Suradnja s Hrvatskim šumama: Gljivarske aktivnosti

Transcription

1 Časopis za popularizaciju šumarstva n Broj 191 n Godina XV. n Zagreb, studeni n ISSN Suradnja s Hrvatskim šumama: Gljivarske aktivnosti Potpisani ugovori sa drvnom industrijom Održani sindikalno šumarski susreti SITŠ-a Ponašanje mužjaka tijekom parenja

2 Gljivarstvo 3 u ovom broju 3 Čuvajmo zajedno plodove naših čudesnih šuma 4 Suradnja Hrvatskih šuma s gljivarima 6 Strane delegacije zadovoljne viđenim 7 Međunarodno savjetovanje za šumarsku mehanizaciju 8 Potpisani poticaji za drvnu industriju 9 Požeškim šumarima priznanje na Obrtničkom sajmu 9 Uspješan lov na običnog jelena 10 Mladi čuvari prirode na Sovskom jezeru 11 Osnovci naučili saditi drveće i skupljali žir Otvorena»Staza predatora«12 Grad Dugo Selo dobio svoju prvu poučnu stazu 13 Velike tvrtke u suradnji sa Hrvatskim šumama 14 Šumari Unsko-sanskih šuma posjetili Gorski kotar 16 Održani Sindikalno šumarski susreti SITŠ-a 19 Stoljetna tradicija uzgoja sadnog materijala 21 Tehnologijom optimizirati troškove 22 Zanimljiva vegetacija malenog otočića 24 Značajan prilog povijesti goranskoga šumarstva 25 Deset godina FSC certifikata u Hrvatskim šumama 28 Prva EURAF konferencija o agrošumarstvu 30 Invazivne vrste kukaca u šumama Hrvatske 33 Ponašanje mužjaka tijekom parenja 35 Zemlja s najmanjim šumskim pokrovom u Europskoj uniji 37 Metasekvoja (Metasequoia glyptostroboides) 38 Podvig hortikulture 19. stoljeća 41 Čudesna flora p orječja rijeke Krke 42 Biljka za detoksikaciju organizma 43 U gostima kod kume šume impressum Mjesečnik»Hrvatske šume«n Izdavač:»Hrvatske šume«d.o.o. Zagreb n Predsjednik Uprave: Ivan Pavelić n Glavni urednik: Goran Vincenc n Novinari: Irena Devčić, Marija Glavaš, Vesna Pleše, Ivica Tomić i Goran Vincenc n Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran n Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb, tel.: 01/ , faks: 01/ n direkcija@hrsume.hr, goran.vincenc@hrsume.hr Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta. Naslovna stranica: Na bistroj vodi, Marinko Bošnjaković n Zadnja stranica: Rujna jesen, Marinko Bošnjaković Grafičko oblikovanje: Milivoj Milić n Tisak: Intergrafika TTŽ d.o.o., Zagreb, Bistranska 19 Naklada: 6200 kom CJENIK OGLASNOG PROSTORA n Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. n Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). n U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

3 Dozvole Čuvajmo zajedno plodove naših čudesnih šuma gljivarstvo Tekst n Foto: Mia Majnarić Komercijalni berači nakon što plate godišnju ili mjesečnu članarinu dobivaju od Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja iskaznicu s kojom mogu iz šume iznijeti do deset kilograma gljiva, dok su berači za osobne potrebe ograničeni samo na dvije kile. Dnevne karta stoji 50 kuna, tjedna 100 kuna, a mjesečna 200 kuna, tako da svatko može procijeniti koja mu je karta potrebna i koliko vremena provodi u berbi gljiva. Od plaćanja su izuzeti članovi gljivarskih društava koji plaćaju godišnju članarinu od 80 do 100 kuna. Oni dobiju dozvolu koja vrijedi uz osobnu iskaznicu, uplata godišnje članarine evidentira se na poleđini iskaznice gljivicom u određenoj godini. Hrvatske šume kroz svoje uprave i šumarije primjenjuju Zakon o šumama u kojemu se za branje gljiva propisuju posebna pravila. Ovaj se zakon temelji na konvencionalnom načinu gospodarenja šumama, a u potpunosti je usklađen s direktivama Europske unije. Dio zakona koji je najbliži Europskoj uniji odnosi se upravo na korištenje šuma, šumskih zemljišta i proizvoda. Pravilnik o zaštiti gljiva, kojega je donijela