Izvješće opservatorija malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj

Transcription

1 Izvješće opservatorija malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2012 The Croatian SME Observatory Report Ovo izvješće izrađeno je u sklopu projekta tehničke pomoći Poboljšanje administrativne učinkovitosti na nacionalnoj razini koji je financiran u okviru programa Europske unije za Hrvatsku, IPA IIIC Regionalna konkurentnost Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost konzorcija koji provodi projekt i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije. Kako bi se uštedjelo na prostoru, kategorije i vrijednosti u svim tablicama i slikama su na hrvatskom jeziku. Verzije su na engleskom jeziku dostupne na zahtjev projektnom timu senada.muratovic@iaenl.com.hr ili na stranici projekta: www. iaenl.com.hr This report was prepared by the Improvement of Administrative Efficiency on National Level Technical Assistance Project which is funded under the European Union Programme for Croatia, IPA IIIC Regional Competitiveness This publication has been produced with the assistance of the European Union. The contents of this publication are the sole responsibility of the implementing consortium and in no way can be taken to reflect the views of the European Union. To economise on space, the categories and variables which appear in all tables and figures are only in the Croatian language. English language versions are available on request to the IAENL project senada.muratovic@iaenl.com.hr or from the project website:

2

3 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report The Croatian SME Observatory Report

4 Izvješće opservatorija malog i srednjeg poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2012 The Croatian SME Observatory Report 2012 Struktura izvješća Structure of the Report Dio Br. Sadržaj 1. dio Statistička analiza i prilozi 2. dio I. dio: Pregled uspješnosti malih i srednjih poduzeća i Izvješće o provodbi EU Akta o malom gospodarstvu u RH (SBA Factsheet): Opći okvir EU-a za uspješnost MSP-a II. dio: Nacionalni programi bespovratnih potpora za promicanje razvoja MSP-a: Rezultati nezavisnog istraživanja Section N Section 1 Section 2 Content Statistical Analysis and Annexes Part I: The SME Performance Review and the Small Business Act (SBA) Factsheet: The EU SME Performance Framework Part II: The National Grant Schemes to Promote SME Development: The Results of an Independent Survey

5 1. dio Section 1 5

6 SADRŽAJ TABLE OF CONTENTS Popis tablica i slika Glosar, akronimi/kratice i najvažnije organizacije SAŽETAK: GLAVNI ZAKLJUČCI I dio: Makroekonomsko okruženje u Hrvatskoj ( ) II dio: Sektor MSP-a u Hrvatskoj : ključni gospodarski pokazatelji Zaključci i preporuke: I dio: Makroekonomsko okruženje: preporuke za politiku II dio: Politike MSP-a III dio: Procjena makroekonomskih politika Vlada između i I Uvod 1 II Kronologija 4 Politička situacija 4 Kronologija 4 Pravni okvir 7 III Kratak opis makroekonomskog okruženja u Hrvatskoj 9 a) Osnovni gospodarski pokazatelji 10 b) Struktura i rast BDP-a 11 c) Stanovništvo, tržište rada i situacija sa zapošljavanjem 12 d) Nadnice i plaće 14 e) Cijene energenata 17 f) Platna bilanca: vanjska trgovina: izvoz, uvoz i prihodi od turizma 19 i. Izravna strana ulaganja 21 ii. Struktura izvoza i uvoza 23 iii. Izvoz i uvoz: odredište i porijeklo 24 g) Tečajna stopa u Hrvatskoj ( ) 25 h) Važnostizvoza kao pokretača gospodarskog rasta 26 i) Kreditna ekspanzija i kamatne stope 29 i. Trošak kredita: aktivne i pasivne kamatne stope 30 j) Javne financije: javni konsolidirani proračun 33 k) Plaćanje kamata, rashodi središnje države i plaćanja kamata 35 kao udio u BDP-u l) Prognoza rasta BDP-a za razdoblje IV Sektor MSP-a u Hrvatskoj 37 a) MSP i obrti sveukupni sažetak sektora MSP-a u Hrvatskoj 37 b) MSP: Ključne značajke prema veličini, djelatnostima i zapošljavanju 39 i. Broj poduzeća, postotak po djelatnostima i zapošljavanju ii. Prosječna zaposlenost, imovina i prihodi po veličini 40 c) MSP i obrti glavni gospodarski pokazatelji 42 i. Podaci o zaposlenosti 42 ii. Sektor obrta prema djelatnostima 43 iii. Podaci o robnoj razmjeni s inozemstvom 44 iv. Dodana vrijednost 46 v. Ulaganja u istraživanje i razvoj 50 vi. Dinamika sektora MSP-a 52 vii. Regionalna raspodjela MSP-a i obrta 57 d) Ukupne obveze poduzeća 65 e) Državne potpore gospodarskim sektorima i industrijama 66 V Izvori informacija 68 a) Prezentiranje izvora 68 List of Tables and Figures Glossary, Acronyms and Key Organisations EXECUTIVE SUMMARY: MAIN CONCLUSIONS Part I : Macroeconomic Situation in Croatia ( ) Part II : The SME Sector in Croatia : Key Economic Indicators Conclusions and Recommendations: Part I: Macroeconomic Situation: Policy Recommendations Part II: SME Policy Recommendations Part III: Assessment of Macroeconomic Policy Stances of Governments ( ) I Introduction 1 II Chronology 4 Political Background 4 Chronology 4 Legal Framework 7 III Brief Description of the Macro Economic Situation in Croatia 9 a) Basic Economic Indicators 10 b) GDP Composition and Growth 11 c) Population, Labour Market and Employment Situation 12 d) Wages and Salaries 14 e) Energy Prices 17 f) Balance of Payments: Foreign Trade: Exports, Imports and Tourism Revenues 19 i. Foreign Direct Investment 21 ii. Composition of Exports and Imports 23 iii. Exports and Imports : Destination and Origins 24 g) Croatia s Exchange Rate ( ) 25 h) The Importance of Exports as an Engine for Economic Growth 26 i) Credit Expansion and Interest Rates 29 i. Cost of Credit : Active and Passive Interest Rates 30 j) Public Finances: the Public Consolidated Budge 33 k) Interest Payments, Central government expenditure and 35 interest payments as share of GDP l) GDP growth forecast for IV The SME Sector in Croatia 37 a) SMEs and Crafts Overall Summary of the SME Sector in Croatia 37 b) SMEs: Key Characteristics by Size, Economic Activity and Employment 39 i. Number of Enterprises, Percentage by Economic Activity and Employment ii. Average Employment, Assets and Revenues by Size 40 c) SMEs and Crafts Principal Economic Indicators 42 i. Employment Data 42 ii. Crafts Sector By Economic Activity 43 iii. Foreign Trade Data 44 iv. Value Added 46 v. Investment in Research and Development 50 vi. SME Sector Dynamics 52 vii. Regional Distribution of SMEs and Crafts 57 d) Enterprises Total Liabilities 65 e) State Aid to Economic Sectors and Industries 66 V Sources of information 68 a) Presentation of sources 68

7 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report b) Poboljšanja podataka 71 i. Razne informacije o MSP-u 71 ii. Identifikatori za obrte 72 iii. Informacijski nedostaci 72 Iv. Velika poduzeća 72 b) Improvements in The Data 71 i. Miscellaneous Information on SME s 71 ii. Identifiers for Crafts 72 iii. Information Gaps 72 iv. Large Companies 72 POPIS TABLICA LIST OF TABLES Opis tablica Tablica 1.: Vrijednost izvoza po stanovniku (EUR, 2010.) Tablica 2.: Osnovni makroekonomski pokazatelji 10 Tablica 3.: Struktura BDP-a po sektorima 11 Tablica 4.: Broj stanovnika (u 000) i podaci o zaposlenosti 13 Tablica 5.: Zapošljavanje po glavnim djelatnostima, zaposleni koje primaju plaću po sektorima 13 Tablica 6.: Nadnice i plaće, potrošačke cijene i rast BDP-a 14 Tablica 7.: Prosječne plaće po veličini (FININI podaci za i 2010.) 16 Tablica 8.: Bruto prosječna plaća (NACE 2007.) 16 Tablica 9.: Energetska ovisnost (neto uvoz podijeljen s bruto domaćom potrošnjom energije) 17 Tablica 10.: Cijene električne energije prosjek u zemljama EU27 i u susjednim zemljama 18 Tablica 11.: Cijene prirodnog plina: prosjek u EU27 i susjednim zemljama 18 Tablica 12.: Tekući račun platne bilance i bruto inozemni dug (mil. USD) 19 Tablica 13.: Procjena dohotka ostvarenog u sektoru turizma (mil. EUR) 20 Tablica 14: Izravna strana ulaganja (EUR, ) 22 Tablica 15: Priljevi FDI-a u nekim tranzicijskim zemljama, u milijunima EUR 22 Tablica 16.: Devizne rezerve Hrvatske: postotak u mjesecima uvoza 22 Tablica 17.: Ukupan uvoz prema NKD-u 2007.,u tisućama HRK 23 Tablica 18.: Uvoz (NACE/NKD 2007.) 24 Tablica 19.: Ukupan izvoz i uvoz prema odredištu i porijeklu 25 Tablica 20.: Prosječni tečajevi 25 Tablica 21.: Ključni makroekonomski pokazatelji, odabrane zemlje 27 Tablica 22.: Odabrane zemlje (s manje od 11 milijuna stanovnika i visokim stopama rasta BDP-a) 28 Tablica 23.: Poduzeća s obustavljenim poslovanjem, trajanje, ukupan broj zaposlenih i akumulirani iznos duga 30 Tablica 24.: Aktivne kamatne stope: kratkoročni i dugoročni krediti u domaćoj i stranoj valuti 31 Tablica 25.: Pasivne kamatne stope kratkoročne i dugoročne 32 Tablica 26.: Rezultati konsolidiranoga javnog sektora Tablica 27: Plaćanja kamata, udio po kategorijama 35 Tablica 28.: Broj MSP-a po broju zaposlenih, Tablica 29.: Klasifikacija poduzeća po veličini i pravnom obliku 38 Tablica 30.: Poduzeća prema djelatnostima i pravnom obliku 38 Tablica 31.: Društva s ograničenom odgovornošću, sektorski postoci, Tablica 32.: Zaposlenost u društvima s ograničenom odgovornošću, sektorski postoci, Tablica 33.: Društva s ograničenom odgovornošću i obrti: prosječna zaposlenost, prihodi i imovina Tablica 34.: Zaposleni prema veličini poduzeća 43 Tablica 35.: Sektor obrta prema klasifikaciji NACE/NKD 43 Tablica 36.: Doprinos ukupnom izvozu prema veličini 45 Str. Table description Page Table 1: Value of Exports Per Capita (, 2010) Table 2: Basic Macroeconomic Indicators 10 Table 3: GDP Composition by Economic Sectors 11 Table 4: Population Figures (in 000), and Employment Data 13 Table 5: Employment by Main Economic Activity, Persons in Paid Employment by Sectors 13 Table 6: Wages and Salaries, Consumer Prices and GDP Growth 14 Table 7: Average Wage by Size (FINA data for 2008 and 2010) 16 Table 8: Gross Average Wage (NACE 2007) 16 Table 9: Energy Dependency (net imports divided by gross inland energy consumption) 17 Table 10: Electricity Prices EU27 Average and Neighbouring Countries 18 Table 11: Natural Gas Prices EU27 Average and Neighbouring Countries 18 Table 12: Balance of Payment s Current Account and Gross External Debt (mil.us$) 19 Table 13: Estimation of Income generated by the Tourism Sector (mill ) 20 Table 14: Foreign Direct Investments ( ) 22 Table 15: FDI inflows in some transitional countries, in million Euros 22 Table 16: Croatia Foreign Reserves: Percentage in Months of Imports 22 Table 17: Total Export on NKD 2007, in thousand HRK 23 Table 18: Imports (NACE 2007) 24 Table 19: Total Exports and Imports by Destination and Origin 25 Table 20: Average Exchange Rate 25 Table 21: Key Macroeconomic Indicators, Selected Countries 27 Table 22: Selected countries (Less than 11 million Inhabitants and High Rates of GDP Growth) 28 Table 23: Enterprises in Liquidation, Duration, Total Number of Employees and the Accumulated Amount of Debt 30 Table 24: Active Interest Rates Short and Long Term and Credit in Local and Foreign Currencies 31 Table 25: Passive Interest Rates Short and Long Term 32 Table 26: Consolidated Public Sector Results Table 27: Interest Payments, Share by Category 35 Table 28: Numbers of SMEs by Employment Size, Table 29: Enterprise Classification by Size and Legal Form 38 Table 30: Enterprises by Economic Activity and Legal Form 38 Table 31: Limited Liability Companies, Sector Percentages, Table 32: Employment in Limited Liability Companies, Sector Percentages, Table 33: Limited Liability Companies: Average Employment, Revenues and Assets, Table 34: Employees by Enterprise Size 43 Table 35: Craft Sector by NACE Classification 43 Table 36: Total Exports by Size 45 The Croatian SME Observatory Report

8 Tablica 37.: Trgovinska bilanca izvoz-uvoz, HRK 45 Tablica 38.: Robna razmjena s inozemstvom - obrti 46 Tablica 39.: Dodana vrijednost prema veličini (HRK) 47 Tablica 40.: Dobit i gubitak prema veličini, Tablica 41.: Dobit i gubitak po sektorima Tablica 42.: Izdaci za razvoj (%) 50 Tablica 43.: Usporedba dohotka i ukupnih troškova s izdacima za razvoj 51 Tablica 44.: Izdaci za razvoj kao postotak prihoda i troškova 51 Tablica 45.: Imovina po vrstama 52 Tablica 46.: Postotak nematerijalne imovine u ukupnoj imovini 52 Tablica 47.: Stopa preživljavanja poduzeća (podaci FINE za i god.). 53 Tablica 48. Promjena u broju poduzeća (FINA ) 53 Tablica 49. Uspješnost poduzeća prema veličini (FINA ) 54 Tablica 50.: Promjena u zaposlenosti (FINA ) 54 Tablica 51.: Promjena u zaposlenosti prema veličini poduzeća (FINA ). 54 Tablica 52.: Novootvorena poduzeća (podaci FINE i DZS-a, do 2010.) 55 Tablica 53.: Otvaranje i zatvaranje obrta 56 Tablica 54.: Općenita usporedba između regija NUTS II 59 Tablica 55.: Uspješnost poduzeća prema lokaciji 60 Tablica 56.: Zaposlenost po regijama 60 Tablica 57.: Regionalni podaci o MSP-ima Tablica 58.: Regije: Broj MSP-a, zaposlenost i profitabilnost MSP-a 61 Tablica 59.: Lokacija MSP-a po regijama i gospodarskim aktivnostima 62 Tablica 60.: Dinamika obrta po regijama za razdoblje od do Tablica 61.: Konsolidirani financijski rezultati po regijama (NUTS II) 64 Tablica 62.: Ukupne obveze po veličini poduzeća 65 Tablica 63.: Državne potpore industriji od do Tablica 64.: Državne potpore MSP-ima (milijuna HRK) 67 POPIS SLIKA Slika 1.: Linijski dijagrami osnovni makroekonomski pokazatelji 11 Slika 2.: Kružni dijagrami struktura BDP-a po gospodarskim sektorima 12 Slika 3.: Dijagram Zapošljavanje po glavnim djelatnostima 14 Slika 4.: Dijagram Potrošačke cijene i rast BDP-a 15 Slika 5.: Dijagram Tekući račun platne bilance i bruto inozemni dug 20 Slika 6.: Dijagram Struktura inozemnog duga 21 Slika 7.: Kružni dijagrami Ukupan izvoz prema NKD-u 23 Slika 8.: Kružni dijagrami Uvoz (NACE/NKD 2007.) 24 Slika 9.: Dijagrami Ukupan izvoz i uvoz prema odredištu i porijeklu 25 Slika 10.: Histogram Prosječni tečajevi 26 Slika 11.: Dijagram Ključni ekonomski pokazatelji, odabrane države EU-a plus Hrvatska 27 Slika 12.: Dijagram Ključni ekonomski pokazatelji: bruto dug opće države kao postotak BDP-a 28 Slika 13.: Histogram Aktivne kamatne stope 31 Slika 14.: Histogram - Pasivne kamatne stope 32 Slika 15.: Dijagram Bruto vanjski dug, % BDP-a, kolovoz Slika 16.: Dijagram - Bruto vanjski dug ostalih sektora sa Slike 15., % BDP-a, kolovoz Table 37: Exports Imports, Trade Balance HRK 45 Table 38: Foreign Trade in Crafts 46 Table 39: Value Added by Size (HRK) 47 Table 40: Profit and Loss by Size, Table 41: Profit and Loss by Sector, Table 42: Development Expenses (%) 50 Table 43: Comparison of Income and Total Cost with Development Expenses 51 Table 44: Development Expenses as %age of Income and Costs 51 Table 45: Assets Held by Type 52 Table 46: %age Intangible Assets an All Assets 52 Table 47: Enterprise Survival Rate (FINA Data 2002 and 2010). 53 Table 48 Change in the Number of Enterprises (FINA ) 53 Table 49: Enterprise Performance by Size (FINA ) 54 Table 50: Employment Change (FINA ) 54 Table 51: Employment Change by Size (FINA ) 54 Table 52: Start-Ups (FINA and CBS ) 55 Table 53: Start Up and Closure of Crafts 56 Table 54: General Comparison between Nuts II Regions 59 Table 55: Performance of Enterprises by Location 60 Table 56: Employment by Regions 60 Table 57: Regions: SMEs by Size, Table 58: Regions: SME Numbers, Employment and Profitability 61 Table 59: Location of SMEs by Region and Economic Activities 62 Table 60: Regions: Crafts Dynamics, 2003 to Table 61: Consolidated Financial Result by Region (NUTS II) 64 Table 62: Total Liabilities by Enterprise Size 65 Table 63: State Aid - Support to Industry 2002 to Table 64: State Aid to SMEs (million HRK) 67 LIST OF FIGURES Figure 1: Line Charts - Basic Macroeconomic Indicators 11 Figure 2: Pie Charts GDP Composition by Economic Sectors 12 Figure 3: Bar Chart Employment by Main Economic Activity 14 Figure 4: Bar Chart Consumer Prices and GDP Growth 15 Figure 5: Bar Chart Balance of Payment s Current Account and Gross External Debt 20 Figure 6: Bar Chart - Composition of Foreign Debt 21 Figure 7: Pie Charts Total Export on NKD 23 Figure 8: Pie Charts Imports (NACE 2007) 24 Figure 9: Bar Charts Total Exports and Imports by Destination and Origin 25 Figure 10: Histogram Average Exchange Rates 26 Figure 11: Bar Chart Key Economic Indicators, Selected EU Countries plus Croatia 27 Figure 12: Bar Chart Key Economic Indicators: General Government Gross Debt as a Percentage of GDP 28 Figure 13: Histogram Activity Interest Rates 31 Figure 14: Histogram - Passive Interest rates 32 Figure 15: Bar Chart Gross External Debt, % of GDP, August Figure 16: Bar Chart Gross External Debt of Other Sectors from Figure 15, % of GDP, August

9 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Slika 17.: Dijagram Fiskalni izgledi, % BDP-a 34 Slika 18.: Dijagram Javni dug, % BDP-a 34 Slika 19.: Društva s ograničenom odgovornošću po veličini i sektoru (NACE/NKD 2007.) 41 Slika 20.: Kružni dijagrami Zaposleni prema veličini poduzeća 43 Slika 21.: Dijagrami - Dobit prije oporezivanja i dobit nakon oporezivanja 47 Slika 22.: Histogram i linijski dijagram Otvaranje i zatvaranje obrta 56 Slika 23.: NUTS II regije u Hrvatskoj u (Izvor: DZS) 57 Slika 24.: Dijagram - Dinamika sektora obrta po regijama 63 Slika 25.: Ključni gospodarski pokazatelji Regionalna podjela (NUTS II) 64 Figure 17: Bar Chart Fiscal Outlook, % of GDP 34 Figure 18: Bar Chart Public Debt, % of GDP 34 Figure 19: Pie Charts - Limited Liability Companies by Size and Sector 2008 (NACE 2007) 41 Figure 20: Pie Charts - Employees by Enterprise Size 43 Figure 21: Bar Charts Profit Before and After Tax 47 Figure 22: Histogram and Line Chart Start-Up and Closure of Crafts 56 Figure 23: Croatian NUTS II regions as of Figure 24: Bar Chart - Craft Sector Dynamics by Region 63 Figure 25: Key Economic Indicators: Regional Distribution (NUTS II) 64 Glosar, akronimi/kratice i najvažnije organizacije Engleski Hrvatski Objašnjenje Business register Craft Craftsman Economic Interest Association General partnerships Poslovni registar Obrt Obrtnik Registar s osnovnim informacijama (vlasničkom strukturom, aktivnostima itd.) o poduzećima koja obavljaju gospodarske djelatnosti koje pridonose BDP-u. Ažuriraju se putem administrativnih postupaka. Samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih subjekata sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. ( Fizički subjekt koji obavlja jednu ili više aktivnosti u svoje ime i za svoj račun i pri obavljanju te aktivnosti može se također koristiti radom drugih ljudi ( Gospodarsko interesno udruženje pravna je osoba koju osnivaju dvije ili više fizičkih Gospodarsko i pravnih osoba da bi olakšale i promicale interesno obavljanje gospodarskih djelatnosti koje udruženje (GIU) čine predmete njihovog poslovanja, ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stječe dobit. Javno trgovačko društvo (j.t.d.) Gross Domestic Bruto domaći Product (GDP) proizvod (BDP) Limited Liability Association Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) Javno trgovačko društvo jest trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno i solidarno cijelom svojom imovinom. Bruto domaći proizvod, BDP, je mjera vrijednosti svih dobara i usluga proizvedenih u određenom vremenskom razdoblju (uobičajeno jedna godina). Kao agregatna mjera proizvodnje, BDP je jednak sumi bruto dodane vrijednosti svih rezidentnih institucionalnih jedinica (tj. djelatnosti) uključenih u proizvodnju, plus svi porezi, te minus sve subvencije, na proizvode koji nisu uključeni u vrijednost njihovih outputa. Bruto dodana vrijednost je razlika između outputa i intermedijarne potrošnje. Društvo s ograničenom odgovornošću trgovačko je društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed ugovorenom temeljnom kapitalu. Business register Craft Glossary, Acronyms and Key Organisations English Croatian Explanation Craftsman Economic Interest Association General partnerships Poslovni registar Obrt Obrtnik Gospodarsko interesno udruženje (GIU) Javno trgovačko društvo (j.t.d.) Registry with basic information (owner structure, activity etc.) on enterprises carrying out economic activities contributing to GDP. Updated through administrative procedures Business unit for independent and permanent performance of permitted economic activities by physical entities with the purpose of profit achievement by production, trade or market services (www. hok.hr) Physical entity that performs one or more activities in his/her name and on his/her benefit and while performing that activity can also use other people s work (www. hok.hr) Legal entity established by two or more natural persons or legal entities for the purpose of facilitating and promoting their business activities, but in a way that the legal entity earns no profit for itself www. hgk.hr A general partnership is a business entity with two or more individuals joining to carry out business under a common company name. Each partner has unlimited and joint liability to cover the partners debts www. hgk.hr Gross domestic product, GDP, is a measure of the value of all the goods and services produced in an economy over a period of time (normally 1 year). As an aggregate measure of production, GDP is equal to the Gross Domestic Bruto domaći sum of the gross value added of all resident Product (GDP) proizvod (BDP) institutional units (i.e. industries) engaged in production, plus any taxes, and minus any subsidies, on products not included in the value of their outputs. Gross value added is the difference between output and intermediate consumption. Limited Liability Association Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) One or more legal entities or natural persons invest in initial authorized stakes, with which they participate in the total authorized capital as contractually set beforehand The Croatian SME Observatory Report

10 Limited partnership NACE, Rev. 2 Public Limited Company Small and medium sized enterprise (according to definitions in the Small Business Development Promotion Act (Official Gazette NN 29/02, 63/07) Small and medium sized enterprise (EU definitions) Statistical Business Register Komanditno društvo (k.d.) Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD, Rev. 2) Dioničko društvo (d.d.) Subjekti malog i srednjeg poduzetništva (u skladu s definicijom Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02, 63/07, 53/12)) Mala i srednje Mali velika poduzeća (EU definicija) Statistički poslovni registar Komanditno je društvo trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva neograničeno i solidarno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedna odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u društvo (komanditor). Statistička klasifikacija djelatnosti u Europskim zajednicama Pravni subjekt osnovan upisom u sudski registar na temelju kapitala, u kojem vlasnici investiraju u temeljni kapital podijeljen u dionice. Mali i srednji subjekti malog gospodarstva prema definicijama u Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva Mikro Zapošljavaju manje od 10 radnika Imaju ukupan godišnji promet do 14 mil. HRK Imaju dugotrajnu imovinu u vrijednosti do 7 mil. HRK Mali Zapošljavaju manje od 50 radnika Imaju ukupan godišnji promet do 54 mil. HRK Imaju dugotrajnu imovinu u vrijednosti do 27 mil. HRK Srednji Zapošljavaju manje od 250 radnika Imaju ukupan godišnji promet do 216 mil. HRK Imaju dugotrajnu imovinu u vrijednosti do 108 mil. HRK Mali i srednji subjekti malog gospodarstva prema definicijama u Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva Mikro Zapošljavaju manje od 10 radnika Imaju ukupan godišnji promet do 2 mil. EUR Imaju dugotrajnu imovinu u vrijednosti do 2 mil. EUR Zapošljavaju manje od 50 radnika Imaju ukupan godišnji promet do 10 mil. EUR Imaju dugotrajnu imovinu u vrijednosti do 10 mil EUR Srednji Zapošljavaju manje od 250 radnika Imaju ukupan godišnji promet do 50 mil. EUR Imaju dugotrajnu imovinu u vrijednosti do 43 mil. EUR Registar sa statističkim informacijama o poduzećima (aktivnostima, prometu, zapošljavanju itd.) koji obavljaju gospodarske djelatnosti koje pridonose BDP-u. Ažurira se upravnim postupcima, na temelju povratnih informacija iz statističkih istraživanja i ostalih povratnih informacija uključujući upitnike i telefonske intervjue čija je svrha ažuriranje ili potvrda informacija. Limited partnership NACE, Rev. 2 Public Limited Company Small and medium sized enterprise (according to definitions in the Small Business Development Promotion Act (Official Gazette NN 29/02, 63/07) Small and medium sized enterprise (EU definitions) Statistical Business Register Komanditno društvo (k.d.) Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD, Rev. 2) Dioničko društvo (d.d.) Subjekti malog i srednjeg poduzetništva (u skladu s definicijom Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02, 63/07, 53/12)) A limited partnership is a company where two or more individuals associate together in other to conduct business as a going concern under the same company name. At least one partner has unlimited and joint liability for company debts with all his/her assets (general partner) and at least one partner has limited liability proportionally to the assets invested (limited partner) Statistical classification of economic activities in the European Communities Legal entity established by entry into a court register based on capital with owners investing in authorized capital divided into shares. Small and Medium Size Enterprise according to the definitions in the Small Business Development Promotion Act Micro Number of employees less than 10 Total Annual Turnover up to 14 mil HRK Fixed assets value up to 7 mil HRK Small Number of employees less than 50 Total Annual Turnover up to 54 mil HRK Fixed assets value up to 27 mil HRK Medium Number of employees less than 250 Total Annual Turnover up to 216 mil HRK Fixed assets value up to 108 mil HRK Small and Medium Size Enterprise according to the definitions in the Small Business Development Promotion Act Micro Number of employees less than 10 Total Annual Turnover up to 2 mil EUR Mala i srednje Fixed assets value up to 2 mil EUR velika poduzeća Small (EU definicija) Number of employees less than 50 Total Annual Turnover up to 10 mil EUR Fixed assets value up to 10 mil EUR Medium Number of employees less than 250 Total Annual Turnover up to 50 mil EUR Fixed assets value up to 43 mil EUR Statistički poslovni registar Registry with statistical information on enterprises (activities, turnover, employment etc.) carrying out economic activities contributing to GDP. Updated through administrative procedures, feedback from statistical survey and other feedback including questionnaires and telephone interviews to update or validate information ABR AR/JH Akronimi/kratice Administrative Business Register/Administrativni poslovni registar Adriatic Region/Jadranska Hrvatska ABR AR Abbreviations Administrative Business Register Adriatic Region

11 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report BEC BiH Broad Economic Categories/Međunarodna klasifikacija ekonomske namjene proizvoda Bosnia and Herzegovina/Bosna i Hercegovina BEC BiH Broad Economic Categories Bosna i Hercegovina CBS/DZS CEC/SiIH EU EUROSTAT FINA Croatian Bureau of Statistics/Državni zavod za statistiku Central and Eastern Croatia/Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska European Union/Europska unija European Commissions Statistical Office/Statistički ured Europske unije Financial Agency/Financijska agencija CBS CEC EU EUROSTAT FINA Croatian Bureau of Statistics Central and Eastern Croatia European Union European Commissions Statistical Office Financial Agency GDP/BDP Gross Domestic Product/bruto domaći proizvod GDP Gross Domestic Product GJ HAMAG INVEST HDZ HGK HOK HRK HUP IAENL MEC/MINPO MELE/MINGORP Mil/mil. MINPO NACE NKD NW SBR/RPS SITC SME/MSP VAT/PDV Giga-joule/gigadžul Croatian Agency for SME s and Investments/ Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije Croatian Democratic Union/ Hrvatska demokratska zajednica Croatian Chamber of Economy/ Hrvatska gospodarska komora Croatian Chamber of Crafts/Hrvatska obrtnička komora Croatian Kuna/hrvatska kuna Croatian Employers Association/ Hrvatska udruga poslodavaca Improvement of Administrative Efficiency at National Level/Poboljšanje administrativne učinkovitosti na nacionalnoj razini Ministry for Entrepreneurship and Crafts/ Ministarstvo poduzetništva i obrta Ministry of Economy, Labour and Entrepreneurship/ Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Millions/milijuna Ministry of Entrepreneurship and Crafts (in Croatian: Ministarstvo poduzetništva i obrta) Nomenclature Générale des Activités Économiques dans les Communautés Européennes (franc., klasifikacijski sustav EU-a) Nacionalna klasifikacija djelatnosti Northwest/sjeverozapad, Sjeverozapadna (Hrvatska) Statistical Business Register/Registar poslovnih subjekata Standard International Trade Classification/ Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija Small and medium sized enterprise/mala i srednja poduzeća, malo i srednje poduzetništvo Value Added Tax/porez na dodanu vrijednost GJ HAMAG INVEST HDZ HGK HOK HRK HUP IAENL MEC MELE Mil MINPO NACE NKD NW SBR SITC SME VAT Giga-joule Croatian Agency for SME s and Investments Croatian Democratic Union Croatian Chamber of Economy Croatian Chamber of Crafts Croatian Kuna Croatian Employers Association Improvement of Administrative Efficiency at National Level Ministry for Entrepreneurship and Crafts Ministry of Economy, Labour and Entrepreneurship Millions Ministry of Entrepreneurship and Crafts (in Croatian: Ministarstvo poduzetništva i obrta) Nomenclature Générale des Activités Économiques dans les Communautés Européennes (French, EU classification system) Nacionalna klasifikacija djelatnosti Northwest Statistical Business Register Standard International Trade Classification Small and medium sized enterprise Value Added Tax Najvažnije nacionalne organizacije Hrvatski naziv Engleski naziv Opis Više informacija Key National Organisations Croatian name English name Description More information Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) Croatian Competition Agency (CCA) Osnovana god. u svrhu praćenja i zaštite slobodnog tržišnog natjecanja u Hrvatskoj Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) Croatian Competition Agency (CCA) Established in 1997 with the aim of monitoring and safeguarding the free competition in Croatia Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR) Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj CEPOR - SMEs and Entrepreneurship Policy Center Delegation of the European Union to the Republic of Croatia Hrvatski think tank koji se bavi politikama malog i srednjeg poduzetništva Ex ante zadužena za projekte IPA u Hrvatskoj ec.europa.eu Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR) Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj CEPOR - SMEs and Entrepreneurship Policy Center Delegation of the European Union to the Republic of Croatia Croatian think tank dealing with SME policies Ex ante responsibility for IPA projects in Croatia ec.europa.eu The Croatian SME Observatory Report

12 Financijska agencija (FINA) Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HA- MAG INVEST) Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) Hrvatska gospodarska komora (HGK) Hrvatska narodna banka (HNB) Hrvatska obrtnička komora (HOK) Hrvatska udruga poslodavaca Državni zavod za statistiku Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MIN- GORP) Ministarstvo poduzetništva i obrta (MINPO) Nacionalno vijeće za konkurentnost Poslovni inovacijski centar Hrvatske (BiCro) Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU) Financial Agency (FINA) Croatian Agency for SME s and Investments Croatian Bank for Reconstruction and Development Croatian Chamber of Economy (CCE) Croatian National Bank Croatian Chamber of Trades and Crafts (HOK) Croatian Employers Association (HUP) Croatian Bureau of Statistics (CBS) Croatian Institute for Health Insurance Ministry of Economy, Labour and Entrepreneurship (MELE) Ministry of Entrepreneurship and Crafts (MEC) National Competitiveness Council Business Innovation Center of Croatia (BICRO) Central Finance and Contracting Agency (CFCA) Javna agencija za financijski promet i nadzor likvidnosti među hrvatskim trgovačkim društvima. FINA prikuplja godišnja financijska izvješća od svih pravnih subjekata i većih obrta. Izdavanje jamstava (administriranje jamstvenih shema) i dodjela bespovratnih sredstava (administriranje grant shema) Poticanje razvoja hrvatskog gospodarstva bankovnim jamstvima i izvoznim kreditima Neovisna stručna i poslovna organizacija svih pravnih subjekata koji se bave poslovanjem Središnja banka Hrvatske Samostalna strukovna poslovna organizacija obrtnika osnovana u svrhu poticanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtništva Udruženje poslodavaca Hrvatske Nacionalni statistički ured Javno tijelo zaduženo za administriranje mirovinskih doprinosa te stoga važan izvor podataka o zaposlenosti Zaduženo za politike malog i srednjeg poduzetništva do preustroja Vlade RH u god. Vladino tijelo zaduženo za politike malog i srednjeg poduzetništva Vijeće je neovisno savjetodavno tijelo Agencija za provođenje programa tehnološkog razvoja i potpora inovacijama. Središnja institucija u nacionalnom inovacijskom sustavu za podupiranje inovacija i tehnološkog napretka Zadužena za većinu projekata IPA u Hrvatskoj Financijska agencija (FINA) Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG IN- VEST) Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) Hrvatska gospodarska komora (HGK) Hrvatska narodna banka (HNB) Hrvatska obrtnička komora (HOK) Hrvatska udruga poslodavaca Državni zavod za statistiku Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) Ministarstvo poduzetništva i obrta (MINPO) Nacionalno vijeće za konkurentnost Poslovni inovacijski centar Hrvatske (Bi- Cro) Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU) Financial Agency (FINA) Croatian Agency for SME s and Investments Croatian Bank for Reconstruction and Development Croatian Chamber of Economy (CCE) Croatian National Bank Croatian Chamber of Trades and Crafts (HOK) Croatian Employers Association (HUP) Croatian Bureau of Statistics (CBS) Croatian Institute for Health Insurance Ministry of Economy, Labour and Entrepreneurship (MELE) Ministry of Entrepreneurship and Crafts (MEC) National Competitiveness Council Business Innovation Center of Croatia (BICRO) Central Finance and Contracting Agency (CFCA) Public owned agency for financial transactions and monitoring liquidity among Croatian companies. FINA collects Annual Financial Report from all legal entities and larger crafts. Administrating guarantee schemes as well as grant schemes Promoting the development of the Croatian economy through bank guarantees and export loans Independent professional and business organisation of all legal entities engaging in business Central Bank of Croatia Independent professional business organisation of craftsmen which is established to promote, harmonize and represent common interests of craftsmanship Association of Croatian Employers National statistical office Public body responsible for administration of pension contributions and hence an important source for employment data Responsible for SME policies until the 2011 reorganisation of the Croatian Government Government body responsible for SME policies The Council is an independent advisory body Agency to implement technology development and innovation support programs. A central institution in the national innovation system for supporting innovation and technology advancement Responsible for most IPA projects in Croatia

13 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report The Croatian SME Observatory Report

14 SAŽETAK - GLAVNI ZAKLJUČCI Executive Summary: Main Conclusions I. dio: Makroekonomsko okruženje u Hrvatskoj ( god.) Part I: Macroeconomic Situation in Croatia ( ) Uvod Introduction Analizirano razdoblje može se podijeliti u dva odvojena podrazdoblja: i) od do god., razdoblje održivog rasta, s prosječnom godišnjom stopom od 4,3%; i ii) od do god., razdoblje u kojem se GDP smanjivao (za 5,8% u i 1,2% u god. 1 ). U god. nije zabilježen rast hrvatskog gospodarstva. Rast uočen između i god. bio je ishod visoke globalne potražnje i značajnih ulaganja u infrastrukturu i građevinarstvo u Hrvatskoj. Ekspanzija u ovom razdoblju financirana je vanjskim zaduživanjem, što je imalo za posljedicu povećanje vanjskog duga i pogoršanje proračunskog deficita. Zbog slabljenja gospodarstva i lošijih gospodarskih uvjeta potrebno je uvesti politike kojima bi se povećala razina proizvodne aktivnosti i pojačalo zapošljavanje. Izazov s kojim se suočavaju donositelji politika u tim teškim makroekonomskim uvjetima bit će povećanje razine proizvodne aktivnosti i zapošljavanja putem inovacija i ulaganja u nove tehnologije koje će osigurati poboljšanja u konkurentnosti i izvoznim rezultatima te time smanjiti pritisak na platnu bilancu. MSP su potencijalni pokretači nužnih poboljšanja u produktivnosti i učinkovitosti. Međutim, bit će potrebna potpora u obliku pravilno usmjerene pomoći kojom će se smanjiti troškovi proizvodnje i povećati izvoz. The period under analysis can be divided into two distinctive sub-periods: i) , a period of sustained growth, averaging 4.3% annually; and, ii) , a period of decline with GDP falling (by 5.8% in 2009, and 1.2% in ). In 2011, no growth was recorded in the Croatian economy. The growth observed was the outcome of strong global demand and heavy investment in infrastructure and construction in Croatia. Expansion, during this period, was funded by mean of external borrowing, with a consequent increase in Croatia`s external debt and a worsening in the budget deficit. The downturn and the weak economic conditions call for the introduction of policies to increase the level of productive activity and expand employment. The challenge facing policymakers, under these difficult macroeconomic conditions, will be to increase the level of productive activity and employment through innovation and investment in new technologies, which will secure improvements in competitiveness and in export performance thereby easing the pressure on the Balance of Payments. SMEs are a potential vehicle for the necessary improvements in productivity and efficiency. However, support, in the form of appropriately targeted assistance to drive down production costs and increase export sales will be required. Najvažnija makroekonomska kretanja i značajke uočene tijekom ovog razdoblja bile su sljedeće: The most important macroeconomic trends and characteristics observed during the period are: Značajno smanjenje stope rasta BDP-a u protekle tri godine, što je imalo za posljedicu negativnu stopu rasta tijekom posljednje dvije godine. Nakon pada stope gospodarskog rasta na 2,8% u godini, stope su smanjene na -5,8 % (2009.) te na -1,2% u god. (2011. bila je godina nultog rasta). Povećanje stope nezaposlenosti. Stopa nezaposlenosti je A substantial fall in the rate of GDP growth during the past three years, resulting in a negative growth rate during the two previous years. After the fall in the rate of economic growth to 2.8% in 2008, rates fell to -5.8 % (2009), and -1.2% in (2011 being a year of zero growth) An increase in the unemployment rate. The unemployment rate rose to 17.4% in 2010, with the loss of around 1 DZS je objavio reviziju brojki koje se odnose na BDP. Novi podaci upućuju na nešto nižu stopu rasta BDP-a u razdoblju ekspanzije, te na veći pad BDP-a u god. (-6.9% umjesto -5.8%). Međutim, za potrebe ove analize, revizija ne zahtijeva nikakve promjene u zaključcima. 1 CBS has issued a revision of the GDP figures. The new data indicates a slightly lower rate of GDP growth during the expansion period, and a greater decline in GDP for the year 2009 (-6.9% instead of - 5.8%). However, for the purpose of our analysis, this revision does not necessitate any change to the commetary

