Održan 45. EFNS Gorski kotar

Transcription

1 ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA Broj 195 Godina XV. Zagreb, ožujak ISSN Održan 45. EFNS Gorski kotar Gubar ponovo prijeti našim šumama Preborne šume na Papuku Ima li nade za kišne šume?

2 impressum u ovom broju 4 Sve je opisano jednom riječju Perfect! 7 Šumari ravnomjerno podijelili medalje 8 Biatlon i šumarstvo su tradicionalno povezani 9 Stručne ekskurzije i predavanja za sudionike EFNS-a 10 Energija proizvedena iz biomase mora imati konzumente 11 Još jedan uspjeh Hrvatskih šuma 12 Izdana monografija»šumsko gospodarstvo Karlovac«13 Promocija novogradiškoga šumarstva 14 Hrvatske šume se pripremaju za EU norme 15 Održan tečaj o čuvanju šuma šumoposjednika 16 Sponzor Stihl nagradio hrvatske reprezentativce 17 Održan sastanak Stručnog kolegija za uređivanje šuma 18 Zašto naša djeca nisu ekološki osviještena? 19 Iskoristili neobraslo šumsko zemljište 20 Gubar ponovo prijeti našim šumama 21 Dugotrajnim zahvatima do kvalitetnih prebornih šuma na Papuku 24 Svake godine nešto novo i bolje 26 Značajan čimbenik istarskog šumarstva 28 Prvi Zakon o šumama donijet Planika (Arbutus) 33 Lijek i začin 34 Trčka 36 Povijesni spoj Baltičkog i Egejskog mora 38 Ima li nade za kišne šume? 40 Igračke izrađene od drva 45. EFNS 3 42 Djeca DV Sunčana u posjetu poučnoj stazi i pilani Bliznec podno Medvednice 43 Tko će s nama u šumicu? OBJAVA UREDNIŠTVA U broju 193/194 članak Nacionalni park Karpaz penisula napisala je Ana Hercegovac, a ne Željka Bakran, kako smo pogreškom potpisali tekst. Ispričavamo se kolegicama autoricama i čitateljstvu na nenamjernoj pogrešci. Glavni urednik Goran Vincenc Mjesečnik»Hrvatske šume«izdavač:»hrvatske šume«d.o.o. Zagreb Predsjednik Uprave: Ivan Pavelić Glavni urednik: Goran Vincenc Novinari: Irena Devčić, Marija Glavaš, Vesna Pleše, Ivica Tomić i Goran Vincenc Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb, tel.: 01/ , faks: 01/ direkcija@hrsume.hr, goran.vincenc@hrsume.hr Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta. Naslovna stranica: Grančica na vjetru, Marinko Bošnjaković Zadnja stranica: Zalazak zime, Marinko Bošnjaković Grafičko oblikovanje, lektura, priprema i tisak: Narodne novine d.d., Zagreb Naklada: 6200 kom CJENIK OGLAS NOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

3 Broj 195 Ožujak HRVATSKE ŠUME 3

4 se pobrinulo Hrvatsko šumarsko društvo organizirajući ekskurzije za sudionike natjecanja kojima je cilj bio, osim promocije šumarstva, promovirati turističku ponudu Gorskog kotara, Like, Kvarnera i Istre. I dok je morski dio Lijepe naše već poprilično poznat strancima, mnogi su se prvi puta susreli sa ponudom gorskoga dijela, koja nikoga nije ostavila ravnodušnim. Svoju oduševljenost nije nimalo krio Gunnar Olofsson, predsjednik EFNS-a te bivši predsjednik uprave švedskih državnih šuma koji je sve sažeo u samo jednu riječ Perfect! Koristi od natjecanja imala je cijela regija. Smještajni kapaciteti Gorskog kotara bili su ispunjeni do posljednjeg kreveta, stoga je u pomoć morala priskočiti i obližnja Opatija. Sjajna je to vijest i za Ministarstvo turizma koje u novoj strategiji ističe produžetak turističke sezone. Natjecatelji su se počeli okupljati u nedjelju 17. veljače dok su za ponedjeljak bile rezervirane ekskurzije. Utorak je ponudio pregršt događaja. Jutro je počelo sa službenim treningom na Vrbovskoj poljani, gdje su se natjecatelji mogli upoznati sa uvjetima na stazi i pripremiti za utrku koja ih je čekala idućeg dana. Poslijeaktualno Tekst: Goran Vincenc Foto: G. Vincenc Dolazak na Vrbovsku poljanu BERBA MEDALJA U GORSKOM KOTARU Sve je opisano jednom riječju Perfect! Sa svih strana stižu samo riječi hva-le za organizaciju natjecanja u nordijskom biatlonu 45. EFNS-a! Hrvatski šumari ne samo da su oduševili svoje europske kolege tradicionalnim goranskim gostoprimstvom, prirodnim očuvanim šumama i ambijentom, već dobivaju riječi pohvale i za organizaciju cijelog natjecanja, što je središnji sportski šumarski događaj godine. Za te potrebe, Hrvatske šume su priredile borilište na Vrbovskoj poljani nedaleko od Begovog Razdolja. Upravo ta natjecateljska staza bila je najjači adut ovoga događaja, jer je u potpunosti uklopljena u prirodni ambijent. - Staza je izgrađena sredstvima Hrvatskih šuma za potrebe prvenstva, no ostaje goranskim klubovima i lokalnoj zajednici kako bi i dalje mogli razvijati taj sport i pored njega turizam. Na taj način Hrvatske šume pomažu razvoju ruralnih dijelova Hrvatske kako bi se spriječio odljev stanovništva istaknuo je predsjednik organizacijskog odbora 45. EFNS-a i član Uprave Hrvatskih šuma Ivan Ištok. Gorski kotar ne pamti ovako veliki događaj koji je dobrodošao kako bi se promovirala turistička ponuda ovoga kraja. Za to U Hrvatskoj je u organizaciji Hrvatskih šuma i Hrvatskog šumarskog društva održano 45. po redu izdanje EFNS-a, natjecanja šumara u nordijskim disciplinama gdje je domaćin bio Gorski kotar, točnije Delnice i Mrkopalj. Više od 600 natjecatelja iz 20 zemalja, imali su prilike uvjeriti se u ljepote ovoga dijela Hrvatske, te natjecati se na jednom od najljepših biatlonskih borilišta u Europi Vrbovskoj poljani. 4 HRVATSKE ŠUME Broj 195 Ožujak 2013.

5 podne je na programu bio sastanak vođa ekipa na kojem su dogovoreni detalji, nakon čega je slijedila službena sjednica Glavnog odbora EFNS-a. Uslijedilo je svečano otvaranje natjecanja kojemu je prethodio svečani mimohod reprezentacija kroz delničke ulice. Središnji događaj otvaranja 45. EFNS-a odigrao se u Sportskoj dvorani u Delnicama a natjecanje je otvorila zamjenica ministra poljoprivrede Božica Rukavina. U srijedu su na Vrbovskoj poljani održane utrke nordijskog biatlona u pojedinačnoj konkurenciji klasičnim te slobodnim (skating) stilom na 45. po redu izdanju EFNS-a. U odličnoj atmosferi i prekrasnom ambijentu, Hrvatska šumarska reprezentacija osvojila je prvoga dana natjecanja zlatnu, srebrnu i Start štafete brončanu medalju. Prvo je u utrci klasičnog stila u muškoj juniorskoj konkurenciji Filip Kranjčević osvojio drugo mjesto te tako najavio vrlo uspješan dan naših reprezentativaca. Nešto kasnije, u konkurenciji klasičnog stila od 21. do 31. godine, Denis Kauzlarić osvaja brončanu medalju, što je dodatno podgrijalo sjajnu atmosferu na borilištu i među članovima naše reprezentacije. Poslijepodne su se nastavile utrke u slobodnom stilu gdje je briljirao Tomislav Crnković. On je u dramatičnoj završnici uspio zadržati prednost ispred estonskog natjecatelja Joosepa Tammemaea i pobijedio sa razlikom od 0.8 sekundi, te time odnio najsjajnije odličje u konkurenciji slobodnog stila od 21. do 31. godine. Bilo je to i najbrže vrijeme natjecanja u slobodnom stilu a uspjeh je time veći kada se zna da je njegov estonski protivnik toga jutra imao najbolji rezultat u klasičnom stilu, što je pokazatelj da je riječ o vrhunskom sportašu u odličnoj formi. To je ujedno i drugo zlato za Hrvatsku u povijesti te nastavak sjajnog niza započetog prošlogodišnjim zlatom Alena Abramovića osvojenog na prvenstvu u Njemačkoj. Četvrtak je bio dan odmora od natjecanja što je iskorišteno za nastavak stručnih ekskurzija a u petak je uslijedio nastavak uzbuđenja jer su na programu bile štafete, gdje su opet briljirali naši dečki. Tim Hrvatska 1 u sastavu Tomislav Crnković, Mladen Šporer, Blažimir Crnković i Franjo Jakovac uspio se probiti do drugog mjesta i to nakon vrlo zanimljive i uzbudljive završnice. Naime, po završetku natjecanja, prvi su kroz cilj prošli članovi tima Aosta iz U iščekivanju rezultata Italije, no naknadno je utvrđeno kako je jedan njihov član odvozio stazu za dame koja je 2 kilometra kraća od muške te su zbog toga bili diskvalificirani. Time su na prvo mjesto izbili Estonci dok je Hrvatska osvojila srebro a bronca je pripala švicarskoj štafeti. Nakon natjecanja, u glavnom šatoru na Vrbovskoj poljani upriličena je prezentacija svih zemalja sudionika gdje su predstavnici i natjecatelji iznijeli gastronomske delicije karakteristične za svoju regiju, a mogli su se čuti i tradicionalni instrumenti poput roga ili gajdi. Srebrna repka! Tomislav Crnković nakon utrke Broj 195 Ožujak HRVATSKE ŠUME 5

6 Crnković na najvišem postolju Djed Janez Konečnik sa unukom Tinkom koje je smješteno u prirodnom ambijentu Vrbovske poljane pored Begovog Razdolja, što je rijetkost na natjecanjima, gdje uglavnom prevladavaju stadioni za biatlon koji se nalaze u sklopu olimpijskih centara. Staza ostaje na korištenje Gorskom kotaru i lokalnim klubovima nordijskih disciplina na kojima će, nadamo se, stasati mnogi budući hrvatski nordijci. Nažalost, posljednjeg dana desio se i jedan tragičan slučaj. Mađarski natjecatelj Mikloš Buki (54) preminuo je na stazi za vrijeme natjecanja od posljedica srčanog udara. Iako su i Gorska služba spašavanja i Hitna pomoć reagirali vrlo brzo, nije mu bilo pomoći te je preminuo u bolnici na Sušaku u Rijeci. Hrvatski šumari pokazali su se na 45. EFNS-u svojim europskim kolegama na najbolji mogući način predstavivši im zdrave šume, prirodne ljepote, ulaganje u ruralni razvoj, organizacijske sposobnosti te tradicionalno šumarsko gostoprimstvo i to u trenutku kada Hrvatska ulazi u Europsku uniju. Bolju prezentaciju nismo mogli niti poželjeti. Novinarima je najzanimljivija bila obitelj Konečnik iz Slovenije, koju je na ovom natjecanju predstavljalo čak 4 generacije. Mala Tinka je sa 6 godina bila najmlađa natjecateljica dok je pradjed Maks sa 84 godine bio najstariji, a natjecali su se još i djed Janez te teta Katja. Oni su na neki način utjelovili i duh ovoga natjecanja. Za kraj, u delničkoj Sportskoj dvorani upriličena je dodjela medalja, koje su za razliku od prijašnjih godina bile drvene, kako i priliči šumarima. Nakon toga uslijedila je zabava za sudionike koja je trajala dugo u noć. Atmosfera na 45. EFNS-u cijelo vrijeme bila je izvrsna, a sudionici su bili oduševljeni ambijentom i organizacijom. Ističe se borilište Atmosfera u glavnom šatoru 6 HRVATSKE ŠUME Broj 195 Ožujak 2013.

7 REZULTATI Šumari ravnomjerno podijelili medalje Službeni rezultati svih disciplina održanih na 45. EFNS-u Utrka biatlona klasičnim stilom (žene) Kategorija Ciciban: 1. Tinka Turk Konečnik (Slovenija) Kategorija od 16 godina: 1. Johanna Siltanen (Finska) 2. Sarah Lingmann (Njemačka) Kategorija od 21. do 31. godine: 1. Anna Beranova (Češka) 2. Judith Hofstetter (Njemačka) 3. Kristi Teppo (Finska) Kategorija od 31. do 41. godine: 1. Pia Zbinden (Švicarska) 2. Zhanna Yeramei (Bjelorusija) 3. Iwona Kucharska (Poljska) Kategorija od 41. do 51. godine: 1. Inese Zvirgzdina (Latvija) 2. Katrin Wilsher Lohre (Norveška) 3. Ruth Heinlein (Njemačka) Kategorije od 51. do 61. godine: 1. R. Rombach Lueti (Njemačka) 2. Eva Martinova (Češka) 3. Dagmar Lingmann (Njemačka) Kategorije od 61. do 71. godine: 1. H. Jenny Engeset (Norveška) 2. Antonia Muller (Njemačka) 3. Marie Lapackova (Češka) Kategorije od 71. do 81. godine: 1. Else Zepter (Njemačka) 2. Erika Pfeuffer (Njemačka) 3. Brigitte Soenksen (Njemačka) Utrka biatlona klasičnim stilom (muškarci) Kategorije od 16 godina: 1. James Egger (Švicarska) 2. Eerik Ruutel (Estonija) 3. David Buki (Mađarska) Kategorije od 19 godina: 1. Jonann Alev Alvar (Estonija) Kategorije od 21. do 31. godine: 1. Joose Tammemae (Estonija) 2. Jan Beran (Češka) 3. Denis Kauzlarić (Hrvatska) Kategorije od 31. do 41. godine: 1. Antti Karjalainen (Finska) 2. Janis Krumins (Latvija) 3. Josef Pavlik (Češka) Kategorija od 41. do 51. godine: 1. Odd Per Rygg (Norveška) 2. Benoit Locatelli (Francuska) 3. Fredy Walch (Njemačka) Kategorija od 51. do 61. godine: 1. Anton Egger (Švicarska) 2. Frank Schaub (Njemačka) 3. Seppo Hurri (Finska) Kategorije od 61. do 71. godine: 1. Pentti Vahvaselka (Finska) 2. Siegfried Kaltenbach (Njemačka) 3. Arto Seppanen (Finska) Kategorije od 71. do 81. godine: 1. Heinrich Schuller (Njemačka) 2. Svein Larsen (Norveška) 3. Gote Sandback (Švedska) Kategorije iznad 81. godine: 1. Maks Konečnik (Slovenija) Kategorija osoba sa invaliditetom: 1. Karl Heinz Heller (Njemačka) 2. Andreas Strurthmann (Njemačka) 3. Jurgen Bitzer (Njemačka) Utrka Biatlona slobodnim stilom (žene) Kategorija od 16 godina: 1. Johanna Siltanen (Finska) 2. Elina Radzina (Letonija) Kategorija od 21. do 31. godine: 1. Anna Beranova (Češka) 2. Giulia Ligazzolo (Italia) 3. Judith Hofstetter (Njemačka) Kategorija od 31. do 41. godine: 1. Pia Zbinden (Švicarska) 2. Iwona Kucharska (Poljska) 3. Leona Šimkova (Češka) Kategorija od 41. do 51. godine: 1. Inese Zvirgzdina (Latvija) 2. Suzanne Dreher - Zahringer (Njemačka) 3. Milena Fiou (Italija) Kategorije od 51. do 61. godine: 1. Eva Martinova (Češka) 2. Ingrida Barisa (Latvija) 3. Miroslava Beranova (Češka) Kategorije od 61. do 71. godine: 1. Anne Marie Macabies (Francuska) 2. Zdenka Dvoršcakova (Češka) 3. Marie Agnes Tron (Francuska) Kategorije od 71. do 81. godine: Brigitte Soenksen (Njemačka) Utrka biatlona slobodnim stilom (Muškarci) Kategorije od 16 godina: 1. James Egger (Švicarska) 2. Eerik Ruutel (Estonija) 3. Adam Buki (Mađarska) Kategorije od 19 godina: 1. Jonann Alev Alvar (Estonija) 2. Filip Kranjčević (Hrvatska) Kategorije od 21. do 31. godine: 1. Tomislav Crnković (Hrvatska) 2. Joose Tammemae (Estonija) 3. Masssimo Farcoz (Italija) Kategorije od 31. do 41. godine: 1. Sergei Akulich (Bjelorusija) 2. Janis Krumins (Latvija) 3. Kaspars Zudrags (Latvija) Kategorija od 41. do 51. godine: 1. Odd Per Rygg (Norveška) 2. Stefan Schneider (Italija) 3. Benoit Locatelli (Francuska) Kategorija od 51. do 61. godine: 1. Seppo Hurri (Finska) 2. Anton Egger (Švicarska) 3. Serge Luethi (Njemačka) Kategorije od 61. do 71. godine: 1. Pentti Vahvaselka (Finska) 2. Arto Seppanen (Finska) 3. Andrejs Janusevskis (Latvija) Kategorije od 71. do 81. godine: 1. Pavol Dvorščak (Slovačka) 2. Heinrich Schuller (Njemačka) 3. Gote Sandback (Švedska) Štafete (žene) Kategorija od 19. do 51. godine: 1. Češka 2. Latvija 3. Finska Kategorija iznad 51. godine: 1. Njemačka 2. Njemačka 3. Njemačka Štafete (muškarci) Juniori: 1. Mađarska 2. Finska Kategorija od 19. do 51. godine: 1. Estonija 2. Hrvatska 3. Švicarska Kategorija iznad 51. godine: 1. Finska 2. Njemačka 3. Finska aktualno Broj 195 Ožujak HRVATSKE ŠUME 7

8 SVEČANO OTVORENJE 45. EFNS-A aktualno Tekst: Vesna Pleše Foto: B. Pleše Biatlon i šumarstvo su tradicionalno povezani U Hrvatskoj je u organizaciji Hrvatskih šuma i Hrvatskog šumarskog društva održano 45. po redu izdanje EFNS-a, natjecanja šumara u nordijskim disciplinama gdje je domaćin bio Gorski kotar, točnije Delnice i Mrkopalj. Više od 600 natjecatelja iz 20 zemalja, imali su prilike uvjeriti se u ljepote ovoga dijela Hrvatske, te natjecati se na jednom od najljepših biatlonskih borilišta u Europi Vrbovskoj poljani. Božica Rukavina u ime pokrovitelja Vlade RH otvara natjecanje USportskoj dvorani u Delnicama postrojavanjem ekipa i intoniranjem himni Hrvatske i Europske unije započela je svečanost otvorenja natjecanja. U ime Hrvatskih šuma, glavnog organizatora natjecanja, nazočnima se obratio Ivan Ištok. - Pripala nam je velika čast i odgovornost u organizaciji natjecanja, jer uz šumarstvo zimski sportovi poput skijanja imaju dugu tradiciju. Izgradnjom nove infrastrukture na Vrbovskoj poljani, ali i pratećih objekata, veliki doprinos u realizaciji ovog projekta dali su šumari, poglavito iz delničke podružnice. Time se Gorskom kotaru osiguralo da se sva buduća natjecanja u biatlonu i nordijskom skijanju u našoj zemlji održavaju na ovim prostorima - naglasio je Ištok. Zahvalio je svima koji su pomogli u organizaciji natjecanja: Vladi Republike Hrvatske - Ministarstvu poljoprivrede, Primorsko - goranskoj županiji, Gradu Delnice, općini Mrkopalj, Hrvatskom šumarskom društvu, delničkoj podružnici Hrvatskih šuma, te turističkim zajednicama Gorskog kotara. Predsjednik EFNS-a Gunnar Olafson istaknuo je da šumari kao sportaši pridonose ovakvim susretima, kroz ovakve vidove druženja i Europa postaje svima sve bliža i bolja. Zahvalio je organizatorima, posebno domaćinima, na dobroj organizaciji, vrhunskoj uređenosti borilišta, te gostoljubivosti. U ime Primorsko - goranske županije nazočne natjecatelje i goste, pozdravio je obnašatelj dužnosti župana Vidoje Vujić. - Nalazite se u jednom od ekološki najsačuvanijih krajeva Hrvatske, S otvorenja EFNS-a u Sportskoj dvorani u Delnicama Rogisti iz Njemačke 8 HRVATSKE ŠUME Broj 195 Ožujak 2013.