Državna uprava za zaštitu prirode, nalaže tko, kada i gdje smije brati gljive. Isto tako navedene su i zaštićene vrste koje se ne smiju brati osim u znanstveno istraživačke svrhe. Postoje i mjesta na kojima je u potpunosti zabranjeno branje gljiva, a to su nacionalni parkovi i posebni rezervati radi očuvanja različitih prirodnih staništa. Brati se može na ovim područjima samo ukoliko je to dozvoljeno zakonom. Aktualni pravilnik koji propisuje komercijalnu upotrebu gljiva na području Republike Hrvatske je Pravilnik o zaštiti gljiva iz godine (NN 34/02). Riječ je o odredbama kojima se propisuje dopuštena količina branja gljiva kako za osobne potrebe tako i za komercijalne berače. Lugari posljednjih tjedana pojačano kontroliraju imaju li berači potrebnu dozvolu i jesu li platili dnevnu, tjednu ili mjesečnu kartu. Kazne za kršenje ovih pravila idu i do 7000 kuna, tako da je svaki odlazak u šumu bez dozvola zapravo veliki rizik za plaćanje kazne. Isto tako postoje pravila branja kojih se svi moraju pridržavati, jer je to izrazito važno kako se ne bi onemogućio ponovni rast gljiva na tome mjestu. Gljive se smiju brati isključivo nožem, nikako nekim drugim alatom kao što su lopata, grablje ili motika. Poznata je izreka rasteš kao gljiva poslije kiše, jer nakon svake nove kiše nikne mnoštvo novih gljiva i svi berači znaju da je dan poslije najbolje vrijeme za odlazak u šumu. Upravo ta brzina rasta ovih šumskih plodova stvara ljutnju kod mnogih berača, jer im nije jasno zašto je ovaj zakon na snazi kada gljiva nikada neće nedostajati. Gledaju na to kao na još jedan način ubiranja sredstava za nešto što nije potrebno, ali ne razmišljaju da su za očuvanje šuma potrebna pravila kako ne bi došlo do izrabljivanja i pretjeranog korištenja. Mora postojati razlika između branja za osobne potrebe i za prodaju, ne mogu se svi tretirati jednako. To su činjenice koje tako funkcioniraju u cijelom zapadnom svijetu, pa je važno da se i kod nas uvede takva praksa kako bi mogli pratiti korak razvijenijih zemalja. Kako bismo očuvali našu šumu i raznolika prirodna staništa, kako šumskih plodova tako i životinja, važno je da se pridržavamo regulativa navedenih u ovom Pravilniku, a i u svima ostalima, jer oni služe samo kako bismo na što bolji i kvalitetniji način gospodarili našim šumama. n broj 191 l Studeni HRVATSKE ŠUME 3

4 gljivarstvo Tekst n Foto: Oliver Vlainić Bogatstvo hrvatskih šuma GLJIVARSKE AKTIVNOSTI Suradnja Hrvatskih šuma s gljivarima HMGS osnovan je 10. lipnja na poticaj pet gljivarskih društava. Time se, nakon više desetljeća postojanja gljivarstva u Hrvatskoj i samostalnog djelovanja gljivarskih društava, prvenstveno željelo objediniti njihov rad i razvijati organizirane oblike gljivarstva i mikologije te stvoriti uvjete za razvitak ukupne gljivarske i mikološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Neki od osnovnih ciljevi saveza su: pokretanje i organiziranje djelatnosti na zaštiti i unapređenju čovjekove okoline, a posebno na očuvanju ugroženih vrsta gljiva i njihovih staništa, kao i biološke raznolikosti Hrvatske u cjelini; poticanje i organizacija znanstvenih i stručnih skupova iz područja gljivarstva i zaštite gljiva; Možda je manje poznato da su u svibnju godine Hrvatske šume sklopile s Hrvatskim mikološko gljivarskim savezom (HMGS) ugovor o poslovnoj suradnji. sudjelovanje u provođenju istraživačkih projekata iz područja gljivarstva i zaštite gljiva; rad na osnivanju nacionalne mikološke zbirke i baze podataka; promicanje mikološke znanosti kod građana i mladeži te organiziranje i provođenje odgojno-obrazovnog i kulturnog rada među