Nakon dvije godine u EU-u Šteta je što Hrvatska nije uspjela povući više novca nego što je uplatila, kaže bivši veleposlanik pri EU

Transcription

1 Čak i leasing stabilnije Neki segmenti financijske industrije lani su se poboljšali, rastu i premije životnih osiguranja AKTUALNO Str Nakon dvije godine u EU-u Šteta je što Hrvatska nije uspjela povući više novca nego što je uplatila, kaže bivši veleposlanik pri EU aktualno Str. 8 Vanjski dug i dalje uzlazno U ožujku bruto inozemni dug iznosio je 49,3 milijarde eura, 2,5 milijardi eura više nego u isto doba lani svijet financija Str Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen Ponedjeljak, 6. srpnja Godina LXII / Broj privredni vjesnik novi centar izvrsnosti: meci / predstavljanja tvrtki / regija / turizam / hrwwwatska / svijet financija POSEBAN PRILOG EEN info Što donosi Enterprise Europe Network Konferencija Mostove gradi ekonomija protiv barijera, za Otvoreno tržište Ravnatelj AIK-a Damir Novinić u Mostaru je najavio izlazak 12 hrvatskih klastera u regiju >>10-11 Intervju: Hrvoje Somun U našem modelu fiskalizacije izvozni potencijal vide i naši partneri IBM i Oracle, kaže predsjednik Uprave APIS IT-a >> 6-7 iluzija, nova zagrebačka atrakcija U Muzeju iluzija ima više od 70 eksponata, a zgodni mali muzej jednako privlači turiste i domaće ljubitelje zabavne znanosti >> 16

2 Prvi regionalni projekt medija Privredni vjesnik i partnerski mediji iz još pet država JI Europe - Oslobođenje, Finance, Kapital, Vijesti, Novi magazin Umrežavanje, izravni kontakti, ubrzanje razgovora i dogovora te realizacije dogovorenog za zajedničke nastupe na trećim tržištima, razlog su naših aktivnosti: podrška hrvatskim izvoznicima otvaranje novih tržišta za hrvatske tvrtke povezivanje članova kluba i sudionika regionalnih poslovnih konferencija pojednostavljivanje najtežeg prvog koraka suradnje medijsko praćenje i informiranje o prilikama za poslovanje u regiji pomoć u širenju poslova Članovima Regionalnog poslovnog kluba Biznis plus osigurano je sudjelovanje na konferencijama onih koji odlučuju (decision makera), vlasnika i direktora kompanija, što olakšava direktno pregovaranje i dogovaranje, a realizaciju čini izvjesnijom i efikasnijom. Pridružite nam se! Za sve informacije: koordinatorica Ivana Zobenica, zobenica@privredni.hr, +385 (0) SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-24/14 Zagreb, 21. studenog P R E S U D A Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Diane Preglej, predsjednice vijeća, te Branke Andrassy i dr.sc. Dinka Pezelja, kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijaviteljice VESNE HOHNJEC iz Zagreba, D. Dujšina 14, protiv prijavljenog OPTIMUS PLUS d.o.o. Kašina, Glavna cesta 2b, radi povrede morala, nakon zaključene glavne rasprave održane 21. studenoga godine, u prisutnosti prijaviteljice i odsutnosti uredno pozvanog prijavljenog, istoga dana presudio je Prijavljeni: OPTIMUS PLUS d.o.o. Kašina, Glavna cesta 2b ODGOVORAN JE što prilikom čišćenja zimskog kaputa crne boje u svojoj kemijskoj čistionici, u razdoblju od 20. do 25. ožujka 2014., nije posao obavio u skladu s pravilima struke jer je na kaputu vidljivo više mrlja, na šavovima kaputa su vidljive svijetle trake koje izgledaju kao da su nastale pogrešnom uporabom pegle te se na strukturi tkanine vide otpala vlakanca s drugih odjevnih predmeta koji su čišćeni s predmetnim kaputom, čime je počinio povredu iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, pa mu se temeljem čl. 36. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera uz godine uz godine gospodarstvo gospodarstvo J A V N A O P O M E N A UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno. Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je 27. veljače godine donijelo presudu broj: PŽ-II-23/14 kojom se žalba odbija. privredni vjesnik više od informacije

3 UVOD 3 Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet? pvinfo Branko Grčić, potpredsjednik Vlade: Smanjenje kamata je dobrodošlo Od izmjena Zakona o obveznim odnosima očekujem ogroman efekt. Mislim da je visoka zatezna kamate mnoge građane dovela u dužničko ropstvo i da je blokada za ljudi sigurno u velikoj mjeri efekt upravo visoke zatezne kamate na sve vrste dugova. Naravno, tu pate i poduzeća i mislim da ovaj potez definitivno otvara prostor bitne redukcije te vrste troška i te vrste nameta. Zakonske zatezne kamate za odnose iz trgovačkih ugovora te ugovora između trgovaca i osoba javnog prava snizile bi se sa sadašnjih 15 na 10,14 posto, a za poslovne transakcije između poduzetnika te poduzetnika i osobe javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik sa 12,14 na 10,14 posto, dok bi se za građane zatezne kamate snizile sa 12 posto na 8,14 posto. Boris Vujčić, guverner HNB-a: Na grčkom primjeru trebamo učiti Hrvatska je u potpuno drugoj situaciji nego većina europskih država. Mi smo dužni Grčkoj, a ne ona nama. Dug hrvatskih rezidenata prema Grčkoj je 74,5 milijuna eura, a grčki dug prema nama samo eura. Mi smo u potpuno drugoj situaciji od, primjerice, Slovenije. Definitivno je ovaj slučaj Grčke primjer na kojemu možemo učiti. Moramo pogledati zašto je Grčka došla u ovu situaciju. Grčka je godinama zanemarivala strukturne reforme, zbog toga je došla u situaciju da ne može ostvarivati rast BDP-a. S druge strane, imala je potpunu fiskalnu neodgovornost i fiskalne deficite. Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a: Ne dajte da nas podobni upropaštavaju U godinama krize u obrtništvu je ugašeno obrta i izgubljeno radnih mjesta. Onima koji će imati priliku sastavljati buduću vladu, birati ministre, želja mi je reći u ime obrtnika i njihovih obitelji da budu mudri, neka ih ne zavara želja nesposobnih, podobnih ljudi koji žele samo poziciju, a nemaju znanja, iskustva i ne žele raditi za opće dobro. Nemojte im dati priliku da svima nama stvore nepriliku. Prije svake odluke sjetite se obrtnika, malog čovjeka i njegovog djeteta. Gost komentator: Josipa Cvelić Bonifačić, voditeljica projekata Valamar Riviere Kampovi postaju hoteli na otvorenom Pretvaranje kampova u moderne kamping resorte viših kategorija vjerojatno je najbrži put kvalitativnog repozicioniranja destinacije Kampovi u Hrvatskoj imaju oko kreveta, odnosno četvrtinu svih smještajnih kapaciteta, i stoga je važno kontinuirano raditi na njihovoj većoj iskoristivosti. Kako bismo to postigli, mi smo se orijentirali na kontinuirana ulaganja u kvalitetu kampova, obogaćivanje doživljajne ponude u kampovima, podizanje njihovih kategorija te uvođenje dodatnih standarda kvalitete usluge. Analize tržišta pokazuju kako su kvaliteta lokacije i prirodnih resursa uz blizinu emitivnih tržišta osnovne komparativne prednosti kamping turizma. Valamar ima sve te prednosti i stoga se ne moramo bojati konkurencije. Uz to, dosta smo uspješno ušli i u segment luksuznih kampova koji je sve popularniji u svijetu, a naše destinacije time postaju sve poželjnije. Primjerice, Kamp Krk bogatstvom sadržaja koji uključuju i wellness oazu te bazen s grijanom vodom unutar kampa svojevrstan je hotel na otvorenom. Ovaj kamp ima sve preduvjete za rad u pred i posezoni, a od ove godine obogaćen je i novim Superior i Family mobilnim kućicama. Dva su osnovna razloga zbog kojih kampovi imaju dobar početak sezone. Prvi je povoljne meteorološke prilike koje imaju značajan utjecaj na segment kampiranja u cijeloj Hrvatskoj, dok su u slučaju Valamara važan razlog značajnih investicija koje smo zadnjih nekoliko godina uložili u podizanje kvalitete kamping usluge. Ulaganja se svake godine sve više pokazuju kao pravi smjer da kamping segment učinimo otpornijim na vremenske neprilike. Zbog kontinuiranih ulaganja i Ne možemo utjecati na meteorološke prilike, ali zato ulaganjima u sadržaje možemo produljivati kamping sezonu dobre kvalitete smještaja i usluge naši kampovi Lanterna i krčki Kamp Krk dobili su priznanje Leading Campings of Europe koje okuplja 40 najboljih kampova u Europi, a nagradu su im dodijelili najveći njemački i nizozemski autoklubovi - ADAC i ANWB. Ne možemo utjecati na meteorološke prilike, ali zato kontinuiranim ulaganjima u dodatne sadržaje i kvalitetu usluge kao i odličnom ponudom u destinaciji možemo iz godine u godinu produljivati kamping sezonu. Stoga smo ove godine u naš kamping portfelj uložili oko 45 milijuna kuna. Najveća ulaganja bila su u istarski kamp Lanterna u kojem smo 37 milijuna kuna usmjerili u naselje mobilnih kućica, izgradnju nove tratorije te projekt glamping villagea koji uključuje ponudu sedam glamping šatora s vlastitim bazenom. Uz to, u kampu Solaris uložili smo oko 2,2, milijuna kuna u uređenje parcela, nove mobilne kućice dobili su krčki kampovi Ježevac i Krk, kao i dubrovački Solitudo, gdje smo obnovili i bistro. U kamp Marina u destinaciji Rabac uložili smo 4,5 milijuna kuna kako bismo kamp obogatili novim relax infinity bazenom, tik uz more i novouređenu plažu, a ovaj kamp je dobio i dječji bazen sa sunčalištem neposredno uz Maro klub te novouređeno dječje igralište. Pretvaranje kampova u moderne kamping resorte viših kategorija vjerojatno je najbrži put kvalitativnog repozicioniranja destinacije prema boljem platnom segmentu. Zakon o turističkom zemljištu, važan za kampove, usvojen je prije pet godina, ali nije proveden zato što, iako predviđa koncesijski odnos na turističkom zemljištu, ni jedan ugovor nije potpisan ni s državnom, niti s lokalnom zajednicom. Mi trenutačno plaćamo polovinu iznosa potencijalne koncesije, dok računovodstveno knjižimo puni iznos i tako akumuliramo sredstva koja bi aktivacijom koncesija bila na raspolaganju javnom sektoru za daljnji razvoj turizma i destinacija. Neriješene koncesije na zemljište uz visoka porezna opterećenja i poreznu nesigurnost trenutno su najveće prepreke značajnim ulaganjima. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura: Sandra Baksa PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović MARKETING: Tel: marketing@privredni.hr Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: Faks: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4 Privredni vjesnik 4 AKTUALNO ( ( u 11 kategorija više od 60 mlrd u završnoj fazi sudjelovalo je 110 tvrtki zajednički prihod svih sudionika natjecanja European Business Awards Nagrada DOK-ING-u za poslovanje Hrvatski proizvođač vozila za specijalne namjene dobio je nagradu za najbolje poslovanje među tvrtkama s prihodima do 25 milijuna eura. Hrvatska je prvi put sudjelovala na tom natjecanju Tvrtka DOK-ING osvojila je prestižnu nagradu European Business Awards u kategoriji najboljeg poslovanja godine kompanija s prihodima do 25 milijuna eura. Nagradu je primila članica Uprave Ana Majetić na završnoj večeri održanoj 26. svibnja u Londonu, a razlog za slavlje još je veći budući da je Hrvatska prvi put uopće sudjelovala u natjecanju. Uz DOK-ING, medalju onih najboljih primila je i Zagrebačka banka, zahvaljujući najvećem broju glasova u kategoriji nacionalni pobjednik prema glasovima javnosti na razini Republike Hrvatske. Nagradu European Business Awards sponzorirala je sedma najveća svjetska mreža nezavisnih revizor- Pokazali ste da hrvatska kvaliteta može biti međunarodno priznata, rekao je Želimir Kramarić iz HGK skih, poreznih i konzultantskih tvrtki RSM. Nakon više od godinu dana cjelokupnog natjecanja, na jednom su se mjestu okupili predstavnici najboljih tvrtki iz Europe, a samo u završnoj fazi natjecanja u 11 kategorija sudjelovalo je čak 110 tvrtki. DOK-ING je inače međunarodni lider u proizvodnji opreme i sustava koji štite ljudske živote u najopasnijem situacijama, uključujući razminiranje i vatrogastvo. Njihovi su proizvodi prisutni u 25 zemalja diljem svijeta. Prvi su u Hrvatskoj dizajnirali i proizveli gradski električni automobil te konstantno ulažu u inovacije i nove tehnologije. Cilj: podržati razvoj i ojačati poslovno društvo U natjecanju 2014./2015., uz tvrtke iz država članica Europske unije, sudjelovale su i Turska, Norveška, Švicarska, Srbija i Makedonija. Zajednički prihodi svih sudionika prelaze 1,5 bilijuna eura, a profit više od 60 milijardi eura sa 2,5 milijuna zaposlenih. Natjecanje se nastavlja za sezonu 2015./2016., a glavni je cilj natjecanja podržati razvoj i ojačati poslovno društvo diljem Europe. Uspjeh hrvatske tvrtke DOK-ING dokaz je da se, čak i u teškim gospodarskim uvjetima, predanim radom, inovativnošću i kreativnošću mogu postizati vrhunski rezultati prepoznati i priznati na svjetskoj razini, rekao je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić koji je prisustvovao ceremoniji u Londonu kao dio povjerenstva za odabir pobjednika u kategoriji Customer Focus. Predstavili ste se kao putokaz ukupnoga gospodarskog napretka, temeljenog na praćenju i uvođenju novih tehnologija, kontinuitetu proizvodne kvalitete, ulaganju u stručno obrazovanje te usredotočenosti na izvoz. Pokazali ste da hrvatska kvaliteta može biti međunarodno priznata, dodao je Kramarić. (K.S.) Projekt CareWell vrijedan tri milijuna eura ENT podržava mobilno zdravlje Operativna provedba projekta CareWell, u kojem je informatičku podršku osmislila kompanija Ericsson Nikola Tesla (ENT), započela je u Zagrebu. Riječ je o projektu vrijednom tri milijuna eura u kojem će mobilni timovi iz Doma zdravlja Zagreb obilaziti 110 pacijenata starijih od 65 godina i bilježiti njihovo zdravstveno stanje. Podaci prikupljeni putem kompjutorskih aplikacija služit će za poboljšanje života osoba s kroničnim bolestima, a timovi će za udaljeni nadzor pacijenata koristiti Ericsson Mobile Health sustav. Prikupljanje podataka i njihova obrada može poslužiti i za prilagodbu zdravstvenog sustava i brojne uštede. Carewell se osim u Hrvatskoj provodi i u Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Italiji i Poljskoj. Ponosna sam što kao kompanija znanja i partner s inovativnim portfeljom sudjelujemo u još jednom međunarodnom projektu na dobrobit društva i pojedinca, rekla je Gordana Kovačević, predsjednica ENT-a. Razvoj sustava mobilnog zdravlja pruža prilike za tvrtke u IT sektoru, rečeno je na predstavljanju projekta. Takvi sustavi, kaže i ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec, omogućavaju brzu dostavu medicinskih informacija i s udaljenih, ruralnih područja pa smanjuju broj nepotrebnih putovanja, ali i troškove zdravstvene skrbi. U provedbi projekta, koji će trajati tri godine, sudjelovat će i Fakultet elektronike i računarstva te Hrvatsko društvo za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva. (I.V.) Potrošačka prava Potrošači moraju znati i najgore Prema odluci Hrvatske narodne banke, sve će banke prije ugovaranja kredita svojim klijentima morati simulirati najgore scenarije njegove otplate. Nova Odluka o sadržaju i obliku u kojem se potrošaču daju informacije prije ugovaranja pojedine bankovne usluge Hrvatske narodne banke (HNB), koja je na snagu stupila s početkom lipnja, obvezuje banke da mijenjaju načine na koje informiraju potrošače prije ugovaranja pojedine bankovne usluge. Banke su sada obvezne potrošačima simulirati kako će povećanje redovne kamatne stope za dva postotna boda utjecati na povećanje mjesečnog anuiteta ili rate kod kredita, na konkretnom primjeru prikazati utjecaj moguće jednokratne deprecijacije domaće valute na visinu mjesečnog anuiteta ili rate kredita i to u iznosu od 10 posto ako je glavnica vezana uz tečaj eura, odnosno 35 posto ako je vezana uz tečaj bilo koje druge valute, te izračunati zajednički utjecaj tih dviju stavki na visinu mjesečnog anuiteta ili rate kod kredita. Brošura na temu Potrošački kredit dostupna je na službenoj web stranici kampanje Europske komisije Potrošači, upoznajte svoja prava! www. prava-potrosaca.hr, a dodatne informacije mogu se pronaći i na službenoj Facebook stranici kampanje. Potrošači koji žele dodatne informacije i savjete o ovoj temi mogu se obratiti savjetničkim potrošačkim centrima ili kontaktirati potrošački info telefon 072/ (K.S.)

5 5 ( gotovo 20% ( 3,9 mlrd kn porasla imovina fondova u trgovanje na tržištu kapitala u (rast 2,4%) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga Zaustavljen trend pada imovine investicijskih fondova Pojedini segmenti financijske industrije lani su se poboljšali, zaustavljen je višegodišnji trend smanjenja imovine investicijskih fondova, a na tržištu osiguranja nastavljen je trend blagog porasta premije životnih osiguranja. I leasing društva su unatoč otežanim uvjetima poslovanja stabilizirala poslovanje Igor Vukić vukic@privredni.hr Prošla godina donijela je poboljšanje poslovnih rezultata i indikatora poslovanja pojedinih segmenata financijske industrije, ocijenio je Petar-Pierre Matek, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. U izvješću o radu u prošloj godini, Matek je ukazao da je lani zaustavljen višegodišnji trend smanjenja imovine investicijskih fondova, koji datira još od početka financijske krize. Uz stalni rast ukupne neto imovine, prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova kategorije B iznosio je 11,4 posto, dok su obvezni mirovinski fondovi kategorija A i C, koji su započeli s radom u kolovozu 2014., ostvarili u kratkom roku prinose od 4,6 odnosno 2,9 Tržište osiguranja još se nije oporavilo od recesije, zaračunata bruto premija pala je 5,7 posto posto. Za 7,8 posto povećalo se članstvo u otvorenim fondovima, a za 5,5 posto porastao je broj članova u zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Imovina fondova porasla je u za gotovo 20 posto. U Hanfinom izvješću stoji i da je na tržištu osiguranja nastavljen trend blagog porasta premije životnih osiguranja (od 3,9 posto) pa je ostvaren i porast dobiti nakon oporezivanja u skupini životnih osiguranja (od 5,4 posto). I leasing društva su unatoč otežanim uvjetima poslovanja stabilizirala poslovanje. Vrijednost novozaključenih ugovora na leasing tržištu bila je u oko pet milijardi kuna. Prijave zbog zloporabe tržišta kapitala Hanfa je lani podnijela i dvije kaznene prijave protiv tri osobe, zbog kaznenih djela nesavjesnog gospodarskog poslovanja i zloporabe tržišta kapitala. Podneseno je i 17 optužnih akata za pokretanje prekršajnih postupaka iz područja investicijskih fondova, tržišta kapitala i tržišta osiguranja. U jednom predmetu donesena je pravomoćna presuda, dok ostali postupci još traju. Protiv rješenja Hanfe pokrenuto je 12 upravnih sporova pred upravnim sudovima. Dvije tužbe odbačene su kao nedopuštene, jedan je postupak obustavljen, a devet je još u tijeku. Bez puno promjena Na tržištu kapitala u nije bilo značajnijih pomaka, ocjenjuju u Hanfi. Trgovanje je iznosilo 3,9 milijardi kuna, čime je zabilježen blagi porast od 2,4 posto u odnosu na godinu. Veći porast od burzovnih pokazatelja zabilježila je ukupna tržišna kapitalizacija svih financijskih instrumenata. Porasla je 10 posto, na 202,1 milijardu kuna. Rastu je najviše pridonijelo povećanje vrijednosti kapitalizacije obveznica. Hanfa izvještava da je od Zagrebačke burze zaprimila više prijava sumnje na manipulaciju tržištem i trgovanje na temelju povlaštene informacije. Na temelju prijava poduzete su istražne radnje pa su u nekim slučajevima nadležnim tijelima upućene detaljne analize, opisi činjeničnog stanja i pripadajuća dokumentacija. Imovina otvorenih investicijskih fondova porasla je 31,8 posto, na 1,3 milijarde kuna. U godini osnovana su dva alternativna investicijska fonda posebne vrste s privatnom ponudom (hedge fondovi) te prvi otvoreni alternativni investicijski fond s javnom ponudom. Ukupno 28 alternativnih investicijskih fondova ima imovinu od 2,6 milijardi kuna, što je rast od 24,2 posto u odnosu na godinu Broj članova obveznih mirovinskih fondova nastavio je rasti i u prošloj godini. Na kraju godine dosegnuo je 1,7 milijuna članova. Ukupna neto imovina obveznih mirovinskih fondova porasla je na 66,3 milijarde kuna. Povećala se i neto imovina otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (i to za 20,1 posto) i dosegnula 2,7 milijardi kuna. Svi otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi ostvarili su pozitivne prinose, od 8,2 do 13,2 posto. Faktoring u plusu Tržište osiguranja još se nije oporavilo od recesije. Zaračunata bruto premija iznosila je 8,6 milijardi kuna, a riječ je o padu od 5,7 posto u odnosu na godinu. Društva za osiguranje ostvarila su gubitak od 136,1 milijun kuna, dok je u ostvarena dobit od 465,7 milijuna kuna. Gubitak je najviše zabilježen u sektoru neživotnih osiguranja (283 milijuna kuna). Iako se vrijednost novih ugovora o leasingu u zadnje tri godine kreće oko slične razine (4,8 do 5,6 milijardi kuna), tržište leasinga šestu godinu zaredom bilježi smanjenje iznosa ukupne aktive. Ukupna imovina smanjila se lani za 9,3 posto, a iznosila je 17,9 milijardi kuna. Leasing društva iskazala su godišnji neto gubitak od 69,8 milijuna kuna. Za 3,4 posto manja je bila i imovina faktoring društava. Izvješće Hanfe otkriva da je ukupna imovina bila 7,8 milijardi kuna. No društva za faktoring ostvarila su ukupnu dobit od 215 milijuna kuna, što je rast od 32 posto u odnosu na godinu. Rashodi društava smanjeni su za 101,4 milijuna kuna. Od 16 društava za faktoring 14 je ostvarilo dobit. Porastao je i volumen transakcija za 11 posto.