9 na području gdje se u dvadesetak minuta vožnje automobilom, snijeg može zamijeniti morem. Dođite nam opet bilo kao turisti ili ulagači - istaknuo je Vujić. - Velika je čast što je organizacija 45. EFNS-a (Europskog prvenstva šumara u biatlonu i nordijskom skijanju), povjerena Hrvatskoj i što ćete izravno doživjeti prirodne ljepote naše zemlje - naše šume. Tradicija organiziranog šumarstva u goranskom kraju stara je 250 godina. To naslijeđe čuvamo i danas, kako bi ga predali našoj djeci i unucima- istaknula je Božica Rukavina zamjenica ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, koja je i službeno otvorila 45. EFNS. Svečanost otvorenja prigodnim su nastupom uljepšali članovi Folklorne sekcije KUD-a Delnice, djevojke vokalne skupine DIM, rogisti Lovačkog saveza PGŽ i gosti, rogisti iz Njemačke. Između natjecanja Stručne ekskurzije i predavanja za sudionike EFNS-a Gosti iz inozemstva imali su organizirani stručni dio gdje su se mogli upoznati s načinima gospodarenja nizinskim šumama hrasta lužnjaka na području karlovačke podružnice, gospodarenjem šumama Hrvatskog sredozemlja na otoku Krku, gospodarenjem šumama istarskog poluotoka. Jedna od stručnih ekskurzija pod nazivom Gospodarenje prebornim šumama jele i bukve odvijala se na terenima delničke podružnice (šumarija Ravna gora gj Višnjevica). S načinima gospodarenja goste su upoznali: Vilko Ivančić upravitelj šumarije Ravna gora, rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma Delnice Boris Pleše sa suradnicima, dr. sc. Damir Drvodelić i dr. sc. Stjepan Mikac sa Šumarskog fakulteta, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva Petar Jurjević te tajnik HŠD Damir Delač. Gosti su bili oduševljeni stanjem šuma na teaktualno Tekst: Vesna Pleše Foto: B. Pleše Predsjednik EFNS-a Gunnar Olafson Posjet drvnoj industriji Ravna gora Pozdravna riječ Ivana Ištoka U predahu od natjecanja, za sve sudionike EFNS-a, organizirane su 18. i 21. veljače ekskurzije koje su bile stručno turističkog sadržaja te su se odvijale na području Gorskog kotara, Hrvatskog primorja, Istre i Karlovačke županije. Postrojene ekipe renu, ističući pri tom da su goranske šume pravo blago koje rijetko koja zemlja posjeduje. Iskazali su priznanje goranskim šumarima, što njima gospodare na stručan način i što su ih kroz stoljeća očuvali u njihovoj prirodnoj ljepoti. Posjetili su i drvnu industriju Ravna gora d.d., te nastavno - pokusne objekte Šumarskog fakulteta u Zalesini i Sungerskom lugu. Dvije ekskurzije imale su turističke sadržaje, gdje su se gostima nastojalo uz prirodne ljepote pokazati i kulturno -povijesnu baštinu kraja koji su posjetili. Jedna od ekskurzija odvijala se pod nazivom Prirodne znamenitosti Gorskog kotara, a druga je bila posjet Nacionalnom parku Plitvička jezera. Uz ekskurzije upriličena su i dva stručna predavanja. Teme su bile Šume u Hrvatskoj o kojima je govorio akademik Igor Anić te Gospodarenje smeđim medvjedom u Gorskom kotaru o čemu je održao predavanje dr. sc. Dario Majnarić rukovoditelj Odjela za lovstvo delničke podružnice Hrvatskih šuma. Broj 195 Ožujak HRVATSKE ŠUME 9

10 Biomasa događaji Tekst/foto: Dr. sc. Elvis Paladinić Energija proizvedena iz biomase mora imati konzumente Detalj sa sastanka Projekt regionalne suradnje kojemu je cilj pridobivanje energije iz biomase približio se svome kraju povodom čega je organizirana radionica koja je ujedno služila i kao završni sastanak. Na predmetnu su radionicu bili pozvani predstavnici sudionika koji su aktivno sudjelovali u provođenju projekta RoK-FOR bilo u domaćim bilo međunarodnim okvirima. Namjera organizatora bila je dati svojevrsni pregled aktivnosti, iskustava, rezultata i koristi koje su ostvarili hrvatski projektni partneri zajedno s dionicima tijekom trogodišnjeg trajanja projekta od do godine. Više o samom projektu može se saznati i na mrežnim stranicama Uz predstavnike hrvatskih projektnih partnera, radionici su nazočili predstavnici poduzeća Hrvatske šume d.o.o. Zlatko Cegledi i Marica Beljo - Rečić (UŠP Vinkovci), Domagoj Troha (Direkcija), Zlatko Benković (Ministarstvo poljoprivrede), Miljenko Županić ispred Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika, Josip Adžić (Vodoprivreda Vinkovci d.d.), Zvonimir Pućo (Grad Otok), Tomislav Nemeš i Robert Licht (Centar za nizinske šume, HŠI). Radionicu je otvorila ravnateljica Instituta dr. sc. Dijana Vuletić, koordinatorica regionalnog klastera Hrvatska Srbija. Ukratko je iznijela osnovne podatke o projektu te naglasila kako njena koordinacija projekta u regiji obuhvaća i partnera iz Srbije (Institut za nizinsko šumarstvo iz Novog Sada). Ravnateljica Vuletić je istaknula kako je RoK-FOR projekt izuzetno važan za HŠI. U ime Uprave šuma podružnice Vinkovci govorio je njen voditelj Zlatko Cegledi i to o ulozi šumarstva u proizvodnji drvne biomase kao energenta. Pri tome je naglasio kako je svojevremena plinofikacija Slavonije posredno uzrokovala gomilanje mrtve drvne biomase u šumama nakon provedenih uzgojnih zahvata. Jedno od rješenja tog problema, kako iz komercijalnih tako i iz okolišnih razloga, bilo je osnivanje tvrtke kćeri Šumska biomasa d.o.o. O sudjelovanju Šumske biomase d.o.o. u projektu govorio je direktor Željko Sučić. Rekao je kako radom i djelovanjem kroz projektni konzorcij RoK-FOR projekta, šarolikost u vlasništvu i gospodarenju šumama regije te različite pristupe i primjene pridobivanja drvne sječke, nastoji se prepoznati dobre strane te dijelove toga prenijeti u unapređenje rada poduzeća. Kao najznačajniju korist od rada u projektu, sa svog gledišta, istaknuo je upoznavanje s temeljnim postupcima i radnjama planiranja investicija u Obnovljive izvore energije (OIE) i potvrdu stava Šumske biomase d.o.o. da proizvedena energija mora imati konzum. Kod iskaza količina Završni sastanak projekta RoK-FOR (Sustainable forestry providing renewable energy, bio-based products and sustainable construction) je održan krajem siječnja u prostorima lovačkog doma Kunjevci (UŠP Vinkovci). Sastanak u obliku svojevrsne radionice je organizirao Hrvatski šumarski institut zajedno s ostalim hrvatskim projektnim partnerima, poduzećem Šumska biomasa d.o.o. i Gradom Vinkovci. šumske biomase, ako se iznose potencijalne količine, treba naglasiti i ograničenja u dostupnosti kao i već postojeće ugovore i kupce. Iz redova HŠI-ja izlagao je dr. sc. Marjanović usmjerivši izlaganje na provedene mentoring aktivnosti u projektu. Pri tome je izdvojio spoznaje i iskustva stečena na stručnom studijskom boravku u Sjevernoj Kareliji te 'Benchmarking' studijskom boravku u Austriji (Štajerska). Dr. sc. Paladinić izlagao je na temu Zajedničkog akcijskog plana (JAP), od formiranja specifičnih Akcija JAP-a do rezultata implementacije pojedinih Akcija na području RH. Nakon svih izlaganja bila je otvorena rasprava. Činjenica koja se isticala tijekom rasprave jest to što šumska drvna biomasa kao energent predstavlja ograničen resurs, kako lokalno, tako i na cijelom šumskogospodarskom području te kako se tom bitnom činjenicom trebaju voditi donositelji odluka u sektoru OIE, a ujedno i podnositelji raznorodnih projekata energana na (šumsku) biomasu. 10 HRVATSKE ŠUME Broj 195 Ožujak 2013.

11 AKREDITACIJA Biomasa PREMA NORMI HRN EN 45011:1998 Još jedan Energija uspjeh proizvedena Hrvatskih iz šuma biomase mora imati konzumente HRVATSKE ŠUME d.o.o. Služba za certifikaciju proizvoda, akreditirane su prema normi HRN EN 45011:1998 za pružanje usluga kontrole i certifikacije proizvoda u ekološkoj proizvodnji trećim osobama. Time su ispunjeni svi uvjeti za nastavak djelatnosti za koju su dobile ovlasti od Ministarstva poljoprivrede. Dobivena akreditacija, također je omogućila Hrvatskim šumama Službi za certifikaciju pružati usluge svim zemljama Europske unije. Tvrtka koja se bavi održivim gospodarenjem šumom, na dva milijuna hektara šume i šumskog zemljišta i ovom akreditacijom se potvrdila kao odgovoran subjekt u zaštiti biološke raznolikosti. Ekološka proizvodnja je u posljednjih deset godina postala izuzetno zanimljiva, kako u svijetu, tako i u Republici Hrvatskoj. Sve veće zanimanje za ekološke prehrambene proizvode proizašlo je iz nedostataka konvencionalne proizvodnje, a koja rezultira prekomjernim onečišćenjem tla i vode, kao i prisutnošću mnogih rezidua u hrani. Ekološka proizvodnja ( organska, biološka ) definirana je Zakonom o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN 139/10) kao poseban sustav održivog gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, povećanje prinosa i otpornosti biljaka s pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja, sukladno s međunarodno usvojenim normama i načelima. Prema Zakonu o ekološkoj proizvodnji, ekološka proizvodnja u šumi i na šumskom zemljištu odnosi se na korištenje nedrvnih šumskih proizvoda i podizanje biljnih HR-EKO-05 nasada. Naše šume su prostori najmanje opterećeni teškim metalima i pesticidima zato je njihova izravna prednost što prehrambeni proizvodi nisu zagađeni pesticidima, ostalim reziduama i ne sadrže genetski modificirane organizme, te je za njihnajlakše ishoditi znak ekološkog proizvoda. Nisu manje značajne i neizravne prednosti šuma u uspostavljanju ravnoteže u prirodi, očuvanju prirodnih resursa, tala i voda, očuvanju biološke raznolikosti, očuvanju i vrednovanju ruralnih područja, sprječavanju degradacije sela, povezivanju poljoprivredne, turističke i zanatske aktivnosti, te zaštitu od nepovoljnog utjecaja klimatskih promjena. Sve su to bili razlozi zbog kojih su se Hrvatske šume d.o.o. uključile u pružanje usluga certifikacije. Za provođenje kontrole i certifikacije u skladu s navedenom normom Hrvatske šume su morale ispuniti mnoge uvjete vezane za dokumentaciju i djelatnike. Zahtjevi norme, između ostalog su se odnosili na dokazivanje nepristranosti i profesionalnost u obavljanju poslova, kao i educiranost osoblja. Inspekcija Hrvat- događaji Tekst: Jadranka Roša ske akreditacijske agencije ocijenila je rad svakog djelatnika posebno na terenu i o tome izvijestila Povjerenstvo koje donosi Odluku o dodjeli akreditacije. Osim FSC-a koji tvrtka posjeduje prema privatnim standardima, dobivena akreditacija je državna i u svim zemljama EU dodjeljuje je državno neovisno tijelo. Sve tvrtke u zemljama Europske unije koje obavljaju kontrolu i certifikaciju ekološke proizvodnje također akreditirane prema normi HRN EN Uz akreditaciju Hrvatske šume su dobile i međunarodni kodni broj HR-EKO-05 koji se dodaje u znak ekološkog proizvoda. Hrvatski znak ekološkog proizvoda postat će jednako vrijedan svim važećim europskim znakovima. Europa se opredijelila za ekološku i integriranu poljoprivredu i u skladu s time dala je smjernice za razvoj ekološke proizvodnje i našoj zemlji, a što je preporučeno kroz Vladin Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje do godine. Njime se predviđa da do godine Republika Hrvatska ima 8% površina po ekološkom proizvodnjom. Danas ekološka proizvodnja u ukupnoj poljoprivrednoj površini sudjeluje s 3% površine. Projiciranih hrvatskih 8% u godini još uvijek bi bilo dvostruko manje od 16% udjela ekološke proizvodnje u austrijskim poljoprivrednim površinama u godini. U zemljama članicama EU politika ruralnog razvoja stimulira tržište nedrvnih šumskih proizvoda i usluga (stimuliraju se razne ruralne aktivnosti i stvaraju se novi izvori nepoljoprivrednog dohotka). Šumarska poduzeća u zemljama EU-a također sudjeluju u integraciji nedrvnih šumskih proizvoda, usluga i turizma. Provedena istraživanja pokazuju da nedrvni šumski proizvodi proizvedeni i potrošeni u Europi imaju vodeću ulogu na globalnoj listi trgovine šumskim proizvodima. Eliminacija uvoznih tarifa, primjena jedinstvenih standarda kvalitete i promjena potrošačkih navika kreiraju globalno tržište za proizvode koji su ranije bili samo lokalno dostupni. Pretpostavljamo da će ulaskom Hrvatske u EU porasti potražnja za ekološkim proizvodima, a time i prihod od pružanja usluga njihove kontrole i certifikacije. Broj 195 Ožujak HRVATSKE ŠUME 11

12 događaji Tekst/foto: Oliver Vlainić Publikacije Izdana monografija»šumsko gospodarstvo Karlovac/Uprava šuma Podružnica Karlovac «Predstavljanje monografije bilo je krajem siječnja u Ilirskoj dvorani karlovačke gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić. Kompletna monografija se može čitati i u digitalnom obliku jer se nalazi u digitalnoj biblioteci na web stranici Hrvatskoga šumarskog društva Krajem prosinca godine izašla je iz tiska monografija Šumsko gospodarstvo Karlovac/ Uprava šuma Podružnica Karlovac izdana povodom pedesete obljetnice osnivanja Šumskog gospodarstva Karlovca. Nakladnik monografije je Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Karlovac, a naklada je 600 komada. Na 612 stranica objavljeno je 367 fotografija, 78 tablica, 32 karte, 5 grafikona i 5 shematskih prikaza. Urednici - autori su Jadranka Šalek - Grginčić i Oliver Vlainić. Pored njih autori u poglavljima Lovstvo i Domovinski rat su Dubravko Halovanić i Dražen Matičić, također članovi karlovačkog ogranka HŠD-a. Kompletnu grafičku pripremu i dizajniranje monografije napravila je zaposlenica UŠP Karlovac Ines Paunović. Monografija se sastoji od četiri dijela: I. Povijest gospodarenja šumama, II. Šumsko gospodarstvo Karlovac /Uprava šuma Podružnica Karlovac , III. Organizacijske jedinice i IV. Fotografije i šumskogospodarske karte. U prvom dijelu (autorica Jadranka Šalek - Grginčić) prikazana je povijest gospodarenja i upravljanja šumama u raznim državama i društvenim uređenjima od sredine 18. stoljeća do današnjih dana s naglaskom na karlovačko područje. Drugi dio (uglavnom autor Oliver Vlainić) daje prikaz od osnivanja Šumskog gospodarstva Karlovac do godine, djelovanje Uprave šuma Podružnice Karlovac u sklopu Hrvatskih šuma od do godine. Pošto je izdavanje monografije kasnilo zbog obimnih istraživanja u državnim arhivima u Karlovcu i Zagrebu uvrštene su promjene koje su se dogodile do jeseni godine. U sklopu drugog poglavlja nalazi se kronološki prikaz bitnih događaja za šumarstvo te samo gospodarstvo i upravu šuma od do godine. Treći dio opisuje sve organizacijske jedinice u sastavu UŠP Karlovac, Stručne službe, 14 šu- 12 HRVATSKE ŠUME Broj 195 Ožujak 2013.

13 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO Promocija novogradiškoga šumarstva U sklopu manifestacije Poljoprivredno-poduzetničke ideje u Novoj Gradiški je i ove godine, u trećoj dekadi siječnja, novogradiški ogranak Hrvatskoga šumarskog društva organizirao različite aktivnosti. Tako su održana stručna predavanja o dvjema temama: Šumski reprodukcijski materijal i zakonska legislativa u oplemenjivanju i očuvanju genetske raznolikosti šumskoga drveća i Mogućnosti proširenja nasada običnog oraha u Hrvatskoj. Predavači su bili znanstvenici iz Hrvatskoga šumarskog instituta, dr. sc. Mladen Ivanković (prva tema) i dr.sc. Tibor Littvay (druga tema). Ova iznimno zanimljiva i aktualna predavanja održana su 26. siječnja u velikoj dvorani UŠP Nova Gradiška, u nazočnosti gotovo svih članova Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije s područja novogradiške podružnice Hrvatskih šuma. događaji Tekst: Ivica Tomić Foto: Novograd. ogranak HŠD-a marija i 2 radne jedince te tvrtku kćer Hrvatskih šuma Kamenolomi Krašić d.o.o., koja je izdvojena iz sastava uprave šuma. Za sve organizacijske jedinice na isti način je prikazan povijesni dio i osobna iskaznica sa stanjem krajem godine. U posljednjem četvrtom dijelu nalaze se fotografije podijeljene po desetljećima od pedesetih godina 20. stoljeća do prvog desetljeća 21. stoljeća. Iza fotografija prikazane su povijesne šumskogospodarske karte. Kompletna monografija se može čitati i u digitalnom obliku jer se nalazi u digitalnoj biblioteci na web stranici Hrvatskoga šumarskog društva ( Financijska sredstva za tiskanje monografije priskrbili su Hrvatske šume d.o.o. UŠP Karlovac, Hrvatsko šumarsko društvo, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Drvoproizvod d.d. Jastrebarsko, Zelenilo d.o.o. Karlovac, Ena d.o.o. Karlovac te zaposlenici i umirovljenici ŠG/UŠP Karlovac. Predstavljanje monografije bilo je 31. siječnja u Ilirskoj dvorani karlovačke gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić. U uvodnom dijelu pozdravnim riječima nazočnima su se obratili ravnateljica knjižnice Frida Bišćan, zamjenik karlovačkog gradonačelnika Dubravko Delić, članica Uprave Hrvatskih šuma Marija Vekić, predsjednik HŠD-a Petar Jurjević, tajnica HKIŠDT Silvija Zec i voditelj UŠP Karlovac Davorin Andrijašević. O samoj monografiji iscrpno je govorio povjesničar Milan Kruhek koji je istaknuo da monografija prikazuje puno više od 50 godina djelovanja gospodarstva/uprave šuma u Karlovcu te napomenuo da je to zapravo enciklopedija karlovačkog šumarstva gdje je na sistematski način prikazana povijest gospodarenja šumama toga područja. Jedan od nekadašnjih upravitelja UŠP Karlovac mr. sc. Ivan Mrzljak u svom govoru istaknuo je dvije prijelomne točke 50 godina djelovanja gospodarstva i uprave šuma Karlovac, a to su osnivanje ŠG Karlovac godine i osnivanje Hrvatskih šuma kao jednog poduzeća na području Republike Hrvatske godine. Prvo poglavlje monografije Povijest gospodarenja šumama s bitnim godinama i događanjima od sredine 18. stoljeća do danas predstavila je njena autorica i urednica Jadranka Šalek - Grginčić. Na kraju predstavljanja drugi autor i urednik monografije Oliver Vlainić govorio je o razlozima nastanka i radu na monografiji te se zahvalio svima koji su pomogli da ovo djelo ugleda svjetlo dana. Tijekom stručnih predavanja Ogranak je u sklopu manifestacije, u suradnji s Podružnicom, postavio štand na kojemu je predstavljen rad Društva te HŠ-a. - Poseban interes posjetitelji su pokazali za hortikulturne sadnice u rasadniku Cernik, a dojmila su ih se znanstvena djela u izdanju Akademije šumarskih znanosti i zagrebačkoga Šumarskog fakulteta - naglašava Mario Bošnjak, dipl. ing. šum., predsjednik novogradiškog ogranka HŠD-a. Osim brojnih posjetitelja, šumarski štand su posjetili i izaslanik ministra poljoprivrede Luka Čuljak sa suradnicima, predstavnici Brodsko - posavske županije, župan Danijel Marušić i dožupan Davor Vlaović, te brojni gospodarstvenici. Na šumarskom štandu UŠP Nova Gradiška i novogradiškog ogranka HŠD-a Broj 195 Ožujak HRVATSKE ŠUME 13