gljivarima; njegovanje gljivarske etike, razvijanje čovjekoljublja, nesebičnosti te ispravnog odnosa prema prirodi i smisla za njeno očuvanje; organiziranje i stručno osposobljavanje članstva kroz gljivarske škole, seminare, predavanja te provođenje ispita za zvanje determinator u nekoliko stupnjeva; suradnja sa znanstvenim institucijama i drugim srodnim subjektima na razvitku zajedničkih programskih ciljeva, a posebno razvitku gljivarstva te njihovom društvenom vrednovanju; usmjeravanje, praćenje i usklađivanje djelovanja gljivarskih i mikoloških udruga i društava. Ugovorom o poslovnoj suradnji članovima HMGS-a omogućen je, bez naknade, obilazak staništa gljiva na cjelokupnom području kojima gospodare Hrvatske šume, a HMGS se obavezao bez novčane naknade educirati djelatnike 4 HRVATSKE ŠUME broj 191 l Studeni Članska iskaznica Hrvatskoga mikološko gljivarskog saveza

5 Na gljivarskom druženju na Muljavi Muljava i ove godine okupila gljivare Područje Petrove gore oduvijek je bilo poželjno odredište za sakupljanje gljiva. Osim lokalnog stanovništva tamo su dolazili sakupljači i iz udaljenijih krajeva. Još i danas se spominju godine kada su ljudi od prihoda dobivenih prodajom gljiva veletrgovcima mogli kupiti i osobno vozilo. Posljednjih godina nakon obnove lovačkog doma Muljava, taj prostor je postao mjesto okupljanja i druženja gljivarskih društava iz Hrvatske i susjednih zemalja Slovenije te Bosne i Hercegovine. Susreti se održavaju u sklopu karlovačkoga gljivarskog tjedna koji je ove godine dostigao svoje 27. izdanje. Organizator manifestacije je Gljivarsko društvo Karlovac, a prvo okupljanje na Muljavi, uvijek prve listopadske subote, bilo je godine. Ovogodišnji susret okupio je 6. listopada oko četiri stotine gljivara. Lijepo vrijeme iskoristili su za šetnju po okolnim šumama i povratak s košarama punim gljiva. Za manje upućene organizirana je determinacija gljiva koju je predvodio poznati gljivar prof. dr. sc. Romano Božac s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Također je održano polaganje ispita za determinatore i determinatore pripravnike pred komisijom Hrvatskoga mikološko gljivarskog saveza. Ispit se sastojao od usmenog dijela iz sistematike i morfologije gljiva te pismenog dijela iz poznavanja gljiva pronađenih u okolici Muljave. Gastronomski dio sastojao se od graha i gljivarskog gulaša. Gljivarski tjedan započeo je u nedjelju 30. rujna otvorenjem izložbe gljiva u karlovačkoj galeriji Ulak. Ostali dio programa gljivarskog tjedna sastojao se od izložbe slika na temu gljiva, predavanja mr. sc. Dubravka Čunovića Gljive i staništa i prezentacije knjige prof. Tomislava Lukića Toksikologija gljiva. Završetak je bio u nedjelju 7. listopada tradicionalnim izletom za građanstvo Poučnom stazom Kozjačom koju su godine zajednički napravili karlovačka podružnica Hrvatskih šuma i karlovački ogranak Hrvatskoga šumarskog društva. Hrvatskih šuma za pouzdano prepoznavanje najčešćih gljiva s područja RH s posebnim naglaskom na zaštićene vrste gljiva. Članovi HMGS-a svoje pravo iz Ugovora ostvaruju predočenjem važeće članske iskaznice HMGS-a. Formirano je zajedničko tijelo od dva člana svake ugovorne strane koje je zaduženo za praćenje provedbe Ugovora i rješavanje eventualnih nesuglasica mirnim putem. Ugovor je potpisan na dvije godine s mogućnošću produženja. Temeljem Ugovora dosada su organizirana samo dva predavanja. Prvo predavanje održano je godine za zaposlenike UŠP Vinkovci, a predavač je bio glavni tajnik HMGS-a, prof. Branko Bartolić, determinator mentor. Karlovački ogranak HŠD-a prijavio je predavanje u svrhu stručnog usavršavanja ovlaštenih