15 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report u god. porasla na 17,4%, a u prethodne dvije godine izgubljeno je oko radnih mjesta (2009./2010.). Prosječan broj nezaposlenih trenutno iznosi oko Godine prosječan broj nezaposlenih bio je , a u dosegao je brojku od osoba. Prosječna neto plaća nominalno se kontinuirano povećavala sa HRK u na HRK u god., što je ukupna godišnja stopa rasta od 4,63 posto. Međutim, ako se odbije inflacija (ukupna godišnja stopa rasta od 2,85 posto), realna neto plaća povećala se za 1,78% godišnje. Ako se to nastavi, a da se s druge strane ne poveća produktivnost, međunarodna konkurentnost Hrvatske će se smanjiti. Cijena električne energije u Hrvatskoj na razini je prosjeka u državama EU27. Međutim, cijena prirodnog plina znatno je viša u Hrvatskoj u usporedbi s prosjekom u EU27 (9,5 EUR po GJ u usporedbi s prosječno 7,9 EUR po GJ u EU27). Tijekom razdoblja god., godinama negativnoga gospodarskog rasta, vrijednost hrvatskog izvoza smanjila se za otprilike 4 milijarde EUR. Ova kontrakcija djelomično bi se mogla objasniti povećanjima neto plaća, međutim, ekonomska kriza koja je pogodila većinu gospodarstava u Zapadnoj Europi, glavnom izvoznom odredištu hrvatskih proizvoda, glavni je čimbenik ovog smanjenja. Tečaj, a osobito tečaj kune prema euru, imao je stabilizirajući učinak na inflaciju, održavajući cijenu uvoznih proizvoda stabilnom. Razumljivo je da se manipuliranje tečajem može upotrebljavati kao instrument kojim se utječe na razinu uvoza i izvoza. Međutim, u Hrvatskoj je tečaj održavan na gotovo jednakoj razini tijekom ovog razdoblja, a posljedica toga bila je da on nije doprinosio stopi domaće inflacije. U razdoblju god. stopa inflacije povećala se za 27,37%, što je bila ukupna stopa rasta od 2,85% godišnje. Međutim, tečaj se smanjio za samo 2,5 posto, što je bila ukupna stopa od -0,21 posto godišnje. U navedenom je razdoblju značajno smanjen udio prerađivačke industrije u BDP-u, sa 23% na 19%. Smanjenje prerađivačke industrije nadoknadilo se povećanjem aktivnosti u sektoru usluga, osobito u financijskom posredovanju, poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama, sa 20% u na otprilike 27% u god. Trgovinska bilanca Hrvatske se poboljšala, uglavnom zahvaljujući opadanju uvoza, što je rezultat razdoblja negativnog rasta i niske unutarnje potrošnje. Tome je pripomoglo i umjereno povećanje izvoza zbog povećane potražnje kao rezultata oporavka zemalja EU-a (npr. Njemačke). 122,351 jobs over the two previous years (2009/2010). The average number of unemployed is, currently, around 300,000 persons. In 2006, the average number of unemployed persons was 291,616, and in 2010, the number reached the figure of 302,425 persons. The average net wage increased continuously in nominal terms from 3,720 HRK in 2002 to 5,343 HRK in 2010, a compound annual growth rate of 4.63 per cent. However, if inflation is discounted (a compound annual growth rate of 2.85 per cent), then net real wages increased by 1.78 % annually. If this were to continue, without countervailing increases in productivity, Croatia`s international competitiveness will decline. The price of electricity in Croatia is at the same level as the average of the EU27. However, the price of natural gas is substantially higher in Croatia compared to the average EU27 (9.5 Euro per GJ compared to 7.9 Euros per GJ in average EU27). During the period, , years of negative economic growth, the value of Croatia s exports fell by around 4 billion Euros. Net wages increases could be part of the explanation for this contraction, however, the economic downturn affecting most Western European economies, the main destination of Croatian products, has been the major factor in the decline. The exchange rate, especially the HRK/EURO rate, has had a stabilising effect in inflationary terms, holding the price of imported products constant. It is well understood that manipulation of the exchange rate can be used as an instrument to influence the level of imports purchased and exports sold. However, in Croatia the exchange rate was maintained at almost the same level over the period, with the consequence that it did not add to the rate of domestic inflation. During the period , the inflation rate increased by 27.37%, a compound rate growth of 2.85% annually. The exchange rate however only deteriorated by about 2.5 per cent, a compound rate of per cent annually. A substantial reduction in the share of manufacturing production in GDP, from 23% to 19% occurred over the period. The reduction in manufacturing production was compensated for by an increase in service sector activity, especially in financial intermediation, real state, renting and business activities, from 20% in 2002 to around 27% in Croatia s trade balance has been improving, mainly due to decline in imports, the result of a period of negative growth and low internal consumption. This has also been helped by a modest increase in exports due to an increase The Croatian SME Observatory Report

16 Devizne rezerve Hrvatske povećale su se u apsolutnom iznosu sa 5,8 milijardi USD u god. na 14,1 milijardu USD u god. U relativnom iznosu državne devizne rezerve predstavljale su vrijednost oko 4 do 5 mjeseci ukupnog uvoza. Tijekom protekle dvije godine omjer uvoza i deviznih rezervi zbog smanjenja uvoza povećao se na 6 6,5 mjeseci vrijednosti ukupnog uvoza. Tijekom cijelog razdoblja 2002./2010. veliki trgovinski deficit bio je financiran značajnim povećanjem ukupnoga vanjskog duga Hrvatske, te se gotovo utrostručio od god. i dosegao iznos od 46,4 milijardi EUR, te je krajem god. iznosio 101% BDP-a. U razdoblju između i god. izravna strana ulaganja (FDI) višestruko su se povećala, četiri puta, s prosječnog iznosa od milijuna EUR godišnje, što je predstavljalo oko 4 do 5% BDP-a u prvih pet godina desetljeća, na milijuna EUR u te 2.764,8 milijuna EUR u god. U i FDI su dosegla najvišu vrijednost od 4.218,8 milijuna EUR, ili 8,5% BDP-a. Nakon gospodarske krize u god. FDI su pretrpjela dramatičan pad, pri čemu je u god. u Hrvatsku uloženo samo 295 milijuna EUR. Godine FDI su se oporavila i vratila na vrijednost od 1.048,4 milijuna EUR, što je bio iznos osiguran početkom razmatranog razdoblja. Deficit u javnom sektoru značajno se povećao, na minus 3,5%, jer su se porezni prihodi smanjili u skladu sa smanjenjem razine ekonomske aktivnosti. Tijekom navedenog razdoblja razina neotplaćenih domaćih zajmova ostala je stabilna (i u apsolutnom i u relativnom smislu). Sustavno, iznos neotplaćenih kredita bio je veći od ukupnih akumuliranih novih kredita odobrenih u tom razdoblju, što upućuje na sustav revolvirajućih kredita zbog nedovoljne likvidnosti u sustavu. U promatranom razdoblju nije bilo značajnih razlika između postojećih (neotplaćenih) kredita i novih kredita, uz iznimku značajnog smanjenja novog kreditiranja u godini, godini značajnog negativnoga gospodarskog rasta (-5,8% posto). Rast kredita povećao se u sektoru poduzetništva dok su se krediti odobreni kućanstvima smanjivali. Podaci o proračunu upućuju na to da su uzastopne vlade donosile uglavnom neutralne fiskalne politike, a nisu upotrebljavale fiskalnu politiku za stabilizaciju gospodarstva s obzirom na vanjske gospodarske šokove, a najviše na učinke globalne financijske krize koja je pogodila svijet u 2008./2009. god. Ukupni državni izdaci, oko 36% BDP-a, relativno su niski u in demand as recovery in EU countries (e.g. Germany) took place. Croatia`s foreign currency reserves increased in absolute terms from 5.8 billion US$ in 2002 to 14.1 billion US$ in In relative terms, country s reserves represented about 4 to 5 months of total import payments. During the past two years, the ratio of imports: foreign reserves increased to months of total imports value due to the reduction of imports. During the whole period 2002/2010, the large trade deficit was financed by a substantial increase in Croatia s gross external debt, almost tripling from 2002, and reaching the amount of 46.4 billion Euros, representing 101% of GDP, by the end of the year During the period , FDI multiplied by four times, from an average amount of 1,100 million Euros p.a., representing about 4 to 5% of GDP during the first five years of the decade, to 1,468 million Euros in 2006 and 2,764.8 million Euros in In 2008 and 2009, FDI reached its peak at 4,218.8 million Euros, or 8.5 % of GDP. After the economic crisis of 2008, FDI suffered a dramatic decline with only 295 million Euros invested in Croatia in In 2011, the level of FDI recovered returning to 1,048.4 million Euros an amount equal to that secured during the early part of the decade. A substantial increase in public sector deficit to minus 3.5%, as tax revenue fell in line with the reduction in the level of economic activity During the period under consideration, the level of domestic loans outstanding remained stable (both in absolute and relative terms) Systematically, the amount of loans outstanding was larger than the total accumulated new credit borrowed during the period, suggesting a revolving system of loans due to inadequate liquidity in the system. No significant differences appeared in the stock (outstanding loans) and flows (new lending) during the period under consideration, with the exception of an important new credit reduction in the period 2009, year of a substantial negative economic growth (-5.8% per cent). Credit growth was exclusively in the corporate sector while loans granted to the household sector continued to contract. Budget data indicates that successive administrations adopted a broadly neutral fiscal stance, rather than using fiscal policy to stabilise the economy in the face of external economic shocks most notably, the effects of the global financial crisis that affected the world in 2008/2009.

17 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report usporedbi s ekvivalentnim brojkama iz država EU-a, gdje su u prosjeku ukupni izdaci otprilike 49% BDP-a. Udio plaćanja kamata u ukupnim državnim rashodima povećali su se sa 4,8% u god. na 5,3% u god. Slijedom toga se udio plaćanja kamata u BDP-u povećao sa 1,75% u god. na 1,96% u god. Ukupni državni prihodi također su bili oko 36% BDP-a prije ekonomske krize u god. Kako bi se kompenzirao pad prihoda od ostalih poreza, PDV je u ovom razdoblju povećan dvaput, te je u god. porastao na 25%. Stopa PDV-a (25%) viša je od stopa utvrđenih u većini država članica EU 27. Daljnja povećanja državnih prihoda trebala bi se dogoditi temeljem povećanja poreznih stopa ili poboljšanja stvarnog sustava naplate poreza. Perspektive za i god. oslabljene su lošim gospodarskim izgledima u EU-u, što će imati negativan učinak ne samo na izvoz dobara, nego i usluga, a osobito turizam. Osim toga, procjenjuje se kako domaća potražnja neće rasti što je posljedica visoke stope nezaposlenosti i smanjene privatne potražnje za kreditima. Imajući na umu plan Vlade o 4,5%-tnom smanjenju udjela javnih rashoda u BDP-u, teško je vidjeti bilo kakav značajniji poticaj u obliku rasta agregatne potražnje. U veljači 2012., Hrvatski je Sabor usvojio proračun za Godinu koji se temelji na tri osnovna načela: i) obveza postupnog smanjenja deficita i stabiliziranje i/ili rezanje javnog duga prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, ii) stvaranje preduvjeta za obnovu gospodarskog rasta, iii) zaštita najosljetljivijih skupina društva. Proračun se temelji na pretpostavci 0.8 posto rasta BDP-a u (V. dodatne informacije u Prilogu I Opći makroekonomski pokazatelji) Total government expenditure, about 36% of GDP, is comparatively low when compared to equivalent figures from EU countries, where on average total expenditure is around 49 % of GDP. The share of interest payments in total government expenditure increased from 4.8% in 2002 to 5.3% in Consequently, the share of interest payments in GDP increased from 1.75% in 2002, to 1.96% in Total government revenues were also about 36% of GDP before the economic downturn of To compensate for the drop of revenue from other taxes, VAT taxes were increased twice during the period, rising to 25% in The rate (25%) is higher than those set in most of the all the EU 27 member countries. Further government revenue increases should come either through the elevation of tax rates, or by improving the actual system of tax collection. Prospects for 2012 and 2013 are dampened by the poor economic outlook in the EU, which will have a negative effect not only on Croatia s exports of goods but also on services, tourism in particular. In addition, it is estimated that domestic demand would be kept flat as a consequence of high unemployment rate and weak private credit demand. With the government targeting a 4.5% reduction in the share of public expenditure to GDP, it is difficult to see any significant stimulus in the form of growth in aggregate demand. In February 2012 the Croatian Parliament adopted the budget for 2012, based on three main principles: i) commitment to the Fiscal Responsibility Act to gradually reduce the deficit and stabilise and/or cut public debt, ii) creation of pre-conditions for the restoration of economic growth, and iii) protection of the most vulnerable groups of the society. The budget is based on the assumption of 0.8% GDP growth in (See Annex I General Macroeconomic Indicators for additional information) 2 Druge nedavne prognoze: EBRD -0,6%, Svjetska banka -1%, Economist Intelligence Unit -1%, Rabobank -0,5% i Austrijski ekonomski institut -1,2% 2 Other recent forecasts are: EBRD -0.6%; World Bank -1%; IMF -1%; Economist Intelligence Unit -1%; Rabobank -0.5%, and Austrian Economic Institute -1.2%. The Croatian SME Observatory Report

18 II. dio: Sektor MSP-a u Hrvatskoj: ključni gospodarski pokazatelji Part II: The SMEs Sector in Croatia: Key Economic Indicators Hrvatsko gospodarstvo sastoji se od poslovnih subjekata. Sektor MSP-a (od 1 do 249 zaposlenih) obuhvaća subjekata malog gospodarstva. Obzirom na veličinu, sastavljen je od mikro-poduzeća koja čine 92,5% svih MSP-a i obuhvaćaju pravnih subjekata (uključujući zadruge) i obrta; malih poduzeća koja čine 6,3% svih MSP-a i obuhvaćaju poduzeće i obrta; a (0,2%) su srednje velika poduzeća koja obuhvaćaju poduzeća i 61 obrt. The total enterprise sector in Croatia is composed of 168,931 productive units. Within this enterprise universe, the SME sector (1 to 249 persons) comprises 168,443 productive units. There are 155, 828 micro-enterprises which account for 92.5% of total SMEs ( legal entities (including cooperatives) and crafts); 10,599 small companies or 6.3% of all SMEs, comprise of 8791 enterprises and 1808 crafts, and 2015 (0.2%) are medium sized enterprises, comprising 1954 enterprises and 61 crafts. Što se tiče pravnog oblika, gotovo 52% trgovačkih društava su društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), 0,7% su dionička društva (d.d.), a 0,1% su javna dionička društva javna nefinancijska poduzeća, dok su 0,7% zadruge. Preostalih 48% su obrti (fizički subjekti). Vodeći proizvodni sektori su sektori veleprodaje i maloprodaje (24,35% poduzeća); prerađivačka industrija (13,27%); građevinarstvo (13,07%); djelatnosti hotela i restorana (smještaj i ugostiteljske usluge, 10,67%); kao i stručne, znanstvene i tehničke aktivnosti (10,38%). Navedenih pet sektora obuhvaćaju 72% svih MSP-a. Sektor MSP-a značajno pridonosi razvoju hrvatskog gospodarstva u smislu stvaranja zapošljavanja (50%), izvoza (40%) te dodane vrijednosti (56%). Kako bismo procijenili doprinos svakog pod-sektora ukupnom gospodarstvu, važno je razumjeti različite vrste poslovnih subjekata koji čine sektor MSP-a. To su pravni subjekti poduzeća i zadruge koji imaju ograničenu odgovornost u poslovanju; i fizički subjekti s neograničenom odgovornošću - obrti i samostalne djelatnosti. Na osnovu Zakona o porezu na dobit, obrti se dijele u dvije pod-skupine: male obrte i velike obrte. Veliki obrti imaju prihode veće od HRK (oko EUR) ili dohodak veći od HRK (oko EUR) ili dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od HRK ( EUR) ili zapošljavaju više od 15 ljudi. Izraz MSP, na način koji je korišten u ovom izvješću, vezano uz statističke podatke, obuhvaća samo pravne subjekte mikro, male i srednje veličine, bez zadruga. With respect to the legal form, almost 52% of the companies are limited liability (d.o.o.) enterprises, 0.8% are joint stock companies (d.d.), and 0.1% are public stock companies (public/ state owned enterprises in the non-financial sector), and 0.7% are cooperatives. The remaining 48% are craft enterprises (physical entities). The leading productive sectors are: the wholesale and retail trade sector (24.35% of enterprises); manufacturing (13.27%); construction (13.07%); accommodation and food service activities (10.67%); and, professional, scientific and technical activities (10.38%). These five sectors represent contain 72% of all SMEs. The SME sector (including crafts) contributes significantly to the development of the Croatia s economy in terms of employment generation (50%), exports (40%) and value added (56%). In order to facilitate the contribution of each sub-sector to overall economic activity, it is necessary to understand the different types of productive units, which comprise the SME sector. These are: i. legal entity enterprises, which comprise limited liability companies and cooperatives; and ii. physical entities with unlimited liability (defined as crafts) and freelance owners and workers. On the basis of the definitions for Profit Tax Act, crafts are divided in two sub-groups: small crafts and large crafts. Large crafts have revenues over 2,000,000 HRK (c. 266,667) or profit over 400,000 HRK (c. 53,333) or fixed assets over 2,000,000 HRK (c. 266,667) or employ more than 15 persons. When the term SMEs is used in connection with the appearance of specific numbers and statistics then what is being referred to are legal entity enterprises (excluding cooperatives).

19 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Glavna podjela prema pod-sektorima je sljedeća: The main break down by sub-sector is: MSP-i zapošljavaju 35,7% ukupne radne snage, a obrti zapošljavaju još 14,6%; oni zajedno zapošljavaju 50% ukupne radne snage. MSP-i izvoze 39,91% ukupne vrijednosti, međutim, izvoz obrta iznosi samo 0,6% ukupnog izvoza, a udio sektora MSP-a, sveukupno gledajući, iznosi oko 40-41% ukupnog izvoza. Međutim, oba sektora imaju značajan deficit trgovinske bilance, u kojoj je uvoz veći od izvoza za 30%. MSP-i su proizveli 43,33% ukupne dodane vrijednosti u 2008., te 38,07% u god. Obrti i slobodne djelatnosti (fizičke osobe) 3 pridonijeli su sa još 12,4% u 2008., čime je doprinos ovog sektora u cjelini narastao na 55%. Godina bila je godina negativnoga gospodarskog rasta, i u toj godini doprinos obrta dodanoj vrijednosti bio je negativan. Glavni zaključci analize financijskih podataka koje su poduzeća podnijela FINI su sljedeći: SMEs employ 35.7% of total labour force, with crafts employing a further 14.6%; together they employ 50% of the total labour force. SMEs export 39.91% of total value; however crafts exports amount to only 0.6% of the total, the SME sector, overall, contributing around 40-41% to total exports. However, both sectors have a significant trade balance deficit, with imports exceeding exports by 30%. SMEs generated 43.33% of total value added in 2008, and 38.07% in Crafts and freelancers (natural persons) 3 contributed a further 12.4% in 2008, making 55% the contribution of the sector as a whole was a year of negative economic growth and in that year the contribution of crafts to value added was negative. From the analysis of the financial data submitted by all enterprises, expect small crafts, to FINA, the main conclusions are as follows: Prvo, veličina poduzeća je važna. Od tri skupine MSP-a, mikro, malih i srednjih, rezultati malih poduzeća bili su bolji, ne samo za vrijeme razdoblja gospodarskog rasta od do god., nego i u razdoblju smanjenja ekonomske aktivnosti, i god. Mala poduzeća bila su uspješnija od drugih poduzeća prema stvorenoj dodanoj vrijednosti, izvozu i otvaranju radnih mjesta. Njihove sposobnosti za fleksibilnost i prilagodbu tijekom gospodarskog ciklusa proizvele su bolje ukupne rezultate u smislu dobiti tijekom faza ekspanzije, te manje gubitke za vrijeme ekonomske krize. Ona su, također, vodeća u stvaranju novih radnih mjesta. Firstly, enterprise size is important. From the three groups of SMEs enterprises, micro, small and medium, the small enterprises produced the better results, not only during the growth economic period of 2002 to 2008, but also, in the period of decline, 2009 and Small enterprises outperformed SMEs of other sizes in terms of the generation of value added, exports and employment creation. Their capacity for flexibility and adaptation during the economic cycle produced a better overall profit performance during the phases of expansion, and smaller losses during downturns. They are also leading the sector in creating new employment. Za razliku od toga, mikro-poduzeća su osjetljivija i izloženija utjecaju gospodarskog ciklusa. Srednja poduzeća ograničena su rigidnostima koja im otežavaju brzu prilagodbu tržišnim uvjetima koji se mijenjaju i također su koncentrirana u sektoru prerađivačke industrije, koji je više izložen vanjskoj konkurenciji. In contrast, micro-enterprises are more vulnerable and more exposed to the influence of the economic cycle. Medium sized enterprises are constrained by rigidities making it difficult for them quickly to adapt to the changing market conditions and are also concentrated in the manufacturing sector, which is more exposed to external competition. U sektoru MSP-a mala poduzeća bila su uspješnija od mikro i srednjih poduzeća tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Ova pojava objašnjava se sljedećim čimbenicima: In the SME sector, small companies outperformed micro and medium sized enterprises over the whole period. The following factors have contributed to this phenomenon: Udio prerađivačke industrije u BDP-u u smanjio se za 3% u 3 Fizičke osobe su jedinice koje obavljaju aktivnosti u skladu s propisima, a to su obrti i razne vrste slobodnih zanimanja. Podaci o tim jedinicama daju se prema evidencijama o aktivnim osiguranim osobama u Zavodu za mirovinsko osiguranje. The contribution of manufacturing production to GDP has fallen by 3% in the last ten years. 3 Natural persons are units that carry out activities in line with regulations, and those are crafts and trades and different kinds of free lancers. Data on these units are given according to records of active insured persons in the Pension Fund. The Croatian SME Observatory Report

20 posljednjih deset godina. Mala poduzeća su manje ovisna o prerađivačkoj industriji od srednjih i velikih poduzeća. Mala poduzeća čine 21,37% svih poduzeća u prerađivačkoj industriji, u usporedbi sa 27,67% za srednja i 29,24% za velika poduzeća. Financijski troškovi manji su teret malim poduzećima nego srednjim i velikim poduzećima. Financijski troškovi predstavljali su 4,61% ukupnih troškova za mala poduzeća, dok je ekvivalentan broj za srednja poduzeća bio 9,16%, a za velika poduzeća iznosio je 4,41%. Materijalni troškovi također su razmjerno manji u malim poduzećima, u kojima čine 68,64% svih troškova nasuprot 70,81% u slučaju srednjih poduzeća, te 72,04% kod velikih poduzeća. Mala poduzeća su fleksibilnija u prilagodbi svoje proizvodnje tržišnim promjenama u usporedbi s ostalim MSP-ima. (Ta problematika će biti detaljnije istraživana u budućem radu Opservatorija). Drugi zaključak iz analize podataka FINE jest da su MSP-i koncentrirani u više sektora i pod-sektora prerađivačke industrije. Glavni sektori su proizvodnja i prerada hrane, tekstil (osobito odjeća), proizvodnja drvenih trupaca i proizvoda od drva (osim namještaja), proizvodnja predmeta od slame i materijala za bojenje, proizvodnja gumenih i plastičnih proizvoda, kao i proizvodnja metalnih i strojnih proizvoda. Treći zaključak je da su mikro i srednja poduzeća više ovisna o uvjetima kreditiranja nego mala poduzeća. Ona više pozajmljuju iz vanjskih izvora nego mala poduzeća. Visoki financijski troškovi negativno utječu na srednje velika poduzeća zbog njihove niže strukture kapitala. Ona su kažnjena visokim dugovima, i visokim financijskim troškovima koje moraju plaćati kako bi prenijela dug i financirala svoje poslovanje. Financijski troškovi, za ovu skupinu, predstavljaju gotovo 10% ukupnih troškova, dok su za mala poduzeća financijski troškovi oko 4,5%. Četvrto, osim veličine i financijske strukture, važan je industrijski sektor u kojem poduzeće djeluje. Značajno je da su se veliki dugovi pojavili u sektoru prerađivačke industrije, a osobito među srednjim i velikim skupinama poduzeća. Analiza sektora prerađivačke industrije upućuje na to da postoji značajna razlika između sektora i pod-sektora u kojima djeluje većina MSP-a (prehrambeni proizvodi, odjeća, proizvodi iz osnovne proizvodnje drva, izrada metalnih proizvoda), Small enterprises are less dependent upon manufacturing production than are the medium and large sized enterprises. Small enterprises account for 21.37% of all manufacturing enterprises, compared to 27.67% for medium sized and 29.24% for large sized enterprises. The cost of finance is less of a burden upon small enterprises than on medium sized and large sized companies. Financial costs represented 4.61% of total costs for small enterprises, whereas for medium sized enterprises, the equivalent figure was 9.16%, and for large companies it was 4.41%. Material costs are also proportionately lower in small companies, representing 68.64% of all their costs against 70.81% in the case of medium sized enterprises, and 72.04% for large companies. Small enterprises are more flexible in adapting their production to changes in the market situation than are other SMEs. (This is a something, which will be examined in more detail in future Observatory work). A second conclusion from the analysis of FINA data is that SMEs are concentrated in a number of manufacturing sectors and sub-sectors. The principal sectors are: food production and processing, textiles (especially wearing apparel), manufacture of timber and wood products (except furniture), manufacture of articles of straw and painting materials, manufacture of rubber and plastic products, and the manufacture of metal and machinery products. A third conclusion is that micro and medium sized enterprises are more dependent upon credit conditions than small enterprises. They borrow more from external sources than do small enterprises. Medium sized enterprises are adversely affected by heavy financial costs due to their lower equity structure. They are being penalised by having large amounts of debt, and the high financial costs they have to pay in order to carry the debt and finance their operations. Financial costs, for this group, represent almost 10% of total costs, while for small companies financial costs are around 4.5%. Fourthly, in addition to size and financial structure, the industrial sector in which the enterprise operates is important. It is significant that the major losses occurred in the manufacturing sector, and especially among the medium and large sized groups of companies. An analysis of manufacturing sector indicates that there

21 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report kao i najprofitabilniji sektori i pod-sektori, koji su bezalkoholna pića, proizvodi od kože, farmaceutski proizvodi, računala i elektronika, prikolice i motorna vozila, te popravak strojeva i opreme. Analiza MSP-a u ovom sektoru tijekom vremena naglašava sljedeće glavne značajke: is a substantial difference between the sectors and subsectors in which most SMEs operate (food products, wearing apparel, basic wood production products, fabrication of metal products), and those which are most profitable, these being: beverages, leather products, pharmaceutical products, computer and electronics, trailers and motor vehicles, and repair of machine and equipment. Ukupna stopa preživljavanja, tj. opstanka za poduzeća (uključujući velika poduzeća) koja dostavljaju informacije FINI bila je 58,36%; MSP-i koji podnose izvješća FINI imaju stopu preživljavanja od 58,45%. Mala poduzeća imaju stopu preživljavanja od 93,72%, znatno višu od prosječne stope preživljavanja za sektor u cjelini. Razlog tome je i) profitabilnije poslovanje od manjih ili većih poduzeća, te ii) broj novoosnovanih poduzeća kao posljedica restrukturiranja velikih poduzeća u god. Broj neuspješnih poduzeća smanjio se od najvišeg, u godini na u godini, posljednjoj godini gospodarskog rasta. Broj neuspješnih poduzeća povećao se na u godini, prvoj godini negativnog rasta. Broj zaposlenih se smanjio zbog zatvaranja poduzeća; od ukupnog broja od zaposlenih u godini, samo radnih mjesta sačuvano je u godini, što je bio gubitak od radnih mjesta tijekom promatranog razdoblja. U godini izgubljeno je radnih mjesta, dok ih je u godini izgubljeno Međutim, gubitak radnih mjesta ubrzao se za vrijeme recesije (2009./2010.), kada je izgubljeno radnih mjesta u godini i u godini. U ovom razdoblju osnivanje novih poduzeća dogodilo se u sektorima mikro i malih poduzeća. Broj obrta konstantno se smanjivao, sa u godini na u godini. Godišnje brojke otvaranja i zatvaranja obrta slijedile su sličan obrazac do godine. Od godine zatvoreno je obrta više nego što ih je otvoreno. Razlog tome je bilo pooštravanje propisa o obrtima, zatim konsolidacija informacija o obrtima uspostavom novog Obrtnog registra godine, te umirovljenje velikog broja obrtnika koji su otvorili obrte na kraju rata, godine. Sva poduzeća (mikro, mala i srednje velika) povećala su obveze unatoč značajnom smanjenju prihoda od prodaje, osim zadruga. Ukupne obveze povećane su sa 40,6% u godini, na 54,3% u godini. Podaci FINE pokazuju kako je tijekom posljednje dvije go- Analysis of the SME sector over time highlights the following main characteristics: The total survival rate for those enterprises (including large enterprises) submitting information to FINA was 58.36%; SMEs reporting to FINA have a survival rate of 58.45%. Small enterprises have a survival rate of 93.72%, considerably higher than the average survival rate for the sector as a whole. This is due to: i) better financial and profit performance than smaller or larger enterprises; and, ii) the number of new enterprises created as a consequence of the restructuring of large enterprises in The number of company failures decreased from a peak of 4771 units in 2003 to 1517 in 2008, the last year of economic growth. The number of failures increased to 2111 units in 2009, the first year of negative growth. The employment situation followed the enterprise closure rate, from a total number of 754,224 persons employed in 2002, only 598,074 jobs remained in 2011, a loss of 156,150 jobs during the period under consideration. 10,779 and 18,448 jobs were lost in 2003 and However, job loss accelerated during the recession (2009/2010), with 50,511 job losses in 2009 and 38,792 in In this period, new enterprise formation was essentially a phenomenon of the micro and small enterprise sectors. The number of crafts has decreased steadily from 95,476 units in 2002 to 85,909 units in The annual figures for the start-up and closure of crafts followed a similar pattern up to year From 2006 onwards, closures exceeded start-ups by This was in part due to the tightening of craft legislation, in part due to the consolidation of information on crafts when the new Craft Register was established in 2005, and also in part to the retirement of large number of craftsmen who had started up crafts at the end of the war in SMEs of all sizes increased liabilities in spite of substantial reductions in sales revenues, with the exception of cooperatives. Exposure in the form of total liabilities increased from 40.6% in 2008, to 54.3% in 2010 FINA data indicates that there was a substantial expansion The Croatian SME Observatory Report

22 dine postojala značajna kreditna ekspanzija (povećanje obveza odnosno pasive). Dok su se ukupni prihodi od prodaje za cijelu skupinu poduzeća smanjili za 16%, sa 690,7 milijardi HRK u god. na 580,2 milijarde HRK u god.; ukupne konsolidirane obveze povećale su se sa 280,7 milijardi HRK u god. na 316,1 milijardu HRK u 2010, što je bilo ukupno povećanje kredita od 12,6%. Ukupne obveze MSP-a povećale su se sa 160,8 milijardi HRK na 184,2 milijarde HRK što je bilo povećanje od 14,6%, dok su za velika poduzeća ukupne obveze povećane za oko 11% - sa 113,5 milijardi HRK u godini na 126,1 milijardu HRK u god. Obrti su zadržali ukupni iznos obveza na istoj razini, dok su zadruge smanjile svoje ukupne obveze za gotovo 31,4%, i to je bila jedina skupina koja je smanjila obveze u razdoblju smanjene gospodarske aktivnosti. (Više detalja prikazano je u tablici 56). Iznos troškova za istraživanje i razvoj unutar cijeloga sektora MSP-a iznimno je nizak (0,1% ukupnoga iznosa). Iznos ulaganja u istraživanja i razvoj koje osigurava sektor MSPa mora se znatno povećati, ako pojedinačna poduzeća žele zadržati i povećati prodaju u inozemstvu i izdržati konkurenciju na domaćem tržištu koju će ulazak na jedinstveno tržište zasigurno donijeti. Obzirom na geografski smještaj MSP-a, zemlja se dijeli na tri glavne regije u svrhu analiziranja gospodarske aktivnosti. Te su regije sljedeće: (1) Sjeverozapadna regija (SZ), podijeljena na dva dijela: Sjeverozapadna Hrvatska bez grada Zagreba, te grad Zagreb; (2) Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska, te (3) Jadranska Hrvatska. Ukupno je MSP-a u ove tri regije. Od toga se (26,21%) poduzeća nalaze u Jadranskoj Hrvatskoj, (52,86%) u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a preostalih (12,60%) u Središnjoj i Istočnoj (Panonskoj) Hrvatskoj. of credit (liabilities) during the last two years of the period. Although, total sales revenues for the whole group of enterprises decreased by 16%, from billion HRK in 2008 to billion HRK in 2010,, total consolidated liabilities increased from billion HRK in 2008 to billion HRK in 2010, a total credit increase of 12.6%. Total SMEs liabilities increased from billion HRK to billion HRK, an increase of 14.6% while for large companies, total liabilities increased by around 11%, from billion HRK in 2008 to billion HRK in Crafts, however, maintained the total amount of liabilities while cooperatives reduced their total liabilities by almost 31.4%, the only group that reduced liabilities in a period of economic decline. (See table 50 for specific details) The amount of expenditure in research and development for the whole SME sector is extremely low, (0.1% of the total amount). The amount of investment in research and development by the SME sector must increase dramatically if individual enterprises are to maintain and increase foreign sales and withstand competition in the domestic market which entry to the single market will surely bring. In relation to SMEs` geographic location, the country is divided in three main regions for purpose of analysing the spread of productive activity. These regions are: i) the North West Region (NW), divided in two parts: North Western Region without the City of Zagreb, and the City of Zagreb, ii) the Central and Eastern Croatian region (CEC), and iii. the Adriatic Region (AR). There are a total number of 81,755 SMEs distributed among the three Croatian regions, the Adriatic, North West and Central and Eastern regions. 32,373 of these enterprises (26.21%) are in the Adriatic Region, 39,083 (52.86%) are in the North West, with the remaining 10,299 (12.60%) in Central and Eastern Croatia. Sjeverozapadna Hrvatska ima najveći broj MSP-a, zaposlenost u MSP-u i najveće stvaranje dodane vrijednosti. Grad Zagreb je glavna točka za razumijevanje toga dominantnog položaja. Regija Središnje i Istočne (Panonske) Hrvatske je regija s najmanjim brojem poduzeća, najmanjom zaposlenošću u MSPima i najslabijim stvaranjem dodane vrijednosti (samo 7,9% ukupne dodane vrijednosti stvorene u godini). Broj obrta smanjio se sa u godini na u godini, što je bilo smanjenje od obrta (oko 10-postotno smanjenje) u razdoblju od osam godina. Navedene The North West Region has the largest number of SMEs, the greatest share of total employment in SMEs and the greatest value added generation by SMEs. The City of Zagreb city is critical in understanding this dominant position. The Central and Eastern Croatian Region, with the smallest number of enterprises, least employment in SMEs and the lowest value added generation (only 7.9% of total value added generated in 2008) is Croatia s poorest performing region in SME terms. The total number of crafts, decreased from in 2002 to in 2011, a reduction of crafts (10%) over an

23 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report regije prošle su slična iskustva prema broju novoosnovanih i zatvorenih obrta. U prve dvije godine broj novoosnovanih obrta premašio je broj zatvorenih obrta u svim regijama. Nakon godine u svim regijama, uz iznimku Jadranske Hrvatske, broj zatvorenih obrta bio je veći od broja novoosnovanih obrta. eight year`s period. The three regions were subject to similar experiences in terms of start-ups and closures. In the first two years, the number of start-ups exceeded the number of closures of crafts in all regions. After 2006, in all the regions, with the exception of Adriatic Region, the number of closures exceeded the number of new start-ups. Od obrta koji su zatvoreni tijekom navedenog razdoblja, 353 obrta bilo je u Jadranskoj Hrvatskoj, u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj te u regiji Središnje i Istočne (Panonske) Hrvatske. Of the craft enterprises, which closed during the period, 353 of these craft enterprises, were in the Adriatic Region, with a further 6,355 in North West Croatia, and in Central and Eastern Croatia. (Daljnje informacije u Prilogu II Informacije o poduzećima i Prilogu III Regionalne informacije) (See Annex II Enterprise information and Annex III Regional Information, for further and complementary information) Zaključci i preporuke Conclusions and Recommendations Glavni izazovi s kojima se Hrvatska trenutno suočava su dvostruki: i) potreba da se stvore nove prilike za posao za njezino stanovništvo, te ii) potreba da se identificiraju gospodarske aktivnosti koje će rezultirati poboljšanim rastom, povećanjem razine dohotka i, u konačnici, poboljšanjem platne bilance. Two main challenges confront Croatia at the present time: i) the need to create new job opportunities for its population, and ii) the need to identify economic activities which will result in improved growth, increased income levels and ultimately, improvements to the balance of payments. Izazovi za novu Vladu nalaze se u području fiskalne konsolidacije i otplate duga. Čak i ako pristup EU-u sredinom god. potakne veće tokove stranih ulaganja, preostaje više izazova u vezi s konkurentnošću, osobito potreba za ubrzanjem strukturnih reformi i poboljšanjem investicijskog okruženja. Uzimajući u obzir visoku razinu zaduženosti kućanstava, poduzeća i države, valja očekivati daljnja smanjenja potrošnje i investicija, te isključiti domaću potražnju kao katalizator gospodarskog rasta u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju. U takvim okolnostima, ekspanzija izvoza i povećanje stranih ulaganja povećali bi potražnju u hrvatskom gospodarstvu i, pod uvjetom da se održe, stvorili bi gospodarski rast. Hrvatska treba poboljšati svoje izvozne rezultate jer jako zaostaje za drugim europskim zemljama. U odjeljku h glavnog izvješća analizirano je šest ključnih pokazatelja gospodarskih struktura u susjednim zemljama. Jačina uspješnosti gospodarstava Republike Češke i Slovačke odražava se u povoljnom nizu makroekonomskih pokazatelja koji su rezultat snažnih izvoznih rezultata. Ostvaren je snažan gospodarski rast, uz otvaranje novih radnih mjesta, a da se nije dopustilo da javno zaduživanje izmakne kontroli, niti da se pojavi deficit platne bilance. Ukupan izvoz po stanovniku u Hrvatskoj u god. iznosio The challenges for the new administration are framed in the context of fiscal consolidation, and debt servicing. Even if EU accession by mid-2013 stimulates higher foreign investment flows, a number of challenges related to competitiveness remain, especially the need to accelerate structural reforms and the improvement of the investment climate. In the face of the high level of indebtedness of households, companies and government further reductions in consumption and investment are to be anticipated, ruling out domestic demand as the catalyst for economic growth in the short to medium-term. In such circumstances, the expansion of exports and an increase in foreign investment would inject much needed demand into the Croatian economy and, if sustained, generate economic growth. Croatia needs to take action to improve its export performance. The country is falling well behind other European countries. In section h of the main report, a number of key economic indicators from neighbouring countries with similar economic structures is analysed. The strength of the economic performance of the Czech Republic and Slovakia is reflected in an attractive set of macroeconomic indicators, brought about by strong export performance. Strong economic growth, with employment creation was achieved without letting public The Croatian SME Observatory Report