14 događaji Tekst: Goran Vincenc Foto: G. Vincenc, S. Lončar Europske norme Hrvatske šume se pripremaju za EU norme U prosincu prošle godine, predsjednik Uprave društva Ivan Pavelić imenovao je povjerenstvo od 11 članova na čelu sa mr. sc. Brankom Belčićem, rukovoditeljem proizvodne službe kako bi u skladu sa Zakonom o normizaciji te u skladu sa zahtjevima poslovnog i proizvodnog procesa Hrvatskih šuma d.o.o. ostvarili uvijete za nesmetan prelazak sa Hrvatskih normi (JUS-HRN) na Europske norme (HRN EN) za šumske drvne sortimente. Ciljevi su sljedeći: - Izrada i primjena novih sortimentnih tablica za izradu planova sječa i proizvodnje - Izrada i dopuna Cjenika drvnih sortimenata u HRN EN normama Edukacija u Turopoljskom lugu - Prilagođavanje sustava planiranja i praćenja proizvodnje, prodaje i poslovanja u okviru zahtjeva HRN EN normi - Ostvarivanje konsenzusa s drvno prerađivačkim sektorom u primjeni HRN EN normi - Usklađivanje svih propisa i pravilnika koji reguliraju evidencije, skladišno praćenje i stavljanje drvnih sortimenata u promet. Povjerenstvo ima zadatak izvjestiti o izvršenim projektnim zadacima s ocjenom razine pripremljenosti svih poslovnih sustava i proizvodnih jedinica sa krajnjim rokom 30. lipnja ove godine. - Instruktaža teče u 3 dijela. Prvi je obuka trenera, drugi se odnosi na obuku rukovoditelja službi iz Podružnica te stručnih suradnika za iskorištavanje šuma, a to je faza u kojoj se trenutno nalazimo, te treći bi bio edukacija upravitelja, revirnika i poslovođa te samih kupaca izjavio je dr. sc. Marinko Prka, član povjerenstva na uvodnom predavanju u lugarnici Krušak. Plan je provesti edukaciju na razini Podružnica do 7. veljače za jednodobne te do 20. veljače za preborne sastojine. Stoga smo posjetili radionicu održanu 5. i 6. veljače u šumariji Velika Gorica kako bi se uvjerili u provedbu edukacije. U tijeku je uvođenje novog sustava za razvrstavanje šumskih proizvoda HRN EN norme kojima će se Hrvatske šume d.o.o. prilagoditi europskim standardima izrade i klasiranja drvnih sortimenata. Na taj se način Hrvatske šume prilagođavaju poslovanju i proizvodnji kakvo se prakticira u Europskoj uniji. - Danas održavamo radionicu za podružnice Sisak, Karlovac i Zagreb u Turopoljskom lugu dok se u isto vrijeme u šumariji Slatina, UŠP Našice održava edukacija za vinkovačku, osječku, požešku, gradišku i našičku podružnicu. S tim obukama smo zaokružili sve Podružnice koje gospodare jednodobnim sastojinama rekao nam je predsjednik povjerenstva Belčić. Program dalje prati rokove, pa je tako potrebno do 30. travnja paralelno snimiti određenu količinu uzoraka po hrvatskim i europskim normama u svim odjelima i odsjecima iz plana sječe za godinu te unijeti podatke u za to predviđen program. Izrada sortimentnih tablica za glavne vrste drveća bit će gotova do 3. lipnja dok će novi cjenik biti gotov do 10. lipnja ove godine. Ovo je iznimno složen proces jer se dva sustava normi značajno razlikuju. - HRN EN norme nisu obvezatne norme, što omogućuje veliku slobodu pri zaključivanju ugovora između prodavača i kupca. Drvni sortimenti se razvrstavaju isključivo po kvaliteti a ne po daljnjoj namjeni kao što je u hrvatskim normama. Nadalje, minimalne dimenzije i dozvoljene greške propisane su za svaku vrstu drveća posebno, a zanimljivo je da je kod D razreda jedini uvjet 80 %-tna iskoristivost te promjer do 20 cm. Značajan dio ogrijeva u ovom slučaju preći će u taj razred samo su neki od zaključaka sa radionice. Slavonci u šumariji Slatina 14 HRVATSKE ŠUME Broj 195 Ožujak 2013.

15 Privatne šume Održan tečaj o čuvanju šuma šumoposjednika Sudionici U uvodnom dijelu tečaja časna sestra Berislava predstavila nam je dvorac Lužnicu, koji je u vlasništvu Družbe od godine, djelatnosti kojima se sestre bave, kao i imanje oko dvorca koje uz poljoprivredno zemljište u svom sastavu ima i šumu površine 35,89 ha, koje su i bile razlogom našeg gostovanja kod sestara. Za ove šume izrađen je program gospodarenja i ovih dana bit će upućen u proceduru usvajanja u Ministarstvo poljoprivrede. Predstavili su se, također, i svi šumoposjednici, članovi udruga s područja Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Varaždinske, Krapinsko zagorske i Sisačkomoslavačke županije. Nakon uvodnog dijela, polaznici tečaja učili su o osnovama šumarstva i osnovnim šumarskim pojmovima šumi, uređivanju šuma, uzgoju, proizvodnji, zaštiti, šumskom redu, tržištu i trženju šumskih proizvoda te osnovnim šumarskim institucijama u zemlji i inozemstvu. Prezentirane su i specifičnosti šuma sjeverozapadne Hrvatske šumske zajednice i osnove gospodarenja njima, glavnim vrstama drveća, kalendaru radova u šumi te zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama. Tema posljednjeg predavanja prvog dijela tečaja posvećena je zakonodavstvu kojim je regulirano hrvatsko šumarstvo, s naglaskom na kaznenim odredbama koje se tiču šumoposjednika. Nakon kratke pauze za kavu, u nastavku su polaznicima predstavljena tijela javne vlasti koja im mogu pomoći u čuvanju njihovih šuma i međusobne nadležnosti, objašnjeno je što je to čuvanje šuma i što sve obuhvaća, te provedba neposrednih radnji radi zaštite šuma od prisvajanja i protupravnih radnji. Tijekom predavanja iznesena su iskustva iz prve ruke svjedočenja čuvara šuma Hrvatskih šuma, čuvara privatnih šuma na području djelovanja udruge šumoposjednika Vrba Vrbovec, nadzorničke službe saveza Privatne šume, te primjeri koje su iznijeli sami šumoposjednici, uz naravno, živahnu raspravu. Šumoposjednicima je bilo vrlo zanimljivo učenje o osnovama kartografije i obilježbe šuma, tijekom kojeg je vježbom svaki od polaznika naučio kako se služiti busolom, izračunati azimut i osnovno o drugim instrumentima koji da- Dvorac s platanom U miru i spokoju dvorca Lužnica pokraj Zaprešića, u kojem su nas ugostile časne sestre Družbe sestara milosrdnica, održan je tečaj i radionica o čuvanju šuma šumoposjednika. Tečaj su održali djelatnici Službe za šume šumoposjednika Suzana Trninić, Goran Smolčec i Maja Pleše, a prošla su ga 32 šumoposjednika, odnosno šumoposjednice. događaji Tekst: Suzana Trninić Foto: S. Trninić, arhiva nas služe uspješnoj orijentaciji u prirodi i obavljanju posla čuvara šume. Nakon još jedne kratke pauze, polaznici su pokazali usvojeno znanje rješavajući praktične zadatke u grupama, prezentirali rješenja pred ostalim polaznicima i nama, predavačima, čime je tečaj bio završen. Na kraju su sudionici ukratko izmijenili iskustva uz dogovore za međusobne posjete, ekskurzije i daljnje edukacije. Svim polaznicima bit će uručene i potvrde o sudjelovanju na tečaju. Tečaj je ocijenjen vrlo korisnim i zanimljivim, uz zahtjev predstavnika udruga i saveza šumoposjednika, da se u najskorije vrijeme Operativnim planom odvoji i dio sredstava iz OKFŠ-a za čuvanje šuma šumoposjednika, kako bi se pomoglo šumoposjednicima u zaštiti njihovih šuma od protupravnih radnji i prisvajanja koje je uzelo maha. Za kraj, valja napomenuti da su djelatnici Službe za šume šumoposjednika i sljedeći dan posjetili Lužnicu, kako bi savjetovali naše domaćice šumoposjednice o provedbi programa gospodarenja, mogućnostima trženja i svim potrebnim za uspješno gospodarenje njihovom šumom. Broj 195 Ožujak HRVATSKE ŠUME 15

16 Sjekači događaji Tekst/foto: Goran Vincenc Sponzor Stihl nagradio hrvatske reprezentativce Sredinom veljače u Velikoj Gorici, u prostorijama firme Unikomerc, generalnog uvoznika za asortiman kompanije Stihl, Viking, Chevrolet te asortiman Goodyeara, upriličeno je primanje Sjekačke reprezentacije Hrvatske. Povod okupljanju bila je dodjela prigodnih darova sjekačkim reprezentativcima kojima se firma Unikomerc htjela zahvaliti na ostvarenim rezultatima na proteklom Svjetskom prvenstvu šumarskih sjekača u Bjelorusiji. Povodom velikog prošlogodišnjeg uspjeha naše sjekačke reprezentacije na svjetskom prvenstvu u Bjelorusiji, tvrtka Unikomerc odlučila je dodatno nagraditi članove reprezentacije. Podsjećamo, naš reprezentativac Siniša Varga osvojio je na tom natjecanju prvo mjesto u disciplini preciznog prereza što je prva medalja za Hrvatsku u novijoj povijesti, a sjajan rezultat ostvaren je baš sa Stihlovom motornom pilom. Na primanju su bili prisutni svi članovi reprezentacije predvođeni izbornikom Mirkom Balalom te tehničkim vođom Sandrinom Racom kao i članovima Uprave društva Hrvatskih šuma Marijom Vekić te Ivanom Ištokom. Darove je reprezentativcima uručio generalni direktor Unikomerca Zvonko Böhm, zahvalivši se pritom našim reprezentativcima na promociji tvrtke Stihl. U ime reprezentacije, na darovima se zahvalio Sandrino Rac, tehnički vođa ekipe. - Veliko hvala gospodinu Böhmu i tvrtki Unikomerc. Hrvatska sjekačka reprezentacija je u ovoj tvrtki našla velikog sponzora te se nadam da će nas pratiti i u budućim natjecanjima i uspjesima. S obzirom da ove godine neće biti natjecanja niti kvalifikacija, pitali smo izbornika Balalu kakvi su im planovi. - Ove godine treba poraditi na Pravilniku za državno prvenstvo. Bilo bi dobro osnovati povjerenstvo koje će se baviti usklađivanjem pravilnika natjecanja za Državno prvenstvo sa pravilnikom IALC-a koji se koristi na Svjetskim prvenstvima. Na Državnom prvenstvu Hrvatske sudionici se natječu u disciplini obaranja na balon, koja ne postoji na Svjetskom prvenstvu. Osim toga, štafeta je na Svjetskom prvenstvu fakultativna disciplina, te zbog atraktivnosti očekujemo njeno uvrštavanje u redovni natjecateljski program. Međutim ta disciplina ne postoji na Državnom prvenstvu i stvara problem našim reprezentativcima kada se pojave na Svjetskom prvenstvu jer se prvi put susreću sa njenim pravilima. Nadalje, u reprezentaciji smatraju da bi dobro bilo uvrstiti klauzulu u pravilniku da se na Državnom prvenstvu mogu natjecati i predstavnici drugih država, kojima bi to bilo revijalno natjecanje za razliku od naših natjecatelja koji bi se borili za plasman i mjesto u reprezentaciji. Na taj način bi potencijalni reprezentativci dobili priliku vidjeti na koji način funkcionira konkurencija te na kojim stvarima treba dodatno poraditi i eventualno popraviti. Sličan sustav već postoji u susjednim zemljama pa se u našoj reprezentaciji nadaju da će saživjeti i kod nas. Pravilnik bi trebao definirati pravila odabira reprezentativaca za odlazak na iduće Svjetsko prvenstvo. U svakom slučaju, Pravilnik bi trebalo donijeti ove godine kako bi se stiglo prilagoditi do državnog prvenstva koje će na programu biti iduće godine. 16 HRVATSKE ŠUME Broj 195 Ožujak 2013.

17 Taksacija Održan sastanak Stručnog kolegija za uređivanje šuma Sredinom veljače, u prostorijama lugarnice Krušak velikogoričke šumarije, UŠP Zagreb održan je Sastanak stručnog kolegija za uređivanje šuma. Na sastanku su sudjelovali član Uprave Ivan Ištok i direktor Sektora za šumarstvo Vlatko Petrović koji je održao uvodnu riječ. Sastanak je vodio rukovoditelj Službe za uređivanje šuma mr. sc. Dubravko Janeš. Točke dnevnog reda iznosili su stručni suradnici za uređivanje šuma. Najprije je dr. sc. Anamarija Durbešić iznijela izvještaj o izvršenju radova na uređivanju u godini, a iz tablica koje su prikazivale podatke o izvršenju radova u državnim i privatnim šumama bilo je vidljivo da je izvršenje u potpunosti ostvareno. U sklopu točke 2., Durbešić je iznijela podatke o planovima radova na uređivanju šuma za godinu, gdje se pripremni radovi održavaju na ha, terenski na ha, završni na ha, dok se izvanrednih revizija očekuje na oko ha te izvršenje godišnjih planova na ha. Goran Ajhner upoznao je nazočne sa problematikom izvršenja radova biološke obnove šuma za razdoblje od do godine. Ova točka izazvala je najviše rasprava prisutnih rukovoditelja odjela, a u raspravu se uključio i član Uprave Ivan Ištok. Tatjana Seletković prikazala je izvršenje sječa u razdoblju od Stručni kolegij za uređivanje šuma događaji Tekst/foto: Marija Glavaš do godine koje su u navedenom razdoblju izvršene sa 71 %. Tijekom sljedeće točke: Dostava šumsko gospodarskih planova za odobrenje od strane Ministarstva, Tatjana Seletković iznijela je problematiku pravovremene dostave prijedloga šumskogospodarskih planova za odobrenje od strane Ministarstva u Službu za uređivanje šuma. Drugi problem s kojim se svi Odjeli i Služba svakodnevno suočavaju je imovinsko pravne naravi (posjedovna i vlasnička stanja). Tijekom točke: Problematika izrade šumskogospodarskih planova, Antonija Milinković dala je detaljne upute na što je potrebno obratiti pažnju tako da planovi budu točniji. Prijedlog novog kataloga podataka s cjenikom prezentirao je Vladimir Grgesina. Upute i kratku prezentaciju na koji način slati podatke koji se odnose na program UREL dao je mr. sp. Goran Kovač. Davor Šelendić najavio je mogućnost pregleda službenih digitalnih karata putem GIS servera što bi olakšalo pretragu i korištenje. Novost je i intranetska stranica Službe koja objedinjuje sve podatke koji se tiču uređivanja. Broj 195 Ožujak HRVATSKE ŠUME 17

18 komentar Tekst: Goran Vincenc Zeleni biznis Zašto naša djeca nisu ekološki osviještena? Poslovi povezani sa zaštitom okoliša u ovome trenutku su najveći potencijal za izlazak iz krize. Barem tako pokazuju rezultati analize ekoloških stavova i ponašanja građana objavljenih u Nacionalnom indeksu sreće, koji je predstavljen na okruglome stolu Kako zaštita okoliša može pomoći oporavku hrvatskog gospodarstva. Pitanja su bila brojna. Kako najbolje iskoristiti velike gospodarske potencijale zaštite okoliša u godini? Kako privatna strana ulaganja uz primjenu najviših ekoloških standarda utječu na konkurentnost gospodarstvenika, ekonomski rast i kvalitetu života u Hrvatskoj? Kako poboljšati suradnju javnog, privatnog i civilnog sektora u realizaciji poslovnih projekata? Kako će ulazak Hrvatske u Europsku Uniju utjecati na sustav zaštite okoliša? Što zeleni zamjeraju Prijedlogu zakona o strateškim investicijama i dr. Svi sudionici istaknuli su važnost investiranja u tzv. zelenu ekonomiju, pa smo tako od Borisa Galića predsjednika Uprave Allianza mogli čuti da ta tvrtka osigurava čak 80 zelenih proizvoda kao i to da u Hrvatskoj osiguravaju većinu vjetroelektrana. Tu ne misle U korištenju štedljivih žarulja opet isto! Učenici i studenti zajedno sa umirovljenicima daleko su iza zaposlenih ispitanika u dobi od godine. I dok se za gore navedene komponente može reći da traže minimalna ulaganja, što reći na podatak da u dobrovoljnom čišćenju prirode opet najmanje sudjeluju učenici i studenti, a to su uglavnom akcije koje iziskuju samo dobru volju? Kako odgovoriti na to pitanje? Je li izgovor to što akcije čišćenja prirode nisu dovoljno cool? Ili mladi nisu dovoljno obaviješteni i ne znaju za takve akcije? Ne bih rekao i smatram da je problem dublji. Čitajući dalje rezultate ispitivanja, dolazimo do daljnjih šokantnih činjenica. Najmlađi ispitanici smatraju da okoliš nema nikakvog utjecaja na njihovo zdravlje te su im stavovi po pitanju ekologije vrlo neutralni. Također smatraju da se stanje okoliša u budućnosti neće mijenjati te da je osiguranje kvalitetnog i zdravog okoliša u nadležnosti udruga za zaštitu okoliša!? Što se to događa s mladima u Hrvatskoj? Prema anketama, ekološki najosvješteniji su njihovi roditelji tj. populacija od godine starosti, što znači da se ne radi o naučenom ponašanju i kućnom odgoju. Njihovi vršnjaci u Europi redovno su ekološki osvješteniji od (već poprilično ekološki osviještenih) njihovih roditelja a nerijetko i sami organiziraju brojne akcije čišćenja okoliša. Potkraj siječnja u Zagrebu je održan okrugli stol na temu Kako zaštita okoliša može pomoći oporavku hrvatskog gospodarstva? koji je okupio brojne sudionike i paneliste relevantne raspravljati na tu temu. Između ostaloga prikazani su rezultati analize ekoloških stavova i ponašanja građana objavljenih u Nacionalnom indeksu sreće, po kojem su poslovi povezani sa zaštitom okoliša trenutno najveći potencijal za izlazak Hrvatske iz krize. No, čitajući spomenutu analizu, ne može se ne primijetiti jedan vrlo zabrinjavajući podatak a to je da su u Hrvatskoj najmanje ekološki osviješteni najmlađi stanovnici. Kakva nam je onda budućnost? stati već planiraju investirati dodatnih milijuna eura u nove proizvode i programe. Mislav Galić, član uprave Agrokora istakao je kako Agrokor ulaže u energanu na bioplin koji će proizvoditi od stajskog gnojiva sakupljenog na njihovim farmama. Rasprava je tekla u smjeru isplativosti svih tih poslova i investicija gdje smo mogli čuti suprotna mišljenja, od onih koji vide prosperitet u toj grani poslovanja do onih koji izražavaju sumnju. No cijelo vrijeme rasprave, u rukama smo imali rezultate Nacionalnog indeksa sreće koji je malo komentiran, no ovdje su se nalazile osnove za ovu raspravu. A u njoj šokantni podaci! Po toj analizi ispada da su nam najmanje ekološki osviješteni najmlađi tj. srednjoškolci i studenti koji su u ostatku Europe nosioci novih ideja i standarda ponašanja. Prema komponenti ekološkog ponašanja organski od anorganskog otpada najmanje razdvajaju učenici i studenti, dok najviše ispitanici u dobi od godine (znači njihovi roditelji). Ista priča je sa odvajanjem PVC ili staklene ambalaže gdje u recikliranju prednjače ispitanici u dobi od godine dok su najslabiji ispitanici od te najstariji (+65). Također staklo i plastiku više odvajaju zaposleni i nezaposleni od studenata. Zanimljivo je isto tako da se tema okrugloga stola temeljila na podacima iz ove analize, a odnosi se na buduća poslovanja koja svoj razvoj temelje na zaštiti okoliša. Ako mladi ljudi ne mare za zaštitu okoliša, ima li smisla razvijati poslove koji se temelje na toj grani? Ne bi li trebalo prvo uložiti u razvoj ekološke svijesti kod mladih ljudi, njihovu edukaciju i programe? Velike gospodarske potencijale zaštite okoliša svakako treba razvijati, to nije upitno. Mislim da će se svi ti poslovi razvijati bolje i pravilnije ako imamo mladu sposobnu, ekološki svjesnu mladost, koja će svojim idejama i entuzijazmom biti motor i pokretač toga posla. Za sada je glavni protuargument zelenoj industriji neisplativost. No kako je u uvodu okruglog stola rekao Željko Ivanković, glavni urednik časopisa Banka i jedan od organizatora skupa niti ukidanje ropstva nije bilo ekonomski isplativo, ali je humano i zato je provedeno tako se nadam da ću nešto slično uskoro moći čuti iz usta mladih ljudi kada je u pitanju zaštita okoliša i pokretanje neprofitabilne zelene industrije. I nije bitno je li to cool ili uncool. Zaštita okoliša trebala bi biti must! 18 HRVATSKE ŠUME Broj Ožujak 2013.