inženjera Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Predavanje je održano 13. listopada u lovačkoj kući Muljava, a nazočno je bilo dvadesetak slušača. Ispred HMGS-a predavač je bio predsjednik saveza Dragutin Vahtarić, determinator mentor. Prema mišljenju nazočnih predavanje je bilo jako korisno i praktično. Postoji mogućnost dodatne edukacije kao i eventualne provjere uspješnosti provedene edukacije. Program edukacije sastoji se od sljedećeg: 1. Uvodni dio Ugovor o međusobnim odnosima Hrvatskih šuma i Hrvatskog mikološko gljivarskog saveza (kratki prikaz ugovornih obaveza) Prezentiranje članske iskaznice HMGS-a Svijet gljiva Što su to gljive? (kratko izlaganje ) Uvod u morfologiju gljiva (najosnovniji prikaz) Skraćena sistematika gljiva (kratko objašnjenje vezano na Ascomycete i Basidiomycete) 2. Pravilnik o zaštiti gljiva (kratki prikaz) 3. Prikaz gljiva određenog podneblja (mikro lokacije) Gljive u slici i riječi Prikaz gljiva na staništima (slikovni materijal 60 fotografija uz stručno opisivanje pojedinih vrsta gljiva najčešćih u podneblju za koje se predavanje priprema. Nakon teoretskog dijela moguć je obilazak staništa gljiva na određenom području zavisno od situacije koje diktiraju vremenski uvjeti. n broj 191 l Studeni HRVATSKE ŠUME 5

6 događaji Tekst n Foto: Goran Vincenc EFNS Članovi uprave sa predsjednikom EFNS-a Gunnarom Olofssonom Strane delegacije zadovoljne viđenim Kao što je već poznato, Hrvatska, tj. Gorski kotar, domaćini su 45. po redu natjecanja u nordijskom biatlonu za šumare koje se održava pod organizacijskom kapom EFNS-a (Europäische Forstliche Nordische Skiwettkämpfe) od 17. do 23. veljače iduće godine. Veliko je to priznanje za hrvatske šumare, ali i obaveza, stoga su se organizacije prihvatili, pored Hrvatskog šumarskog društva, i Hrvatske šume. Na njihov poziv, krajem rujna, u Delnice su došli predstavnici europskih reprezentacija kako bi dogovorili tehničke detalje vezane za natjecanje. Svi predstavnici bili su smješteni u ugodnim ambijentima hotela Risnjak, gdje su održana sva predavanja, te pansiona Lovački dom. Prvoga dana održan je sastanak Upravnog odbora EFNS-a na kojem su traženi detaljni podatci o tijeku priprema za natjecanje, tjednim programima, pripremi borilišta te dogovori oko ceremonija otvaranja i zatvaranja natjecanja. Uslijedilo je piće dobrodošlice gdje su sve prisutne pozdravili član Uprave Hrvatskih šuma i predsjednik Organizacijskog odbora 45. EFNS-a Ivan Ištok, delnički gradonačelnik Marijan Pleše te predsjednik EFNS-a Gunnar Olofsson. Idućeg dana održana je Jesenska sjednica Organizacijskog odbora na kojoj je delegatima ekipa predstavljen program ekskurzija koje će biti organizirane za goste iz Europe za vrijeme trajanja natjecanja. Tajnik Hrvatskog šumarskog društva, Damir Delač, ukupno je predstavio 7 planiranih ekskurzija koje će prikazati hrvatsko šumarstvo od Mediterana do nizinskih šuma. Uslijedio je terenski dio sjednice gdje su delegati posjetili borilište na Vrbovskoj poljani pored Begovog Razdolja. Uvjerili su se da radovi idu svojim tijekom i zadovoljavajućim tempom, a predstavnike su zanimali i najsitniji detalji vezani za stazu, strelište, gledalište, parking i sl. Gospodin Siegfried Kaltenbach Delnice su bile domaćin sastanka Organizacijskog odbora 45. EFNS natjecanja u skijaškom biatlonu koje će se u veljači iduće godine održati u Gorskom kotaru. Sastanku je prisustvovalo 37 predstavnika iz brojnih europskih zemalja koji su se mogli uvjeriti u kvalitetu borilišta i smještajnih kapaciteta Gorskog kotara, a ljubazni Gorani iskoristili su priliku kako bi predstavili i svoju