6 Privredni vjesnik 6 AKTUALNO Konferencija Pametni znaju čemu služi izvoz ( 51 godinu postoji APIS IT Hrvoje Somun, predsjednik Uprave APIS IT-a IT je velika indus Ima dobrih proizvoda, ali poduzetnici se ne usude izvoziti Često se događa da je lakše u dan-dva sklopiti dogovor s tvrtkom iz Švedske ili Poljske za nastup na nekom natječaju, nego istu stvar dogovoriti s hrvatskim poduzećem, kaže prof. Vedran Bilas Igor Vukić vukic@privredni.hr Izvoz visokotehnoloških proizvoda i znanja mogu biti prioritet, ali ne treba zaboraviti ni baznu industriju koja je ipak bliža realnosti hrvatske ekonomije, rekao je Ruđer Friganović, novi direktor Elke, na prošlotjednoj konferenciji o izvozu tjednika Lider. U Elki ne radi, kao u Ericssonu, 80 posto visokoobrazovanih radnika, ali je ipak u doba krize i pada domaćih narudžbi uspjela restrukturirati prodaju i naći kupce u Njemačkoj i Velikoj Britaniji. Proizvod će se prodati ako zadovolji cijenu koju nude strani kupci. A tu cijenu nije lako postići bez stroge kontrole troškova, naglasio je Friganović. Drugu Liderovu konferenciju o izvozu pod nazivom Pametni znaju čemu služi izvoz otvorila je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović. Prema njezinoj ocjeni, izvoz se mora sustavno podupirati, a male i srednje tvrtke treba od osnivanja pripremati za izvozne poslove. U Hrvatskoj se sada izvoznim poslovima bavi samo 13 posto od svih poduzeća i iznimno je važno snažno podržati razvojno-istraživačke projekte koji donose konkurentnost i stvaraju proizvode koje je lako izvoziti. Kod nas se daju izdašni poticaji za kupnju električnih vozila pa tako inozemne tvrtke u stvari dobivaju dva poticaja, rekla je predsjednica Republike. U Hrvatskoj ima dosta poduzetnika koji imaju dobre proizvode, ali se nikada s njima nisu usudili izaći na strana tržišta, rekao je Darko Liović, ravnatelj agencije HAMAG-BICRO. Stoga će njegova agencija platiti skupinu konzultanata koji će odabirati tvrtke s vrijednim proizvodnim programima i pomagati im da krenu u izvoznu avanturu. Novac u prolazu Vedran Bilas, profesor s Fakulteta elektronike i računarstva, na kojem je konferencija i održana, kaže kako i hrvatski znanstvenici sve češće uspijevaju sudjelovati u međunarodnim projektima zajedno s domaćim tvrtkama. Ne treba se zavaravati, nije riječ o lakom novcu, već treba dobro poznavati pravila u pisanju prijava te ih pažljivo provoditi. Bilas dodaje kako se i dalje često događa da je lakše u dan-dva sklopiti dogovor s tvrtkom iz Švedske ili Poljske za nastup na nekom natječaju, nego istu stvar dogovoriti s hrvatskim poduzećem. Izvoz se mora sustavno podupirati, naglasila je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović Europski fondovi mogu donekle pomoći u prilagodbi hrvatskih tvrtki na poslovanje u Europskoj uniji, ali ne treba očekivati čuda, smatra Igor Žonja iz tvrtke Tau online. Bilo je dosta primjera da je novac samo prošao kroz Hrvatsku i u zajedničkim projektima vratio se natrag, primjerice, njemačkim konzultantima. Domaći su partneri obavljali manje-više sav posao, koji se nije razlikovao od njihova redovita posla. Uz prihod od 10 posto vrijednosti projekta ne može se krenuti u neki novi izvozni ili razvojni iskorak. Naš model fiskalizacije, koji omogućava kontrolu izdavanja raču u regiji. To je i projekt čiji su izvozni potencijal prepoznali IBM i Boris Odorčić odorcic@privredni.hr APIS IT postoji već 51 godinu i uistinu se može smatrati pionirom informatike u Hrvatskoj i nositeljem najvećih informatičkih sustava u državi. Malo ljudi zna da je upravo u njemu osmišljen JMBG ili softver za praćenje Olimpijskih igara u Sarajevu, koji je prvi u Uvođenje eračuna imat će veliki pozitivni utjecaj na ekonomiju svijetu omogućio da se rezultati natjecanja u televizijskom prijenosu vide u realnom vremenu. Hrvoje Somun, predsjednik Uprave, kaže nam kako je APIS IT u početku bio gradsko upravno tijelo, a od sredine ih postaje trgovačko društvo u državno-gradskom vlasništvu. Najveći korisnik mu je upravo država, najviše Ministarstvo financija, odnosno Porezna i Carinska uprava, za koje od samih početaka radi informacijske sustave. Neki od najvećih projekata zadnjih godina su fiskalizacija, e-porezna, JOPPD obrazac, integracija carine u carinski sustav EUa, Osobni korisnički pretinac unutar e-građana i još niz e-usluga. APIS IT danas broji nešto više od 400 zaposlenika koji rade u različitim segmentima, od custom development razvoja softverskih rješenja, savjetodavnih usluga, integracije, nadzora i administracije sustava te ispisa. Uz to pružamo usluge hostinga na dijeljenoj infrastrukturi te je ove godine plan našim klijentima ponuditi i cloud segment usluga. Kako napreduje uspostava Shared Service Centra (SSC) koji će pod jednim krovom u APIS IT-u objediniti cjelokupnu informacijsku infrastrukturu državne uprave? - Prošle godine započele su aktivnosti na pripremi projekta za financiranje iz EU sredstava, Europskog fonda za regionalni razvoj. Projekt je definiran i predložen za financiranje u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija u okviru Tematskog cilja 2, u iznosu od 33 milijuna eura. Operativni program Konkurentnost i kohezija, zajedno s projektom uspostave Centra dijeljenih usluga prihvaćen je za financiranje u prosincu godine. U međuvremenu je dovršena detaljna analiza IT infrastrukture i aplikacija u tijelima javnog sektora. U tijeku je uspostava cloud infrastrukture, a u pripremi je i Uredba o državnoj informacijskoj infrastrukturi koja će propisati organizacijske i tehničke standarde za povezivanje na državnu informacijsku infrastrukturu, uvjete i aktivnosti nužne za pokretanje, implementaciju, razvoj i nadzor projekata vezanih uz državnu informacijsku infrastrukturu, način upravljanja, razvoja te ostale elemente neophodne za rad državne informacijske infrastrukture. U pripremi je studija izvodivosti uspostave centra dijeljenih usluga za sufinanciranje iz EU-a. Uz taj, koji su još projekti od posebne važnosti za Hrvatsku na kojima trenutačno radi APIS IT? - Mislim da je ključni projekt i najteži za provođenje SSC, koji podrazumijeva daljnju konsolidaciju hardverskih resursa, standardizaciju državnog IT-a te postoje očekivanja da se njime ostvare znatne uštede u području hardvera i licenci koje bi oslobodile IT budžete za razvoj. Ako bi trebao izdvojiti projekte za koje smatram da će imati najveći dugoročni značaj, mislim da će veliki pozitivni utjecaj

7 INTERVJU 7 ( ( 40 osoba 22 usluge zaposleno u APIS IT-u danas uključene u e-uslugu trija i država je veliki pokretač na u realnom vremenu, zbog izvrsnih rezultata u borbi protiv sive ekonomije izazvao je najviše zanimanja među zemljama Oracle, s kojima smo sklopili strateška partnerstva za prodaju fiskalizacije Hrvatska nema dovoljno ICT stručnjaka Imamo li dovoljno ICT stručnjaka i je li obrazovni sustav dobar za njih? - Nemamo dovoljno IT stručnjaka. Postoji potražnja za stručnjacima u mnogim IT segmentima te je APIS IT-u, ali i privatnim tvrtkama teško na tržištu pronaći, na primjer, ne samo vrhunskog, nego i prosječnog Java programera. Vrhunski kadar uvijek je teško privući, a još teže zadržati, posebice što mi kao državno-gradska tvrtka ne možemo nuditi plaće kakve nudi privatni sektor. No zato imamo drugih prednosti, nudimo određenu sigurnost kakvu nema privatni sektor, jako puno ulažemo u daljnje školovanje i certificiranje. Nudimo rad na velikim projektima koji mijenjaju ovu zemlju i tehnologiji koja je često nedostupna u manjim tvrtkama u Hrvatskoj. na ekonomiju imati uvođenje eračuna, na kojem sudjelujemo s drugim tvrtkama. Mislim da bi u budućnosti fiskalizacija bezgotovinskih računa za potrebe Poreznog nadzora pridonijela poboljšanju cijelog sustava. Radi se na portalu eposlovanje s korisničkim pretincem za poslovne subjekte, u planu je centralizirani sustav javne nabave, centralizirani document management sustav, sustav enekretnine, gdje će građani klikom na željenu lokaciju moći provjeriti vrijednost nekretnine, pilotiraju se sustavi koji mogu podržati online skupljanje potpisa za referendum Ima li onih rješenja koje ste izradili za hrvatske korisnike - javne i privatne - a koja se mogu izvesti? - Naš model fikalizacije, koji omogućava kontrolu izdavanja računa u realnom vremenu, zbog izvrsnih rezultata u borbi protiv sive ekonomije izazvao je najviše zanimanja među zemljama u regiji. To je i projekt čiji su izvozni potencijal prepoznali IBM i Oracle, s kojima smo sklopili strateška partnerstva za prodaju fiskalizacije. Veliko iskustvo imamo i u uspostavi OIB-a, integraciji carine u carinski sustav EU-a, informatičkoj podršci provedbe izbora i referenduma Za Zagreb smo radili jedan od najkompleksnijih geoportala. Posljednjih godinu i pol u funkciji je Registar šteta od elementarnih nepogoda, jedinstven u ovom dijelu Europe. Trenutačno s međunarodnim konzorcijem pregovaramo o nadogradnjama sustava nadzora tranzita za potrebe carinskih sustava u EU. Sve su to veliki i izuzetno složeni projekti koji imaju izvozni potencijal. Koliko u vašem poslovanju otpada na rješenja za državu, a koliko za privatne naručitelje i korisnike? - APIS IT uvijek je bio orijentiran na državne i gradske projekte. Kao što sam već spomenuo, već pola stoljeća razvijamo najveće informatičke sustave u državi. Manje radimo za komercijalni sektor, ali Boris Scitar/PIXSELL nije nam ni strategija raditi u tom segmentu u Hrvatskoj. Same privatne IT tvrtke su svojedobno zahtijevale da se državne IT tvrtke kao što su Fina i APIS IT ne natječu u komercijalnom segmentu jer bi mogle narušiti ravnotežu tržišta. Kako ocjenjujete hrvatsko ICT tržište? - Pozitivni pomaci su se dogodili u posljednje tri godine, država je prepoznala IT kao stratešku granu, a prošle godine donesen je Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi koji donosi preduvjete za ubrzanu informatizaciju države. Nedavno je obilježena godišnjica e- Građana, projekta za koji smo mi radili Osobni korisnički pretinac, od samog početka najpopularniju e-uslugu. Projekt je pokrenut sa 14 usluga, danas su u njemu 22 e-usluge, a građani su se na sve elektroničke usluge u tom razdoblju prijavili više od dva milijuna puta. Sustav je tehnološki spreman za uključivanje privatnog sektora, no to je segment koji još nije dovoljno iskorišten. Ista je stvar i s elektroničkim glasovanjem, tehnički preduvjeti su tu, no odluke o tome ne donosimo mi. Mislim da su nažalost građani preslabo obaviješteni o svim mogućnostima i uslugama države na internetu te da bi, osim ovakvih povremenih intervjua, morao postojati program koji bi podigao svijest građana o tome za koje sve dokumente više ne moraju obilaziti šaltere. Čini li država dovoljno za razvoj tog sektora? - Država je u posljednjih nekoliko godina učinila velike korake za njenu informatizaciju, stvorena je zakonska osnova Tehnički preduvjeti za elektroničko glasovanje su tu za širu informatizaciju države. No to su stvari za koje treba vremena, a prije svega potrebno je promijeniti način razmišljanja, što je možda i najveća kočnica. IT je velika industrija i država je veliki pokretač. Građani očekuju uštede i u tom segmentu, a one se teško mogu postići bez projekata konsolidacije, smanjenja cijena usluga vanjskih dobavljača i sličnih poteza, kojih se opet boje dobavljači IT proizvoda i usluga. Ima li u nas dovoljan broj ICT tvrtki? - Dovoljan broj za pružanje usluga državi naravno da postoji, možda ih je i previše, jer su mnoge nastale na ograničenom broju proizvoda i usluga koje prodaju uskom krugu državnih institucija. Mislim da je vidljiv trend sve veće orijentacije prema izvozu i da je to put koji treba podržati. Pojavom mobilnih aplikacija, cloud sustava, društvenih mreža, mogućnost izvoza IT aplikacija iz tog segmenta je porasla, ponajprije jer su ulaganja ipak relativno mala. Prije dvadesetak godina, da biste izvezli softver, morali ste imati kontakte po svijetu, partnersku mrežu, mogućnost podrške. Današnji modeli poslovanja omogućuju da ste tvrtka s nekoliko zaposlenih, u bilo kojem dijelu zemlje, uz uvjet dobre internetske veze, te da svoju mobilnu aplikaciju stavite u neki online store i ostvarujete prihod. Vjerujem da je od hrvatskog IT-a upravo najdinamičniji i najpotentniji dio softverski razvoj, posebice u mobilnom segmentu.

8 Privredni vjesnik 8 AKTUALNO ( ( 47% ispitanika smatra 33% ispitanika očekuje da će Hrvatska u idućih 5 godina imati bolje rezultate stagnaciju i nepromijenjenu ekonomsku aktivnost Hrvatska dvije godine nakon ulaska u Europsku uniju Europske poluge razvoja mogu se bolje iskoristiti U području privlačenja novca iz europskih fondova Hrvatska je u prošle dvije godine propustila veliku priliku, smatra Ivana Maletić, članica EP-a. I bivši veleposlanik pri EU Zoran Jašić ocjenjuje da je šteta što Hrvatska za sada nije uspjela povući više novca nego što ga je uplatila u zajednički proračun Igor Vukić vukic@privredni.hr Hrvatska mora postavljati ambiciozne ciljeve, a sljedeći bi trebao biti eurozona, istaknuo je Tomislav Ćorić Hrvatska je dvije godine nakon ulaska u Europsku uniju uređenija država, ali europske prilike mogle su se i bolje iskoristiti, zaključeno je na prošlotjednoj raspravi o učincima hrvatskog članstva u Uniji. Raspravu su organizirali Zagrebačka inicijativa i Zaklada Konrad Adenauer u suradnji s Privrednim vjesnikom, a okupila je ugledne ekonomiste, sveučilišne profesore i članove diplomatskog zbora. Sudjelovao je i premijer Zoran Milanović koji je pristao odgovoriti i na nekoliko pitanja iz publike. Hrvatska ima žilavu ekonomiju Temelj za raspravu bilo je istraživanje stavova 248 vodećih hrvatskih poduzetnika, ekonomista, menadžera i drugih sudionika realnog i financijskog sektora. Istraživanje su osmislili Mladen Vedriš, Bartol Letica i Slaven Letica. Ispitanici su u 47 posto slučajeva ocijenili da će u idućih pet godina Hrvatska postići bolje rezultate, dok 33 posto očekuje stagnaciju i nepromijenjenu ekonomsku aktivnost. Daljnje pogoršanje ekonomske situacije očekuje 18 posto ispitanih. Komentirajući rezultate, premijer Zoran Milanović istaknuo je da Hrvatska u Uniji ima slobodu i mogućnost razvijati se u skladu sa svojim sposobnostima. Još nismo ostvarili ono što nam je najvažnije, da imamo državu u kojoj bismo bili bogatiji i nezavisniji, ne samo zato da bismo se zatrpavali materijalnim dobrima, nego da bismo bili neovisni i dostojanstveni, rekao je Milanović. Dodao je da Hrvatska ima žilavu ekonomiju koja je unatoč krizi uspjela sačuvati brodogradnju i to kao jedina od istočnoeuropskih država nakon ulaska u Europsku uniju. Kad je počela kriza, nismo pali za 20 posto, koliko je bio najteži pad BDP-a u Latviji, dok su sve ostale baltičke države pale za više od 10 posto. Nismo bili toliko ovisni o jednom izvoru kapitala i nismo imali toliko negativnu platnu bilancu, rekao je Milanović. Skupa i slabo organizirana država, neučinkovito pravosuđe, mito i korupcija te preveliko zaduživanje države, neke su od glavnih gospodarskih kočnica, ocijenili su sudionici ankete čiju su provedbu koordinirali urednici Privrednog vjesnika. Među 248 ispitanih bilo Stanje je sada stabilnije, imamo turizam kao dio konkurentnog sektora usluga, a rastu i robni izvoz i industrijska proizvodnja. Prognoze su bolje, ali i premijer se slaže s ocjenom Mladena Vedriša da bi za dugoročni oporavak trebalo postići stope rasta od tri do četiri posto. Iz publike su premijera pitali je li moguće postići konsenzus među Razduživanje je nužnost, rekli su ispitanici Privrednom vjesniku je najviše poduzetnika i menadžera pa ne čudi da oni smatraju da je javni sektor više odgovoran, ocijenio je Slaven Letica. Samo mali dio anketiranih, oko 10 posto, smatra da bi lijek bila devalvacija kune. Oko 21 posto ispitanih smatra da je ulazak u EU donio potpuno pozitivne učinke, a još 38 posto ocjenjuje članstvo donekle pozitivnim. Za snažnije privlačenje investitora trebalo bi smanjiti administrativne prepreke (27 posto) i poboljšati povjerenje stranih ulagača u pravosudni sustav, odgovorilo je 25 posto anketiranih. Anto Magzan/PIXSELL glavnim političkim snagama o mjerama za brži tempo razvoja. Milanović je podsjetio na prošlotjednu saborsku raspravu o koncesijama za istraživanje plina i nafte na Jadranu. Za takve projekte ne bi trebalo biti teško postići suglasje, ali opet, zbog kratkoročnih političkih rasprava, brzo nastane prepirka. Milanović ipak smatra da u glavnim političkim pitanjima nema velikih razlika. Primjerice, mnogo se u javnosti govori o smanjivanju regionalne uprave i predbacuje se strankama što to ne čine. Premijer smatra da županije imaju povijesno utemeljenje i da desetak posto BDP-a koliko se troši kroz regionalnu i lokalnu upravu i nije tako presudno za opću gospodarsku sliku. Ni cijeli sektor javne uprave nije veći od usporedivih zemalja. Ali treba ga učiniti efikasnijim, a to je već pravi izazov, dodao je Milanović. Treba dobra strategija razvoja Hrvatska mora ojačati izgradnju sustava i javnih procedura, naglasila je članica Europskog parlamenta Ivana Maletić. Prema njezinim riječima, nedostatak sustava osobito se očituje u području privlačenja novca iz europskih fondova gdje je Hrvatska u prošle dvije godine propustila veliku priliku. I bivši veleposlanik pri EU Zoran Jašić ocjenjuje da je šteta što Hrvatska za sada nije uspjela povući više novca nego što ga je uplatila u zajednički proračun. Kaže da ne treba zaboraviti ni da Hrvatska mora pronaći način da ostvari rast vlastitom snagom, dok su europski fondovi tek pomoćni alat. Europske poluge se mogu bolje iskoristiti, rekao je Tomislav Ćorić s Ekonomskog fakulteta. Hrvatska mora postavljati ambiciozne ciljeve, a sljedeći bi trebao biti eurozona. Tek će tada biti moguće ostvariti najveće koristi, uz smanjenje ulagačkog rizika. Ćorićev profesorski kolega Ljubo Jurčić smatra da treba napraviti dobru strategiju razvoja i jasan investicijski plan, u kojem bi tek ulaganja vrijedna oko 30 posto BDP-a mogla donijeti željeni ekonomski iskorak.

9 S MARKOVA TRGA 9 ( više od 8 mil kn ponudila Visia Croatica za 73,41% Imunološkog zavoda Sjednica hrvatske vlade Odbijena ponuda Visia Croatice Nakon analize ponude te konzultacija uprave i sindikata, oni su zaključili da pristigla ponuda, iako zadovoljava sve formalne uvjete, ne može dugoročno jamčiti opstojnost Imunološkog zavoda, objasnio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak Ilijana Grgić grgic@privredni.hr Vlada je odbila ponudu društva Visia Croatica za kupnju 73,41 posto dionica državnog portfelja u Imunološkom zavodu za što je bilo ponuđeno nešto više od osam milijuna kuna te je odlučila raspisati novi natječaj. Za javno prikupljanje ponuda za prodaju cijelog državnog portfelja dionica Imunološkog zavoda iz travnja prošle godine pristiglo je osam pisama namjere potencijalnih investitora, da bi na kraju pristigla samo jedna obvezujuća ponuda, i to društva Visia Croatica. Osiguranje depozita u slučaju propasti poslovnih banaka u budućnosti će u cijelosti ići na teret banaka Vlada je od investitora, uz ostalo, tražila najmanje 100 milijuna kuna ulaganja u izgradnju novog postrojenja koje bi osiguralo trajno dobivanje dozvola za proizvodnju, trajno zadržavanje proizvodnje u Hrvatskoj i osiguranje proizvodnje krvnih derivata isključivo iz plazme prikupljene od domaćeg stanovništva. Nakon analize ponude te konzultacija Uprave i sindikata, oni su zaključili da pristigla ponuda, iako zadovoljava sve formalne uvjete, ne može dugoročno jamčiti opstojnost Imunološkog zavoda. Ne može se netko igrati s našom krvlju, objasnio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak dodavši kako su u ponudi primijećene brojne nedorečenosti u planu poslovanja, ali nije navodio detalje. Vrdoljak je istaknuo da je Imunološki zavod prije više od dvije godine izgubio dozvolu za rad jer se u njega 20 godina nije ulagalo, nego se iz njega izvlačio novac i zanemarivali standardi koji su se pojavili u Hrvatskoj. Na državi je, a i na Upravi Imunološkog zavoda, da hitno nađu izvor sredstava za isplatu zaostalih plaća. Nadam se i da će Zavod u idućih mjesec i pol dana uspjeti vratiti dozvolu za rad, što ovisi o HALMED-u, a potom slijedi donošenje odluka o budućnosti Imunološkog zavoda, zaključio je Vrdoljak. Vlada je u Sabor uputila i izmjene Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje. U cilju razvoja stambene štednje u Hrvatskoj se uvodi varijabilni postotak državnih poticaja po uzoru na europsku praksu. Prijedlogom zakona uklanja se odredba da se dio raspoložive štednje koja prelazi 5000 kuna po stambenom štediši u jednoj godini prenosi u sljedeću kalendarsku godinu. Za provedbu ovog zakona potrebno je u državnom proračunu osigurati 50 milijuna kuna koja će se stambenim štedišama isplaćivati u godini. A predloženim novim zakonom o osiguranju depozita Vlada želi poboljšati pristup sustavima osiguranja depozita zahvaljujući proširenom opsegu pokrića. Naime, prema prijedlogu, u prihvatljive depozite ulazili bi i depoziti srednjih i velikih trgovačkih društava te depoziti jedinica lokalne i regionalne samouprave čiji godišnji proračun za prethodnu godinu ne iznosi više od 3,75 milijuna kuna. Smanjuje se i rok isplate osiguranih depozita s današnjih 20 radnih dana, od dana nastanka osiguranog slučaja, postupnim smanjivanjem na 15 radnih dana, 10 radnih dana pa do samo sedam radnih dana od godine. Dok razina pokrića od eura po deponentu u istoj kreditnoj instituciji ostaje ista kao i u važećem zakonu, istaknuo je ministar financija Boris Lalovac koji je dodao da će osiguranje depozita u slučaju propasti poslovnih banaka, u budućnosti u cijelosti ići na teret banaka. Vlada je također prihvatila i godišnje izvještaje Hrvatske narodne banke za godinu. Tako je dobit poslovnih banaka u Hrvatskoj lani prije oporezivanja iznosila 2,5 milijardi kuna, a dobit HNBa 2,7 milijardi kuna, od čega je 500 milijuna kuna uplaćeno u državni proračun, dok 2,2 milijarde kuna ide u opće pričuve. Energetska učinkovitost Financiranje energetskih projekata Europska banka za obnovu i razvoj i Hrvatska udruga poslodavaca organizirale su radionicu Financiranje unapređenja energetske učinkovitosti na kojoj su se sudionici imali priliku upoznati s EBRDovim financijskim programom WEBSEFF (Western Balkans Sustainable Energy Financing Facility). Taj program je razvijen kako bi se dala potpora ulaganjima u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije kroz kreditnu liniju koju EBRD na hrvatskom tržištu osigurava putem poslovnih banaka - Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb i Erste&Steiermärkische Banka. Ukupna vrijednost EBRD-ovog programa je 75 milijuna eura od čega se 40 milijuna odnosi na Hrvatsku, a ostatak na BiH, Srbiju i Makedoniju. Projekt zajedničke nabave Artifex Zajedno smo jači! Zagrebačka Obrtnička komora od ožujka članovima nudi pogodnosti u sklopu projekta zajedničke nabave pod nazivom Artifex ili volja obrtnika. Obrtnici tako dobivaju mogućnost zajedničke nabave od određenih dobavljača, te u fazi nabave energenata, repromaterijala, potrošnog materijala, ali i nekih usluga, postižu povoljnije uvjete i smanjuju si ulazne troškove. Nakon što je 16 tvrtki u ožujku potpisalo sporazum sa zagrebačkom Kreditnom linijom WEBSEFF omogućeno je kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva. Posebna pogodnost je i mogućnost besplatne tehničke pomoći stručnjaka u područuju energetske učinkovitosti kao i pristup bespovratnim sredstvima Europske unije. U Hrvatskoj je do sada EBRD podržao 24 energetska projekta, s procijenjenom vrijednosti ulaganja u energetsku učinkovitost u iznosu od 371 milijun eura, za koje se procjenjuje da će godišnje ostvariti smanjenje emisija ugljikovodika od oko 1,313 kilotona. (K.S.) Obrtničkom komorom, prošlog tjedna potpisalo ga je još 11 hrvatskih i jedna slovenska tvrtka - Terme Paradiso Dobova. Predsjednik zagrebačke Obrtničke komore Mirza Šabić tom je prigodom pozvao sve članove da se odazovu projektu i ispune pristupnicu na komorskoj web stranici. Pristupanje projektu je besplatno, jedini uvjet je uredno plaćanje komorske članarine, rekao je Šabić. Napomenuo je kako, primjera radi, samo na uslugama HEP- Opskrbe na kojima je zagrebačka Obrtnička komora za svoje članove ostvarila popust od najmanje 17,5 posto, prosječni potrošač obrtnik godišnje može ostvariti i do 7000 kuna uštede. Obrtnici koji se učlane u Artifex, primit će elektronskim putem posebnu karticu koju će moći koristiti prilikom kupnje kod dobavljača s kojima su zaključili ugovore o suradnji. Šabić je za jesen najavio i treću fazu potpisivanja ugovora te izrazio nadu da će se u projekt uključiti i ostale područne komore. (S.P.)

