKOJ Dolasci turista ukupno Noćenja turista ukupno Prosječan broj noćenja po dolasku 5,0 Izvor: DZS (2017) Turizam u, Statističko izvješće br. 1594,, str. 36. Tablica 2.2. UDIO INOZEMNIH U UKUPNIM NOĆENJIMA U HRVATSKOJ Noćenja turista ukupno Noćenja inozemnih turista % Izvor: DZS (2017) Turizam u, Statističko izvješće br. 1594,, str. 36 i 39. Tablica 2.3. UDIO NOĆENJA TURISTA U PRIMORSKIM MJESTIMA U HRVATSKOJ Noćenja turista ukupno Noćenja turista u primorskim mjestima % Izvor: DZS (2017) Turizam u, Statističko izvješće br. 1594,, str. 36. Tablica 2.4. VODEĆA TURISTIČKI EMITIVNA TRŽIŠTA ZA HRVATSKU PREMA BROJU NOĆENJA Zemlje porijekla Noćenja turista Rang (u 000) Njemačka ,9% Slovenija ,2% Austrija ,3% Hrvatska ,5% Italija ,4% Češka ,1% Ostale zemlje ,6% UKUPNO ,0% Izvor: DZS (2017) Turizam u, Statističko izvješće br. 1594,, str. 15. Tablica 2.5. SEZONSKA KONCENTRACIJA BROJA NOĆENJA TURISTA U HRVATSKOJ Noćenja Noćenja Noćenja u 6. i 9. mjesecu ,9% Noćenja u 7. i 8. mjesecu ,9% Noćenja od 6. do 9. mjeseca ,8% Noćenja od 10. do 5. mjeseca ,2% UKUPNO ,0% Izvor: Prema DZS (2017) Turizam u, Statističko izvješće br. 1594,, str. 42. Copyright Ekonomski fakultet, Katedra za turizam 4

6 Hendija, Z., Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u godini Tablica 2.6. BROJ POSTELJA, NOĆENJA I ISKORIŠTENOST SMJEŠTAJNIH KAPACITETA U HRVATSKOJ PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJA Ukupna noćenja turista Ukupno postelje Prosječna godišnja iskorištenost Vrste objekata za smještaj Noćenja Broj postelja U danima U postotku (u 000) Hoteli ,6% ,0% 133,3 36,5% Privatni smještaj ,5% ,2% 53,1 14,6% Kampovi ,4% ,9% 69,5 19,0% Turistički apartmani i turistička naselja ,6% ,9% 96,7 26,5% Ostali (lječilišta, hosteli, odmarališta i sl.) ,9% ,0% 49,4 13,5% UKUPNO ,0% ,0% 67,9 18,6% Izvor: Prema DZS (2017) Turizam u, Statističko izvješće br. 1594,, str. 26 i 36. Napomene: Ukupne postelje uključuju stalne i pomoćne postelje, prema NKD-u 2007., Odjeljak 55. Hoteli uključuju: hotele, hotele baštinu, aparthotele, integralne i difuzne hotele, lječilišne hotele i hotele posebnog standarda; Privatni smještaj uključuje: sobe za iznajmljivanje, apartmane, studio-apartmane, kuće za odmor u kućanstvima, seljačka kućanstva; Kampovi uključuju: kampove, kampirališta i kamp-odmorišta i kampove u kućanstvima. Tablica 2.7. STRUKTURA HOTELSKIH KAPACITETA PREMA KATEGORIJAMA U HRVATSKOJ Kategorija hotela Ukupan broj objekata* Ukupan broj postelja* Tablica 2.8. UDJELI PRIHODA OD INOZEMNOG TURIZMA U BDP-u I IZVOZU USLUGA U HRVATSKOJ 5* 38 5% % 4* % % 3* % % 2* 72 10% % UKUPNO % % Izvor: DZS (2017) Turizam u, Statističko izvješće br. 1594,, str. 26. * Hoteli prema NKD-u 2007., Odjeljak 55. Pokazatelj Prihodi od inozemnog turizma (u mlrd. EUR) 8,6 BDP (u mlrd. EUR) 45,8 prihoda od inozemnog turizma u BDP-u 18,8% Ukupan izvoz usluga (u mlrd. EUR) 12,3 prihoda od inozemnog turizma u izvozu usluga 70,4% Izvori: Hrvatska narodna banka (2017) Bilten 236, Statistički pregled, Godina XXIII;, str. 2 i 80. Tablica 2.9. PROSJEČNA DNEVNA POTROŠNJA TURISTA U HRVATSKOJ Vrsta izdatka* Iznos (u eurima) u Izdaci za smještaj 36,22 54,6% Izdaci za hranu