turističku ponudu. (Njemačka), koji je u EFNS-u zadužen za tehničku kontrolu objekata izrazio je veliko zadovoljstvo dosad učinjenim radovima. Goranski šumari iskoristili su priliku te su gostima predstavili i ljepote svojega kraja. Delegate su prvo odveli na obilazak Park šume Golubinjak i na poznato Fužinsko jezero gdje su gosti imali prilike voziti se u novom, ekološki prihvatljivom brodu za turiste. Vrhunac je svakako bio odlazak u Opatiju te prezentacija hotela Millenium, koja je goste ostavila bez daha. Predsjednik EFNS-a Gunnar Olofsson (Švedska) bio je i više nego zadovoljan viđenim, pohvalivši kompletni Organizacijski odbor 45. EFNS-a na čelu sa članovima Uprave HŠ d.o.o. Ivanom Ištokom i Marijom Vekić. Prisutni su se složili da je Organizacijski odbor napravio veliki dio posla te da nam predstoji još jedno natjecanje koje će svima ostati u lijepom sjećanju. Gosp. Ištok se u ime Organizacijskog odbora zahvalio na riječima zahvale te poželio prisutnima puno uspjeha na natjecanju u veljači. Na temelju viđenog sigurni smo da će ovo natjecanje biti još jedna vrhunska prezentacija hrvatskog šumarstva u Europi. n Delegati u obilasku borilišta 6 HRVATSKE ŠUME broj 191 l Studeni 2012.

7 FORMEC Časopis CROJFE Sudionici savjetovanja na plenarnoj sekciji Međunarodno savjetovanje za šumarsku mehanizaciju događaji Tekst n Foto: dr. sc. Damir Klobučar FORestry MEChanization (od djeluje pod akronimom FORMEC) je međunarodna znanstvena mreža koja primarno proučava i promiče primjenu mehanizacije pri šumskim radovima te okuplja znanstvenike i stručnjake, koji se bave pridobivanjem drva, otvaranjem šuma i mehaniziranjem šumarskih radova. Povijest FORMECA seže u godinu kada je u Zvolenu (bivša Čehoslovačka) održano prvo savjetovanje. Početna savjetovanja okupljala su znanstvenike iz Istočne i Srednje Europe. Protekla 44 savjetovanja organizirana su širom Europe, od Grčke na jugu do Švedske na sjeveru, odnosno Rusije na istoku do Švicarske na zapadu. Danas je FORMEC jedan od najznačajnijih skupova u području šumarskoga inženjerstva. 45. FORMEC, po treći put u Republici Hrvatskoj, održan je pod naslovom Concern, Knowledge and Accountability in Today's Environment / Šumarske tehnike i tehnologije: briga, znanje i odgovornost u današnjem okruženju. Uz glavne organizatore Šumarski fakultet Zagreb i mrežu FORMEC, suorganizatori savjetovanja su IUFRO (International Union of Forest Research Organizations / Međunarodna udruga istraživačkih organizacija u šumarstvu), Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatsko šumarsko društvo, Akademija šumarskih znanosti i Hrvatska gospodarska komora. Organizator je za glavne ciljeve i razloge održavanja savjetovanja istaknuo: 1) Predstavljanje najnovijih rezultata, dosadašnjih dostignuća i novih ideja koje se javljaju u području šumarskih tehnika i tehnologije i u području planiranja šumskih radova, 2) Promoviranje suradnje i razmjena znanja i iskustava među šumarskim znanstvenicima, istraživačima i stručnjacima koji djeluju u praksi. Sukladno postavljenim ciljevima, glavne teme ovogodišnjeg FOR- MEC savjetovanja su: Sustavi i tehnologije pridobivanja drva Planiranje i upravljanje mrežom šumskih prometnica Ekološki učinkovite tehnologije u šumarstvu Proizvodnja biomase i njezina uporaba U organizaciji Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mreže FORMEC održano je 45. međunarodno znanstveno savjetovanje FORMEC Dubrovnik (Cavtat) od 8. do 12. listopada godine. Logistika i optimizacija transporta Šumarstvo i drvna industrija u suglasju s načelima potrajnoga gospodarenja Radni dizajn i poslovno upravljanje u šumarstvu