10 Privredni vjesnik 10 AKTUALNO Otvoren splitski Hotel Park U obnovu uloženo više od 10 milijuna eura Nakon obnove koja je trajala 10 mjeseci otvoren je splitski Hotel Park. U rekonstrukciju je uloženo više od 10 milijuna eura od čega je 3,5 milijuna eura osigurano iz EU fondova kroz program Povećanje gospodarske aktivnosti malih i srednjih poduzeća. Sami smo pripremili projektnu dokumentaciju, prijavili projekt i dobili maksimalna sredstva iz EU fondova, rekao je Joze Tomaš, direktor tvrtke Potestas koja upravlja hotelom. Ministar turizma Darko Lorencin na otvorenju hotela je pozvao poduzetnike da se angažiraju u Novi proizvodi Funkcionalnom hranom smatraju se namirnice koje uz osnovnu nutritivnu vrijednost imaju i pozitivan utjecaj na opće zdravlje ljudi ili sudjeluju u smanjenju rizika razvoja pojedinih bolesti. Proizvodnja funkcionalne i eko hrane sve je više temelj prehrambene industrije, a prepoznat je i njen velik potencijal za rast hrvatskoga gospodarstva, istaknula je direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković, otvarajući 8. stručni skup Funkcionalna hrana u Hrvatskoj - sinergija znanosti, tehnologije i tržišnih tendencija, koji je organiziralo Hrvatsko društvo prehrambenih pripremi projekta jer novca ima u strukturnim fondovima. Ministarstvo turizma je provedbeno tijelo za Europski socijalni fond čiji će natječaji krenuti na jesen, istaknuo je Lorencin. Inače, tijekom rekonstrukcije hotela Park postojećoj zaštićenoj zgradi pripojen je aneks i nadograđen četvrti kat čime su prošireni kapaciteti sa 57 na 73 sobe uključujući šest apartmana. Napravljen je novi eno-gastronomski koncept, luksuzni spa centar s fitness dvoranom, vanjski bazen, zimski vrt i konferencijski centar. Na parkiralištu hotela nalazi se i prva punionica za baterije električnih automobila u gradu Splitu. Tvrtka Potestas koja upravlja hotelom lani je ostvarila promet od 18,5 milijuna kuna. (J.V.) Pozitivni trendovi eko i funkcionalne hrane tehnologa, biotehnologa i nutricionista, Ministarstvo poljoprivrede, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske te HGK. Okruženje u kojem djeluje naša prehrambena industrija u zadnjih nekoliko godina mijenja se brzinom koju je ponekad teško i pratiti. Način života i prehrambene navike se mijenjaju, što otvara prostor za razvoj novih proizvoda, istaknula je ona. Konferencija je okupila više od 100 sudionika iz prehrambeno-prerađivačke industrije, s fakulteta, bolnica, javnih institucija i škola. Inače, istraživački britanski centar za hranu Leatherhead Food Research procjenjuje da je globalno tržište funkcionalne hrane vrijedno više od 43 milijarde američkih dolara, i to bez energetskih pića. (K.S.) Do godine planiramo ostvariti promet od milijardu eura i otvoriti još pet tvornica. Konferencija Biznis plus u Mostaru MOSTOVE GRADI EKONO Makedonije, Slovenije i Srbije Šarović: Otvoreno barijere generiraju Ravnatelj hrvatske Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić naja sličnim klasterima. Gospodarstvenike iz regije pozvao je da koriste hrvatska is Konferencija je okupila više od 200 sudionika, pretežno direktora i članova uprava kompanija, kao i velik broj predstavnika medija Stojan Petrič, predsjednik NO-a Kolektora iz Idrije Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr U organizaciji medijskih partnera Jugoistočne Europe u Mostaru je proteklog petka održana 5. regionalna konferencija Biznis plusa pod nazivom Mostove gradi ekonomija. Medijske partneri su poslovni dnevni list Finance iz Ljubljane, sarajevski dnevni list Oslobođenje, makedonski poslovni tjednik Kapital, crnogorski dnevni list Vijesti, tjednik Novi magazin iz Srbije i hrvatski poslovno-financijski tjednik Privredni vjesnik. Konferencija je okupila više od 200 sudionika, pretežno direktora i članova uprava kompanija iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije, Srbije, ali i čitav niz urednika, direktora i novinara partnerskih i drugih medija iz regije. U sklopu konferencije održana su tri okrugla stola: Smanjenje barijera u regionalnom poslovanju - nemoguća misija ili?, Stabilnost jača konkurentnost te Što to Jugoistočna Europa može ponuditi kao konkurentna regija i na koji način se to može financirati. Među moderatorima bio je i Darko Buković, glavni urednik Privrednog vjesnika. Prema riječima Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, dobra suradnja zemalja regije ključna je ne samo zbog sigurnosti nego i zbog nužnog gospodarskog razvoja. Naveo je niz značajnih prometnih infrastrukturnih projekata važnih za bolje povezivanje regije koji se provode u BiH. BiH, kao i čitava regija, ima veliki potencijal za ulaganja u energetski sektor. Sektori koji imaju potencijal rasta kod nas su poljoprivreda i proizvodnja zdrave hrane, drvna industrija, turizam. Značajan potencijal je u metalskoj, tekstilnoj i industriji obuće, istaknuo je Zvizdić. Koristite hrvatska iskustva Ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Republike Hrvatske Damir Novinić najavio je izlazak 12 hrvatskih nacionalnih klastera u regiju i još neke europske zemlje te njihovo povezivanje sa sličnim klasterima. Otkrio je da već postoje određeni kontakti te kako se u nekim slučajevima konkretizirala suradnja. Novinić je istaknuo kako je Hrvatska dosta napravila u posljednje dvije godine kad je riječ o poboljšanju investicijskog ozračja. Mi smo se operativno posvetili unapređenju poslovnog ozračja što je urodilo i rezultatima. Tako su godine strane investicije porasle za čak 400 posto u odnosu na godinu. Na ljestvici Svjetske banke, najrelevantnijoj ljestvici za poslovno ozračje, popeli smo se za 24 mjesta što se tiče poslovnog ozračja. Skočili smo sa 89. na 65. mjesto kad je riječ o lakoći poslovanja, istaknuo je Novinić. Novinić smatra kako je za Hrvatsku vrlo važno to što je ušla u Europsku uniju i što je tako došla na veliko otvoreno tržište te je poručio zemljama iz naše regije da koriste hrvatska iskustva i prednosti koje EU donosi. Ministar privrede Srbije Željko Sertić simbolično je istaknuo kako mostovi povezuju ljude, ali i kako te mostove grade gospodarstvenici. Iz

11 11 Zemlje regije su donekle nesređene, neke malo više, neke malo manje. Sređene i razvijene zemlje prepoznaju se po tome što njihovi političari služe gospodarstvenicima i otvaraju im puteve, dok u nesređenim zemljama to baš nije pravilo. Neven Kulušić, vlasnik tvrtke Pomak iz Splita MIJA okupila više od 200 sudionika iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, tržište i izbrisane razvoj vio je izlazak 12 hrvatskih nacionalnih klastera u regiju i još neke europske zemlje te njihovo povezivanje sa kustva i prednosti koje donosi Europska unija teške prošlosti u ovoj regiji treba izvući pouke te se okrenuti budućnosti. Suvremena ekonomija diktira tempo i neće čekati one koji ništa ne poduzimaju kako bi nešto napravili. Gospodarstvenike krasi upornost i radišnost i zato oni trebaju diktirati tempo i inicirati promjene. Svaki gospodarstvenik koji ima dobar i konkurentan proizvod u Srbiji je dobrodošao, odnosno, svugdje je dobrodošao, mišljenja je Sertić. Istaknuo je kako Srbija treba uskoro dovršiti privatizaciju oko 500 tvrtki te da je prošle godine imala industrijski rast od 17 posto, što je vrlo veliki pomak. Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, ukazao je na niz vidljivih i nevidljivih barijera u trgovini između zemalja regije. Otkrio je kako je prijavljeno čak 128 različitih barijera. Potpuna liberalizacija tržišta između zemalja regije još nije uspostavljena, mada je sporazum već dugo na snazi. U svijetu se pokazalo da zatvaranje tržišta s ciljem da se zaštiti vlastita proizvodnja ne daje pozitivne rezultate. Razvoj generiraju otvoreno tržište i izbrisane barijere, a ne zatvaranje i uspostavljanje barijera, sve pod izlikom zaštite domaće proizvodnje, kaže Šarović. Kriza i nakon krize Stojan Petrič, dugogodišnji čelni čovjek slovenske proizvodne tvrtke Kolektor, a sada predsjednik Nadzornog odbora ove uspješne tvrtke iz Idrije, nedavno je otvorio novi pogon Kolektora u Laktašima vrijedan 10 milijuna eura. Idrija već ima proizvodne pogone u nizu zemalja u svijetu, a Petrič kaže da je ova kompanija lakše prebrodila recesiju ponajprije stoga što se nisu kreditno zaduživali, nego su investirali samo vlastiti kapital. Petrič smatra da je kreditiranje građevinskih objekata pogrešno jer, prema njegovim riječima, građevina ima svoju vrijednost samo ako su u tu vrijednost uračunati i strojevi. Mi smo od godine, kada smo imali promet od 30 milijuna eura, prerasli u kompaniju koja ima promet od gotovo pola milijarde eura. Do godine planiramo ostvariti promet od milijardu eura i otvoriti još pet tvornica. Uspjeh je zajamčen ukoliko internacionalizirate, globalizirate i diverzificirate poslovanje, kaže Stojan Petrič. Toni Štambuk, projekt menadžer u AD Plastiku iz Solina, kaže da se u autoindustriji osjeća oporavak nakon recesijskih godina. Rastemo kontinuirano, što se vidi kroz novougovorene poslove i kroz količinu upita za suradnju. U našoj tvrtki posebno smo zadovoljni načinom kako je naša tvornica i tvrtka u Mladenovcu stabilizirala svoje poslovanje. To je jedina naša tvrtka, a imamo ih u pet zemalja, u kojoj nismo postavili upravu iz našeg Ova regija ima puno kvalitetnih i radišnih ljudi koji mogu mnogo toga napraviti, ocijenio Toni Štambuk sjedišta u Solinu, kaže Štambuk. On smatra kako i poduzetnici iz regije trebaju iskoristiti činjenicu što je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Nama je ta činjenica donijela niz novih poslova. Ova regija ima puno kvalitetnih i radišnih ljudi koji mogu mnogo toga napraviti. Recimo, mi smo izumili rukohvat za Jeep, naglasio je Štambuk koji je najavio povezivanje Hrvatskog autoklastera sa sličnim klasterima u regiji. Neven Kulušić, vlasnik splitskog Pomaka, mišljenja je da su zemlje regije donekle nesređene, neke malo više, neke malo manje, a da se sređene i razvijene zemlje prepoznaju po tome što njihovi političari služe gospodarstvenicima i otvaraju im puteve, dok u nesređenim zemljama to baš nije pravilo. I vremenska zona je bitna Igor Roglić, izvršni direktor tvrtke Manas Split koja zapošljava 150 programera i ima podružnice u Bostonu i Los Angelesu gdje radi za poznate brendove, kaže da su uvjeti poslovanja u SADu i Hrvatskoj relativno slični, ali je tržište dosta različito. Kapital je američkim tvrtkama mnogo dostupniji, a investicijska klima je jako pozitivna. U njihovoj IT industriji nije problem dobiti investiciju za start-up ako imate dobru ideju, što je kod nas praktički nemoguće. Ali baš zato što je njihovo IT tržište tako živo, vidimo priliku i za našu regiju jer je IT tržište danas globalno. Naša tvrtka je dokaz da su naši inženjeri konkurentni na globalnom tržištu, što sve više i više primjećuju Amerikanci kojima su inženjeri iz Jugoistočne Europe zanimljivi, i to ne samo zbog cijene rada jer su Indijci i Kinezi i dalje jeftiniji od nas. No mi smo im sve više prva opcija, prvenstveno radi boljeg omjera cijene i kvalitete, ali i zbog mnogo manjih kulturoloških razlika te zbog povoljnije vremenske zone, istaknuo je Roglić. Direktor ureda EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu Ian Brown kazao je kako EBRD sve više investira u ovoj regiji, bilo da se radi o projektima infrastrukture ili projektima kompanija, te je pozvao tvrtke i javni sektor da se angažiraju u pripremi projekata koje ova banka može financirati.

12 Privredni vjesnik 12 AKTUALNO ( ( 20 studenata arhitekture 17 projekata iz Zagreba i Ljubljane odazvalo se pozivu HGK-ŽK Rijeka budućeg MECI-ja predstavili studenti Osniva se Mediteranski komorski edukacijski centar izvrsnosti (MECI) Studentska idejna rješenja za višenamjenski centar Temeljni cilj osnivanja MECI-ja je stalna edukacija i stjecanje novih znanja ne samo poduzetnika i menadžera već i drugih djelatnika, istaknuo je Vidoje Vujić, predsjednik HGK-ŽK Rijeka Ilijana Grgić grgic@privredni.hr Idejna arhitektonska rješenja objekta i okoliša budućeg Mediteranskog komorskog edukacijskog centra izvrsnosti (MECI) predstavljena su nedavno u prostorima nekadašnjeg motela Panorama u Rijeci. Tako U iduće dvije do četiri godine na prostoru bivše Panorame bit će već realizirane pojedine aktivnosti je 20 studenta arhitekture iz Zagreba i Ljubljane prezentiralo 17 projekata (makete i plakate), koji su istodobno i njihovi završni radovi. Sve je to rezultat poziva Hrvatske gospodarske komore-županijske komore Rijeka koja je početkom godine pozvala studente pete godine arhitekture u Zagrebu i Ljubljani da predlože svoja idejna rješenja za revitalizaciju tog sada devastiranog objekta. Otvorena vrata investitorima MECI u osnivanju projekt je za koji su riješeni svi imovinsko-pravni odnosi i projektno-planska dokumentacija, tako da ništa ne sprečava investitore u nastavku tog projekta, rekao je predsjednik HGK-ŽK Rijeka Vidoje Vujić, inicijator tog projekta. Vujić je dodao kako će Komora odlučiti o zatvaranju financijske konstrukcije, a u opciji su tri modela: apliciranje za sredstva iz EU fondova, javno-privatno partnerstvo te da HGK sam financira projekt, a tada bi se HGK-ŽK Rijeka preselio u taj prostor. HGK je u svoje planove uvrstio trajno inoviranje znanja te kreiranje novih proizvoda i usluga uz pomoć kojih poduzetnicima nastoji približiti dobru praksu iz domaćeg i međunarodnog okruženja. Osnivanje MECI-ja polazi ponajprije od jadranskojonskog i mediteranskog značaja, a potom od nacionalne i regionalne važnosti. Temeljni cilj njegovog osnivanja je stalna edukacija i stjecanje novih znanja ne samo poduzetnika i menadžera već i drugih djelatnika. Za svako društvo, a posebice za hrvatsko gospodarstvo od izuzetne je važnosti imati obrazovane zaposlenike kako u javnom tako i u privatnom sektoru, a bez cjeloživotnog obrazovanja djelatnika, nema poslovnog uspjeha, ni razvoja, niti konkurentnosti, naglasio je Vujić. Različiti edukativni programi Sadržaji budućeg Centra izvrsnosti bit će različiti edukativni programi prilagođeni gospodarskim trendovima i potrebama tržišta. Specifičnost Centra jest njegova orijentacija na vrednovanje Mediterana kao kolijevke civilizacije, ishodišne točke kulturnih i gospodarskih povijesnih pokreta i prepoznatljivog brenda na globalnoj razini U iduće dvije do četiri godine na prostoru bivše Panorame bit će već realizirane pojedine aktivnosti, najavljeno je na predstavljanju idejnih rješenja. Vujić je dodao kako bi bio zadovoljan kad bi arhitekt koji će raditi konačno rješenje za objekt i okoliš uzeo u razmatranje barem jedan od prezentiranih studentskih radova. Objekt, koji je izvorno dijelo poznatog arhitekta Ivana Vitića, izgrađen je 1965., na mjestu koje spaja turizam i grad, s prekrasnim pogledom na Kvarner, Opatiju i Rijeku. Zbog toga je i projekt studentskih radova vođen pod sloganom Rethinking Vitić. Velike mogućnosti za edukaciju i poslovanje MECI bi, dugoročno gledano, mogao obuhvatiti razne edukacijske i poslovne namjene; poslovno inoviranje znanja menadžera i poduzetnika svih razina; turističku ADRION akademiju usmjerenu novim oblicima turizma, nove usluge i nova zanimanja, Mediteransku akademiju hrane i zdravlja (MED Food i MED Diet), Assessment centar za razvoj karijere, procjenu i odabir kandidata za obavljanje proslova, Mercedesov, Toyotin i/ili Hondin i/ ili Lufthansin trening-centar, sveučilišnu nastavnu bazu za kadrove u ugostiteljstvu i turizmu, internacionalnu školu energetske gradnje i projektiranja objekata, praktikum za upotrebu novih tehnologija, e-learning i razne module cjeloživotnog obrazovanja i pametnih specijalizacija za industrijski dizajn, kreativne tehnologije, napredne materijale i naprednu proizvodnju, održivi razvoj, obnovljive izvore energije, industrijski inženjering, plavi i zeleni rast i razvoj te druge kreativne i kulturne djelatnosti, međunarodnu školu zdravog života i kvalitetnog starenja, savjetodavne usluge (za unapređenje poslovanja, izradu i vođenje projekata) te uredske prostore i sjedište ŽK Rijeka.

13 enterprise europe info Broj 132, 6. srpnja Otvoren natječaj za program Eurostars 2 Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG- BICRO) objavljuje zajednički poziv za međunarodne suradničke projekte u program Eurostars. Rok za dostavu Eurostars obrasca za prijavu putem službene stranice Eurostarsa je 17. rujna do 20 sati. Rok za dostavu nacionalne dokumentacije za hrvatske natjecatelje (za HAMAG- BICRO) je 24. rujna do 16 sati. Odluka o uspješnim prijavama bit će objavljena u prosincu i siječnju. Eurostars je program za istraživanje i razvoj, nastao kao zajednička inicijativa EUREKA-e i Europske komisije. Osnovni kriterij je sudjelovanje minimalno dvije zemlje članice. Popis zemalja: Cilj ovog programa je potaknuti tvrtke na ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja i na taj način jačati njihov inovacijski kapacitet, potaknuti međunarodnu suradnju poduzetnika, te stvoriti temelje za međunarodni tržišni plasman. Više informacija o natječaju, kriteriji i dokumentacija nalaze se na hr/inovacije/privatni-sektor/eurostars/natjecaj-za-program-eurostars-2-medunarodna-istrazivackorazvojna-suradnja/. Slobodno kretanje Kraj prve faze prijelaznog razdoblja za hrvatske radnike Od 1. srpnja Belgija, Cipar, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Luksemburg i Španjolska su otvorene za hrvatske radnike, ograničenja ostaju za Austriju, Maltu, Nizozemsku, Sloveniju, Veliku Britaniju i Sjevernu Irsku Prva faza prijelaznog razdoblja za hrvatske radnike završila je 30. lipnja. Do tog su datuma države članice trebale Europsku komisiju obavijestiti o tome namjeravaju li zadržati ograničenja za pristup hrvatskih građana njihovu tržištu rada tijekom sljedeće tri godine ili im ga u potpunosti otvoriti. Belgija, Cipar, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Luksemburg i Španjolska odlučile su hrvatskim građanima odobriti neograničeni pristup njihovim tržištima rada. Te će države stoga od 1. srpnja u potpunosti primjenjivati zakonodavstvo EU-a u području slobode kretanja radnika. Austrija, Malta, Nizozemska, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo zadržat će postojeća ograničenja tijekom sljedeće tri godine. Ostale države članice hrvatskim su radnicima dale sva prava na slobodno kretanje od pristupanja Hrvatske Uniji 1. srpnja Povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Europske komisije Marianne Thyssen je tim povodom rekla kako je više država članica sada odlučilo otvoriti svoja tržišta rada hrvatskim radnicima. To je pozitivan razvoj događaja. Mobilnost radne snage može biti prilika i za radnike i za gospodarstva zemalja domaćina. Komisija je predana daljnjem poticanju mobilnosti radne snage u Europi, ali pritom trebamo osigurati da taj sustav bude pravedan za sve te da ga takvim smatraju i građani, istaknula je Marianne Thyssen. Europska komisija je 29. svibnja objavila izvješće o prijelaznim mjerama povezanima sa slobodnim kretanjem hrvatskih radnika u kojem se zaključuje da će budući potencijalni priljevi hrvatskih radnika u druge države članice EU-a vjerojatno biti mali te da nije izgledno da će uzrokovati poremećaje na tržištu rada. U izvješću se podsjeća na to kako su nakon prethodnih proširenja EU-a mobilni radnici Unije donijeli potrebne vještine na tržišta rada zemalja domaćina i time pomogli nadoknaditi nedostatke lokalne radne snage. Istraživanja su isto tako pokazala da mobilni radnici imaju neutralan ili pozitivan fiskalni utjecaj na gospodarstva zemalja domaćina.