24 je EUR. Usporedne brojke za druge europske zemlje navedene su u Tablici 1. borrowing get out of control or running balance of payment deficits. Argumentacija za strategiju rasta temeljenu na izvozu leži u dokazima koji pokazuju da, što je veći udio izvoza u BDP-u, dugoročno je veće povećanje rasta BDP-a. (Vidjeti dio h glavnog izvješća). Postoje dokazi koji upućuju na to da zemlje sa značajnim udjelom izvoza u BDP-u ostvaruju bolje rezultate rasta u dužim vremenskim razdobljima. Slijedom toga, Hrvatska bi trebala povećati svoju razinu izvoza kako bi ubrzala stopu rasta BDPa, i time stvoriti potencijal otvaranja više stalnih radnih mjesta u sektorima više dodane vrijednosti. Total exports per capita in Croatia amounted to 2,016 Euros per person in Comparative figures for other European countries are set out in Table 1: The case for an export led growth strategy rests upon evidence showing that the higher the share of exports in GDP, the larger the increase of GDP growth in the long run. (See section h of the main report). There is evidence, which strongly suggests that countries with significant share of exports in GDP attain better growth performance over longer periods of time. Consequently, Croatia should seek to increase its level of exports in order to accelerate its GDP growth rate, thereby creating the potential to create more permanent jobs in higher value added sectors. Tablica 1.: Vrijednost izvoza po stanovniku (EUR, 2010.) Table 1: Value of Exports Per Capita (, 2010) Velike države Srednje države Male države Large Countries Medium Sized Countries Small Countries Francuska, Austrija, Irska, Italija, Portugal, Danska, UK, Grčka, Slovenija Izvor: EUROSTAT I dio: Makroekonomsko okruženje: preporuke za politiku Part I: Macro Situation: Policy Recommendations Uskladiti ključne faktorske cijene s međunarodnim razinama Pratiti razinu kreditne likvidnosti u gospodarstvu, a osobito financijsku situaciju srednjih poduzeća Revidirati porezni sustav Pozorno pratiti razinu vanjskog duga To align key factor prices to international levels To monitor the level of credit liquidity in the economy, especially the financial situation of the medium sized enterprises To revise the tax system To monitor closely the external debt level II dio: Politike MSP-a Part II: SME Policy Recommendations U ovom izvješću utvrđena su četiri glavna prioriteta. To su: Otvaranje radnih mjesta: treba izraditi program za potporu Aktivnim mjerama zapošljavanja. Okvirne mjere unutar tog programa trebale bi uključiti financiranje obuke za nove radnike, davanje subvencija za zapošljavanje novih radnika u ograničenom razdoblju, te upotreba poreznog sustava (smanjenja poreza) za zapošljavanje više osoba. Four main priorities are identified under the present report: these are: Employment creation: a program to support Active Employment measures should be developed. Indicative measures within the programme should include the financing of the training to new workers, providing subsidies to employ new workers for limited period, and the

25 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Mjere za poticanje izvoza: identificiranje ključnih sektora izvoza za financiranje po povlaštenim stopama modernizacije i ekspanzije proizvodnih pogona, te upotreba smanjenja poreza i brze amortizacije u svrhu potpore modernizaciji i otvaranju novih tržišta itd. Regionalni razvojni program: pomoć Središnjoj i Istočnoj (Panonskoj) Hrvatskoj. To bi među ostalim mjerama zahtijevalo identificiranje glavnih gospodarskih aktivnosti, potporu sektorskom razvoju i razvoju klastera, poticanje lokacija za strane investicije, osiguravanje smanjenja poreza, ubrzanu amortizaciju za postojeća poduzeća. Poslovna nadogradnja: pomoći mikro poduzećima u njihovom proširenju (u kategoriju malih poduzeća) kako bi dosegli kritičnu operativnu i proizvodnu masu. Taj program poticao bi posebne mjere za ostvarivanje određenih obujama proizvodnje, standarda kvalitete i moderne upravljačke prakse. Financijska pomoć treba se usmjeriti na financiranje/osiguravanje jamstava, posebne kreditne linije za modernizaciju, spajanja te promicanje snažne strukture poduzeća. Postojeća horizontalna potpora MSPima i obrtima, uglavnom u obliku darovnica, nije dovoljno djelotvorna za ostvarivanje tih ciljeva. Sadašnje darovnice rascjepkane su u velikom broju oblika pomoći (14 do 24 projekata po godišnjem programu), iznosi danih sredstava vrlo su mali za ostvarivanje značajnog učinka, razdoblje u kojem se sredstva mogu angažirati vrlo je kratko, a da bi se mogla dati potpora projektima sa značajnim razdobljima pripreme, i ne postoji monitoring kojim bi se pratio napredak i postignuća poduzeća tijekom vremena. Poticanje unutarnjih investicija: Vlada bi trebala razviti djelotvornije mjere koje će imati važnu ulogu u privlačenju novih izravnih stranih ulaganja, osobito u prerađivačkoj industriji. Takve mjere trebaju biti najsuvremenije prepoznajući u kolikoj mjeri se zemlje natječu za projekte izravnih investicija, kao i recesijom potaknuto smanjenje trenutnog ukupnog broja takvih projekata. Poticanje troškova istraživanja i razvoja: Vlada bi trebala ispitati mjere (porezne olakšice, ubrzanje deprecijacije, prebijanje gubitaka s poreznim obvezama itd.), promicati i poticati taj oblik izdataka s obzirom na ulazak na jedinstveno tržište. use of the tax system (subsidies/rebates) to employ more persons. Export promotion measures: identification of key export sectors to finance at preferential rates the modernisation and expansion of production plants, and the use of tax rebates and rapid depreciation to support modernisation and opening of new markets, etc. Regional support measures: assistance to the Central and Eastern Croatian Region. This would require the identification of main economic activities, support for sector and cluster development, the promotion of foreign investment location, the provision tax rebates, accelerated depreciation for existing enterprises among other measures. Business Upgrading to assist micro-enterprises to expand (taking them into the small sized enterprise category) to reach critical operational and productive mass. The programme should promote special measures to achieve certain volumes of production, quality standards, and modern management practices. Financial assistance should focus upon the financing/providing of guarantees, special credit lines for modernisation, mergers, and promoting a strong enterprise structure. The existing horizontal support to SMEs and Crafts, mainly through grants, financed from the State Budget, is not sufficiently effective to achieve these goals. The present grant schemes are spread across too many forms of assistance (14 to 24 schemes in recent annual programmes, the amounts of grant aid provided are too small to have significant impact, the period over which the funds can be committed is too short to support projects with significant gestation periods, and there is no monitoring in place to track enterprises progress and achievements over time. Inward Investment Promotion: the Government needs to develop more effective measures, which will play an important role in attracting new foreign direct investment, especially in manufacturing. Such measures should be state of the art, recognising the extent to which countries compete for direct investment projects, and the recession induced reduction in the overall number of such projects in the current times. Promotion of expenditure in research and development: the Government should examine f measures (tax incentives, accelerate depreciation, setting loss against tax obligations, etc.), to promote and incentivise this type of expenditure in view of entry to the single market. The Croatian SME Observatory Report

26 III dio: Procjena makroekonomskih politika Vlada između i Part III: Assessment of Macroeconomic Policy Stances of Governments 2000 to Politike koje su nastojale provoditi različite administracije u svrhu vođenja nacionalnog gospodarstva pokazuju iznenađujuće dvostrani pristup, pri čemu su se sve vlade obvezale poticati gospodarski rast, a istodobno nisu bile spremne upotrebljavati tradicionalne instrumente makroekonomske politike (fiskalnu i, u manjoj mjeri, monetarnu politiku) kako bi utjecale na razinu domaće ponude putem protucikličkih prilagodbi, osobito tijekom posljednje tri godine opadanja gospodarske aktivnosti i stagnacije. The policies pursued by different administrations to manage the national economy exhibit a surprisingly bi-partisan approach, all governments committing themselves to the promotion of economic growth, while exhibiting an unwillingness to use traditional macroeconomic policy instruments (fiscal and, to a lesser extent, monetary policy) to influence the level of domestic demand through countercyclical adjustments, especially during the past three years of economic decline and stagnation. Državna kontrola fiskalne politike dosljedno je opravdavana smanjenjem ukupnog poreznog opterećenja i predviđenih koristi od povećanih ulaganja privatnog sektora i povećane proizvodnje koja je rezultat povećanja broja i profitabilnosti poduzeća. Uzastopne vlade obvezale su se uvesti smanjenje troškova. Međutim, nisu detaljno navodile kako će se provesti smanjenje javnih rashoda i u slučaju Vlada koje su bile na vlasti od do godine ostalo je neriješeno pitanje kako se može osigurati smanjenje javnih rashoda, a istodobno zadržati predanost velikim nacionalnim infrastrukturnim ulaganjima. Također, potrebno je napomenuti kako je povećanje poreza (povećana stopa PDV-a, te je uveden posebni krizni porez) bio odgovor posljednje Vlade na recesiju potaknutu smanjenjem ukupnih poreznih prihoda. Unatoč javnom iznošenju planova za smanjenje javnih rashoda, državni deficit se povećao u tom razdoblju na 4,2%. Tek Godine, sadašnja Vlada je smatrala kako je smanjenje javnih rashoda temeljni stup proračunske strategije, unatoč kontradiktornim dokazima iznosa deficita. U odjeljku III.j prvog dijela izvješća vidljiva je djelotvornost dosadašnjih vlada u smislu ciljeva koje su postavljali na području državnih rashoda i oporezivanja. Unatoč izraženoj odlučnosti u pogledu smanjenja rashoda, državni rashodi povećali su se nominalno u prosjeku za 6,25% (u razdoblju između i god.). Sadašnja Vlada planira smanjenje deficita na ispod 3%, smanjivanjem državnih rashoda za 4,5% tijekom sljedeće 4 godine i trenutno želi osigurati smanjenje plaća radnika u javnom sektoru kao središnji stup takve strategije. Za monetarnu politiku zadužena je Hrvatska narodna banka (HNB). Iako je HNB uvela posebne depozite s vrlo niskim Government control of fiscal policy has consistently been justified in terms of the lowering of the overall tax burden and the anticipated gains in terms of increased private sector investment and increased output resulting from an increase in the number, and profitability, of enterprises. On the expenditure side, successive governments have made commitments to introduce reductions. Detail, however, has been lacking in how cuts in public expenditure would be implemented and in the case of the Governments in power from 2000 to 2011, the issue of how cuts in public expenditure can be secured while maintaining a commitment to major national infrastructure investment was left unaddressed. It is also interesting to note that tax increases (VAT rate rises and the introduction of a Crisis Tax) were the chosen responses of the last government to a recession induced fall in total tax revenue. In spite of public pronouncements of public expenditure reduction, the government deficit increased to 4.2% over the period. As late as 2011, the incumbent government was maintaining that reduction in public expenditure was a fundamental pillar of the budgetary strategy in the face of contradictory evidence from the deficit figures. In section III. j of Section 1 of the report, the effectiveness of presiding governments in terms of their stated aims for government expenditure and taxation is evident. In spite of stated commitments to the reduction of expenditure, government expenditure increased by 6.25% on average in nominal terms ( ). The current government has targeted the reduction in the deficit to less than 3%, by means of a 4.5% reduction in government expenditure during the next 4 years and is currently trying to secure reductions in payments to public

27 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report kamatnim stopama radi kontrole novčane mase i smanjila zahtjeve za pričuve koje je nametnula poslovnim bankama u veljači pokušavajući potaknuti gospodarstvo, upotreba monetarne politike kao stabilizirajućeg čimbenika unatoč makroekonomskim fluktuacijama u Hrvatskoj bila je ograničena. Istodobno, HNB je bila mnogo aktivnija u provođenju stabilnosti tečaja. Promicanje izvoza je cilj koji su prihvatile sve četiri dosadašnje vlade, iako je potreba za postizanje tog cilja kroz poboljšanja konkurentnosti hrvatske industrije eksplicitno navođena samo u izjavama o makroekonomskoj politici vlade HDZ-a. Porast vrijednosti izvoza zabilježen god. i naveden u odjeljku III f, bio je, međutim, samo rezultat post-recesijske ekspanzije koju su počele osjećati i neke europske ekonomije. Vanjska zaduženost hrvatskog gospodarstva povećala se za više od tri puta tijekom tog razdoblja. Iako je Vlada HDZ-a (od do god.) kao prioritet postavila smanjenje vanjskog duga, za vrijeme njezinog vladanja vanjski je dug udvostručen. Analizirajući makroekonomske platforme vlada koje su preuzele vlast tijekom ovog razdoblja, vidljiva je zabrinjavajuća sličnost u pristupu, i to u sljedećim elementima: jasnoj opredijeljenosti za gospodarski rast, kontroli proračuna, smanjenju javnih rashoda kako bi se postigla proračunska ravnoteža i relativnoj neutralnosti monetarne politike. Brojke navedene u ovom izvješću pokazuju jasan raskorak između vladinih izjava o budućoj makroekonomskoj politici i makroekonomskih rezultata koji su stvarno postignuti. sector workers as a central pillar in such a strategy. Monetary policy is the responsibility of the National Bank of Croatia (HNB) and while the HNB did introduce special deposits earning very low interests to control the money supply and reduced the reserve requirements imposed on the commercial banks in February 2010 in an attempt to boost the economy, the use of monetary policy as a stabilising influence in the face macroeconomic fluctuations in Croatia was limited. At the same time, the HNB was much more active in pursuing exchange rate stability. Export promotion is an objective, which has been embraced by all 4 governments, although the need for this to be achieved through improvements to the competitiveness of Croatian industry was explicitly targeted only in the macroeconomic policy statements of the HDZ governments. The increase in the value of exports recorded in 2011, and noted in section III. f, was however the result of the post-recession expansion which began to be enjoyed by a number of European economies. The external indebtedness of the Croatian economy has more than tripled over the period. The HDZ Government ( ) did, however, identify the reduction of external debt as a priority although during its period in power the external debt more than doubled. Examination of the macroeconomic platforms of successive governments, over the period, shows a surprising degree of commonality of approach in terms of: commitments to economic growth; budgetary control; the need for public expenditure reduction to move toward budgetary balance; and the relative neutrality of monetary policy. The figures contained in this report indicate a clear rift between government declarations on future macroeconomic policy and the reality of what they were able to do in terms of exerting influence upon Croatia`s macroeconomic performance. The Croatian SME Observatory Report

28

29 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report I Uvod I Introduction The Croatian SME Observatory Report

30 Prvo godišnje izvješće MSP Opservatorija za Hrvatsku sastoji se od dva dijela: i) prvi dio, u kojem se opisuje makroekonomsko okruženje u razdoblju od do godine, prikazuje ključne gospodarske pokazatelje, usporedbu mjerila prema rezultatima u EU-u, te ispituje kretanja koja se mogu uočiti tijekom navedenog razdoblja, i ii) drugi dio sadrži pregled i analizu veličine i strukture sektora MSP-a i obrta, kao i njegove glavne pod-sektore; analizu dinamike ovog sektora, kao i njegovih glavnih pod-sektora; ovaj dio također razmatra prostornu raspodjelu koncentracija aktivnosti MSP-a na cijelom teritoriju države. The first Annual SME Observatory Report for Croatia is composed of two main parts: i) the first part, a description of the macroeconomic situation over the period 2002 to 2010, presents key economic indicators, carries out benchmarking against EU performance, and examines the trends, observable, during the period, and ii) the second part contains: an overview and analysis of the size and structure of the SME and crafts sector, and its principal sub-sectors; an analysis of the dynamics of the sector, and its key sub-sectors; and, an examination of the spatial distribution of concentrations of SME activity across the national territory. U razdoblju između i god. u Hrvatskoj su na vlasti bile tri nacionalne vlade. Prva, od 27. siječnja do 23. studenoga god, koju je vodio predsjednik Vlade Račan, koja je bila vlada socijaldemokrata. Druga, u razdoblju od 25. studenoga do 23. prosinca god., na čijem je čelu bio premijer Sanader (od 25. studenoga do 6. srpnja god.), te kasnije predsjednica Vlade Kosor (7. srpnja do 23. prosinca godine), a obje su bile uspostavljene na čelu s Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ). Treća Vlada osnovana je na kraju promatranog razdoblja pod Kukuriku koalicijom, koja je pobijedila na izborima 4. prosinca god. Na početku ovog razdoblja, pod socijaldemokratskom Vladom, donesene su važne odluke koje su utjecale na sektor MSP-a, osobito ustrojavanje Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Tijekom tog razdoblja donesen je Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine, NN 29/02) i osnovana je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) kao rezultat preobrazbe Hrvatske garancijske agencije (HGA) koja je osnovana god. Godine 2004., pod novom administracijom koju je oformio HDZ, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo spojeno je s Ministarstvom gospodarstva i Ministarstvom rada te je postalo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP). MINGORP je i dalje bio odgovoran za provedbu horizontalnih politika koje utječu na MSP, do njegove podjele u prosincu god. Ovo izvješće daje sažetak glavnih osnovanih institucija i odobrenih propisa, prema godinama, pod obje Vlade; ono daje pregled različitih Vladinih mjera za potporu usvojenih u svrhu pomoći MSP-u i poduzetnicima, s osobitom pozornošću prema iznosima sredstava osiguranih putem horizontalnih politika za MSP u obliku financijske potpore. The period 2002 to 2012 saw three national administrations in Croatia. The first, from January 27, 2000 to November 23, 2003, under Prime Minister Račan, the product of a Social Democrat Government, and, the second, for the period from November 25, 2003 to December 23, 2012, firstly under Prime Minister Sanader (November 25, 2003 to July 6, 2009), and, latterly that under Prime Minister Kosor (July 7, 2009 to December 23, 2011), both formed under the ruling Croatian Democratic Union Party (HDZ). The third came at the end of the period under the Kukuriku Coalition, which won the election of December 4, At the beginning of the period, under the Social Democrat Government, important decisions were taken affecting the SME sector, especially the establishment of the Ministry of Trade and Small Entrepreneurship. The Small Business Development Promotion Act was approved (Official Gazette, NN 29/02) during this period and the Croatian Small and Medium Sized Enterprise Development Agency (HAMAG) was established as a result of the transformation of the Croatian Guarantee Agency (HGA) which had been established in In 2004, under the new administration formed by the HDZ, the Ministry of Trade and Small Entrepreneurship was merged with the Ministry of Economy and the Ministry of Labour to become the Ministry of Economy, Labour and Entrepreneurship (MELE). The MELE continued to be responsible for the implementation of the horizontal policies influencing SMEs up to its break up in December The report provides a summary of the main institutions established and legislation approved, on a year-by-year basis, under both administrations; it provides an overview of different government support measures adopted to assist SMEs and entrepreneurs, with a special focus upon the amounts of funds provided through horizontal policies to SMEs in the form of financial support. 1

31 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Štoviše, izvješće daje tumačenje dinamike ovog sektora, prema veličini i gospodarskoj aktivnosti, kao i informacije disagregirane prema pod-sektorima i nazivima skupina proizvoda, u smislu njihovog doprinosa rastu, dodanoj vrijednosti, dobiti, izvozu i stvaranju novih radnih mjesta. Svrha ove analize je identificirati ključne instrumente politike i varijable kako bi se povećala odnosno poboljšala sveukupna uspješnost MSP-a. Moreover, the report provides a dynamic interpretation of the sector, by size and economic activity, as well as information disaggregated to sub-sector and product group headings, in terms of their contribution to growth, value added, profits, exports and employment generation. The purpose of this analysis is to help identify key policy instruments and variables to enhance/improve the overall SME performance. Izvješće jasno razlikuje dvije glavne skupine gospodarskih subjekata: pravne subjekte s ograničenom odgovornošću uključujući zadruge, te fizičke subjekte s neograničenom odgovornošću. U ovom izvješću prve navedene subjekte nazivamo MSP-ima, a druge obrtima (iako su obje skupine dio sektora MSP-a). Izvješće daje odvojene analize svakoga od tih podsektora, kako bi čitatelj bolje razumio dinamiku, strukturu i doprinos BDP-u, izvozu i stvaranju novih radnih mjesta. utvrđuje ključne gospodarske i financijske značajke MSP-a u različitim sektorima i pod-sektorima te uspoređuje sektor MSP-a i obrta sa sektorom velikih poduzeća, kako bi identificiralo najvažnije zapreke, ograničenja i problematiku povezanu s veličinom, koji su utjecali i dalje utječu na njihove rezultate. Prvo jedinstveno je u smislu prezentiranja detaljne financijske analize sektora MSP-a u Hrvatskoj na temelju primarnih informacija dobivenih od FINE. Izvješće naznačuje važnost sektora MSP-a za hrvatsko gospodarstvote, također, uzima u obzir informacije iz periodičnih izvješća koje proizvodi Hrvatska gospodarska komora. Izvješće MSP Opservatorija ažurira i dopunjuje izvješće CEPOR-a 4 korištenjem novih financijskih i ekonomskih materijala, kao i korištenjem makro i mikro podataka iz različitih državnih izvora. CEPOR-ovo izvješće navodi sažetak glavnih institucija i sadašnje stanje poslovnog okruženja u Hrvatskoj. Ova tri izvješća međusobno se nadopunjuju, a analiza svih triju dat će čitatelju odlično razumijevanje glavnih trendova kretanja MSP-a u Hrvatskoj. Podaci na kojima se temelji analiza veličine i strukture sektora preuzeti su iz publikacija Državnog zavoda za statistiku 5 (DZS) (tj. njegovih administrativnih i statističkih poslovnih registara). Financijska agencija (FINA) 6 je izvor podataka koji se upotrebljavaju za analizu financijskih aspekata uspješnosti MSP-a. Podaci DZS-a i FINE se razlikuju, a te razlike proizlaze iz različi- 4 Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj, Državni zavod za statistiku je zakonodavno tijelo, na nacionalnoj razini, s ovlastima za prikupljanje i objavljivanje statističkih podataka u Hrvatskoj. 6 Prema Zakonu o računovodstvu, registrirana poduzeća moraju podnositi svoje godišnje financijske izvještaje FINI. The report makes a clear distinction between two main groups of economic entities: legal entities with limited liability including cooperatives, and physical entities with unlimited liability. In the report, we refer to the former as SMEs and the latter as Crafts (although both form part of the SME Sector). The report keeps the analysis of each of these sub-sectors separate, in order to give the reader a better understanding of the dynamics, structure, as well as the contribution to GDP, exports, and employment generation. The observatory report identifies the key economic and financial characteristics of SMEs in the differing sectors and sub-sectors and compares the SME and crafts sector with the large enterprise sector, in order to identify major size related barriers, constraints and issues which have affected and which continue to affect their performance. The first SME Observatory Report is unique in presenting a detailed financial analysis of the SME sector in Croatia based on primary information from FINA. The report outlines the importance of the SME sector to the Croatian economy. The SME Observatory Report also takes into account the information contained within the periodic reports produced by the Chamber of Economy. The SME Observatory Report updates and complements the CEPOR 4 Report by drawing upon newly accessed financial and economic material, as well as the utilisation of macro and micro data from different government sources. The CEPOR report summarises the main institutional and the current state of the business climate in Croatia. These three reports complement each other, and an analysis of all three will present the reader with an excellent understanding of the main trends in SME performance in Croatia. The data on which the analysis of the size and structure of the sector is based has been taken from the publications of the Croatian Bureau of Statistics 5 (CBS (viz. it`s administrative and 4 SME Report for Croatia, The Croatian Bureau of Statistics is the statutory body, at the national level, with the authority to collect and publish statistics in Croatia. 2 The Croatian SME Observatory Report

32 tih načina na koje oni klasificiraju veličinu poduzeća. Za podatke DZS-a obvezujuća definicija odnosi se na broj zaposlenika, dok se podaci FINE klasificiraju na osnovi broja zaposlenika, uvećano za ukupnu vrijednost aktive, te ukupne vrijednosti ostvarene prodaje. Unatoč razlikama u klasifikacijskim kriterijima, postoji korelacija između upotrijebljenih varijabli, što je razlog korištenja podataka i DZS-a i FINE u ovom izvješću. Najveća prednost podataka DZS-a je da se oni temelje na cijeloj populaciji poduzeća, dok se podaci FINE temelje na podnesenim financijskim izvješćima, uglavnom prema pravnim subjektima, a iz određenih razloga (kasno podnošenje, nedavna likvidacija poduzeća itd.) neka poduzeća ne mogu podnijeti financijska izvješća. 7 Za analizu dinamike sektora upotrebljavaju se dvije skupine podataka: (i) za analizu prema veličini podaci su prikupljeni od DZS-a i Ministarstva pravosuđa (novootvoreni i zatvoreni subjekti, razlozi za zatvaranje, stečaj, likvidacija, zatvaranje iz prirodnih razloga itd.), i (ii) za analizu financijske i gospodarske strukture i uspješnosti poduzeća upotrebljavaju se FININI podaci (prema Zakonu o računovodstvu svi poduzetnici moraju podnijeti bilance stanja, račune dobiti i gubitka i dodatne financijske informacije do kraja fiskalne godine FINI). Obrti s ukupnim primicima manjim od 2 milijuna HRK ne moraju podnositi financijska izvješća FINI. Financijski i ekonomski podaci za takva poduzeća čuvaju se u Poreznoj upravi Ministarstva financija. U slučaju zadruga, ekonomske informacije mogu se naći u publikacijama DZS-a, dok se podaci za financijske analize mogu pronaći u FINI. Za analizu gospodarskih značajki sektora obrtništva upotrebljava se MINPO-ov Obrtni registar, a za financijsku analizu, set podataka Porezne uprave Ministarstva financija, kao i podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje. Pod-skupina velikih obrta (4.690 od ukupno obrta registriranih u godini) koji moraju podnositi financijske izvještaje FINI nadopunjuju te informacije. statistical business registers). The Financial Agency (FINA) 6 is the source of the data used for the analysis of financial aspects of SME performance. Unfortunately, there is a difference between CBS and FINA data and that is result of different ways they classify the size of enterprises. For the CBS data, the binding definition relates to the number of employees, whereas the FINA data is classified based on the number of employees, plus the total value of assets owned, and the total value of sales made. Despite these differences in the classification criteria, there is a correlation between variables used, and it is this, which accounts for the use of both CBS and FINA data in the report. The principal advantage of CBS data is that it is based upon the whole population of enterprises, whereas the FINA data is based upon the financial reports submitted, mainly by legal entities, and for a variety of reasons (late filing, recent liquidation of the enterprise, etc.) some enterprises are unable to submit accounts. 7 For the analysis of dynamics of the sector two sets of data are used: (i) for the analysis by size, data has been collected from CBS and Ministry of Justice (start-ups and closures, reasons for closure, bankruptcy, liquidation, natural closure, etc.), and (ii) for the analysis of the financial and economic structure and performance of enterprises, FINA data is used (under the Accounting Act, all legal entities are required to submit their balance sheets, income statements and supplementary financial information by the end of the fiscal year to FINA). For small crafts, crafts with total sales revenues below 2 million HRK, it is not necessary to present financial statements to FINA. Financial and economic data for such enterprises is held by the Tax Department of the Ministry of Finance. In the case of cooperatives, economic information is to be found in CBS publications, while for financial analysis, data comes from FINA. To analyse the economic characteristics of the crafts sector, the MEC`s Register of Crafts is used, and for financial analysis, the set of data from the Tax Department from the Ministry of Finance, and data from the Pension Fund is being used. The sub-group of large crafts (4,690 out of a total 85,909 crafts registered in 2010) which have to report their financial information to FINA complements this information. 7 FINA procjenjuje da, u prosjeku, 95% poduzeća podnosi godišnje financijske izvještaje. 6 Under the Accounting Act, registered enterprises must submit their annual accounts to FINA. 7 FINA estimates that, on average, 95% of enterprises submit annual financial accounts. 3

33 II Kronologija II Chronology 4

34

35 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report VREMENSKI SLIJED GLAVNIH DOGAĐAJA KOJI UTJEČU NA POSLOVNO OZRAČJE I PODUZETNIŠTVO TIMELINE OF MAIN EVENTS AFFECTING BUSINESS CLIMATE AND ENTREPRENEURSHIP POLITIČKA SITUACIJA / POLITICAL BACKGROUND Na početku ovog razdoblja na vlasti je bila koalicija na čelu sa Socijaldemokratskom strankom s Ivicom Račanom kao predsjednikom Vlade. Nakon izbora u godini na vlast je izabrana Hrvatska demokratska zajednica, s Ivom Sanaderom kao predsjednikom Vlade od 23. prosinca do 6. srpnja godine, a kasnije, s Jadrankom Kosor kao predsjednicom Vlade, od 6. srpnja do 23. prosinca god. Prije 23. prosinca godine aktivnosti MSP-a u Hrvatskoj bile su u nadležnosti Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Nakon izbora održanih godine, odgovornost za sektor MSP-a bila je dodijeljena novom spojenom Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP). Nakon osnivanja nove Vlade pod vodstvom Kukuriku koalicije, na izborima održanim 4. prosinca 2011., MINGORP je prestao s radom te su osnovana tri nova ministarstva: Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava te Ministarstvo poduzetništva i obrta u čijoj nadležnosti ostaje sektor malog i srednjeg poduzetništva. At the beginning of the period, a coalition lead by Social Democrat Party was in power with Ivica Račan as a Prime Minister. After elections in 2003, the Croatian Democratic Union came to power, with Ivo Sanader as a Prime Minister from December 23rd 2003 to July 6th 2009 and later, with Jadranka Kosor, as Prime Minister, from July 6th 2009 to December 23rd Prior to December 23rd 2003, SME activity in Croatia was the responsibility of the Ministry of Trade and Small Entrepreneurship. After the elections in 2003, the responsibility for the SME sector was given to a new merged ministry, the Ministry of Economy, Labour and Entrepreneurship (MELE). The new Government formed by the Kukuriku coalition, which won the election held on 4th December 2011, quickly dismantled the MELE, creating the Ministry of Entrepreneurship and Crafts to take over the SME brief. KRONOLOGIJA / CHRONOLOGY Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine, NN 29/02) Preobrazba HGA u HAMAG Osnovan Hrvatski savez zadruga Uvedena mirovinska reforma, II i III stup međugeneracijske solidarnosti Osnovano Nacionalno vijeće za konkurentnost Izmjene i dopune Zakona o Financijskoj agenciji pokretanje FINE (tj. postojeće državno tijelo s nazivom Zavod za platni promet dobilo je novo ime) Uveden Nacionalni program za poticanje zapošljavanja Ponovno oformljena APIU (Agencija za promicanje izvoza i ulaganja) nakon njenog zatvaranja godine Osnovan Središnji državni ured za e-hrvatsku Usvojen Zakon o zadrugama Hrvatska podnijela zahtjev za članstvo u EU-u Potpisan prvi ugovor između Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatskog sindikata male privrede i obrtništva Nakon inicijative Ministarstva, broj poduzeća s oznakom kvalitete (ISO 9001 i 14001) povećao se sa 250 na 700 Osnovan interaktivni web Obrtni registar pri Ministarstvu Izmjene i dopune Zakona o obrtu (Narodne novine, NN 49/03) Dovršeno 107 km autocesta u ukupnoj vrijednosti od 4,67 milijardi kuna sve to (i kasnija gradnja autocesta) bilo je djelomično financirano novim nametima na gorivo 0,6 HRK po litri Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) pobijedila na parlamentarnim izborima Pokrenuta provedba Europske povelje o malom gospodarstvu Usvojen program e-hrvatska 2007 (e-vlada, e-poslovanje, e-pravosuđe...) Uveden Program razvoja malog gospodarstva ( ) kao nastavak ranijih programa potpora MSP-ima pokrenutih u 1996/97 Small Business Development Promotion Act (Official Gazette, NN 29/02) Transformation of HGA into HAMAG Croatian Association of Cooperatives founded Pension reform introduced, II and III pillar of intergenerational solidarity National Competitiveness Council created Financial Agency Act amended Launch of FINA (i.e. existing state body named Office of Payments renamed) National Employment Stimulation Program introduced APIU recreated (Agency for Export and Investment Promotion) after it was terminated in 2000 Central State Office for e-croatia created Cooperative Promotion Act was approved Croatia applies for EU membership First contract between Croatian employers association and Syndicate of small business and craftsmanship signed After initiative of Ministry, number of enterprises with quality signs (ISO 9001 and 14001) increased from 250 to 700 Web interactive Crafts registry in Ministry founded Amendments on Crafts Act (Official Gazette, NN 49/03) 107 km of highways was finished in total value of 4,67 billion HRK - all this (and later highway construction) was partially financed by new burden on fuel 0,6 HRK per litter Croatian Democrat Community (HDZ) won Parliament elections European Small Business Charter implementation initiated e-croatia 2007 programme passed (e-government, e- Business, e-judiciary...) Small Business Development Program introduced ( ) as a continuation of previous SME support programs initiated in 1996/97 4 The Croatian SME Observatory Report

36 2004. Hrvatska potvrđena kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU-u Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo ukinuto je, a nadležnost za MSP dana je Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP). Ponovno uspostavljanje električne mreže u blizini Osijeka povezalo je električne mreže kontinentalne i jugoistočne Europe Osnovana je HERA (Hrvatska energetska regulatorna agencija) Završen program CARDS (provedba započetih projekata dovršena je god.) Croatia confirmed as EU candidate country Ministry of Trade and Small Business was abolished and a responsibility for SMEs was given to the Ministry of Economy, Labour and Entrepreneurship (MELE). Re-establishment of electrical power network near Osijek re-linked continental and south-eastern European power network HERA created (Croatian Energy Regulatory Agency) CARDS program finished (implementation of started projects finished in 2006) Osnovana HANFA (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) Zakon o državnim potporama (Narodne novine, NN 140/05) Pokrenut HITRO.hr - one stop shop za novoosnovana trgovačka društva Započeli pregovori o pristupu EU-u Na predsjedničkim izborima pobijedio je Stjepan Mesić Na snagu stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU-u Pokrenuti e-katastar i e-zemljišne knjige Puštena u promet autocesta A1 od Zagreba do Splita Započeo program PHARE HANFA created (Croatian Agency for Supervision of Financial Services) State Aid Act (Official Gazette, NN 140/05) HITRO.hr one stop shop for start-up companies launched EU Accession Negotiations started Presidential elections won by Stjepan Mesić EU Stabilization and Association Agreement in force e-cadastre and e-land registry books launched Highway A1 from Zagreb to Split opened PHARE programme started Započeo Hitrorez - regulatorna giljotina Provedba Europske povelje o malom gospodarstvu prati se putem Indeksa politika MSP-a Pokrenut e-pdv Pokrenut Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra Završen program PHARE Hitrorez regulatory guillotine started Implementation of EU SB Charter monitored through Index on SME policies e-vat launched RPRCP Real Property Registration and Cadastre Project launched PHARE programme finished HIO Hrvatska izvozna ofenziva Na snagu stupio Ugovor o CEFTI iz god. Izmjene i dopune Zakona o financiranju lokalne i regionalne samouprave promijenjen omjer poreznih prihoda između poreznih obveznika središnje države, županija i općina / gradova Započeo program IPA (zamjena za CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD) Osnovana SAFU (Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU) Izmjene i dopune Zakona o obrtu HIO Croatia export offensive CEFTA 2006 Agreement in force Amendment of the Act on Financing Local and district (regional) governments changed ratio of tax income between central government, counties and municipalities / city tax payers IPA program started (replacement for CARDS, PHARE, ISPA and SAPARD) SAFU created (Central Finance and Contracting Agency) Amendment of the Craft Act Osnovano Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Usklađeni carinski sustavi EU-a i Hrvatske Svjetska banka završava Strategiju pomoći Svjetske banke za Republiku Hrvatsku (CAS ) Početak svjetske gospodarske/financijske krize, u posljednjem tromjesečju došlo je do značajnog smanjenja broja obrta. Ministry of Regional Development, Forestry and Water Management created Customs systems of EU and Croatia harmonised World Bank ends Country Assistance Strategy (CAS ) Beginning of the world economic/financial crisis, the last quarter showed a significant decrease in the number of crafts PDV povećan sa 22% na 23% te je uveden krizni porez na plaće i prihode obrtnika Hrvatska je postala članica NATO-a Uvedena Strategija razvoja ženskog poduzetništva Na predsjedničkim izborima pobijedio je Ivo Josipović Osnovana AMPEU (Agencija za mobilnost i programe EU-a) obrazovni programi (uključujući MSP i obrte) VAT increased from 22% to 23%, as well as the introduction of crisis tax on salaries and crafts revenues Croatia became a NATO member Strategy of Female Entrepreneurship Development introduced. Presidential elections won by Ivo Josipović AMPEU created (Agency for Mobility and EU Programmes) education programmes (including SMEs and crafts) 5

37 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Uveden je OIB (osobni identifikacijski broj) Vladin Program gospodarskog oporavka i Program za olakšavanje poslovanja malog poduzetništva Izvješćivanje o državnim potporama postalo je obvezno (AZTN) Zatvorena Agencija za promicanje izvoza i ulaganja Uvedena Strategija za učenje u poduzetništvu Usvojena Strategija regionalnog razvoja Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju do god. dob za umirovljenje za oba spola bit će 65 godina Izmjene Zakona o radu ograničavaju kolektivne ugovore Strategija EBRD-a za Hrvatsku ( ) navodi poduzetništvo (razvoj MSP-a) kao prioritetno područje za ulaganja Odluka Vrhovnog suda o obrtima prema kojoj obrti imaju neograničenu odgovornost (Odluka 40. od 2. travnja god.) OIB (personal identification number) introduced Government Economic recovery programme and Programme for Business Facilitation of Small Enterprises State aid reporting became compulsory (AZTN) Trade and Investment Promotion Agency terminated Strategy for Learning in Entrepreneurship introduced Regional development strategy adopted Pension Insurance Act changes - retirement age for both genders will be 65 years by Labour Act changes limit collective agreements EBRD Strategy for Croatia ( ) lists Entrepreneurship (SME Development) as priority investment area APIU terminated Supreme Court Decision on Crafts declaring unlimited liabilities responsibilities for Crafts (Resolution 40/April 2, 2010) Osnovan Hrvatski odbor za investicije (djelomično zamjena za zatvorenu APIU) Najavljen projekt Hrvatske mogućnosti (Ulaganja u Hrvatskoj, Hrvatska za vas, Osjetite Hrvatsku) Potpisan Pristupni ugovor za članstvo u EU-u Hrvatska će postati punopravna članica do sredine god. Uvedena Strategija razvoja klastera Donesen novi Ovršni zakon Parlamentarni izbori donose promjene u Vladi (Kukuriku koalicija) MINGORP je podijeljen u tri odvojena ministarstva, od kojih je jedno Ministarstvo poduzetništva i obrta (MIN- PO) Croatian Committee for Investments created (partially replacement for terminated APIU) Croatian Opportunity Project announced (Invest in Croatia, Croatia for You, Feel Croatia) EU Accession treaty signed Croatia to become a full member by mid Cluster Development Strategy introduced. New Enforcement Act passed Parliamentary elections bring change in Government (Kukuriku coalition) MELE was divided into three individual Ministries, one being the Ministry of Entrepreneurship and Crafts (MEC) Referendum u Hrvatskoj o hrvatskom članstvu u EU-u (66,27 % je glasovalo za pristup EU-u) PDV povećan sa 23% na 25% Vlada je povećala cijene energenata cijena plina povećana je za 22%, a električne energije za 20%. Insolventnost je dosegla 40 milijardi HRK (oko 5,4 milijardi EUR) Na snagu je stupio novi zakon koji definira rokove plaćanja (najviše 30 dana, a iznimno 60 dana) (u skladu sa zakonodavstvom EU, Hrvatska je prva zemlja u EU koja ga je provela) MINPO je objavio novu financijsku pomoć programu za MSP za god., Poduzetnički impuls Nakon što je Ministarstvo financija najavilo blokadu poslovanja svima koji neredovito plaćaju doprinose, u samo nekoliko dana njihov se broj smanjio s otprilike na subjekata. Ministar financija najavio je važne promjene: Učinkovitije plaćanje poreza - središnja država je već povećala prihode i smanjila izdatke u usporedbi s istim razdobljem godine) Referendum in Croatia on Croatian EU membership (66,27 voted for accession in EU) VAT increases from 23% to 25% Government increased prices of energy sources gas price increased by 22 % and electricity price by 20 %. Insolvency reached 40 billion HRK (circa 5,4 billion ) New law which defines payment period (max 30 days, exceptionally 60 days) came in force (in accordance with EU legislative, Croatia is first country in EU which implemented it) MEC published new its financial assistance to SMEs programme for 2012, Entrepreneurial Impulse After Ministry of Finance announced plans to block business to all irregular payers of contributions, in few days their number decreased from circa entities to Minister of Finances announced important changes: More efficient payment of taxes (at this point (May 2012) central state already increased revenues and reduced expenditures in comparison with the same period last year) 6 The Croatian SME Observatory Report

