MANIFESTACIJSKI TURIZAM Akademska 2016./2017. godina. Osnovna terminologija. Povijest manifestacija. Klasifikacija manifestacija

Transcription

1 Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet Katedra za turizam 11. MANIFESTACIJSKI TURIZAM Akademska 2016./2017. godina Autor: Izv. prof. dr. sc. OLIVER KESAR Ciljevi 11. nastavne cjeline: definirati osnovna obilježja manifestacija klasificirati manifestacije prema tematici i veličini istaknuti obilježja velikih manifestacija te motive za organizaciju i izvore financiranja istaknuti ključne čimbenike uspješnosti manifestacija navesti pozitivne i negativne učinke koji proizlaze iz organizacije manifestacija iz svake od grupa velikih manifestacija izdvojiti one najposjećenije i s velikim utjecajem na mjesta odvijanja Ključne riječi 11. nastavne cjeline: manifestacija (događanje) manifestacijski turizam Povijest manifestacija Antička Grčka Olimpijske igre (prve velike manifestacije) hodočašća Delphi (4. st. p.kr.), Panteon (2. st.), Compostella (9. st.), Lourdes (19. st.), Fatimu (20. st.) Industrijska revolucija pokrenula razne izložbe (inovacije) druga polovina 19. st. karneval u Riu, Wimbledon, dodjela Nobelove nagrade početak 20. st. svjetsko prvenstvo u automobilizmu između dva svjetska rata dodjela Oscara, filmski festival u Cannesu danas procjenjuje se da se u svijetu godišnje održi oko velikih manifestacija uz stalni porast broja Osnovna terminologija uglavnom je riječ o velikim manifestacijama (događanjima) koje posjećuju turisti, ali i rezidenti engl. (mega) event mjerila velikih manifestacija: obujam (veličina) događanja investirana sredstva vs. ostvareni prihodi psihološki moment iniciranje must see osjećaja kod potražnje na emitivnom tržištu i stvaranje wow! efekta, za vrijeme trajanja manifestacije manifestacija organizirane društvene pojave sa specifičnim sadržajem, profilom sudionika, brojem posjetitelja i vremenom trajanja, koje karakterizira značaj sadržaja, važnost sudionika, značaj rezultata odnosno masovnost posjete 3 4 Klasifikacija manifestacija prema tematici: 1. Sportske (Olimpijske igre, svjetska i kontinentalna prvenstva) 2. Kulturne koncerti, festivali (filmski, glazbeni, kazališni, openair), ljetne igre, predstave (kazališne, folklorne), izložbe 3. Zabavne (karnevali, izbori miss i mister, eno-gastronomske, dani planeta zemlje) 4. Vjerske (hodočašća, proštenja, posjet Pape) 5. Gospodarske (sajmovi, izložbe, saloni, kampanje) 6. Znanstvene (znanstveni i stručni skupovi) 7. Političke (politički skupovi, kampanje, prosvjedi) prema veličini: 1. mega manifestacije velika događanja koja se vrlo rijetko organiziraju, a imaju međunarodni značaj; npr. Svjetsko nogometno prvenstvo ili EXPO izložba 2. značajne manifestacije veća tradicionalna događanja kojima se destinacije nastoje profilirati i pozicionirati na međunarodnom turističkom tržištu; npr. Advent u Zagrebu 3. velike manifestacije veća događanja koja se povremeno organiziraju kako bi se prvenstveno zadovoljila lokalna i regionalna potražnja, a onda i turisti; npr. koncert ili maraton 4. manje (sporedne) manifestacije manja tradicionalna ili povremena događanja kulturne, povijesne, glazbene ili neke druge tematike na lokalnoj razini; npr. dodjele nagrada ili proslave nekih obljetnica 5 6 1