14 enterprise europe Ukidanje roaminga Uskoro jeftinije telefoniranje i surfanje u drugim zemljama EU-a Dodatni troškovi poziva, poruka i interneta u drugim državama članicama uskoro će se ukinuti. U Europskom parlamentu dogovoren je sporazum kojim će se ukinuti naknade za roaming te osigurati internetska neutralnost i jednostavna dostupnost informacija svim potrošačima Austrijski grantovi i za hrvatske tvrtke Austrijska Agencija za razvoj i suradnju otvorila je mogućnosti i hrvatskom privatnom sektoru kroz svoju politiku razvoja i suradnje kako bi promovirala poslovna partnerstva u zemljama u razvoju i tranzicijskim zemljama u razdobolju od do godine. Kao dio poslovnog partnerstva ova agencija daje bespovratne potpore za inicijative koje mogu iznositi do 50 posto troškova za projekte vrijedne do eura. Potpore se daju i do iznosa od eura za studije izvodljivosti projekata. Prijavitelji mogu dolaziti iz zemalja Istočne i Jugoistočne Europe, Afrike, Azije i Latinske Amerike. Više podataka o ovim grantovima moguće je dobiti na: Business Partnership Office at the Austrian Development Agency, Zelinkagasse 2, 1010 Vienna, Austria, telefon +43 (0) , Europski parlament je postigao sporazum kojim će se od godine ukinuti naknade za roaming mobilne usluge za korisnike koji koriste usluge u drugim zemljama članicama Unije. Cijene bi trebale od tada biti iste kao da zovete ili surfate u svojoj zemlji. Europska unija već godinama pokušava smanjiti cijene kako korisnici ne bi bili iznenađeni računima nakon povratka iz drugih zemalja članica. Do sada je to djelomično već napravljeno s pozivima i porukama, no račune i dalje diže podatkovni promet. Telekomi malih i turističkih zemalja poput naše izgubit će tom odlukom dobar dio svojih prihoda kojima su pokrivali troškove izgradnje pojačane infrastrukture u manjim turističkim mjestima u mail wirtschaft@ada.gv.at. Dodatne informacije moguće je pronaći i na web stranici en/funding/business-partnerships/. kojima se znatno poveća broj korisnika usluga na vrhuncu sezone. Upravo stoga domaći potrošači strahuju da bi telekomi mogli taj trošak prebaciti na domaće korisnike. No regulatori tržišta u malim zemljama u dogovor su uspjeli ugurati odredbu koja bi trebala paziti da mobilni operatori imaju pravednu tržišnu utakmicu. Uvođenje te odredbe moglo bi dodatno odgoditi stupanje na snagu ovog dogovora za još koju godinu. Prema tom dogovoru onemogućit će se i nade onih koji su planirali kupiti uslugu u nekoj državi koja daje jeftiniju uslugu i cijelo vrijeme koristiti infrastrukturu svojih skupljih operatora. Prema odredbama koje su također ušle u sporazum to neće biti moguće jer, kako kažu europski dužnosnici, takvo ponašanje ne bi bilo tržišno pravedno. Ljetna škola SenZations Ove godine će se u Beogradu održati 10. jubilarno izdanje ljetne škole Sen- Zations. SenZations je najstarija ljetna škola koja spaja IoT i biznis u Europi. Ovogodišnje izdanje će se održati od 30. kolovoza do 5. rujna godine u hotelu 88 rooms 4* u Beogradu. SenZations kombinira predavanja o primijenjenim oblicima IoT-a s praktičnim primjerima i eksperimentima. Sudionici imaju niz mogućnosti za usvajanje novih znanja, stjecanje iskustva i razvoj novih ideja s ciljem unapređenja istraživanja u ovom području i stvaranja preduvjeta za razvoj. Ako ste zainteresirani za sudjelovanje u ljetnoj školi, možete se javiti na broj telefona 031/ , om na ured@tera.hr ili osobno u prijamni ured Tera Tehnopolis na adresi Trg Ljudevita Gaja 6 u Osijeku. Dodatne informacije nalaze se na web stranici: te

15 6. srpnja Aktivnosti istraživanja i razvoja Hrvatska ispod EU prosjeka Hrvatski poduzetnici nisu dovoljno upućeni u postojanje poticaja i bespovratnih sredstava za istraživanje i razvoj, pokazuje izvještaj koji je objavio Deloitte Boris Odorčić Informiranost tvrtki u narednom razdoblju morala bi se intenzivno mijenjati kako bi sredstva namijenjena privatnom sektoru za istraživanje i razvoj (I&R) bila što bolje iskorištena kroz projekte koje će, uz I&R aktivnosti, omogućavati i komercijalizaciju proizvoda i usluga hrvatskih tvrtki na domaćem i inozemnom tržištu. Naime, treći Izvještaj o aktivnostima istraživanja i razvoja, koji je objavila konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte, pokazuje kako svi dionici hrvatskog gospodarstva nisu dovoljno upućeni u postojanje poticaja i bespovratnih sredstava za I&R. Sonja Ifković, direktorica u Deloitteu zadužena za istraživanje i razvoj, kaže kako se prema istraživanju koje je provedeno tijekom prve polovine godine i u kojem je sudjelovalo 411 tvrtki iz Bugarske, Češke, Estonije, Hrvatske, Latvije, Litve, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke, daje zaključiti da je potrebno uložiti veći trud kako bi dionici shvatili nužnost i neminovnost istraživanja i razvoja kao elementarnog pokretača daljnjeg gospodarskog razvoja i povećanja konkurentnosti. Trend bi se svakako trebao mijenjati ka povećanju U Hrvatskoj se u istraživanje i razvoj ulaže 0,75 posto BDP-a participiranja tvrtki u projektima koji će biti sufinancirani putem sredstava iz fondova Europske unije s obzirom na to koje se mogućnosti Hrvatskoj nude, posebice od sredine godine kada se očekuje otvaranje javnih poziva za projekte ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, istaknula je. Izvještaj pokazuje kako je 21 posto tvrtki u ulagalo više od 10 posto u istraživanje i razvoj. Zatim, 23 posto njih ulagalo je manje od jedan posto, a 17 posto između jedan i tri posto. Posebice je zanimljivo kako četiri posto nije ulagalo u I&R aktivnosti, a 12 posto tvrtki ne može odrediti razinu tih ulaganja. U Hrvatskoj se u istraživanje i razvoj ulaže 0,75 posto BDP-a, a cilj EU-a je do godine tu razinu povećati na tri posto. Trenutačno, prosjek Europske unije je 2,03 posto, a SAD-a 2,75 posto BDP-a, napomenula je Sonja Ifković dodajući da kada je riječ o ovoj godini ohrabruje činjenica kako gotovo 90 posto hrvatskih tvrtki namjerava razinu ulaganja u istraživanje i razvoj kratkoročno povećati. Taj postotak je nešto veći od onog u regiji u kojoj je istraživanje provedeno i gdje u prosjeku 85 posto tvrtki planira kratkoročan porast ulaganja, kazala je Sonja Ifković. Po pitanju vanjskih čimbenika koji će utjecati na povećanje ulaganja u I&R u nadolazećoj godini ili dvije, tvrtkama se najznačajnijima čine dostupnost više vrsta potpora (novčane potpore, porezne olakšice...). Izvještaj pokazuje i to da je najzastupljenija mjera zaštite intelektualnog vlasništva između 48 ispitanih tvrtki u Hrvatskoj politika tajnosti, odnosno poslovna tajna (75 posto ispitanika). Slijede autorsko pravo (42 posto), zaštićeni znak odnosno žig (40 posto), industrijski dizajn (21 posto), dok svega 19 posto ispitanika primjenjuje patente kao mjeru zaštite intelektualnog vlasništva. Patenti i dalje imaju značajno niži postotak u odnosu na regiju gdje oko 37 posto ispitanih tvrtki patentira rezultate vlastitih istraživačko-razvojnih projekata. Patent se kao mjera zaštite koristi 100 posto jedino u prirodnim znanostima, dok je u svim ostalim područjima ta mjera zaštite znatno manja. To još uvijek pokazuje da se intelektualno vlasništvo ne štiti dovoljno mjerama koje su na raspolaganju, nego su to pretežito interne mjere predostrožnosti pred vlastitim zaposlenicima, kupcima i izvođačima, istaknula je. S obzirom na mogućnosti korištenja bespovratnih novčanih potpora za istraživanje i razvoj, 33 posto tvrtki odgovorilo je kako nije upoznato s time, dok 21 posto jest i koristi neke novčane potpore. Iako trend pozitivno raste u smjeru smanjenja neinformiranosti tvrtki o mogućnostima bespovratnih potpora, još uvijek se ne može govoriti o zadovoljavajućem postotku budući da je među zemljama Srednje Europe jedino u Bugarskoj (39 posto) i Rumunjskoj (38 posto) veća neinformiranost tvrtki o bespovratnim sredstvima. Važno je naglasiti kako među tvrtkama koje koriste potpore 43 posto njih koristi one Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG- BICRO) i EU potpore koje se dodjeljuju na centralnoj razini (npr. Obzor 2020 i Eurostars). Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a, istaknuo je kako je uz I&R aktivnosti vrlo važna i komercijalizacija ideje. Stoga se trenutačno pregovara o osnivanju prvog hrvatskog fonda rizičnog kapitala čija će sredstva pomoći u komercijalizaciji poslovnih ideja, naglasio je. Inače, Hrvatskoj je kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, točnije kroz Prioritetnu os 1, pod nazivom Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija, alocirano 665 milijuna eura (za privatni i javni sektor). Pored EU sredstava koja se dodjeljuju putem nacionalnih nadležnih tijela, Hrvatskoj su na raspolaganju i sredstva koja se dodjeljuju kroz okvirne programe poput Obzora 2020.

16 enterprise europe Oporezivanje u EU Akcijskim planom i učinkovitosti Akcijski plan bi trebao spriječiti izbjegavanja plaćanja poreza, osigurati održive prihode i jačanje jedinstvenog tržišta za poduzeća, te stvoriti efikasniji i poticajniji za rast Ilijana Grgić Europska komisija sprema se na još jednu temeljitu reformu oporezivanja poduzeća u Europskoj uniji. U Akcijskom planu koji bi to trebao omogućiti nalazi se niz inicijativa za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza, osiguravanje održivih prihoda i jačanje jedinstvenog tržišta za poduzeća. Europski se birokrati nadaju kako će se tim mjerama sustav oporezivanja dobiti poduzeća u EU znatno poboljšati i postati pravedniji, efikasniji i poticajniji za rast. Ključne aktivnosti među ostalim obuhvaćaju Strategiju ponovnog pokretanja inicijative za zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit odnosno CCCTB-a i uspostavljanje sustava kojim će se osigurati učinkovito oporezivanje na mjestu ostvarenja dobiti. Najavili smo i ambiciozan i ujedno realističan plan za pravednije i poticajnije oporezivanje u EU, koji se temelji na osnovnom načelu prema kojemu sva poduzeća, velika ili mala, lokalnih ili globalnih razmjera, moraju pošteno plaćati porez na mjestu na kojem stvarno obavljaju gospodarsku aktivnost i na mjestu gdje doista ostvaruju dobit, rekao je potpredsjednik Europske komisije nadležan za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis. Komisija prvi put na razini cijelog EU-a objavljuje popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija trećih zemalja te pokreće javno savjetovanje kako bi procijenila treba li od poduzeća zatražiti da objavljuju određene porezne informacije. Na popisu 30 zemlja koje nose epitet poreznih oaza, uz već svima znane Belize, Hong Kong ili Kajmanske otoke, na popisu su i četiri europske porezne oaze, Andora, Lihtenštajn, Monako i otok Guernsey u La Manchu, ispred francuske obale, koji je ustvari posjed britanske kraljevske obitelji, ali nije dio Ujedinjenog Kraljevstva. Pravila kojima je uređen trenutačni sustav oporezivanja poduzeća u EU-u zastarjela su u odnosu na modernu ekonomiju. Neka poduzeća iskorištavaju neusklađene nacionalne mjere kako bi izbjegla oporezivanje u EU. Zbog toga su države članice suočene sa znatnim gubicima u prihodima, građani se moraju nositi s većim poreznim opterećenjima, a poduzeća koja pošteno plaćaju svoj porez ugrožena su narušavanjem tržišnog natjecanja. Oporezivanje poduzeća u EU potrebno je radikalno reformirati. U interesu rasta, konkurentnosti i pravednosti, države članice moraju surađivati i svatko mora pošteno plaćati svoj porez. Sada je na državama članicama da daju svoj doprinos, istaknuo je povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Europske komisije Pierre Moscovici. Koliko se godišnje u Europskoj uniji utaji poreza, teško je precizno reći, no procjene su da se penje čak i na dva posto BDP-a, Popis trećih zemalja i teritorija koji su na crnim listama država članica EU-a 1. Andora (Europa) 2. Anguila (otok u Malim Antilima na Karibima) 3. Antigva i Barbuda (otočna država na granici Karipskog mora i Atlantskog oceana) 4. Bahami (otočna država u Atlantskom oceanu) 5. Barbados (otočna država na granici Karipskog mora i Atlantskog oceana) 6. Belize (srednjoamerička država na obali Karipskog mora) 7. Bermudi (otočje u Atlantiku) 8. Britanski Djevičanski otoci (grupa otoka u Malim Antilima u Karipskom moru) 9. Brunej (država u Jugoistočnoj Aziji) 10. Kajmanski otoci (grupa otoka u Karipskom moru) 11. Cookovo otočje (otočje u blizini Novog Zelanda) 12. Grenada (otočna država na jugoistoku Karipskog mora) 13. Guernsey (Europa) 14. Hong Kong (Azija) 15. Liberija (država u Zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana) 16. Lihtenštajn (Europa) 17. Maldivi (otočna država u Indijskom oceanu) 18. Maršalovi Otoci (otočna država u Tihom oceanu) 19. Mauricijus (otočna država u jugozapadnom Indijskom oceanu) 20. Monako (Europa) 21. Montserrat (otok u Karibima) 22. Nauru (otočna država u Tihom oceanu) 23. Niue (otočna država u južnom Pacifiku u blizini Novog Zelanda) 24. Panama (Srednja Amerika) 25. Sveti Kristofor i Nevis (otočna država u Karipskom moru) 26. Sveti Vincent i Grenadini (otočna država u Karipskom moru) 27. Sejšeli (otočna država u zapadnom Indijskom oceanu) 28. Otoci Turks i Caicos (Karibi) 29. Američki Djevičanski otoci (otočna grupa Malih Antila u Karipskom moru) 30. Vanuatu (otočna država u Tihom oceanu)

17 6. srpnja Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske do pravde sustav oporezivanja dobiti poduzeća koji će biti bolji pravedniji, odnosno više od 193 milijarde eura. U nekim zemljama ti iznosi rastu i do šest posto BDP-a. Koliko se godišnje u Hrvatskoj utaji poreza, teško je precizno reći, ali ako primijenimo EU iskustva, u Hrvatskoj se utaja poreza procjenjuje na oko sedam milijardi kuna. Ključne mjere reforme oporezivanja poduzeća Europska komisija nada se kako će njen plan usvojiti sve članice EU-a, a njime želi ponuditi novi pristup: ponovno pokretanje inicijative za zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit - CCCTB, osiguravanje učinkovitog oporezivanja te povećanje transparentnosti. Europska komisija se nada da zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit može biti korisna prije svega za uklanjanje mogućnosti za izbjegavanje plaćanja poreza na dobit. Riječ je o inicijativi iz koja je zamrla. Komisija je najavila da će u sljedećih godinu i pol dana izaći s prijedlogom o CCCTB-u. Iako u Komisiji ističu kako postoji opći konsenzus o potrebi njegova ponovnog oživljavanja, situacija na terenu pokazuje kako je vrlo malo izgledno da će se po tom pitanju nešto i ovaj put napraviti. Stručnjak za javne financije i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Hrvoje Šimović smatra kako zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit nema svijetlu budućnost, bar ne u tako kratkom roku kako to očekuje Europska komisija. Zadnjih 10 godina većina zemalja članica ignorira Europsku komisiju po tom pitanju, prije svega jer to znači potencijalni gubitak poreznih prihoda za pojedinu članicu. Taj koncept dobar je za isključivo velike kompanije tj. one koje posluju u više zemalja članica, istaknuo je Šimović, te dodaje kako nitko previše ne želi vidjeti uspjeh tog koncepta. Ne postoji nikakva simulacija koje bi zemlje eventualno profitirale odnosno izgubile pa stoga nitko ne želi riskirati, ističe Šimović. Akcijskim planom određen je put prema osiguravanju učinkovitog oporezivanja u EU, koje se temelji na ideji da bi poduzeća trebala pošteno plaćati svoj porez u zemlji u kojoj ostvaruju dobit. To se može postići na niz načina bez usklađivanja stopa poreza na dobit diljem EU-a. Na primjer, Komisija među ostalim predlaže mjere za uklanjanje pravnih praznina, poboljšanje sustava transfernih cijena i provedbu strožih pravila na povlaštene porezne režime. Te bi inicijative također trebale pridonijeti tekućoj raspravi među državama članicama kojom se želi definirati i dogovoriti pristup EU-a učinkovitom oporezivanju. Povećanje transparentnosti Akcijski plan sadrži buduće korake za postizanje veće porezne transparentnosti unutar EU-a i u odnosu na treće zemlje. Te se aktivnosti nastavljaju na mjere koje su već sadržane u paketu mjera za poreznu transparentnost. Osim uspostave otvorenijeg i ujednačenijeg pristupa EU-a nekooperativnim poreznim jurisdikcijama, Komisija je na razini cijelog EU-a objavila popis trećih zemalja i teritorija koji su na crnim listama država članica. Njime se omogućuje identifikacija nekooperativnih poreznih jurisdikcija i izrada zajedničke strategije EU-a u odnosu na njih. Popisom bi se trebao ojačati zajednički sustav kako bi se države članice mogle obraniti od vanjskih prijetnji njihovim prihodima. Akcijski plan za pravedno i učinkovito oporezivanje poduzeća u EU dio je Komisijina ambicioznog programa borbe protiv izbjegavanja plaćanja poreza na dobit, kojim bi se trebalo ostvariti pravednije jedinstveno tržište i promicati zapošljavanje, rast i ulaganja u Europi. Vrijeme će pokazati hoće li i ovaj put zemje članice dopustiti da plan zamre. Jakovina: Veliki interes poljoprivrednika za natječaje Programom je definirano 16 mjera sa širokim obujmom mogućih ulaganja, koje za cilj imaju poticanje konkurentne poljoprivrede, održivo upravljanje prirodnim resursima te uravnotežen teritorijalni razvoj Ilijana Grgić Ministarstvo poljoprivrede svečano je obilježilo usvajanje Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje godine. Taj je program Europska komisija usvojila 26. svibnja, a temeljem njega Hrvatskoj su do na raspolaganju gotovo 2,4 milijarde eura. Programom ruralnog razvoja definirano je 16 mjera sa širokim obujmom mogućih ulaganja, koje za cilj imaju poticanje konkurentne poljoprivrede, održivo upravljanje prirodnim resursima te uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih gospodarstava, uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta. Za njihovu provedbu na raspolaganju je oko 333 milijuna eura godišnje iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Prvi natječaji iz Programa ruralnog razvoja potvrdili su veliki interes poljoprivrednika i to je nešto što jamči vrlo visoki postotak iskorištenja programa u idućim godinama. Na taj prvi natječaj za dvije podmjere iz mjere 4, koji je trajao do 15. travnja, imamo 1280 prijavljenih projekata, ukupne vrijednosti 3,9 milijardi kuna. Kada bi svi prošli, zahtjevi za povratom bili bi 2,6 milijardi kuna, a to je ukupno kao cijeli IPARD, istaknuo je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i najavio da će u idućih dva mjeseca imati prve preliminarne liste projekata koji su prošli te da prvi novac poljoprivrednici mogu očekivati do kraja godine. Jakovina je također objasnio kako krajnji korisnici već s danom prijave na projekt, ako su sigurni u njega odnosno u to da imaju dovoljno bodova, mogu započeti s investicijom i bit će im prihvaćeni troškovi financiranja neovisno o datumu kad će odluka o projektu biti donesena. Fondovi za zadržavanje radnih mjesta Nakon dvije godine članstva u Europskoj uniji, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić rekao je kako se članstvo u EU itekako isplati, a kao tri najvažnija učinka izdvojio je EU fondove, rast izvoza te izravna strana ulaganja. Mi smo ugovorili sve što smo imali i sad nastavljamo dalje. Sada kreće veliki posao ugovaranja i realizacije svih onih projekata koji su planirani u novoj financijskoj perspektivi U ovoj godini očekuje nas ubrzani proces ugovaranja projekata i prve isplate, rekao je Grčić napominjući kako u idućih sedam godina očekuju ulaganja od gotovo 12 milijardi eura potaknuta fondovima i domaćom komponentom koja ih prati. To je izravna potpora ekonomskom rastu na razini dvadesetak posto u tih sedam godina, odnosno između dva i tri posto godišnje. To će se odraziti u ubrzanom zapošljavanju, a Vlada očekuje da će svake godine, zahvaljujući EU-ovim fondovima, između i radnika izravno ili neizravno dobiti nova odnosno zadržati postojeća radna mjesta, kazao je Grčić.