19 Šumarija Duga Resa, UŠP Karlovac Iskoristili neobraslo šumsko zemljište Energetski nasad energetski nasadi Tekst/foto: Marija Glavaš N a području Uprave šuma podružnice Karlovac, toč-nije u gospodarskoj jedinici Bosiljevac, šumarije Duga Resa tijekom prosinca godine podignut je energetski nasad. U tu je svrhu šumarija nabavila sadnica običnoga bagrema iz požeškog rasadnika Hajderovac. Sadnice su posađene ručno u redove, na površini od 32 ha i razmake od 2,5 x 60 m. Osnovna ideja je iskoristiti neobraslo proizvodno zemljište što znači da se Hrvatske šume počinju uklapati u nove trendove i zahtjeve ekologije i tržišta. Posađeno je komada po hektaru, provelo se malčiranje tla. S obzirom na planiranu kratku ophodnju šumarija će vjerojatno prodati drvnu masu za proizvodnju bioenergije. - Pratit će trenutne zahtjeve tržišta - kazali su. Naziv prema kojem se neko zemljište prema namjeni vodi kao neobraslo proizvodno zemljište ukazuje na činjenicu da je riječ o plodnom, a neiskorištenom tlu. Dolazi vrijeme promjena, vrijeme da se takva zemljišta prenamijene, odnosno iskoriste. Šumarija Duga Resa učinila je prvi korak. Kao prvo, zemljište više ne pripada u neobraslo, na njemu su stabla koja bi za kratko vrijeme trebala donijeti dobit. Za pet do deset godina, kako u šumariji predviđaju, posjeći će svoj prvi energetski nasad. Odabrali su bagrem, a ne vrbe ili topole koje se najčešće sade na energetskim nasadima jer je čitava gospodarska jedinica, odnosno šumarija brdska. Osim toga, to je vrsta koja na početku razvoja spada među najbrže rastuće i u visinu prirašćuje 2 6 cm. Bagrem je dobar i zato što, kao i druge leguminoze, ima sposobnost popraviti stanje atmosferskoga dušika u tlu tako što ga veže u kvržicama korijenja, pa je na dobrome tlu gnojivo u pravilu nepotrebno. Kao energetsko drvo, odnosno šumska biomasa od koje se dobivaju ogrjevno drvo, drvna sječka, briketi i peleti, Hrvatske šume ugrubo imaju ha neobraslog proizvodnog zemljišta, koje prema namjeni pripada u gospodarske šume. bagrem pokazuje odlične karakteristike brzog sušenja, lake zapaljivosti i dugog izgaranja uz istodobni razvoj vrlo visoke temperature. Prednost takvih nasada je što se lako održavaju, jer ne zahtijevaju sofisticiranu tehnologiju, pa ni cijena cijelog pothvata, u principu, nije visoka. Bez obzira na vrstu koja je odabrana za energetski nasad, sveobuhvatni cilj koji bi Hrvatske šume trebale postići je povećanje proizvodnje energije na domaćem tržištu, početak iskorištavanja šumskoga zemljišta koje je do tada bilo zapušteno i što donosi dvostruku prednost smanjenje zagađenja atmosfere i povećanje ekonomske nezavisnosti zemlje. Naime, drvo je s ekološkoga stajališta vrlo čist energent jer sadrži jako malo opasnih spojeva, kao što su, npr. teški metali. Stručnjaci smatraju da su velike prednosti korištenja biomase u odnosu na fosilna goriva obnovljivost i potrajnost. Kada bi sva neobrasla proizvodna zemljišta iskoristili na taj način, tamo gdje je to moguće, ne samo da bi povećali produktivne površine i zaradu, nego bi se poboljšali i neki ekološki uvjeti koji vladaju na tim lokacijama, kao što su pročišćavanje podzemnih voda, umanjenje snage poplava i erozija, poboljšanje mikroklime putem hlađenja i humifikacije i poboljšanje tla uopće. Drveće na energetskoj plantaži uzima ugljični dioksid iz atmosfere. Tijekom fotosinteze drvo pohranjuje ugljik u drvenasto tkivo, a u atmosferu otpušta kisik. Kada se takav nasad posiječe, a drvo počne koristiti kao ogrjev, ugljik iz drvnog tkiva počinje se vezati s kisikom iz zraka i u atmosferu se otpušta ugljični dioksid. Stručnjaci naglašavaju da je količina koja se otpušta daleko manja nego što to biva pri izgaranju fosilnih goriva, a ako je to nekim slučajem blizu tvornice, ugljični dioksid se ponovo vraća u nasad i koristi za rast stabala. Republika Hrvatska potpisala je međunarodne ugovore (Kyoto protokol, EU ETS shema) kojima se obvezuje povećati proizvodnju i korištenje obnovljivih izvora energije, odnosno smanjiti količinu stakleničkih plinova ispuštenih u atmosferu. Broj 195 Ožujak HRVATSKE ŠUME 19

20 Šumski štetnici Tekst: Dr. sc. Dinka Matošević Foto: D. Matošević; M. Pernek Gubar ponovo prijeti našim šumama Gusjenica gubara zaštita šuma Ženke odlažu jaja u jajnim leglima Kukuljice gubara Gubar je leptir raširen u cijelom palearktiku, od Japana do Amerike, a u Sjevernoj Americi je vrlo štetna invazivna vrsta. Središte njegovog optimuma i rasprostranjenosti u Europi je baš područje jugoistočne Europe. Smatra se opasnim štetnikom hrastova, no vrlo je polifagan i utvrđeno je da se može hraniti čak na 450 biljnih vrsta. Glavni domaćin su mu hrastovi, a voli i grab, bukvu, kesten i voćke. Štetnik ima jednu generaciju godišnje. Leptiri lete od druge polovice lipnja do polovice srpnja što ovisi o vremenskim prilikama. Ženka, iako ima dobro razvijena krila, ne leti već se polako kreće po deblu i tu čeka oplodnju. Ona nakon oplodnje na deblu (kod velike gustoće populacije i na granama) odloži jaja u jajnom leglu koje pokrije dlačicama sa zatka (Slika 1). Jajno leglo je lako prepoznatljivo, žute je boje i vrlo je važno u prognozi populacije. U jajnom leglu može biti od 300 do čak 1000 jaja što također ovisi o fazi populacije u kojoj se gubar nalazi. U proljeće, najčešće u drugoj polovici travnja, što također ovisi o vremenskim prilikama, gusjenice izlaze iz jaja. One se zadržavaju 6-7 dana na samom jajnom leglu (na ogledalu) i tek nakon 10 dana odlaze u krošnju zbog ishrane. Ovo je važan podatak za planiranje tretiranja. Gusjenice su prekrivene aerostatičnim dlakama (Slika 2) koje im omogućuju širenje na veće udaljenosti pomoću vjetra. Nakon razvoja svih gusjeničnih stadija gubar se kukulji obično u vrhovima grana, u pukotinama kore ili u rašljama u rijetkom zapretku (Slika 3). Gubar spada u štetnike koji se periodički masovno pojavljuju, što je u vezi s klimatskim prilikama koje utječu na njegovo pojavljivanje i gradacije. Prognoza ukupnih površina zaraženih gubarom (ha) od godine Kategorija zaraze (ha) prema broju jajnih legala/ha Godina I II III Objašnjenje kategorija: I obavezno planirati zaštitu; II zaštita prema potrebi npr. zaštićeni objekti, sjemenske sastojine, sastojine pod stresom i sl.; III nisu potrebne mjere zaštite) Gubar (Lymantria dispar) je jedan od najznačajnijih štetnika u našim hrastovim šumama. Već je tijekom godine, redovitim praćenjem njegove populacije, primijećeno i upozoreno na povećanje njegove brojnosti, a time i šteta u šumama. Ovim se člankom želi upozoriti na starog i dobro poznatog štetnika u našim hrastovim šumama jer se i godine mogu očekivati značajnije štete. Istraživanja gradacija gubara u Hrvatskoj pokazala su da se jake gradacije javljaju svakih 10,6 godina, a slabija povećanja gustoće populacije svakih 5 godina. To potvrđuju i druga istraživanja gubara na tri kontinenta (Sjeverna Amerika, Europa i Azija) koja pokazuju da se gradacije gubara javljaju svakih 8-12 godina. Zadnja jaka gradacija gubara je u Hrvatskoj bila od godine pa se sljedeća progradacija može očekivati ove., a najveće štete i godine što odgovara kvantitativnim pokazateljima populacije gubara koji su praćeni na terenu. Gradacije štetnih kukaca, pa tako i gubara, imaju u pravilu četiri faze: 1. Pripremna faza koja se definira kao godina u kojoj djeluje poticaj za ulazak u gradaciju. Dosadašnja istraživanja pokazuju da je poticaj za ulazak gubara u gradaciju prosječna temperatura posebno u zimskom periodu (studeni) koja pozitivno utječe na gradacije gubara, dok natprosječne količine oborine u zimskom i proljetnom (ožujak) periodu utječu negativno. 2. Prederuptivna faza traje dvije godine. U prvoj dolazi do manjeg, a u drugoj do značajnog porasta brojnosti štetnika. Ova faza odlikuje se nastupanjem slabih šteta (defolijacije), a porast brojnosti kukaca može se odrediti metodama kvantitativne analize (kod gubara broj jajnih legala/ha). Kod gubara je porast brojnosti vrste u drugoj godini prederuptivne faze vidljiv i nastala oštećenja nisu zanemariva (mjestimični golobrsti ili jače prosvijetljene krošnje). U ovoj godini biva položen i najveći broj jajnih legala. Kod ove faze ženke polažu jaja na deblima do 6 m visine, jajna legla su velika i sadrže veliki broj jaja. Gusjenice se hrane i danju i noću. Prema dostupnim podacima možemo ocijeniti da će godina u Hrvatskoj biti prederuptivna faza. 20 HRVATSKE ŠUME Broj 195 Ožujak 2013.

21 U ovoj su fazi najvažniji kvantitativni pokazatelji povećanja gustoće populacije: povećanje broja mjesta na kojima se pri kontroli nađu gubareva jajna legla i stalni pozitivni rast broja jajnih legala/ha i po stablu i po jedinici površine, naglo iz godine u godinu. U početnim fazama gradacije parazitiranost je vrlo niska, bolesnih gusjenica nema, ali se primjećuje aktivnost predatora. U predkulminacijskoj godini javljaju se u manjoj mjeri bolesti, predatori su u punoj aktivnosti, a parazitiranost se povećava i kreće se do 30%. 3. Eruptivna faza ili kulminacija karakterizirana je kulminacijom broja jedinki gubara. Štete su u ovoj fazi najveće i jasno vidljive. Jajna legla su položena po cijelom deblu i u granama. Jajna legla su manjih dimenzija i sadrže manji broj jaja. Prema dostupnim podacima predviđamo da će godina biti kulminacija gubareve populacije u Hrvatskoj. Kod gubara faktori krize gradacije počinju najsnažnije djelovati u eruptivnoj fazi. Tada dolazi do velikih redukcija populacije zbog djelovanja parazitoida, predatora i bolesti. Na kraju eruptivne faze dolazi do značajnog pada gustoće populacije gubara. U kulminaciji se parazitiranost penje i do 90%, bolesti (poliedrija, patogena gljive Entomophaga maimaiga) se javljaju u epidemijskom razmjeru, a predatori su vrlo mnogobrojni. 4. Krizna faza je faza u kojoj se prekida prenamnoženost šetnika. Ovu fazu karakterizira visoka parazitiranost, masovna pojava bolesti, jak utjecaj predatora itd. U doba rojenja leptira javljaju se uglavnom mužjaci, a ženke su rijetke. 5. Posteruptivna faza nastupa nakon krize i karakterizira je velika smrtnost gusjenica već u ranim razvojnim stadijima tako da ne dolazi do većih šteta. Tek sljedeće godine nastupa faza latence (mirovanja) populacije koja traje do početka sljedeće gradacije. Dosadašnja iskustva su pokazala da svaka gradacijska faza, pa i faza erupcije, u pravilu traje jednu godinu. Pojava mladih gusjenica gubara u proljeće ovisi o vremenskim uvjetima. Zbog toga se njihova eklozija (izlazak iz jaja) ne događa uvijek u isto vrijeme. Rani početak proljeća i visoke temperature utječu da se gusjenice javljaju ranije, a hladno vrijeme u tom periodu da se jave znatno kasnije. Nepovoljne vremenske prilike mogu uzrokovati mortalitet mladih gusjenica i mogu djelomično usporiti, ali ne i spriječiti gradaciju i kulminaciju. Redovitim praćenjem i prognozom populacije utvrđuje se veličina zaraženih površina gubarom kako bi se na vrijeme planirale i provele mjere zaštite. Tablica prikazuje ukupne zaražene površine (ha) gubarom u Hrvatskoj prema kategorijama (I, II, III) na temelju prognoze populacije metodom transekta. Vidljiv je značajan porast zaraženih površina u kategoriji I i II za godinu. Najveće površine zaraženih šuma nalaze se na području UŠP Vinkovci, Požega, Našice, Osijek, Nova Gradiška, Zagreb u sastojinama kitnjaka i bukve i u sastojinama hrasta lužnjaka te će u nekima od tih sastojina sigurno biti potrebno primijeniti mjere zaštite. Gusjenice gubara se suzbijaju biološkim insekticidom na bazi bakterije Bacillus thuringiensis var. kurstaki, a tretiranje se radi iz aviona mikroniranjem. Izuzetno je važno sinkronizirati tretiranje s lisnom površinom stabala u šumi koja se tretira. Sredstvo mora pasti na lisnu površinu kako bi ga gusjenica konzumirala, jer tek tada postaje djelotvorno. Ukoliko stabla nisu dovoljno prolistala potrebno je pričekati s tretiranjem. Biološko sredstvo potrebno je primijeniti kod mlađih gusjeničkih stadija (I, II i III). Vrlo je važno pratiti vremenske prilike tijekom i nakon tretiranja insekticidom. Hladno i vlažno vrijeme usporava hranjenje gusjenica i ukoliko one ne pojedu dovoljno lista, insekticid neće djelovati. Kiša odmah nakon tretiranja ispire insekticid s listova, a prerano apliciran insekticid (prije nego se gusjenice nalaze u krošnji) postaje neaktivan budući da se radi o biološkom preparatu. Dobra prognoza populacije, redovite kontrole razvoja kukaca i tijeka defolijacije na terenu i pravovremeno poduzimanje mjera zaštite osigurat će zaštitu naših najvrednijih hrastovih šuma i na najmanju moguću mjeru smanjiti štete od ovog opasnog defolijatora. Takva se praksa s odličnim rezultatima provodi već više od 40 godina suradnjom Hrvatskih šuma i Hrvatskog šumarskog instituta. PREBORNO GOSPODARENJE Dugotrajnim zahvatima do kvalitetnih prebornih šuma na Papuku Uspostava preborne strukture u papučkim sastojinama dugotrajan je proces koji ovisi prije svega o zatečenom stanju sastojine u početku njenoga prevođenja u preborni oblik. Najviše vremena za to trebaju sastojine s prevelikom početnom drvnom zalihom i manjkom tankih stabala ističe prof. dr. sc. Mario Božić uređivanje šuma Prema načinu gospodarenja šume u Hrvatskoj razvrstane su na regularne ( ha), koje sudjeluju s 83 %, i preborne ( ha), s udjelom od 17 %. Preborne šume znakovite su po običnoj jeli koja zajedno s običnom bukvom, smrekom i drugim vrstama drveća tvori gospodarski produktivne i stabilne sastojine, uglavnom stablimične strukture. Potonje su rasprostranjene pretežito na Dinaridima, u visinskome pojasu od 700 do 1300 m, a sa šumskouzgojnog i ekonomskoga stajališta to su naše najnačajnije šume. Osim na navedenom području, one se u nas pojavljuju i u međuriječju Save i Drave, na Zagrebačkoj gori, Macelju, Ivančici, Papuku i drugim gorskim predjelima, gdje se razvila preborna bukovo-jelova šuma panonske varijante, pretežito grupimične strukture. U mješovitim sastojinama bukve i jele na Papuku, na području požeške podružnice Hrvatskih šuma, do prije petnaestak godina gospodarilo se po načelima jednodobnih regularnih sastojina, a pomlađivanje provodilo oplodnim sječama. Biološko - ekološke značajke jele i bukve upućivale su, kako u svojim istraživanjima ističu požeški šumarski stručnjaci mr. sc. Juraj Zelić i mr. sc. Berislav Puača, na mogućnost gospodarenja prebornim načinom, čime bi se značajno povećala ekološka stabilnost te iskorištenje edafskih i klimatskih značajki staništa. Na području gospodarskih jedinica Preborna sastojina bukve i jele grupimične strukture na Papuku (g.j. Zapadni Papuk zvečevački) Broj 195 Ožujak HRVATSKE ŠUME 21

22 Sukcesija bukve i jele na papučkom gorju (šumski predjel Brezova voda, šumarija Kamenska) Zapadni Papuk zvečevački i Zapadni Papuk kamenski u Osnovama gospodarenja zabilježeno je 1902 ha prebornih sastojina, od čega najviše u g.j. Zapadni Papuk zvečevački (1805 ha). Ukupna drvna zaliha iznosi m 3, a ukupni etat m 3. U drvnoj zalihi obična bukva sudjeluje s 55 %, jela s 30 %, gorski javor i smreka s po 3 %, a ostale vrste drveća u manjem postotku. Istražujući dinamiku uspostave preborne strukture u bukovo -jelovim sastojinama na Papuku, koje imaju izgled jednodobnih ili sastojina prijelaznih oblika, izv. prof. dr. sc. Mario Božić sa zagrebačkog Šumarskog fakulteta došao je do određenih spoznaja. Držeći predavanje o svojim istraživanjima šumarskim stručnjacima požeške podružnice Hrvatskih šuma, u uvodnome je dijelu izlaganja istaknuo kako je prema pravilnicima za uređivanje šuma, počevši od godine, u svim šumama jele s ostalim vrstama drveća obvezan preborni način gospodarenja. Pritom uravnotežena preborna šuma nije prirodni fenomen, nego posljedica sistematičnoga planskog šumskog gospodarenja, odnosno sustavnih prebornih sječa. Značajka je preborne sječe da je ona temeljni regulacijski činitelj preborne strukture, a njome su istovreneno i na istom mjestu obuhvaćene sve faze šumskouzgojnih aktivnosti. Cilj Božićeva rada bio je da metodama računalnog modeliranja i simulacija, uz utvrđivanje uzročno - posljedičnih veza, istraži ponašanje dinamičkog sustava uspostave navedene preborne strukture papučkih bukovo jelovih sastojina. Pritom su mu kao temelj za simuliranje razvoja pojedinih sastojina služili podaci izmjere broja stabala po debljinskim stupnjevima te podaci o prirastu i priljevu stabala. Uvidom u Osnove gospodarenja odabrano je 10 sastojina na temelju njihove dobi, oblika distribucije, obrasta i omjera smjese. Budući da uređajni elaborat vrijedi od godine, vrijeme do prve sječe je za neke od sastojina bilo poznato, jer je ona izvršena ili stavljena u plan za Za ostale sastojine ovo je vrijeme određeno na osnovi konkretne i normalne drvne zalihe, a vrijeme između ostalih prebornih sječa jednako je dužini ophodnjice (10 godina). Prema trima scenarijima izračuna etata (Klepčeva formula, intenzitet sječe od 30 % drvne zalihe, razlika stvarne drvne zalihe prije sječe i normalne poslije sječe), provedene su simulacije za razdoblje od 100 godina. Poslije provedene analize simuliranja, za prikaz su uzete tri karakteristične sastojine (odsjeci 56 a, 34 b, 42 b) gospodarske jedinice Zapadni Papuk zvečevački. Došlo se do zaključka da je najveći problem tijekom postizanja preborne strukture u sastojinama u kojima manjka broj tankih stabala. To proizlazi iz činjenice da treba proteći i više od 40 godina do pojave pomlatka i njegova narastanja do dimenzija taksacijske granice od 10 cm. Stječe se dojam, napominje Božić, da se struktura sastojine dodatno pogoršava ako se promatra samo jedan njen dio iznad taksacijske granice i ako ga uspoređujemo s normalnim stanjem. Budući da se pomladak ne pojavljuje na cijeloj površini odjednom, vrijeme postizanja normalnoga broja stabala za izmjeru još je duže. Gdje god je to moguće, na blažem terenu, predlaže se grupimični raspored stabala, jer će stabalca pomlatka 22 HRVATSKE ŠUME Broj 195 Ožujak na taj način brže ući u mjerljivi dio sastojine. Premda znanstvenici ističu kako je postizanje uravnotežene preborne strukture krajnji cilj prebornoga gospodarenja, ono ipak ne smije biti previše opterećeno prebornom strukturom. Praksa je pokazala da će stvarno stanje u sastojini tijekom vremena manje ili više odstupati od simuliranog i od normale. To je i stoga što sječa, među ostalim, nije planirana u debljinskim stupnjevima s manjkom broja stabala te i zbog nesigurnosti dugoročne projekcije obnove sastojina, posebice jele. Zaključujući predavanje Mario Božić je naglasio kako postizanje idealne preborne strukture po debljinskim stupnjevima predstavlja teoretski i teško ostvariv model. Treba težiti uspostavi normalnog omjera smjese po kontrolnim debljinskim razredima (10-30, i > 50 cm) u cilju osiguranja stalnosti pomlađivanja, odnosno priljeva stabala u mjerljivi dio sastojine. Uspostava preborne strukture u bukovo - jelovim sastojinama kojima se u prošlosti jednodobno gospodarilo dugotrajan je proces koji ovisi prije svega o zatečenom stanju sastojine u početku njenoga prevođenja u preborni oblik. Njeno početno stanje definira intenzitete sječa te brzinu postizanja preborne strukture, a najviše vremena za to trebaju sastojine s prevelikom početnom drvnom zalihom i manjkom tankih stabala. U takvim šumama potrebno je tijekom nekoliko sljedećih ophodnjica provesti više intenzivnih sječnih zahvata, s maksimalno dozvoljenim intenzitetima, radi poticanja (iniciranja) rasta pomlatka i njegovog što bržeg prelaska taksacijske granice. Uvjet za to je dugoročniji interval približavanja stvarnog omjera smjese normalnom. Tako bi se omogućila intenzivnija sječa prezrelih jelovih stabala, posebice onih slabije kakvoće, kao i intenzivnija pojava mladoga naraštaja. Nasuprot tome, u sastojinama u kojima nema prenagomilane drvne zalihe, te u kojima u početku (inicijalno) postoje stabla i u nižim debljinskim stupnjevima, preborna se struktura uspostavlja puno brže. U početku bi trebalo obaviti dva do tri jača sječna zahvata radi boljega pomlađivanja i bržega prelaska tanjih stabala u više debljinske stupnjeve. Postizanje preborne strukture u mladim sastojinama može se očekivati vrlo brzo. Naposljetku, usporedbom strukture sastojina budućih izmjera, uključujući i pojavu mladoga naraštaja, s dobivenim rezultatima simuliranja, mogle bi se vrednovati provedene simulacije, te po potrebi obaviti njihova korekcija odnosno novo simuliranje. Tekst: Ivica Tomić Foto: I. Tomić, A. Miličević, I. Fliszar Panonska preborna šuma u zimskom ambijentu (predjel Suva jela, g.j. Zapadni Papuk zvečevački)