2 Obilježja velikih manifestacija tradicionalnost kontinuirano održavanje manifestacije kroz duži niz godina međunarodnost privlače aktivne i pasivne sudionike iz različitih zemalja zastupljenost brojnost manifestacija u svijetu promjenjivost mjesta manifestacije imaju tendenciju stalne promjene mjesta održavanja geografska raspoređenost pravilna geografska disperzija istovrsnih manifestacija na globalnoj razini mega manifestacije su za pojedinca jedinstven doživljaj koji se često nikad ne ponovi manifestacije su za organizatora redovito velik izdatak manifestacije obično kratko traju (od nekoliko dana do nekoliko tjedana) organizacija manifestacije iziskuje dugoročno i pomno planiranje velike manifestacije se u prosjeku rijetko događaju i rijetko ponavljaju u istoj destinaciji manifestacije su vrlo često popraćene velikim organizacijskim, financijskim i sigurnosnim rizicima manifestacije iziskuju složenu organizacijsku shemu uključenih dionika na razini destinacije 7 8 Motivi i financiranje velikih manifestacija Čimbenici utjecaja na uspješnost velikih manifestacija MOTIVI ZA ORGANIZACIJU MANIFESTACIJE: zadovoljenje društvenih potreba (interesa) fizički efekti (izgradnja objekata i infrastrukture) promocija grada/zemlje povećanje turističkog prometa politički motivi IZVORI FINANCIRANJA MANIFESTACIJA: prodaja ulaznica sponzorstva i pokroviteljstva privatni sektor oglašavanje, TV prava javni sektor i/ili TZ prodaja suvenira crowdfunding uspješnost organizacije i izvedbe velike manifestacije ovisit će o nizu čimbenika: odabir prave tematike (aktualnost, javni interes, humanitarno) odabir pravog trenutka/razdoblja održavanja (timing) stručnost i iskustvo organizacijskog tima (donositelji odluka) zadovoljavajući kapaciteti prostora (otvoreni/zatvoreni) i infrastrukture (promet, oprema, smještaj) podrška lokalne društvene zajednice (stanovništvo, udruge, turistička zajednica, grad/općina) marketinška komunikacija s ciljnim segmentima (online i offline) naklonjenost medija i stvaranje pozitivnog imidža zatvaranje financijske konstrukcije projekta prihvatljiv stupanj zadovoljstva svih dionika na razini destinacije 9 10 Pozitivni učinci održavanja manifestacija na turizam Negativni učinci održavanja manifestacija na turizam proširenje turističkog tržišta učinkovito privlačenje ciljnih segmenata potražnje privlačenje velikih masa posjetitelja (potrošača) utjecaj na preusmjeravanje turističkih tokova povećanje prosječne duljine boravka povećanje prihoda gradova domaćina dodatno zapošljavanje, naročito rezidenata izgradnja ili obnova objekata i infrastrukture unapređenje poslovanja subjekata turističke ponude i usluga javnog sektora jačanje konkurentnosti i podizanje kvalitete ponude publicitet i međunarodna medijska izloženost veliki troškovi organizacije neiskorišteni smještajni i drugi turistički receptivni kapaciteti nakon završetka manifestacije neizbježna kalendarska preklapanja (s drugim manifestacijama) gubitak stalne klijentele zagađenje okoliša (otpad, buka, itd.) manjak pojedinih usluga zbog gužvi (npr. turistički vodiči, taksi službe, itd.) porast cijena proizvoda i usluga djelomično narušavanje imidža destinacije pojava trajnog stresa kod djelatnika u organizaciji

3 Međunarodne institucije u području organizacije manifestacija 1. Sportske manifestacije IFEA International Festivals & Events Association IAEE International Association of Exhibitions and Events ISES International Special Events Society ILEA International Live Events Association UFI Global Association of the Exhibition Industry IAFE International Association of Fairs and Expositions ICCA International Congress and Convention Association IACC International Association of Conference Centers IAPCO International Association of Professional Congress Organisers IAAPA International Association of Amusement Parks and Attractions EFA European Festivals Association velika sportska natjecanja u funkciji su razvoja civiliziranoga društva, njega svijesti, tijela i duha ( u zdravom tijelu zdrav