Ergonomija i sigurnost pri šumskim radovima Informatičke tehnologije i daljinska istraživanja Potrajno i održivo uređivanje i uzgajanje šuma. Najveći broj radova prezentiran je pod temama: sustavi i tehnologije pridobivanja drva, ekološki učinkovite tehnologije u šumarstvu, proizvodnja biomase i njezina uporaba te planiranje i upravljanje mrežom šumskih prometnica. Nakon promijene službenog jezika iz njemačkog u engleski jezik znatno se povećava broj FORMEC sudionika. Naime, od početnih trideset do četrdeset sudionika, na posljednjim savjetovanjima njihov broj je veći od dvije stotine. Tako je i FORMEC okupio stručnjake i znanstvenike gotovo iz čitavog svijeta: savjetovanju je prisustvovalo 244 sudionika, od čega 98 iz Hrvatske, a 146 iz inozemstva, sudionici savjetovanja dolaze sa 5 kontinenata, iz 32 zemlje, od čega 22 europskih i 10 izvan europskih zemalja, tijekom skupa predstavljeno je 94 oralna i 68 poster izlaganja, rad se odvijao u 1 plenarnoj sekciji, 16 podijeljenih (tematskih) sekcija i 1 poster sekciji. Stoga je opravdano, prilikom otvaranja predsjednik Organizacijskog odbora, prof. dr. sc. Tibor Pentek naveo da je ovogodišnji FOR- MEC najveće međunarodno znanstveno savjetovanje u području šumarskoga inženjerstva u Europi i u Svijetu u godini. Hrvatski znanstvenici, istraživači i stručnjaci iz prakse predstavili su petnaest radova (najveći broj od strane djelatnika Šumarskog fakulteta). Od strane djelatnika Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, prezentaciju radova su održali: dr. sc. Željko Tomašić i dr. sc. Damir Klobučar. Radovi s FORMEC publicirani su u zborniku savjetovanja (CD ROM ISBN ), dok je deset radova odabrano za tisak u časopisu CROJFE Croatian Journal of Forest Engineering (2012/ Volume 33/ Issue 2). FORMEC održat će se u Stralsund (Njemačka). n broj 191 l Studeni HRVATSKE ŠUME 7

8 Ambienta događaji Tekst n Foto: Goran Vincenc Potpisani poticaji za drvnu industriju Na Zagrebačkom velesajmu svečano je otvoreno još jedno, 39. po redu, izdanje međunarodnog sajma namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije Ambienta, koje se održavalo od listopada. Iako znatno skromnije nego proteklih godina, izlagači, među kojima su bile i Hrvatske šume, imali su prilike predstaviti sve što industrija namještaja ima novoga ponuditi u dizajnu i uređenju interijera. Zagrebački velesajam bio je domaćin još jednog izdanja Ambijente koju je u ime pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede otvorio resorni ministar Tihomir Jakovina. Iako je broj izlagača bio znatno manji nego prijašnjih godina, za što je očito kriva gospodarska situacija u Hrvatskoj i svijetu, pratećih događaja nije nedostajalo pa je tako upriličeno svečano potpisivanje ugovora Ministarstva poljoprivrede sa drvoprerađivačima kojima se reguliraju poticaji za proizvodnju u drvnoj industriji. Resorni ministar Tihomir Jakovina pred brojnim je novinarima i uzvanicima sklopio poticajne ugovore sa drvoprerađivačima, a riječ je o nepovratnim nenamjenskim sredstvima u vrijednosti od 59,5 milijuna kuna, koje je podijeljeno između Svečano potpisivanje poticajnih ugovora Na panel raspravi 160 drvoprerađivača koji su zadovoljili uvjete natječaja. Ministar je naglasio i važnost projekta Drvo je prvo preko kojeg je do sada uloženo 11,5 milijuna kuna, a samo u godini 1,5 milijun. Ministar Jakovina je istakao i važnost drugih ministarstava te je posebno naglasio doprinos Hrvatskih šuma koje kroz različite benefite potpomažu drvnu industriju. Vjerojatno najzanimljiviji događaj bila je panel rasprava na temu Mogućnost hrvatske drvne industrije na tržištu