38 PRAVNI OKVIR* ZAKONI I PROPISI RELEVANTNI ZA POSLOVNU ZAJEDNICU LEGAL FRAMEWORK* LAWS AND REGULATIONS RELEVANT FOR BUSINESS COMMUNITY Zakoni koji utvrđuju pravni okvir za poslovnu zajednicu u Hrvatskoj: Laws setting out the regulatory framework for business community in Croatia: -- Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine, NN 29/02; 63/07; 53/12) -- Zakon o državnoj potpori (Narodne novine, NN br. 140/05) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori (Narodne novine, NN 049/2011) -- Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine, NN 111/93, 34/99, 121/99/, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09) -- Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09) -- Zakon o poticanju ulaganja (Narodne novine, NN 73/00, 138/06) -- Zakon o deviznom poslovanju (Narodne novine, NN 96/03, 140/05, 132/06,150/08, 92/09, 133/09, 153/09, 145/10) -- Zakon o nacionalnom platnom sustavu (Narodne novine, NN 133/09) -- Zakon o koncesijama (Narodne novine, NN 89/92,125/08) -- Zakon o tržištu kapitala (Narodne novine, NN 88/08, 146/08, 74/09) -- Zakon o obrtu (Narodne novine, NN 73/93, 90/96, 102/98, 64/01, 71/01, 49/03, 68/07, 79/07) -- Zakon o trgovini (Narodne novine, NN 87/08, 96/08, 116/08, 76/09) -- Zakon o sudskom registru (Narodne novine, NN 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10) -- Zakon o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine, NN 98/94, 58/07) -- Zakon o uslugama (Narodne novine, NN 80/011) -- Small Business Development Promotion Act (Official Gazette, NN 29/02; 63/07) -- State Aid Act (Official Gazette, NN No 140/05) and Law on Amendments of State Aid Act (Official Gazette, NN 049/2011) -- Trade Association Law (Official Gazette, NN 111/93, 34/99, 121/99/, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09) -- Law on ownership and other real property (Official Gazette, NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09) -- Investment Promotion Act (Official Gazette, NN 73/00, 138/06) -- Foreign exchange act (Official Gazette, NN 96/03, 140/05, 132/06,150/08, 92/09, 133/09, 153/09, 145/10) -- National Payment System Act (Official Gazette, NN 133/09) -- Concessions Act (Official Gazette, NN 89/92,125/08) -- Capital Market Act (Official Gazette, NN 88/08, 146/08, 74/09) -- Crafts Act (Official Gazette, NN 73/93, 90/96, 102/98, 64/01, 71/01, 49/03, 68/07, 79/07) -- Trade Act (Official Gazette, NN 87/08, 96/08, 116/08, 76/09) -- Court Register Act (Official Gazette, NN 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10) -- Act on the National Classification of Economic Activities (Official Gazette, NN 98/94, 58/07) -- Act on Services (Official Gazette, NN 80/011) -- Zakon o slobodnim zonama (Narodne novine, NN 50A/91, 44/96, 92/05, 85/08) -- Zakon o javno-privatnim partnerstvima (Narodne novine, NN 129/08) -- Zakon o računovodstvu (Narodne novine, NN 109/07) -- Zakon o reviziji (Narodne novine, NN 146/05, 139/08) -- Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (Narodne novine, NN122/03, NN79/09) -- Zakon o javnoj nabavi (Narodne novine, NN 110/07, 125/08, 90/11) -- Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine, NN 110/07) -- Zakon o prostornom planiranju i graditeljstvu (Narodne novine, NN 76/07, 38/09) -- Zakon o radu (Narodne novine, NN 149/09) -- Zakon o zaštiti potrošača (Narodne novine, NN 79/07, 125/07, 79/09, 89/09, 133/09) -- Stečajni zakon (Narodne novine, NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10) -- Ovršni zakon (Narodne novine, NN139/10) -- Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza (Narodne novine, NN 125/11 Zakoni kojima se uređuju ulaganja i poslovanje: Laws covering investment and business: -- Free Zones Act (Official Gazette, NN 50A/91, 44/96, 92/05, 85/08) -- Act on Public Private Partnerships (Official Gazette, NN 129/08) -- Accounting Act (Official Gazette, NN 109/07) -- Audit Act (Official Gazette, NN 146/05, 139/08) Competition Protection Act (Official Gazette, NN122/03, NN79/09) -- Public Procurement Act (Official Gazette, NN 110/07, 125/08, 90/11) -- Environmental Protection Act (Official Gazette, NN 110/07) -- Physical Planning and Construction Act (Official Gazette, NN 76/07, 38/09) -- Labour Law (Official Gazette, NN 149/09) -- The Consumer Protection Act (Official Gazette, NN 79/07, 125/07, 79/09, 89/09, 133/09) -- Bankruptcy Act (Official Gazette, NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10) -- Enforcement law (Official Gazette, NN139/10) -- Act on deadlines of fulfilment of financial obligations (Official Gazette, NN 125/11) * Izvješće o MSP za Hrvatsku 2011, Singer,S., Alpeza, M., CEPOR Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva, Zagreb, SME report for Croatia 2011, Singer, S., Alpeza, M., CEPOR - SMEs & Entrepreneurship Policy Centre, Zagreb,

39 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report -- Opći porezni zakon (Narodne novine, NN 147/08, 18/11) -- Zakon o doprinosima (Narodne novine, NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11) -- Zakon o porezu na dobit (Narodne novine, NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10) -- Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, NN 177/04, 73/08, 80/10) -- Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, NN 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 127/00, 86/01, 48/04, 82/04, 90/05, 76707, 87/09, 94/09) -- Zakon o porezu na promet nekretninama (Narodne novine, NN 69/97, 26/00, 127/00, 153/02, 22/11) -- Zakon o trošarinama (Narodne novine, NN 83/09) -- Carinski zakon (Narodne novine, NN 78/99, 94/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03, 140/05, 138/06, 60/08, 45/09, 56/10) -- Zakon o carinskoj tarifi (Narodne novine, NN 61/00, 117/00, 119/00, 146/08) Zakoni kojima se definira porezni sustav: Laws defining the tax system: Zakoni kojima se definira carinska praksa: Laws defining customs practices: -- General Tax Act (Official Gazette, NN 147/08, 18/11) -- Contributions Act (Official Gazette, NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11) -- Profit Tax Act (Official Gazette, NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10) -- Income Tax Act (Official Gazette, NN 177/04, 73/08, 80/10) -- Value Added Tax Law (Official Gazette, NN 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 127/00, 86/01, 48/04, 82/04, 90/05, 76707, 87/09, 94/09) -- Real Estate Transfer Tax Law (Official Gazette, NN 69/97, 26/00, 127/00, 153/02, 22/11) -- Excise Duties Act (Official Gazette, NN 83/09) -- Customs Act (Official Gazette, NN 78/99, 94/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03, 140/05, 138/06, 60/08, 45/09, 56/10) -- Customs Tariff Act (Official Gazette, NN 61/00, 117/00, 119/00, 146/08) 8 The Croatian SME Observatory Report

40 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report The Croatian SME Observatory Report

41 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report III Kratak opis makroekonomskog okruženja u Hrvatskoj III Brief Description of the Macro Economic Situation in Croatia 10 The Croatian SME Observatory Report

42 Hrvatska je mala zemlja s ukupno 4,4 milijuna stanovnika 8. Uspješnost hrvatskog gospodarstva određuje se udjelom ukupnog raspoloživog dohotka stanovništva koji se troši na domaću robu i usluge (razina domaće potražnje), kao i razinom strane potražnje, koja se ogleda u obliku ukupne vrijednosti izvezenih dobara i usluga. Njezin gospodarski rast podložan je razvijanju neto dohodaka stanovnika, ekspanziji domaćeg tržišta, te potencijalu za povećanje sveukupnog izvoza uglavnom u susjedne zemlje i zemlje EU-a. Razdoblje obuhvaćeno analizom dijeli se na dvije odvojene faze: razdoblje od do godine, koje je karakterizirano kao razdoblje kontinuiranoga gospodarskog rasta, u kojem gospodarstvo raste u prosjeku 5 posto godišnje); te na razdoblje od to godine, u kojem je gospodarstvo imalo negativnu stopu rasta, tj., smanjenje od 5,8 posto u 2009, minus 1,2 posto u 2010., te gotovo nulti rast u god. Godina bila je prijelazna, s padom stope gospodarskog rasta do 2,4 posto. Razdoblje od to godine bilo je vrijeme visokoga gospodarskog rasta, s prosječnom godišnjom stopom povećanja BDP-a od 5%, pri čemu je otvoreno novih radnih mjesta, te je stopa nezaposlenosti pala sa 22,3% na 13,2%. U sljedeće dvije godine, koje su bile godine gospodarske krize, izgubljeno je radno mjesto, zbog čega je nezaposlenost u godini porasla na 17,4%. Većina novih radnih mjesta otvorenih tijekom razdoblja ekspanzije izgubljena je, zahvaljujući značajnom povećanju građevinske djelatnosti (javni radovi, gradnja autocesta te gradnja privatnih kuća). Pozitivan učinak ekspanzije bio je uvelike poništen usporavanjem gospodarstva, kada je izgubljeno 62% radnih mjesta koja su ranije bila stvorena rastom gospodarstva. Croatia is a small country with a total population of 4.4 million persons 8. The performance of the Croatian economy is determined by the proportion of the population`s total disposable income spent on domestically produced goods and services, (the level of domestic demand), and by the level international demand, which is manifest in the form the total value of goods and services exported. Its economic growth is subject to the evolution of people s net incomes, for the expansion of the domestic market, and the potential to increase the overall exports mainly to neighbouring and EU countries. The period of analysis is divided in two distinctive phases: the period 2002 to 2007 which is characterised as a period of sustained economic growth, with the economy growing at an average of 5 per cent p.a.); and, the period 2009 to 2011 during which the economy has had a negative rate of growth, i.e., a decrease of 5.8 per cent in 2009, minus 1.2 per cent in 2010, and almost zero growth in The year of 2008 was transitional with a fall in the rate of economic growth to 2.4 per cent. The period 2002 to 2008, was a time of high economic growth, with an average annual rate of GDP increase of 5%, generating 195,760 new jobs, and reducing the unemployment rate from 22.3% to 13.2 %. In the next two years, years of economic recession, 122,351 jobs were lost, causing the unemployment rate to rise to 17.4 % in The majority of the jobs created during the expansion period on the back of a substantial increase in the construction activity (public works, construction of highways, and private housing construction) were lost. The positive impact of expansion was substantially nullified by the downturn, when 62% of the jobs previously created by growth in the economy were lost. Tijekom razdoblja visokoga gospodarskog rasta ( ), Hrvatska je povećala stopu fiksnog kapitala sa 21,4% na 27,7% BDP-a u god.; međutim, ona se smanjila na 21,5% u godini. Smanjenje ukupnih ulaganja uglavnom je povezano s kretanjima u građevinskoj industriji (javna ulaganja u ceste, zgrade i stanogradnju), kao i smanjenjem investicija u prerađivačku industriju. Ukupna potrošnja smanjila se s najveće vrijednosti od 83,9% u godini na 77,1% u godini. Međutim, ukupna javna potrošnja lagano se povećala sa 20,6% na 21,5%, dok se potrošnja kućanstava značajno smanjila, sa 62,5% na 55,6% u god. During the period of high economic growth ( ), Croatia increased fixed capital formation from 21.4% to 27.7% of GDP in 2008; however, this fell back to 21.5% in The decrease in gross investment is mainly connected with movements in the construction industry (public investments in roads, buildings and housing sector) as well as a reduction of investment in manufacturing production. Total consumption reduced from a peak of 83.9 % in 2002 to 77.1 % in However, total public consumption increased slightly from 20.6 to 21.5 %, while household consumption decreased significantly from 62.5 to 55.6 % in Brojka na kraju god. 9 Godine DZS je uveo novu metodologiju praćenja zapošljavanja temeljenu na povremenim istraživanjima koja su zamijenila staru administrativnu metodologiju. Kao rezultat moguće je da je broj novozaposlenih precijenjen. 8 Figure at the end of In 2002, the CBS introduced a new employment methodology based on periodic surveys replacing the old administrative based methodology. As a result there may well have been an overestimation of the number of new employees. 9

43 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Dovršenje autocesta A1 i A6 tijekom ovog razdoblja bilo je važan motor u podupiranju stope rasta BDP-a u razdoblju U promatranom razdoblju dovršene su važne dionice autocesta. Za autocestu A1 (Zagreb Dubrovnik) dovršene su sljedeće dionice: dionica Karlovac Split (lipanj 2005.), dionica Split Šestanovac, 37 km (lipanj 2007.), kao i dionica Šestanovac Ravča, 40 km (prosinac 2008.). Za autocestu A6 (Zagreb Rijeka), dovršene su dionice za Kikovicu, Oštrovicu, Vrata, Delnice, Kupjak i Vrbovsko u razdoblju Značajno povećanje bruto investicija bilo je razlogom pogoršavanja trgovinske bilance, koje se dogodilo tijekom tog razdoblja. Udio uvoza u BDP-u iznosio je gotovo 8% BDP-a, što upućuje na to da je povećanje bruto investicija održano povećanjem uvoza. Situacija se počela preokretati u i 2010., s nižim razinama javnih investicija i slijedom toga i smanjenjem uvoza tijekom protekle tri godine. The completion of the A1 and A6 motorways during the period was an important engine in supporting the GDP rate growth during the period Important sections of the motorways were completed during the period under consideration. For the A1 (Zagreb Dubrovnik), the following sections were completed: the section Karlovac Split (June 2005), Section Split Šestanovac, 37 km (June 2007), and the section Šestanovac Ravča, 40 km (December 2008). Similarly, for the A6 (Zagreb Rijeka), sections for Kikovica, Oštrovica, Vrata, Delnice, Kupjak and Vrbovsko were completed during the period The substantial increase in gross capital formation was the cause of a worsening of the Balance of Trade, which occurred during the period. Imports represented almost 8% of GDP, suggesting that the increase in gross capital formation was sustained by the increase in imports. The situation started to reverse in 2009, and 2010, with lower level of public investments and consequently a reduction of imports during the past three years. a) Osnovni gospodarski pokazatelji a) Basic Economic Indicators Tablica 2.: Osnovni makroekonomski pokazatelji Table 2: Basic Macroeconomic Indicators % Realni rast BDP-a 5,4 5,0 4,2 4,2 4,7 5,5 2,4-5,8-1,2 0,0 Ukupna potrošnja kao % BDP-a 83,1 80,6 79,7 79,2 77,7 78,2 77,6 76,9 77,1 n.a. Izdaci kućanstava kao % BDP-a 62,5 60,5 59,6 59,4 58,1 58,1 57,4 55,4 55,6 n.a. Državni izdaci kao % BDP-a 20,6 20,1 20,1 19,8 19,6 20,1 20,2 21,5 21,5 n.a. Bruto investicije u dugotrajnu imovinu kao % BDP-a 21,4 25,4 24,8 24,7 26,0 26,2 27,7 24,9 21,6 n.a. Promjene u zalihama kao % BDP-a 3,9 2,2 2,0 2,6 3,4 3,2 3,0 2,2 1,7 n.a. (Izvoz uvoz) kao % BDP-a -8,4-7,9-6,4-6,5-7,1-7,6-8,3-3,9-0,5 n.a. Stopa nezaposlenosti 22,3 19,2 18,0 17,9 16,6 14,8 13,2 14,9 17,4 17,9 Ukupan vanjski dug, u mlrd. EUR 15,1 19,9 22,9 25,7 29,2 33,3 40,3 44,6 46,4 n.a. Izvor: DZS i HNB; n.p. = nema podataka Tijekom razdoblja dogodile su se važne promjene u strukturi BDP-a. Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo donekle su smanjili svoj doprinos BDP-u sa 6,4% na 5,5% (a doprinos rudarstva, vađenja, prerađivačke industrije, opskrbe električnom energijom, plinom i vodom značajno se smanjio, sa 22% na 19%). Pad sektora proizvodnje najviše je pridonio ovoj situaciji. S druge strane, financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge povećali During the period, important changes occurred in the composition of GDP. Agriculture, hunting, forestry and fishing slightly reduced their contribution to GDP from 6.4% to 5.5 % (while the contribution of mining, quarrying, manufacturing, electricity, gas and water supply reduced significantly from 22% to 19%, the decline of the manufacturing sector being the main reason for this decline. On the other hand, financial intermediation, real estate, 10 The Croatian SME Observatory Report

44 Slika 1.: Linijski dijagrami osnovni makroekonomski pokazatelji Figure 1: Line Charts - Basic Macroeconomic Indicators Izvor: DZS i HNB Stopa nezaposlenosti Unemployment rate Realni rast BDP-a Real GDP growth su svoj doprinos BDP-u, sa 20% na 27,3%, što je bila jedina sastavnica BDP-a koja je zabilježila značajan rast tijekom cijelog razdoblja. renting and business activities increased their contribution to GDP, from 20% to 27.3%, the only GDP component that registered substantial growth during the whole period. Iz prikazanih informacija proizlazi da se doprinos primarnih i sekundarnih sektora nacionalnoj gospodarskoj aktivnosti smanjio za 4 %, dok su usluge povećale svoj doprinos za 7%. In summary, the contribution of the primary and secondary sectors to national economic activity fell by 4 per cent, while services increased their contribution by 7%. b) Struktura i rast BDP-a b) GDP Composition and Growth Tablica 3.: Struktura BDP-a po sektorima Table 3: GDP Composition by Economic Sectors % Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo 6,3 5,2 5,6 5,0 5,2 4,8 5,2 5,4 5,5 Rudarstvo, vađenje, prerađivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom 22,0 21,4 21,8 20,9 20,4 19,8 19,5 18,3 19,0 Usluge (uključujući hotelijerstvo i ugostiteljstvo, prijevoz i veze) 32,1 33,8 33,6 34,1 33,8 32,9 32,7 30,9 29,5 Financijsko posredovanje, promet nekretninama, iznajmljivanje i poslovanje 20,0 21,0 21,1 22,2 23,3 25,1 25,2 26,8 27,3 Javna uprava i obrana, obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb 19,5 18,4 17,9 17,8 17,4 17,3 17,4 18,6 18,7 Izvor: DZS 11

45 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Slika 2.: Kružni dijagrami struktura BDP-a po gospodarskim sektorima Figure 2: Pie Charts - GDP Composition by Economic Sectors Izvor: DZS Struktura BDP-a po djelatnostima c) Stanovništvo, tržište rada i situacija sa zapošljavanjem c) Population, Labour Market and Employment Situation Ukupan broj stanovnika smanjio se sa u godini, na u godini. Aktivno stanovništvo slijedilo je manje izraženo kretanje smanjenja, i unatoč laganom povećanju u aktivnom stanovništvu tijekom razdoblja , ukupno aktivno stanovništvo u godini smanjilo se na Total population has declined from a number of 4,443,000 persons in 2002 to 4,418,000 persons in The active population has followed a less accentuated pattern of decline, and despite a slight increase in the active population during the period 2005/2008, the total of the active population declined to 1,734,879 persons in the year Stopa nezaposlenosti bila je ciklička te se smanjila sa 22,3% u godini na 13,2% u godini, a kasnije narasla na 17,4% u godini. The unemployment rate has been cyclical, falling from 22.3% in 2002 to 13.2% in 2008, and subsequently rising to 17.4% in 2010 and 20% in U razdoblju visokog rasta ( ) otvoreno je novih radnih mjesta, a ukupan broj zaposlenih dosegao je brojku od Međutim, posljednje dvije godine negativnoga gospodarskog rasta dovele su do značajnog gubitka radnih mjesta od njih ukupno Prema godišnjaku Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za godinu, mladi su osobito pogođeni usporavanjem gospodarstva, a podaci pokazuju kako je trećina (32%) nezaposlenih osoba mlađa od 30 godina. During the growth years ( ), 195,790 new jobs were created, and the total number of persons employed reached 1,554,805 persons. However, the last two years of negative economic growth resulted in significant job loss, with a total of 122,351 jobs disappearing. According to the Croatian Employment Service 2010 yearbook, the young have been particularly affected by the economic downturn, their figures showing that a third (32%) of the unemployed are persons under 30 years of age (2010 figures). 12 The Croatian SME Observatory Report

46 Tablica 4.: Broj stanovnika (u 000) i podaci o zaposlenosti Table 4: Population Figures (in 000), and Employment Data Ukupno stanovništvo, procjena 4443,0 4442,0 4439,0 4442,0 4440,0 4436,0 4435,0 4429,0 4418,0 Aktivno stanovništvo 1748,0 1722,0 1719,0 1729,0 1759,0 1781,0 1791,0 1768,0 1734,0 Ukupan broj zaposlenih 1359,0 1392,0 1410,0 1421,0 1468,0 1517,0 1555,0 1499,0 1432,0 Stopa nezaposlenosti 22,3 19,2 18,0 17,9 16,6 14,8 13,2 14,9 17,4 Prosječan broj nezaposlenih 389,0 330,0 309,0 308,0 291,6 264,4 236,7 263,1 302,4 Umirovljenici novi podaci n.a. n.a. n.a. n.a. 51,2 51,5 54,3 57,0 60,7 Izvor: DZS i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, n.p. = nema podataka Tijekom sedmogodišnjeg razdoblja ( ) prosječan broj nezaposlenih radnika smanjio se s na Međutim, do godine taj je broj ponovno porastao na zaposlenih radnika. Over the seven-year period ( ), the average number of unemployed workers declined year on year from 389,000 to 236,700. However, by 2010 the number had climbed again to 302,425. U apsolutnim iznosima, prerađivačka industrija i dalje je glavni sektor u smislu zapošljavanja. Međutim, broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji tijekom protekle četiri godine značajno je smanjen. U godini bilo je zaposlenih u prerađivačkoj industriji (38.1%), a zaposlenih u trgovini (33.3%), u građevinarstvu (17,4%), te u djelatnostima smještaja i prehrane (11,2%). Godine u sektoru proizvodnje bilo je zaposlenih (37,5%), u sektoru trgovine zaposlenih (32,8%), u sektoru građevinarstva zaposlenih (17,5%) te zaposlenih u djelatnostima smještaja i prehrane (12,2%). In absolute terms, manufacturing continues to be the main sector in employment terms. However, the numbers employed in manufacturing have been significantly reduced during the past four years. In 2007, 301,429 persons were employed in manufacturing (38.1%) against 264,008 persons in trade (33.3 %), 137,978 in construction (17.4%), and 88,524 in accommodation and food services activities (11.2%). In 2010, manufacturing sector accounted for 256,842 persons (37.5%), with 224,980 employed in trade (32.8%), 119,984 in construction (17.5%) and 83,483 persons in accommodation and food service activities (12.2%). Tablica 5.: Zapošljavanje po glavnim djelatnostima, zaposleni koje primaju plaću po sektorima Table 5: Employment by Main Economic Activity, Persons in Paid Employment by Sector % % Prerađivačka industrija , ,48 Trgovina , ,83 Građevinarstvo , ,51 Smještaj i usluge prehrane , ,18 Ukupno , ,00 Izvori: DZS i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje 13

47 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Slika 3.: Dijagram Zaposlenost prema glavnim gospodarskim djelatnostima Figure 3: Bar Chart Employment by Main Economic Activity Izvori: DZS i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Legenda, slijeva nadesno: Manufacturing = Prerađivačka industrija; Trade = Trgovina; Construction = Građevinarstvo; A ccommodation and food services = Smještaj i prehrana d) Nadnice i plaće d) Wages and Salaries Tijekom promatranog razdoblja ( ), prosječna neto plaća se kontinuirano nominalno povećavala, sa HRK u godini na HRK predstavljajući ukupnu godišnju stopu rasta od 4,63%. Međutim, ako se oduzme inflacija (ukupna godišnja stopa rasta od 2,85%), tada se realna neto plaća povećala za samo 1,78% godišnje. Tijekom i godine, koje su bile godine negativnoga gospodarskog rasta, vrijednost hrvatskog izvoza smanjila se na približno 3,9 milijardi EUR. Porast cijena domaće radne snage vidljiv u povećanjima neto plaća bez sumnje je bio djelomičan razlog toga, međutim, najvažniji čimbenik bio je pad potražnje za hrvatskim proizvodima izazvan recesijom koja je pogodila države Zapadne Europe. During the period under consideration ( ), the average net wage increased continuously in nominal terms from 3,720 HRK in 2002 to 5,343 HRK, representing a compound annual growth rate of 4.63 per cent. However, if inflation is discounted (a compound annual growth rate of 2.85%) then net real wages increased only by 1.78 % annually. During 2009 and 2010, years of negative economic growth, the value of Croatia s exports was affected by a reduction of about 3.9 billion Euros. The price of domestic labour pushed up by net wage increases was undoubtedly part of the reason for this, however the drop in demand for Croatia`s products coming from recession hit countries of Western Europe was the major factor. Tablica 6.: Nadnice i plaće, potrošačke cijene i rast BDP-a Table 6: Wages and Salaries, Consumer Prices and GDP Growth Neto nadnice i plaće u HRK % povećanje - 5,91 5,91 4,86 5,19 5,17 6,96 2,57 0,6 Potrošačke cijene stopa inflacije 1,7 1,8 2,1 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1,1 BDP, tekuće cijene (mil. HRK) % nominalna stopa rasta BDP-a - 9,64 8,08 7,77 9,15 9,37 8,39-2,85-0,19 Realna stopa rasta BDP-a u % 5,4 5 4,2 4,2 4,7 5,5 2,4-5,8-1,2 Izvor: DZS i Gospodarska komora Odabrani gospodarski pokazatelji hrvatskog gospodarstva 14 The Croatian SME Observatory Report

48 Slika 4.: Dijagram Potrošačke cijene i rast BDP-a Figure 4: Bar Chart Consumer Prices and GDP Growth Izvor: DZS i Gospodarska komora Odabrani gospodarski pokazatelji hrvatskog gospodarstva Legenda: Consumer prices inflation rate in % = Potrošačke cijene stopa inflacije u %; GDP real growth rate in % = Realna stopa rasta BDP-a u % Podaci o neto plaćama po veličini poduzeća i djelatnostima prema FININIM podacima za i godinu navode se u Tablici 7. Data for net salaries by size group and economic activity according to FINA information for the year 2008 and 2010 is set out in Table 7. Iz ove analize proizlaze četiri glavna zaključka: Four main conclusions emerge from this analysis: Velika poduzeća isplaćivala su veće plaće od manjih poduzeća. Najveće su plaće u uslužnim djelatnostima, a ne u primarnom ili sekundarnom sektoru, uz iznimku djelatnosti rudarstva i vađenja. Najniže prosječne plaće su bile u ostalim uslugama i administrativnim djelatnostima, a najviše u financijama, te u rudarstvu i vađenju Prosječne razlike visina plaća bile su značajne među skupinama različitih veličina i različitim gospodarskim djelatnostima (vidjeti podatke u Tablici 7. i Tablici 8.). Larger companies paid larger salaries than smaller ones. The biggest salaries are in service industries, rather than in the primary or secondary sectors, with the exception of mining and quarrying activities. The lowest average salaries were in the other services and administration activities, and the highest in finance, and in mining and quarrying Average salary variations were substantial among the different size groups and economic sectors. (See figures in Table 7 and Table 8). 15

49 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Tablica 7.: Prosječne plaće po veličini (FININI podaci za i 2010.) Table 7: Average Wage by Size (FINA data for 2008 and 2010) Podaci FINE Broj zaposlenika Troškovi osoblja Bruto prosječna plaća Promjena Ukupna razlika % HRK 1.1 mikro ,30-74, mala ,85 119, srednja ,28 179, velika ,98 284,02 2. Zadruge ,56 833,69 3. Obrti ,42 125,59 4. Slobodna zanimanja samostalne djelatnosti ,60 146,90 5. Ostalo ,97 270,21 Gr i Ukupno ,01% 153,15 Izvor: FININA baza podataka Tablica 8.: Bruto prosječna plaća (NKD 2007.) Table 8: Gross Average Wage (NACE 2007) Ukupna Broj zaposlenika Troškovi zaposlenika Bruto prosječne plaće Promjena NKD 2007 razlika % HRK A ,71-423,59 B , ,64 C ,38 247,87 D ,87 718,66 E ,72 57,11 F ,07-4,72 G ,42 98,44 H ,27 114,24 I ,30 273,21 J ,24 146,49 K , ,85 L , ,79 M ,40-437,46 N ,53 29,71 O , ,81 P ,54-603,21 Q ,99 222,05 R ,60 171,84 S ,26 696,60 Total ,01% 153,15 Izvor: FININA baza podataka 16 The Croatian SME Observatory Report

50 e) Cijene energenata e) Energy Prices Hrvatska ima značajnu proizvodnju prirodnog plina, hidroenergije, sirove nafte i drva. Međutim, energetska ovisnost (ovisnost o stranoj proizvodnji) u god., na kraju razdoblja gospodarskog rasta, dosegla je gotovo 60%. U god. energetska ovisnost smanjila se na 52,2% zbog usporavanja gospodarstva. Energetska ovisnost pokazuje velike varijacije iz godine u godinu, uglavnom zbog fluktuacija u proizvodnji hidroenergije, koja ovisi o padalinama i vodostajima. Hrvatska ima u vlasništvu 50% nuklearne elektrane Krško koja se nalazi u Sloveniji. Država ima pravo na 50% proizvodnje. Budući da hrvatski dio proizvodnje prelazi granicu, on se u statističke svrhe tehnički smatra uvozom. To znači da je stvarna ovisnost niža za Hrvatsku kada se korigira prema proizvodnji na nuklearnoj elektrani u Sloveniji u zajedničkom vlasništvu. Croatia has a substantial production of natural gas, hydropower, crude oil and wood. However, energy dependency (on foreign production) reached almost 60 per cent in 2008, at the end of the period of economic growth. In 2010, energy dependency had fallen to 52.2% due to the slowdown in economic activity. Energy dependency shows large variations from year to year, mainly due to fluctuations in hydropower production, which is dependent upon rainfall and water levels. Croatia owns 50% of the Krško nuclear power plant that is located in Slovenia. The country is entitled to 50% of the production. As the Croatian share of the production crosses the border on its way to Croatia, it is technically considered as imports in the statistic records. This means that the actual dependency is lower for Croatia when adjusted for the production on the jointly owned nuclear power plant in Slovenia Tablica 9.: Energetska ovisnost (neto uvoz podijeljen s bruto domaćom potrošnjom energije) Table 9: Energy Dependency (net imports divided by gross inland energy consumption) % EU (zemlje EU 27) 52,5 53,7 53,0 54,6 53,7 52,7 Hrvatska 58,6 54,0 56,6 60,0 51,1 52,2 Njemačka 61,2 60,7 58,1 60,5 61,5 59,8 Mađarska 63,2 62,7 61,3 63,4 58,7 58,3 Slovenija 52,3 52,1 52,5 55,1 48,2 49,3 Izvor: EUROSTAT Razina energetske ovisnosti u Hrvatskoj slična je prosjeku u zemljama EU27 i susjednoj Sloveniji. Mađarska i Njemačka imaju nešto veće razine energetske ovisnosti, naime, 58,3% odnosno 59,8%. The energy dependency level in Croatia is similar to the EU27 average and to its neighbour Slovenia. Hungary and Germany have slightly higher energy dependency levels at 58,3% and 59,8% respectively. U god. cijena električne energije u Hrvatskoj bila je slična prosječnoj cijeni električne energije u 27 država članica EU-a. Cijene električne energije u Hrvatskoj značajno su se povećale u razdoblju od do 2010., uz ukupnu stopu rasta od 7,1%, pri čemu su se cijene električne energije u Hrvatskoj u pet godina udvostručile kako bi se uskladile s prosječnim cijenama u Europi. In 2010, the price of electricity in Croatia was similar to the average electricity price in the 27 EU member states. Electricity prices in Croatia increased significantly in the period 2005 to 2010 at a compound rate growth of 7.1%, doubling electricity prices in five years to bring electricity prices in Croatia up to European average levels. 17

51 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Tablica 10.: Cijene električne energije prosjek u zemljama EU27 i u susjednim zemljama Table 10: Electricity Prices EU27 Average and Neighbouring Countries Prosječne godišnja stopa rasta EUR po kwh bez poreza % EU (zemlje EU 27) 0,07 0,08 0,08 0,09 0,10 0,09 0,09 4,8 Hrvatska 0,06 0,06 0,06 0,07 0,09 0,09 0,09 7,1 Njemačka 0,08 0,09 0,09 0,09 0,10 0,09 0,09 2,1 Mađarska 0,07 0,08 0,08 0,11 0,12 0,10 0,10 5,2 Slovenija 0,06 0,07 0,08 0,09 0,10 0,09 0,09 5,5 Izvor: EUROSTAT Prirodni plin čini 27,1% ukupne primarne opskrbe energijom, od čega je 71,9% domaća proizvodnja. U god. cijena prirodnog plina bila je za 24,4% viša od prosjeka u zemljama EU27. Cijena prirodnog plina u Hrvatskoj jednaka je kao u Sloveniji, ali je za 34,9% viša od cijene prirodnog plina u Mađarskoj. Ukupna godišnja stopa rasta cijene prirodnog plina u Hrvatskoj u razdoblju između i god. bila je 8,3%. To je za 2,4 postotna boda više od prosjeka EU27. Slovenija je imala čak i višu prosječnu godišnju stopu rasta od 11,9%. Stope rasta u Njemačkoj i Mađarskoj bile su slične onima u zemljama EU27 i iznosile su 5,9% odnosno 5,2%. Natural gas accounts for 27.1% of the total primary energy supply of which 71. 9% is domestic production. In 2011, the natural gas price was 24.4% higher than the EU27 average. The natural gas price in Croatia is the same as in Slovenia but 34.9% higher than the natural gas price in Hungary. The compound annual growth rate in the prices of natural gas was 8.3% in Croatia during the period 2005 to This is 2.4 percentage points higher than the EU27 average. Slovenia experienced an even higher average annual growth rate of 11.9%. Growth rates in Germany and Hungary were similar to the EU27 at 5.9% and 5.2% respectively. Tablica 11.: Cijene prirodnog plina: prosjek u EU27 i susjednim zemljama Table 11: Natural Gas Prices - EU27 Average and Neighbouring Countries Prosječne godišnja stopa rasta EUR po Giga Joulu (GJ) bez poreza % EU (zemlje EU 27) 6,0 8,1 8,9 8,8 9,3 7,9 9,0 5,9 Hrvatska 6,4 6,6 6,6 6,1 7,3 9,5 11,2 8,3 Njemačka 7,8 10,5 12,2 11,3 10,9 9,0 11,6 5,9 Mađarska 5,8 8,0 9,5 9,4 10,0 8,0 8,3 5,2 Slovenija 5,1 7,2 7,3 9,3 11,3 10,9 11,2 11,9 Izvor: EUROSTAT Udio prirodnog plina u smislu energije iskorištene u prerađivačkoj industriji iznosi 37,1%, pri čemu je kemijska industrija najveći potrošač prirodnog plina, a slijede ga prehrambena industrija, proizvodnja bezalkoholnih pića i duhanska industrija. The share of natural gas in terms of energy used in manufacturing production is 37.1%, with the chemical industry as the largest consumer of natural gas, followed by the food sector, beverages and tobacco industries. Cijene električne energije u Hrvatskoj jednake su prosjeku cijena u zemljama EU27. Međutim, cijena prirodnog plina značajno je viša u Hrvatskoj u usporedbi s prosjekom u zemljama Electricity prices in Croatia are at the same level as the average in the EU27. However, the price on natural gas is substantially higher in Croatia compared to the EU27 average, 9.5 Euro per 18 The Croatian SME Observatory Report

52 EU27, 9,5 EUR po GJ u usporedbi sa 7,9 EUR po GJ u EU27. GJ compared to 7.9 Euros per GJ in the EU27. Sigurnost opskrbe energijom preduvjet je za rast i povećanje izvoza iz hrvatskih MSP-a. Pristup energiji po cijenama koje su u skladu s onima u državama s kojima se natječete ključan je da bi se zadržala konkurentnost na međunarodnim tržištima. Security of energy supply is a prerequisite for growth and an increase in exports from Croatian SME s. Access to energy at prices, which are in line with countries you compete with, is essential to retain competitiveness in international markets. f) Platna bilanca: vanjska trgovina: izvoz, uvoz i prihodi od turizma f) Balance of Payments: Foreign Trade: Exports, Imports and Tourism Revenues U razdoblju između i god. izvoz se značajno povećao, te je gotovo udvostručio svoju vrijednost (188%-tno povećanje u vrijednosti između i god.), sa 4,9 milijardi USD u na 14,1 milijardi USD u 2008., posljednjoj godini pozitivnoga gospodarskog rasta. Nakon toga izvoz se smanjio na 10,5 milijardi USD u god., a u je ponovno porastao na 12,3 milijardi. Sveukupno gledajući, ukupan izvoz se povećao po ukupnoj godišnjoj stopi rasta od 11,61% tijekom cijelog razdoblja. Važno je naglasiti da je vrijednost izvoza rasla po stopi od 19,8% tijekom razdoblja održivog rasta ( ). Ukupan uvoz slijedio je sličan obrazac tijekom promatranog razdoblja, od 10,7 milijardi USD u povećan je na najvišu vrijednost od 30,7 milijardi USD u god., uz ukupnu godišnju stopu rasta od 19,18% tijekom razdoblja ekspanzije između i god. Nakon godine vrijednost uvoza je pala na 20,1 milijardi USD u 2010., te je imala ukupnu godišnju stopu rasta od 8,14% za cjelokupno razdoblje. Tablica 12. prikazuje sažetak platne bilance Hrvatske, ukupne vrijednosti izvoza i uvoza (trgovinske bilance), kao i bilance tekućeg računa i bruto inozemnog duga u milijunima USD. During the period 2002 to 2010, exports increased substantially, almost doubling their value (188% increase in value 2002 to 2008), from 4.9 billion US dollars in 2002, to 14.1 billion US dollars in 2008, the last year of positive economic growth. Subsequently, exports have fallen in value terms to 10.5 billion US$ in 2009, with a bounce back to 12.3 billion in Overall, total exports increased at a compound annual growth rate of 11.61% during the whole period. It is important to highlight that the value of exports grew at a rate of 19.8% during the period of sustained growth ( ). Total imports followed a similar pattern during the period under consideration, from 10.7 billion dollars in 2002 to a maximum of 30.7 billion in 2008, a compound annual growth rate of 19.18%- during the high growth period of Subsequently, imports fell in value terms to 20.1 billion dollars in 2010, giving a compound annual growth rate of 8.14% for the period as a whole. Table 12 presents a summary of Croatia s balance of payments, total value of exports and imports (the Balance of Trade) as well as the current account balance and gross external debt in million US dollars. Tablica 12.: Tekući račun platne bilance i bruto inozemni dug (mil. USD) Table 12: Balance of Payment s Current Account and Gross External Debt (mil.us$) Izvoz 4.903, , , , , , , , , ,8 Uvoz , , , , , , , , , ,9 Trgovinska bilanca , , , , , , , , , ,1 Bilanca tekućeg računa Bruto inozemni dug, u EUR -1, , , , , , , , ,4 n.a. 15, , , , , , , , ,440.2 n.a. Izvor: DZS i HNB 19