18 enterprise europe Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na ted.europa.eu. Očitavanje brojila EU NATJEČAJI Vrata ustave HEP-Proizvodnja traži nabavu vrata ustave. Natječaj je otvoren do 22. srpnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na HEP-Proizvodnja d.o.o., , Ulica grada Vukovara 37, HEP-Proizvodnja d.o.o., PP HE Sjever, Varaždin, Odjel nabave, Međimurska 26c, Senka Radiček, Zagreb, senka.radicek@hep.hr. Više podataka o nadmetanju na SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm. aspx?oznakadokumenta=2015%2 fs EU NATJEČAJI HEP-Operator distribucijskog sustava traži uslugu očitavanja brojila. Natječaj je otvoren do 17. kolovoza, a prijave na hrvatskom jeziku predaju se na HEP- Operator distribucijskog sustava d.o.o., , Ulica grada Vukovara 37 Služba(e) za kontakt: Sektor za potporne poslove, Odjel za nabavu, Krunoslav Ilić, Ivana Rendulić, Zagreb, krunoslav.ilic@hep.hr, ivana.rendulic@hep.hr. Više podataka o nadmetanju na eojn.nn.hr/spin/application/ipn/docu- mentmanagement/dokumentpodaci- Frm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fs Rezervni dijelovi Hrvatska pošta traži nabavu rezervnih dijelova za furgone, teretna vozila i automobile. Natječaj je otvoren do 17. kolovoza, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: HP-Hrvatska pošta d.d., , Jurišićeva 13, Služba(e) za kontakt: Ured za javnu nabavu, Josip Tomljenović, Zagreb, info.javnanabava@posta.hr. Više podataka o nadmetanju na eojn.nn.hr/spin/application/ipn/docu- mentmanagement/dokumentpodaci- Frm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fs Građevinski radovi Odvodnja Poreč traži izvođača radova na cjevovodu za vodu i kanalizaciju. Natječaj je otvoren do 20. srpnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Odvodnja Poreč d.o.o., , Mlinska 1, Odvodnja Poreč d.o.o., Gordana Gađanski, Poreč. Više podataka o nadmetanju na: nn.hr/spin/application/ipn/docu- mentmanagement/dokumentpodaci- Frm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fs Telematika Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine traže nabavu telematike. Natječaj je otvoren do 19. kolovoza, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.o.o., , Koturaška cesta 43, Samostalni odjel za nabavu, Ivana Cvitaš, Zagreb, ivana.cvitas@hac-onc.hr. Više podataka o nadmetanju na nn.hr/spin/application/ipn/docu- mentmanagement/dokumentpodaci- Frm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fs Računala i oprema Ministarstvo unutrašnjih poslova traži nabavu računala i računalne opreme. Natječaj je otvoren do 18. kolovoza, a prijave na hrvatskom jeziku predaju se na Ministarstvo unutarnjih poslova RH, , Sektor za nabavu, Ilica 335, Zagreb, Ivica Harapin, iharapin@mup.hr. Više podataka o nadmetanju na DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDok umenta=2015%2fs POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr. Njemački proizvođač namještaja traži dobavljače vinskih bačvi (BRDE ) Njemački stolar traži proizvođače vina u Južnoj Europi koji nude iskorištene bačve vina stranim kupcima. Naime, njemačka tvrtka proizvodi drveni namještaj izrađen od vinskih bačvi te stoga traži dobavljače istih. Tvrtka bačve prerađuje i izrađuje namještaj poput polica, stolova i stolaca. Bugarska tvrtka nudi zastupstvo (BRBG ) Bugarska tvrtka sa sjedištem u sjeverozapadnoj Bugarskoj specijalizirana za uvoz, distribuciju i trgovinu elektromaterijala i rasvjetnih tijela, kao i pružanje konzultantskih usluga, integraciju LED rasvjetnog sustava i održavanje uredskih zgrada, nudi zastupstvo prvenstveno proizvođačima električnih materijala i svjetiljki. Francuska tvrtka traži dobavljača drvenog namještaja (BRFR ) Francuska tvrtka specijalizirana za adaptaciju namještaja traži dobavljača drvenog namještaja koji bi sama adaptirala (obojila, ukrasila), dajući mu tako personalizirani štih koji su njeni kupci već prepoznali. Tvrtka je inače zainteresirana za različite dijelove namještaja velike i male, stolce, stolove, noćne ormariće, komode..., no trenutačno ima najveću potrebu za drvenim i slamnatim stolcima za djecu, i to u velikim količinama. Tvrtka je zainteresirana za podugovaranje. Britanska tvrtka nudi distribuciju (BRUK ) Britanska tvrtka specijalizirana za distribuciju raznih proizvoda široke potrošnje za jednu funtu traži dobavljače u sljedećim sektorima - dom i vrt, hrana i piće, zdravlje i ljepota, tulumi i proslave. Tvrtka nudi usluge distribucije na prostoru Velike Britanije dobavljačima iz cijele Europe. Ovaj lanac trgovina (diskont) ima oko 500 prodajnih mjesta diljem Velike Britanije s više od 3000 proizvoda raspoređenih u 16 različitih kategorija iz navedenih sektora. Nizozemska tvrtka traži distributera za inovativan proizvod (BONL ) Nizozemska tvrtka je razvila i patentirala autentično i user friendly rješenje za pakiranje hrane, kao što su orašasti plodovi, slatkiši, bobičasto voće, juhe, pića, gotova jela... Pakiranje je jako lijepo dizajnirano, privlačnog izgleda te ga je lako otvoriti. Vrlo je praktično za starije osobe koje imaju problema s otvaranjem hrane u konzervama ili u raznim folijama. Ovo pakiranje nudi brojne prednosti duži rok trajanja hrane, pri čemu se zadržava hranjiva vrijednost sastojaka (gotova jela), lako se ponovno zatvara, higijenski je prihvatljivije od drugih načina pakiranja. Tvrtka traži distributera i/ili posrednika za svoj proizvod. Rumunjski proizvođač vina traži distributera (BORO ) Rumunjski proizvođač visokokvalitetnih vina različitih sorti zainteresiran je za promicanje i prodaju svojih proizvode na tržištu EU-a putem agenata i distributera. Tvrtka koristi najbolju opremu u proizvodnji vina i ima kapacitet proizvodnje od boca dnevno. Portugalska tvrtka ribljih proizvoda traži distributera (BOPT ) Portugalski proizvođač specijaliteta od ribljih pašteta i konzervirane ribe traži distributera. Tvrtka ima dugogodišnje iskustvo u preradi i konzerviranju ribe te prerađuje više od 1000 kilograma svježe ribe svaki dan. Među njenim međunarodno priznatim specijalitetima su pašteta od srdela, konzervirana jaja srdela i konzervirani fileti skuše. Španjolski proizvođač sportske odjeće traži distributera (BOES ) Španjolski proizvođač sportske odjeće (uključujući i onu za sportove na vodi) traži distributere i nudi podugovaranje. Tvrtka ima vlastiti proizvodni pogon u Barceloni i može odgovoriti na velike proizvodne zahtjeve. U mogućnosti je proizvoditi kao podugovaratelj za druge brendove/tvrtke. Može prilagoditi svoje proizvode potrebama svojih klijenata. Potencijalni trgovački posrednici (distributeri) trebali bi imati iskustva u distribuciji odjeće/opreme za plivanje, triatlon i biciklizam. Kada je riječ o distribuciji, tvrtka traži partnera koji želi proširiti svoj asortiman odjeće za plivanje, kojemu bi ponudila svoje proizvode. Proizvodne usluge u vidu podugovaranja tvrtka nudi drugim proizvođačima za koje bi proizvodila kupaće kostime i kape te odijela za triatlon i biciklizam.

19 6. srpnja RAPEX izvješće izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: Set za izradu nakita, brend Grafix, oznake 72717/00. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer njegovi dijelovi sadrže previsoke razine nikla koji može izazvati alergijsku reakciju. (slika 1) Motocikli Triumph, modeli Speed Triple 1050i R, Speed Triple 1050i R 94, Daytona 675 R, proizvedeni ove i prošle godine. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer zbog nedovoljnog zatezanja stražni amortizer može olabaviti i iskočiti iz svog položaja. (slika 2, 3) Mekana igračka, brend Tiger, model Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se lako mogu odvojiti dijelovi s igračke, biti inhalirani ili progutani. (slika 4) Noćno svjetlo, brend Rum-Lux, modeli LNS-5W, LND-7W, BY-XYD432. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se dijelovi svjetiljke mogu iskriviti od isijavanja topline prilikom korištenja. Nakon toga može doći i do električnog udara. (slika 5) Automobil Suzuki, model Ignis. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je moguće izazivanje požara u prekidaču napajanja kao posljedica karboniziranja maziva. (slika 6) Automobili Mercedes, modeli C180, C 180 Bluetec, C 200, C 200 Bluetec, C 220 Bluetec, C 250, C 250 Bluetec, C 250 Bluetec 4 Matic, proizvedeni i godine. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer kontrolna jedinica grijanja sjedala nije dobro podešena te može doći do greške u prepoznavanju osobe ili dječje sjedalice na sjedalu, odnosno uključivanja grijanja i isključivanja zračnog jastuka suvozača. (slika 7) Automobil Dodge, modeli Charger i Challenger, proizvedeni od travnja prošle do veljače ove godine s motorom od 6,2 litre. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer tijekom proizvodnje može doći do oštećenja crijeva goriva, pa kroz njega može curiti i biti izazvan požar. (slika 8,9) Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na lada. benzon@hamagbicro.hr. Traži se tehnička suradnja za razvoj aplikacije za velike podatke za hitnu skrb sljedeće generacije (TRFR ) Francuska startup tvrtka specijalizirana za informacijsko-komunikacijska (ICT) rješenja razvila je softver namijenjen jedinicama hitne pomoći, ali i djeci od osam do 10 godina za učenje mjera prve pomoći. Tvrtka sada želi unaprijediti navedeni softver u proizvod većih razmjera da bi odgovorila na potrebe službi hitne pomoći sljedeće generacije. Tvrtka traži partnere za istraživanje/tehničku suradnju za daljnji razvoj koncepta koji će omogućiti bolju interoperabilnost u hitnim slučajevima, ali i naučiti djecu kako da se ponašaju u hitnim slučajevima. Potrebna 3D (trodimenzionalna) zubna kamera visoke razlučivosti koja snima unutrašnjost usne šupljine (TRPL ) Srednje poduzeće smješteno na jugozapadu Poljske, koje nudi stomatološki postupak CEREC (Chairside Economical Restoration of Esthetic Ceramics) za proizvodnju keramičkih restauracija u jednom posjetu, traži posebnu 3D kameru kojom se mogu snimiti fotografije pacijentovih zubi radi daljnje obrade/postupka proizvodnje zubne proteze. Daljnji zajednički razvoj platforme za praćenje i poboljšanje fermentacije tijekom procesa proizvodnje vina (TRSI ) Slovensko srednje poduzeće razvilo je interaktivnu platformu koja donosi novi pristup u vrlo tradicionalnu industriju proizvodnje vina. Platforma povezana s internetom za kontrolu proizvodnje vina usredotočena je na proces fermentacije vina. Jezgra platforme sastoji se od senzora za mjerenje šećera koji je razvila ova tvrtka. Tvrtka je zainteresirana za pronalazak partnera za suradnju na daljnjem zajedničkom razvoju platforme na temelju ugovora o tehničkoj suradnji. Potrebni sustavi za smanjivanje emisije amonijaka (TRIT ) Talijanska mreža koju čine nacionalna udruga poljoprivrednika, istraživački tim i poduzetnička udruga procjenjuje inovativne i troškovno pristupačne sustave za smanjivanje emisije amonijaka u zraku i vodu i/ ili digestat i njegovu ponovnu uporabu. Traži se istraživačka suradnja u ovom području s tvrtkama ili istraživačkim centrima. Tehnologija za proizvodnju naljepnica namijenjenih okruženjima na visokim nadmorskim visinama (TRPL ) Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju raznih vrsta naljepnica za kozmetičke i prehrambene proizvode traži tehnologiju koja omogućuje proizvodnju naljepnica za prehrambene proizvode namijenjene konzumaciji prilikom planinarenja na visokim nadmorskim visinama. Zainteresirana je za ugovor o tehničkoj suradnji. Hitno održiva ambalaža za dostavu hrane (TRBE ) Belgijska start-up tvrtka sa sjedištem u Bruxellesu specijalizirana za ugostiteljske usluge traži održivo ambalažno rješenje koje uzima u obzir utjecaj ambalaže na okoliš tijekom cijelog životnog vijeka. Tvrtka je otvorena za različita tehnička rješenja razvijena s pomoću materijala na bazi biljaka, papira, kartona... Aluminij i PVC nisu prihvatljivi. Tvrtka želi sklopiti ugovor o tehničkoj suradnji ili komercijalni ugovor uz tehničku pomoć s proizvođačima ili dobavljačima održive prehrambene ambalaže. Tehnologija za poboljšanje kvalitete i pročišćavanje voćnih rakija (TRRS ) Srpska tvrtka traži tehnologiju za pročišćavanje voćnih rakija, sa svrhom postizanja maksimalne organoleptičke kvalitete pića. Tvrtka traži poslovne partnere radi sklapanja ugovora o proizvodnji. Tehnika upravljanja podnim grijanjem (TRCZ ) Češki proizvođač sustava podnog grijanja traži upravljački uređaj za regulaciju grijanja u kućama + vanjskim prostorima (olucima, pristupu garaži radi sprečavanja zamrzavanja). Tvrtka traži provjerenu tehnologiju koja se može upotrebljavati za sustave podnog grijanja (grijaći kabeli) + ugovor o tehničkoj suradnji. Poljskoj tvrtki potrebna oprema za bušenje za postavljanje toplinskih crpki (TRPL ) Poljska tvrtka specijalizirana je za izgradnju svih vrsta sanitarnih instalacija. Također buši otvore za toplinske crpke i bušotine. U svrhu razvoja poslovanja traži novu tehnologiju okomitu opremu za bušenje do dubine od 100 metara. Moguća suradnja putem ugovora o uslugama. Potrebna tehnologija čišćenja za izmjenjivač topline za otpadni plin (TRBE ) Tvrtka sa sjedištem u Belgiji specijalizirana za projektiranje i proizvodnju nove generacije izmjenjivača topline namijenjenih povratu topline u otpadnom plinu traži automatizirane tehnike čišćenja radi unapređenja svoje tehnologije. Traže se rješenja za čišćenje koja se već nalaze na tržištu ili će se tek razviti za ugovor o tehničkoj suradnji, komercijalni ugovor uz tehničku pomoć ili partnerstvo za istraživanje i razvoj.

20 enterprise europe 6. srpnja Lifestyle trgovinska misija u Vijetnamu Poslovni razgovori EU FashionMatch 4.0@Modefabriek U-Vietnam Busines Network, organizacija čiji je cilj povećanje izvoza i ulaganja EU-a u Vijetnam, organizira Lifestyle trgovinsku misiju u Vijetnam koja će se održati listopada. Ciljani sektori: kućanski dekor, namještaj, stolno posuđe, kućanski aparati, rasvjeta. Za ovu misiju bit će odabrano 15 europskih tvrtki kojima je cilj predstavljanje njihovih proizvoda vijetnamskim partnerima iz ciljanih sektora. Selekcija tvrtki obavit će se na temelju dostavljenih specifikacija s Vaše strane, prijavnog obrasca, dostavljenih dokumenata i telefonskog intervjua. Organizatori će uložiti trud da odabranim tvrtkama predstave Vaše proizvode, pružit će logističku podršku (rezervacija hotela, prevođenje ), a svaka od tvrtki dobit će listu unaprijed ugovorenih bilateralnih sastanaka s potencijalnim vijetnamskim partnerima. Cijene će biti vrlo pristupačne s obzirom na financijsku potporu Europske unije. Detaljnije informacije, program, cijene te upute za registraciju možete dobiti na Irena Spahić, Hrvatska gospodarska komora, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, , ispahic@hgk.hr. Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom EU FashionMatch Modefabriek koji će se održati 12. i 13. srpnja tijekom Mercedes-Benz FashionWeeka u Amsterdamu. Ovi poslovni razgovori odlična su prilika za tvrtke iz tekstilne i modne industrije koje traže potencijalne poslovne partnere u Nizozemskoj i drugim zemljama da istraže posljednje trendove i najnovije tehnologije na ovome području. Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novaca. Kako bi pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registrirati se možete najkasnije do 7. srpnja na ovim internet stranicama: b2match.eu/fashionmatch-4thedition. Kontakt osoba: Irena Spahić, Hrvatska gospodarska komora, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, , ispahic@hgk.hr. Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 10. srpnja - Expo Milano, Internacionalizacija MSP, Milano, Italija 12. srpnja - Poslovni razgovori EU FashionMatch Modefabriek, Amsterdam, Nizozemska srpnja - Poslovni razgovori Innovation for Fashion 2015, Firenza, Italija 22. rujna - Polagra Food Fair, poslovni susreti, Poznan, Poljska 11. listopada - Biotech misija za klastere i MSP u Japanu, Yokohama, Japan 26. listopada - ITC misija za klastere i MSP u Japanu, Tokio, Japan 27. listopada - Lifestyle trgovinska misija Vijetnam, Vijetnam Poslovni susreti u sklopu sajma Polagra Food Fair Europska poduzetnička mreža i Poljska agencija za razvoj poduzetništva organizirat će Međunarodne poslovne susrete u sklopu sajma Polagra Food Fair, jednom od najvećih sajmova prehrambene industrije u Srednjoj i Istočnoj Europi. Poslovni susreti će se održati 22. rujna u Poznanu. Poslovni susreti se odnose na tvrtke i druge subjekte koji predstavljaju prehrambeni sektor, s posebnim naglaskom na: hranu i piće, HoReCa (Hotel/Restaurant/Catering), tehnologije za preradu hrane, ambalažu/pakiranje i logistiku. Polagra Food je jedan od najvećih sajmova prehrambene industrije u Srednjoj i Istočnoj Europi (oko 1300 izlagača iz 45 zemalja, profesionalnih posjetitelja u 2014.). Paralelno sa sajmom održat će se i: Međunarodni sajam tehnologija za preradu hrane - Polagra Tech Međunarodni sajam ambalaže - PakFood Međunarodni sajam gastronomije - Polagra Gastro Registracija za poslovne susrete se obavlja online putem linka Prijava je moguća do 7. rujna, biranje poslovnih partnera između 7. i 14. rujna, a svaki sudionik će nakon 14. rujna na mail dobiti svoj raspored sastanaka. Više informacija je moguće dobiti na Jelena Ravlić, Hrvatska gospodarska komora, Europska poduzetnička mreža, , jravlic@hgk.hr. ICT Misija za klastere i MSP u Japanu Europska poduzetnička mreža Japana organizira poslovne susrete za klastere iz sektora informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Događanje će se održati u okviru IT sajma Japan IT Week 2015 koji se održava nedaleko od Tokija, u centru Makuhari Messe International Convention Center. Trajanje samog sajma je od 28. do 30. listopada 2015., dok je petodnevna misija predviđena u razdoblju od 26. do 30. listopada Misijom se želi europskim klasterima i njihovim poduzećima osigurati mogućnost ulaska na japansko tržište te samim time uspostaviti veću razinu tehnološke i gospodarske suradnje EU-a i Japana kao i omogućiti razvoj kapaciteta za inovacije. Teme ove misije bit će: IoT (Internet of Things) sustavi M2M (Machine to Machine) sustavi Računarstvo u oblaku Upravljanje velikom količinom podataka. EU-Japan Centar za industrijsku suradnju pokriva dio troškova sudjelovanja na ovoj misiji. Detalje o sudjelovanju u ovoj ICT misiji možete pronaći putem poveznice Detalje o događaju Japan IT Week 2015 možete pronaći putem poveznice Više podataka moguće je dobiti na Igor Bobek, ibobek@hgk.hr. BIOTECH Misija za klastere i MSP u Japanu Europska komisija i EU-Japan Centar za industrijsku suradnju organiziraju poslovne susrete klastera i njihovih članica (MSP) iz sektora biotehnologije u okviru Međunarodnog poslovnog foruma BioJapan koji će se održati u Yokohami, listopada BioJapan je vodeće azijsko događanje za pronalazak partnera u industriji biotehnologije. Misijom se želi europskim klasterima i poduzećima dati mogućnost ulaska na japansko tržište i samim time uspostaviti veću razinu tehnološke i gospodarske suradnje te kapaciteta za inovacije. EU-Japan Centar za industrijsku suradnju pokriva dio troškova sudjelovanja na ovoj misiji. Detalje o sudjelovanju možete pronaći putem poveznice ss-programmes/biotech-cluster-sme- Mission. Detalje o događaju BioJapan 2015 možete pronaći putem poveznice Više podataka moguće je dobiti na Igor Bobek, ibobek@hgk.hr. Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA Glavni urednik Darko Buković Urednik priloga Krešimir Sočković

21 PREDSTAVLJAMO 13 ( 28 torti ( 900 zaposlenih u potpunosti je autorska rapsodija okusa ukupno ima koncern Paul Bauder BETI TORTE I KOLAČI, STARO PRAČNO Domaće torte i kolači na originalan način BAUDER, VUKOVAR Jedini sam proizvođač macaronsa u Sisačkomoslavačkoj županiji, a traže ih i restorani u Zagrebu. Obožavam izradu tih malih kolačića u kojima se može izraziti sva moja kreativnost, kaže Elizabeta Brodarac Sve je moguće ako se to jako želi, poznata je uzrečica koja je u slučaju Elizabete Brodarac zaživjela u punom svom smislu. Prije godinu dana ova medicinska sestra odlučila je otvoriti svoju tvrtku i krenuti u poduzetničke vode Nastojim za svakoga stvoriti unikatnu tortu od sastojaka koje mi osoba navede da ih posebno voli, kaže Elizabeta Brodarac pretvarajući svoj hobi u pravi mali biznis. Svoj dotadašnji posao i brigu o pacijentima u sisačkoj bolnici zamijenila je pokretanjem vlastitog biznisa, te je počela profesionalno peći torte i kolače. Kolače sam počela raditi još u petom razredu osnovne škole, to je moja velika ljubav. A sad je ta ljubav prerasla u nešto više. Proizvodim male moderne kolačiće i torte za sve prilike. Torte i kreme osmišljavam sama i nastojim za svakoga stvoriti unikatnu tortu od sastojaka koje mi osoba navede da ih posebno voli. Napominjem da ne koristim margarin, a svojim klijentima nudim 28 torti koje sam sama osmislila, ističe vlasnica i direktorica tvrtke Beti torte i kolači Elizabeta Brodarac napominjući kako u ponudi ima i bezglutenske torte i kolače. Slastičarnica u Petrinji ili Sisku Osim standardnih domaćih kolača u ponudi se nalaze i macaronsi, cake popsi, muffini, čokoladne lizalice, puslice, čokoladne košarice... Oni koji su se okušali u slastičarstvu najviše se boje izrade francuskih kolačića - macaronsa. No Beti torte i kolači upravo su prepoznatljivi po ovim slasnim kolačićima okruglog oblika, koji su hrskavi izvana i kremasti iznutra, a pripremaju se od šećera, bademova brašna i bjelanjaka. Jedini sam proizvođač macaronsa u Sisačko-moslavačkoj županiji, a njih traže i restorani u Zagrebu. Obožavam izradu tih malih kolačića koji se mogu ukrašavati i u kojima se može izraziti sva moja kreativnost, kaže Elizabeta Brodarac. U pokretanje posla uložila je gotovo kuna uglavnom vlastitih sredstva, a za sada u svom pogonu radi sama. I sve stiže, peći kolače, plasirati ih na tržište i biti majka troje djece, od kojih je jedno dijete s posebnim potrebama. No, njezini planovi ne staju samo na pečenju torta i kolača i na njihovu cateringu, već idu i dalje. U budućnosti bih željela otvoriti slastičarnicu, tako bih zaokružila svoj poslovni put. Još uvijek razmišljam hoće li to biti u Petrinji ili Sisku. A moja će odluka ovisiti o prostoru i o lokaciji, otkriva nam Elizabeta Brodarac te dodaje kako bi također voljela otići na edukaciju u Francusku jer iako su njezini macaronsi odlični, uvijek mogu biti i mrvicu bolji - pa čak i od onih francuskih. (I.G.) Dobar krov kuću čuva Zeleni krov omogućuje vraćanje djelića prirode, a nudi brojne prednosti. Među ostalim, ljeti sprečava ulazak topline u stambeni prostor, a zimi izlaz topline Tvrtka Paul Bauder jedna je od najstarijih u Europi. Osnovana je godine kao tvornica katrana u Stuttgartu, gdje joj je sjedište. Danas je jedna od vodećih europskih proizvođača cjelovitih sustava za ravne, kose i zelene krovove. Koncern broji više od 900 zaposlenih, a godišnji prihod veći mu je od 650 milijuna eura. Trenutačno u šest proizvodnih pogona u Njemačkoj proizvodi bitumenske i sintetičke hidroizolacijske membrane, PIR toplinsku izolaciju te posebice zanimljive elemente zelenih krovova. Naime, kada je nova zgrada izgrađena, zeleni krov omogućuje vraćanje djelića prirode. Zeleni krovovi uvelike poboljšavaju građevine i nude brojne ekološke prednosti kao što su sniženje temperature zraka i proizvodnja kisika, regulacija vlažnosti, uklanjanje prašine i pohranjivanje kišnice. Nazivaju ga i prirodnim klima-uređajem; ljeti sprečava ulazak topline u stambeni prostor, a zimi izlaz topline. Štoviše, profesionalno ozelenjen krov značajno produljuje životni vijek hidroizolacije. Matija Ivoković, direktor prodaje u hrvatskom Bauderu, kaže nam kako je ta tvrtka nastala iz tvrtke Praeter, koja je u početku bila generalni zastupnik spomenute njemačke tvrtke. S obzirom na to da smo ostvarili izvrsni poslovni odnos s kolegama iz Njemačke te prodajne rezultate, a i zbog zemljopisnog položaja gdje je tvrtka nastala, u siječnju u cilju širenja na ostala tržišta u regiji Paul Bauder je proveo akviziciju nad našom tvrtkom Praeter. Od tada smo tvrtka kći koncerna pod čijom nadležnosti su Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina te Crna Gora, objašnjava. Likvidni i solventni Hrvatski Bauder, čije je sjedište u Vukovaru, trenutačno stabilno raste na onim tržištima koje pokriva i poduzima sve mjere da taj rast bude konstantan. Budući da je Paul Bauder već 150 godina obiteljska tvrtka, ona nije opterećena kratkoročnim ostvarivanjem profita već nam je zadovoljstvo naših klijenata i zaposlenika na prvom mjestu. Što se tiče uvjeta poslovanja, u svakoj regiji rizici poslovanja postoje, ali uz zdravi U blizini Beča upravo gradimo sedmu tvornicu, kaže direktor prodaje Matija Ivoković pristup poslovanju ti rizici se mogu izbjeći, napominje. Najveći izazovi u poslovanju s tvrtkama u regiji, prema njegovim riječima, su njihova likvidnost i solventnost, a te je izazove doista teško izbjeći u svakodnevnome poslovanju. Međutim, uvijek pronalazimo način na koji se situacija može riješiti, naglašava Ivoković dodajući kako Bauder nezaustavljivo stremi svom cilju - zadovoljstvu krajnjih korisnika. Stoga tvrtka uvijek osluškuje njihove potrebe kako bi ih ispunila i, također, opravdala njihovo povjerenje u ime Bauder koje je poznato već godinama. A kako bismo svoje proizvode približili ovom dijelu Europe, u ovom trenutku u mjestu pored Beča gradimo sedmu tvornicu. To dovoljno govori o tome koliko važnim smatramo ovaj dio Europe za svoju tvrtku, zaključuje on. (B.O.)