23 Broj 195 Ožujak HRVATSKE ŠUME 23

24 hortikultura Tekst: Marija Glavaš Foto: M. Glavaš Vrijedne ruke RJ Hortikultura Svake godine nešto novo i bolje Radna jedinica Hortikultura, Uprave šuma podružnice Zagreb održava park šumu Maksimir i lokacije na širem području Medvednice. Njihovi poslovi se razlikuju od poslova klasičnog revirnika. Slika koja govori sve dječje igralište uređeno, sušci posječeni, smreka posađena Djelatnici Hortikulture stalno su okruženi građanstvom što znači da svakodnevno s njima komuniciraju, odgovaraju na brojna pitanja i zahtjeve. To isto tako znači da im je glasnogovornica iz UŠP, Zagreb, Helena Jakobović potrebnija nego šumarijama. Ona po potrebi zove novinare da bi se u medijima objavio početak sječe i objasnili razlozi zbog čega će se sjeći, jer puno ljudi još ne shvaća kako je samo jedna veća suha grana opasna po zdravlje, čak i život (sjetite se samo slučajeva kada raskoli radnički šljem). Da bi radovi uopće tekli moraju surađivati s brojnim ustanovama: s Gradskim uredom za poljoprivredu i šumarstvo (koji ih financira), s Gradskim zavodom za zaštitu spomeničke kulture (koji izdaje rješenja za sadnju, sječu, postavljanje ograda, klupa, stupića i dr.), s Javnom ustanovom Maksimir na području parka (koja nadzire izvođenje radova) i sa Šumarskim fakultetom. Posebni su i po tome što ne održavaju gospodarske šume, nego parkove, pa rade s mnogo većim brojem drvenastih vrsta. Hortikultura se ne dijeli na gospodarske jedinice, ali teritorijalnu podjelu ima. Dijeli se na četiri komunalne baze: Maksimir, Grad mladih, Tuškanac i Sljeme. Tijekom ovih godina djelatnici RJ Hortikultura, UŠP, Zagreb napravili su puno dobrih stvari kojima su život posjetiteljima učinili sigurnijim, sadržajnijim i ljepšim. Ako ste u prilici možete se i sami uvjeriti da lokacije koje oni održavaju izgledaju čisto i uredno. To rade tako što redovito održavaju travnjake: orezuju bilje koje je na njima, siju travu, okopavaju je, plijeve, plitko prekopavaju, prihranjuju i prozračuju i šišaju motoriziranim kosilicama. S travnjaka i staza redovito uklanjaju otpalo lišće i otpad. Redovito šišaju živice i pojedine grmove. To je dobar primjer kako se može optimalno iskoristiti radno vrijeme: jedan radnik polako vozi mali traktor s prikolicom uz živicu, drugi stoji na prikolici i šiša prerasle grančice malenom pilom, ostali radnici ih prate skupljaju lišće i grančice na hrpu i utovaruju ih u prikolicu. Osim što redovito održava staze, RJ Hortikultura po parkovima i planinarskim stazama, obnavlja ih i izrađuje nove. Za to koriste šljunak, pijesak i kamen. U Maksimiru su u ovih nekoliko godina obnovili oko osam km staza, rekonstruirali 1,5 km, pri tom u njih ugradili oko 400 kubika kamena i načinili 200 m odvodnih kanalića, a izradili su i nove stazice u sjevernom dijelu parka. Tijekom prošle godine obnovljene su i uređene i staze na sljemenskom predjelu Jelenovac, zasuli su ih pijeskom i uz njih postavili odvodne kanaliće. Na predjelu kod Kraljičinog zdenca, točnije na poučnoj stazi Miroslavac za nasipavanje šljunka po strmijim i užim stazama morali su koristiti unajmljene konje, pa su u očima prolaznika nakratko oživjeli duh prošlih vremena. Uz to su rekonstruirali i potporni Nikakav otpad ne promakne ni Veri, ni Anki Krležin Gvozd Pomoć iz šumarije Dugo selo Maksimir 24 HRVATSKE ŠUME Broj 195 Ožujak 2013.

25 de postavljaju zato da nesavjesni vozači ne bi parkirali na mjestima predviđenima za šetače i kako ih ni biciklisti ne bi uznemiravali. Tako su npr. postavili niske ograde kod odašiljača na Sljemenu i kod maksimirskog Vidikovca. Plan je do kraja ove godine U Maksimiru postaviti ukupno oko 200 m ograda i oko 500 stupića. Budući da samostalno izrađuju drvnu galanteriju, prema riječima upravitelja Damira Dramalije želja im je u budućnosti osigurati sebi komunalno izložbeni prodajni prostor. Jedinica brine i o maksimirskim mostićima. Do sada su ih načinili sedam, na svršetku je rekonstrukcija jednoga na jugu parka, a obnovit će se još dva. Nešto dalje od ulaza u Maksimir načinili su i lijepu kamenu rundelu, pa će u nju posaditi sadnicu lipe. Što se tiče uređenja okoliša sječom dobar primjer za estetski izgled prije poslije, ili bolje rečeno zaraslo uređeno bio je vidljiv nakon sječe podrasta u Gradu mladih. No većina onih propisanih sječa odnosi se na sušce, često na sanitarne. Fotografija panja snimljena prilikom sječe na sljemenskom predjelu Krležin Gvozd primjer je kako trulež može narušiti statiku stabla i kako stablo postaje opasno. Na Jelenovcu su izvršili sječu smrekovih sušaca koji su postradali zbog suše koja je tijekom ljeta pretprošle i prošle godine pokazala svu svoju silinu, a koja je pogodovala potkornjacima tako da stablima nije bilo spasa. Prilikom sječa radnici se moraju brinuti da ne ugroze ničije zdravlje ni imovinu (stabla se često nađu u blizini objekata ili automobila). RJ u svome skladištu ima kilometre trake s natpisom Pozor sječina. Osim traka kojima Rekonstrukcija mosta u Maksimiru Ovako se najbrže oreže živica - Maksimir zid uz pomoć autohtonog kamena. Veliko dječje igralište uljepšali su i uredili tako što su postavili kraću stazu od drvenih oblutaka među sprave za igranje. Na Jelenovcu su pod takve sprave postavili antitraumatske podloge, a u Gradu mladih obnovili su drvenu konstrukciju za penjanje i rekonstruirali staru podlogu pod njom. Inače se jedinica uvijek uključuje u razne aktivnosti koje pomažu u edukaciji i u unaprjeđenju okoliša za naše najmlađe. Sudjeluju u uređenju poučnih staza (Šestine), a u suradnji s RJ Rasadnici Zagreb pomažu saditi sadnice parkovnih vrsta u dječjim vrtićima. U svrhu edukacije, proljetos su u dijelu Maksimira postavili 40 drvenih stupića s narodnim i latinskim nazivima stabala. Njih su postavili u sklopu programa Javne ustanove Maksimir koja je izdala knjižicu Maksimir i starosjedioci. Možemo reći da Hortikultura tamo gdje djeluje pruža punu uslugu i kao što je već rečeno umiju odlično iskoristiti radno vrijeme. Za kišnih dana dio onih, vještih radnika u komunalnim bazama Sljeme i Grad mladih izrađuje čitave garniture, drvene klupe, koševe za otpad i stupiće. Sjedeće garniture imate priliku vidjeti i na njima se za lijepog vremena odmoriti na Kraljičinom zdencu ili pod sjenicom u Gradu mladih. Samoj sjenici su zamijenili dotrajale grede i šindru na krovu. RJ postavila je klupe i koševe za otpad na svim lokacijama koje uređuju. Drvene stupiće koje, kao i ograuvijek označe područje sječe, na tlo postave i table s upozorenjima da se ne smije ulaziti unutar trakom ograđenog područja. Budući da rade u park šumama i da su za radnog vremena stalno okruženi građanstvom te da je mnogima i te kako stalo do to toga kako njihov okoliš izgleda, do očuvanja stabala i njihovih stanovnika, djelatnici Hortikulture trude se udovoljiti koliko god je moguće željama i potrebama. Zato ćete u Zagrebu i okolici naići na stabla kojima je posječena većina krošnje, a deblo je ostalo ukorijenjeno u tlu. Referenti hortikulture Izabela Kuzle, Morana Lukić, Marija Lukač, Vlatko Dremil i Ante Pejić osobito paze da ne doznače stablo u kome se gnijezde ptice dupljašice. Svi oni budno paze da se na mjestu svakog posječenog posadi jedno mlado stablo i bude poduprto debelim štapovima ili konstrukcijom od dasaka i prihranjeno. Naravno, ima mjesta gdje se pomladak sam uspješno podigne. Za slučaj da u nekom od naših parkova treba žurno srušiti neko stablo ili odrezati opasnu granu netko od ovih vrijednih ljudi je svake godine zadužen za dežurstvo i tijekom božićnih i novogodišnjih praznika. U nadi da će postići veće razumijevanje sugrađana, u Hortikulturi planiraju postavljati ploče s detaljnijim objašnjenjima zbog čega će se negdje obavljati sječa, kao što to već odavno čine naši kolege u inozemstvu. Broj 195 Ožujak HRVATSKE ŠUME 25

26 šumska razglednica Tekst/foto: Vesna Pleše ŠUMARIJA PULA Značajan čimbenik istarskog šumarstva Valerijin park u Puli Upravitelj šumarije Valter Buršić Zgrada šumarije Pula Pulska šumarija jedna je od devet šumarija buzetske podružnice Hrvatskih šuma. Površina šumarije koja zauzima jug istarskog poluotoka iznosi ha, od čega na obraslo zemljište otpada ha, a 518 ha je neobraslog i neplodnog. Uz državne šume, oko 50 posto površina zauzimaju šume šumovlasnika kojih ima oko Drvna zaliha iznosi m3, godišnji etat m 3. U šumariji je zaposleno 18 djelatnika. Najvažniji šumarijski poslovi vezani su uz izvršenje šumskouzgojnih radova. U proteklim ali i aktualnim programima gospodarenja propisane su prorede hrastovih sastojina na relativno većim površinama. Poslije izvršenih radova uočava se poboljšanje strukture panjača u cilju prevođenja u srednje šume, dok je na kvalitetnijim staništima prioritet postizanje visokog uzgojnog oblika. Višekratnim proredama pridobiva se i vrlo traženi ogrjev, najvećim dijelom iz cerovih, medunčevih i crnikinih sastojina. Prorede se provode i u jednoj od najsačuvanijih šuma hrasta crnike na Jadranu, na površini od ukupno 900 ha (600 ha državnih i 300 ha privatnih šuma), u gospodarskoj jedinici Morgan-Cuf, na području općine Ližnjan. Prostornim planom ovo područje definirano je kao vrlo znakovit šumski predjel, pa je kao takav ušao i u Zelenu agendu općine Ližnjan. Na ovom prostoru nalazi se i izdvojena sjemenska sastojina hrasta crnike i pokusne plohe Hrvatskog šumarskog instituta, na kojima se prati obnova i razvoj ove klimatogene šumske zajednice. Izdvojena je još i sjemenska sastojina za brucijski bor, koja je nedavno proglašena i park šumom, pa zajedno sa Solinama i šumom Šijana, površina park šuma ukupno zauzima 183 ha. U GJ Morgan-Cuf (najvećoj po površini ha) nalazi se i značajni krajobraz Gornji i Donji kamenjak. Ovaj predio počeo se pošumljavati prije 45 godina. S obzirom da se radilo o kamenitim terenima, da bi sadnja uspjela, morala se dovoziti i potrebna zemlja kako bi se jamice nasipale i tako učvrstile sadnice. Danas se i na ovom području provode radovi na proredama i sanitarni radovi. Od ukupno ha borovih kultura, najviše ima alepskog bora, pa je i požarno najugroženija površina kojom gospodari Šumarija. Poslije požara vrši se sanacija, obnova i njega tih kultura, pretežno alepskim borom, te popunjavanja pinijom, primorskim borom i crnikom. Trudom šumara u posljednjih pola stoljeća, ovaj nekad izraziti kamenjar, postao je atraktivno turističko područje oko grada Pule, te Pomera, Premanture, Banjola i Medulina. Gospodarska jedinica Proština, s oko 3290 ha obrasle površine i drvnom zalihom od m 3, prostire se zapadnom obalom istarskog poluotoka. Proteže se u pravcu od Pule do Barbarige, nasuprot Nacionalnom parku Brijuni, nastavlja se središnjim dijelom oko grada Vodnjana do stare ceste Pula-Rijeka. Projektom Brijuna-rivijera na ovim prostorima planira se gradnja turističkih sadržaja poput golf terena sa vilama. Ispod grada Vodnjana podignut je i jedan maslinik površine 60 ha, dok Agencija za ruralni razvoj Istre na opožarenim površinama i šikarama planira podići maslinike na površini od 180 ha. Tu se nalaze i poslovne zone. Prošle su i trase auto-ceste i plinovoda. 26 HRVATSKE ŠUME Broj 195 Ožujak 2013.

27 Na ovom prostoru nalazi se i izdvojena sjemenska sastojina hrasta crnike i pokusne plohe Hrvatskog šumarskog instituta, na kojima se prati obnova i razvoj ove klimatogene šumske zajednice. Izdvojena je još i sjemenska sastojina za brucijski bor, koja je nedavno proglašena i park šumom, pa zajedno sa Solinama i šumom Šijana, površina park šuma ukupno zauzima 183 ha. S obzirom na sve te promjene u prostoru, revizijama programa gospodarenja postojeće šumske površine poprilično su promijenile svoju namjenu. Unatoč tome, ovaj prostor još uvijek se doima vrlo šumovitim, poglavito kad se pogleda s motrilačkog mjesta Mandriol kod Barbarige, zahvaljujući sastojinama hrasta medunca s bjelograbićem, kako u privatnim tako i u državnim šumama. Gospodarska jedinica Presika površine ha nalazi se u najsjevernijem dijelu Šumarije, 35 km od Pule prema Pazinu. Uz značajne cerove sastojine, prevladavaju primorski, crni bor i pinija, ima i ponešto običnog bora. Na oko 150 ha izvršeno je uspješno pošumljavanje površina nekadašnjih pašnjaka. Tijekom prošle godine na terenima Šumarije, obavljani su radovi: uređenje donje etaže na 2,61 ha, njega mladih sastojina na 3,34 ha, prorjeđivanje sastojina na 15,84 ha, popunjavanje sadnjom sadnica na 12,5 ha od predviđenih 15 ha, sanacija i obnova na 2,5 ha, te pošumljavanje na 19 ha od predviđenih 31,4 ha. Pošumljavanje je izvršeno sadnicama crnog bora i hrasta medunca. Radovi su obavljeni do kraja zahvaljujući naporima djelatnika šumarija Poreč, Rovinj i Pazin. Protupožarne prosjeke najviše su se održavale u GJ Morgan- Cuf i to u odjelima prema prioritetima ugroženosti od požara. Uz redovne doznake, čuvanje šuma, ophodnje i motrenja u protupožarnoj zaštiti, interventni radovi obavljali su se i u područjima uz željezničku prugu u dužni od 550 m. Uklanjali su se stogodišnji alepski borovi i pinije razgranatih krošnji, koji su nadvisivali ili su bili nagnuti prema pruzi. Radovi su obavljani na zahtjev HŽ Infrastrukture, zbog procijenjene opasnosti od nesreće koju bi prouzročio pad Hrast medunac stabala na prugu. Uspješno su izvršeni zahvaljujući naporima radnika sjekača i mehanizacije šumarija Pula i Opatija. Isto tako u dogovoru s Hrvatskim cestama radilo se na uklanjanju uglavnom borova koji su predstavljali opasnost u prometu na županijskim i lokalnim prometnicama. S Javnom ustanovom za gospodarenje zaštićenim prirodnim predjelima Natura Histrica koordinirani su, pak, radovi na uređenju Park šuma Šijana i Busoler. Ovi radovi popunjavanja i pošumljavanja izvršeni su tijekom prosinca prošle godine. S pojedinim mjesnim odborima u Gradu Puli, a u koordinaciji Odjela za zaštitu okoliša radnici Šumarije zajedno s komunalnim poduzećem radili su na uklanjanju nagnutih borova na parkiralištima, Park-šuma Šijana uz rasvjetna mjesta, uz pristupe stambenim zgradama, te na čišćenju otpada zajedno sa stanarima. Radilo se i na uređenju hortikulturnih površina u okolici grada Pule, pa su i s te osnove ostvareni dodatni prihodi. Dio radova vezanih uz doznaku obavljao se i u privatnim šumama, koje su malih površina, rascjepkane te međusobno isprepletene površinama državnih šuma što dodatno otežava gospodarenje. U suradnji s Gradom Pulom, Šumarija je tijekom provodila radove na sanaciji divljih deponija sadnjom ukrasnog grmlja i drveća, radovi su financirani iz sredstava Europske unije. U narednom razdoblju postoje mogućnosti dobivanja poslova vezanih uz projekt Adriafort IPA Adriat. Radi se o sanaciji i revitalizaciji bivših vojnih i pratećih objekata iz vremena Austro-Ugarske Monarhije, na atraktivnim prigradskim zonama, koji su obrasli gustim raslinjem, koje treba otkloniti. Financirat će se bespovratnim sredstvima iz Europskih fondova. - Da bi se pojednostavio način uključivanja Hrvatskih šuma u pojedine projekte, kao izvođača radova trebalo bi pojednostaviti sistem javne nabave u dijelu vezanom uz pravovremenu nabavu materijala i usluga uz osiguranje potrebnih financijskih sredstava. Potencijala za sudjelovanje u takvim radovima imamo, uz stručna znanja naših stručnih kadrova te naših radnika, moći ćemo odgovoriti svim zadacima koji se pred nas postave, poglavito u dijelu radova koji se odnose na uređenju šumskih i hortikulturnih površina. Mi smo s druge strane kao šumari to dužni i napraviti, da bi zaštitili naše šume i okoliš od pretjerane devastacije. Nažalost mnogi pojedinci upravljali bi pojedinim područjima i prostorom, ne znajući da se i šumom gospodari sukladno programima gospodarenja, te na šumu gledaju samo kroz rentu položaja. Dodatni radovi omogućili bi šumariji punu zaposlenost i ostvarivanje dodatne zarade -govori upravitelj šumarije Valter Buršić. Iako je protekla godina bila izrazito topla s dugotrajnim sušnim razdobljima, nije bilo većih požara. Evidentirana su 22 požara, u privatnim šumama na površini od 174 ha, te u državnim na 207 ha. Radilo se najvećim dijelom o prizemnim požarima koji su izbili u šikarama i panjačama. Počinjene su manje štete, a pošumljene površine i kvalitetnije sastojine ostale su pošteđene. Ovakvo dobro stanje što se tiče požara, treba zahvaliti i dobro organiziranoj protupožarnoj preventivi, vatrogasnim postrojbama, dobrovoljnim vatrogasnim društvima, ali i djelatnicima Šumarije koji su organizirani u tri ophodnje, redovito pratili stanje na terenu. Stalno su bili u vezi s vatrogasnim postrojbama, a u slučaju izbijanja požara sudjelovali su u gašenju požara i čuvanju požarišta, kao i ostali zaposlenici šumarije kad se za to ukazala potreba. Opožarene površine trebat će sanirati, kako bi se omogućila obnova, pa su u tom smislu za planirani i potrebiti uzgojni radovi na tim površinama. Što se tiče štetnika, utvrđena je veća prisutnost gubara koji je mjestimično obrstio mlade hrastike u privatnim šumama općine Barban i na području grada Vodnjana. Navodno se proširio i na voćnjake. U manjoj gradaciji zabilježen je i hrastov savijač i borov četnjak. Broj 195 Ožujak HRVATSKE ŠUME 27

28 Tekst: Vesna Pleše Foto: Arhiva europsko šumarstvo Šume crnogorice u Srbiji Šume Srbije Prvi Zakon Dunav o šumama donesen Srbija spada među srednje šumovite zemlje. Od ukupne površine zemlje (88361 km 2 ) pod šumama se nalazi ha ili 29,1 posto. U državnom je vlasništvu ha ili 53 posto, u privatnom m 3 ili 47 posto. U odnosu na broj stanovnika šumovitost iznosi 0,3 ha po stanovniku, što je malo u odnosu na šumovitije europske države kao što je u Rusiji 11,1 ha po stanovniku, u Norveškoj 6,93 ha, Finskoj 5,91 ha, BIH i Hrvatskoj 1,38 ha. Od vegetacije u nizinama prevladavaju šume hrasta lužnjaka, jasena, topole i vrbe. U brdovitom dijelu zemlje prevladavaju sa- Fruška gora Srbija je kontinentalna država na Balkanu. Sastoji se od tri velike zemljopisne cjeline. Panonska nizina prostire se na sjeveru, tu prevladavaju plodne ravnice dok je središnji i južni dio zemlje pretežito planinski. Južno od Save i Dunava prevladava brežuljkasto područje s visinama do 500 m, te niže planinsko područje s planinama do 1000 m. Na tim prostorima, ima nešto nizina uz rijeku Savu, Moravu i u dijelu Timočke krajine. Južno od Zapadne Morave i Nišave, prevladavaju visoravni i skupina viših te visokih planina do 2000 m, od kojih neke uokviruju Kosovsko-metohijsku kotlinu. Bogata je i vodotocima koji pripadaju Crnomorskom, Jadranskom i Egejskom slivu. Najveće rijeke su Dunav, Sava, Tisa, Velika Morava, Ibar, Drina i Timok. stojine sladuna, cera, hraste kitnjaka i pitomog kestena. U planinskim i predplaniskim predjelima protežu se bukovo - jelove šume, šume munike i hrasta kitnjaka, u najvišim planinskim predjelima šume smreke, šume bora krivulja, vrištine i šikare planinske ive. Do početaka 19. stoljeća, ne postoji organizirani vid šumarstva. Šume se iskorištavaju stihijski i prema potrebama. Prvi pokušaj 28 HRVATSKE ŠUME Broj 195 Ožujak 2013.