duh ), očuvanje mira u svijetu, izgradnja tolerancije među ljudima različitog kulturnog, vjerskog i imovinskog statusa sportske manifestacije se dijele na one s: više sportskih disciplina: Olimpijske igre, Univerzijada, Svjetske vojne igre, Igre zemalja Commonwealth-a, atletska dvoranska prvenstva, moderni petoboj jednom sportskom disciplinom: svjetsko ili nacionalno prvenstvo u nogometu (npr. Super Bowl u SAD), košarci, rukometu, plivanju, automobilizmu, karateu, kuglanju Olimpijske igre prve moderne ljetne OI u Ateni, 14 zemalja, 241 natjecatelj, 43 natjecanja Pierre de Coubertin otac suvremenog olimpizma prve zimske OI u Chamonix, F prve ljetne Paraolimpijske igre u Stoke Mandeville, UK prve ljetne OI za mlade u Singapuru prve zimske OI za mlade u Innsbrucku, A Lausanne sjedište Međunarodnog olimpijskog odbora James B. Connolly (SAD) prvo olimpijsko zlato (troskok) Michael Phelps (SAD) do sad najuspješniji olimpijac (22 medalje) 15 Simboli OI: moto brže, više, jače golub simbol mira maskota simbol kulture domaćina zastava bijela s pet krugova (pet kontinenata) medalja promjer 60 mm, debljina 3 mm plamen baklja se pali u Olimpiji, sunčevom zrakom sportska sela naselja u kojem borave natjecatelji tijekom igara 16 Ekonomika Ljetnih olimpijskih igara sudjeluju skoro sve zemlje svijeta IOC uvjetuje hotelskih soba za posjetitelje te smještaj u Olimpijskom selu za oko natjecatelja i službenih osoba neki ekonomski pokazatelji: 1996.g. Atlanta 9 milijuna ulaznica, troškovi 3,6 milijardi USD 2000.g. Sydney 5 milijuna posjetitelja, troškovi 6,9 milijardi USD 2004.g. Atena oko natjecatelja, troškovi 13,8 milijardi USD 2008.g. Peking natjecatelja, troškovi 45 milijardi USD 2012.g. London gotovo natjecatelja, troškovi 11,4 milijardi USD, izravni prihodi 3,3 milijardi USD 2016.g. Rio de Janeiro oko natjecatelja, troškovi 11,1 milijardu USD, 10 milijuna ulaznica 17 Ekonomika Zimskih olimpijskih igara manji broj zemalja sudionica i manji broj posjetitelja od LJOI od 1994.g. u razmaku od dvije godine od LJOI neki ekonomski pokazatelji: 2002.g. Salt Lake City oko natjecatelja iz 78 zemalja, troškovi 2,5 milijardi USD, stvoreno je oko radnih mjesta 2006.g. Torino više od natjecatelja, troškovi 4,4 milijarde USD, troškovi izgradnje sportskih objekata 1,7 milijardi EUR 2010.g. Vancouver oko natjecatelja iz 82 zemlje, izravni prihodi 1,6 milijardi USD, radnih mjesta, troškovi 7,6 milijardi USD 2014.g. Sochi oko natjecatelja iz 88 zemalja, troškovi 51 milijardu USD, NBC platila je 4,4 milijarde USD za TV prava, ostvaren je rast broja turista od 30% u (na 5 milijuna) 18 3

4 Prihodi i troškovi Olimpijskih igara Broj novostvorenih radnih mjesta uslijed Olimpijskih igara Izvor: Međunarodni olimpijski odbor Izvor: Međunarodni olimpijski odbor Svjetsko nogometno prvenstvo Ekonomika svjetskih nogometnih prvenstava 1930.g. Urugvaj; prvo nogometno prvenstvo; 18 utakmica; 13 reprezentacija; posjetitelja 1998.g. Francuska; 10 gradova, 32 reprezentacije; 64 utakmice; 2,8 milijuna posjetitelja, 30 milijuna TV gledatelja 2002.g. Koreja/Japan; prvi put dvije zemlje domaćini, prvi puta u Aziji 2006.g. Njemačka; 3,4 mil. posjetitelja, 715 milijuna TV gledatelja u 200 zemalja 2010.g. JAR; 3,2 milijuna posjetitelja, 385 mil. potrošnje 2014.g. Brazil; 12 gradova domaćina, 3,4 milijuna posjetitelja nakon OI, najgledanije sportska manifestacija na svijetu 21 sponzorstva 1984.g. 2 mlrd. USD; 1996.g. 16,6 mlrd. USD 1994.g. SAD LA 623 mil. USD profita, privremenih radnih mjesta; NYC, SF i Boston više od 1 mlrd. USD prihoda; sveukupni troškovi 5,6 mlrd. USD 1998.g. Francuska neto dobit natjecanja oko 400 milijuna USD 2002.g. Japan