53 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Slika 5.: Dijagram Tekući račun platne bilance i bruto inozemni dug Figure 5: Bar Chart Balance of Payment s Current Account and Gross External Debt Izvor: DZS i HNB Legenda: Net tourism gain = Neto prihod od turizma; Exports = Izvoz; Imports = Uvoz; Gross external debt, in Euros = Bruto inozemni dug, u EUR Negativan pritisak na trgovinsku bilancu u ograničenoj je mjeri kompenziran uspješnošću sektora turizma čiji su rezultati izraženi u devizama. Povećanje deficita trgovinske bilance zaustavljeno je padom potražnje za inozemnom robom i uslugama, od početka utjecaja krize u nadalje. The negative pressure on the Balance of Trade was offset to a limited extent by the performance of the tourism sector, which brought in foreign currency. The increase in the Balance of Trade deficit has been choked off by the fall in demand for foreign produced goods and services, as the crisis began to impact from 2008 onwards. Tablica 13.: Procjena dohotka ostvarenog u sektoru turizma (mil. EUR) Table 13: Estimation of Income Generated by the Tourism Sector (mill ) Devize primljene od stranih posjetitelja Devize prodane Hrvatima koji su posjetili inozemstvo 6.293, , , , ,8 584,6 717,3 765, ,2 Neto devizna zarada 5, , ,5 4, ,971.6 Izvor: HNB U posljednje tri godine, deficit trgovinske bilance Hrvatske je u padu, uglavnom zbog smanjenja bruto investicija (smanjenje javnih radova) i kontrakcije proizvodne djelatnosti i umjerenog povećanja izvoza zbog povećanja potražnje, čiji je uzrok bio oporavak gospodarstava u nekim zemljama EU-a (npr. Njemačkoj). During the last three years, Croatia s Balance of Trade deficit has been declining, due mainly to a reduction of gross investment (reduction of public works) and the contraction of the manufacturing sector and a modest increase in exports due to the increase of demand caused by the economic recovery in some EU countries (e.g. Germany). 20 The Croatian SME Observatory Report

54 Struktura inozemnog duga Composition of Foreign Debt Slika 6.: Dijagram Struktura inozemnog duga Figure 6: Bar Chart - Composition of Foreign Debt Legend: Portfeljna ulaganja = Investment portfolio; Gotovina i depoziti = Cash and deposits; Javni kreditori = Public creditors; Privatni kreditori = Private creditors. Izvor:: HNB Tijekom navedenog razdoblja veliki deficiti trgovinske bilance bili su financirani značajnim povećanjem bruto inozemnog duga Hrvatske, koji se utrostručio od i dosegao iznos 46,4 milijardi EUR, te je iznosio 101% BDP-a krajem god. Devizne rezerve Hrvatske povećale su se u apsolutnom iznosu sa 5,8 milijardi USD u god. na 14,1 milijardu USD u god. U relativnom iznosu državne devizne rezerve predstavljale su vrijednost oko 4 do 5 mjeseci ukupnog uvoza. Tijekom posljednje dvije godine, omjer uvoza i deviznih rezervi povećan je na 6 6,5 mjeseci ukupnih uvoznih plaćanja, kao posljedica smanjenja uvoza. During the period, large Balance of Trade deficits were financed by a substantial increase in Croatia s gross external debt, which has tripled from 2002, reaching the amount of 46.4 billion Euros, and representing 101% of GDP, by the end of the year Croatia`s foreign reserves increased in absolute terms from 5.8 billion US$ in 2002 to 14.1 billion US$ in In relative terms, the country s reserves represented about 4 to 5 months of total import payments. During the past two years, the ratio of imports/foreign reserves increased to months of total import payments as a consequence of the reduction of imports. i. Izravna strana ulaganja (FDI): i. Foreign Direct Investment (FDI): Tijekom razdoblja između i god., FDI su se učetverostručile s prosječnog iznosa od milijuna EUR godišnje, što je predstavljalo oko 4-5% BDP-a u prvih pet godina desetljeća, na milijuna EUR u i 2.764,8 milijuna EUR u god. Razina FDI-a zatim se povećavala te je dosegla 4.218,8 milijuna EUR u god., odnosno 8,5 % BDP-a. During the period , FDI multiplied fourfold from an average amount of 1,100 million Euros p.a., representing about 4-5% of GDP during the first five years of the decade, to 1,468 million Euros in 2006 and 2,764.8 million Euros in The level of FDI then went on to peak at 4,218.8 million Euros in 2008, or 8.5 % of GDP. Nakon gospodarske krize u god., FDI su pretrpjele dramatičan pad na samo 295 milijuna EUR u god. U god. FDI su ponovno porasle, te su dostigle razinu od 1.048,4 milijuna EUR (2,2% BDP-a), iznos sličan onome osiguranom u prvim godinama desetljeća. After the economic crisis in 2008, FDI suffered a dramatic decline to only 295 million Euros in In 2011, FDI bounced back attaining a level of 1,048.4 million Euros (2.2% of GDP), a similar amount to that secured in the first years of the decade. 21

55 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Tablica 14.: Izravna strana ulaganja (EUR, ) Table 14: Foreign Direct Investments ( ) FDI kao postotak God. FDI BDP-a (%) ,6 4, ,5 5, ,9 4, ,4 5, ,6 2, ,8 4, ,8 6, ,3 8, ,6 8, ,8 5, ,3 0,64 Izvor: HNB Legenda: FDI as a percentage of GDP = FDI kao postotak BDP-a, FDI = izravna strana ulaganja Razina FDI-a za Hrvatsku bila je slična razinama FDI-a u susjednim zemljama. Tablica 15. prikazuje priljev FDI-a u odabranim zemljama u razdoblju od do god. Poljska, Republika Češka i Mađarska imale su najveći priljev FDI-a u analiziranom razdoblju u apsolutnim iznosima. The level of FDI for Croatia was similar to the levels found in neighbouring countries. Table 15 presents the flow of FDI received by selected countries during the period 2003 to In absolute terms, Poland, Czech and Hungary received largest flows of FDI during the period analysed. Tablica 15.: Priljevi FDI-a u nekim tranzicijskim zemljama, u milijunima EUR Table 15: FDI inflows in some transitional countries, in million Euros R. Češka 1.862, , , , , , , ,2 Slovenija 270,5 665,2 472,5 513, , ,5-418,6 629,8 R. Slovačka 1.914, , , , , ,0-35,8 396,8 Mađarska 1.887, , , , , , , ,2 Hrvatska 1.762,4 949, , , , , ,8 295,3 Poljska 4.067, , , , , , , ,0 Izvor: WIIW Tablica 16.: Devizne rezerve Hrvatske: postotak u mjesecima uvoza Table 16: Croatia Foreign Reserves: Percentage in Months of Imports Ukupne rezerve (tekućih milijardi USD) Ukupne rezerve u mjesecima uvoza Izvor: HNB i procjene Svjetske banke 22 The Croatian SME Observatory Report

56 ii. Struktura izvoza i uvoza ii. Composition of Exports and Imports Tablica 17. prikazuje strukturu izvoza po djelatnostima (NKD 2007.). Najveći udio izvoza imala je prerađivačka industrija, i to 90,55% ukupne vrijednosti izvoza, dok poljoprivreda čini 3,79%, a preostali sektori nisu značajni. U prilozima ovog izvješća dano je više informacija, pri čemu je izvoz disagregiran na temelju dvoznamenkastih NKD šifri. To pokazuje da je glavni izvozni pod-sektor unutar prerađivačke industrije bio proizvodnja ostale prometne opreme, sa 14,07% ukupnog izvoza, zatim je slijedila proizvodnja električne opreme, sa 7,83%, proizvodnja kemikalija, sa 7,8%, proizvodnja prehrambenih proizvoda, sa 7,62% posto, te proizvodnja strojeva, 7,26%. Table 17 presents the composition of exports by economic activity (NKD 2007). Manufacturing is the main source of exports, representing 90.55% of the total value, agriculture accounts for a further 3.79%, the remaining sectors being insignificant. Annexes to this report, present more detail, disaggregating exports based on two digit NKD codes. This tell us that the main exporting sub-sector within manufacturing was the manufacture of other transport equipment with 14.07% of total exports, followed by the manufacture of electrical equipment, at 7.83%, the manufacture of chemicals, at 7.8%, the manufacture of food products, 7.62% per cent, and the manufacture of machinery, 7.26%. Tablica 17.: Ukupan izvoz prema NKD 2007., u tisućama HRK Table 17: Total Export on NKD 2007, in thousand HRK NKD % A. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo ,79 B. Rudarstvo i vađenje ,26 C. Prerađivačka industrija ,55 D. Električna energija, plin, para i zrak ,43 E. Ostalo ,97 Ukupno ,00 Izvor: DZS Slika 7.: Kružni dijagrami Ukupan izvoz prema NKD-u Figure 7: Pie Charts Total Export on NACE Izvor: DZS Proizvedeni proizvodi predstavljaju 80,2 posto ukupnog registriranog uvoza, a zatim slijede proizvodi iz rudarstva i vađenja, koji su činili 13,44% sveg uvoza (v. Tablicu 8 dolje). U prilozima ovog izvješća prikazan je izvoz disagregiran na temelju dvoznamenkastih NKD šifri. Što se tiče uvezene robe On the imports side, manufactured products represent 80.2 per cent of all imports registered, followed up by mined and quarried products, accounting for 13.44% of all imports (see table 8 below). Annexes to the report present the disaggregation of 23

57 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report u prerađivačkoj industriji, glavni uvezeni artikli su kemikalije, koje čine 10,77% ukupnog uvoza, strojevi, 9,74%, prehrambeni proizvodi, 9,29%, kao i osnovni metalni proizvodi sa 8,01%. Što se tiče proizvoda ekstraktivnih industrija, uvoz sirove nafte čini približno 94,69% ukupne vrijednosti uvoza. total imports based on two digit NKD codes. In terms of manufactured imports, the mayor items imported are chemicals, 10.77% of the total, machinery, 9.74%, food products, 9.29%, and basic metal products at 8.01%. In terms of the products of the extractive industries, the importation of crude petroleum represents approximately 94.69% of the total value of imports. Tablica 18.: Uvoz (NACE/NKD 2007.) Table 18: Imports (NACE 2007) NACE/NKD % A. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo ,79 B. Rudarstvo i vađenje ,44 C. Prerađivačka industrija ,2 D. Električna energija, plin, para i zrak ,83 E. Ostalo ,73 Ukupno Izvor: DZS Slika 8.: Kružni dijagrami Uvoz (NACE/NKD 2007.) Figure 8: Pie Charts Imports (NACE 2007) Izvor: DZS iii. Izvoz i uvoz: odredište i porijeklo iii. Exports and Imports: Destination and Origins Hrvatski izvoz je iznimno ovisan o europskim tržištima. U razdoblju 2009./2010., 86% vrijednosti ukupnog hrvatskog izvoza bilo je usmjereno na europska tržišta. Glavna odredišta bila su Italija (19%), Bosna i Hercegovina (12%), Njemačka (11%), Slovenija (8%) i Austrija (5%). Croatian exports are highly dependent of European markets. For the period 2009/2010, 86% of total Croatian exports, by value, went to European markets. The main destinations were Italy (19%), Bosnia & Herzegovina (12%), Germany (11%), Slovenia (8%), and Austria (5%). Slično tome, većina uvezenih proizvoda (u vrijednosti 80,8%) u i god. bila je porijeklom iz Europe i Rusije. Italija je bila zemlja porijekla 15% vrijednosti ukupnog uvoza, a slijedile su je Rusija (9%), Slovenija (6%), te BiH i Mađarska svaka sa 3%. Similarly, most of the imported products (in value 80.8%) originated in Europe and Russia, in the years 2009 and Italy was the origin of 15% of the value of total imports, followed by Russia (9%), Slovenia (6%), and BiH and Hungary with 3% each. 24 The Croatian SME Observatory Report

58 Tablica 19.: Ukupan izvoz i uvoz prema odredištu i porijeklu Table 19: Total Exports and Imports by Destination and Origin HRVATSKI IZVOZ I UVOZ IZVOZ UKUPNO Europa Austrija BiH Italija Njemačka Slovenija Srbija Ostale zemlje izvan Europe Prosjek UVOZ UKUPNO Europa Austrija BiH Italija Mađarska Rusija Slovenija Ostale zemlje Izvan Europe Prosjek Izvor: DZS Slika 9.: Dijagrami Ukupan izvoz i uvoz prema odredištu i porijeklu Figure 9: Bar Charts Total Exports and Imports by Destination and Origin IZVOZ UVOZ Izvor: HNB g) Tečajna stopa u Hrvatskoj ( ) g) Croatia s Exchange Rate ( ) Tečaj hrvatske kune u odnosu na euro stabilizirao se tijekom promatranog razdoblja. Međutim, tečaj kune u odnosu na američki dolar u istom razdoblju je oslabio. Croatia s HRK/Euro rate has been relatively stable during the period under consideration. However, the exchange rate of Kuna/Dollar has depreciated during the period. Tablica 20.: Prosječni tečajevi Table 20: Average Exchange Rates Tečaj HRK/EUR 7,41 7,56 7,50 7,40 7,32 7,34 7,22 7,34 7,29 HRK/USD 7,87 6,70 6,03 5,95 5,84 5,37 4,93 5,28 5,50 Izvor: HNB 25

59 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Slika 10.: Histogram Prosječni tečajevi Figure 10: Histogram Average Exchange Rates Izvor: HNB Legenda: Consumer prices inflation rate in % = Potrošačke cijene stopa inflacije u %; percentage = postotak Tečaj, a osobito tečaj HRK/EUR, održavan je kako bi zadržao istu vrijednost i to je izvor deflacijskog pritiska te pada tečaja koji je podizao cijene uvezenih proizvoda i time pridonio domaćim inflacijskim utjecajima. U razdoblju , stopa inflacije povećala se za 27,37%, pa je ukupna stopa rasta bila 2,85% godišnje. Međutim, u istom razdoblju je tečaj pao za samo 2,5%, odnosno po ukupnoj stopi od -0,21% godišnje. The exchange rate, especially the HRK/EURO, has been supported to maintain a constant value and this has been a source of deflationary pressure, a falling exchange rate pushing up the prices of imported products and thus adding to domestic inflationary influences. During the period , the inflation rate increased by 27.37%, amounting to a compound rate growth of 2.85% annually. Over the same period, however the exchange rate fell by only 2.5% or at a compound rate of -0.21% annually. h) Važnost izvoza kao pokretača gospodarskog rasta h) The Importance of Exports as an Engine for Economic Growth Prilozi ovom izvješću predstavljaju osnovne gospodarske pokazatelje za svih 27 EU država članica EU-a. Iz tih podataka odabrana je skupina malih zemalja s brojem stanovnika manjim od 11 milijuna kako bi se ispitao odnos između udjela izvoza u BDP-u i stope rasta BDP-a. Annexes to this report present the basic economic indicators for all the 27 EU member countries. From this data, a group of small countries with populations below 11 million inhabitants was selected to examine the relation between the share of exports in GDP and the rate of growth of GDP. Jačina uspješnosti gospodarstava Republike Češke i Slovačke odražava se u povoljnom nizu makroekonomskih pokazatelja, koji su rezultat snažnih izvoznih rezultata. Ostvaren je snažan gospodarski rast, uz otvaranje novih radnih mjesta, a da se nije dopustilo da javno zaduživanje izmakne kontroli, niti da se pojavi deficit platne bilance. The strength of economic performance of the Czech Republic and Slovakia is reflected in an attractive set of macroeconomic indicators, brought about by strong export performance. Strong economic growth, with employment creation was achieved without letting public borrowing get out of control or running balance of payment deficits. 26 The Croatian SME Observatory Report

60 Tablica 21.: Ključni makroekonomski pokazatelji, odabrane zemlje Table 21: Key Macroeconomic Indicators, Selected Countries Pokazatelj EU (27 država) Češka Republika Zemlja Poljska Slovenija Slovačka Bugarska Mađarska Rumunjska Latvija Stopa rasta BDP-a 1,27% 3,58% 4,54% 2,53% 4,97% 3,99% 1,45% 3,78% 2,80% Stopa nezaposlenosti 8,57% 6,85% 13,01% 6,00% 14,02% 9,27% 7,87% 6,96% 10,65% Deficit/suficit opće države kao postotak BDP-a -3,36% -3,59% -5,03% -2,76% -3,88% -0,04% -6,09% -3,85% -3,33% Bilanca tekućeg računa kao postotak BDP-a 0,75% 2,20% -1,95% -0,68% -2,39% -13,37% 0,22% -9,65% -12,91% Bruto dug opće države kao postotak BDP-a 65,46% 30,37% 48,15% 28,23% 35,24% 23,60% 68,16% 18,44% 19,80% Stopa inflacije 2,19% 2,15% 2,66% 3,33% 3,77% 5,82% 5,19% 8,37% 6,16% Stanovništvo Izvor: Eurostat Slika 11.: Dijagram Ključni ekonomski pokazatelji, odabrane države EU-a i Hrvatska Figure 11: Bar Chart - Key Economic Indicators, Selected EU Countries plus Croatia Legenda, odozgo prema dolje: stopa rasta BDP-a; stopa nezaposlenosti; deficit/suficit opće države kao postotak BDP-a; bilanca tekućeg računa kao postotak BDP-a; stopa inflacije 27

61 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Slika 12.: Dijagram Ključni ekonomski pokazatelji: bruto dug opće države kao postotak BDP-a Figure 12: Bar Chart - Key Economic Indicators: General Government Gross Debt as a Percentage of GDP Tablica 22.: Odabrane zemlje (s manje od 11 milijuna stanovnika i visokim stopama rasta BDP-a) Table 22: Selected Countries (Less than 11 million Inhabitants and High Rates of GDP Growth) Država Udio izvoza u BDP-u (2010.) * Ukupna stopa rasta BDP-a ** Bugarska 43,05% 3,30% Republika Češka 67,12% 3,35% Estonija 61,06% 1,42% Latvija 40,08% 1,05% Litva 56,11% 2,12% Slovačka 74,09% 4,98% Hrvatska 19,38% 1,47% Izvor: EUROSTAT Postoje određeni dokazi o odnosu između udjela izvoza u BDP-u i stopa rasta. Općenito, čini se da su zemlje s većim udjelima izvoza u BDP-u imale veći rast tijekom dužeg razdoblja (Slovačka, Republika Češka i Bugarska). There is some evidence of a relationship between share of exports in GDP and growth rates. In general, countries with larger share of exports in GDP appear to have had better growth performance over longer period (Slovakia, Czech Republic, and Bulgaria). * Izračuni se temelje na tablicama s podacima Eurostata: Calculations are based on Eurostat data sheets: ** Izračuni se temelje na tablicama s podacima Eurostata: Calculations are based on Eurostat data sheets: 28 The Croatian SME Observatory Report

62 i) Kreditna ekspanzija i kamatne stope aktivne i pasivne i) Credit Expansion and Interest Rates Analiza podataka o bankarstvu pokazuje da je monetarna politika u razdoblju između i god. pratila i prilagođavala se fazama gospodarske ekspanzije i kontrakcije. U razdoblju između i godine ukupni neotplaćeni krediti poduzećima povećali su se za 120,58%, što je bila ukupna godišnja stopa od 10,39%. Slično tome, u istom razdoblju ukupni novi krediti poduzećima povećani su za 130,05%, što je bila ukupna stopa od 10,98%, gotovo identična stopi rasta neotplaćenih kredita od komercijalnih financijskih institucija. Uzimajući u obzir ukupnu stopu rasta inflacije od 3,22%, može se zaključiti da je ukupno kreditiranje poduzećima na godišnjoj osnovi realno povećano za 7,76%. The analysis of banking data shows that monetary policy was accompanying and accommodating the phases of economic expansion and contraction during the period 2002 to During the period period, total outstanding loans to enterprises increased by %, a compound annual rate of 10.39%. Similarly, total new loans to enterprises increased by % during the same period, a compound rate of 10.98%, almost identical to the growth rate of outstanding loans from the commercial financial institutions. If we consider that the compound inflation growth rate was 3.22%, it can be concluded that total credit to enterprises increased annually in real terms by 7.76% per annum. U prilogu II prikazani su osnovni bankarski podaci o neotplaćenim kreditima i novim kreditima poduzećima u razdoblju Najznačajnija zapažanja iz analize tih podataka su sljedeća: Annex II presents the basic banking data on loans outstanding and new loans to enterprises during the period The following are the most notable observations coming from the analysis of this data: Novi krediti poduzećima povećani su realno po ukupnoj stopi od 7,76% godišnje. Ukupan iznos novih odobrenih kredita, koji su obuhvaćali kredite u domaćoj valuti i devizne kredite fluktuirao je tijekom tog razdoblja, međutim, nakon toga razdoblja prestao je fluktuirati te je udio deviznih kredita iznosio 20% ukupne vrijednosti odobrenih kredita. Tijekom razdoblja gospodarskog rasta krediti su izdavani uglavnom u domaćoj valuti, a devizni krediti su se smanjili na 14,98% ukupnih kredita u 2008., sa 21,92% u god. Devizni krediti ponovno su se povećali u i 2011., te su se na početku tog razdoblja povećali na 20%. Jedno od objašnjenja toga povećanja je porast izloženosti banaka inozemnom financiranju te su radije odobravale devizne kredite kako bi ublažile rizik potencijalnih valutnih promjena. Od do god. postojalo je znatno ubrzanje zaduživanja sa 2,4 milijardi HRK do maksimuma od 16,1 milijardi HRK u godini nakon čega dolazi do smanjenja na samo 1,9 milijardi HRK u godini. Međutim, zaduživanje je ponovno raslo te je u god. iznosilo 10,6 milijardi HRK. Bankarski podaci upućuju na postojanje problema likvidnosti u gospodarstvu. Sustavno, iznos neotplaćenih kredita bio je veći od ukupnih akumuliranih novih kredita odobrenih tijekom tog razdoblja. To upućuje na velik broj odobrenih revolving kredita te reprogramiranje starih dugova kako bi se izbjegla otplata kredita radi manjka sred- New credit to enterprises increased in real terms by a compound rate of 7.76% p.a. The total amount of new credit issued, comprising loans in domestic and in foreign currency, fluctuated during the period, however, it settled down and foreign currency loans represented 20% of total credit, 2010/2011. During the period of economic growth, loans were issued mainly in domestic currency, with foreign loans falling to 14.98% of total credit in 2008, from a figure of 21.92% in Foreign credit increased again in 2010 and 2011, rising to 20% as at the beginning of the period. One explanation of this foreign credit increase is that banks had become more exposed to foreign financing, and preferred to lend in foreign currency to mitigate the risk of potential currency variations. From 2003 to 2008, there was a substantial acceleration of borrowing from 2.4 HRK billion to a maximum of 16.1 HRK billion in 2006, this then decreased to only 1.9 HRK billion in 2009, however borrowing rose again attaining 10.6 HRK billion in Banking data indicates the existence of liquidity problems in the economy. Systematically, the amount of outstanding loans was larger than the total accumulated new credit issued over the period. This suggests a revolving fund system, recycling old debts to avoid repayment in the absence of adequate reserves to sustain bad loans 29

63 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report stava za vraćanje ranije odobrenih kredita pod nepovoljnim uvjetima. Stabilnost portfolia neotplaćenih kredita i tokovi likvidnosti poslovnog ciklusa podržavaju gore navedenu hipotezu. U promatranom razdoblju nije bilo smanjenja neotplaćenih kredita, ni u apsolutnim ni u relativnim iznosima. The above hypothesis is further supported by the stability of the stock (of outstanding loans) and the flows of liquidity over the business cycle. During the period under consideration, there were no reductions in loans outstanding loans, in either absolute or in relative terms. Prema FININIM evidencijama u veljači ukupno gospodarskih subjekata (uključujući MSP, velika poduzeća i obrte) bilo je u različitim fazama postupka likvidacije i stečajeva. Vrijednost neotplaćenih kredita koje treba naplatiti iznosi 31,6 milijardi HRK. Poslovni subjekti kojima je obustavljeno poslovanje imala su zaposlenika, od kojih je bilo u pravnim subjektima ( subjekata bez zaposlenih, s prijavljenim dugovanjima od 13,4 milijardi HRK), i poduzeća sa zaposlenih i dugovanjima koji su iznosili 11,5 milijardi HRK. Ukupan broj fizičkih subjekata kojima je obustavljeno poslovanje (uglavnom obrta i slobodnih djelatnosti/samostalnih profesija) iznosio je (od kojih je obrta), od čega bez zaposlenika s dugovanjima od 4,1 milijardu HRK, te subjekata koji su zapošljavali ljudi i s ukupnim dugovanjima u iznosu od 2,5 milijarde HRK. FINA records reported a total number of enterprises suspended from trading at 18 th February The value of outstanding credit to be recovered is 31.6 HRK billion. Companies suspended from trading employed 35,823 persons, of which 25,664 were in legal entities (18,974 having no employees, and reporting debts of 13.4 HRK billion, and 6,690 enterprises with 19,519 employees, and debts amounting to 11.5 billion HRK). The total number of physical entities suspended from trading (mainly crafts and freelancers/individual persons) was 36,624 (of which 19,000 are crafts). 25,897 have no employees, and have debts of 4.1 HRK billion, and 10,727 units, employing 16,304 persons and with total debts amounting to 2.5 billion HRK. Tablica 23.: Poduzeća s obustavljenim poslovanjem, trajanje, ukupan broj zaposlenih i akumulirani iznos duga Table 23: Enterprises Suspended from Trading, Duration, Total Number of Employees and the Accumulated Amount of Debt Razdoblje obustave poslovanja Broj insolventnih poslovnih subjekata % Broj zaposlenih u insolventnim posl.sub. % Ukupna vrijednost potraživanja vjerovnika 1-2 god , , ,4 2-3 god , , ,3 3-4 god , , ,6 4-5 god , , ,6 5 i više , , ,1 Ukupno % % % Izvor: FINA, neplaćene obveze poslovnih subjekata i. Trošak kredita: aktivne i pasivne kamatne stope i. Cost of Credit: Active and Passive Interest Rates Aktivne kamatne stope definiraju se kao stope kreditiranja koje banke i financijske institucije naplaćuju zajmoprimcima, a pasivne stope kao stope koje štediše dobivaju od banaka i financijskih institucija. Active interest rates are defined as the lending rates to borrowers charged by banks and financial institutions, and passive rates as the rates that savers received from bank and financial institutions. U odnosu na troškove kreditiranja poduzeća, u glavnini su se kamatne stope u Hrvatskoj kretale u omjerima (kamatnim paritetima) jednakim kao u državama EU. Hrvatska je svoje stope In relation to the cost of credit to enterprises, overall, interest rates in Croatia were on a par with EU countries. Croatia kept its rates a bit lower, especially during 2008 and 2009, the years 30 The Croatian SME Observatory Report

64 zadržala nešto nižima, posebice tijekom i godine, tijekom gospodarske krize. To je rezultat primjene nižih stopa pasivnih kamata. Štediše su kažnjene nižim kamatnim stopama na štednju. U Tablicama 24. i 25. prikazani su različiti modeli kreditiranja i štednje, kao i aktivne i pasivne kamatne stope koje su se primjenjivale u bankarskom sustavu tijekom promatranog razdoblja. of financial crisis. This was accomplished by means of lower levels of passive rates. Savers were penalised by lower interest rates. Tables 24 and 25 present the different modalities of lending and saving, and the active and passive interest rates, which were applied by the banking system during the period under consideration. Tablica 24.: Aktivne kamatne stope: kratkoročni i dugoročni krediti u domaćoj i stranoj valuti Table 24: Active Interest Rates: Short and Long-Term and Credit in Local and Foreign Currencies Aktivne kamatne stope u HRK Kratkoročne bez valutnog rizika 7,44 8,02 8,33 7,71 6,75 7,39 8,98 9,29 6,98 7,48 Dugoročne bez valutnog rizika 6,48 6,14 6,9 6,48 5,86 6,66 8,1 8,27 6,45 6,76 Kratkoročne s valutnim rizikom 8,72 7 7,09 6,34 6,29 6,86 8,18 8,41 7,91 7,56 Dugoročne s valutnim rizikom 6,37 5,76 5,55 5,18 6,21 6,51 6,92 7,31 7,19 6,37 Potrošačke cijene stopa inflacije 1,7 1,8 2,1 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1,1 2,3 Izvor: HNB Slika 13.: Histogram Aktivne kamatne stope Figure 13: Histogram Activity Interest Rates Izvor: HNB Legenda: Consumer Prices Inflation rate = Potrošačke cijene stopa inflacije; Short Term without currency exposure = kratkoročne bez valutnog rizika; Long term without currency exposure = dugoročne bez valutnog rizika; Short term with currency exposure = kratkoročne s valutnim rizikom; Long term with currency exposure = dugoročne s valutnim rizikom. Početkom razdoblja godine aktivne kamatne stope kretale su se između 7% i 8% u nominalnim iznosima, odnosno 5% do 6% u realnim iznosima po odbitku stope inflacije. Od do godine, aktivne su stope značajno smanjene do gotovo 2,8% u realnim iznosima. U posljednje tri godine aktivne stope ponovno su porasle na 5% do 6% u realnim iznosima. At the beginning of the period , active interest rates were around 7 to 8% in nominal terms, or 5 to 6% in real terms, after discounting inflation. From 2006 to 2008, active rates dropped substantially to around 2.8 % in real terms. In the last three years, active rates increased again to 5 to 6 per cent in real terms. 31

65 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Tablica 25.: Pasivne kamatne stope kratkoročne i dugoročne Table 25: Passive Interest Rates - Short and Long-Term Pasivne kamatne stope u HRK Kratkoročne bez valutnog rizika 2,86 4,69 4,13 3,23 2,69 5,48 5,64 2,04 1,41 1,89 Dugoročne bez valutnog rizika 3,23 2,82 3,30 3,49 3,11 6,45 6,85 2,07 3,03 2,78 Depoziti na tekućem računu s valutnim rizikom u EUR 0,52 0,23 0,22 0,27 0,32 0,36 0,26 0,10 0,18 0,13 Kratkoročna štednja s valutnim rizikom u EUR 2,89 2,29 2,46 2,63 4,24 5,10 4,13 2,64 1,63 2,37 Dugoročna štednja s valutnim rizikom u EUR 3,46 2,85 3,61 4,39 4,79 5,13 5,52 2,85 6,91 3,54 Potrošačke cijene stopa inflacije 1,7 1,8 2,1 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1,1 2,3 Izvor: Godišnje izvješće HNB-a Slika 14.: Histogram Pasivne kamatne stope Figure 14: Histogram Passive Interest Rates Izvor: Godišnje izvješće HNB-a Legenda: Consumer Prices Inflation rate = potrošačke cijene stopa inflacije; Long term without currency exposure = dugoročne bez valutnog rizika; Short term saving deposits with currency exposure in Euro = kratkoročna štednja s valutnim rizikom u EUR; Short term without currency exposure = kratkoročne bez valutnog rizika; Current account deposits with currency exposure in Euro = kratkoročna štednja s valutnim rizikom u EUR; Long term saving deposits with currency exposure in Euro = dugoročna štednja s valutnim rizikom u EUR Početkom razdoblja pasivne kamatne stope su se zadržale u rasponu od 1% do 2,5% i bile su negativne u odnosu na realne iznose (po odbitku inflacije), uz poneki izuzetak i godine kada su kamatne stope na štednju bile neznatno više od stope inflacije u navedenom razdoblju. Passive interest rates were kept in the range of 1% to 2.5% at the start of the period, and were negative in real terms (after discounting inflation), with some exceptions in 2007 and 2010 years when interest rates for savers were a little higher than the inflation rate of the period. Sveukupno gledajući, aktivne i pasivne kamatne stope slijedile su kretanja u zemljama EU-a. Hrvatska je držala svoje aktivne stope na nešto nižoj razini, osobito u i godini, za vrijeme financijske krize. Aktivne kamatne stope zadržavane su na nižoj razini temeljem nižih pasivnih stopa. Na taj su način štediše subvencionirali zaduživanja proizvodnih djelatnosti Hrvatske. Overall, active and passive interest rates followed movements in EU countries. Croatia kept its active rates a bit lower, especially in 2008 & 2009, during the financial crisis. Actives rates were kept lower by low levels of passive rates. Hence, savers were subsidising the borrowing of Croatia s productive activities. 32 The Croatian SME Observatory Report

66 j) Javne financije: javni konsolidirani proračun j) Public Finances: the Public Consolidated Budget Vladina fiskalna politika se tijekom navedenog razdoblja umjereno stabilizirala. Razdoblje je započelo malim deficitom državnog proračuna od -1,68% u godini, dok se u razdoblju 2006./2008. godine pojavljivao manji deficit državnog proračuna od oko -0,7%. Međutim, u godini deficit državnog proračuna iznosio je -2,87% BDP-a i povećao se na -4,19% u godini. Podaci pokazuju da je struktura državnog proračuna ostala gotovo konstantna tijekom cijelog razdoblja. Ukupni izdaci zadržani su na oko 36% tijekom cijelog razdoblja. Međutim, prihodi, čiji udio je također iznosio oko 36-37% ukupnog BDP-a u godini, su se smanjili na 33%, što predstavlja smanjenje od 3,5% u Tijekom razdoblja , ukupni državni izdaci povećavali su se po ukupnoj godišnjoj stopi od 6,25%, malo višoj od ukupne stope rasta BDP-a od 6,07%. Iako su se ukupni državni izdaci zadržali na gotovo jednakom udjelu u BDP-u (oko 36%), na ukupne državne prihode utjecala je gospodarska kriza, koja je nastupila u god. Ukupni državni prihodi povećali su se po ukupnoj godišnjoj stopi od 4,99%, i nisu uspjeli držati korak sa stopom povećanja državnih izdataka. Te brojke objašnjavaju državne deficite u posljednje dvije godine. Pad ukupnih državnih prihoda rezultat je pada prihoda od poreza na dohodak i poreza na dobit. Povećanja PDV-a nisu kompenzirala to smanjenje. Godine Vlada je povećala PDV sa 22 na 23 posto, te je također uvela krizni porez na plaće iznad HRK radi uravnoteženja proračuna. Uzastopne vlade bile su oprezne po pitanju upotrebe monetarne i fiskalne politike za poticanje i održavanje gospodarskog rasta. Monetarna politika više je upotrebljavana kao alat za kontrolu razine hrvatskog tečaja, inflacije i tokova stranog kapitala. Upotreba monetarne politike za poticanje rasta BDPa bila je mnogo ograničenija. The Government`s fiscal stance was mildly stabilising over the period. The period started with the Government running a small budget deficit of -1.68% in 2002, incurring smaller deficits of around -0.7% during the period 2006/2008. In 2009, however, the government ran a budget deficit of -2.87% of GDP, which increased to -4.19% in Data shows that the structure of government budget was maintained almost constant during the whole period. Total expenditure was kept around 36% during the whole period. However, revenues, which represented also around 36-37% of total GDP in 2002, dropped to 33 per cent, a decrease of 3.5 % points in During the period , total government expenditure increased at a compound annual rate of 6.25%, a rate slightly higher than the compound nominal growth rate of GDP, 6.07%. If total government expenditures were kept almost at the same proportion of GDP (about 36%), total government revenues were, however, affected by the economic crisis, which developed in Total Government revenues increased at a compound rate of 4.99% annually, failing to keep pace with the rate of increase of government expenditure. These figures account for the government deficits of the last two years. The fall in total government revenues is the result of a fall in the revenue raised from income and profit taxes. Increases in VAT failed to compensate for this reduction. In 2009, the administration increased VAT tax from 22 to 23 per cent, and also raised the solidarity tax on salaries above 3,000 HRK in an effort to balance its budget. Successive administrations were cautious in their use of monetary and fiscal policies to promote and sustain economic growth. Monetary policy has been used more as a tool to control the level of Croatia s exchange rate, inflation, and foreign capital flows. Its use to promote GDP growth has been much more limited. Tablica 26.: Konsolidirani rezultati javnog sektora Table 26: Consolidated Public Sector Results SUFICIT/DEFICIT BDP POSTOTAK (%) -1,68-0,95-1,66-1,41-0,78-0,70-0,73-2,87-4,19 Izvor: Ministarstvo financija 33

67 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report U Hrvatskoj će se deficit opće države povećati treću godinu u nizu. Očekivani deficit od 5,5% (procjene temeljene na metodologiji ESA) za god. uvelike odražava projekcije pada prihoda, kojima su pridonijele prošlogodišnje zakonske promjene, kao što su ukidanje posebnog poreza na plaće, mirovine i ostali dohodak (tzv. krizni porez), promjene u oporezivanju dohotka, kao i snižavanje trošarina na naftu. Sveukupno, predviđa se smanjenje prihoda za 1,3% BDP-a. Procjenjuje se povećanje rashoda za 1,5% u godini, a njihov udjel u BDP-u smanjit će se za 0,8 postotnih bodova. The general government deficit will increase for the third consecutive year in Croatia. The expected deficit of 5.5% (estimates based on ESA methodology) for 2011 largely reflects the projected decline in revenues, fuelled by last years legislation changes, such as the repeal of the special tax on salaries, pensions and other income, income taxation changes, and reduction of oil excises. Overall, revenues are set to decrease by 1.3%of GDP. Expenditures have been estimated to increase by 1.5 per cent in 2011 and their share in GDP is set to decline by 0.8 percentage points. Slike u nastavku teksta prikazuju detaljne informacije o aspektima javnog duga. The figures, which follow, present detailed information on aspects of the national debt. Slika 15.: Dijagram bruto vanjski dug, % BDP-a, kolovoz Figure 15: Bar Chart - Gross External Debt, % of GDP, August 2011 Slika 16.: Dijagram - bruto vanjski dug ostalih sektora sa Slike 15., % BDP-a, kolovoz Figure 16: Bar Chart - Gross External Debt of Other Sectors from Figure 15, % of GDP, August 2011 Izvor: HNB, DZS, izračuni Svjetske banke Legenda: Intercompany lending = Međusobno kreditiranje poduzeća; Other sectors = Ostali sektori; Banks = banke; Government = država; Total gross external debt = Ukupan bruto inozemni dug; Private enterprises = privatna poduzeća; Public enterprises = Javna poduzeća; Non-banking financial institutions = nebankarske financijske institucije; Other sectors = Ostali sektori Slika 17.: Dijagram Fiskalni izgledi, % BDP-a Figure 17: Bar Chart - Fiscal Outlook, % of GDP Slika 18.: Dijagram Javni dug, % BDP-a Figure 18: Bar Chart - Public Debt, % of GDP Izvor: HNB, DZS, izračuni Svjetske banke 34 The Croatian SME Observatory Report

68 k) Plaćanje kamata, rashodi središnje države i plaćanja kamata kao udio u BDP-u. Ukupna vrijednost kamata na državni dug gotovo je udvostručena u razdoblju od do godine, s 3.646,1 milijuna HRK u godini na 6.551,7 milijuna HRK u godini. Zbog toga se udio sredstava koji se izdvajaju za plaćanje kamata u ukupnim izdacima države povećao s 4,8% u godini na 5,3% u godini. k) Interest Payments, Central government expenditure and interest payments as share of GDP. Total interest payments for government debt almost doubled during the period , from an amount of 3,646.1 million HRK in 2002 to 6,551.7 million in Consequently, the share of interest in total government expenditures increased form representing 4.8% in 2002, to 5.3% in Međutim, struktura plaćanja kamata se tijekom tog razdoblja razlikovala. Godine ,65% ukupne vrijednosti kamata odnosilo se na strani dug, i samo 47,35% na domaći dug. Godine plaćanja u vezi sa stranim dugom predstavljala su samo 26,80%, a 73,2% bilo je povezano s domaćim zaduživanjem. However, the composition of interest payments varied during the period. In 2002, 52.65% of the total interest payments related to foreign debt, and only 47.35% was due to domestic debt. In 2010, payments relating to foreign debt represented only 26.80%, and 73.2% was geared to domestic debt. Teret plaćanja kamata kao postotak BDP-a povećao se sa 1,75% u godini na 1,96% u godini. The burden of interest payments as percentage of GDP increased from 1.75% in 2002, to 1.96% in Tablica 27.: Plaćanja kamata, udio po kategorijama Table 27: Interest Payments, Share by Category (000 HRK) IZDACI 75,448,086 80,715,286 86,941,437 92,332,140 98,751, ,074, ,686, ,553, ,584,020 Kamate 3,646,152 3,955,966 4,343,680 5,004,650 5,397,046 5,461,240 4,900,838 5,509,814 6,551,773 U inoz. 1,919,679 2,026,845 2,160,784 2,359,005 2,386,923 2,234,179 1,579,210 1,449,067 1,755,989 U državi 1,726,473 1,929,121 2,182,896 2,645,645 3,010,123 3,227,060 3,321,629 4,060,748 4,795,784 BDP 208,796, ,932, ,428, ,652, ,044, ,308, ,015, ,189, ,563,500 UDIO KAMATA U RASHODIMA (000 HRK) % UDIO KAMATA U INOZEMSTVU/U DRŽAVI U UKUPNIM KAMATAMA Inozemstvo (%) U državi (%) UDIO KAMATA U BDP-u % Izvor: Ministarstvo financija 35