i piće u restoranima i barovima 12,18 18,4% Izdaci za kupovinu u trgovinama 9,49 14,3% Ostali izdaci (sport i rekreacija, zabava, izleti i sl.) 8,47 12,8% Prosječni dnevni izdaci (potrošnja) turista 66,36 100,0% Izvor: Institut za turizam (2015) Tomas ljeto 2014, Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj,, str. 58. *Napomena: podaci se odnose na primorske županije i ljetno razdoblje od lipnja do rujna kada se provodi Tomas istraživanje. Copyright Ekonomski fakultet, Katedra za turizam 5

7 Hendija, Z., Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u godini Tablica MOTIVACIJA TURISTA ZA DOLAZAK U HRVATSKU Motiv* ** Rang Pasivni odmor, opuštanje 75,1% 1. Zabava 43,0% 2. Nova iskustva i doživljaji 29,9% 3. Uživanje u jelu i piću, gastronomija 26,3% 4. Upoznavanje prirodnih ljepota 20,2% 5. Bavljenje sportom i rekreacijom 6,8% 6. Upoznavanje kulturnih znamenitosti i događanja 7,0% 7. Posjet rodbini i prijateljima (VFR***) 6,1% 8. Zdravstveni razlozi 4,1% 9. Ronjenje 3,2% 10. Wellness 1,4% 11. Drugi motivi (kupovina, posao, vjera i dr.) 2,7% Izvor: Institut za turizam (2015) Tomas ljeto 2014, Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj,, str. 36. *Napomena: podaci se odnose na primorske županije i ljetno razdoblje od lipnja do rujna kada se provodi Tomas istraživanje. **Mogućnost više odgovora. ***VFR - visiting friends and relatives odnosno posjete rodbini i prijateljima. Tablica KORIŠTENO PRIJEVOZNO SREDSTVO ZA DOLAZAK TURISTA U HRVATSKU Prijevozno sredstvo* Osobni automobil, kamp kućica, autodom, motocikl, unajmljeni automobil Autobus Zrakoplov Željeznica Ostalo (brod, jahta, trajekt) ,3% 7,1% 10,9% 0,2% 0,5% 100,0% UKUPNO Izvor: Institut za turizam (2015) Tomas ljeto 2014, Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj,, str. 42. *Napomena: podaci se odnose na primorske županije i ljetno razdoblje od lipnja do rujna kada se provodi Tomas istraživanje. 3. HOTELIJERSTVO U SVJETU I HRVATSKOJ GODINE Tablice 3.1. HOTELIJERSTVO U SVIJETU Tablica VODEĆE HOTELSKE MARKE (BRENDOVI) U SVIJETU GODINE Hotelska marka (brend)* Homeinn Holiday Inn Express Holiday Inn Hampton by Hilton HanTing Hilton 7 Days Inn Marriott Super 8 Best Western Izvor: HotelsMag.com (2017) 325 Hotels, HOTELS magazine, str. 32. *Prema broju soba. Copyright Ekonomski fakultet, Katedra za turizam 6

8 Hendija, Z., Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u godini Tablica NAJVEĆE HOTELSKE KORPORACIJE U SVIJETU GODINE Hotelska korporacija* Sjedište Marriot International SAD Hilton SAD IHG - InterContinental Hotels Group Ujedinjena Kraljevina Wyndham Hotel Group SAD Shanghai Jin Jang International Hotel Group Co. Kina AccorHotels Francuska Choice Hotels International Inc. SAD BTG Homeinns Hotels Group Kina China Lodging Group Kina Best Western Hotels & Resorts SAD Izvor: HotelsMag.com (2017) 325 Hotels, HOTELS magazine, str. 22. *Prema broju soba. Tablice 3.2. HOTELIJERSTVO U HRVATSKOJ Tablica VODEĆI MEĐUNARODNI HOTELSKI BRENDOVI KOJI POSLUJU U HRVATSKOJ GODINE Hotelski brend* Hotelska korporacija Sjedište Melia Hotels Melia Hotels International Španjolska Park Plaza Hotels Carlson Rezidor Hotel Group SAD