29 Srednje je šumovita zemlja. Od ukupne površine zemlje (88361 km 2 ) pod šumama se nalazi ha ili 29,1 posto. U državnom je vlasništvu ha ili 53 posto, u privatnom m 3. sprječavanja daljnjih devastacija šuma na ovim prostorima, propis je kneza Miloša iz Donesen je zato, jer su se pobojali da bi moglo doći do nedostatka žira za žirenje svinja. Godine imenuju se i čuvari šuma u svrhu nadzora nad korištenjem šuma i šumskog zemljišta. Prvi službeni dokument Uredba o sječi prvi je važniji zakonski propis kojim se reguliralo gospodarenje šumama Srbije, donesen je Ministarstvo za narodnu privredu čiji je cilj bila briga o unapređenju šumarstva, stočarstva i zemljoradnje, osnovano je 1882., dok se prvi Zakon o šumama donosi Poslije II. svjetskog rata ovim šumama, kao i u ostalim republikama bivše države upravljaju Narodni odbori. Prvi poslijeratni Zakon o šumama donesen je Plansko gospodarenje šumama počinje U razdoblju od do godišnje se u Srbiji pošumljavalo od do ha površina. Danas šumama na ovim prostorima gospodari Javno poduzeće Srbija šume, osnovano odlukom vlade Republike Srbije. Uz generalnu Direkciju, u svom sastavu imaju 17 šumskih gospodarstava, 67 šumskih uprava i 12 radnih jedinica, Biro za planiranje i projekte u šumarstvu, te Zaštitnu radionicu. Na području Kosova djeluje 7 šumskih gospodarstava i 19 šumskih uprava. Osnovna djelatnost Poduzeća je zaštita, čuvanje, uzgajanje i iskorištavanje šuma, te sporedne djelatnosti u šumarstvu kao što su lov, lovni turizam, sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, šumskih plodova, proizvodnja drvne galanterije, hortikultura i sl. Načelo kojim se rukovode gospodareći šumama je višefunkcionalan i potrajan U privatnim šumama imaju 3 milijuna katastarskih parcela s više od milijun vlasnika, godišnje se posiječe m 3 ili 47 posto. način, vodeći se pri tome zdravim odnosom prema šumi, ekološkim učincima čuvanja životne sredine, njege, obnove i zaštite šuma. Srbija šume gospodare na površini od ,24 ha. Ukupna drvna zaliha šuma Srbije iznosi m 3, ukupni godišnji prirast m 3. Godišnje se proizvede oko 1,1 milijun m 3 drva, m 3 tehničkog drveta i m 3 prostornog. Gospodare i privatnim šumama na površini od ha. U privatnim šumama imaju 3 milijuna katastarskih parcela s više od milijun vlasnika, godišnje se posiječe m 3. Za privatne šume izrađuju se Programi gospodarenja (s rokom valjanosti od Kopaonik Motiv iz Đerdapskog nacionalnog parka desetak godina), godišnji planovi i potrebna projektna dokumentacija. Svi ti radovi financiraju se iz budžeta Republike Srbije. Od ostalih poslova za privatne šume obavljaju se i radovi: doznake, obračuni naknada za posječenu drvnu masu, izdaju se popratnice, vrši se kontrola planiranih radova i evidentiranje izvršenih radova. U Srbiji se pod zaštitom nalazi oko ha šuma, 463 zaštićena područja što čini 5,86 posto teritorija. Imaju četiri nacionalna parka Đerdap, Kopaonik, Taru i Frušku goru. Srbija šume upravljaju s ha ili 94 zaštićena područja u zemlji. Proizvodnja sadnog materijala odvija se u 25 rasadnika, koji se nalaze na teritoriju cijele zemlje, na nadmorskoj visini od 70 do 1200 metara. Ukupna im je površina 198 ha, u njima se godišnje proizvede i do 14 milijuna komada sadnica. Osim šumskih vrsta proizvode se i sadnice raznih vrsta voćaka, te hortikulturne vrste. Rasadnici za proizvodnju hortikultura nalaze se u Beogradu, Požegi, Kruševcu i Boljevcu, sadni materijal iz ovih rasadnika uglavnom se koriste za sadnje u urbanim gradskim sredinama. Treba naglasiti da je jedna od sporednih djelatnosti Poduzeća projektiranje parkova i održavanje prigradskih šuma. U okviru Poduzeća posluje i Centar za šumsko sjeme u Požegi ŠG Užice. Centar je tehnološki opremljen s najsuvremenijom opremom koja se koristi u svijetu. Jedan je od najsuvremenijih u jugoistočnoj Europi za skladištenje i doradu šumskog sjemena. Bave se i proizvodnjom i ugradnjom drvne galanterije: izradom stolova i klupa za vrtove i parkove, žardinjera, njihaljki, ograda, informativnih tabla i sl. Drvnu galanteriju izrađuju u RJ Obrada drva koja posluje u sastavu ŠG Užice. Sakuplja se ljekovito bilje, gljive i sl. Gospodare sa 44 lovišta na površini od ha. Lovišta se nalaze na nadmorskoj visini od 70 do 1500 metara i pripadaju brdsko - planinskim lovištima. U lovištima obitavaju obični jelen, divlja svinja, srna, jelen lopatar, muflon, divokoza, fazani, divlje patke, prepelice i sl. Uz lovstvo bave se i ribarstvom. Izdaju i časopis pod nazivom Revija šume putem kojeg informiraju širu javnost o stanju u šumarstvu Srbije. (Korišteni podatci Srbija šuma). Broj 195 Ožujak HRVATSKE ŠUME 29

30 mala enciklopedija šumarstva Žuto-narančasti i crvenkasti bradavičasti plodovi (maginje) te duguljasto eliptični listovi Tekst: Ivica Tomić Foto: Arhiva Mediteransko bilje Planika (Arbutus) U Hrvatskoj ovaj lijepi mediteranski grm raste na suhim staništima na vapnencu, sastavni je dio šuma hrasta crnike te ukras i zaštita tla makije, od Istre do Dubrovačkoga primorja te po otocima Rod planika (Arbutus) obuhvaća približno 20 vrsta vazdazelenog niskoga drveća i grmlja iz porodice vrijesovki (Ericaceae), rasprostranjenih u atlantskome dijelu zapadne Europe, području istočnog Sredozemlja, u sjevernoj Africi, Maloj Aziji, Sjevernoj i Centralnoj Americi. Karakteristične su po jednostavnim, naizmjeničnim, krupnim, kožastim listovima, napiljenog ili cjelovitoga ruba. Cvjetovi su okruglasti, višesimetrijski (aktinomorfni), u grozdastim vršnim cvatovima. Čaška je peterolapa, a vjenčić vrčast. Plod (boba) je bradavičast, s mnoštvom sjemenki. Za nas su zanimljive dvije vrste: obična i grčka planika. Obična planika (Arbutus unedo) je razvijeni vazdazeleni grm, katkada omanje drvo koje naraste u visinu do 5, a iznimno i do 10 m. Ima uspravne grane i gustu krošnju, izbojke crvenosmeđe boje, a kora starijih grana i debla je sivosmeđa ili crvenkasta, sa znakovitim ljuštenjem u uskim uzdužnim ljuskama. Korijenski sustav je razgranat, dobro prilagođen vapnenačkim kamenjarima i stijenskim pukotinama. Listovi su kožasti, perasto mrežaste nervature, duguljasto eliptični ili obrnuto jajasti, kratko šiljastog ili tupoga vrha, klinaste osnove te nepravilno napiljenog ruba. Dugi su 5-10 cm, široki 2-4 cm, sa crvenkastom, dlakavom peteljkom, dugom 5-15 mm; odozgo su tamnozeleni, goli i sjajni, a odozdo svjetlije zeleni, nerijetko žućkastozeleni. Cvjetovi su dvospolni, bijele do ružičasto-zelenkaste boje, smješteni u vršnim (terminalnim), visećim grozdastim cvatovima, dugim oko 5 cm, vrčastog ili zvonastog oblika. Cvjetovi se pojavljuju u jesen i početkom zime, u vrijeme kada dozru i plodovi iz prethodne godine. Vrijeme cvatnje je od listopada do prosinca. Plod je boba veličine krupne trešnje, s Bijeli jesensko - zimski cvjetovi u visećim grozdastim cvatovima Stablo obične planike (Arbutus unedo) u vrtu 30 HRVATSKE ŠUME Broj 195 Ožujak 2013.

31 Obična planika oblikuje posebice lijepe i razvijene skupine na otoku Mljetu, a nalazimo je i na Lošinju, po otocima oko Zadra, na Pelješcu, Braču, Hvaru, Korčuli, Lokrumu, u blizini Šibenika. Dolazi U mješovitim šumama crnike i duba, crnike i crnoga jasena te u šumi medunca i crnoga graba mnoštvom sitnih, izduženih, smeđih sjemenki promjera približno 1-2 cm. U unutrašnjosti je mesnato brašnjava, sočna, površinski bradavičasto točkasta. Poznata je pod imenom maginja, u početku je zelena, zatim žuta i narančasta, a jestiva je kad u jesen dozrije i poprimi crvenu boju te nalikuje krupnoj jagodi. Dozrijeva sporo pa je često na istoj grani nalazimo s novim cvjetovima. Od ploda se priprema pekmez, peče rakija i proizvodi vino, likeri (poznati Alicante), no treba ga umjereno konzumirati, jer veća količina izaziva mučninu. Sadrži veliku količinu vitamina C te nešto alkohola. Premda maginje imaju slatkast okus, kao voće nisu osobito ukusne te se u nas rijetko jedu u sirovom stanju. Stoga i nisu mnogo cijenjene u našim primorskim krajevima. Zanimljivo je da se u nekim drugim mediteranskim zemljama (Italija, Francuska, sjeverna Afrika) ovo voće često prodaje i na tržnicama, a jedu ga sirovo sa šećerom. Obična planika je jednodomna, entomofilna (oprašivanje pomoću kukaca) i heliofilna biljka (vrsta svjetla) koja ima jaku izdanačku snagu iz panja, a otporna je na sušu, posolicu i niske temperature. Nije zahtjevna na vrstu tla, no bolje uspijeva u djelomično kiselim ili šumskim tlima, s puno lišća i humusa. Razmnožava se sjemenom (generativno) te korjenjacima i reznicama iz prošlogodišnjih izdanaka (vegetativno). U Hrvatskoj ovaj lijepi mediteranski grm raste na suhim (kserotermnim) staništima na vapnencu, u mediteransko-litoralnome pojasu (eumediteranska zona), a sastavni je dio šuma hrasta crnike te ukras i zaštita tla makije. U nas je ima od Istre do Dubrovačkoga primorja, te po otocima. Posebice lijepe i razvijene skupine obična planika oblikuje na otoku Mljetu, a nalazimo je i na Lošinju, po otocima oko Zadra, na Pelješcu, Braču, Hvaru, Korčuli, Lokrumu, u blizini Šibenika. Nerijetko se pojavljuje zajedno s hrastom crnikom (česminom) i lovorom. U mješovitoj šumi crnike i duba Deblo sa crvenkastom glatkom korom (Quercetum ilicis - virgilianae), koja se javlja u južnome dijelu Hrvatskoga primorja, raste u flornome sastavu standardnih vazdazelenih elemenata, a osim sa crnikom dolazi i s tršljom, tetivikom, šparožinom, zelenikom i dr. U mješovitoj šumi crnike i crnoga jasena (Orno - Quercetum ilicis) te u šumi medunca i crnoga graba (Ostryo - Quercetum ilicis) dolazi s lovorom, lemprikom, smrikom i dr. U pučkoj medicini upotrebljavaju se list, kora i cvijet, kao sredstvo protiv proljeva, upale mokraćnih puteva, reume i dr. Cvjetovi daju dobru pčelinju pašu. U kozmetici se plodovi upotrebljavaju Grčka planika, goli čovjek (Arbutus andrachne) - račvasto stablo s oljuštenom korom kao dodatak kremi za njegu lica. Ova je planika cijenjena ukrasna vrsta, vrlo je značajna u hortikulturi, te se uzgaja u parkovima i vrtovima. Njena ljepota osobito dolazi do izražaja u jesen, kada se na istoj grani pojavljuju raznobojni cvjetovi i plodovi. Grčka planika (Arbutus andrachne) je vazdazeleni grm ili nisko drvo istočnoga Sredozemlja. Stablo postigne visinu do 6 m, rijetko do 12 m, a račvasto deblo, izbojci te dvogodišnje i trogodišnje žljezdasto dlakave grančice pokrivene su glatkom crvenkastom korom koja se ljušti kao kod platana. Listovi su jajasti do duguljasto eliptični, kratko šiljastog ili tupoga vrha, klinaste osnove, cijelog ili sitno napiljenog, trepavičasto dlakavog ruba ruba. Dugi su 5-10 cm, široki 3-4 cm, s peteljkom dugom 1-2,5 cm. Cvjetovi su mali i lijepi, promjera 8 mm, bijele do žućkastozelene boje, skupljeni u uspravne grozdaste cvatove koji su dugi i široki 10 cm. Cvatnja je u proljeće, tijekom ožujka i travnja. Plodovi su sitniji od plodova obične planike, kuglasti, u promjeru 1 cm, manje sočni i mrežasto brazdasti. Dozrijevaju u jesen, s mnoštvom tvrdih sjemenki, kada od crvene poprimaju gotovo crnu boju. U Hrvatskoj se vrlo rijetko pojavljuje u makijama Dalmacije, kao grm ili niže stablo. Zbog karakteristične ljuskave kore koja se ljušti, u narodu je poznata pod imenom goli čovjek, a zahvaljujući svojim ukrasnim svojstvima, uzgaja se u mediteranskim vrtovima i parkovima. S obzirom na to da grčka planika raste na anaerobnim tlima, sa slabom prozračnošću, teško ju je njegovati. Broj 195 Ožujak HRVATSKE ŠUME 31

32 NOVO U PONUDI LOVAC MRAZA H-210 HRVATSKI PROIZVOD VRHUNSKE KVALITETE Pakračka ulica 10, HR Bjelovar, Tel , Fax , Tip Lovac mraza H-210 Težina bez plina kg 935 Ukupna dužina mm 4100 Ukupna širina mm 1650 Visina (sa gumom) mm 1670 Maksimalna površina rada 4-8 ha Brzina u radu 4-8 km/h Maksimalni dohvat ventilatora 100 m Razmak prolaza stroja Prosječna potrošnja plina Sigurnosni standardi Boca plina / punjenje plina Testiran kod temperature Minimalna potrebna snaga traktora m kg/h EEG/EC 6/ 35 kg -5 do -7 u posebnim fazama cvatnje 48 kw Sa Hunterfrostom spriječite smrzavanje vaših voćaka i vinograda ili zagrijte zrak u plastenicima H-1,5 Šumarska prikolica H-10 Cijena: ,00 kn PDV- nije uračunat u cijenu H-4,5 Cijena: ,00 kn PDV- nije uračunat u cijenu Cijena: ,00 kn PDV- nije uračunat u cijenu HITTNER Zadovoljan kupac naš je kupac 32 HRVATSKE ŠUME Broj 195 Ožujak 2013.