69 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report l) Prognoza rasta BDP-a za razdoblje l) GDP Growth Forecast for Pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj zaustavljen je u godini, kada nije došlo do promjene BDP-a (odnosno, niti je bilo pada, niti rasta). Bruto ulaganja u dugotrajnu imovinu koja su se smanjivala od godine dodatno su se smanjila za 7%. Potrošnja stanovništva i državna potrošnja, koje su se smanjile u godini, neznatno su se povećale u godini. Trgovinska razmjena s inozemstvom izgubila je zamah u godini pri čemu je izvoz ostvario minimalan rast, a uvoz se smanjio, osobito uvoz usluga. Neto priljev FDI-a je bio značajno veći nego u godini, ali znatno ispod razina ostvarenih u razdoblju prije krize. Preliminarni podaci za godinu upućuju na slabljenje hrvatskog gospodarstva u prvom tromjesečju godine. Prema informacijama Hrvatske gospodarske komore (izvješće za svibanj) došlo je do naglog silaznog trenda industrijske proizvodnje i građevinske djelatnosti. Loši uvjeti na tržištu rada nastavljaju s pritiskom na prihode i potrošnju, a visoka razina zaduženosti stanovništva i poduzeća nastavlja ograničavati domaću potražnju. Izgledi u i godini su oslabljeni lošim gospodarskim prognozama u EU-u, što će imati negativan učinak ne samo na hrvatski izvoz dobara, nego i na prihode od usluga, a osobito turizma. Štoviše, odobreni proračun za godinu temelji se uglavnom na obvezama definiranim Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, koji je usvojila prošla Vlada, kako bi postupno smanjilo manjak i stabiliziralo i/ili smanjilo javni dug. Predviđa se, općenito govoreći, usporenje rasta BDP-a radi javne potrošnje, a javne investicije samo će neznatno pridonijeti njegovom rastu. U veljači 2012., Hrvatski je Sabor usvojio proračun za Godinu koji se temelji na tri osnovna načela: i) obveza postupnog smanjenja deficita i stabiliziranje i/ili rezanje javnog duga prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, ii) stvaranje preduvjeta za obnovu gospodarskog rasta, iii) zaštita najosljetljivijih skupina društva. Proračun se temelji na pretpostavci 0.8 posto rasta BDP-a u Najveći izazovi kojima se nova Vlada mora posvetiti su fiskalna konsolidacija (obzirom na visoku nezaposlenost) te otplata stranog i domaćeg duga. Croatia s economic downturn halted in 2011, when GDP growth was nil. Gross fixed capital formation, on the decline since 2009, dropped by another 7%, both household and government consumption, having decreased in 2010, showed a slight increase in External trade lost momentum in 2011, with exports showing minimal growth while imports contracted, particularly of services. As for FDI, net inflows were considerably higher than in 2010, but far below the levels achieved in the pre-crisis period. Preliminary data for 2012 suggests that the Croatia economy has weakened further in the first quarter of According to the Chamber of Economy (May Report), the downward trend of industrial production and construction activities has steepened. Weak labour market conditions continue to exert downward pressure on incomes and spending and the high level of indebtedness of households and companies continues to restrict domestic demand. Prospects for 2012 and 2013 are dampened by the poor economic outlook in the EU, which will have a negative effect not only in Croatia s exports of goods but also on services revenues, tourism in particular. Moreover, the approved budget for 2012 is based mainly in the commitment to the Fiscal Responsibility Act approved by the former government in order to gradually reduce the deficit and stabilise and/ or reduce public debt. It is anticipated that, overall, public consumption will detract from GDP growth, while public investment will only contribute marginally to expansion. In February 2012 the Croatian Parliament adopted the budget for 2012, based on three main principles: i) commitment to the Fiscal Responsibility Act to gradually reduce the deficit and stabilise and/or cut public debt, ii) creation of pre-conditions for the restoration of economic growth, and iii) protection of the most vulnerable groups of society. The budget is based on the assumption of 0.8% GDP growth in Major challenges to be addressed by the new government are fiscal consolidation (against the background of high unemployment) and the servicing of foreign and domestic debt. 10 Druge nedavne prognoze: EBRD -0,6%, Svjetska banka -1%, Economist Intelligence Unit -1%, Rabobank -0,5% i Austrijski ekonomski institut -1,2% 10 Other recent forecasts are: EBRD -0.6%; World Bank -1%; IMF -1%; Economist Intelligence Unit -1%; Rabobank -0.5%, and Austrian Economic Institute -1.2% 36 The Croatian SME Observatory Report

70

71 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report IV. Sektor MSP-a u Hrvatskoj IV. The SME Sector in Croatia The Croatian SME Observatory Report

72 a) MSP i obrti - sveukupni pregled sektora MSP-a u Hrvatskoj a) SMEs and Crafts Overall Summary of the SME Sector in Croatia U evidenciji DZS-a u Hrvatskoj je u prosincu godine zabilježen gospodarski subjekt. Tablica 28. donosi prikaz po broju zaposlenih: The CBS records 168,931 economic entities in Croatia in December Breakdown by employment size is shown in Table 28 below: Tablica 28.: Broj MSP-a po broju zaposlenih, Table 28: Numbers of SMEs By Employment Size, 2010 Vrsta poduzeća Broj % Mikro-poduzeća (0-9) 155, Mala poduzeća (10-49) 10, Srednja poduzeća (50-249) 2, Velika poduzeća (>250) UKUPNO 168, % Source: CBS Od tih poduzeća, 92,2% su mikro-poduzeća (<10 zaposlenih) od kojih su pravni subjekti (uključujući zadruge), a su obrti. Out of these 168,931 enterprises, 92.2% are micro-enterprises (<10 employees), and of these are legal entities (including cooperatives) and crafts. Godine Evidentirano je malih poduzeća, 6,3% od ukupnog broja, a obuhvaćala su poduzeće i obrta poduzeća, 1,2% od ukupnog broja, bila su poduzeća srednje veličine, koja su obuhvaćala trgovačka društva i 61 obrt. Ostalo su bila velika poduzeća s više od 250 zaposlenih, od kojih 488 trgovačkih društava i 1 obrt, koji su činili preostalih 0,3%. There were 10,599 small companies recorded in 2010, 6.3% of the total, and comprising of 8791 enterprises and 1808 crafts. 1.2% of the total, 2,015 enterprises were medium sized, comprising of 1954 enterprises and 61 crafts. The remainder were large companies employing over 250 employees, of which there were 488 companies and 1 craft, accounting for the remaining 0.3 %. Pod-sektor obrta se prema veličini dijeli u dvije glavne skupine: velike obrte, obrtničkih poduzeća s prihodima od prodaje iznad 2 milijuna HRK godišnje i male obrte, sa dohotkom manjim od HRK, kojih je bilo The crafts sub-sector is divided in two main groups according to size: large crafts 4680 craft enterprises with sales revenues above 2 million HRK p.a. and smaller crafts earning less than the threshold of 230,000 HRK, 76,353 of these in number. Što se tiče pravnog oblika, gotovo 52% trgovačkih društava su društva s ograničenom odgovornošću, odnosno 50,1% čine trgovačka društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), 0,7% su dionička društva (d.d.), 0,1% javna dionička društva, a 0,7% zadruge. Pod-sektor obrta čini 48% od ukupnog broja MSP-a u Hrvatskoj. With respect to the legal form, almost 52% of the companies have limited liability i.e. 50.1% limited liability companies (d.o.o.), 0.7% joint stock companies (d.d.), 0.1% public stock companies, and 0.7 cooperatives. The craft sub-sector represents 48% of the total SME number of enterprises in Croatia. 37

73 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Tablica 29.: Klasifikacija poduzeća po veličini i pravnom obliku Table 29: Enterprise Classification by Size and Legal Form S ograničenom odgovornošću (d.o.o.) Dionička društva (d.d.) Javna dionička društva Zadruge Obrti Ukupno % prema veličini Mikro ,2 Mala ,3 Srednja ,2 Velika ,3 Ukupno % % prema obliku 50,4 0,8 0,1 0, Izvor: Podaci administrativnih evidencija i poslovnih registara DZS-a Djelatnosti koje obuhvaćaju najveći broj MSP-a su veleprodaja i maloprodaja, koje obuhvaćaju 24,35% svih MSP-a, a slijede prerađivačka industrija s 13,27%, građevinarstvo s 13,07%, djelatnosti smještaja i prehrane s 10,67%, te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 10,38%. Ovih pet djelatnosti čine 72% svih MSP-a u Hrvatskoj. The sector that possesses the greatest number of SMEs is the wholesale and retail trade, with 24.35% of all SMEs, followed by manufacturing, with 13.27%, construction, 13.07%, accommodation and food service activities, 10.67%, and professional, scientific and technical activities, 10.38%. These five sectors contain 72% of all SMEs in Croatia. Tablica 30.: Poduzeća prema djelatnostima i pravnom obliku Table 30: Enterprises by Economic Activity and Legal Form S ograničenom Dionička Javna NKD odgovornošću društva dionička Obrti Zadruge Ukupno % (d.o.o.) (d.d.) društva A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo ,82 B Rudarstvo i vađenje ,17 C Prerađivačka industrija ,27 D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom ,11 E Vodoopskrba: kanalizacija, gospodarenje otpadom itd ,4 F Građevinarstvo ,07 G Veleprodaja i maloprodaja ,35 H Prijevoz i skladištenje ,02 I Djelatnost smještaja i prehrane ,67 J Informacije i veze ,2 K Financijsko poslovanje i osiguranje ,64 L Poslovanje nekretninama ,31 M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti ,38 N Usluge administracije i podrške ,55 O Javna uprava i obrana ,01 P Obrazovanje ,48 Q Zdravlje ljudi i socijalni rad ,22 R Umjetnost, zabava i rekreacija ,79 S Ostale usluge ,97 T Djelatnost kućanstava kao poslodavaca Nepoznata kategorije ,57 Sveukupno % Izvor: Podaci administrativnih evidencija i poslovnih registara DZS-a 38 The Croatian SME Observatory Report

74 b) MSP: Ključne značajke prema veličini, djelatnostima i zapošljavanju b) SMEs: Key Characteristics by Size, Economic Activity and Employment i. Broj poduzeća, postotak prema djelatnostima i zapošljavanju i. Number of Enterprises, Percentage by Economic Activity and Employment 2008 Tablica 31.: Društva s ograničenom odgovornošću, sektorski u postocima, Table 31: Limited Liability Enterprises, Sector Percentages, 2008 Prerađivačka industrija Građevinarstvo Veleprodaja Stručne usluge Ostalo UKUPNO Mikro Mala Srednja Velika Izvor: Baza podataka FINE Iz Tablica 30. i 31. vidljivo je kako u sektoru mikro-poduzeća, barem kod društava s ograničenom odgovornošću, sektor prerađivačke industrije ima najnižu zastupljenost, dok je broj mikro-poduzeća u sektoru ostalih usluga i u veleprodaji 3 puta veći. Table 30 and Table 31 show that in the micro-enterprise sector, at least for limited liability companies, the manufacturing sector has the lowest concentration, whereas the numbers of micro-enterprises in the other services sector and in wholesale is 3 times as great. Najveća zastupljenost malih poduzeća istovjetna je onoj kod mikro-poduzeća. Međutim, udio malih poduzeća u sektoru proizvodnje dvostruko je veći nego udio mikro-poduzeća, dok je isto za srednja poduzeća sektor prerađivačke industrije, gdje je njihov broj najveći. The greatest concentration of small enterprises parallels the micro-enterprise situation. However, the proportion of small enterprises in the manufacturing sector is twice as much as for micro-enterprises, while for medium sized enterprises it is the manufacturing sector where the greatest number are to be found. Tablica 32.: Zaposlenost u društvima s ograničenom odgovornošću, sektori u postocima, Table 32: Employment in Limited Liability Companies, Sector Percentages, 2008 Prerađivačka Građevinarstvo Veleprodaja Stručne usluge Promet Ostalo UKUPNO industrija Mikro Mala Srednja Velika Izvor: Baza podataka FINE Gornja tablica prikazuje raspodjelu zapošljavanja po sektorima. U skladu s očekivanjima, raspodjela zapošljavanja slijedi raspodjelu broja poduzeća između sektora. Međutim, mikropoduzeća u sektoru građevinarstva ostvaruju manju zaposlenost od prerađivačke industrije. The table above shows the distribution of employment by sector. As expected, the distribution of employment follows the distribution of numbers of enterprises between the sectors. However, for micro-enterprises it is the construction sector that has the lowest representation in employment terms rather than manufacturing, so an average micro-enterprise in manufacturing has more employees than in construction. 39

75 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report ii. Prosječna zaposlenost, ii. Average Employment, Assets imovina i prihodi po veličini and Revenues by Size Mali obrti u prosjeku zapošljavaju 1,8 osoba, mikro-poduzeća (pravni subjekti) u prosjeku zapošljavaju 1,9 zaposlenika, mala poduzeća u prosjeku zapošljavaju 25,8 zaposlenika, a srednja poduzeća u prosjeku 126 zaposlenika. Prosječno zapošljavanje u sektoru zadruga je 3,6 zaposlenika. Velika poduzeća zapošljavaju u prosjeku 705 osoba, dok veliki obrti zapošljavaju u prosjeku 10,6 osoba. U pogledu ukupnih prihoda, mikro-poduzeća imaju prosječan promet od EUR godišnje, dok prosječan promet malih poduzeća iznosi 1,6 milijuna EUR. U slučaju srednjih poduzeća prosječan promet iznosi 10,9 milijuna EUR, a kod velikih poduzeća 107,8 milijuna EUR. Vrijednost ukupne imovine mikro poduzeća u prosjeku iznosi EUR. Mala poduzeća posjeduju imovinu prosječne vrijednosti 2,2 milijuna EUR, srednje velika poduzeća posjeduju imovinu prosječne vrijednosti 17,8 milijuna EUR, a u slučaju velikih poduzeća ona iznosi 199,8 milijuna EUR. Small craft enterprises employ on average 1.8 persons, microenterprises (legal entities) employ on average 1.9 employees, small enterprises employ on average 25.8 employees, and medium sized enterprises an average of 126 employees. Average employment in the cooperative sector is 3.6 employees. On average large companies employ 705 persons, while large crafts employ on average 10.6 persons. In relation to total revenues, a micro-enterprise has an average turnover 114,000 Euros p.a., while the average turnover of small enterprises is 1.6 million Euros. In the case of the medium sized enterprises, the equivalent figure is 10.9 million Euros, and for the large companies it is million Euros. A micro enterprise owns, on average, total assets to the value of 323,744 Euros, while small enterprises own assets, on average, to the value of 2.2 million Euros. For medium sized enterprises average asset ownership amounts to 17.8 million Euros, and in the case of the large enterprises it is million Euros. Tablica 33.: Društva s ograničenom odgovornošću i obrti: prosječna zaposlenost, prihodi i imovina Table 33: Limited Liability Companies and Crafts: Average Employment, Revenue and Assets 2008 Prosječno zaposlenih po poduzeću Prosječni prihodi od prodaje po poduzeću EUR Prosječna ukupna aktiva po poduzeću EUR Mikro , ,744 Mala ,585,113 2,164,716 Srednja ,975,873 17,820,355 MSP 7 440, ,157 Velika ,748, ,826,086 Zadruge , ,417 Obrti - veliki , ,868 Izvor: Baza podataka FINE 40 The Croatian SME Observatory Report

76 Slika 19.: Društva s ograničenom odgovornošću po veličini i sektoru (NACE/NKD 2007.) Figure 19: Pie Charts - Limited Liability Companies by Size and Sector 2008 (NACE 2007) BROJ PODUZEĆA BROJ ZAPOSLENIH MIKRO % UKUPAN BROJ C. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 10, F. GRAĐEVINARSTVO 12, G. VELEPRODAJA I MALOPRODAJA; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTORA 29, M. STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 15, OSTALE DJELATNOSTI 31, UKUPNO 100, % UKUPAN BROJ C. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 14, F. GRAĐEVINARSTVO 12, G. VELEPRODAJA I MALOPRODAJA; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTORA 29, M. STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 15, OSTALE DJELATNOSTI 27, UKUPNO 100, BROJ PODUZEĆA MALA BROJ ZAPOSLENIH % UKUPAN BROJ C. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 21, F. GRAĐEVINARSTVO 15, G. VELEPRODAJA I MALOPRODAJA; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTORA 28, OSTALE DJELATNOSTI 34, UKUPNO 100, % UKUPAN BROJ C. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 25, F. GRAĐEVINARSTVO 13, G. VELEPRODAJA I MALOPRODAJA; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTORA 23, OSTALE DJELATNOSTI 37, UKUPNO 100, BROJ PODUZEĆA SREDNJA BROJ ZAPOSLENIH % UKUPAN BROJ C. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 31, F. GRAĐEVINARSTVO 11, G. VELEPRODAJA I MALOPRODAJA; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTORA 25, OSTALE DJELATNOSTI 30, UKUPNO 100, % UKUPAN BROJ C. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 36, F. GRAĐEVINARSTVO 11, G. VELEPRODAJA I MALOPRODAJA; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTORA 18, OSTALE DJELATNOSTI 32, UKUPNO 100,

77 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report BROJ PODUZEĆA BROJ ZAPOSLENIH VELIKA % UKUPAN BROJ C. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 31, G. VELEPRODAJA I MALOPRODAJA; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTORA 25,00 91 OSTALE DJELATNOSTI 43, UKUPNO 100, % UKUPAN BROJ C. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 30, G. VELEPRODAJA I MALOPRODAJA; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTORA 21, H. TRANSPORT I SKLADIŠTENJE 12, OSTALE DJELATNOSTI 35, UKUPNO 100, Izvor: Baza podataka FINE c) MSP i obrti glavni ekonomski pokazatelji c) SMEs and Crafts Principal Economic Indicators i) Podaci o zaposlenosti i. Employment Data MSP (pravni subjekti): U god. u svim granama gospodarstva bilo je zaposleno osoba. Sektor malog gospodarstva zapošljavao je 35,7% ukupne radne snage, od toga mikro-poduzeća 8,6%, mala poduzeća 16,5%, srednja poduzeća 10,7%, a velika poduzeća 19,51%. Mala poduzeća predvodila su u stvaranju radnih mjesta. Unatoč dvjema uzastopnim godinama negativnog rasta, sektor MSP-a zadržao je svoj udio u ukupnoj zaposlenosti od 35,8% u godini. Međutim, zaposlenost u pod-sektorima bila je podložna promjenama. Mikro-poduzeća su povećala svoj udio na 9,4%, a udio malih poduzeća smanjio se na 15,8%, iako su ona ostala najvažnija u pogledu zapošljavanja. Srednja poduzeća zadržala su svoj udio od 10,60%, a velika poduzeća zadržala su svoj udio od 19,51%. Obrti: u godini pod-sektor obrta zapošljavao je 14,64% ukupne radne snage, od kojih su bili obrtnici i vlasnici poduzeća, a njihovi zaposlenici. Do god. ukupna zaposlenost u sektoru obrta smanjena je sa u godini na ( obrtnika i zaposlenika), budući da je sektor obrta bio pogođen padom gospodarstva tijekom dvije godine. SMEs (Legal Entities): In 2008, 1,554,805 persons were employed in all sectors of the economy. The SME sector employed 35.7% of the total labour force and out of this subtotal, micro-enterprises employed 8.6 %, small enterprises employed 16.5%, medium sized enterprises employed 10.7% and large companies 19.51%. Small companies were leading the SME sector in employment generation. Despite two consecutive years of negative growth, the SME sector maintained its share of total employment at 35.8% in 2010; however, employment across the different size bands was subject to change. Micro-enterprises increased their share to 9.4%, the share of small companies dropped to 15.8%, although they remained most important in employment terms. Medium sized enterprises maintained their share at 10.60% and large companies maintained their share at 19.51%. Crafts: In 2008, the craft sub-sector employed 14.64% of total labour force, out of which 79,149 were craftsmen and the owners of the business, and 148,401 were their employees. By 2011, total employment in the craft sector had declined from 227,550 in 2008, to 177,049 (67,998 craftsmen and 109,051 employees), as the craft sector was squeezed by two years of economic decline. 42 The Croatian SME Observatory Report

78 Tablica 34.: Zaposleni prema veličini poduzeća Table 34: Employees by Enterprise Size Broj zaposlenika % % Mikro , ,40 Mala , ,80 Srednja , ,60 MSP , ,80 Velika , ,51 Zadruge , ,23 Ukupno obrti veliki i mali , ,98 Ostalo (javna uprava itd.) , ,48 Ukupno zaposlenih ,00% ,00% Izvor: Podaci FINE i DZS-a Slika 20.: Kružni dijagrami Zaposleni prema veličini poduzeća Figure 20: Pie charts Employees by Enterprise Size Ukupan broj zaposlenih Broj zaposlenih u MSP-u Ukupan broj zaposlenih Broj zaposlenih u MSP-u Legenda: Ukupan broj zaposlenih MSP Velika Zadruge Obrti Ostalo Broj zaposlenih u MSP-u Mikro Mala Srednja Izvor: Podaci FINE i DZS ii) Sektor obrta prema djelatnostima ii. Crafts Sector By Economic Activity Tablica 35.: Sektor obrta prema klasifikaciji NACE/NKD Table 35: Craft Sector by NACE Classification Djelatnost Opis djelatnosti Obrtnici Zaposlenici Ukupno % A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo ,8 B Rudarstvo i vađenje ,1 C Prerađivačka industrija ,9 D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom ,0 E Vodoopskrba: kanalizacija, gospodarenje otpadom itd ,1 F Građevinarstvo ,7 G Veleprodaja i maloprodaja ,1 H Prijevoz i skladištenje ,4 I Djelatnost smještaja i prehrane ,6 J Informacije i veze ,7 K Financijsko poslovanje i osiguranje ,6 L Poslovanje nekretninama ,3 43

79 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti ,9 N Usluge administracije i podrške ,8 O Javna uprava i obrana ,0 P Obrazovanje ,2 Q Zdravlje ljudi i socijalni rad ,1 R Umjetnost, zabava i rekreacija ,3 S Ostale usluge ,6 T Djelatnost kućanstava kao poslodavaca ,2 U Djelatnosti izvan teritorijalnih organizacija i tijela ,0 Nepoznata kategorija ,1 Sveukupno ,0% Izvor: Podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje godina. Od god. broj obrtnika mlađih od 40 godina smanjio se za 29,8%. Broj obrtnika između 40 i 50 godina starosti imao je sličan trend opadanja od 28,4%. Međutim, broj obrtnika iznad 50 godina starosti povećao se za 32,7%. Opći uočeni trend je da obrtnici postaju stariji i da sektor obrta ne uspijeva privući nove, mlade obrtnike. Since 2003 the number of craftsmen under 40 years of age has decreased by 29,8%. The number of craftsmen between 40 and 50 years of age has experienced a similar downward trend of 28,4%. However, the number of craftsmen above 50 years of age has increased by 32,7%. The general trend observed is that the craftsmen are getting older and that the crafts sector is failing to attract new, young entrants. iii. Podaci o vanjskoj trgovini iii. Foreign Trade Data Podaci o izvozu Export Data MSP (pravni subjekti): Ukupan izvoz u god. iznosio je 12,4 milijarde EUR ( HRK). MSP-i su ostvarili 39,91% ukupnog izvoza, a velika poduzeća 58,88%. Udio mikro-poduzeća u ukupnom izvozu bio je 7,11%, malih poduzeća 11,88%, a srednje velikih poduzeća 20,93%. Tablica 36. prikazuje strukturu izvoza za i godinu te daje uvid u promjene udjela u izvozu po veličinama gospodarskih subjekata. Udio MSP-a u ukupnom izvozu iznosi 40%; udio velikih poduzeća iznosi 59%, a udio obrta i ostalih čini preostalih 1% udjela u ukupnom izvozu. SMEs (Legal Entities): Total exports amounted to 12.4 Euros billion (90,159,505,872 HRK) in the year 2010, out of which SMEs produced 39.91% of the total and large companies produced 58.88%. Micro-enterprises produced 7.11%, small companies produced 11.88% and medium size companies produced 20.93%. Table 36 presents the structure of exports for the years 2008 and 2010, providing some insight to the changes in export shares by size group. SMEs contribute to 40% of total exports; large companies contribute 59%, with crafts and others accounting for the remaining 1%. 44 The Croatian SME Observatory Report

80 Tablica 36.: Doprinos ukupnom izvozu prema veličini Table 36: Total Exports by Size Izvoz % % Mikro , ,11 Mala , ,88 Srednja , ,93 Ukupno MSP , ,91 Velika , ,88 Zadruge , ,06 Obrti , ,02 Slobodne djelatnosti , ,05 Ostali , ,08 Sveukupno (HRK) , ,00% Izvor: Baza podataka FINE Fiskalna godina Trgovinska bilanca izvozno-uvozna bilanca The Balance of Trade Export and Import Balance Tijekom razdoblja ekonomskog rasta, vanjskotrgovinska bilanca bila je izrazito negativna. U god. vrijednost ukupnog uvoza premašila je vrijednost izvoza za 29,04%. U god. situacija se preokrenula, pa je izvoz bio veći od uvoza za 1,6%. Međutim, godina bila je godina negativnoga gospodarskog rasta. Tablica 37. prikazuje podatke o trgovinskoj bilanci za i godinu. The foreign trade balance was negative during Croatia s growth period. In 2008, the value of total imports exceeded the value of exports by 29.04%. In 2010, the situation reversed with exports exceeding imports by 1.6%. However, 2010 was a year of negative growth. Table 37 presents the Balance of Trade figures for the years 2008 and Tablica 37.: Trgovinska bilanca izvoz-uvoz, HRK Table 37: Exports Imports, Trade Balance - HRK Prihodi od prodaje u inozemstvu Uvoz u razdoblju Deficit/Suficit Prihodi od prodaje u inozemstvu Uvoz u razdoblju Deficit/Suficit Mikro Mala Srednja MSP Velika Zadruge Obrti Slobodne djelatnosti Ostalo Sveukupno Izvor: Baza podataka FINE 45

81 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Sektor MSP-a imao je stalan trgovinski deficit tijekom cijeloga promatranog razdoblja. Godine 2008., trgovinski deficit MSP-a dosegao je 3,2 milijarde EUR. Ta se vrijednost smanjila na 1,7 milijardi EUR u godini, te na 1,01 milijardu EUR u godini. The SME sector has run persistent trade deficits during the whole of the period under observation. In 2008, the SME trade deficit reached 3.2 Euros billion. This fell to 1.7 Euro billion in 2009, and to 1.01 Euro billion in Podaci o izvoznim rezultatima velikih obrta preuzeti su iz baze podataka FINE, a za male obrte podaci o vanjskoj trgovini preuzeti su od Carinske uprave. In the crafts sub-sector information on large crafts export performance comes from FINA database, and for small crafts, foreign trade data comes from Customs Authorities. Tablica 38. prikazuje podatke o vanjskoj trgovini za sektor obrta dobivene iz carinskih podataka. Obrti su neto uvoznici, s uvozom koji uvelike premašuje izvoz, u nekim godinama vrijednost uvoza je dva i pol puta veća od vrijednosti izvoza. Međutim, u vanjsku trgovinu bio je uključen mali broj obrta. Tablica 38.: Robna razmjena s inozemstvom - obrti Table 38: Foreign Trade in Crafts Uvoz Table 38 presents foreign trade information for the craft sector gathered from customs data. On balance, crafts are net importers, with imports exceeding exports by a significant amount, in some years the value of imports is two and a half times greater than the value of exports. However, few crafts were involved in foreign trade. Izvoz GODINA BROJ OBRTA VRIJEDNOST u HRK BROJ OBRTA VRIJEDNOST u HRK Izvor: Hrvatska Carinska uprava Prema podacima Carinske uprave, vrijednost izvoza obrta iznosi svega 0,6% ukupne vrijednosti izvoza Hrvatske u godini. Podaci FINE pokazuju ponešto drugačiju sliku, gdje udio izvoza obrta iznosi približno 1% ukupne vrijednosti izvoza. Obrti obično u manjem razmjeru posluju na lokalnim tržištima. To im otežava proizvodnju dovoljnih količina proizvoda za ostvarivanje koristi iz ekonomije razmjera, što bi im pomoglo u povećanju konkurentnosti na stranim tržištima. According to Customs figures, the value of exports produced by crafts amounts to only 0.6% per cent of Croatia s total export value in FINA data presents a slightly different picture, with crafts exporting about 1% of the total value of exports. Crafts usually serve localised markets in small scale, which makes it difficult for them to produce the volumes necessary to benefit from economies of scale, which will help them become competitive on foreign markets. iv. Dodana vrijednost iv. Value Added U prilogu izvješća nalaze se dokumenti u kojima su predstavljeni pokazatelji dodane vrijednosti cijelog sektora MSP-a. Navedeni pokazatelji predstavljaju ukupni zbroj dodane vrijednosti koju su stvorila MSP u i godini. Ove dvije godine odabrane su kao osnova za analizu dodane vrijednosti po skupinama poduzeća i NKD šiframa iz sljedećih razloga: je bila godina koja je označavala kraj gospodarske ekspanzije (iako je u tim godinama BDP još uvijek rastao po stopi od 2,4%, dok je bila druga godina negativnoga Annexes to this report present the value added by the whole SME sector. It is a summary of the value added created by enterprises in the years 2008, and These two years have been chosen as a basis for the analysis of value added by groups of enterprises and NACE codes for the following reasons: 2008 was the year which marked the end of the economic expansion (although in this year GDP still managed to grow at 2.4%, while 2010 was the second year of negative economic growth, GDP fell by 1.2%). In this way, changes 46 The Croatian SME Observatory Report

82 gospodarskog rasta te se BDP smanjio za 1,2%. Na taj način, promjene dodane vrijednosti mogu se ispitati u različitim fazama poslovnog ciklusa. Tablica 39. prikazuje dodanu vrijednost koju stvaraju skupine poduzeća po veličinama. Sukladno podacima iz godine, cjelokupni sektor MSP-a pridonosi otprilike 43,4% ukupne dodane vrijednosti (prije oporezivanja), ili 38,1% (nakon oporezivanja). S druge strane, velika poduzeća pridonose s 49,3% ukupne dodane vrijednosti (prije oporezivanja), ili oko 54,1% (nakon oporezivanja). Podaci upućuju na to da porezni sustav pogoduje velikim poduzećima, kod kojih dobit nakon oporezivanja iznosi približno 78% ukupne dobiti prije oporezivanja, nasuprot 62,5% za cijeli sektor MSP-a. to value added can be examined at different phases of the business cycle. Table 39 presents the value added generated by enterprises in the various size groups. As a whole, the SME sector contributes around 43.4% of total value added (before taxation), or 38.1% (after tax payments) according to the data of the year On the other hand, large companies contribute 49.3% (before taxation), or around 54.1% (after tax payments). The data indicates that the tax system favours larger companies where profit after taxation is around 78% of total profit before taxation, against 62.5% for the whole SME group. Tablica 39.: Dodana vrijednost prema veličini (HRK) Table 39: Value Added by Size (HRK) Skupina prema pravnoj vrsti/ veličini Dobit prije oporezivanja Dobit nakon oporezivanja Dobit prije oporezivanja Dobit nakon oporezivanja Mikro Mala Srednja MSP Velika Zadruge Izvor: Baza podataka FINE Slika 21.: Dijagrami - Dobit prije oporezivanja i dobit nakon oporezivanja Figure 21: Bar Charts - Profit Before and After Tax Dobit prije oporezivanja Dobit nakon oporezivanja Izvor: Baza podataka FINE Legenda: Micro Small Medium = mikro, mala, srednja, SMEs = MSP ; large = velika 47

83 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Prema financijskim izvješćima, mala poduzeća bila su uspješnija od ostalih MSP-a tijekom cijelog razdoblja, počevši od godine. Stvorila su dobit od HRK u god., dok su mikro-poduzeća i srednja poduzeća ostvarila dobit u iznosu HRK odnosno HRK u posljednjoj godini gospodarskog rasta. Small companies have performed better than other SMEs in financial terms, at all times since Small companies generated a profit of 5,002,235,365 HRK in 2008, whereas micro-enterprises and medium sized enterprises earned 2,483,018,292 HRK, and 2,996,545,916 HRK in this, the last year of economic growth. U godini, godini općih gubitaka, kada se BDP smanjio za 1,2%, sektor malog gospodarstva još je uvijek imao dobit od HRK. Međutim, mikro-poduzeća i srednja poduzeća su ostvarivala gubitke nakon oporezivanja u iznosu od HRK odnosno HRK. In 2010, a year of generalised losses, when GDP fell by 1.2%, the small company sector still made a positive profit of 933,759,025 HRK, however micro-enterprises and medium sized companies were lossmaking, with after tax losses of minus 4,139,901,520 HRK and minus 4,106,360,717 HRK respectively. Tablica 40.: Dobit i gubitak prema veličini, Table 40: Profit and Loss by Size, Dobit % Gubitak % Ukupno Mikro ,43% ,57% Mala ,96% ,04% 9465 Srednja ,12% ,88% 1358 Velika ,68% ,32% 446 Ukupno Udio profitabilnih poduzeća i gubitaša 63,67% 36,33% 100,00% Izvor: FINA Od poduzeća u godini, 64% je ostvarivalo dobit, a 36% je ostvarilo gubitke. Mala poduzeća su ponovno imala bolje rezultate od prosjeka MSP-a, budući da je 85% od malih poduzeća ostvarilo dobit, a samo 15% je ostvarilo gubitke. In 2008, out of 82,201 enterprises, 64% made profits, and 36% made losses. Once again, small companies outperformed the SME average accounting for 85% of the 9465 small enterprises making profits and only 15% of those making losses. Velikoj uspješnosti koju su ostvarila mala poduzeća pridonijelo je više čimbenika: A number of factors have contributed to the strong performance shown by small companies: rerađivačka industrija je opadala prema doprinosu BDP-u za gotovo 3 postotna boda u posljednjih deset godina. Koncentracija malih poduzeća u prerađivačkoj industriji manja je od koncentracije srednjih i velikih poduzeća. Udio malih poduzeća u prerađivačkoj industriji bio je 21,37% od ukupnog broja poduzeća u usporedbi sa 27,67% za srednja i 29,24% za velika poduzeća. Mala poduzeća manje su pogođena financijskim troškovima u usporedbi sa srednjim i velikim poduzećima. Financijski troškovi predstavljali su 4,61% ukupnih troškova za mala poduzeća, te 9,16% za srednja poduzeća i 4,41% za velika poduzeća. Materijalni troškovi također su proporcionalno manji za Manufacturing production has declined in terms of its contribution to GDP by almost 3 points in the last ten years. The concentration of small companies in the manufacturing production is below that of the medium sized and larger companies. The share of small companies in manufacturing was 21.37% of the total number of enterprises compared to 27.67% for medium sized and 29.24% for large enterprises. Small companies are less affected by financial costs in comparison to medium sized and large size companies. Financial costs represented 4.61% of the total costs for small enterprises, and 9.16% for medium sized companies and 4.41% for large companies. 48 The Croatian SME Observatory Report

84 mala poduzeća, kod kojih čine 68,64% ukupnih troškova, nasuprot 70,81% za srednja poduzeća, te 72,04% za velika poduzeća. Mala poduzeća mogu biti fleksibilnija u prilagodbi svoje proizvodnje promjenama tržišne situacije. To je hipoteza koju treba analizirati u budućem radu opservatorija. MSP-i većinom posluju u sljedećim područjima djelatnosti: proizvodnja i prerada hrane, tekstil (odjeća), izrada proizvoda od drva i pluta (osim namještaja), izrada proizvoda od slame i izrada boja, izrada proizvoda od gume i plastike, te izrada metalnih proizvoda i strojeva. Material costs also are also proportionately lower for small companies, representing 68.64% of total costs versus 70.81% for medium sized enterprises, and 72.04% for large companies. Small companies can be more flexible in adapting their production to changes in market situation. This is a hypothesis that it should be analysed in future Observatory work. The most important sectors in terms of concentrations of SMEs are : food production and processing, textiles (wearing apparel), manufacture of wood and cork products (excluding furniture), manufacture of articles of straw and painting materials, manufacture of rubber and plastic products, and manufacture of metal and machinery products. Tablica 41.: Dobit i gubitak po sektorima Table 41: Profit and Loss by Size, 2008 Sektor Proizvodna poduzeća Građevinarstvo Veleprodaja i maloprodaja Usluge Dobit Gubitak Dobit Gubitak Dobit Gubitak Dobit Gubitak Mikro poduzeća Mala poduzeća Srednja poduzeća Velika poduzeća Izvor: Baza podataka FINE Važno je napomenuti da su gubici bili najveći u sektoru prerađivačke industrije, osobito među srednjim i velikim poduzećima. Udio prerađivačke industrije u BDP-u u ovom se razdoblju smanjio. Povećana konkurencija iz stranih zemalja otežala je prodaju proizvoda hrvatske prerađivačke industrije i smanjila profitabilnost u sektoru prerađivačke industrije. Analiza sektora prerađivačke industrije upućuje na to da postoji značajna razlika između pod-sektora i djelatnosti u kojima su MSP-i najviše zastupljeni (prehrambeni proizvodi, odjeća, proizvodnja živežnih namirnica, izrada nemetalnih i metalnih proizvoda) te pod-sektora i djelatnosti koje su najprofitabilnije (bezalkoholna pića, proizvodi od kože, farmaceutski proizvodi, računala i elektronika, prikolice i motorna vozila, kao i popravak strojeva i opreme). It is important to notice that the major losses occurred in the manufacturing sector, especially among medium and large sized companies. The share of manufacturing industry in GDP has fallen over the period. Increased competition from abroad has made it more difficult to sell Croatian manufactured products and has decreased profitability in the manufacturing sector. An analysis of manufacture sector indicates that there is a substantial difference between the sub-sectors and industries which have the greatest concentrations of SMEs (food products, wearing apparel, basic wood production products, non-metallic, fabrication of metal products) and the subsectors and industries which are most profitable (beverages, leather products, pharmaceutical products, computer and electronics, trailers and motor vehicles, and repair of machine and equipment). Dodana vrijednost obrtničkih poduzeća i slobodnih djelatnosti god. Value Added of Craft Enterprises and Independents 2008 Teško je procijeniti dodanu vrijednost koju sektor obrta prido- It is difficult to estimate the value added which the craft sector 49