Falkensteiner Falkensteiner Austrija Radisson Blu Carlson Rezidor Hotel Group SAD Le Meridien Lav Marriott International, Inc SAD Karisma Hotels Karisma Hotels Dominikanska Republika Sheraton Marriott International, Inc SAD Hilton Hilton SAD Westin Marriott International, Inc SAD Arcotel Arcotel Austrija Izvor: Horwath HTL (2017) European Hotels & Chains Report 2017, New York, str 22. *Prema broju soba. Tablica VODEĆE DOMAĆE HOTELSKE GRUPACIJE U HRVATSKOJ GODINE Hotelske grupacije* Sjedište Valmar Riviera Poreč Plava Laguna Poreč Liburnija Riviera Opatija Istraturist Umag Bluesun Hotels & Resorts Maistra Rovinj UGO-Grupa Arena Hospitality Group Pula HUP Adriatic Luxury Hotels Dubrovnik Izvor: Horwath HTL (2017) European Hotels & Chains Report 2017, New York, str 22. *Prema broju soba. Copyright Ekonomski fakultet, Katedra za turizam 7

9 Hendija, Z., Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u godini 4. TURISTIČKI RESURSI U SVIJETU I HRVATSKOJ Tablice 4.1. PRIRODNI TURISTIČKI RESURSI U SVIJETU I HRVATSKOJ Tablica PRIRODNI (BIOTROPNI) RESURSI VAŽNI ZA TURIZAM U HRVATSKOJ I SVIJETU (ODABRANI PRIMJERI) Vrste resursa Hrvatska Svijet 1. KLIMATSKI: umjereno topla klima - Mediteranska umjereno topla klima - Mediteranska tropsko-monsunska planinska klima 2. GEOMORFOLOŠKI: - planine i planinski lanci Dinara, Alpe, Sv. Jure na Biokovu - najviši vrh RH Mt.Blanc - najviši vrh Europe (na granici Francuske i Italije), Vidova gora - najviši vrh otoka Brača Himalaja - najviši planinski lanac na Zemlji (u 5 azijskih država, najviše u Nepalu) - vulkani otok Jabuka kraj otoka Visa (vulkanskog porijekla) Etna na Siciliji u Italiji, Vezuv kod Napulja u Italiji, Santorini u Grčkoj, Fujiyama u Japanu - klisure Đerdap na Dunavu u između Srbije i Rumunjske, Wachau na Dunavu kod Beča u Austriji, Loreley na Rajni u Njemačkoj -kanjoni Kanjon Čikole, Zrmanje, Cetine, Krke Grand Canyon u SAD, kanjoni Morače, Pive i Tare u Crnoj Gori - spilje Cerovačke pećine na Velebitu Mamutska spilja u državi Kentucky u SAD, Veternica na Medvednici Holoch u Švicarskoj, Grgosova spilja u Samoboru Postojnska jama i Škocjanska jama u Sloveniji, Modra spilja na otoku Biševo Macoha u Češkoj - polja u kršu Gacko, Ličko, Krbavsko, Kninsko, Planinsko polje - Slovenija Imotsko, Sinjsko polje Nevesinjsko polje - BiH - otoci RH ima otoka, otočića, hridi i grebena Kreta, Maldivi, Bali, Hawai, Karibi (najveći otoci:krk i Cres) - fjordovi Norveška, Čile 3. HIDROGRAFSKI: - oceani Atlantski ocean, Indijski ocean, Tihi ocean - mora Jadransko more Sredozemno more, Crveno more - vode na kopnu: - jezera (prirodna) Crveno i Modro jezero kod Imotskog, Balaton u Mađarskoj Prokljansko jezero kod Bilica na rijeci Krki, Ženevsko jezero na granici između Švicarske i Francuske Vransko jezero kod Šibenika, Züriško jezero u Švicarskoj Vransko jezero na Cresu, Mazurska jezera u Poljskoj Veliko i Malo jezero na Mljetu Maggiore jezero pored Milana u Italiji - rijeke: Sava, Drava, Dunav, Gacka Dunav, Rajna, Mississippi, Nil - vodopadi na rijekama: Slapovi na Plitvičkim jezerima (npr. Veliki slap) vodopadi rijeke Niagare između Kanade i SAD-a, rijeke Zambezi (Viktorijini slapovi) u