22 Privredni vjesnik 14 HRVATSKA & REGIJA ( ( 45 radnika više od 25 t proizvoda bez naknade radi u pogonima Dite već distribuirano po trgovinama u BiH Radnici preuzeli proizvodnju u nekoliko ugašenih tvornica i tvrtki Dita nakon 38 godina ponovno rođena Radnici Dite, tvornice deterdženata, Tvornice obuće Aida i još jednog broja tuzlanskih tvrtki nakon sedmogodišnjeg štrajkanja, bez suglasnosti skupština vjerovnika i podrške kantonalnih vlasti, pokrenuli proizvodnju Zdravko Latal latal@privredni.hr Nakon 38 godina kad je pokrenuta proizvodnja deterdženata u Tuzli, tvornica Dita ponovno je rođena i poslije sedam godina nerada i štrajkova uzrokovanih neuspjelom, a po mnogim mišljenjima i kriminalnom privatizacijom, zaustavljeni pogoni jedne od najvećih kemijskih kompanija u bivšoj Jugoslaviji Dita-Tuzla su pokrenuti. Radnici, koji su sve ovo vrijeme čuvali tvornicu i štrajkali, odlučili su, mimo svih očekivanja, samovoljno pokrenuti proizvodnju. Sredinom lipnja iz tvorničkog kruga prema lancu prodavaonica tuzlanske trgovačke kuće Bingo, prvo u Tuzlu, otišli su prvi šleperi s više od 25 tona raznih deterdženata za kućanstva. Deterdženti Dite našli su se potom u trgovinama Binga u mjestima Tuzlanske županije, a krajem lipnja i prvih dana srpnja proizvodi Dite pojavili su se u trgovinama u Sarajevu, Zenici i drugim mjestima u Bosni i Hercegovini. Radi se o tekućim deterdžentima koji su prije rata dobro kotirali u Radnike Dite podržalo je više trgovačkih kuća, Bingo, Konzum BiH i AMkomerc, a Aida je sklopila dva posla s inozemnim kupcima robnim kućana bivše države, kao što su 3 DE, Fas, Blic Grill, Bronho i osvježivač Alls Deo. Za sada je u tvornici angažirano 45 radnika koji rade bez naknada. Radnici trgovačkog lanca Bingo dali su snažnu podršku pokretanju proizvodnje osiguravši nabavu 100 tona sirovine. Vlast protiv, gradonačelnik za Vlasti Tuzlanskog kantona nisu podržale odluku radnika Dite, ali jest Općina Tuzla i njen gradonačelnik Jasmin Imamović koji je najavio da će sami zaposlenici u najkraće vrijeme popraviti postrojenje za proizvodnju praškastih proizvoda za koji, kako kažu u Sindikatu Dite, postoji interes na tržištu. Iz Binga su poručili da će u lancu njihovih prodavaonica proizvodi Dite dobiti uočljive pozicije. Interes za plasman Ditinih proizvoda u lancu svojih prodavaonica iskazale su i druge velike trgovačke kuće u zemlji. Na policama Konzuma BiH i AMkomerca već se nalaze proizvodi Dite. Međutim, problemi Dite nisu tom radničkom samovoljom otklonjeni, s obzirom na to da je stečajni postupak praktično tek započeo. Naime, zakazana je skupština vjerovnika, ali radnici i njihov sindikat ne iskazuju bojazan. Mi smo tvornicu sačuvali, pokrenuli proizvodnju i ne vjerujemo da bi nas sad netko mogao zaustaviti. Godinama smo protestirali na ulicama i sad nas nitko ne može zaustaviti da radimo, kažu u Sindikatu. Podrška radnicima Dite stigla je i od Udruženja potrošača Kupujmo i koristimo domaće. Sretni smo što se radnici Dite nisu predali kao mnogi iz drugih tvrtki i sve naše resurse stavit ćemo im na raspolaganje, poručio je putem medija predsjednik Udruženja Admir Kapo. Primjerom Dite krenuli su i radnici tuzlanske Tvornice obuće Aida, ali i još nekoliko proizvodnih tvrtki koje su također bile osuđene na zatvaranje. Sa ili mimo volje vlasnika i stečajnih upravitelja, i u njima je pokrenuta proizvodnja. Tako radnici u Aidi trenutno proizvode obuću za dva inozemna kupca. Ako posao odrade kvalitetno i na vrijeme, slijede novi poslovi. Za sada nitko od radnika koji su pokrenuli proizvodnju u tuzlanskim tvrtkama ne zna hoće li i kada dobiti plaće, ali kažu godinama ih ionako nismo dobivali. Mijenja se atmosfera Pokretanje proizvodnje u Diti, Aidi i drugim tvornicama zadnjih dana pokrenulo je i drugačija razmišljanja i ponašanja kantonalnih vlasti. Tako je Vlada Kantona Tuzla usvojila odluku o preuzimanju obveze plaćanja obračunatih a neuplaćenih određenih obveza Aide. Vlada je obećala zaposlenicima Aide uvezivanje 18 godina radnog staža, pa će u naredne tri godine po toj osnovi izdvajati oko 1,8 milijuna KM. Krenuo i izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u Tursku, uskoro i u Rusiju Četiri mljekare dobile zeleno svjetlo za EU Vlasti Bosne i Hercegovine i Vanjskotrgovinska komora BiH priopćili su najljepšu vijest iz EU-a za BiH mljekare i cjelokupnu javnost, i to prije nego što se očekivalo, a očekivalo se tek krajem godine. Četiri mljekare dobile su dozvolu za izvoz termički obrađenog mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište Europske unije. Ovo je zaista dobra vijest, prokomentirao je Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Ministarstvo i Ured za veterinarstvo BiH već su uputili zahtjev administraciji EU-a za upis mljekara Meggle iz Bihaća, Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice, Mljekare Livno i sarajevskog Milkosa na listu onih kojima je dozvoljen izvoz, a ta procedura upisa trajat će, kako je procijenio Šarović, oko dva mjeseca. Šarović je potvrdio i drugu dobru vijest, Dozvolu su dobili Meggle iz Bihaća, Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice, Mljekara Livno i sarajevski Milkos a to je da je ovom odlukom Europske unije riješen i problem transporta mlijeka i mliječnih proizvoda u Tursku kamo su već krenule prve isporuke, te u Rusiju. Zahtjeve za izvoz u EU podnijele su još dvije mljekare, Zott i Mljekara Puđa, ali će prethodno morati otkloniti izvjesne nedostatke. Ljubomir Kalaba, direktor Ureda za veterinarstvo BiH, izrazio je uvjerenje da će uskoro četiri BiH mljekare dobiti neophodna izvozna imena i kontrolne brojeve, te da ne postoje ograničenja, odnosno izvozne kvote. Kemal Hrnjić, direktor Megglea iz Bihaća i predsjednik Grupacije mljekarske industrije u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, ovu odluku ocijenio je povijesnom i najavio prve izvozne ugovore s Italijom. Dobivanje izvoznih dozvola ubrzat će i izgradnju novih proizvodnih kapaciteta ove mljekare. Željko Marijan, direktor Mljekare Livno, izjavio je medijima da su spremni odmah krenuti s izvozom i da je ova mljekara ranije 70 posto proizvodnje plasirala na hrvatsko tržište. (Z.L.)

23 15 ( 385 mil utrošit će se iz proračuna za povrat štednje ( 1850 tužbi uložilo 8000 nezadovoljnih štediša *vijesti OBEŠTEĆENJE ŠTEDIŠA Ljubljanske banke Epilog svojevrsne civilizacijske sramote Slovenija je na brzinu izglasala Zakon o izvršenju presude Suda u Strasbourgu. No taj proces neće biti brz niti će proći bez popratnih nevolja Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr Svaki građanin Slovenije snosit će 192 eura troška na račun obeštećenja štediša LB-a u BiH i u Hrvatskoj Obje presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu ona iz prošle godine (slučaj Ališić) kojom Sud nalaže Sloveniji isplatu štednih uloga za štediša Ljubljanske banke Zagreb i Ljubljanske banke Sarajevo, te odluka kojom se Sud ovih dana proglasio nenadležnim presuđivati u sporu što ga je LB pokrenuo protiv Hrvatske radi naplate gotovo 60 milijuna eura duga Šećerane IPK Osijek na slovensku javnost djelovale su poput hladnoga tuša. Predstavnici aktualne vlasti kažu da se s presudama ne slažu, ali stoga što su konačne, poštovat će ih. Izvršenje presude o povratu ušteđevine neće biti brzo niti će proći bez popratnih nevolja. Veće probleme mogu imati štediše iz sarajevske podružnice LB-a gdje se tek prikupljaju prvi podaci o konkretnim štedišama i njihovim ulozima. Iz podružnice LB-a u Zagrebu navodno su potrebni podaci već dostavljeni središnjici u Ljubljanu. Prema provedbenom itinereru iz Zakona o načinu izvršenja presude što ga je slovenski Parlament izglasao ovih dana u hitnom postupku, izvjesno je da će štediše tek od 1. prosinca godine moći istupiti sa zahtjevima za isplatu uloga. Odluku o povratu isplatitelj je obvezan izdati u roku od tri mjeseca od primitka ispravnog i potpunog zahtjeva. Isplata duga u dvije rate Dug će se isplatiti u dvije rate, i 2017., i to s kamatama čiji će ozakonjeni iznosi najvjerojatnije izazvati nove sporove. Slovenska država obvezala se obračunati kamate za po stopi od šest posto. Za razdoblje od do kraja štedišama, odnosno njihovim nasljednicima, pripast će kamate od 1,79 posto. Vlada je bila prinuđena ozakoniti način izvršenja presude Suda u Strasbourgu po hitnom postupku jer je netko u izvršnoj operativi zaboravio da je Slovenija dobila rok od godinu dana za uređenje cijelog povrata. Presuda u slučaju Ališić nosi datum 12. srpnja godine. Da se u posljednji trenutak nije požurilo s provedbenim zakonom, 12. srpnja godine Slovenija bi se suočila s odmrzavanjem 1850 tužbi što ih je uložilo 8000 nezadovoljnih štediša. Generalni tajnik Vlade, Darko Krašovec, nagovarajući zastupnike da pristanu na hitni postupak, spominjao je da bi automatsko odmrzavanje tužbi stajalo Sloveniju znatno više. Troškovnik operacije povrata duga izbacio je 385 milijuna eura kao iznos ukupnog izdatka za državni proračun. Lani, nakon objavljivanja presude Suda u Strasbourgu, odmah je uknjiženo u proračunski manjak 257 milijuna eura glavnice. Taj iznos sada se uvećava za 128 milijuna eura, ponajviše zbog pripisa kamata, ali i zbog raznih operativnih troškova. U Uredu za sukcesiju planiraju zaposliti 30 novih ljudi koji će prosijavati prispjele zahtjeve za povrat ušteđevina. Pedantni analitičari već su izračunali da će svaki građanin Slovenije snositi 192 eura troška na račun obeštećenja štediša LB-a u BiH i u Hrvatskoj. Pošto pšenica? Slovenski ratari zahtijevaju da im se plati 200 eura za tonu kvalitetne pšenice i do 155 eura za pšenicu namijenjenu ishrani stoke. Poljoprivredni institut Slovenije izračunao je, pak, da je kvalitetnu pšenicu razložno platiti u rasponu od 160 do 185 eura za tonu. Tatjana Zagorc, koordinatorica žitnog lanca i direktorica Zbornice poljoprivrednih i prehrambenih poduzeća, ocijenila je zahtjeve ratara pretjeranima. Uvjerena je da moguću otkupnu cijenu treba tražiti na sredini između zahtjeva ratara i cijene koju je izračunao Poljoprivredni institut. Ubrzana prodaja Cimosa Postupak prodaje Cimosa započet će najvjerojatnije već za nekoliko tjedana. U tijeku su razgovori s potencijalnim kupcima, posebice sa strateškim ulagačima. Vjeruje se da je Cimos nakon poodmaklih poslova financijskog i poslovnog restrukturiranja zanimljiviji za strateške ulagače nego za fondove. Ubrzanu prodaju Cimosa obznanio je Janne Harjunpää, Finac na privremenom radu u Sloveniji, inače odgovoran za upravljanje lošim potraživanjima koja su u operaciji čišćenja banaka prenesena na tzv. lošu banku. Neuspio pohod na Balkan Dobre početne pozicije koje je slovensko bankarstvo steklo i učvrstilo u okvirima bivše Jugoslavije otišle su u nepovrat, tvrde slovenski ekonomisti i komentatori. Nejc Gole u Delu navodi kako je trošak od 385 milijuna eura za državni proračun zanemariv u odnosu na gubitke koje su slovenske banke proizvele na Balkanu. Kršenje ljudskih prava štediša srozalo je ugled slovenskih banaka, posebice u Hrvatskoj. Nekritičnim i rizičnim financiranjem koje sada raspliću pravosudni organi, slovenske banke su masakrirale buduće mogućnosti zdravog širenja po bivšoj zajedničkoj državi. Djelovanje Optime Leasinga u Hrvatskoj, Marijini dvori u Sarajevu te Agroživ u Srbiji primjeri su zloglasnih poslova najveće slovenske banke. Problematičan je i NKBM, posebno s nekretninskim poslovima u Hrvatskoj. Sve sluti da će i Factor banka izgubiti na desetine milijuna eura, i to na cijelom potezu od Istre do Bugarske. Svađa oko promašenih politika Janšin SDS zahtijevao je da se izglasavanje provedbenog zakona nadogradi i zaključkom o odgovornosti. Zahtjev je sračunat isključivo stoga da bi se ocrnila politika Milana Kučana i njegovih istomišljenika. Janša, da je htio, je mogao popraviti nepravdu prema štedišama. Bio je premijer u vrijeme kada je belgijski KBC kao suvlasnik NLB-a nudio svojevrsnu namjensku dokapitalizaciju za obeštećenje štediša iz BiH i Hrvatske. Ponuda je odbijena, a KBC je bio natjeran na povlačenje iz NLB-a u koji je uložio oko 600 milijuna eura, a iz njega izašao s kikirikijem od samo nekoliko milijuna eura. Bolji rejting Bonitetna kuća Standard&Poor s poboljšala je gospodarske prognoze za Sloveniju iz stabilnih u pozitivne. Bolja ocjena temelji se na procjeni da će slovenski BDP rasti u razdoblju prosječno 2,1 posto na godišnjoj razini, odnosno 0,6 posto više nego što je ta bonitetna kuća predvidjela u svojoj prognozi iz prosinca godine.

24 Privredni vjesnik 16 TURIZAM *vijesti Muzej iluzija ima i pametnu igraonicu koja se kroz razne didaktičke koncepte i dilemma igre pretvara u pravi fitness za mozak. Roko Živković, Muzej iluzija Nova kulturno-turistička ponuda u Zagrebu LiveCamCroatia najbolja u svjetskoj konkurenciji Web kamera iz sustava hrvatskog portala web kamera LiveCamCroatia, postavljena u Baškoj Vodi, na prvom je mjestu u top 10 najboljih live stream kamera u svijetu. Izabrali su to vodeći stručnjaci za videotehnologije iz EarthCama, jednog od najvećeg i najutjecajnijeg portala za web kamere u svijetu. Uz pojedinačne nagrade, LiveCamCroatia uvrštena je u 25 najzanimljivijih takvih kamera za godinu. Iza nje nalaze se kamere SAD-a koje koriste velike internetske resurse te kamere s Bermuda, Grčke, Finske, Španjolske i Rusije. Prvi certifikat u poslovnom turizmu U Hrvatskoj će se uskoro usvojiti prvi nacionalni certifikat namijenjen profesionalcima u kongresno-insentiv-event industriji pod nazivom CC- MEP (Certified Croatian Meetings and Events Professional), a provodit će ga Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma (HUPKT). Članovi HUPKT-a taj će certifikat predstaviti na ovogodišnjem Forumu kongresne industrije, koji će se održati 3. prosinca u zagrebačkom hotelu Palace. Za certificiranje se mogu prijaviti isključivo fizičke osobe, sudionici iz kongresno-insentiv-event industrije, s minimalno dvije godine iskustva u tom sektoru. U Novalji održan Wine Fashion Show U Novalji na otoku Pagu održana je revija vina pod nazivom Wine Fashion Show na kojoj su predstavljena vina vinara iz svih hrvatskih regija. Na toj je reviji Vinarija Kalazić s vinom Cabernet Sauvignon iz barrique pobijedila u kategoriji najboljeg novog brenda vina. Nije privid, to je Muzej iluzija U Muzeju iluzija nalazi se više od 70 eksponata, a kroz atraktivne i zabavne varke posjetitelji mogu mnogo naučiti o vidu, percepciji, ljudskom mozgu i znanosti Sanja Plješa pljesa@privredni.hr Odupiranje gravitaciji u kosoj sobi, smanjenje ili povećanje osobe koja stoji u drugom uglu sobe, rupa bez dna... samo su neki od eksponata u nesvakidašnjem Muzeju iluzija, nedavno otvorenom u Zagrebu. Taj muzej nudi zanimljivo vizualno, osjetilno i edukativno iskustvo u zabavnoj avanturi za sve generacije. No, kako je sve počelo? Ideja otvaranja Muzeja iluzija došla je nakon dugog razmišljanja što i kako ponuditi Zagrebu i njegovim gostima. Kolega Tomislav Pamuković i ja ustanovili smo da u gradu još uvijek postoji dovoljno prostora za neobičan objekt edukativnog i zabavnog karaktera, pa smo odlučili otvoriti ovaj muzej. Cjelokupni projekt od ideje do realizacije trajao je oko osam mjeseci, rekao je Roko Živković iz Muzeja iluzija. Dodao je kako je najveći dio eksponata u tom muzeju nacrtao i dizajnirao arhitekt Juraj Kralj, bez čije stručne pomoći muzeja ne bi ni bilo. Kralju se pripisuju najveće zasluge za osmišljavanje koncepta prostora, izrade svih soba i dizajna muzeja. Inače, on je Najveći dio eksponata u muzeju nacrtao je i dizajnirao arhitekt Juraj Kralj godine završio zagrebački Arhitektonski fakultet te je, nakon praksi kod nekolicine francuskih i zagrebačkih arhitekata, početkom ove godine otvorio vlastiti arhitektonski ured. Osim njega na konceptu Muzeja iluzija radio je i grafički dizajner Dragan Vejnović koji je osmislio vizualni identitet muzeja. I tako je nastao muzej kao interaktivni prostor namijenjen svim uzrastima koji spaja edukaciju i zabavu. Div i patuljak u ames sobi U Muzeju iluzija nalazi se više od 70 eksponata, temeljenih na znanosti poput matematike, biologije ili psihologije. Kroz atraktivne i zabavne varke posjetitelji mogu mnogo toga naučiti o vidu, percepciji, ljudskom mozgu i znanosti, te tako bolje razumjeti zašto oči vide stvari koje mozak ne razumije. Tako se tamo može doživjeti tzv. ames soba u kojoj dvije osobe podjednake visine djeluju sasvim različito tj. jedna kao div, a druga kao patuljak. Posjetitelji su iznenađeni i kosom te beskonačanom sobom, ali i levitirajućom vodom. To su samo neki od eskponata koji iznenađuju, pa i zbunjuju posjetitelje jer oči vide jedno, dok je stvarnost sasvim drukčija. Kako je istaknuo Živković, eksponati su došli iz svih krajeva svijeta, primjerice Austrije, Engleske, SAD-a i Tajlanda. Muzej iluzija ima i pametnu igraonicu koja se kroz razne didaktičke koncepte i dilemma igre pretvara u pravi fitness za mozak, dok muzejska prodavaonica nudi 3D rasvjetu, didaktičke igračke za sve uzraste te razne suvenire. Sve je to napravljeno kako bi posjetiteljima i nakon izlaska iz tog carstva iluzija ostalo iskustvo čuđenja i otkrivanja, istaknuo je Živković. U prostoru muzeja organiziraju se rođendani za uzrast od pet do 15 godina koji uključuju razgled uz stručno vodstvo i slaganje edukativnih igrica, a sve to u trajanju od oko sat vremena. Osim toga, muzej ima mogućnost organiziranja i različitih evenata, druženja i promocija, a cijene ovise o duljini trajanja, danu u tjednu kada se održavaju te željama i potrebama korisnika. Govoreći o planovima za budućnost, Živković je rekao kako je u planu širenje poslovanja i edukacije, te kako će njegovi vlasnici pokušati prenijeti zabavu iz muzeja na zagrebačke ulice. No, nije želio otkriti na koji način to namjeravaju učiniti.