i J. Koreja 3 mil. gledatelja i 1,2 mlrd. USD prihoda od ulaznica; 4,7 mlrd. USD investicija 2006.g. Njemačka 400 mil. USD prihoda; privremenih radnih mjesta, budžet za operativne troškove 430 mil g. JAR 30 mil. USD nagrada pobjedniku; 3,6 mlrd. ukupnih troškova, ino-posjetitelja, 5 novih stadiona 2014.g. Brazil 35 mil. USD nagrada pobjedniku; 11 mlrd. USD ukupnih troškova, neto dobit natjecanja oko 338 mil. USD 22 Ostale sportske manifestacije UEFA nogometna prvenstva svjetska i kontinentalna prvenstva u atletici, rukometu, vaterpolu, košarci, plivanju skijaška natjecanja FIS kup, skijaški skokovi tenis turniri Grand Slam skupina (Australian Open, French Open, Wimbledon - prvi 1877.g., US Open) i Masters Series skupina, ATP Davis Cup, FED Cup automobilističke utrke Formula 1, WRC Londonski maraton od 1981.g. sa sudionika do 2015.g. s sudionika, prikazan u 196 zemalja svijeta KULTURNE MANIFESTACIJE Expo svjetska izložba noviteta; kontinuirano održavanje; nije određen vremenski razmak između izložbi; na odabranu temu 1851.g. UK u Hyde Parku, u namjenski podignutom paviljonu s eksponata, 6 mil. posjetitelja tijekom razvoja predstavljala su se najnovija civilizacijska dostignuća (televizor, automobil, Eiffelov toranj) 1998.g. Lisabon, najveći uspjeh Hrvatske, 8 mil. posjetitelja 2000.g. Hannover, 25 mil. posjetitelja, ulaznice g. Aichi, Japan; 22 mil. posjetitelja 2008.g. Zaragoza, 93 dana, 350 izlagača 2010.g. Shangai, Kina, 73 mil. posjetitelja, 200 zemalja 2012.g. Yeosu, J. Koreja, 8. mil. posjetitelja, 100 zemalja 2015.g. Milano, 22 milijuna posjetitelja 2017.g. Astana, Kazahstan 2020.g. Dubai 4

5 Ostale kulturne manifestacije 3. Zabavne manifestacije dodjela Oscara, veljača/ožujak, filmska produkcija dodjela Emmy nagrada, prosinac, TV produkcija dodjela Grammy nagrada, glazbena produkcija Dubrovačke ljetne igre, Moreška, Kumpanija, Sinjska Alka, Špancirfest, Picokijada, Međunarodna smotra folklora, Zagrebfest, Dani satire, Noć muzeja filmski festivali Venecija, Cannes, Berlin ; u Hrvatskoj Animafest, Pulski filmski festival, Motovun film festival, Zagreb film festival, Libertas film festival, ZagrebDox ostali festivali svjetla, umjetnosti, piva, komedije, folklorni, gastronomski, književni, glazbeni, vatre, vjerski, renesansni, rock, znanosti, kazališni, vinski, zimski ne iziskuju posebno prilagođene kapacitete velik dio manifestacija se financira iz privatnih izvora koncerti mega popularnih glazbenika i sastava, plesnih skupina Karneval u Rio de Janeiru jedan od najvećih zabavnih manifestacija današnjice počinje u veljači, središnje događanje parada na Sambodromu ( posjetitelja) koja počinje u 20h i završava u 5h ukupno traje 46 dana prije Uskrsa smještaj poskupljuje 4 puta ulaznice od 50 USD nastupa 12 najboljih škola sambe s oko do sudionika Ostale zabavne manifestacije 4. Vjerske manifestacije Ultra Europe festival, Split u srpnju, ulaznice za 3 dana od 119 traje 7 dana i okupi oko posjetitelja ukupna potrošnja posjetitelja 60 milijuna kuna koncerti mega glazbenika: Woodstock 1969 (počeci) Guns n Roses, Metallica, Depeche Mode Celine Dion, Rihanna, Beyonce, Adele Eurosong izbori miss i mister gastronomske manifestacije dani planeta zemlje 27 prema UNWTO između 300 i 330 mil. turista obilazi sveta mjesta svake godine struktura: 33% kršćani, 18% islam, 16% hinduizam, 6% budizam, 17% ostali vjernici i ne-vjernici najveće kršćanske vjerske manifestacije vežu se uz posjet Pape zemljama i posjet turista vjernika Rimu/Vatikanu najveća vjerska okupljanja vežu se uz islamsku religiju u Mekki u Saudijskoj Arabiji oko 13 mil. ljudi godišnje ostala velika vjerska okupljališta su Lourdes (oko 5 mil. hodočasnika godišnje), Fatima, Rim, Vatikan, Asiz, Jeruzalem, Medina, u Hrvatskoj: Marija Bistrica, Trsat, Aljmaš, Sinj, Solin Gospodarske manifestacije ITB sajam turizma u Berlinu Internationale Tourismus Börse od 1966.g. svake godine u ožujku, traje 5 dana najveći i vodeći sajam turizma na globalnoj razini prvenstveno namijenjen turoperatorima, turističkim zajednicama, hotelskim korporacijama i turističkim agencijama, IT i prijevozničkim poduzećima sajam održan 2017.g.: m 2 izložbenog prostora, oko štandova preko izlagača iz 184 zemlje oko posjetitelja ulaznica za sajam: 15 EUR (12 EUR online) prosječna potrošnja posjetitelja na putovanjima: EUR WTM sajam turizma u Londonu World Travel Market od 1979.g., svake godine u studenom; traje 3 dana drugi po veličini sajam turizma na svijetu prvenstveno namijenjen turoperatorima i turističkim agencijama sajam održan 2016.g.: oko predstavnika medija oko delegata i izlagača iz 182 zemlje m 2 izložbenog prostora ugovoreno 2,8 milijardi GBP poslova oko posjetitelja ulaznica za sajam: 12 funti

6 6. Znanstvene manifestacije Dodjela Nobelove nagrade Ostale gospodarske manifestacije: ostali sajmovi poljoprivrede i prehrambene industrije, uređenja interijera, knjiga, vina i vinarstva, vjenčanja, automobila i drugih vozila, plovila i nautičke opreme, industrijske opreme, cvijeća, vrtlarstva, lova i ribolova, obrazovanja i karijere, informatičke tehnologije, Božićni sajmovi itd. izložbe izložbe inovacija, kućnih ljubimaca, vina, cvijeća, proizvoda tradicijskih obrta, oldtimera itd. proizvodne kampanje promicanje sportskih aktivnosti i zdravog načina življenja, ekološki uzgojene hrane, obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, raznih tehnoloških rješenja u gospodarstvu i kućanstvu, sigurnosnih aspekata itd. najvrjednija godišnja nagrada od 1901.g., na dan 10. prosinca godišnjica smrti Alfreda Nobela prva Nobelova nagrada Wilhelm Roentgen, 1901.g. za fiziku fizika, kemija, medicina, književnost, mir, ekonomija od 1968.g. za područje ekonomije 2016.g. iz ekonomije Oliver Hart i Bengt Holmstrom; dobili 8 mil. SEK za teoriju ugovornih odnosa Ostale znanstvene manifestacije razne međunarodne konferencije raznih strukovnih udruženja (najveći iz područja medicine i farmacije), svjetski kongresi, summiti itd Političke manifestacije politički skupovi okupljanja npr. predsjednika i premijera vodećih gospodarskih sila svijeta (G8) političke konvencije (sabori) na kojima se biraju predsjedništva, obično vodećih, stranaka u jednoj zemlji političke debate rasprave među političkim vođama jedne zemlje o gorućim socio-ekonomskim i političkim pitanjima predizborne kampanje i izbori privlačenje javnosti na predizborne skupove u većim gradovima te kraća putovanja zbog izlaska na biračka mjesta političke konferencije okupljanje ministara i drugih predstavnika državnih tijela u cilju pregovora i rješavanja multilateralnih problema (npr. konferencija o Bliskom istoku) protesti i štrajkovi okupljanje ljudi radi zaštite svojih prava Zaključno manifestacije u svojoj osnovi podrazumijevaju masovnost, a masovnost donosi mogućnost ostvarivanja visokih prihoda, dodatnog zapošljavanja, izgradnje infrastrukture i drugih ekonomskih učinaka tome treba pridodati društvene, političke i ostale učinke zemljama i gradovima domaćinima velike manifestacije predstavljaju rješenje brojnih problema, no nemaju sva događanja isključivo pozitivan utjecaj na razvoj turizma organizacija manifestacija za sobom povlači stvarne, potencijalne i oportunitetne troškove bitno je naučiti iz negativnih primjera i sagledati sve razloge za i protiv organiziranja velikih manifestacija