Africi, - slapovi na rijekama: Skradinski buk na Krki, Angelovi slapovi na rijeci Cuyun u Venezueli - najviši na svijetu Rastoke kod Slunja - ledenjaci alpski: ledenjak Grosser Aletschgletscher i glečer Hintertuxer u Švicarskoj, ledenjak Pasterzen, glečer Mölltaler, Grossglockner u Austriji - podzemne vode - termalno-mineralne vode: Bizovačke toplice, Daruvarske toplice, Vichy u Francuskoj, Istarske toplice, Krapinske toplice, Baden-Baden i Wisbaden u Njemačkoj Stubičke toplice, Tuheljske toplice, Karlovy Vary i Marianske Lazne u Češkoj Varaždinske toplice, Gastein u Austriji Terme Topusko, Zdravilišče Rogaška i Terme Čatež u Sloveniji Terme Jezerčica, Spa u Belgiji Terme Sv. Martin, Debrecin i Budimpešta u Mađarskoj Naftalan Ivanić Grad Abano Terme kraj Venecije, Montecatini u Toscani u Italiji - gejziri na Islandu, Novom Zelandu, SAD-u i na Tibetu Copyright Ekonomski fakultet, Katedra za turizam 8

10 Hendija, Z., Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u godini Tablica PRIRODNI (BIOTROPNI) RESURSI VAŽNI ZA TURIZAM U HRVATSKOJ I SVIJETU (ODABRANI PRIMJERI) (nastavak) Vrste resursa Hrvatska Svijet 4. BIOGEOGRAFSKI: - fauna: - posebne životinjske vrste: bjeloglavi sup, ris, vepar, jelen, panda u Kini, sredozemna medvjedica, pas dalmatiner klokan u Australiji - životinjski svijet kao mogućnost lipicaner i hrvatski posavac (konji) rodeo u SAD-u sportske rekreacije: - autohtoni gastronomski janjetina s Paga i Krka, riblji paprikaš u Mađarskoj, Pekinška patka, specijaliteti: škampi iz Istre, pastrve iz rijeke Gacke, sushi u Japanu purica iz Hrv. Zagorja, kulen, štrukli, mlinci - flora: - kuriozitetne biljke (npr. Velebitska degenija, drvo sekvoje u Sj. Americi endemske): hrvatska perunika, božikovina ginko u Kini - posebne biljke smokva, maslina, lavanda tulipani u Nizozemskoj, runolist u Alpama, ruže u Bugarskoj 5. PEJSAŽNI: - tipovi pejsaža: - planinski pejsaž Velebit, Biokovo alpski, pirinejski, karpatski, himalajski - nizinski pejsaž panonski panonski, ukrajinski, nizozemski, sjeverno-američki - primorski pejsaž dalmatinski tip obale dalmatinski tip obale, andaluzijski Tablica ZAŠTIĆENA PRIRODNA PODRUČJA U HRVATSKOJ Kategorija zaštite Broj Područje Strogi prirodni rezervati 2 Bijele i Samarske stijene na Velebitu Hajdučki i Rožanski kukovi na Velebitu Nacionalni parkovi 8 Plitvička jezera (UNESCO zaštita od 1979.), Paklenica, Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Risnjak, Sjeverni Velebit Parkovi prirode 11 Biokovo, Kopački rit, Lastovsko otočje, Lonjsko polje, Medvednica, Papuk, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak Samoborsko gorje Posebni rezervati 77 Ornitološki Krapje đol, u moru Malostonski zaljev, šumske vegetacije Lokrum Regionalni parkovi 2 Mura-Drava, Moslavačka gora Spomenici prirode 81 Modra Špilja na Biševu, Crveno jezero, polupećina Hušnjakovo Značajni krajobrazi 83 Kalnik, Slunjčica, Linski zaljev Park šume 26 Maksimir, Marjan, oko dvorca Trakošćan Spomenici parkovne arhitekture 119 Arboretum Trsteno, Perivoj Zrinski u Čakovcu, park u Kutjevu UKUPNO 409 Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode (2016) Zaštićena područja u Hrvatskoj, stanje: 29. travnja, dostupno na: Copyright Ekonomski fakultet, Katedra za turizam 9