25 HRWWWATSKA 17 ( ( 80 ICT stručnjaka više od 1500 klijenata zapošljava ova hrvatska tvrtka ima Comping COMPING Usluge postaju sve dominantnije Kako je Hrvatska mala zemlja, ne treba očekivati da može postati velika lokomotiva razvoja, no može imati svojih svijetlih trenutaka Boris Odorčić odorcic@privredni.hr ICT je grana industrije i gospodarstva koja stvara konkurentnu prednost, kaže Alojzije Jukić Američka softverska korporacija Microsoft nedavno je svrstala hrvatski Comping među četiri najbolje partnerske tvrtke koje se bave razvojem poslovnih aplikacija. Alojzije Jukić, predsjednik Uprave Compinga, kaže nam kako tvrtka zapošljava više od 80 ICT stručnjaka, a na tržištu je prisutna više od 25 godina. Ponudu usluga i rješenja temeljimo na dugogodišnjem iskustvu stečenom kroz projekte i kontinuirano školovanje svojih djelatnika. Svojim korisnicima pružamo cjeloviti pristup - od planiranja, projektiranja do izgradnje i implementacije sustava ili poslovno-tehnoloških rješenja, ističe on dodajući kako Comping ima više od 1500 klijenata. Tvrtka, prema njegovim riječima, pokriva praktično sve segmente ICT industrije. Na etabliranim tržištima uslužni dio postaje sve dominantniji. Sljedeći upravo te globalne trendove i u našem poslovanju usluge zauzimaju sve značajniji udio. Kada pogledamo globalne tržišne trendove, primjetan je zaokret prema ponudi usluga u kojima se posebno iskazuje dodana vrijednost za korisnika. Kada korisniku implementirate cjelovito rješenje pomoću kojeg on uspijeva riješiti svoje probleme, dokaz dodane vrijednosti je evidentan, a to je korisnik spreman i platiti. Upravo je to ključni razlog zašto želimo biti u tom segmentu poslovanja u kojem imamo dugoročne planove i u kojem vidimo veliku perspektivu za budućnost, napominje on. Prostor za razvoj Poslovanje Compinga odvija se primarno u Hrvatskoj iako je tvrtka imala određene iskorake upravo u segmentu usluga i na vanjskim tržištima - Sloveniji, Češkoj, BiH te Srbiji. Jukić smatra kako se hrvatsko IT tržište kontinuirano razvija i prati trendove. No važno je upitati se s kime i s čime se ono uspoređuje. Ako se uspoređujemo sa zapadnim tržištima, nismo razvijeni i daleko smo od nekih IT standarda. No, ako se uspoređujemo s istočnim tržištima, zasigurno smo više razvijeni. Moja ocjena je da postoji prostor za razvoj. Pri tome ne možemo očekivati revolucionarni rast i zaokret, no sigurno postoji prostor osiguran za transformaciju tržišta prema uslužnom poslovanju. Softverski dio postajat će sve značajnija komponenta ICT tržišta, smatra on. Dugo vremena vladala je nezainteresiranost države za ICT sektor. Aktualna vlast pokazuje određeni interes koji je poprilično sporadičan, pa i sam nedavni odlazak u SAD i razgovori s vodećim vendorima IT industrije hvalevrijedna je inicijativa prema boljem razumijevanju važnosti ove branše. Još je uvijek to daleko od onoga što bi to moglo biti i kako bi se moglo raditi, ali interesi i pomaci su primjetni. Gledajući financijsko praćenje banaka, rekao bih da je upravo tu ključna stabilnost poslovanja. Comping ima važnu prednost, na tržištu poslujemo više od 25 godina, s etabliranom poslovnom i financijskom poviješću - s te strane nama je puno lakše razgovarati i pregovarati s bankama o financijskom praćenju u odnosu na start-up tvrtke ili tvrtke s kraćom poviješću poslovanja, naglašava on dodajući kako je ICT sektor uvijek važan, pitanje je samo u kojoj mjeri sudjeluje u BDP-u neke zemlje. U nekim zemljama je to više, a u drugima manje, a ICT je upravo ona grana industrije i gospodarstva koja stvara konkurentnu prednost. Pitanje je i kako gospodarstvo koristi ICT sektor. Ako ga koristi na ispravan način, automatski postaje konkurentnije, brže, produktivnije, smanjuje svoje rizike, ima bolje analitičke modele, bolje razumije konkurenciju i samim time je uspješnije. Ako je to tržište uspješnije, onda je i ICT kao sektor koji ga prati uspješniji. Oni su u međuovisnosti, objašnjava nam. Promjena kurikuluma U Hrvatskoj, nastavlja Jukić, generalno gledajući postoji dovoljan broj stručnjaka. No pitanje je imaju li oni odgovarajuća znanja i vještine. Još uvijek postoji značajan raskorak u odnosu na potrebe tržišta i znanja koje se nudi. Tu se nameće i drugi problem, a to je činjenica da naši ljudi još uvijek nisu spremni kontinuirano se educirati. Naime, dobar dio kadra proizašao iz škola i fakulteta smatra da je njihovo obrazovanje završilo s trenutkom izlaska iz obrazovne ustanove te s vremenom postaju nekonkurentni, nemaju vještine i znanja koja su potrebna za poslovanje, i zbog toga bih rekao da postoji manjak stručnjaka. Nisu dovoljno brzi u usvajanju novih znanja i vještina, dok s druge strane edukativni sustav - fakulteti, veleučilišta, odnosno cijeli edukativni sustav nedovoljno prati potrebe industrije. Te dvije strane su neusklađene. Primjećuje se kako dolazi do promjene kurikuluma kod edukacijskih ustanova, ali nedovoljno brzo, ističe. Kako je Hrvatska mala zemlja, ne treba očekivati da može postati velika lokomotiva razvoja. No jedno je sigurno, kaže on, Hrvatska može imati svojih svijetlih trenutaka. Možemo pokazati inovativnost. Tu bih ponajprije istaknuo softverska rješenja i razvoj aplikacija. U tom su segmentu uspjesi zabilježeni i pojavljuju se kontinuirano kod pojedinaca i manjih tvrtki. To je prostor gdje možemo tražiti svoju budućnost u Europi ali i svijetu, napominje. Ako se pak IT sektor podijeli na tri ključne komponente - hardver, softver i usluge, Jukić smatra kako će zasigurno u dijelu hardvera biti stagnacije pa čak i pada. Softverska i uslužna komponenta bi trebale rasti - to su globalni trendovi koji se događaju, pa će se događati i u Hrvatskoj, iako s manjim odmakom u odnosu na globalne trendove. Hardver će padati što zbog konsolidacije sustava, a što zbog implementacije cloud rješenja gdje korisnici više neće posjedovati vlastitu infrastrukturu, zaključuje on.

26 Privredni vjesnik 18 PST! KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić Czesław Miłosz O PUTOVANJIMA KROZ VRIJEME Naklada Ljevak I u ovoj knjizi Miłosz piše o svom odrastanju i školovanju u Vilniusu, Krakowu, Varšavi, o svojoj emigraciji u Francuskoj i SAD-u, ali i neizbježnim europskim temama, poput komunizma i nacizma ili zamršenih poljsko-litavskih povijesnih i političkih odnosa, često neodvojivih od ruskih i ukrajinskih. Miłosz opsesivno piše o teškom naslijeđu europskog 20. stoljeća. Piše i o svom stricu, litavskom pjesniku Oscaru Miłoszu, o Leszeku Kołakowskom, Witoldu Gombrowitzu, Ivan Pavlu II. Wilhelm Hunermann Princ Gonzaga Verbum Alojzije Gonzaga bio je prvi sin markgrofa Ferrantea Gonzage, nasljednik bogatih posjeda i naslova u renesansnoj Italiji. Bilo je to doba velikih ratnih previranja, Svete lige i Nepobjedive armade. Djetinjstvo je proveo u plemićkoj obuci po bogatim europskim dvorovima kao miljenik i ponos svoje plemenitaške obitelji. No, tada je Alojzije obznanio da se želi odreći baštine i pridružiti novom crkvenom redu - Družbi Isusovoj, čiji pripadnici ne mogu primati nikakva crkvena dostojanstva ni plemićke titule i posjede... Dr. Barbara L. Fredrickson LJUBAV 2.0 Planetopija Koristeći znanstvena istraživanja provedena u Laboratoriju za pozitivne emocije i psihofiziologiju Barbara Fredrickson donosi novu definiciju ljubavi kao niza mikrotrenutaka povezanosti s drugim ljudima. Ona smatra da je naš kapacitet za ljubav mjerljiv, baš kao što su mjerljivi i pozitivni učinci ljubavi na naše tijelo, um i dušu. Kad unaprijedimo svoj doživljaj ljubavi, ona nas osnažuje te donosi zdravlje i dugovječnost. Autorica u knjizi donosi i vježbe za jačanje vlastitog kapaciteta za ljubav. Zoe Sugg Cura na netu Profil Knjiga Penny je nespretna srednjoškolka koja svoje dvojbe i strahove dijeli s prijateljem Elliotom, ali i s drugima na anonimnom blogu Cura na netu. Kad događaji u školi izmaknu kontroli jer se čudnovat video s njom u glavnoj ulozi proširi internetom, roditelji je povedu u New York. Penny taj put doživi kao trenutak u kojem odlučuje suočiti se i nadvladati strah te pronalazi sebe i zaljubljuje se u Nou koji je u potpunosti razumije. No kad se vrati kući, na vidjelo izlaze i njegove i njezine tajne. Katherine Rundell Krovolovci Znanje Sophie je pronađena kako omotana u partituru Beethovenove simfonije pluta u kovčegu za violončelo usred La Manchea. Spašava je Charles, otkvačeni učenjak, uz kojeg djevojčica odrasta okružena glazbom, književnošću i ljubavlju. Sophie je uvjerena da je njezina mama preživjela brodolom, i kada je Ured za odgoj djece odluči poslati u sirotište, ona i Charles bježe i kreću u potragu za majkom. Jedini će ih trag odvesti u Pariz gdje će Sophie upoznati krovolovce beskućne derane koji žive na krovovima PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE CNC rezanje Marti sun protection systems, Prelog, www. marti.hr. Tvrtka nudi usluge CNC rezanja HI Focus tehnologijom, zavarivanja pozicija robotom za zavarivanje, CNC probijanja/ izvlačenja limova, zavarivanja pozicija, tokarenja, glodanja i plastificiranja. Kontakt: Valentina Zadravec, marketing@marti.hr, Tisak Kratis, Sveta Nedelja, Tvrtka nudi kompletne tiskarske usluge: pripremu, offset kolorni tisak, strojnu i ručnu doradu, štancanje, slijepi tisak, foliotisak, boje specijalnih efekata, meki i tvrdi uvez knjiga, plastifikaciju, spiralu, lakiranje (offset, UV, Glitter, Braille, WD), pakiranje, transport i dostavu. Kontakt: Mirko Koren, mirko@kratis.hr, , Stiropor Mužek, Petrovsko, www. muzek.hr. Tvrtka proizvodi sve vrste građevinskog i ambalažnog stiropora i izrađuje štukature. Zemlje IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Izgradnja autobusnih stajališta Grad Zagreb nabavlja radove na izgradnji autobusnih stajališta na Sesvetskoj cesti. Procijenjena vrijednost nabave iznosi kuna. Rok dostave ponuda je 21. srpnja. Gorivo Hrvatska banka za obnovu i razvitak nabavlja gorivo za službena vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi kuna. Rok dostave ponuda je 21. srpnja. Istraživanje hrvatskog radijskog tržišta Agencija za elektroničke medije nabavlja usluge istraživanja hrvatskog radijskog tržišta. Procijenjena vrijednost nabave iznosi kuna. Rok dostave ponuda je 23. srpnja. interesa: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Austrija. Kontakt: Miroslav Borš, muzek@muzek-kaminko. hr, Spušteni stropovi Allux, Jakovlje, www. allux.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom metalnih spuštenih stropova, konstrukcija za suhu gradnju, aluminijskih fasada, sjenila za sunce, raster stropova, profila po narudžbi. Kontakt: Kristina Habuš, allux@zg.htnet.hr, Namještaj po mjeri Tarbor, Zagreb, Tvrtka se bavi izradom namještaja po mjeri. Uređuju i poslovne prostore. Kontakt: Hrvoje Tkalčec, hrvoje.tkalcec@zg.t-com.hr, , Energetski ormarići Industrijska elektronika SPIN, Split, Tvrtka se bavi proizvodnjom i postavljanjem energetskih ormarića za distribuciju električne energije i vode u lučicama, marinama i autokampovima s LED rasvjetom - Održavanje vatrogasnih aparata HŽ Infrastruktura nabavlja usluge održavanja vatrogasnih aparata. Procijenjena vrijednost nabave je kuna. Rok dostave ponuda je 20. srpnja. Mlijeko i mliječni proizvodi Klinički bolnički centar Osijek nabavlja mlijeko i mliječne proizvode. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 17. srpnja. Uređenje pješačkih staza Općina Lastovo nabavlja radove na uređenju pješačkih staza (šetnica) na Lastovu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 31. srpnja. Tri u jednom. Ormarić je napravljen od inoksa i ima dvije izvedbe: s naplatom (prepaid) i bez naplate. Kontakt: Marko Vukšić, info@spin-split.hr, Suradnja u brizganju plastike Geralion tehnologija, Matulji. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s tvrtkama koje izrađuju alate za brizganje plastike. Kontakt: Žarko Čović, zarko. covic@gmail.com. Postrojenja TPK Ekoproizvodnja, Zagreb, Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja i nudi svoje proizvode. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@tpk-epo.hr, Parketi Tvornica parketa Bukovinski, Šenkovec, www. bukovinski.hr. Tvrtka proizvodi parket od hrasta, bukve, jasena te egzotični parket. Kontakt: Tomislav Marić, bukovinski@zg.tcom.hr, Regija Sportska obuća Distrikt Brčko nabavlja sportsku obuću za policijske službenike. Rok dostave ponuda je 10. srpnja. Dezinfekcijska sredstva Kantonalna bolnica Zenica nabavlja dezinfekcijska sredstva. Rok dostave ponuda je 20. srpnja. Putnička službena vozila Ministarstvo pravde BiH nabavlja putnička službena vozila. Rok dostave ponuda je 14. srpnja. Sanacija podova u učionicama Univerzitet u Tuzli nabavlja usluge sanacije podova u učionicama. Rok dostave ponuda je 13. srpnja. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/ fax.: 01/ nadmetanja@briefing.hr

27 STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE Kamo s milijunima: u oranice, zemljišta, kuću... Dvije oranice u Zagrebu, procijenjene na 115 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja oranice ukupne površine četvornih metara na uglu Ulice Savska opatovina i Ulice Kotarnica. Dražba za ovu nekretninu će se održati 16. srpnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 129/I. Dražba se odvija po načelu viđeno-kupljeno. Predmetna nekretnina ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje će biti 13. srpnja u sati na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog ovršitelja. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d. broj HR , model: HR05, poziv na broj Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi. Građevinsko zemljište u Kaštel Novom, procijenjeno na 46,8 milijuna kuna. Nekretnina se sastoji od niza zemljišnih čestica u predjelu Rudine. Dražba za ovu nekretninu će se održati 16. srpnja u 12 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba br. 37c/I. Nekretnina se ne može prodati za manje od trećine procijenjene vrijednosti. Razgledavanje je moguće na zahtjev zainteresiranih osoba i ukoliko one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Jamčevina-osiguranje u iznosu od desetine utvrđene vrijednosti treba se uplaiti do 13. srpnja i predati primjerak uplatnice Sudu, sudnica 37c/I. Jamstvo treba uplatiti na račun Općinskog suda br. HR , model HR00, poziv na broj Zemljišta u Kukuljanovu, u Općini Bakar, procijenjena na 23 milijuna kuna. Nekretnina se sastoji od nekoliko čestica ukupne površine četvorna metra. Dražba će se održati 28. srpnja u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3, soba 27/V. Zemljišta se kupuju po načelu viđeno-kupljeno. i ne mogu se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je osigurano 27. srpnja od do sati. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi od 10 posto vrijednosti nekretnine treba se uplatiti na račun Suda HR , model 05, poziv na broj Kuća u Novigradu u Istri, procijenjena na 13,3 milijuna kuna. Nekretnina ima ukupnu površinu od 435 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 25. srpnja u podne na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Bujama, raspravna dvorana broj 22. Uvjet prodaje je minimalno jedna trećina utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe u vezi s prodajom dužan je platiti kupac. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu putem sudskog ovršitelja nesmetano, uz prethodnu najavu na broj tel. 052/ razgledati nekretninu. Na javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe (pravne i fizičke) koje su najkasnije do dana održavanja ročišta za dražbu dale osiguranje (jamčevinu) uplatom iznosa od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine za koju se stavlja ponuda. Jamčevina se uplaćuje na račun ovoga suda broj HR , pozivom na broj Kao uplaćenu jamčevinu Sud će uzeti samo onu uplatu jamčevine koja je evidentirana na naznačenom računu Suda prema izvatku s tog računa na dan ročišta za dražbu. Poslovni prostor u Splitu, procijenjen na 11,7 milijuna kuna. Nekretnina ima ukupnu površinu od 386,5 četvornih metara i nalazi se na križanju Spinčićeve i Poljičke ulice. Dražba za ovu nekretninu održat će se 23. rujna u podne na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba br. 59/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće na zahtjev zainteresiranih osoba i ukoliko one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Jamčevina od 10 posto procijenjene vrijednosti treba biti uplaćena na račun Općinskog suda Split HR , model HR00, šifra 88, poziv na broj , i dostavljena na uvid uređujućem sucu najkasnije do 22. rujna. Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku ( POGLED U SVIJET Paleta poslovnih strategija dr. Uroš Dujšin Konzultanti doslovno bombardiraju poduzetnike savjetima o strategiji. Mnogi im gurui savjetuju da otkriju plavo more u kojem će moći plivati bez konkurencije. Drugi opet tvrde da je to šarena laža, jer će se to plavo more uskoro zacrvenjeti od krvi koju će im pustiti konkurenti - pa se stoga moraju koncentrirati na fleksibilnost. Neki proroci opet slave prednosti inovatorstva, dok drugi savjetuju poduzetnicima da inovatore brzo slijede i dostignu. Zbog toga su biznismeni zbunjeni i cinični, drugi lutaju od jedne strategije do druge, a treći jednostavno ne žele čuti riječ strategija. Jedna strategija više nije dovoljna Zbog svega toga su stručnjaci tvrtke Boston Consulting Groupa (BCG) razvrstali postojeće strategije u četiri skupine: zvijezde, krave muzare, siročići i upitnici. Te su kategorije detaljno objasnili BCG-ovi stručnjaci M.Reeves, K. Haanaes i J. Sinha u knjizi Your Strategy Needs a Strategy. Autori ukazuju na to da se poslovno okruženje mijenja tako brzo da jedna sveobuhvatna strategija više nije dovoljna. Poslovno se okruženje u većini grana neprestano mijenja, dok poduzeća prolaze kroz životni ciklus od zvijezda do siročića. Zbog toga je najbolje birati iz svojevrsne strateške palete, jednako kao što slikari biraju boje. U knjizi se navodi i nekoliko primarnih strategija, između kojih bi privrednici trebali birati i ponekad ih spajati. Prva je strategija koju propovijedaju poslovne škole još od 1950-ih: treba naći perspektivnu poslovnu nišu, razviti plan za ovladavanje njome i navaliti. Tako je slastičarski gigant Mars u Americi održao dominaciju na tržištu putem tijesnih veza s dobavljačima, stalnom kontrolom troškova i trajno vrijednim proizvodima. No sve je teže naći stabilna tržišta, pa stoga tvrtke sve više koriste četiri druga tipa strategije. Prvi se pristup temelji na prilagodljivosti i evolucionarnosti, a naročito je popularan među tvrtkama visoke tehnologije. Tako se Tata Consultancy Services koristi modelom ispitaj, osposobi, provedi i iskoristi - što znači da treba razviti ideje koje obećavaju. 19 Brze prilagodbe kao nužnost Drugi je pristup vizionarski - razvijte jednu značajnu novu ideju i s njome potpuno novo tržište kojim dominirate. To je koncept Stevea Jobsa i njegovog iphone-a i ipada, a primjera ima još. A. Wojcicki, osnivačica farmaceutske tvrtke 23andMe, razvila je uređaj pomoću kojeg se može utvrditi osjetljivost pojedinca na određene bolesti. Treći se pristup temelji na postupnom uobličavanju strategije u suradnji s partnerima radi stvaranja novog tržišta. Apple i Google surađuju s mnogo malih autora aplikacija te su tako stvorili cijeli sustav IT usluga. Osim privatnog, moguće je razviti strategiju i uz pomoć javnog sektora. Danska farmaceutska tvrtka je osvojila 60 posto kineskog tržišta inzulina zahvaljujući suradnji s liječnicima i zdravstvenim ustanovama uz isticanje važnosti liječenja šećerne bolesti. Četvrta je strategija - ona za tvrtke na rubu ponora - odlučna preorijentacija poslovne politike, BCG je razvrstao postojeće strategije u četiri skupine: zvijezde, krave muzare, siročići i upitnici čuvanje kapitala i oslobađanje rezervi za investiranje u perspektivne poslove. Nakon što ga je američka vlada spasila od bankrota, golemi osiguravateljski konglomerat AIG napustio je mnoge besperspektivne djelatnosti i poduzeo drastične mjere za uklanjanje preklapanja među pojedinim sektorima. Svim tim opcijama zajednička je strategija brze prilagodbe i brzog prijelaza od jedne opcije na drugu te istodobne primjene većeg broja njih. Samo je tako moguće preživjeti u okrutnom svijetu tržišne privrede.

28 Privredni vjesnik 20 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 22. do 28. lipnja bilo je značajno manje stečajnih postupaka i osnovanih subjekata, no to možemo pripisati blagdanima. Ukupno je bilo 30 stečajnih postupaka, što je 91 postupak manje u odnosu na tjedan ranije. U predstečajnoj nagodbi je uloženo 10 prijedloga, dok je devet postupaka zaključeno. Izbrisana su 74 subjekta, što za razliku od ostalih analiziranih stavki bilježi rast od 31 posto u odnosu na tjedan ranije. Osnovano je 111 trgovačkih društava, gotovo dvostruko manje od tjedna ranije. Najviše novoosnovanih poduzeća je bilo u Zagrebu (50), zatim Pazinu (15), Trgovački sudovi u Rijeci i Splitu su izjednačeni sa po 10 novih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (57), te ukupno 54 d.o.o.-a. STEČAJEVI Stečajni postupak 3 Početak postupka 1 Obustava i zaključak 0 Zaključak postupka 2 Skraćeni stečajni postupak 0 Početak postupka 0 Početak i zaključak postupka 0 Brzi stečajni postupak 2 Početak i zaključak postupka 2 Predstečajne nagodbe 25 Uložen prijedlog 10 Obustava postupka 1 Odbijanje prijedloga 2 Početak postupka 3 Zaključak postupka 9 BRISANI SUBJEKTI Brisani subjekti 74 Broj brisanih subjekata 74 Likvidacija 0 Početak postupka 0 Zaključak postupka 0 OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA Poslovni subjekti 111 d.o.o. 54 j.d.o.o. 57 d.d. 0 Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar 0 Dubrovnik 4 Karlovac 1 Osijek 5 Pazin 15 Rijeka 10 Sisak 0 Slavonski Brod 5 Split 10 Šibenik 0 Varaždin 9 Zadar 2 Zagreb 50 REJTING TJEDNA KOP-TRADE ELECTRONIC d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene KOMENTARI HRVATSKE gospodarske komore Uzlazna putanja Hrvatska je visoko zadužena zemlja koja još uvijek nema problema s financiranjem je izložena rizicima, prokomentirao je Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komo Tendencija visokoga rasta duga opće države nastavljena je i u ožujku tijekom kojeg je dug povećan za 7,7 milijardi kuna. Na godišnjoj je razini dug povećan za 20,8 milijardi kuna ili za 7,8 posto, što je najviša godišnja stopa rasta u zadnjih pet mjeseci. Time je u prvom kvartalu ove godine javni dug povećan za 8,9 milijardi kuna, pri čemu je glavnina rasta duga zabilježena na inozemnom tržištu. Naime, početkom ožujka država je izdala inozemnu obveznicu od 1,5 milijardi eura na rok od 10 godina uz kamatu od tri posto. ( Potkraj ovogodišnjeg ožujka, bruto inozemni dug iznosio je 49,3 milijarde eura, što je 2,5 milijardi eura ili 5,4 posto više nego u istome mjesecu protekle godine. U zadnja dva mjeseca rast inozemnog duga se ubrzao, na što su primarno utjecale transakcije Hrvatske narodne banke i opće države. Kod središnje banke rast bruto inozemnog duga posljedica je ulaganja dijela međunarodnih pričuva u repo ugovore, dok je na visok rast duga opće države utjecalo izdavanje euroobveznice u iznosu od 1,5 milijardi eura. U takvim je okolnostima u prvom kvartalu ove godine zabilježeno povećanje bruto inozemnog duga od 2,7 milijardi eura, pri čemu je rast duga opće države iznosio 1,3 milijarde eura. Središnja je banka povećala stanje svog duga za 754,6 milijuna eura, dug na temelju U zadnja dva mjeseca rast ino duga se ubrzao, na što su utjecale transakcije HNB-a i opće države izravnih ulaganja povećan je 381,4 milijuna eura, porast duga ostalih domaćih sektora iznosio je 211,6 milijuna eura, dok su druge monetarne financijske institucije povećale svoj dug za 52,6 milijuna eura. Riječ je o, za Hrvatsku relativno povoljnom, zaduženju, ali su se u okolnostima provedbe ekspanzivne 49,3 mlrd hrvatski bruto inozemni dug u ožujku Pritom treba uzeti u obzir činjenicu da se dio prirasta duga u prvom kvartalu odnosi na repo ugovore (0,7 milijardi eura) čiji je neto učinak neutralan s obzirom na to da oni istodobno povećavaju bruto pričuve te da je 1,4 milijarde eura rasta duga rezultat utjecaja međuvalutarnih promjena. U prvom se kvartalu ove godine nastavljaju već dulje vrijeme prisutne nepovoljne tendencije Javni dug u ožujku 288,5 mil Ostaje hitna potreba ubrzanja provedbe strukturnih reformi koje bi, s jedne strane, podigle potencijalnu stopu rasta, što bi omogućilo zaustavljanje rasta i potom opad Kretanje duga opće države mlrd. HRK Unutarnji dug opće države Inozemni dug opće države Izvor: HNB; Obrada: HGK monetarne politike usporedive zemlje zaduživale još povoljnije. Ipak, u odnosu na dospjelu obveznicu iz siječnja ove godine, prema kojoj se plaćala kamata od 6,5 posto, potom domaću obveznicu koja