33 MAŽURAN Lijek i začin Mažuran (Origanum majorana L.), pripada obitelji usnatica, poznat je i pod nazivima majoran, majorana, mažuran divlji i sl. Spominju ga već u starom Egiptu, posvećen je bio bogu Ozirisu. Zbog ljekovitih svojstava preporučivali su ga u ljekovite svrhe Hipokrat, Paracelsus, Hildegard iz Bingena. Opis biljke: Ima uspravnu stabljiku visoku od 20 do 50 cm, jako razgranjenu, u tanje ali žilave četverobridaste ogranke. Listovi su nasuprotni sjedeći ili s kratkom peteljkom, duguljasti, cjelovitog ruba, s obje strane dlakavi. Cvjetovi su svijetlocrveni ponekad bijeli, u gustim, jajastim odnosno kuglastim nakupinama smješteni u pazušcu vršnih listova. Stanište: potječe iz Indije odakle se proširio po arapskim zemljama, Egiptu, ali i Sredozemlju. Uglavnom se uzgaja po vrtovima umjerenog pojasa zbog velike osjetljivosti na mraz. Možemo ga uzgojiti i sami: tijekom ožujka posijemo mažuran u lončanice, u svibnju presadnice posadimo u rahlu i nagnojenu zemlju u vrtu na razmak od 15 cm. Biljku treba zaštititi od vjetra te redovito plijeviti. Mažuran se kao poznati začin koristi u kulinarstvu u više različitih oblika. Najčešće se koristi u suhom stanju smrvljen u sitni prah, zatim svjež ili u kombinaciji s drugim začinima. ljekovito bilje Tekst: Vesna Pleše Foto: Arhiva Mažuran Mažuran u cvatu Vrijeme cvatnje: srpanj - kolovoz, zavisno od staništa Miris i okus: aromatičan Branje i prerada: ubire se cijela biljka u cvatu, samo listovi i gornji dio biljke u cvatu. Suši se brzo na toplom i prozračnom mjestu u hladu. Mažuran se može čuvati i nekoliko godina u dobro zatvorenim posudama, da ne izgubi mnogo ljekovitih tvari. Ljekovit sadržaj: sadrži eterično ulje s terpenom i terpineolom, tanin, gorke tvari, kamfor, gumu, mineralne soli, željezo, vitamin C... Ljekovitost i djelotvornost: djeluje kao diuretik pojačava izlučivanje mokraće te pomaže u radu bubrega, pojačavajući znojenje pridonosi oslobađanju organizma od štetnih tvari, djelotvoran je kod svih oboljenja usne šupljine (afti, upale zubnog mesa, gljivica), najdjelotvorniji je u liječenju raznih bolesti želuca, pojačava izlučivanje želučanog soka sudjelujući u vrenju hrane, potiče peristaltiku crijeva, jača i umiruje želudac, koristi se i u liječenju bolesti dišnih putova, potiče izbacivanje sekreta iz bronhija pa je tako djelotvoran u liječenju kroničnog bronhitisa, astme, prehlade, jakog kašlja, te ostalih plućnih obljenja, liječimo njime i ženske bolesti, regulira mjesečnicu, koristi se za detoksikaciju crijeva, sprječava stvaranje plinova i bakterija truljenja, učinkovita mu je primjena i kod glavobolja, migrena, neuralgija i sl. koristan je i u liječenju grčeva, bez obzira o kakvoj vrsti se radilo. Čaj: jedna jušna žličica usitnjenog suhog bilja prelije se s 2 dl vruće vode. Poklopi se i pusti odstajati oko petnaestak minuta. Čaj se procijedi i uzima se dnevno dvije do tri šalice. Mast (za liječenje hunjavice, prehlade, nazeba i sluznice nosa): potrebna je jedna jušna žlica svježeg soka mažurana, jedna jušna žlica svježeg soka metvice, jedna jušna žlica svježeg soka kadulje, 100 g voska, 200 g svinjske masti ili lanolina. Iz biljaka se iscijedi sok, koji se dobro pomiješa s otopljenom svinjskom masti i voskom. Ova mješavina se kratko prokuha sve dok prestane izlaziti para. Mast se spremi u odgovarajuću ambalažu. Ovako pripravljenom masti maže se sluznica nosa kod jakih hunjavica i prehlada. Tinktura: 200 g bilja moči se tridesetak dana u jednoj litri 70 postotnog alkohola. Tako pripravljena tinktura se procijedi. Uzima se dnevno tri puta po dvadesetak kapi s malo čaja i vode. Eterično ulje: koristi se za inhalacije, kupke, masažu, obloge, u liječenju artritisa, bronhitisa, bolnih stanja mišića, grčeva, migrene, upale sinusa Mažuran se kao poznati začin koristi u kulinarstvu u više različitih oblika. Najčešće se koristi u suhom stanju smrvljen u sitni prah, zatim svjež ili u kombinaciji s drugim začinima. U dijetama koja zahtijevaju uporabu neslanih jela, najprikladniji je začin jer izravno djeluje na stimuliranje rada svih unutarnjih organa od želuca, crijeva, gušterače, jetra. Koristi se u juhama od povrća, salatama od krumpira, jelima pripravljenim od mahunarki, kuhanog bijelog mesa. Kako je slatkasto citrusnog okusa dobro se slaže sa suhim i svježim voćem. Dodaje se umacima na bazi rajčice, gljiva, patlidžana, maslaca i riba. Kad se koristi u svježem stanju mažuran je aromatičniji, dužim kuhanjem aroma se gubi. Stoga ga u svježem stanju treba dodati pred kraj kuhanja, a u suhom na početku kuhanja. Kontraindikacije: Uzimanjem prevelikih količina i uz dugotrajnu primjenu (redovito tijekom više tjedana) može doći do glavobolja i vrtoglavica, razlog je eterično ulje koje sadrži. Broj 195 Ožujak HRVATSKE ŠUME 33

34 Tragovi divljači lovstvo Tekst: Zoran Timarac Foto: Arhiva Trčka Najbolje uvjete trčki pruža ravnica i pobrđe s malim parcelama pod raznim uvjetima s međama i živicama. Iznimno se jata trčki mogu naći na otvorenim površinama planina na oko 1000 m nadmorske visine. U posljednje vrijeme, stvaranjem velikih površina monokultura, uklanjanjem neobrađenih dijelova (međa, živica itd.) mehanizacijom i kemizacijom poljodjelstva smanjuje se broj trčki, usprkos ograničenjima lova. Kao i druge poljske koke, trčka se pretežito kreće po tlu, a nagli polet i pravolinijski let koristi samo u slučajevima opasnosti ili na kraćim preletima (do hrane, noćišta i nazad i sl.). Zato se njeni tragovi često mogu naći poslije kiše na poljskim putovima, mokrom tlu (kasnije na suhom), dakako najviše na snijegu, zimi i u blizini ljudskih naselja. Stopalo trčke ima karakterističan oblik, svojstven svim pticama, koje čeprkaju. Sastoji se od tri naprijed usmjerena dosta jaka prsta, koji završavaju dugim i tupim noktima, što se vidi u otisku. Stražnji prst je znatno kraći, pa se od njega često otiskuje samo nokat u obliku izdužene, prema unutra okrenute jamice u odnosu na smjer kretanja. Vanjski prsti čine između sebe kut od 90 stupnjeva i mogu se i više raširiti. Ukoliko je stopalo savršeno otisnuto u podlogu, primjerice u ne previše vlažnom glinovitom tlu ili u plitkom, mokrom snijegu, mogu se vidjeti otisnute blazine pojedinih članaka prstiju i blazina tabana, koja se nalazi između korijena sva četiri prsta. Cijelo stopalo je 4 do 5 cm dugačko i isto toliko široko. Srednji prst je u korijenu oko 0,5 cm širok i dostiže dužinu od 3,5 do 4 cm. Vanjski prst mjeri 2,5 do 3 cm u dužinu i u korijenu je malo uži od srednjeg prsta. Unutrašnji prst je oko 0,5 cm kraći od Trčka ili poljska jarebica, kako joj ime kaže, živi na poljima. Pradomovina su joj prostrana stepska područja s umjerenom klimom i laganim, toplim i propusnim tlima, dobro obrasla grmljem. Danas je njeno najomiljenije stanište kultivirana stepa i trčka je svoj areal širila usporedo s krčenjem šuma i stvaranjem poljodjelskih površina. Kod jake, snježne zime trčke mogu boraviti pod snijegom. Tada se vide tragovi ulaska u snijeg i izlaska, ako nije pao novi snijeg i pokrio ulazne tragove. Tragovi izlaska se vide i ako trčke puste da ih snijeg zavije. 34 HRVATSKE ŠUME Broj 195 Ožujak 2013.

35 vanjskog prsta. Stražnji prst se otiskuje na udaljenosti od 0,5 cm iza blazine tabana. Pri polaganom kretanju udaljenost otisaka pojedinih nogu je mala i često ne prelazi dužinu stopala. Niz otisaka je valovit ili izlomljen, već prema tome kako su trčke tražile i jele hranu. Pri bržem kretanju ili u bijegu otisci pojedinih nogu su međusobno udaljeni 10 do 15 cm. Srednji prst se po pravilu otiskuje paralelno s osi kretanja, a stražnji prst prema sredini niza otisaka. Ako pratimo tragove pojedinih trčki, možemo utvrditi koliko je ptica u jatu. Nekada su tragovi tako isprepleteni, pa se to ne može ustanoviti. Lakše je utvrditi broj ptica u jatu s mjesta gdje su poletjele iz snijega. U dubokom snijegu niz otisaka ima oblik dubokih, pravilno opetujućih jamica, koje su spojene manjim brazdicama otisaka prstiju. Takvi tragovi nastaju za jakih zima kada trčke spavaju na snijegu koji se topi od njihove topline, a poslije se smrzava na kraju repa. Na tu grudicu leda hvata se sve više snijega dok se trčke kreću u potrazi za hranom. Tako otežale teže se kreću, ne mogu daleko ili uopće letjeti, pa postaju lak plijen grabežljivaca. U dubokom snijegu se također mogu vidjeti tragovi polijetanja i slijetanja trčke. Pri polijetanju trčka korača po snijegu, odrazi se, padne u snijeg desetak centimetara dalje, stane jednom nogom, odbaci se i poleti. U snijegu ostaju dva otiska trbuha, otisak noge te uz i iza drugog otiska trbuha, nekoliko otisaka od zamaha krila. U plitkom snijegu vide se otisci nogu i zamaha krila. Pri slijetanju, trbuh trčke isto ostavi otisak u dubokom snijegu. Kod jake, snježne zime trčke mogu boraviti pod snijegom. Tada se vide tragovi ulaska u snijeg i izlaska, ako nije pao novi snijeg i pokrio ulazne tragove. Tragovi izlaska se vide i ako trčke puste da ih snijeg zavije. Slični tragovi se vide i ako neka ptica grabljivica u letu progoni trčku. Trčka se baci u snijeg, brzo se ukopa, a iziđe nakon prestanka opasnosti. U zimsko vrijeme trčke se koncentriraju na mjestima, gdje ima hrane, pa i uz hranilišta, ako su ih postavili lovci i stavili hranu. Sva hrana trčke van hranilišta često je skrivena pod dubokim snijegom i ona mora doći do nje čeprkanjem. Ako je snijeg sipak i lagan, to je dobro za trčke, a ukoliko se stvori čvrsta, debela snježna pokorica, onda ne mogu doći do hrane. Lovci im mogu pomoći odgrtanjem snijega ralicom. Kada trčke nađu polje, gdje pod snijegom ima hrane, na njega uvijek slijeće više jata. Snježni pokrivač je tada prekriven gustom mrežom nizova otisaka trčki, među kojima su iskopane jamice u snijegu. Često nastaju staze utabanog snijega, obilježene izmetom trčki. Jamice mjere 20 do 30 cm u promjeru, nisu duboke, no izgrebane su sve do površine zemlje. Kada trčka nađe u jamici dosta hrane, ostane u njoj tako dugo dok sve ne pokupi. Trčke ne noće na drveću ili grmlju, nego na tlu, na nekom zaštićenom mjestu. Kada je hladno, stisnu se jedna uz drugu. Ako ima snijega, on se otopi ispod njih. Na mjestima noćenja i dnevnog odmora mogu se naći hrpice izmeta trčki. Trag trčki je i od prpošenja u pijesku, prašini ili suhoj, prhkoj zemlji. To su plitke, skoro okrugle jamice, koje odgovaraju veličini tijela ptice. Uz njih ima tragova nogu i krila. Izmet trčke je kobasičastog oblika, na jednom kraju zašiljen, na drugom tup. Dužine je 1 do 2,2 cm i debljine oko 0,6 cm. Može biti i u obliku kijače, s malim razlikama u promjeru debljeg i tanjeg kraja, ili u obliku nepravilnih grudica. Svijetlosive je boje, na kraju s bjelkastim završetkom mokraćnog sastojka. Trčke se gnijezde na manjim travnatim površinama, na ugarima, poljima pod krmnim kulturama, na livadama koje nisu vlažne, rjeđe u žitaricama, a ne gnijezde u okopavinama. Gnijezdo je 1 do 5 m unutar polja od njegovog ruba, rjeđe dalje, iznimno u sredini. Također, gnijezde se ispod rjeđih skupina drveća i grmlja, uz jarke, kanale, puteve, na rubovima manjih i većih šuma koje graniče s poljodjelskim površinama. Za gnijezdo je bitno da je među gustim, uglavnom zeljastim biljkama, kako bi bilo dobro sakriveno i zaštićeno. Gnijezdo trčke je vrlo jednostavno, ali brižljivije urađeno od fazanskog, dublje i u pravilu bolje obloženo travom, lišćem i perjem, mada može biti i gola jamica. Cijelo gnijezdo je oko 15 cm široko, 7 do 10 cm duboko. Prije nego što ženka napusti gnijezdo, pokrije ga travom, tako da se teško može zamijetiti. U gnijezdu je oko 15 jaja kruškastog oblika, prljavomaslinaste boje. Dužina jaja je 33 do 38 mm, širina do 28, prosječna težina 13 g. U gnijezdu može biti previše jaja. Posljedica je da se jaja ne mogu pravilno grijati, pa leglo propadne ili se izleže manji broj pilića. Događa se to zato, što u jedno gnijezdo više ženki nosi jaja. U tuđe gnijezdo ptica koje se gnijezde na tlu, pa i fazanki, jaja snesu mlade trčke, koje mogu po jedno jaje posijati na raznim mjestima. Događa se i da fazanka snese jaja u gnijezdo trčke. Prava zbrka jaja! Manje ili više poprijeko razdvojene ljuske jaja znak je da su se pilići sretno izvalili i otišli dalje sa svojim roditeljima. Sve drugo znači da se neki grabežljivac ili druga životinja osladila jajima. Broj 195 Ožujak HRVATSKE ŠUME 35

36 Bilogorski pejzaž ispod prapovijesnog naselja povijest Tekst/foto: Dr. sc. Goran Jakovljević OROVAČKI VINOGRADI Povijesni spoj Baltičkog i Egejskog mora Arheološki lokalitet Orovački vinogradi u općini Severin kraj Bjelovara svjedoči o gotovo nevjerojatnoj vezi između europskog sjevera i juga. Lokalitet se nalazi na dominantnom polumjesečastom platou danas pokrivenom bukovom i grabovom šumom, koji dominira iznad duboke doline među bilogorskim brjegovima, vijugavoj najkraćoj poveznici s podravskom nizinom. Platou se može prići samo s južne strane, dok su okolne padine vrlo strme te završavaju dolinom potoka s nekoliko živih izvora pitke vode. Arheološka iskopavanja pokazala su da je plato u rano brončano doba (oko g. pr. Kr.) bio naseljen pripadnicima tzv. vinkovačke kulture, odnosno nositeljima poznatog vučedolskog kulturnog kompleksa iz kojeg je proistekla čuvena golubica (ustvari, jarebica), orionov zvjezdani kalendar itd. Sam odabir mjesta za naselje s tadašnjeg aspekta (a i današnjeg) bio je vrlo logičan, budući da su tu sadržane sve tražene komponente: plodna zemlja, šume, izvori vode, kontrola komunikacijskih pravaca te mogućnost lagane obrane od potencijalnog neprijatelja. Naselje, kao i većina tadašnjih naselja, bilo je zemuničkog tipa (stambeni objekti bili su ukopani u zemlju, a iznad je bio improvizirani krov od šiblja premazanog blatom), uokolo objekata bile su kojekakve manje jame (radioničke, ostave za hranu, otpadne jame i sl.), a samo naselje bilo je terasasto opasano improviziranim obrambenim sustavom. Pronađeni pokretni arheološki materijal tipičan je za to razdoblje (ukrašene i neukrašene zemljane posude, igračke, koštane alatke izrađene od životinjskih kostiju itd.), ali jedan predmet privlači posebnu pažnju. Riječ je o figuri pronađenoj u otpadnoj jami uz dosta ulomaka tipične vinkovačke keramike kao što su npr. lonci s visokim vratom ukrašeni reljefnim plastičnim trakama s otiscima prsta i reljefnom površinom. S prednje strane prikazan je dosta vješto izrađeni ljudski lik sa sačuvanim jednim perforiranim uhom te stiliziranom odjećom ukrašenom i dodatnim trakama oko vrata, odnosno ogrlicom s privjeskom. Odjeća se nastavljala i na oštećenom dijelu leđa figure, ali budući se ukrasi s prednje strane (traka ispod vrata i ogrlica) ne nastavljaju na leđima, pretpostavljamo da je riječ o aplikacijama našivenim na odjeću. Stražnja strana figure je šuplja i fino obrađena s dvije probušene rupice na gornjem dijelu vrata te nizom plitkih rupica na obodu glave. Njena visina je 8,5, a širina od 4,8 do 6,4 cm, izrađena je od pročišćene ilovače, a pitanja, koja su se sama nametala, bila su kakva je funkcija pronađenog predmeta, jer se dvojilo je li riječ o idolu ili o dijelu neke posude. Ovakve figure s ljudskim likom, rupicama na glavi i sličnom ikonografijom vode nas daleko na Istok, na područja Ukrajine i Moldavije, gdje su nastale u vrijeme tzv. vinčanske kulture, a prvobitno su vjerojatno predstavljale maske koje vjerojatno simboliziraju ptičji lik, vrlo bitan za seljačku zajednicu poput vinčanske. Takav oblik daje figuri poluživotinjsko, odnosno poluljudsko značenje, a u tom kontekstu razumljiva je i funkcija rupica, jer su one vjerojatno služile za učvršćenje neke vrste dekoracije. Tjemena su prilično široka i vrlo pažljivo izrađena tako da zajedno s rupicama čine površinu na kojoj je vjerojatno bio učvršćen organski dodatak Antropomorfna figura prikaza božanstva 36 HRVATSKE ŠUME Broj 195 Ožujak 2013.

37 Priču o arheološkim i povijesnim tajnama, koje skrivaju naše šume, a koju smo započeli u pretprošlom broju, nastavit ćemo možda vrlo čudnim pitanjem: što mislite, kakve veze imaju bilogorske šume, Homerova Troja i ledene vode Baltičkog mora? Odgovor bi vjerojatno bio da na blesava pitanja (normalno bi bilo da odgovor glasi - nikakve veze) ne treba uopće trošiti vrijeme no nije sve kao što izgleda u vidu ptičjih pera, voća, cvijeća, utkanih vrpci i sl., čineći takav lik vrlo impresivnim. Rupice mogu sugerirati krunu ili neku vrstu aureole, a zajednički životinjski i ljudski elementi same maske govore o njenoj mogućoj višestrukoj svrsi, odnosno prilagodbi sezonskim obrednim ritualima zajednice, što podrazumijeva i varirajuću dekoraciju oboda glave. Takav lik, koji vjerojatno simbolizira monumentalnost i snagu prirode, može kod promatrača izazvati samo strahopoštovanje. Kod antropomorfnog lika iz Orovačkih vinograda tjemena nema, a rupice na obodu glave vrlo su plitke te ne mogu poslužiti za bilo kakvo učvršćivanje neke organske dekoracije u vidu perjanice, krune ili dijademe. One su vjerojatno samo dekoracija, čije se pravo značenje - u vrijeme njegove izrade izgubilo. Odumiranjem vinčanske kulture u razvoju idoloplastike antropomorfnog tipa (ovakvog kakvom pripada nalaz iz Orovačkih vinograda) nastaje određena vremenska praznina, koja na području sjeverne Hrvatske prestaje tek pojavom vučedolske kulture. Od svojih prethodnika vučedolska populacija preuzima vrlo važna, do tada nepoznata znanja (poznavanje metala i rudarstva) te tako postaje prva prava metalurška kultura brončanog doba. U tom razdoblju mi svjedočimo o određenim etničkim migracijama od Male Azije i Trakije do Srijema i Slavonije te južnih prostora Mađarske (antropološke analize skeleta u mađarskim nekropolama pokazuju da je stanovništvo pripadalo gracilnom mediteranskom tipu kao ono u Bugarskoj i na Kreti) te o živoj trgovini broncom vučedolske populacije, koji putem kroz dolinu rijeke Morave u Srbiji nastavlja na dolinu rijeke Strumice u Makedoniji i kasnije Strume te izbija na obalu Egeja istočno od halkidskog poluotoka, Posuda vinkovačke kulture Stambena zemunica u naselju prelazi na otoke Tas i Lemno te završava u Troji. Izvoz bronce južnim trgovačkim pravcima na područje Egeja, podrazumijevao je i uvoz druge robe, poglavito lončarskih proizvoda, odnosno keramike općenito, a oblici posuda kakva je vjerojatno bila i ova iz Orovačkih vinograda nalaze se u Siriji, Turskoj, na Kikladskim otocima, Kreti, Cipru i maloazijskoj obali (Troja). Antropomorfni likovi na izljevima posuda, kao što je ovaj iz Orovačkih vinograda, za sada nemaju analogija. Vjerojatno je u pitanju božanski lik, koji je zbog svoje stilistike (odjeća figure, stilizacija glave, ogrlica s privjeskom) - kao takav unikatan. Iz perforiranog uha su vjerojatno visjele metalne naušnice: vučedolska kultura ne poznaje takav način ukrašavanja, osobito ne ogrlice s privjescima, a ovaj vinkovački nalaz očigledno predstavlja simbiozu oblikovnih i funkcionalnih komponenti u izradi keramike pristiglih s egejskih prostora te domaćih potreba. Zašto je tome tako? Društveni odnosi u nekom vremenskom razdoblju uvijek se moraju promatrati dinamički, odnosno u ovom konkretnom slučaju - treba sagledati kako su se društvena zbivanja na prostoru Egeja i Male Azije reflektirala na naša područja u vrijeme postojanja vučedolske kulture. Vučedolska populacija je vrlo mobilna sa stočarstvom kao temeljnom ekonomskom kategorijom te povremeno lovom. Društveni odnosi karakterizirani su dovršenjem izgradnje rodovskog principata, gdje se jasno izdvajaju pojedinci ili manje skupine po materijalnom i hijerarhijskom dostojanstvu. To je još uvijek prijelazni period na granici demokratskog rodovskog društva, u kojoj se bitne odluke zajednice nisu vjerojatno mogle donositi bez odluke rodovskih vijeća, ali je bio moguć hijerarhijski ustroj zajednice po vertikali s princepsom koji je imao u rukama koncentraciju moći. Takva društvena organizacija karakteristična je i za grčko društvo u predmikenskim razdobljima. Očito je da je tako organizirano društvo bilo i uzor društvenog modela na našim prostorima, jer pojedini rodovski princepsi Balkana imaju i veliku potrebu za statusnim materijalnim simbolima u vidu predmeta pribavljenih importom s egejskog područja, koji obilježavaju njihov društveni rang i simboličko izjednačavanje sa svojim orijentalnim uzorima. Antropomorfnu figuru iz Orovačkih vinograda svakako trebamo prihvatiti kao simbiozu kolektivnog sjećanja na ne tako davne vinčanske i ostale korijene istočnog porijekla te snažne idejne egejske utjecaje pristigle trgovačkim vezama. Te trgovačke veze nastavljale su se i u pravcu sjevera sve do Baltičkog mora, a naši Orovački vinogradi i bilogorske šume svakako su bili važna postaja na tom putu. Broj 195 Ožujak HRVATSKE ŠUME 37

38 Slonovi zamjenjuju mehanizaciju tropske šume Tekst/foto: Goran Vincenc Jugoistočna Azija Ima li nade za kišne šume? Jugoistočna Azija dom je najugroženijim šumskim ekosustavima na svijetu. Velika potreba za drvom kao sirovinom, krčenje zbog širenja poljoprivrednih površina te prenamjene zemljišta, nekontrolirane i ilegalne sječe dovele su do katastrofalnog stanja u pojedinim područjima, čak i u industrijski slabije razvijenim zemljama poput Kambodže i Laosa. Ono što nisu uništili ljudi, na meti je sekundarnih štetnika. Još do nedavno netaknuta priroda, danas je sinonim ugroženih ekosustava na zemlji. Cesta od Vientiennea, glavnog grada Laosa do Kong Lora, malog sela u zaštićenom području središnjeg Laosa na granici s Vijetnamom prolazi kroz plodnu dolinu Mekonga gdje se nalaze prostrana polja sa obje strane rijeke. Dolina Mekonga jedno je od najplodnijih područja na Zemlji i nije ništa čudno što se ovdje umjesto šuma nalaze poljoprivredne površine. No očekivanja rastu kada sa ceste broj 13 koja vodi prema južnom Laosu skrenete na cestu broj 8 koja vodi prema Vijetnamu i Specijalnom rezervatu Phou Hin Poun. Rezervat je najavljen kao jedno od najsačuvanijih regija u JI Aziji, sa prekrasnim netaknutim tropskim šumama uklopljenim u čudesan krški krajolik. No vozeći se cestom br. 8 doživjet ćete potpuno U sjevernom Laosu sječa se odvija uz rijeku Mekong Devastacija šuma u Laosu 38 HRVATSKE ŠUME Broj 195 Ožujak 2013.