85 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report nosi gospodarstvu, što proizlazi iz činjenice da Porezna uprava pri Ministarstvu financija objedinjuje podatke o ukupnim primanjima te dohotku obrta i slobodnih zanimanja. U stvaranju ukupne dodane vrijednosti u godini obrti i slobodna zanimanja pridonijeli su sa udjelom od 12,4% u ukupnoj dodanoj vrijednosti. Doprinos malih obrta i slobodnih zanimanja bio je 5,8%, dok su veliki obrti ostvarili 3,9%, a velike samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja 2,6%. contributes to the economy. The difficulty arises from the fact that the data from Tax Department in the Ministry of Finance combines information on total receipts and income from crafts and independents (freelancers) together. Crafts and independents/freelancers provided 12.4 % of total value added for the year The contribution of small crafts and independent workers was 5.8%, while large crafts provided 3.9% and large independents/freelancers 2.6%. v. Ulaganja u istraživanje i razvoj v. Investments in Research and Development Podaci FINE predstavljaju osnovu za procjenu razine ulaganja poduzeća koja su podnijela izvješća o ulaganjima u istraživanje i razvoj. Troškovi razvoja koje su poduzeća imala u razdoblju od do godine i razina akumulirane nematerijalne imovine na kraju fiskalne godine i uzeti su kao glavno mjerilo u procjeni razine ulaganja poduzeća u nove tehnologije, troškova za istraživanje i razvoj, kupovinu novih licenci itd. FINA data provides a basis for the estimation of the level of investment made by the reporting enterprises in research and development. Development expenses incurred by enterprises in the period , and the level intangible assets accumulated at the end of the fiscal years 2008 and 2010, are taken as main measures of the amount of investment by enterprises in new technologies, expenditure on research and development, and purchase of new licenses, etc. Prva stavka, Izdaci za razvoj, koja je uži pokazatelj mjerenja troškova istraživanja i razvoja je razočaravajuća. Podaci FINE pokazuju kako su MSP-i u godini ukupno investirali manje od 1 posto ukupnih prihoda u sektor istraživanja i razvoja, odnosno 649,6 milijuna HRK. The first item, Development Expenses, which is the narrower indicator for measuring expenditure in research and development, is disappointing. FINA data indicates that, overall, SMEs invested less than 1 per cent of total revenues in research and development an amount of million HRK in U godini situacija je bila još gora. Izdaci za istraživanje i razvoj bili su prepolovljeni! U prilozima su navedene informacije o izdacima za razvoj i to prema veličinama poduzeća i glavnim djelatnostima. For the year 2010, the situation was worse. Expenditures in research and development were cut by half! The tables, which follow, show development expenditure by size group and main economy activity. Tablica 42.: Izdaci za razvoj (%) Table 42: Development Expenses (%) PODUZEĆA PO VELIČINI UKUPNI PRIHOD DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA DOBIT NAKON OPOREZIV Trgovačka društva MSP Mikro Mala Srednja Velika Zadruge Obrti UKUPNO 0.09% 0.06% 2.78% 9.89% 2.07% 14.37% Izvor: Baza podataka FINE 50 The Croatian SME Observatory Report

86 Tablica 43.: Usporedba dohotka i ukupnih troškova s izdacima za razvoj Table 43: Comparison of Income and Total Cost with Development Expenses PODUZEĆA PO VELIČINI UKUPNI PRIHOD UKUPNI TROŠKOVI Izdaci za razvoj Trgovačka društva 673,831,566, ,809,570, ,423,085, ,683,029, ,963, ,276,232 MSP 348,400,840, ,398,837, ,919,040, ,877,065, ,228, ,746,742 Mikro 91,788,803,982 75,379,443,324 89,305,785,679 78,518,350,315 61,907,996 71,277,030 Mala 130,407,173,196 99,929,898, ,404,937,829 97,917,259, ,771,604 58,168,930 Srednja 126,204,862, ,089,495, ,208,316, ,441,456,005 92,549,289 64,300,782 Velika 325,430,726, ,410,733, ,504,045, ,805,963, ,734, ,529, Zadruge 2,803,921,788 2,245,094,973 2,776,415,773 2,248,894, ,657 1,039, Obrti 19,999,279,455 15,500,164,207 19,102,575,074 15,147,379, ,057 1,276,851 UKUPNO 696,634,768, ,554,830, ,302,076, ,079,302, ,648, ,592,788 Izvor: Baza podataka FINE Tablica 44.: Izdaci za razvoj kao postotak prihoda i troškova Table 44: Development Expenses as %age of Income and Costs PODUZEĆA PO VELIČINI UKUPNI PRIHOD (%) UKUPNI TROŠKOVI (%) Trgovačka društva MSP Mikro Mala Srednja Velika Zadruge Obrti UKUPNO 0.09% 0.06% 0.10% 0.06% Izvor: Baza podataka FINE U širem smislu, troškovi istraživanja i razvoja mogu se pratiti prema vrijednosti nematerijalne imovine. Sveukupno, nematerijalna imovina u godini iznosila je ,4 milijuna HRK, dok je u smanjena na ,3 milijuna HRK što je predstavljalo 2,67% od ukupne imovine u odnosno 2,40% u 2010 godini. Izražena kao udio u ukupnoj dugotrajnoj materijalnoj imovini, nematerijalna imovina iznosila je 4,37% u i 3,67 % u godini. Nematerijalna imovina u odnosu na ukupan prihod od prodaje iznosila je 3,96% u godini, odnosno 4,33% u godini (veći udio zbog pada prihoda). Općenito, može se reći kako je iznos sredstava potrošen za razvoj u godini bio iznimno malen, gotovo nikakav. Sektor MSP-a trebao bi pronaći način za povećanje ulaganja u istra- The broader measure of expenditure in research and development is tracked by the level of intangible assets. Overall, intangible assets amounted to 27,607.4 million HRK in 2008, falling to 25,344.3 million in 2010, representing 2.67% of total assets in 2008, and 2.40% in As percentage of total fixed assets, intangibles were 4.37% in 2008, and 3.67 % in Intangible assets as against total sales revenue were 3.96% in 2008, and 4.33% in 2010 (a larger proportion because the fall in revenue). Overall, it could be said that the amount spent on development activity is very small, almost nil in the year The SME sector must find the means to increase the level of investment in research and development if it is to maintain its importance when exposed to the rigours of the single market. 51

87 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report živanje i razvoj, ako želi održati svoju važnu ulogu kada bude izložen rigoroznim uvjetima jedinstvenog tržišta. Tablica 45.: Imovina po vrstama Table 45: Assets Held by Type PODUZEĆA PO VELIČINI UKUPNA IMOVINA DUGOTRAJNA IMOVINA TEKUĆA SREDSTVA NEMATERIJALNA IMOVINA Trgovačka društva 1,014,013,827,562 1,035,090,377, ,569,568, ,194,184, ,915,583, ,167,439,551 27,544,607,920 25,270,251,292 MSP 475,625,747, ,114,085, ,613,466, ,457,417, ,974,362, ,263,643,245 9,457,667,227 10,856,470,460 Mikro 166,621,924, ,022,641,755 84,846,848, ,688,917,986 67,435,739,675 74,442,276,462 3,343,339,925 3,639,159,633 Mala 156,934,256, ,568,563,378 75,582,652,754 81,842,809,619 76,789,927,044 69,234,314,136 2,325,216,283 1,962,127,307 Srednja 152,069,565, ,522,880,630 84,183,965, ,925,690,157 63,748,695,614 63,587,052,647 3,789,111,019 5,255,183,520 Velika 538,388,080, ,976,291, ,956,101, ,736,766, ,941,221, ,903,796,306 18,086,940,693 14,413,780, Zadruge 5,237,397,442 3,402,812,482 2,168,194,584 1,622,850,718 2,613,889,651 1,757,282,926 11,090,529 19,537, Obrti 15,431,708,315 15,462,624,509 7,141,509,510 7,573,115,064 7,946,274,627 7,809,461,829 51,698,454 54,547,284 UKUPNO 1,034,682,933,319 1,053,955,814, ,879,272, ,390,150, ,475,748, ,734,184,306 27,607,396,903 25,344,336,551 Izvor: Baza podataka FINE Tablica 46.: Postotak nematerijalne imovine u ukupnoj imovini Table 46: %age Intangible Assets in All Assets PODUZEĆA PO VELIČINI UKUPNA IMOVINA (%) DUGOTRAJNA IMOVINA (%) TEKUĆA SREDSTVA (%) Trgovačka društva MSP Mikro Mala Srednja Velika Zadruge Obrti UKUPNO 2.67% 2.40% 4.37% 3.67% 7.57% 7.19% Izvor: Baza podataka FINE vi. Dinamika sektora MSP-a vi. SME Sector Dynamics Podaci DZS-a bili su polazište za analizu dinamike sektora MSP-a. Međutim, podaci DZS-a uključuju kategoriju koja se naziva ustanove, tijela, društva i organizacije. Pojava ove kategorije, u kojoj je registrirano jedinica za god., otežava odvajanje i praćenje kretanja novih mikro, malih i srednjih poduzeća. CBS data was the starting point for the analysis of the dynamics of the SME sector. However, the CBS data includes a category referred to as Institutions, bodies, associations and organizations. The appearance of this category, which reported 23,520 units for 2010 makes it difficult to separate and track the trends of new micro, small and medium side companies. 52 The Croatian SME Observatory Report

88 Kako bi se riješio taj problem, izvješće se koristi podacima FINE za praćenje svih poduzeća koja su podnijela financijska izvješća u razdoblju do godine. Na taj način moguće je promatrati stopu preživljavanja i stopu zatvaranja tih poduzeća. Informacije FINE mogu se upotrebljavati u svrhu identificiranja sveukupne promjene ukupnog broja poduzeća koji se temelje na razlici ukupnog broja poduzeća u godini i broju prijavljenih poduzeća prema podacima DZS-a i FINE za god. Tablice u nastavku temelje se na podacima te skupine poduzeća. To resolve this problem, the report utilises FINA data to track all enterprises, which submitted reports in 2002 through to In this way, it is possible to observe the survival rate and closure rate of these companies. FINA information can be used to identify the overall change in the total number of enterprises, based upon the difference in stock between the population in 2002 and the reported number of enterprises, in the CBS and FINA data for The tables, which follow, are based upon the data from this group of enterprises. Tablica 47.: Stopa preživljavanja poduzeća (podaci FINE za i god.). Table 47: Enterprise Survival Rate (FINA Data 2002 and 2010). 1. Ukupno društava s ograničenom odgovornošću MSP Mikro Mala Srednja Velika 2. Zadruge 3. Obrti UKUPNO Gubici između početka i kraja razdoblja ( ) Stopa zatvaranja (%) 41,64 41,55 45,72 6,28 49,63 47,09 57,09 68,35 42,35 Broj poduzeća Broj zaposlenika Stopa preživljavanja (%) 58,36 58,45 54,28 93,72 50,37 52,91 42,91 31,65 57,65 Gubici između početka i kraja razdoblja ( ) Stopa zatvaranja (%) 20,66 12,21 45,10-27,24 20,56 28,96 37,51 42,32 21,06 Stopa preživljavanja (%) 79,34 87,79 54,90 127,24 79,44 71,04 62,49 57,68 78,94 Izvor: baza podataka FINE Tablica 48.: Promjena u broju poduzeća (FINA ) Table 48: Change in the Number of Enterprises (FINA ) Broj Poduzeća MSP Mikro Mala Srednja Velika Ukupno društva s ograničenom odgovornošću Zadruge Obrti UKUPNO Izvor: baza podataka FINE 53

89 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Tablica 49.: Uspješnost poduzeća prema veličini (FINA ) Table 49: Enterprise Performance by Size (FINA ) Uspješnost postojećih poduzeća MSP Mikro Mala Srednja Velika Ukupno društva s ograničenom odgovornošću Zadruge Obrti UKUPNO Izvor: baza podataka FINE Tablica 50.: Promjena u zaposlenosti (FINA ) Table 50: Employment Change (FINA ) Broj zaposlenika MSP Mikro Mala Srednja Velika Ukupno društva s ograničenom odgovornošću Zadruge Obrti UKUPNO Izvor: FINA Tablica 51.: Promjena u zaposlenosti prema veličini poduzeća (FINA ) Table 51: Employment Change by Size (FINA ) Promjena u zaposlenosti MSP Mikro Mala Srednja Velika Ukupno društva s ograničenom odgovornošću Zadruge Obrti UKUPNO Izvor: FINA 54 The Croatian SME Observatory Report

90 Ključne promjene koje su se dogodile u sektoru MSP-a bile su sljedeće: The key changes taking place in the SME sector have been: Ukupna stopa preživljavanja svih poduzeća prema podacima FINE bila je 58,36% Stopa preživljavanja MSP-a iznosi 58,45%. Mala poduzeća imala su stopu preživljavanja od 93.72%, mnogo veću od prosječne stope preživljavanja MSP-a kao posljedice boljih financijskih uvjeta i profitabilnosti Zaposlenost je slijedila zatvaranje poduzeća. Od ukupnog broja od osoba zaposlenih u godini, u godini preostalo je samo radnih mjesta, što je bio gubitak radnih mjesta od tijekom promatranog razdoblja. U i godini izgubljeno je odnosno radnih mjesta. Međutim, gubitak radnih mjesta ubrzao se za vrijeme recesije u i godini, kada je izgubljeno radnih mjesta u i u godini. Closure, the total survival rate for the whole population of FINA enterprises was 58.36%, SMEs have a survival rate of 58.45%. Small companies had a survival rate of 93.72%, much higher than the average SME survival rate as a consequence of better financial conditions and profitability The employment situation followed the same path as closures. From a total number of 754,224 persons employed in 2002, only 598,074 jobs remained in 2011, a job loss of 156,150 during the period under consideration. 10,779 and 18,448 jobs were lost in 2003 and However, job loss accelerated during the recession in 2009/2010, with 50,511 jobs lost in 2009 and 38,792 jobs lost in Tablica 52.: Novootvorena poduzeća (podaci FINE i DZS-a, do 2010.) Table 52: Start-Ups (FINA and CBS 2002 to 2010) Portfelj preživjelih poduzeća FINA Podaci DZS-a na kraju Podaci FINE za Podaci DZS-a preostala povećanja (2-1) Podaci FINE preostala povećanja (3-1) DZS (4 1x100) % rast FINA (5 x100) Mikro ,12 131,01 Mala ,11 47,19 Srednja ,84 23 Velika ,55 14,91 Zadruge ,44 291,19 Izvor: Podaci DZS-a i FINE procjene projekta Tijekom promatranog razdoblja, novootvorena poduzeća bila su uglavnom mikro ili mala poduzeća, što je rezultiralo povećanjem od 123,12% (podaci DZS-a), ili povećanjem od 131,01% (podaci FINE) mikro-poduzeća. Za mala poduzeća, stopa povećanja iznosila je 50,11% (podaci DZS-a), ili 47,19% (prema podacima FINE). U slučaju srednjih i velikih poduzeća, postoje velike razlike između podataka FINE i DZS-a. Podaci FINE smatraju se pouzdanijima temeljem postupaka njihovog prikupljanja, što upućuje na povećanje broja srednjih poduzeća za 23%, te broja velikih poduzeća za gotovo 15%. During the whole period, the new companies started-up were mainly micro or small enterprises, resulting in a % increase (CBS data), or % increase (FINA data) in the number of micro-enterprises. For small companies the rate of increase was 50.11% (CBS data), or 47.19% (FINA data). In the case of medium and large sized companies, there are large discrepancies between FINA and CBS data. The FINA data is regarded as being more reliable based upon its collection procedures and this indicates that the number of medium sized companies increased by 23%, and the number of large companies by almost 15%. 55

91 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Dinamika obrta: novootvoreni i zatvoreni obrti te uspješnost u prihodima Crafts Dynamics: Start-Ups and Closures and Income Performance Broj obrta kontinuirano se smanjivao sa u na u Godišnje brojke za novootvorene i zatvorene obrte slijedile su sličan put kao u slučaju MSP-a (pravnih subjekata), uz rast do godine. Od godine nadalje, broj zatvaranja obrta je na godišnjoj razini premašio broj novootvorenih obrta. Između i god. prosječno godišnje smanjenje u veličini sektora obrta (zatvaranje minus otvaranja) bilo je Pooštravanje propisa o obrtima iz god. uvelike je pridonijelo toj situaciji. The number of crafts has decreased steadily from 95,476 units in 2002 to 85,909 units in The annual figures for startups and closures of crafts were following a similar path as for SMEs (legal entities), growth up to year From 2006 on, closure of craft enterprises exceeded start-ups annually. Between 2006 and 2011, the average annual reduction in the size of the crafts sector (closures minus start-ups) was of 2300 units. The tightening of the craft legislation, which was introduced in 2005, had much to do with this situation. Tablica 53.: Otvaranje i zatvaranje obrta Table 53: Start-Up and Closure of Crafts Broj obrtn.pod., na kraju godine Novootvoreni obrti Zatvoreni obrti Izvor: Registar MINPO-a Slika 22.: Histogram i linijski dijagram Otvaranje i zatvaranje obrta Figure 22: Histogram and Line Chart Start-Up and Closure of Crafts Izvor: Registar MINPO-a 56 The Croatian SME Observatory Report

92 vii. Regionalna raspodjela MSP-a i obrta vii. Regional Distribution of SMEs and Crafts Slika 23.: NUTS II regije u Hrvatskoj u (Izvor: DZS) Figure 23: Croatian NUTS II Regions as of 2008 (Source. CBS) CBS Legenda: population = stanovništvo; 3 statistical regions (NUTS II level) = 3 statističke regije (razina NUTS II) Hrvatska se dijeli u tri regije NUTS II: Sjeverozapadna Hrvatska, Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska i Jadranska Hrvatska: Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska (8 županija): Bjelovarsko-Bilogorska, Virovitičko-Podravska, Požeško-Slavonska, Brodsko-Posavska, Osječko-Baranjska, Vukovarsko-Srijemska, Karlovačka, Sisačko-Moslavačka Jadranska Hrvatska (7 županija): Primorsko-Goranska, Ličko-Senjska, Zadarska, Šibensko-Kninska, Splitsko-Dalmatinska, Istarska, Dubrovačko-Neretvanska Sjeverozapadna Hrvatska (6 županija): Grad Zagreb, Zagrebačka, Krapinsko-Zagorska, Varaždinska, Koprivničko-Križevačka, Međimurska Croatia is divided into three NUTS II regions: North-Western, Central and East (Pannonian) and Adriatic Croatia: Central and East (Pannonian) Croatia (8 counties): Bjelovarsko-Bilogorska, Virovitičko-Podravska, Požeško-Slavonska, Brodsko-Posavska, Osječko-Baranjska, Vukovarsko-Srijemska, Karlovačka, Sisačko-Moslavačka Adriatic Croatia (7 counties): Primorsko-Goranska, Ličko- Senjska, Zadarska, Šibensko-Kninska, Splitsko-Dalmatinska, Istarska, Dubrovačko-Neretvanska North-Western Croatia (6 counties): Grad Zagreb, Zagrebačka, Krapinsko-Zagorska, Varaždinska, Koprivničko- Križevačka, Međimurska 57

93 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Navedene regije predstavljaju isključivo statističke jedinice, za razliku od županija, NUTS III regija, koje su administrativne, samoupravne jedinice (u Hrvatskoj postoji 21 županija, uključujući Grad Zagreb). These regions constitute statistical units only, unlike the Counties, which are at NUTS III level, and are administrative, self-governing units (there are 21 counties in Croatia, including the City of Zagreb). Iako su ove statističke regije ponajprije važne zbog programiranja i dodjele sredstava fondova EU-a namijenjenih regionalnom razvoju, a postoji relativno manji broj struktura koje su s njima povezane (npr. Vijeće za regionalno partnerstvo; koordinacija županijskih razvojnih agencija), one imaju značajnu ulogu u pogledu rada regionalnih aktera u planiranju koje uzima u obzir regionalne specifičnosti. Regionalni razvoj u Hrvatskoj organiziran je putem niza zakona, od kojih je najvažniji Zakon o regionalnom razvoju 11. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske od ključne je važnosti jer utvrđuje Vladine prioritete za to razdoblje. Although these statistical regions are primarily important for the programming and allocation of EU funds intended for regional development, and there are relatively few structures, which exist at this level (e.g. Regional Partnership Councils; the coordination of County Development Agencies (CDAs)), they play a significant role regarding the work of regional actors in planning which takes into consideration regional specificities. Regional development in Croatia is organised through a set of laws, the most important of which is the Act on Regional Development 11. The National Regional Development Strategy is also of critical importance, as it sets out the Government`s priorities for the period. Regionalne i lokalne razlike Regional and Local Disparities Proaktivna regionalna politika koja se zasniva na konvergenciji, konkurentnosti i suradnji vrlo je važna za Republiku Hrvatsku jer postoje značajne i dugoročne unutarnje neravnoteže u razvoju. Hrvatske regije nisu jednakomjerno razvijene. Čimbenici kao što su lokacija, geografija, povijest, cestovne ili vodoopskrbne veze s drugim regijama ili zemljama, lokalni uvjeti, prirodni resursi i različite tradicije utječu na razvoj regija različitim brzinama. In Croatia, a proactive regional policy based on convergence, competitiveness and cooperation is very important because there are considerable and long-term internal development imbalances. Croatian regions are not equally developed. Factors such as location, geography, history, road or water connections to other regions or countries, local conditions, natural resources and different traditions all come together to allow regions to develop at different speeds. Ta neravnoteža u razvoju postoji na 3 razine: This development imbalance exists at 3 levels: (prosječnoj) europskoj razini, međuregionalnoj razini, razlikama između NUTS II regija u Hrvatskoj, unutar-regionalnoj razini, razlikama na županijskoj i lokalnoj razini. the (average) European level, the interregional level, disparities between NUTS II regions in Croatia, the intra-regional level, disparities at county and local levels U vezi s prosječnom europskom razinom, hrvatski bruto domaći proizvod po stanovniku 12 za iznosio je EUR, što je bilo značajno niže od prosjeka u zemljama EU-27 gdje je iznosio EUR. Prema BDP-u po stanovniku u standardu kupovne moći - SKM u usporedbi sa EU-27=100, Sjeverozapadna Hrvatska je najviši udio sa 78% (od EU-27), a iza nje slijedila je Jadranska Hrvatska sa 61% i Panonska Hrvatska sa 46%. Cjelokupna Hrvatska ima udio BDP-a po stanovniku od 64% 13 (Prilog 2, Tablica 18.). In relation to the average European level, Croatian Gross Domestic Product per capita 12 for 2008 was EUR 10,800 which was significantly lower than that of the EU-27 average of EUR 25,100. In terms of GDP per capita in PPS,compared to the EU- 27=100, North-Western Croatia is most developed with an index of 78 % (of EU27), followed by Adriatic Croatia with 61 % and Pannonian Croatia with 46%. Croatia, as a country, has an index of 64 % 13 (Annex 2, Table 18). 11 O.J. 153/ EUROSTAT, EUROSTAT, O.J. 153/ EUROSTAT, EUROSTAT, The Croatian SME Observatory Report

94 Međuregionalna razina razlike između regija NUTS II su značajne i vidljive su iz sljedeće tablice. Interregional level disparities between NUTS II regions are considerable and are evident from the table over page. Tablica 54.: Općenita usporedba između regija NUTS II Table 54: General Comparison between NUTS II Regions Pokazatelj Sjeverozapadna Hrvatska Središnja i Istočna Hrvatska Jadranska Hrvatska Hrvatska Teritorij u km2 8,669 23,220 24,705 56,594 Stanovništvo (2011.) * 1,649,623 1,227,661 1,413,328 4,290,612 BDP po stanovniku SKM u EUR (2008.)3-19,600 11,500-15,200 15,800 Stopa nezaposlenosti (2010.) 11,09 % 23,15 % 14,46 % 15,56 % Izvor: DZS, Hrvatski zavod za zapošljavanje, EUROSTAT Regionalne socio-ekonomske razlike nisu samo značajne, nego se tijekom vremena i povećavaju, što je uočeno u državama članicama EU-a. The regional socio-economic disparities are not only significant but are increasing over time, a phenomenon observed over time within the EU member states. Sjeverozapadna Hrvatska bila je najrazvijenija hrvatska NUTS II regija, s BDP-om po stanovniku u godini većim za 24.3% od hrvatskog prosjeka. Najnerazvijenija regija u god. bila je Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska, s BDP-om po stanovniku koji je bio za 27,2% niži od hrvatskog prosjeka. U god. to zaostajanje iznosilo je 25,5%, što pokazuje da regija Središnje i Istočne Hrvatske tijekom vremena još više zaostaje. S druge strane, rast BDP-a po stanovniku u Jadranskoj Hrvatskoj bio je veći od hrvatskog prosjeka, čime se razlika smanjila sa 6,8% u na 3,7% u god. North-Western Croatia was the most developed Croatian NUTS II region, with GDP per capita in 2008 which was 24,3 % higher than the Croatian average. The least developed region in 2008 was Pannonian Croatia, with GDP per capita which was 27,2 % lower than the Croatian average. In 2001, this lag was 25.5 %, which shows that the Central and Eastern Region is falling further behind over time. On the other hand, the growth of Adriatic Croatia s GDP per capita was faster than the Croatian average, decreasing the difference from 6.8 % in 2001 to 3,7 % in Najrazvijenije regije stvaraju svoju dodanu vrijednost uglavnom u poslovnim uslugama, prerađivačkoj industriji i proizvodnim sektorima, dok se dodana vrijednost manje razvijenih regija proizvodi uglavnom u sektorima poljoprivrede i prerađivačke industrije. Ne postoje značajne razlike u javnim uslugama. Međutim, postoje značajne razlike u rezultatima proizvodnje u (različitim) regijama 14. U godini bilo je registriranih poduzeća raspoređenih na cijelom teritoriju; poduzeća bilo je u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj ( poduzeća u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj izvan grada Zagreba, te u gradu Zagrebu), poduzeća u Jadranskoj Hrvatskoj, a bilo je u Sjevernoj i Istočnoj (Panonskoj) Hrvatskoj. Od tih poduzeća, su bila profitabilna 65,1%, a njih (34,9%) ostvarilo je gubitke. Profitabilnost je bila akutan problem u Jadranskoj regiji, gdje su 41,9% svih po- The most developed regions generate their added value mainly in the business service, manufacturing, and productive sectors, while the added value of the less developed regions is produced mainly in agriculture and manufacturing sectors. There are no significant differences in public services. However, significant differences exist in the productive performance of the regions 14. In 2008, there were 89,656 legally registered enterprises (all types) distributed over the whole territory; 42,242 of these were in the NW Region (12,969 enterprises in NW outside of Zagreb, and 29,273 units in Zagreb), 35,330 units were in the AR, and 12,084 were in the CEC. Out of these 89,656 enterprises, 58,333 were profitable 65.1%, and 31,323 (34.9%) incurred losses. Profitability was an acute problem in the AR where 41.9% of all enterprises were loss making. Comparative figures for the CEC and the NW were 31.6% and 30% respectively. 14 FINA, Analiza financijskih rezultata poduzetnika po županijama, FINA, Analysis of the financial results of entrepreneurs by counties,

95 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report duzeća bili gubitaši. Usporedne brojke za Sjevernu i Istočnu (Panonsku) Hrvatsku i Sjeverozapadnu Hrvatsku bile su 31,6% odnosno 30%. Tablica 55.: Uspješnost poduzeća prema lokaciji Table 55: Performance of Enterprises by Location Broj poduzeća Ukupno % Dobit % Gubitak % Sjeverozapadna regija , , ,00 Sjeverozapadna regija izvan Zagreba , , ,05 Grad Zagreb , , ,31 Regija Središnje i Istočne Hrvatske , , ,62 Jadranska Hrvatska , , ,97 UKUPNO Udio poduzeća s dobiti/gubitkom (%) 65,06 34,94 Izvor: baza podataka FINE Najveći broj profitabilnih poduzeća nalazio se u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj. The highest number of profitable enterprises was found in the North West Region. U god. ukupna zaposlenost u svim poduzećima bila je , od kojih je osobe (55,5%) bilo zaposleno u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, je bilo zaposleno u Jadranskoj Hrvatskoj (27,4%), a samo zaposlenika (17,1%) u Središnjoj i Istočnoj (Panonskoj) Hrvatskoj. In 2008, total employment in all companies was 933,625 persons, out of which 517,634 persons (55.5%) were employed in the NW region, 255,822 persons were in the AR region (27.4%), and only 160,169 persons (17.1%) were in the CEC region. Tablica 56.: Zaposlenost po regijama Table 56: Employment by Regions Regija % Varijacija % Sjeverna regija , ,97 Sjeverna regija bez Zagreba Grad Zagreb Središnja i Istočna Hrvatska , ,82 Jadranska Hrvatska , ,36 Ukupan broj zaposlenika ,91% Izvor: FINA Nacionalna stopa nezaposlenosti bila je 13,2 posto u god., što je bila najniža stopa nezaposlenosti u razdoblju Međutim, regije su imale različite stope nezaposlenosti: SZ regija imala je stopu od 9,8%, slijedila je JR regija sa 13,4%, dok je SI regija imala najvišu stopu od 22,5%. The national unemployment rate was 13.2% in 2008, the lowest rate of unemployment during the period However, the regions had different rates of unemployment: the NW region had a rate of 9.8%, the AR region followed at 13.4%, while the CEC had the highest rate at 22.5%. Tijekom razdoblja od do god. izgubljeno je radnih mjesta. U SI regiji posao je izgubilo 11,8% radne snage, u usporedbi sa SZ regijom, u kojoj je posao izgubilo 6,8% i JR During the period 2008 to 2010, 73,831 jobs were lost. In the CEC region, 11.8% of the labour force was put out of work, in comparison to the NW region, which lost 6.8% and the AR, 60 The Croatian SME Observatory Report

96 regiji, u kojoj je posao izgubilo 7,3%. which lost 7.3%. Na temelju informacija koje su dostupne za i god., regija Središnje i Istočne Hrvatske imala je najmanji broj MSP-a i najmanje uspješan sektor MSP-a. Based on information, which is available for 2009 and 2010, the Central and Eastern Croatian Region has the lowest number of SMEs enterprises and the poorest performing SME sector. Prostorna raspodjela, broj, profitabilnost, zaposlenost i dodana vrijednost MSP-a SMEs Spatial Distribution, Numbers, Profitability, Employment and Value Added Tablice 57. i 58. prikazuju detaljniji sažetak MSP-a prema njihovoj lokaciji. Table 57 and 58 present a more detailed summary of SMEs in terms of their location.. Tablica 57.: Regionalni podaci o MSP-ima Table 57: Regions: SMEs by Size, Mikro Mala Srednja Dobit MSP-a Gubitak MSP Ukupno Dobit MSP-a Gubitak MSP-a Ukupno Dobit MSP-a Gubitak MSP-a Ukupno Jadranska Hrvatska Sjeverozapadna regija Bez Grada Zagreba Grad Zagreb Središnja i Istočna Hrvatska Tablica 58.: Regije: Broj MSP-a, zaposlenost i profitabilnost MSP-a Table 58: Regions: SME Numbers, Employment and Profitability Ukupno Poduzeća % Zaposlenost % Ukupno Dobit/ Gubitak Razdoblje % Jadranska Hrvatska , , ,63 Sjeverozapadna regija , , ,97 Bez Grada Zagreba , , ,65 Grad Zagreb , , ,35 Središnja i Istočna Hrvatska , , ,40 Ukupno ,00% ,00% ,00% Izvor: FINA U je bilo ukupno MSP-a. Od njih je poduzeća (koja su činila 26,21% ukupnog broja) bila smještena u Jadranskoj Hrvatskoj, (52,86%) nalazila su se u Sjeverozapadnoj, a (12,60%) bilo je u Središnjoj i Istočnoj Hrvatskoj. There were a total of 81,755 SMEs and large crafts in Of these 32,373 enterprises (representing 26.21% of the total) were located in the Adriatic Region, (52.86%) were in the North West, and 10,299 (12.60%) were in the Central and Eastern Croatian Region. Sjeverozapadna regija ima najveći broj poduzeća, najveći broj MSP-a, najvišu razinu ukupne zaposlenosti u MSP-ima, i njezina dodana vrijednost premašuje onu ostalih regija. Dakako, Grad Zagreb se posebno razmatra unutar ove regije. Regija The North West Region has the greatest number of enterprises, the greatest number of SMEs, the highest level of total employment in SMEs, and value added exceeds that of the other regions. Zagreb is, of course, a special case within this region. 61

97 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Središnje i Istočne Hrvatske ima najmanji broj poduzeća, najmanji broj MSP-a, najnižu ukupnu zaposlenost u MSP-ima, te najnižu dodanu vrijednost koja pridonosi samo 7,9% ukupne dodane vrijednosti ostvarene u Hrvatskoj u god. The Central and Eastern Region, has the smallest number of enterprises, smallest number of SMEs, the lowest total employment in SMEs, and the lowest value added contributing just 7.9% of the total value added generated in Croatia in Tablica 59.: Lokacija MSP-a po regijama i gospodarskim aktivnostima Table 59: Regions: SME Numbers, Employment and Profitability NACE/NKD 2007 Jadranska Hrvatska Sjeverozap. regija Središnja i Ist. Hrvatska Br. % Br. % Br. % Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 567 1, , ,23 Rudarstvo i vađenje 122 0, , ,33 Prerađivačka industrija , , ,12 Opskrba el. energijom, parom i klimatizacijom 73 0, , ,53 Vodoopskrba, kanalizacija, gospodarenje otpadom itd , , ,36 Građevinarstvo , , ,83 Veleprodaja i maloprodaja , , ,99 Prijevoz i skladištenje , , ,46 Djelatnost smještaja i prehrane , , ,40 Informacije i veze 882 2, , ,15 Financijsko poslovanje i osiguranje 135 0, , ,64 Posredovanje nekretninama , , ,40 Stručne, znanstvene i tehničke aktivnosti , , ,24 Usluge administracije i podrške , , ,75 Javna uprava i obrana 2 0,01 9 0,02 3 0,03 Obrazovanje 147 0, , ,99 Ljudsko zdravlje i socijalni rad 87 0, , ,43 Umjetnost, zabava i rekreacija 429 1, , ,61 Ostale usluge 778 2, , ,52 Sveukupno ,00% ,00% ,00% Izvor: baza podataka FINE Tablica 59. daje sažet prikaz sektora MSP-a po lokaciji (regiji) i gospodarskoj djelatnosti. U tri navedene regije najvažnija djelatnost je veleprodaja i maloprodaja, kojom se bavi malih i srednjih poduzeća (26,25%) u JR, MSP-a (31,68%) u SZ regiji, te MSP-a (30,99%) u Središnjoj i Istočnoj Hrvatskoj. Table 59 summarises the SME sector by location (region) and economic activity. In the three regions, the most important activity is wholesale and retail sales, with 9,077 SMEs companies (26.25%) in AR, 13,352 SMEs (31.68%) in the NWR, and 3,483 SMEs (30.99%) in the CEC region. Druga najvažnija djelatnost ovisi o regiji koja se analizira. To je građevinarstvo, kojim se bavi MSP-a (15,24%) u JR, te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti u ostale dvije regije (SZ i SI Hrvatskoj). The second most important activity depends upon the region under analysis. It is construction with 5,271 SMEs (15.24%) in the AR, and professional, scientific and technical activities in the other two regions (NW and CEC regions). Treća je prerađivačka industrija, kojom se bavi MSPa (10%) u JR, MSP-a (11,85%) u SZ i samo MSP-a (17,12%) u SI Hrvatskoj. Third is manufacturing with 3,459 SMEs (10%) in AR, 4,994 SMEs (11.85%) in NW and only 1,924 SMEs (17.12%) in CEC region. Potpuniji prikaz malog i srednjeg poduzetništva prema regi- See annexes to this report for a fuller treatment SMEs by re- 62 The Croatian SME Observatory Report

98 jama u smislu veličine i gospodarske djelatnosti navodi se u prilozima ovog Izvješća. gion in terms of size, and economic activity. Dinamika obrta, novootvoreni obrti i zatvoreni obrti po regijama: Craft Dynamics, Start-Ups and Closures by Regions: Ukupan broj obrta smanjio se sa u na u god., što je bilo smanjenje od obrta u desetogodišnjem razdoblju. Sve regije imale su slična kretanja u smislu otvaranja i zatvaranja obrta. U prve dvije godine broj novootvorenih obrta bio je veći od broja zatvorenih obrta; međutim, nakon god. u Sjeverozapadnoj regiji i regiji Središnje i Istočne Hrvatske broj zatvorenih obrta bio je veći od novootvorenih, a od nadalje broj zatvorenih obrta premašio je broj novootvorenih obrta u svim regijama. Od obrtničkih poduzeća koja su se zatvorila tijekom ovog razdoblja, 353 bila su u Jadranskoj Hrvatskoj, su bila u Sjeverozapadnoj regiji, a bila su u regiji Središnje i Istočne Hrvatske. The total number of crafts decreased from in 2002 to in 2011, a reduction of crafts in an eight-year period. All regions were subject to similar movements in terms of start-ups and closures. In the first two years start-ups exceeded closures; however, after 2006, in the North West and the Central and Eastern Region closures exceeded start-ups, and from 2008 on closures exceeded start-ups in all regions. Of the craft enterprises, which closed over the period, 353 were in the Adriatic Region, 6,355 were in the North West Region, and were in the Central Eastern Region. Tablica 60.: Dinamika obrta po regijama za razdoblje od do Table 60: Regions: Crafts Dynamics, 2003 to Dinamika obrta Ukupno Sve regije Jadranska Hrvatska Sjeverozapadna Hrvatska Središnja i Istočna Hrvatska Izvor: baza podataka FINE Regija SI bila je prema pokazanim rezultatima daleko najslabija gospodarska regija. The CEC Region was, by far, the weakest economic region in terms of the results shown. Slika 24.: Dijagram - Dinamika sektora obrta po regijama Figure 24: Bar Chart - Craft Sector Dynamics by Region Legenda: ADRIATIC REGION = Jadranska Hrvatska; NORTHWESTERN HRVATSKA = Sjeverozapadna Hrvatska; CENTRAL AND EASTERN HRVATSKA = Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska 63

99 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Tablica 61.: Konsolidirani financijski rezultati po regijama (NUTS II) Table 61: Consolidated Financial Results by Region (NUTS II) Naziv regije Broj poduzeća RAZDOBLJE DOBIT ILI GUBITAK Prosječan konsolidirani rezultat po poduzeću Broj poduzeća RAZDOBLJE DOBIT ILI GUBITAK Prosječan konsolidirani rezultat po poduzeću Broj poduzeća RAZDOBLJE DOBIT ILI GUBITAK Prosječan konsolidirani rezultat po poduzeću Promjena u razdoblju Ukupna promjena Po poduzeću Sjeverozap. regija Sjeverozap. regija bez Grada Zagreba GRAD ZAGREB SREDIŠNJA I ISTOČNA HRVATSKA Jadranska Hrvatska Izvor: Baza podataka FINE Slika 25.: Ključni gospodarski pokazatelji regionalna podjela (NUTS II) (Izvor: Baza podataka FINE) Figure 25: Key Economic Indicators: Regional Distribution (NUTS II), (Source: FINA database) 64 The Croatian SME Observatory Report

100 d) Ukupne obveze poduzeća d) Enterprises` Total Liabilities U makroekonomskom dijelu ovog Izvješća (Odjeljak i, Kreditna ekspanzija i kamatne stope ) navodi se da je monetarna politika pratila i pogodovala ekspanziji i kontrakciji gospodarstva. Postojanje nelikvidnosti u sustavu također je identificirano kao značajan problem. In the macroeconomic section of this report (Section i, Credit Expansion and Interest Rates ), it is stated that monetary policy accompanied and accommodated the expansion and contraction of the economy. The existence of illiquidity in the system was also identified as a significant problem. Rast kredita bio je prisutan isključivo u korporativnom sektoru, dok su se krediti odobravani sektoru stanovništva nastavili smanjivati. Kako bi se dalje razradila ta pitanja, analiziraju se FININI podaci o obvezama poduzeća u svrhu praćenja glavnih promjena i varijacija u ukupnim obvezama cijele skupine poduzeća, s osobitom pozornošću prema sektoru malog i srednjeg poduzetništva. Podaci FINE upućuju na to da je u protekle dvije godine postojala značajna ekspanzija kredita (obveza). Ukupni prihodi od prodaje svih poduzeća smanjili su se sa 690,7 milijardi HRK u na 580,2 milijarde HRK u god., što je bilo smanjenje u prihodima od prodaje od 16%, dok su se ukupne konsolidirane obveze povećale sa 280,7 milijardi HRK u na 316,1 milijardu HRK u 2010., što je bio ukupan porast kredita od oko 12,6%. Ukupne obveze MSP-a povećale su se sa 160,8 milijardi HRK na 184,2 milijarde HRK, što je bilo povećanje od 14,6%, dok su se za velika poduzeća ukupne obveze povećale za otprilike 11% (sa 113,5 milijardi HRK u na 126,1 milijardu HRK u god.). Obrti su zadržali svoj ukupan iznos obveza, dok su zadruge smanjile svoje ukupne obveze za gotovo 31,4%, i bile su jedina skupina koja je smanjila obveze u okruženju smanjenja gospodarskih aktivnosti. Detaljniji prikaz nalazi se u Tablici 62. Credit growth was exclusively in the corporate sector while loans granted to the household sector continued to contract. To elaborate further on these matters, FINA data on enterprise liabilities is analysed to track the main changes and variations in total liabilities of the whole group of enterprises, with particular focus upon the SME sector. FINA data indicates that there was a substantial expansion of credit (liabilities) during the last two years. Total sales revenue for the whole group of enterprises decreased from billion HRK in 2008 to billion HRK in 2010, a decrease in sales revenue of 16%, while total consolidated liabilities increased from billion HRK in 2008 to billion HRK in 2010, a total credit increase of around 12.6%. Total SMEs liabilities increased from billion HRK to billion HRK, an increase of 14.6% while for large companies total liabilities increased by around 11% (from billion HRK in 2008 to billion HRK in 2010). Crafts maintained the total amount of liabilities while cooperatives reduced their total liabilities by almost 31.4%, the only group that reduced liabilities in an environment of economic reduction. See table 56 for specific details. Tablica 62.: Ukupne obveze po veličini poduzeća Table 62: Total Liabilities by Enterprise Size Mikro Mala Srednja MSP Velika Zadruge Obrti Ukupno Izvor: Baza podataka FINE 65