29 ( to je 2,5 mlrd ili 5,4% više nego u prošlogodišnjem ožujku inozemnog duga i refinanciranjem svojih obveza, ali pri tako visokoj razini duga i niskom gospodarskom rastu snažno re kretanja bruto inozemnog duga te je na kraju ožujka dug iznosio 49,3 milijarde eura, što je više od 108 posto bruto domaćeg proizvoda. Dakle, Hrvatska je visoko zadužena zemlja koja još uvijek nema problema s financiranjem i refinanciranjem svojih obveza, ali pri tako visokoj razini duga i niskom gospodarskom rastu snažno je izložena rizicima, prokomentirao je ova kretanja Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore. mlrd. EUR I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. I. II. III Izvor: HNB; Obrada: HGK Nastavak rasta ino duga opće države U načelu, i u prvom se kvartalu ove godine nastavljaju već dulje vrijeme prisutne tendencije kretanja bruto inozemnog duga koje obilježava rast inozemnog duga opće države zbog potrebe za osiguranjem dijela sredstava za pokrivanje visokoga proračunskog deficita te razduživanje bankarskog sektora koji pri niskoj kreditnoj aktivnosti smanjuje svoje inozemne obveze. Tako je u ožujku dug drugih monetarnih financijskih institucija na godišnjoj razini smanjen za 12,3 posto, što je 35. ijardi kuna omogućile održivo smanjenje proračunskog deficita te, s druge strane, anje udjela javnog duga u BDP-u, ocjenjuju analitičari HGK dospijeva sredinom srpnja s kamatom od 4,25 posto te domaću obveznicu s dospijećem sredinom prosinca ove godine s kamatom od 5,25 posto, novom se obveznicom praktički restrukturira dio obveza države po povoljnijim i prihvatljivijim uvjetima. Povećan dug i po kreditima Uz rast zaduženosti opće države dugoročnim vrijednosnim papirima (3,4 milijarde kuna na domaćem i 7,2 milijarde kuna na ino tržištu), u prvom kvartalu ove godine povećan je i dug po uzetim kreditima za 0,9 milijardi kuna, dok Visina i struktura bruto inozemnog duga je istodobno smanjen kratkoročni dug (za 2,5 milijardi kuna). To potvrđuje činjenicu da se nastavlja rast javnoga duga kao posljedica potrebe financiranja i nadalje visokoga proračunskog manjka za koji se očekuje da će se ove godine kretati na razini od oko pet posto bruto domaćeg proizvoda. Stoga središnja država, odnosno državni proračun, ostaje glavni nositelj zaduživanja i na nju se trenutačno odnosi 98,2 posto ukupnog javnoga duga. Istodobno na lokalnu državu otpada 1,8 posto javnoga duga, dok je dug fondova socijalne sigurnosti u tim relacijama praktički zanemariv. U takvim je okolnostima u odnosu na kraj godine udio duga središnje države u ukupnom dugu povećan za 3,9 postotnih bodova. Neodrživ trend Iznos javnoga duga dosegao je potkraj ožujka 288,5 milijardi kuna, čime je njegov udio u BDP-u narastao na razinu od 87,7 posto. Nastavak takvih tendencija kretanja javnoga duga doveo bi do kraja godine do zabrinjavajućih 90 posto udjela u BDP-u. Riječ je o dugoročno neodrživom trendu koji sa sobom nosi visoke rizike u vezi 6% 5% 4% 3% 2% 1% 0% -1% -2% Izravna ulaganja Ostali domaći sektori Monet. fin. institucije Središnja banka Opća država Godišnja stopa rasta (desno) uzastopni mjesec u kojem se bilježi pad, dok je dug opće države povećan za 18,4 posto, čime se njegov kontinuirani međugodišnji rast proteže još od lipnja godine. S razinom bruto inozemnog duga koja prelazi 108 po- s izglednim povećanjem razine kamatnih stopa, smatra Zvonimir Savić direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. Udio iznosa javnoga duga u BDP-u potkraj ožujka narastao je na 87,7 posto Tendencije kretanja jasno upozoravaju na posljedice neprovođenja strukturnih reformi i zanemarivanja potrebe provedbe fiskalne konsoli- sto bruto domaćeg proizvoda, Hrvatska je visoko zadužena zemlja koja još uvijek nema problema s financiranjem i refinanciranjem svojih obveza. Osim toga, veličina međunarodnih pričuva trenutačno je dostatna za amortiziranje eventualnih kratkotrajnih poremećaja. Međutim, pri tako visokoj razini duga i niskom gospodarskom rastu, Hrvatska je snažno izložena rizicima za čije je smanjenje bitna uspostava dinamičnijega gospodarskog rasta (uz veću internacionalizaciju poslovanja) i efikasnija fiskalna prilagodba koja bi smanjila ulogu države u formiranju bruto inozemnog duga, ističu analitičari HGK. dacije. Usto, pri trenutno stagnantnom gospodarskom rastu i predvidljivo niskim stopama rasta u narednim godinama, te uz smanjivanje proračunskog deficita, nastavit će se rast javnog duga zbog efekta tzv. grude snijega. Stoga ostaje hitna potreba ubrzanja provedbe strukturnih reformi koje bi, s jedne strane, omogućile održivo smanjenje proračunskog deficita te, s druge strane, podigle potencijalnu stopu rasta, što bi omogućilo zaustavljanje rasta i potom opadanje udjela javnog duga u BDP-u, zaključuje se u komentaru HGK. *vijesti 21 Ivančica integrirala Bambi Ivančica, vodeća hrvatska tvrtka u proizvodnji obuće za djecu i odrasle, završila je integraciju Bambija čiji je većinski vlasnik postala u ožujku godine. Pripajanjem je preuzeta sva pokretna i nepokretna imovina, prava i obveze trgovačkog društva Bambi, a brend Bambi postaje dio brenda Froddo čime se, kako kažu u tvrtki, ojačava brend dječjeg segmenta u proizvodnji i dizajnu. MMF očekuje nastavak rasta Nakon šest godina recesije, hrvatsko gospodarstvo pokazuje prve znakove oporavka. Ove godine Hrvatskoj se prognozira rast gospodarstva od 0,5 posto, a očekuje se rast BDP-a od jedan posto, stoji u priopćenju Izvršnog odbora Međunarodnog monetarnog fonda. MMF upozorava na fiskalne ranjivosti, nepotpun oporavak bilanci poduzeća i strukturne slabosti, a oštrina posljednje recesije ukazuje na potrebu odlučnog rješavanja ukorijenjenih rigidnosti koje i nadalje ograničavaju potencijal rasta i otpornost gospodarstva. Nastavak rasta industrije U svibnju je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla za 4,4 posto na godišnjoj razini, što predstavlja rast četvrti mjesec zaredom, i to znatno brži nego mjesec dana ranije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Industrijska proizvodnja je, prema desezoniziranim podacima, u svibnju porasla za 2,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je prema kalendarski prilagođenim podacima porasla 4,4 posto u odnosu na svibanj prošle godine.

30 Privredni vjesnik 22 SVIJET FINANCIJA Tržište novca Zagreb Rast potražnje za kratkoročnim pozajmicama Jelena Drinković Nakon prazničnog tjedna, u kojem je domaće financijsko tržište općenito mirovalo, kraj lipnja i početak srpnja unio je nešto živosti. Tako je puni radni tjedan na novčanom tržištu bio dinamičniji što pokazuje rast potražnje za kratkoročnim pozajmicama i obilnije međusobno trgovanje sudionika. Rast potražnje za novcem u izravnoj je vezi s krajem polugodišta i namirivanja likvidnosti vezano uz potrebne veličine na zadnji dan u lipnju. Zbog toga je i međusob- Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn Potražnja Ponuda Promet u % no trgovanje sudionika bilo intenzivnije. Pored toga, sve glasnije najave izdanja nove državne obveznice na domaćem financijskom tržištu potiču sudionike da osiguraju likvidnost i sudjeluju u najavljenom izdanju. To je Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak razumljivo budući da je višak likvidnosti u sustavu iznimno visok i izdanje obveznice pomoći će da se privremeno neutralizira. Uz navedeno, ovoga tjedna slijedi smjena razdoblja održavanja obveze pričuve depozitnih institucija te dospijeva redovita mjesečna isplata mirovina. Smjena razdoblja održavanja, kraj jednog i početak drugoga, mogla bi također potaknuti rast potražnje za novcem zbog činjenice da se događa u tjednu kada je planirano izdanje obveznice. S druge strane, priprema za isplatu mirovina, a kasnije i plaća iz proračunskih sredstava, također će potaknuti privremeni rast potražnje za novcem. Ukratko, pred nama je iznimno zanimljivo razdoblje u kojem bi novčano tržište moglo, konačno, biti napetije zbog očekivanja vezanog u drugačiji odnos ponude i potražnje novca. Unatoč ovakvom očekivanju, dostatna ponuda novca i dalje će biti podrška vrlo povoljnoj kratkoročnoj kamatnoj stopi na novčanom tržištu. Hrvatsko devizno tržište Skokovite tjedne promjene Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, dolar je protekli tjedna započeo i završio na 6,83 kune valuta Srednji tečaj za devize AUD australski dolar 5, CAD kanadski dolar 5, JPY japanski jen (100) 5, CHF švicarski franak 7, GBP britanska funta 10,67308 USD američki dolar 6, sa skokovima od čak pet lipa. Švicarski franak je prema kuni lagano klizio sa 7,30 na 7,21 kunu, pa je EUR euro 7, Izvor: HNB primjena od 4. srpnja krajem tjedna poskočio i zaključio ga na 7,25 kuna. Euro je tijekom tjedna mijenjao vrijednost unutar EUR USD 6.86 CHF jedne lipe i zaključio ga na 7,59 kuna Mirovinski fondovi Mirex u padu Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 214,2079 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se pad od 0,4754 boda. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 110,4085 bodova, a Mirexa C 105,6550 bodova. MIREX - mjesečni MIREX - tjedni 0,4% 0,0% 0,2% 0,0% -0,4% -0,2% -0,8% -1,2% -1,6% -0,4% -0,6% Međunarodno tržište kapitala U očekivanju grčkog referenduma Europske burze kraj tjedna dočekale su u minusu u očekivanju nedjeljnog grčkog referenduma. Procjene analitičara već se kreću prema izlasku Grčke iz eurozone u slučaju obaju odgovora na referendumu, pa mnogi pokušavaju naći utočište za FTSE 100 Dow Jones NASDAQ CAC40 DAX NIKKEI svoja ulaganja u tvrtkama na koje će što manje utjecati ta mogućnost. Na drugoj strani Atlantika kao i na Dalekom istoku situacija je povoljnija za ulagače, iako je rast krajem tjedna usporen. Američki rast predvodile su tvrtke iz transportnog sektora i sektora davatelja usluga. Lagani pad vrijednosti bilježile su rude, a najviše su pale cijene nafte i plina. fond datum vrijednost (kn) promjena (%) 2015 (%) Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A MIREX A ,4085 0,1838 5,55 AZ - A ,2157 0,2962 4,95 Erste Plavi - A ,9761 0,2095 4,58 PBZ CO - A ,3075 0,0342 5,56 Raiffeisen OMF - A ,7395 0,0625 7,06 kategorija B MIREX B ,2079 0,1429 4,13 AZ - B ,1935 0,1993 3,59 Erste Plavi - B ,0498 0,1627 3,75 PBZ CO - B ,7869 0,0654 4,77 Raiffeisen OMF - B ,593 0,0932 4,76 kategorija C MIREX C ,655 0,1321 2,63 AZ - C ,2713 0,098 1,48 Erste Plavi - C ,0244 0,1309 1,73 PBZ CO - C ,7887 0,141 2,72 Raiffeisen OMF - C ,4543 0,1634 4,09 Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF ,7047 0,0824 4,67 AZ Profit ,765 0,2825 3,66 Croatia osiguranje ,952 0,163 1,41 AZ Benefit ,9758 0,2163 2,88 Erste Plavi Expert ,6712 0,2208 4,17 Erste Plavi Protect ,6277 0,1834 0,67

31 23 BURZA Crobex raste, Adris najtrgovaniji Iztok Likar Aktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi proteklog je tjedna zabilježila rast te je redovni dionički promet iznosio 39 milijuna kuna, što je povećanje od 16 milijuna kuna ili za 69 posto. Deset najlikvidnijih sakupilo je 37 milijuna kuna prometa što predstavlja 97 posto ukupnog tjednog prometa. Indeks Crobex je u odnosu na tjedan ranije porastao za 0,20 posto te je tjedan završio na 1.746,36 bodova. Crobex10 bilježi smanjenje od 0,07 posto na 1.012,41 bod. Najtrgovanije izdanje bila je UKUPAN TJEDNI PROMET: ,34 kn TJEDNI DIONIČKI PROMET: ,41 kn index zadnja vrijednost tjedna promjena Crobex 1.746, ,20% Crobex ,4100-0,07% Crobis 105,0969-0,94% Crobistr 141,0603-0,83% Adris - povlašteno izdanje koje je trgovano u iznosu od 17 milijuna kuna od čega se 14,8 milijuna odnosi na blok promet sa zaključnom cijenom na 370 kuna, a u redovnoj trgovini je ostvaren promet od 2,2 milijuna kuna. Dobitnik tjedna je osmi najlikvidniji Optima Telekom koji bilježi tjedni rast cijene od 20,13 posto na 1,85 kuna s prometom od 1,3 milijuna kuna. Top 10 po prometu tjedna promjena zadnja cijena promet Adris grupa d.d. - (povl.) -1,33% 371, ,57 Valamar Riviera d.d. +1,75% 20, ,09 HT d.d. -1,89% 153, ,18 Opeka d.d. +11,54% 290, ,00 Podravka d.d. -1,95% 301, ,85 Ledo d.d. -0,61% 8.100, ,50 Jamnica d.d. 0,00% , ,00 Optima Telekom d.d. +20,13% 1, ,59 Zagrebačka banka d.d. +2,26% 43, ,48 MIV d.d. +14,30% 8.000, ,00 10 dionica s najvećim rastom cijene tjedna promjena zadnja cijena promet Turbos DAX short K +68,26% 84, ,64 Jadranska banka d.d. +42,86% 300, ,00 Turbos DAX short I +38,60% 108, ,50 Pounje d.d. +29,00% 1,29 645,00 Kaštelanski staklenici d.d. +27,27% 70, ,00 Turbos E-mini S&P 500 short A +26,56% 15, ,00 Jadran d.d. +25,60% 43,96 43,96 Turbos E-mini S&P 500 short 8 +21,65% 8, ,02 Optima Telekom d.d. +20,13% 1, ,59 Turbos E-mini S&P 500 short B +19,96% 22, ,00 10 dionica s najvećim padom cijene tjedna promjena zadnja cijena promet Turbos WTI nafta long I -43,07% 27, ,60 Turbos WTI nafta long H -38,20% 49, ,20 Turbos DAX long K -34,32% 64, ,31 Hoteli Podgora d.d. -28,90% 14, ,00 Europlantaže d.d. -28,48% 565, ,00 Turbos zlato long 8-24,45% 77, ,00 Turbos DAX long I -18,48% 146, ,00 PIK-Vinkovci d.d. -17,50% 165, ,95 Turbos E-mini S&P 500 long A -12,30% 18, ,06 Turbos E-mini S&P 500 long C -12,09% 11, ,04 INVESTICIJSKI FONDOVI Loš tjedan za fondove Od 77 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo je njih 24, ali samo je jedan fond ostvario rast veći od jedan posto. Ukupno su 53 fonda tjedan završila u crvenom, a njih 18 palo je više od jedan posto. Vrijednost je najviše uvećana dioničkom fondu NETA New Europe koji OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI je ostvario tjedni rast od +1,03 posto i postao dobitnik tjedna među svim fondovima. NETA New Europe 28 posto portfelja drži investirano u Hrvatskoj, 20 posto u BiH te 16 posto u Srbiji. U portfelju su najzastupljeniji potrošački sektor (33 posto), zatim financijski (17 posto) te industrijski sektor s Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela *Tjedna promjena [%] DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 18,3697-0,86 HI-growth 11,1839-0,72 ZB euroaktiv 147,9656-2,71 ZB trend $ 176,8694-2,25 FIMA Equity kn 87,6692-0,38 KD Prvi izbor kn 14,8834-0,72 Ilirika JIE 125,6619-2,73 PBZ Equity fond 10,1312-1,80 HPB Dionički kn 98,5087-0,62 Erste Adriatic Equity 83,2600-0,68 NETA Global Developed kn 106,4743-0,51 ZB aktiv kn 109,3266-1,51 Capital Two kn 88,7916-0,41 Ilirika Azijski tigar 52,4943-1,48 Platinum Global Opportunity $ 16,1738-1,77 KD Nova Europa kn 5,9384-0,86 OTP indeksni kn 39,6526-0,62 Platinum Blue Chip 104,9550-2,80 NETA Frontier kn 581,9578 0,36 OTP MERIDIAN 20 90,8770-0,71 A1 kn 83,5000-0,56 NETA US Algorithm kn 175,5385-1,08 NETA New Europe kn 71,6397 1,03 Ilirika BRIC 83,1890-2,48 CROBEX10 kn 97,9915-0,76 KD Energija kn 9,2995-2,59 ZB BRIC+ 99,6605-2,46 Raiffeisen Dynamic 119,6600-0,25 Allianz Equity 137,5119-0,75 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica 102,1400-0,39 ZB Future ,9093-1,27 ZB Future ,4374-1,61 ZB Future ,2761-1,62 ZB Future ,3171-1,62 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global 154,5595-0,72 PBZ Global fond 14,5400-1,27 HI-balanced 12,6700-0,68 ICF Balanced kn 116,6895 0,60 udjelom od 12 posto. Platinum Blue Chip je u tjednu zabilježio najveći pad -2,80 posto. Promatramo li prinose ostvarene od početka godine, na vrhu ljestvice je fond FIMA Equity s prinosom od 19,49 posto. Posebne fondove predvodi Raiffeisen zaštićena glavnica s rastom od 0,94 posto, a kod mješovitih fondova najveći prinos u ovoj godini bilježi PBZ Global fond s rastom od 6,5 posto. Kod obvezničkih fondova u ovoj godini najviše su rasli Neta Emerging Bond (+9,20 posto), a najbolji novčani fond je eurski Agram Euro Cash s rastom od 0,99 posto. od do godine Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela *Tjedna promjena [%] HPB Global kn 88,4085 0,19 OTP uravnoteženi kn 107,4286 0,44 KD Balanced kn 8,9585-1,29 Allianz Portfolio kn 148,6467-0,42 Smart Equity 107,0778-0,22 Raiffeisen Harmonic 102,2700-0,84 PBZ Conservative 10 fond 104,0548-0,80 You Invest Active 101,3000-0,80 You Invest Balanced 100,6100-0,68 You Invest Solid 99,3300-0,47 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond 180,9188-0,75 HI-conservative 13,6917-0,58 Raiffeisen Bonds 168,7000-0,12 PBZ Bond fond 121,8995-0,73 Capital One kn 197,1330-0,15 HPB Obveznički 149,5009-0,42 NETA Emerging Bond kn 80,8428 0,42 Erste Adriatic Bond 111,0000-0,49 Raiffeisen Classic 101,4000-0,13 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 142,6855 0,01 ZB plus kn 174,7634 0,02 ZB europlus 150,1534 0,01 PBZ Euro Novčani 138,7969 0,01 Raiffeisen Cash kn 156,7700 0,02 Erste Money kn 150,6400 0,01 HI-cash kn 151,1809-0,03 PBZ Dollar fond $ 130,4737 0,01 HPB Novčani kn 142,8900 0,01 OTP novčani fond kn 132,5702 0,01 Money One kn 128,6665 0,02 Agram Euro Cash 12,3108 0,02 Allianz Cash kn 117,7706 0,00 Erste Euro-Money 115,0500 0,01 Auctor Cash kn 109,5558 0,03 Raiffeisen eurocash 105,2800 0,01 HPB Euronovčani 106,1554-0,00 Locusta Cash kn 1337,7430 0,04 NETA MultiCash kn 107,5583 0,02 OTP euro novčani 102,4732 0,01 *vijesti Franck preuzeo slovenske brendove Kupoprodajnim ugovorom između Ivero Tradea, povezanog društva Francka, i tvrtke Mercator EMBA o preuzimanju tržišnih marki mljevene kave - Santana i Loka - hrvatska tvrtka je preuzela slovenske brendove, no ostavlja njihovu proizvodnju u Sloveniji. Proizvodnja ovih brendova nastavlja se u proizvodnim pogonima Mercatora EMBA u Logatecu u Sloveniji, a Franck će nastaviti s ulaganjem u kvalitetu proizvoda i distribuciju te daljnju podršku snažnijem marketinškom pozicioniranju ovih brendova kroz promotivno komunikacijske platforme, kažu u hrvatskoj tvrtki. Liburnia prodaje hotel Opatijska tvrtka Liburnia Riviera Hoteli u većinskom vlasništvu SN holdinga prodaje najpoznatiji opatijski hotel - Hotel Imperial s tri zvjezdice i 127 soba po početnoj cijeni od 14,5 milijuna eura. Kupcima tvrtka nudi i dvije vile koje nisu u funkciji stvaranja prihoda - Vila Zagreb u Lovranu - koja se vodi kao mali hotel, te Vila Slatina koja se nalazi u Mošćeničkoj Dragi. Cijene za ova dva objekta nisu objavljene. Munja postaje d.o.o. Zagrebačka tvornica akumulatora i baterija Munja prošle godine iskazala je dobit nakon oporezivanja od kuna, a prema prijedlogu za redovnu glavnu skupštinu društva, zakazanu za 27. srpnja, dobit će biti iskorištena za pokriće gubitaka iz prethodnih godina. Uz redovnu skupštinu za isti dan sazvana je i izvanredna skupština društva na kojoj će se odlučivati o preoblikovanju Munje iz dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću. Dokapitalizacija Luke Rijeka Luka Rijeka objavila je javni poziv na upis novih redovnih dionica. Glavna skupština društva na sjednici održanoj 6. svibnja donijela je odluku o povećanju temeljnog kapitala za najviše 300 milijuna kuna izdavanjem novih redovnih dionica nominalnog iznosa 40 kuna, odnosno izdavanjem najmanje šest, a najviše 7,5 milijuna novih dionica. Temeljni kapital bi se trebao povećati sa 239,22 milijuna kuna na najviše 539,22 milijuna kuna. Nove dionice ponuđene su u rasponu cijene od 40 do 70 kuna po dionici.