11 Hendija, Z., Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u godini Tablice 4.2. DRUŠTVENI TURISTIČKI RESURSI U SVIJETU I HRVATSKOJ Tablica DRUŠTVENI (ANTROPOGENI) RESURSI VAŽNI ZA TURIZAM U HRVATSKOJ I SVIJETU (ODABRANI PRIMJERI) Vrste resursa Hrvatska Svijet 1. KULTURNO-POVIJESNI - sačuvani ostaci prošlih civilizacija, spomenici i objekti te urbanističke cjeline: - sačuvani ostaci prošlih civilizacija: - prapovijest Vučedol spilja Altamira u Španjolskoj (prethistorijski crteži) Hušnjakovo brdo - nalazište Krapinskog pračovjeka Stonehenge iz Velike Britanije Arheološki park "Andautonija" u Šćitarjevu kraj a Egipatske piramide vojnici od terakote u Kini - antika grad Solin kraj Splita (virtualni muzej rimskog naselja) naselje Pompeji kod Napulja arena u Puli Rimske katakombe u Rimu Dioklecijanova palača u Splitu (UNESCO) amfiteatar u Rimu i Veroni - srednji i novi vijek: - crkve i drugi sakralni objekti Katedrala Sv. Stjepana iz a, crkva S. Petra u Vatikanu Katedrala Sv. Petra i Pavla u Đakovu, Katedrala u Kölnu Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku (UNESCO), crkva Notre Dame u Parizu Katedrala Sv. Stošije i Katedrala Sv. Donata u Zadru, Sv. Stjepan u Beču - dvorci Trakošćan, Neuschwainstein (Njemačka) Veliki Tabor palača Louvre (Pariz) dvorac Eltz (Vukovar) Schönbrunn (Beč) - svetišta Marija Bistrica Fatima (Portugal) Trsat Jeruzalem (Izrael) Ludbreg Meka (Saudijska Arabija) Vatikan - suvremeno doba: Krčki most Atomium (Brusseles) Most dr. Franje Tuđmana Eiffelov toranj (Pariz) Maslenički most Golden Gate (San Francisco) 2. ETNOSOCIJALNI - materijalna i duhovna (nematerijalna) kultura nekog naroda: U RH tu ulazi sva od UNESCO-a zaštićena nematerijalna baština (vidi Tablicu ) - rukotvorine čipka: paška, lepoglavska, hvarska čipka; licitarsko srce flandrijska čipka (Brugge-Belgija) - narodne nošnje slavonska narodna nošnja, narodna nošnja otoka Suska Dindrle - njemačka narodna nošnja - narodni plesovi Moreška na Korčuli, Linđo u Dubrovniku flamenco u Španjolskoj, tango u Argentini, - narodne pjesme ojkanje, klapsko pjevanje, bećarac jodlanje u Austriji - autohtona jela i specijaliteti te paprenjak, fritule, viška pogača, štrukle, kulen riblja juha u Mađarskoj, kebab u Turskoj,pizza u Italiji, gyros u Grčkoj, paella u Španjolskoj - tradicionalna pića i napitci šljivovica, orahovac, prošek pivo u Njemačkoj, Belgiji, Češkoj i Irskoj - ostala nematerijalna baština nekog naroda: kravata; Slavoljub Penkala i Nikola Tesla (slavne osobe) braća Wright (let avionom preko Atlantika), Louis Lumiere (film, Francuska) 3. UMJETNIČKI - spomenici iz kulturno i povijesnog razvoja nekog naroda (vidi Tablicu ) i suvremena dostignuća u arhitekturi, likovnoj, glazbenoj umjetnosti: - kulturne ustanove - organizatori izložbi (muzeji, zbirke, knjižnice i sl.) Memorijalni centar Nikola Tesla (Smiljan kod Gospića) Prado Muzej (Madrid) Memorijalni centar Domovinskog rata (Vukovar) Galerija Uffizi (Firenca) Tehnički muzej Nikole Tesle () Muzej Louvre (Pariz) Muzej Ermitaž (St. Petersburg) - umjetnine - kipovi, spomenici, slike i