39 Theary Meas, asistent menadžera projekta drugačiju sliku. Šume su u očajnom stanju, devastirane prekomjernom sječom koja ju je toliko fizički oslabjela da su sekundarni štetnici samo dovršili ljudsku devastaciju, dok su česte kiše za vrijeme monsuna odnijele zemlju zamućenim i blatnjavim rijekama prema Mekongu. Kada se sve to uklopi u krški krajolik, koji doista ima potencijala biti čudesan, lako je bilo zaključiti da od zaštićene prirode nećemo mnogo vidjeti. U selu Kong Lor upoznao sam seoskog učitelja koji izvrsno govori engleski pa sam ga pitao zašto su šume u ovako lošem stanju. Ispričao mi je da je cijela ova regija još do prije 20 godina bila bogata prekrasnom tropskom šumom, bogatom tikovinom, bijelim vijetnamskim borom te ružinim drvetom. No političari iz Vientiennea su početkom devedesetih iskoristili političke promjene te priliku da za male novce prodaju trupce brzorastućoj industriji namještaja u Vijetnamu. Tek kada je situacija izbjegla kontroli, vlada je zaštitila cijelo područje no bilo je već kasno. Lokalno stanovništvo koje je sudjelovalo u prvotnoj devastaciji i prodaji, iskoristilo je loš životni standard svojih suseljana te poznanstva iz Vijetnama kako bi nastavili sa ilegalnom sječom i prodajom drva. Rezultat toga je očajna tropska šuma koja se nalazi na poprilično erodiranom tlu o čijoj biološkoj očuvanosti nema niti govora. Prema vladinim podacima, šumski pokrov Laosa godine iznosio je 48% ukupnog teritorija da bi u godini spao na 41%, mada neki vladini dužnosnici smatraju da se prava brojka kreće oko brojke od 35%. Sjeverni Laos je donekle uspio izbjeći tu sudbinu, ponajviše iz činjenice da je otvorenost šuma u tom području vrlo slaba. Većina prometa trupaca odvija se rijekom Mekong, a zbog nepristupačnosti terena poslove ne obavlja teška mehanizacija, već slonovi uvježbani za takvu vrstu posla. Dodatno je i pomogla činjenica da je većina drvne industrije smještena u južnom Vijetnamu (prema riječima Zdravka Jelčića, predsjednika udruženja drvoprerađivača pri HGK, samo u okolici Ho Chi Mina nalazi se 400 tvornica namještaja), kojem su šume sjevernog Laosa izvan rute. Situacija nije ništa bolja niti u ostalim zemljama JI Azije. Borneo je postao svjetski sinonim za devastaciju šuma, dok otok Java u Indoneziji spada među najugroženije svjetske lokacije kada su u pitanje šume i ekosustavi. Malezijski se dio Bornea do prije 20 godina smatrao pravom, netaknutom divljinom, nepoznatom civiliziranom čovjeku, no pronalazak nafte izmijenio je mnogo toga. Za potrebe naftne industrije počela je gradnja cesta kojom su odvožene goleme količine trupaca za rastuću malezijsku industriju šperploča. Lokalno stanovništvo iskoristilo je situaciju te na mjestu tropskih šuma, počelo saditi palme od kojih proizvode poznato palmino ulje. Da stvar bude gora, novac od palminog ulja toliko je ohrabrio lokalno stanovništvo da su krenuli paliti tropske šume kako bi dobili više poljoprivrednih površina. U kombinaciji sa učincima El Niña, to je i godine dovelo do katastrofalnih požara tolikih razmjera da su se žarišta mogla uočiti satelitima, dok su dim i pepeo prekrili Maleziju, Brunej, Indoneziju i Singapur. Uz to, zemlje poput Kambodže bile su žrtve svoje političke prošlosti. Naime, nakon što je godine vijetnamska vojska upala u Kambodžu kako bi prekinula okrutnu vladavinu Crvenih Kmera i njihovog vođe Pol Pota, nastupilo je razdoblje od dvije godine teške gladi. Vijetnamci su iskoristili slabost Kambodže te su opustošili kambodžanska polja i šume. Nakon što se vojska povukla, narod je u očajničkom pokušaju preživljavanja sjekao bogate šume tikovine te ih za male novce prodavao Vijetnamcima. Devastacija je trajala sve do godine kada je vlada odlučila napraviti zaokret u politici i uvesti kontrolirane sječe. No šteta je učinjena, a današnja kambodžanska vlada nema sredstava za obnovu. Ipak tračak nade leži u dobro organiziranim lokalnim zajednicama, koje su se same organizirale te napravile male, ali za početak ozbiljne korake, između ostalog osnivanja rasadnika šumskog drveća. Jedan takav imao sam prilike posjetiti u južnoj Kambodži u blizini grada Kampot. Cijela regija poznata je po plantažama cijenjenog Kampotskog papra, no vrhovi obližnjeg Vinskog brda ne koriste se u poljoprivredi a već godinama stoje ogoljeni. Mještani sela Chamqai Bei odlučili su napraviti nešto kako bi svoj okoliš učinili prihvatljivijim. Iskoristili su međunarodni program Bridges across Cambodia (koji je u međuvremenu preimenovan u Equitable Cambodia Pravedna Kambodža op.a.) te 10 ha zemlje koja je nekad pripadala vojsci prenamijenili i osnovali 3 rasadnika sa 2 vrste drveća, pogon za reciklažu plastike te radionicu nakita od kokosovih ljuski. U upravnoj zgradi, imao sam prilike razgovarati sa asistentom menadžera projekta, gospodinom Theary Measom koji mi je malo pojasnio pozadinu projekta. Cijela ova regija dobila je na turističkom značenju zbog blizine mora, budističkih špilja u okolini te svjetski priznatih plantaža Krški krajolik bez šuma papra. No sve veći broj turista traži više od svoga odmora, stoga smo po obroncima Vinskog brda postavili trekking stazu. Da bi ekoturizam dobio na značenju, ponudili smo planinarima sadnice iz našeg rasadnika, koje oni onda sade na brdu. Na taj način svi su zadovoljni. Mi dobijemo besplatno pošumljavanje a turisti zadovoljstvo da su pomogli u obnovi šuma. S obzirom da smo Chatriel brzorastuća pionirska vrsta Broj 195 Ožujak HRVATSKE ŠUME 39

40 Hrvatska nematerijalna baština Koki- velika primjena u brodogradnji financirani od drugih organizacija, sadnice su besplatne ispričao je Meas. Cijeli projekt nadgleda Ministarstvo socijalnog rada, preko kojeg se organiziraju volonteri iz cijelog svijeta, koji osim rada u rasadniku podučavaju lokalno stanovništvo stranim jezicima i radom za računalom. Stručni dio posla obavljaju šumari iz dvije organizacije, Chamqai Bei Forest community te Naktachhor Community of forestry, koje zajedno broje 22 člana od toga 4 žene. O rasadniku i proizvodnji brinu svi članovi zajednice a snažnu potporu imaju u Ministarstvu šumarstva Kraljevine Kambodže. - U rasadniku sadimo dvije vrste drveća. Prva je chatriel drvo, brzorastuća vrsta čija gospodarska zrelost nastupa već nakon 15 godina a koristi se za pregradne zidove, stolariju i sl. Druga je koki drvo čija ophodnja traje između godina, a izuzetno je zahvalna za brodogradnju. Cijena kokija na tržištu rapidno raste pa se danas trupac dimenzija 1m x 35cm (lokalna mjera) prodaje za 5 američkih dolara, dok je do prije pet godina bila svega 1 dolar ističu nam šumari iz rasadnika. Ogoljela šuma uz cestu prema Vijetnamu Igračke izrađene od drva Kao materijal za izradu igračaka drvo ima svojih prednosti. Na prvom mjestu je laka obrada, postižu se oblici, pravilnosti i glatkoća površine, lako se održavaju čistima. S druge strane drvo nije otrovno kao niz materijala od kojih se danas izrađuju igračke, glatke površine i bridovi ne mogu povrijediti dijete u igri. Naša zemlja ima dugu tradiciju u izradi proizvoda od drva namijenjenih djeci. Igračke izrađene od drva i danas su prepoznatljiv tradicijski proizvod Hrvatskog zagorja. Započele su se izrađivati u malim seoskim obrtima, tijekom 19. stoljeća, a u svojoj prvobitnoj formi izrade zadržale su se sve do današnjih dana. Načini izrade prenosili su se s generacije na generaciju. Karakteristične su po tome što ih ručno izrađuju muškarci, a oslikavaju žene. Izrađuju se uglavnom od mekog drva vrbe, lipe, bukve i javora. Nakon sušenja drvo se teše, zatim se uz pomoć drvenih i kartonskih šablona posebnim alatima režu i oblikuju. Oslikavaju se uglavnom ekološkim bojama, kao podloga se koriste žive boje, crvena, žuta ili plava. Uglavnom se oslikavaju cvjetnim ili geometrijskim motivima. Izrađuje se preko pedesetak vrsta igračaka, od glazbenih instrumenata (svirala i tamburica), uporabnih predmeta, pa do najčešćih igračka u obliku raznih životinja. Najčešće se izrađuju drveni konjići u raznim veličinama, kojima se dodaju griva i rep od krzna. Izrađuju se i konjske zaprege, konji i kola za prijevoz sijena, volovska zaprega, magarci i slično. Vremenom izrada se prilagođavala i modernijem načinu života. Počele su se izrađivati i igračke u obliku automobila, kamiona, aviona, vlaka ili tramvaja. Proizvode se i igračke u vidu dječjeg pokućstva, stolovi, stolice, ormari, kreveti i zipke u raznim veličinama. Entuzijazam djelatnika je stvarno fascinantan. Rasadnik nema ni približno uvjeta kao moderni europski ili hrvatski rasadnici no svojim trudom i radom, radnici su u godini uspjeli proizvesti komada sadnica od kojih je posađeno od strane turista jedinki. Njihov entuzijazam prepoznala je i Vlada Kraljevine Kambodže za koju su već pripremili sadnica koje će biti posađene ove godine. Ovo malo mjesto pravi je dokaz da dobra volja i trud uvijek daju rezultat pa makar to bili i mali koraci poput ovoga. No, rezultat je u ovom slučaju mnogo veći jer djeca iz sela rastu uz ovaj projekt, uče o problemima uništavanja šuma i devastacije prirode te izrastaju u ekološki svjesne i savjesne građane na ponos svoje države i društva. Auto od drva 40 HRVATSKE ŠUME Broj 195 Ožujak 2013.

41 Šareni konjići od drva Zanimljive su i one koje se pomiču uz pomoć kotačića ili štapa pričvršćenog za igračku, tu se radi o igračkama klepetaljkama u obliku ptice ili leptira, klepeću dok ih dijete gura. U prošlosti igračke od drva proizvodile su se u Prigorskom selu Vidovec, zatim u selu Zelovo u Dalmatinskoj zagori, no tu se više ne proizvode. Danas se ova stogodišnja tradicija uglavnom nastavlja u selima zagorskih općina Marija Bistrica i Gornja Stubica: Bistrički Laz, Stubički Laz, Gornja Stubica, Marija Bistrica, Tugonica i Turnišće. Potražnja za njima je velika, pa se prodaju uglavnom na sajmovima, crkvenim svečanostima, te u Mariji Bistrici. Da bi se stoljetna tradicija sačuvala od zaborava provode se posebni programi zaštite, dokumentiranja i revitalizacije proizvodnje, što provode muzeji Hrvatskog zagorja u svojim muzejskim jedinicama u Kumrovcu i Gornjoj Stubici. Program se provodi u sklopu projekta Craftattract, koji od sufinancira Europska unija. U sklopu projekta osnovan je i Centar za tradicijske obrte i vještine, čiji je zadatak brinuti o tradicijskim obrtima i nematerijalnoj baštini. U centru, u Kumrovcu stvorena je baza podataka u kojoj se nalaze podatci o majstorima proizvođačima dječjih igračka, uz postojanje mogućnosti korištenja njihova znanja ne samo u području istraživanja i muzejske prezentacije već i za potrebe obrazovanja i suradnje s drugim majstorima radi daljnjeg prenošenja znanja, ali i za potrebe turizma. Značenje hrvatskih igračaka od drva dobilo je i važnost ne zanimljivosti Tekst: Vesna Pleše Foto: Arhiva Igračke izrađene od drva i danas su prepoznatljiv tradicijski proizvod Hrvatskog zagorja. Započele su se izrađivati u malim seoskim obrtima, tijekom 19. stoljeća, a u svojoj prvobitnoj formi izrade zadržale su se sve do današnjih dana. Kovači od drva Hrvatske tradicijske igračke samo kod nas već i u svijetu. Nalaze se na listi zaštićenih dobara nematerijalne baštine u registru republike Hrvatske, a od na popisu su nematerijalnih dobara upisanih na Unescovom reprezentativnom popisu nematerijalne svjetske baštine u Europi. Svoj doprinos promicanju ovog dragocjenog segmenta narodnog stvaralaštva, dao je i Etnografski muzej u Zagrebu. U njemu će se od 1. prosinca do 31. svibnja održavati izložba pod nazivom Svijet igračaka. Dječje igračke bit će predstavljene kroz nekoliko postava. Središnja izložba Dječje igračke iz hrvatske baštine, najvećim dijelom prikazuju predmete iz zbirke Etnografskog muzeja. Radi se o tradicijskim drvenim igračkama koje su izrađivali stanovnici Hrvatskog zagorja i Dalmatinske zagore, te igračke koje se i danas izrađuju u Hrvatskom zagorju. Uz to prikazuju se i filmovi snimljeni u selima Hrvatskog zagorja kojima se predstavljaju majstori i njihove radionice u kojima nastaju igračke. Izložene su i igračke iz fundusa muzeja, privatnih zbirki, te Muzeja Zabawek i Zabawy iz Kielca u Poljskoj. U okolici Kielca u Poljskoj i danas se izrađuju drvene igračke, treba naglasiti da proizvodnja igračaka u ovoj zemlji datira još iz 18. stoljeća. Uz obrte njihovom proizvodnjom bavile su se u Poljskoj i velike zadruge, i to uglavnom od 40. do 90. godina prošlog stoljeća. Broj 195 Ožujak HRVATSKE ŠUME 41

42 Djeca DV Sunčana u posjetu poučnoj stazi i pilani Bliznec podno Medvednice Pripremili: pedagoginja Dunja Dizdar odgojiteljice: Suzana Holzinger, Valentina Prišćan, Morana Selanec, Marica Matajić, Ana Ivezić dječji kutak Povodom mjeseca knjige, djeca DV Sunčana iz skupina Suncokret, Medvjedić i Jabuka donosila su od kuće slikovnice, priče i razne enciklopedije. U svakodnevnom razgledavanju najviše su interesa pokazali iz tematike šumskog svijeta, uz zanimljive komentare: - Vidiš kako je šuma velika, ona ti može jako gorjeti, ne smijemo paliti vatru. - Ako šumu ne čuvamo, nećemo disati. - U takvoj se šumi možeš izgubiti, i teško će te naći, jer su stabla visoka i mračna. - Tu sigurno ima vukova, ja sam jednog vidio. - U šumi žive opasne životinje. Potaknuti dječjim razmišljanjima, započeli smo u sve tri skupine sa projektom Šuma. Cilj nam je bio proširiti znanje djece o šumskoj flori i fauni, te ih osvijestiti o važnosti ekološkog očuvanja i opstanka šumskog okoliša. Da bi djeca osim onih aktivnosti koje smo provodili u vrtiću proširila znanje i vlastitim iskustvom, te upoznala i doživjela čari šumskog svijeta, a zahvaljujući suradnji sa djelatnicima Hrvatskih šuma u parku Medvednica, posjetili smo poučnu šumsku stazu i pilanu Bliznec. Po dolasku, nas je dočekao šumar, a djeca su zbog sličnog odijela mislila da je lovac i odmah pitali gdje mu je puška, pa im je objasnio što on radi u šumi i zašto, a što lovci. Okruženi jesenjim šumskim ugođajem djeca su naučila što se u ovo i druga godišnja doba događa sa biljkama i životinjama, tko se i kako o njima brine. Hodajući poučnom stazom djeca su bila zaokupljena šuštanjem otpalog lišća pod nogama i žuborom bistre vode iz potoka. Pozorno su pratili sve fotografije na panou uz stazu, a šumar im je objašnjavao koje vrste drveća i ostalih biljaka i njihovih plodova rastu na Medvednici, koje su i zašto zaštićene pa ih ne smijemo brati, te koje životinje mogu sresti šećući šumom. I tako korak po korak, stigli smo i do same pilane, gdje su gledali kratak film o njenoj povijesti, pa ih je zanimalo zašto ova pilana više ne pili drva, kako se radilo nekad, a kako danas. Interesirali su ih i izloženi stari alati i način na koji se s njima može obrađivati drvo. U prostoru pilane uz topli čaj i bojanje šumskih motiva, vrijeme nam prošlo vrlo brzo. Puni dojmova oprostili smo se od naših domaćina i dogovorili ponovni susret u proljeće u nekoj drugoj zelenoj i rascvjetaloj šumi. 42 HRVATSKE ŠUME Broj 195 Ožujak 2013.

43 TKO ]E S NAMA U ŠUMICU? Stihovima, zagonetkama i prozom GRIGORA VITEZA obilježavamo suradnju koja nas raduje iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu. Zajedno pet godina djeca i odgojiteljice DV Sesvete iz Sesveta, DV Josipdol iz Josipdola, DV Ivana Brlić Mažuranić iz Slavonskog Broda i Škola pri bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. Upoznali ste i DV Didi, a ovu godinu upoznat ćete stvaralaštvo djece i odgojiteljica DV Zapruđe iz Zagreba. KAD BI DRVEĆE HODALO Kad bi drveće hodalo Šume bi se razilazile na sve strane. Drveće bi hodalo A mahale njihove grane. Kad bi drveće hodalo, I parkovi bi šetali nedjeljom sa šetačima, A možda bi i zaigrali malo sa igračima. Kad bi drveće hodalo Među pticama bi došlo do velike pometnje, Jer bi i gnijezda krenula u šetnju. Kad bi drveće hodalo, Ja bih pisao naranči sa juga, Nek dođe kod moga bolesnog druga. Priredila: Ljilja Ivković Luka Crnković, 5 god. Dječji vrtić»josipdol«vrtićka starija odgojna skupina»mišići«odgojiteljice: Anita Blašković i Dijana Župan Erik Bokulić, 6,3 g. Nikola Kovačević, 5,6 godina KRISTIJAN TUĐA, 6 g. Dječji vrtić»z A P R U Ā E«odgojiteljice: Mirela Prpić i Marija Čančar ORION OCVIREK, 5,5 g FILIP LOLIĆ 5,9 g. ANTONIO GRAHOVAC, 6 g.

44