101 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Zaključno, sva poduzeća povećala su svoje obveze unatoč značajnim smanjenjima prihoda od prodaje, uz iznimku zadruga. Ukupna kreditna izloženost povećala se sa 40,6% u god. na 54,3% u god. e) Državne potpore gospodarskim sektorima i industrijama In conclusion, all sizes of SMEs increased their liabilities in spite of substantial reductions in sales revenues, with the exception of cooperatives. Total credit exposure increased from 40.6% in 2008, to 54.3% in 2010 e) State Aid to Economic Sectors and Industries Tijekom razdoblja , dvije nacionalne administracije provodile su programe financijske potpore u svrhu razvoja ključnih gospodarskih sektora u Hrvatskoj, s različitim uspjehom. Na temelju informacija hrvatske Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) prikazanih u nastavku izvješća, država je uložila 67,1 milijardu HRK u različite vrste programa državnih potpora (zajmove, jamstva, subvencionirane kamatne stope, izravne nepovratne financijske potpore itd.). Glavni korisnici tih programa bili su poljoprivreda s financijskom potporom u iznosu od 24,7 milijardi HRK, što je predstavljalo približno 36,8% ukupnih dodijeljenih potpora, zatim prometna infrastruktura sa 12,1 milijardom HRK ili 18,1%, a treća je bila brodogradnja sa 11,5 milijardi HRK, ili 17,3% ukupnih financijskih sredstava. U istom razdoblju ukupna vrijednost potpora dodijeljena MSP-ima iznosila je oko 996,9 milijuna HRK, što je činilo samo oko 1,48% ukupnih dodijeljenih sredstava. Iz dodijeljenih državnih potpora jasno je da sektor MSP u cjelini (uključujući obrte) u prošlosti nije bio smatran prioritetom. Na temelju informacija MINGORP-a, u posljednjih 5 godina država je osigurala dodatnih 250 milijuna HRK godišnje u obliku potpore MSP-ima. During the period, the two national administrations implemented financial support programmes to develop key economic sectors in Croatia, with differing success rates. Based on the Croatia Competition Agency information - table 51-, the state invested 67.1 billion HRK in different types of state support programs (loans, guarantees, subsidised interest rates, direct grant financial support, etc.). The main beneficiaries of these programmes were agriculture with financial aid amounting to 24.7 billion HRK, representing about 36.8% of the total aid granted, then transport infrastructure with 12.1 billion HRK or 18.1%, and the third was the shipbuilding with 11.5 billion HRK, or 17.3% of the total funding. In the same period, total support awarded to SMEs amounted to around 996,9 million HRK, representing only around 1.48% of total funds granted. It is clear from the state aid granted that the SME sector as a whole (including crafts) has not been regarded as a priority in the past. The total aid to the SME sector should include also de minimis aid. Based on MELE information, the state provided a further 250 million HRK annually in aid to SMEs over the last 5 years. 66 The Croatian SME Observatory Report

102 Tablica 63.: Državne potpore industriji od do Table 63: State Aid - Support to Industry 2002 to 2010 Udio pojedinačnih vrsta potpore podaci AZTN-a VRSTA UKUPNO Udio u ukupnom iznosu (%) 1. Poljoprivreda i ribarstvo 1.779, , , , , , , , , ,80 36,80 Industrija i usluge UKUPNO 3.107, , , , , , , , , ,90 56, Horizontalni ciljevi 384,90 807, ,30 833,60 929,80 822,20 662,90 658,50 636, ,30 10,14 Istraživanje, razvoj i inovacije 0,00 27,80 111,50 129,30 138,80 160,90 209,50 139,10 167, ,50 1,62 Zaštita okoliša i ušteda energije 0,00 6,00 0,00 6,90 23,90 20,80 37,20 64,60 27,30 186,70 0,28 Sanacija i restrukturiranje 0,00 0,00 34,60 501,90 8,10 111,20 74,90 2,90 27,80 761,40 1, MSP 27,20 32,80 37,50 44,50 241,20 42,20 172,30 228,30 170,90 996,90 1,48 Stručno osposobljavanje 0,00 0,00 62,60 75,10 101,20 182,70 68,90 53,90 48,00 592,40 0,88 Zapošljavanje 177,60 485,00 456,80 267,70 334,50 360,10 136,40 42,60 93, ,80 3,51 Kultura 0,00 16,10 40,30 75,10 90,20 55,40 38,60 36,40 51,40 403,50 0,60 Ostali ciljevi 180,00 240,00 330,00 235,00 0,00 0, ,00 1, Posebni sektori 2.722, , , , , , , , , ,80 46,71 Proizvodnja čelika 2,00 4,00 0,00 16,50 1,00 196,30 0,00 2,20 0,00 222,00 0,33 Prijevoz/Promet 1.350, , ,40 415, , , , , , ,50 18, Brodogradnja 652,70 987,10 516,80 642, , , , , , ,50 17,27 Turizam 62,20 213,20 82,00 182,00 261,00 178,40 171,50 164,50 157, ,50 2,19 Radio-TV program , , , ,10 5,04 Ostali sektori 382,70 449,70 145,30 56,20 166,20 40,40 134,70 59,40 8, ,20 2,15 Financijske usluge 272,00 130,00 0, ,00 0,60 3. Regionalne potpore 72,50 89,20 137,00 149,80 282,00 480,20 310,90 319,40 309, ,20 3,20 4. Potpore na lokalnoj razini 218,30 408,70 343,50 134,90 132,80 194,80 178,40 218,90 283, ,20 3,15 UKUPNO 5.177, , , , , , , , , ,10 100,00% Izvor: Godišnja izvješća AZTN-a 2. Industrija i usluge Tablica 64.: Državne potpore MSP-ima (milijuna HRK) Table 64: State Aid to SMEs (million HRK) Ukupna vrijednost potpora od MINPO-a (MINGORP-a) uključujući de minimis Izvor: MINPO, Registar državnih potpora 104,5 160,7 173,0 245,6 281,9 224,4 249,4 67

103 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report V. Izvori informacija V. Sources of information The Croatian SME Observatory Report

104 a) Prezentiranje izvora a) Presentation of sources Postoji više izvora informacija o sektoru MSP-a u Hrvatskoj. Strogi zahtjevi za izvješćivanje za poduzetništvo u Hrvatskoj znače da su podaci kvalitetni. Međutim, kako će se vidjeti u nastavku teksta, postoji prostor za poboljšanje. There are a number of sources of information on the SME sector in Croatia. The strict reporting requirements for businesses in Croatia mean that data is of high quality. However, there is room for improvement, as we will see below. Godišnja financijska izvješća (FINA) Annual Financial Reports (FINA) FINA vodi Registar godišnjih financijskih izvješća. Taj registar sadrži sva financijska izvješća pravnih i fizičkih subjekata koji su obvezni podnositi izvješća i koji plaćaju porez na dobit, kao i pravnih i fizičkih subjekata u stečaju. 15 FINA keeps a Register of Annual Financial Reports. This Register contains all financial reports of legal and physical entities which are required to report and which pay profit tax, as well as legal and physical entities in bankruptcy. 15 Tim tehničke podrške u IAENL-u primio je dva izvatka iz godišnjih izvješća od svih poduzeća u registru. Prvi izvadak je uzdužni izvadak koji se odnosi na ukupno stanovništvo koje je bilo aktivno u god. Svake godine preživjela poduzeća bilježe se na razini NKD Rev. 1. Drugi izvadak povezan je s više financijskih i gospodarskih pokazatelja prema kategorijama poduzeća. The Technical Assistance Team in IAENL obtained two extracts from the annual reports from all companies in the register. The first extract is a longitudinal extract following the total population that was active in Each year surviving companies are recorded on NACE rev 1 level. The second extract related to a number of financial and economic indicators by enterprise category. Dobivene su informacije o sljedećim varijablama za godine od do 2011.: Information on the following variables was obtained for the years from 2008 to 2011: Pravnom obliku (uključujući skupinu prema veličini) Regiji (21) NKD Rev. 2, 2-znamenkastoj Profitabilnosti Legal form (including size group) Region (21) NACE rev 2, 2-digit Profitability FINA ima trgovinske podatke, ali samo monetarne, a podaci ne specificiraju proizvod kojim se trguje. Međutim, NKD šifra poduzeća upućuje na prirodu izvezenih proizvoda. Uvezeni proizvodi koji se upotrebljavaju u prerađivačkoj industriji mogu se smatrati poluproizvodima i teško je utvrditi zemlju podrijetla iz podataka FINE. Poduzeća imaju obvezu podnositi svoja godišnja financijska izvješća FINI. Sankcije za nepodnošenje izvješća su ozbiljne. Pa ipak, svake godine određeni broj poduzeća ne podnese izvješća FINI. Procjenjuje se da manje od 5 posto ukupnog broja poduzeća ne podnosi izvješća FINI. Računovođa poduzeća daje najviše financijskih informacija FINI. Djelatnost (klasifikacija NKD-a sa šiframa) često se prijavljuje na osnovi izvornih djelatnosti poduzeća pri osnivanju, a ne prema najvećoj dodanoj vrijednosti. To se s vremenom FINA has international trade data but only in monetary terms, and this data does not specify the product being traded. However, the NACE code of the company can indicate the nature of the products exported. Imported products that are used in manufacturing can be considered as semi-finished products and it is difficult to determine the country of origin from the FINA data. Companies are obliged to report their Annual Financial Report to FINA. Sanctions are severe for non-reporting. Nevertheless, each year a number of companies do not report to FINA. It is estimated that less than 5 per cent of the total population of enterprises do not report to FINA. The company accountant provides most of the financial information to FINA. Activity (NACE coding) is often reported based on the original activities of the company when it started

105 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report može promijeniti, međutim klasifikacija NKD-a se malokad ažurira u administrativnim evidencijama. Procjenjuje se da je NKD šifra pogrešna u 5 posto godišnjih financijskih izvješća FINE. up, rather than the greatest value added. This can change over time, however the NACE classification is rarely updated in the administrative records. It is estimated that the NACE code is wrong in 5 per cent of the Annual Financial Reports from FINA. Registar poslovnih subjekata (DZS) Statistical Business Register (CBS) Na zahtjev Tima tehničke podrške u IAENL-u, DZS je izradio podatke o demografiji hrvatskih poduzeća. Podaci su proizvedeni u Odjelu za Registar poslovnih subjekata (RPS). RPS se oslanja na podatke iz Administrativnog poslovnog registra (APR) što ga vodi DZS. Podaci iz APR-a obogaćeni su dodavanjem podataka iz FINE (iz Godišnjih financijskih izvješća), Porezne uprave, Obrtnog registra u MINPO-u i ostalih izvora, kao i povratnim informacijama iz statističkog istraživanja u DZS-u. Statistička istraživanja, kao što je strukturna poslovna statistika u kojoj se istražuju posebne djelatnosti poduzeća utvrđuju slučajeve u kojima su aktivnosti u nekom društvu različite od evidentiranih. O tome se onda izvještava RPS kako bi se omogućile promjene u NKD šifri poduzeća. Kada se neko poduzeće zatvori, APR se ne ažurira uvijek. Općenito, neaktivna poduzeća su veliki problem u RPS-u. Registar poslovnih subjekata pokušava prebroditi ovaj problem tako što broji samo poduzeća koja ili imaju promet, ili imaju zaposlene. Postojanje informacija o zatvaranju, uključujući razlog zatvaranja, učinilo bi analizu demografije poduzeća znatno pouzdanijom. Također, bilo bi korisno navesti točan razlog zatvaranja. Razlozi za zatvaranje kreću se od jednostavnog prekida poslovanja npr. zbog umirovljenja, do stečaja, spajanja ili preuzimanja, gdje se aktivnosti nastavljaju, ali u drugom poduzeću. Veličina se dodjeljuje na temelju broja zaposlenika samo u RPS-u. To se razlikuje od podataka FINE, gdje se u obzir uzimaju promet i aktiva (u skladu sa Zakonom o računovodstvu). On the request of the Technical Assistance Team in IAENL, CBS has produced some business demography data on Croatian companies. The data have been produced in the Statistical Business Register (SBR) Division. The SBR relies on data from the Administrative Business (ABR) register that is administered by CBS. The data from the ABR is enriched by the addition of data from FINA (Annual Financial Reports), the Tax Authorities, the Crafts Register in MINPO and other sources as well as feedback from the statistical survey in CBS. Statistical surveys identify cases where the activities in the company are different from those recorded. This is reported back to the SBR to allow changes to the NACE code of the company. When a company has closed, the ABR is not always updated. In general, dormant companies are a big problem in the SBR. The Statistical Business Register tries to overcome this problem by only counting companies with either a turnover or employment. The existence of information on closure including reason for closure would make the analysis of business demography far more reliable. A precise indication of the reason for closure would also be helpful. Reasons for closure range from simple termination of the business due to e.g. retirement, to bankruptcy, merger or acquisition, where activities are continued but in a different company. Size attribution is based upon employment numbers only in the SBR. This is different from the FINA data, where also turnover and assets are also taken into account (in accordance with the Accounting Act). Obrtni registar (MINPO) Crafts Register (MINPO) Obrtni registar pri MINPO-u je administrativni registar u kojem su registrirani svi obrti. Postoji 107 mjesta u Hrvatskoj gdje se može registrirati obrt ili promijeniti osnovni podaci o obrtu. Obrtnici dolaze na jedno od tih mjesta i službenik upisuje informacije. Registracije i promjene u registracijama obavljaju se online i u realnom vremenu. Nije moguće izravno se registrirati preko vlastitog računala jer nije moguće identificirati podnositelja izvješća (nedostatak elektroničkog potpisa). Podaci iz Obrtnog registra smatraju se vrlo kvalitetnima. The Crafts Register in the MEC/MINPO is an administrative register where all crafts are registered. There are 107 locations in Croatia where you can register a craft or change the basic registration data on your craft. The craftsmen come to one of these 107 locations and an official will type in the information. The registrations and changes in registrations are made online and in real-time. It is not possible to register directly from your own computer because it is not possible to identify the reporter (lack of electronic signature). Data from the Crafts 69 The Croatian SME Observatory Report

106 Register is considered to be of high quality. Statistika vanjske trgovine (DZS) Foreign trade statistics (CBS) Državni zavod za statistiku (DZS) prima Jedinstvenu carinsku deklaraciju za sve vanjskotrgovinske transakcije. Jedinstvena carinska deklaracija je carinski obrazac koji je razvila Europska unija (EU) kako bi kontrolirala uvoz i izvoz robe koja ulazi u države EU-a i izlazi iz njih. 16 The Central Bureau of Statistics (CBS) receives the single administrative document for all foreign trade transactions. The Single Administrative Document (SAD) is a customs form developed by the European Union (EU) to control the import and export of goods arriving into and departing from EU nations. 16 Nažalost, Odjel za vanjsku trgovinu DZS-a ne koristi se Registrom poslovnih subjekata. To znači da nije moguće izvaditi popratne informacije o izvoznicima (kao što je veličina). Odjel za vanjsku trgovinu ima NKD informacije o izvoznicima, ali podaci se ne ažuriraju iz Registra poslovnih subjekata pa se NKD šifre nužno ne podudaraju s podacima objavljenim u ostalim statističkim područjima u DZS-u. Unfortunately, the Foreign Trade Department of CBS does not use the Statistical Business Register. This means that it is not possible to extract background info on the exporters (like size). The Foreign Trade Department has NACE information on the exporters but the data is not updated from the statistical business register so the NACE codes do not necessary match with data published in other statistical areas in CBS. DZS na mjesečnoj osnovi objavljuje službene statističke podatke o uvozu i izvozu u Hrvatskoj o: The CBS publishes, on a monthly basis, the official data on import and export statistics in Croatia on: Međunarodnoj klasifikaciji ekonomske namjene proizvoda (BEC) NKD-u Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SITC) Zemljama Kuni i euru. Broad Economic Categories (BEC) NKD (NACE) Standard International Trade Classification (SITC) Countries Kuna and in EURO. (v.: publication/2011/ _12_2011.htm) See: publication/2011/ _12_2011.htm uvoznika i izvoznika, zajedno poduzeća i njihovi vanjskotrgovinski podaci čuvaju se u sustavu glavnog računala. Kada zaposlenici zaduženi za vanjsku trgovinu trebaju podatke, moraju ih zatražiti od informatičkog odjela DZS-a. Većina podataka za objavu slijedi isti obrazac mjesec za mjesecom. The 20,000 importers and 9,000 exporters, together 22,000 units and their foreign trade data are kept in a mainframe system. When the foreign trade staff wants data, they have to ask IT department of CBS to retrieve data for them. Most production of data for publication follows the same pattern month after month. Odjel za vanjsku trgovinu ima OIB-e izvoznika i uvoznika. Podaci su finalizirani do god. Tijekom prvih šest mjeseci u godini, DZS revidira podatke o vanjskoj trgovini iz prethodne godine i podaci se ne smatraju konačnima do srpnja sljedeće godine. The foreign trade department have OIB numbers on exporters and importers. Data has been finalised up to During the first six months of a year, the CBS revises the foreign trade data from the previous year and the data is not considered final until July the following year. Statistički podaci o vanjskoj trgovini učitani su sa Data on Foreign Trade Statistics was downloaded from

107 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report The study, Quick Scan on the Key Registers of Croatia conducted by Kadaster International from the Netherlands specifies14 requirements for a system of key registers. The most fundamental principle for a key register is that the law supports it. This is the case for the Croatian Administrative Business Register in the CBS. Many of the other requirements relate to the need for clear definitions of scope, structure, liability issues, relations, common standards as well as conformity in the sense of obligatory use of the key register throughout the Public Administration. This has not been agreed on in Crou petak, 27. travnja god. on Friday, April Središnji registar osiguranika (HZMO) Register of Pension Payments (HZMO) Svi poslodavci plaćaju mirovinske doprinose za svoje zaposlenike, i to je odličan izvor podataka o zapošljavanju. Obrtnici plaćaju doprinose ako rade u svom obrtničkom poduzeću. Ako imaju posao u punom radnom vremenu kao zaposlenici u nekom drugom poduzeću, oni su obvezni plaćati suplement svog dodatnog dohotka. All employers pay pension contributions for their employees and this is an excellent source of employment data. Craftsmen pay contributions if they work in their craft enterprise. If they have full-time employment as an employee in some other enterprise, they are obliged to pay a supplement of their additional income. Ostali izvori Other Sources Hrvatska obrtnička komora (HOK) ima izvrstan registar svojih članova,jer članovi Komori moraju plaćati obveznu članarinu. The Chamber of Craft (HOK) has an excellent register of their members as the members have to pay obligatory membership fee to the chamber. b) Poboljšanja podataka b) Improvements in The Data Kako se može vidjeti u tekstu gore, u Hrvatskoj postoji velika količina podataka o poduzetništvu i većina podataka je dobre kvalitete. As it can be seen above, there is a considerable body of data on business in Croatia and most of the data is of good quality. i. Razne informacije o MSP-u i. Miscellaneous Information on SME s Međutim, podaci se mogu poboljšati. Najvažniji problem je da ne postoji jedan Središnji poslovni registar. Ažuriranje se radi paralelno i nije uzastopno, drugim riječima, jedno ažuriranje informacija ne dovršava se u svim registrima. Kada poduzeće podnese zahtjev za stečaj na Trgovačkom sudu, te se informacije ne prosljeđuju Administrativnom poslovnom registru u DZS-u, pa se stoga ne ažuriraju u Registru poslovnih subjekata. Slično tome, kada se u statističkom istraživanju otkrije da neko poduzeće ima svoju najveću dodanu vrijednost u nekoj aktivnosti koja je različita od registrirane, te informacije se ne prosljeđuju u ostale registre. However, the data can be improved. The most important problem is that there is not one central business register. Updating is done in parallel and is not sequential meaning that one update is not completed on all registers. When a company files for bankruptcy at the Commercial Court the information is not passed on to the Administrative Business Register in the CBS and, hence it is not updated in the Statistical Business Register. Similarly, when a statistical survey discovers that a company has its biggest value added in an activity different from the recorded one, this information is not passed on to other registers. Studija Quick Scan on the Key Registers of Croatia (Brzi pregled glavnih registara u Hrvatskoj) što ju je proveo Kadaster International iz Nizozemske nabraja 14 zahtjeva za sustav glavnih registara. Najvažnije načelo za glavni registar je da on bude podržan zakonom. To je slučaj s hrvatskim Administrativnim poslovnim registrom u DZS-u. Mnogi od ostalih zahtjeva odnose se na to da trebaju postojati jasne definicije opsega, strukture, odgovornosti, odnosa, zajedničkih standarda, kao i usklađenost u smislu obvezne upotrebe glavnog registra u cijeloj javnoj upravi. To u Hrvatskoj još nije usuglašeno te 71 The Croatian SME Observatory Report

108 je ovo pitanje potrebno riješiti kako bi se dobio funkcionalan poslovni registar. atia yet and it needs to be addressed in order to have a wellfunctioning business register. ii. Identifikatori za obrte ii. Identifiers for Crafts Problem s identifikatorima za obrte je u tome da samo fizičke i pravne osobe mogu dobiti OIB. Obrt nije osoba, kao ni pravni subjekt. Pa ipak, obrt jest poslovni subjekt. Temeljem sadašnjeg stanja, OIB vlasnika identificira obrt. To uzrokuje probleme: There is a problem with identifiers for crafts. The problem is that only physical persons and legal persons can get an OIB. Crafts are not a person, nor a legal unit. Still, a craft enterprise is a business unit. As it is now, the OIB of the owner identifies a craft. This causes problems when: kada se obrt predaje članu obitelji kada obrt ima nekoliko vlasnika kada obrtnici imaju nekoliko obrta. a craft is handed over to a family member a craft has several owners a craftsman has several craft enterprises. Osnovana je radna skupina kako bi se pronašlo trajno rješenje ovog problema. Međutim, od te se radne skupine ne očekuju rezultati u bliskoj budućnosti. U međuvremenu se savjetuje da se kao identifikator za obrte upotrebljava bivši matični broj. A working group has been established in order to find out a sustainable solution for this problem. However, this working group is not expected to come out with a result in the near future. In the meantime, it has been suggested to use the former matični broj as identifier for crafts. iii. Informacijski nedostaci iii. Information Gaps Neka područja nisu dobro pokrivena ažurnim statističkim informacijama. Pokazatelji financijske uspješnosti obrta osobito su takvi. Kada obrtnik radi u svoje ime, financijske informacije se povezuju s njegovom osobom pa se smatraju povjerljivima. Some areas are not covered very well by the current statistical information, financial performance indicators of crafts especially so. When a craftsman works in his own name, the financial information is connected to his person and hence considered confidential. iv. Velika poduzeća iv. Large Companies Prema FINI, broj velikih poduzeća u god. bio je 364, dok podaci DZS-a ukazuju na podatak od 488 velikih poduzeća. Kako je spomenuto u opisu tih dvaju izvora, u FINI i DZS-u se primjenjuje različita definicija veličine. Dok je u DSZ-u jedini kriterij veličina, FINA se koristi i informacijama o prometu i aktivi. Time se može objasniti velik dio razlika. According to FINA, the number of large companies was 364 in 2010 whereas CBS put the number of large companies in Croatia at 488 in As mentioned during the description of the two sources, a different definition of size is applied in FINA and CBS. Whereas the only criterion is size in CBS, FINA also uses information on turnover and assets. This can account for a large part of the difference. 72

109 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report PRILOZI ANNEXES The Croatian SME Observatory Report

110 TABLICA PRILOGA PRILOG I: Opće makroekonomski podaci Prilog I.1: Glavni ekonomski pokazatelji za 27 država članica EU-a 73 Prilog I.2: Glavni ekonomski pokazatelji za 27 država članica EU-a 74 Prilog I.3: Usporedba Hrvatske s državama EU-a slične veličine 75 Dijagrami I.1 do I.6: Usporedba Hrvatske s državama EU-a slične veličine Prilog I.4: Izvoz iz Hrvatske podjela po NKD-u Prilog I.5: Uvoz u Hrvatsku podjela po NKD-u Prilog I.6: Odobreni krediti poduzećima financijska obveze poduzeća prema poslovnim bankama Prilog I.7: Konsolidirani računi javnog sektora ukupni prihodi i rashodi TABLE OF ANNEXES ANNEX I: General Macroeconomic Information Annex I.1: Principal Economic Indicators for the 27 EU member states 112 Annex I.2: Principal Economic Indicators for the 27 EU member states 113 Annex I.3: Comparison of Croatia with EU countries of similar size 114 Charts I.1 to I.6: Comparison of Croatia with EU countries of similar size Annex I.4: Export from Croatia division by NACE Annex I.5: Import in Croatia division by NACE Annex I.6: Credits to enterprises in Croatia Enterprises financial liabilities to commercial banks Annex I.7: Consolidated Public Sector Accounts in Croatia Total income and expenditures PRILOG II: Podaci o poduzećima Prilog II.1: Ukupne vrijednosti aktive (GFI FINE) i njezina struktura 84 Prilog II.2: Vrijednosti aktive (GFI FINE) po poduzeću i njezina struktura Prilog II.3: Udio pojedine kategorije imovine u ukupnoj imovini (i potkategorije u glavnoj kategoriji) u postocima (%) Prilog II.4: Ukupne vrijednosti obveza (GFI FINE) i njihova struktura 88 Prilog II.5: Ukupne obveze poduzeća prema financijskim institucijama (tekuće i netekuće) Prilog II.6: Vrijednosti obveza (GFI FINE) po poduzeću 91 Prilog II.7: Struktura obveza u i Udio pojedinih kategorija 92 Prilog II.8: Dobit/gubitak ukupne vrijednosti 93 Prilog II.9: Dobit/gubitak po poduzeću 95 Prilog II.10: Udio pojedine kategorije dobiti/gubitka u ukupnom konsolidiranom rezultatu (i potkategorije u glavnoj kategoriji) u postocima (%) Prilog II.11: Skupine poduzeća po veličinama podjela po NKD-u 2007.; Prilog II.12: Broj zaposlenih, broj poduzeća i prosječan broj zaposlenih po poduzeću u razdoblju Prilog II.13: Dodana vrijednost po veličini poduzeća Prilog II.14: Financijski pokazatelji poduzeća Prilog II.15: Ukupan broj poduzeća klasificiranih po NKD-u u i Prilog II.16: Ukupan broj zaposlenih klasificiranih po NKD-u u i Prilog II.17: Ukupna vrijednost izvoza klasificirana po NKD-u u i Prilog II.18: Ukupna vrijednost uvoza klasificirana po NKD-u u i Prilog II.19: Konsolidirani financijski rezultat za i po NKD-u Prilog II.20: Prosječne plaće u poduzećima po pravnom obliku/veličini 113 Prilog II.21: Prosječne plaće po sektorima NKD-a (2-znamenkasta podjela) Prilog II.22: Vrijednosti ukupne, dugotrajne imovine, tekućih sredstava i nematerijalne imovine i troškovi razvoja Prilog II.23: Vrijednosti troškova razvoja kao udio u ukupnoj, dugotrajnoj i nematerijalnoj imovini (u postocima) ANNEX II: Enterprise Information Annex II.1: Total values of assets (FINA GFI report) and its structure 84 Annex II.2: Values of assets (FINA GFI report) per enterprise and its structure Annex II.3: Share of individual assets categories in total assets (and subcategories in main category) in percentage (%) Annex II.4: Total values of liabilities (FINA GFI report) and its structure 88 Annex II.5: Total liabilities of enterprises to financial institutions (current and non-current) Annex II.6: Values of liabilities (FINA GFI report) per enterprise 91 Annex II.7: Liabilities structure in 2008 and share of individual categories Annex II.8: Profit/loss total values 93 Annex II.9: Profit/loss per enterprise 95 Annex II.10: Share of individual profit/loss categories in total consolidated result (and subcategories in main category) in percentage (%) Annex II.11: Size groups of enterprises division by NACE 2007; Annex II.12: Number of employees, enterprises and average number of employees per enterprise in period Annex II.13: Value added by size of enterprises Annex II.14: Financial indicators of enterprises Annex II.15: Total number of enterprises clasified by NACE 2007 in 2008 and 2010 Annex II.16: Total number of employees clasified by NACE 2007 in 2008 and 2010 Annex II.17: Total value of export clasified by NACE 2007 in 2008 and 2010 Annex II.18: Total value of import clasified by NACE 2007 in 2008 and 2010 Annex II.19: Consolidated financial result for 2008 and 2010 by NACE 2007 Annex II.20: Average wages by enterprise legal type/size class 113 Annex II.21: Average wages by sectors of NACE 2007 (2-digit division) 113 Annex II.22: Values of total, fixed, current and intangible assets and development expenses Annex II.23: Values of development expenses as a share in total, fixed and intangible assets (in percentages)

111 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report Prilog II.24: Ulaganja poduzeća po podjeli u NKD-u u Prilog II.25: Ulaganja poduzeća po podjeli u NKD-u u Annex II.24: Investments of enterprises by NACE 2007 division in Annex II.25: Investments of enterprises by NACE 2007 division in PRILOG III: Regionalni podaci Prilog III.1: Opće informacije o poduzećima na regionalnoj razini (NUTS II) Prilog III.2: Opće informacije o poduzećima (NUTS II) u Jadranskoj Hrvatskoj Prilog III.3: Opće informacije o poduzećima (NUTS II) u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj Prilog III.4: Opće informacije o poduzećima (NUTS II) u Središnjoj i Istočnoj Hrvatskoj Prilog III.5: Regionalna podjela po skupinama prema veličini u 2010., NACE/NKD Prilog III.6: Opće informacije o obrtima po regijama (NUTS II) otvaranja i zatvaranja Dijagram III.1: Broj otvorenih i zatvorenih obrta u razdoblju ANNEX III: Regional Information Annex III.1: General information on enterprises on regional level (NUTS II) Annex III.2: General information on enterprises (NUTS II) in Adriatic Region Annex III.3: General information on enterprises (NUTS II) in North Western Region Annex III.4: General information on enterprises (NUTS II) in Central and Eastern Croatia Annex III.5: Regional division by size groups in 2010, NACE Annex III.6: General information on crafts by regions (NUTS II) openings and closings Chart III.1: Number of opened and closed crafts in period The Croatian SME Observatory Report

112 PRILOG I Opći makroekonomski podaci ANNEX I General Macroeconomic Information PRILOG I.1: Glavni ekonomski pokazatelji za 27 država članica EU-a Annex I.1: Principal Economic Indicators for the 27 EU member states State BDP (EUR) IZVOZ po stanovniku (EUR) BDP po stanovniku (EUR) Udio IZVOZA u BDP-u (u %) Ukupna stopa rasta BDP.a (u %) EU (27 država) ,68 1,05 Belgija ,93 1,28 Ukupna Promjena tečaja između lokalne valute i EUR Promjene realnog tečaja Bugarska ,05 3,30 0,02% 0,13% Češka ,12 3,35-3,80% -20,72% Danska ,26 0,30 0,02% 0,10% Njemačka ,36 1,19 Estonija ,06 1,42 Irska ,19 0,79 Grčka ,16 0,58 Španjolska ,64 1,35 Francuska ,34 0,87 Italija ,71-0,05 Cipar ,43 2,62 Latvija ,08 1,05 1,06% 6,54% Litva ,11 2,12 0,00% 0,00% Luksemburg ,79 2,45 Mađarska ,19 0,50 1,52% 9,47% Malta ,35 2,40 Nizozemska ,66 1,52 Austrija ,25 1,58 Poljska ,93 4,52-2,06% -11,75% Portugal ,32 0,50 Rumunjska ,96 2,78 0,65% 3,98% Slovenija ,02 2,16 Slovačka ,09 4,98 Finska ,45 1,26 Švedska ,23 1,82 0,74% 4,53% Ujedinjeno Kraljevstvo ,95 0,76 Hrvatska ,38 1,47-0,47% -2,77% Izvor: Svi podaci za EU 27: Stanovništvo: Svjetska banka Hrvatska: svi podaci iz: osim stope zaposlenosti i nezaposlenosti DZS 73

113 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report PRILOG I.2: Glavni ekonomski pokazatelji za 27 država članica EU-a Annex I.2: Principal Economic Indicators for the 27 EU member states Država Izvoz unutar EU 27 (u milijardama EUR) Izvoz izvan EU 27 (u milijardama EUR) UKUPNO IZVOZ (u milijardama EUR) Broj stanovnika Zaposleno Udio zaposlenih u Stopa ukupnom nezaposlenosti broju stanovnika (u %) (u %) EU (27 država) ,30 9,70 Belgija ,91 8,30 Bugarska ,91 10,20 Češka ,70 7,30 Danska ,87 7,50 Njemačka ,60 7,10 Estonija ,19 16,90 Irska ,25 13,70 Grčka ,05 12,60 Španjolska ,72 20,10 Francuska ,36 9,80 Italija ,19 8,40 Cipar ,73 6,20 Latvija ,97 18,70 Litva ,74 17,80 Luksemburg ,22 4,60 Mađarska ,47 11,20 Malta ,23 6,90 Nizozemska ,52 4,50 Austrija ,96 4,40 Poljska ,16 9,60 Portugal ,82 12,00 Rumunjska ,14 7,30 Slovenija ,86 7,30 Slovačka ,46 14,40 Finska ,93 8,40 Švedska ,31 8,40 Ujedinjeno Kraljevstvo ,18 7,80 Hrvatska ,38 17,40 Izvor: Svi podaci za EU 27: Stanovništvo: Svjetska banka Hrvatska: svi podaci iz: osim stope zaposlenosti i nezaposlenosti DZS 74 The Croatian SME Observatory Report

114 PRILOG I.3: Usporedba Hrvatske s državama EU-a slične veličine Annex I.3: Comparison of Croatia with EU countries of similar size IZVOZ geo\time Bugarska 8078,4 8916, ,6 9427, , , , , , ,2 Češka 48044, , , , , , , ,4 Estonija 5515,8 6032,6 7077,5 8690,2 9735, , ,2 8960, , ,1 Latvija 4051,1 4197, ,2 7202,4 8939,7 9863,6 8136,2 9670, ,5 Litva 7937, , , , , , , ,4 Slovačka 18470, , , , , , , , ,2 Hrvatska 11527, , , , , , , , , ,1 UVOZ geo\time Bugarska 9455, , , , , , , , , ,8 Češka 49014, , , , , , , ,7 Estonija 6087,9 6685,7 7760, , ,5 8153, ,7 Latvija 5017,1 5452, , , ,9 8410,5 9926, ,4 Litva 8804, , , , , , , , ,8 Slovačka 20361, , , , , , , ,4 Hrvatska 13887, , , , , , ,9 BILANCA geo\time Bugarska -1377,5-1898,1-2336,7-3509,3-4656,4-6067,3-7268,5-3085, ,4 Češka -969,9-1014,4 806,3 2858,5 3563,4 3509,5 3686,3 5730,5 4767,1 6407,7 Estonija -572,1-653,1-683,3-726,8-1371,9-1483,2-697,3 807,2 982,7 776,4 Latvija , ,8-3444,4-4229,4-3144,3-274, ,9 Litva -867, ,2-1483, ,8-3830,3-397,4-352,7-442,4 Slovačka -1890,6-563,7-944,9-1795,5-1795,3-605,2-1534,8-523,4-858,1 1798,8 Hrvatska -2359,9-2382,1-2108,2-2340,4-2809,2-3304,3-3953,2-1796,5-233,9-4,8 STOPA RASTA BDP-a KAO POSTOTAK PROMJENE PREMA PRETHODNOJ GODINI geo\time Bugarska 4,7 5,5 6,7 6,4 6,5 6,4 6,2-5,5 0,4 1,7 Češka 2,1 3,8 4,7 6,8 7 5,7 3,1-4,7 2,7 1,7 Estonija 6,6 7,8 6,3 8,9 10,1 7,5-3,7-14,3 2,3 7,6 Latvija 7,2 7,6 8,9 10,1 11,2 9,6-3,3-17,7-0,3 5,5 Litva 6,8 10,3 7,4 7,8 7,8 9,8 2,9-14,8 1,4 5,9 Slovačka 4,6 4,8 5,1 6,7 8,3 10,5 5,8-4,9 4,2 3,3 Hrvatska 4,9 5,4 4,1 4,3 4,9 5,1 2,2-6 -1,2 0 75

115 Improvement of Administrative Efficiency on National Level Observatory Report JAVNI RASHODI KAO UDIO U BDP-u geo\time Bugarska 18,9 19,9 19,4 18, ,7 16,6 16,3 16,2 15,5 Češka 21,7 22,7 21,5 21,4 20,7 19,8 19,7 21,7 21,4 20,9 Estonija 18,4 18,3 17,6 17,2 16,2 16,4 19, ,9 19,5 Latvija 21,4 21,8 19,8 17,8 16,8 17, ,6 17,5 15,6 Litva 20,8 19,7 19,3 18,6 19,1 17,8 19, ,5 18,9 Slovačka 20,3 20, ,3 18,8 17,1 17,5 19,9 19,4 18,1 Hrvatska 19,6 19,1 19, ,8 19,2 19,4 20,9 20,5 20,4 DEFICIT/SUFICIT OPĆE DRŽAVE KAO POSTOTAK BDP-a geo\time Bugarska -1,2-0,4 1,9 1 1,9 1,2 1,7-4,3-3,1-2,1 Češka -6,5-6,7-2,8-3,2-2,4-0,7-2,2-5,8-4,8-3,1 Estonija 0,3 1,7 1,6 1,6 2,5 2,4-2,9-2 0,2 1 Latvija -2,3-1,6-1 -0,4-0,5-0,4-4,2-9,8-8,2-3,5 Litva -1,9-1,3-1,5-0,5-0,4-1 -3,3-9,4-7,2-5,5 Slovačka -8,2-2,8-2,4-2,8-3,2-1,8-2,1-8 -7,7-4,8 Hrvatska -4,1-4,5-4, ,5-1,4-4,1 JAVNI DUG OPĆE DRŽAVE KAO UDIO U BDP-u geo\time Bugarska 52,4 44, ,5 21,6 17,2 13,7 14,6 16,3 16,3 Češka 27,1 28,6 28,9 28,4 28,3 27,9 28,7 34,4 38,1 41,2 Estonija 5,7 5,6 5 4,6 4,4 3,7 4,5 7,2 6,7 6 Latvija 13,6 14, ,5 10,7 9 19,8 36,7 44,7 42,6 Litva 22, ,3 18,3 17,9 16,8 15,5 29, ,5 Slovačka 43,4 42,4 41,5 34,2 30,5 29,6 27,9 35,6 41,1 43,3 Hrvatska 40 40,9 43,2 43,7 35,5 32,9 28,9 35,3 Izvor: EUROSTAT 76 The Croatian SME Observatory Report

116 Dijagrami I.1 do I.6: Usporedba Hrvatske s državama EU-a slične veličine Charts I.1 to I.6: Comparison of Croatia with EU countries of similar size Izvor: EUROSTAT 77