sl. Zdenac života u u (kipar I. Meštrović) Kip slobode (New York), Kip Krista Spasitelja (Rio de Janeiro) Spomenik Seljačkoj buni (kipar A. Augustinčić), Kip Davida (Firenza, Michelangelo) Kip Grgura Ninskog u Splitu (kipar I. Meštrović) Slavoluk pobjede (Pariz), Brandenburška vrata (Berlin) Kip Hrvatski Apoksiomen (Mali Lošinj) Granitna skulptura Mount Rushmore (SAD) Pozdrav suncu u Zadru, Morske orgulje u Zadru Mona Lisa (muzej Louvre, Pariz, Leonardo da Vinci) Naivno slikarstvo (I. Generalić, Hlebine) Stvaranje Adama (Sikstinska kapela, Vatikan, Michelangelo Buonarroti) 4. MANIFESTACIJSKI - kulturne, zabavne, sportske, vjerske, gospodarske i ostale manifestacije - posebna Tablica AMBIJENTALNI (manje ili veće prostorne cjeline): - posebni tipovi naselja, urbane cjeline grad Dubrovnik grad Venecija (Italija) istarska naselja: Hum, Motovun, Grožnjan, grad Pisa (Italija) Povijesna jezgra Trogira (UNESCO) grad Brugge (Belgija) Gornji Grad u u Alpske kuće Amiši, SAD - trgovi, ulice Trg bana Josipa Jelačića Trg. Sv. Marka u Veneciji Stradun u Dubrovniku Trafalgar Square u Londonu Korzo u Rijeci Wall Street i Broadway u New Yorku Kalelarga (Široka ulica) u Zadru Champs-Élysées u Parizu Splitska riva La Rambla u Barceloni - zabavni parkovi Dinopark Poreč, Fun Park Mirnovec u Biogradu na Moru Disneyland, Europa-Park, Legoland Aquapark Istralandia Gardaland Copyright Ekonomski fakultet, Katedra za turizam 10

12 Hendija, Z., Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u godini Tablica UNESCO-V POPIS ZAŠTIĆENE MATERIJALNE I NEMATERIJALNE BAŠTINE U HRVATSKOJ MATERIJALNA BAŠTINA: - kulturna materijalna baština: Povijesna jezgra Trogira Dioklecijanova palača i srednjovjekovni Split Starogradsko polje na otoku Hvaru Stari grad Dubrovnik Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku Ranokršćanski Kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču Stećci - srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika ()* Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. st. (2017.)** - prirodna materijalna baština: Nacionalni park Plitvička Jezera Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe (2017.)*** NEMATERIJALNA BAŠTINA: Festa Sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika Čipkarstvo u Lepoglavi, na Hvaru i Pagu Hvarska procesija "Za križen" Godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastavštine Pjevanje i sviranje dvoglasja tijesnih intervala iz Istre i Hrv. primorja Proljetna procesija Ljelja ili kraljica iz Gorjana Umijeće izrade tradicijskih drvenih igračaka iz Hrvatskog zagorja Sinjska alka - viteški turnir u Sinju Bećarac iz Slavonije, Baranje i Srijema Medičarski obrt u Sjevernoj Hrvatskoj Nijemo kolo Dalmatinske zagore Klapsko pjevanje Vrsta turističkog resursa ambijentalni/ pejsažni/ hidrografski/ geomorfološki/ biogeografski / manifestacijski Mediteranska prehrana**** / biogeografski Izvor: Ministarstvo kulture RH (2017) Upisana dobra Republike Hrvatske na UNESCO-ovom Popisu svjetske baštine, dostupno na: *Napomena: UNESCO je zaštitio ovu baštinu na prostoru Hrvatske (Cista Provo i Konavle), Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. **Napomena: UNESCO je zaštitio ovu baštinu na prostoru Hrvatske (Zadar i Šibenik), Italije i Crne Gore. ***Napomena: UNESCO je zaštitio ovu baštinu na prostoru Hrvatske (na području SR Hajdučki i Rožanski kukovi te u NP Paklenica), Albanije, Austrije, Belgije, Bugarske, Njemačke, Italije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Španjolske i Ukrajine. ***Napomena: UNESCO je zaštitio ovu baštinu na prostoru Hrvatske, Cipra, Španjolske, Grčke, Italije, Maroka i Portugala. Copyright Ekonomski fakultet, Katedra za turizam 11

13 Hendija, Z., Kesar, O., Bučar, K.: Osnovni podaci o turizmu u svijetu i Hrvatskoj u godini Tablica MANIFESTACIJSKI RESURSI U HRVATSKOJ (ODABRANI PRIMJERI) Naziv manifestacije Mjesto održavanja KULTURNE MANIFESTACIJE: Festivali, igre i druge kulturne manifestacije: Dubrovačke ljetne igre (kazališno-scenska manifestacija) Dubrovnik - glazbeni festivali: Muzički bijenale Vodice Jazz & Blues Festival Vodice Šibenski festival djeteta Šibenik Varaždinske barokne večeri Varaždin Osorske glazbene večeri Osor Glazbene večeri na sv. Donatu Zadar - filmski festivali: ANIMAFEST - Međunar. festival animiranog filma DOX - Međunar. festival dokumentarnog filma Pulski filmski festival Pula Vukovar film festival Vukovar Motovun film festival Motovun - kazališni festivali: PIF- Međunar. festival kazališta lutaka Brijunsko ljeto kazališta Ulysses Brijuni Festival plesa i neverbalnog kazališta Svetivinčenat - kulturno-povijesne manifestacije: Renesansni festival Koprivnica Dani Dioklecijana Split Rapska fjera Rab Sinjska alka - tradicionalna viteška igra (UNESCO) Sinj Trka na prstenac Barban Smotre folklora i etnosocijalne manifestacije: Međunarodna smotra folklora Đakovački vezovi Đakovo Picokijada Đurđevac Vinkovačke jeseni Vinkovci Porcijunkulovo Čakovec ZABAVNE MANIFESTACIJE: Viteške igre: Gusarska bitka Omiš Bitka kod Stubice (obilježavanje Seljačke bune) Donja Stubica Karnevali, poklade: Samoborski fašnik Samobor Riječki karneval Rijeka Suvremeni ulični festivali: Špancirfest Varaždin Cest is D'Best Advent u u Festivali suvremene glazbe: INmusic festival Ultra Europe Split Terraneo Zadar SPORTSKE MANIFESTACIJE: Sportska prvenstva i igre ATP Croatia Open teniski turnir Umag ATP Indoors teniski turnir VIP Snow Queen Trophy (VIP Snježna kraljica na Sljemenu) Svjetsko rukometno prvenstvo Pula, Osijek, Varaždin, Zadar, Poreč i Univerzijada 1987., Europske sveučilišne igre, -Rijeka Mediteranske igre Split Panonian Challenge - festival ekstremnih sportova Osijek VJERSKE MANIFESTACIJE: Hodočašća Marija Bistrica Marija Bistrica Ludbreg Ludbreg Procesija "Za križen" (UNESCO) Hvar Aljmaš Aljmaš u općini Erdut Majka božja Trsatska Rijeka GOSPODARSKE MANIFESTACIJE: Gospodarske izložbe Jesenski velesajam Sajmovi Place2go - međunarodni sajam turizma Croatia Boat Show Split Interliber - sajam knjiga OSTALE MANIFESTACIJE (znanstvene, obrazovne, modne, poslovni skupovi i sl.) Izvor: popis manifestacija preuzet je djelomično iz sljedećeg izvora: HTZ (2014) Odluka o dodjeli potpora nacionalnim i regionalnim događanjima u godini, Turističko vijeće HTZ-a,, dostupno na: ( ) Copyright Ekonomski fakultet, Katedra za turizam 12