EU na kojoj su sudjelovali ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, članica Uprave Hrvatskih šuma Marija Vekić, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević te predsjednik Udruženja drvnoprerađivačke industrije HGK-a Zdravko Jelčić. U drvnoj industriji postoji niz aktivnih hendikepa, poput nerealnog tečaja kune, što je za posljedicu dovelo do orijentacije na poluproizvod, a ne finalni proizvod. To treba promijeniti kako bi bili konkurentniji u EU istakao je predsjednik HGK Nadan Vidošević. Zdravko Jelčić je nedavno bio u posjeti Kini i Vietnamu te se uvjerio u njihove proizvodne kapacitete. S obzirom na jeftinu radnu snagu, jeftinije energente i do 40 % te na državne subvencije na količine i izvoz od 15 % hrvatski se drvoprerađivači teško mogu uhvatiti u koštac sa takvim konkurentima, no ono što daje nadu je činjenica da u hrvatskim šumama raste najbolja moguća sirovina s kojom se može raditi vrhunski namještaj najviše kvalitete koja se ne može uspoređivati sa jeftinom robom s istoka. Članica Uprave Hrvatskih šuma, Marija Vekić, istakla je potrebu za partnerskim odnosom drvoprerađivačkog sektora i Hrvatskih šuma na obostrano zadovoljstvo. Hrvatske šume zalažu se za tržišne cijene, a subvencije će ići onim prerađivačima koji izvoze finalne proizvode. Hrvatske šume su ograničene etatom i činjenica je da robe vrhunske kvalitete neće biti za sve naglasila je Vekić. Hrvatske šume će ići na sklapanje višegodišnjih ugovora sa kupcima, tako da će se 70% robe prodavati preko ugovora, a ostatak na licitacijama. Ugovore će prvenstveno moći potpisati prerađivači koji imaju veći stupanj finalne proizvodnje. Taj bi korak ujedno trebao dodatno motivirati domaću drvnu industriju za povećano stvaranje dodatne vrijednosti u zemlji. Visina cijene koju će pojedini kupci plaćati neće ovisiti o ugovoru kao takvom, već o rabatu koji će imati prema stupnju finalizacije proizvodnje. Na kraju je zaključeno kako hrvatski prerađivači imaju odličan brend u slavonskome hrastu koji domaća drvna industrija ne smije olako shvatiti. Stoga je jasna želja za motivacijom onoga dijela industrije koji taj brend može iskoristiti. Također će se voditi računa s kime će Hrvatske šume potpisivati ugovor, kako se ne bi doveli u situaciju da potraživanja postanu teret poslovanju firme. n 8 HRVATSKE ŠUME broj 191 l Studeni 2012.

9 Konferencije Požeškim šumarima priznanje na Obrtničkom sajmu UUsportskoj dvorani Grabrik, u Požegi, održan je od 21. do 23. rujna 13. obrtnički i poduzetnički sajam. Na ovoj tradicionalnoj manifestaciji u organizaciji Obrtničke komore Požeško-slavonske županije okupilo se čak 170 izlagača na 90 štandova. Sajam je otvorio predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajac, istaknuvši kako je ovo prigoda da hrvatski obrtnici pokažu ono najbolje što imaju, ali i da nađu nove kupce. Među brojnim izlagačima sudjelovale su i Hrvatske šume (UŠP Požega) čiji je izložbeni prostor po veličini, raznolikosti i uređenosti bio najljepši na sajmu, zasluženo osvojio 1. mjesto te dobio priznanje za najuređeniji štand. Tekst n Foto: Ivica Tomić Među brojnim izlagačima sudjelovale su i Hrvatske šume (UŠP Požega) čiji je izložbeni prostor po veličini, raznolikosti i uređenosti zasigurno bio najljepši na sajmu te zasluženo osvojio 1. mjesto i dobio priznanje za najuređeniji štand. Požeški šumari izložili su proizvode drvne galanterije (stolove, klupe, stolce i dr.), stara šumska oruđa te hortikulturne sadnice iz rasadnika Hajderovca. Posjetitelji su mogli vidjeti i atraktivnu vrtnu sjenicu Smrčak te drvenu kućicu za različite namjene. Sajam je imao i niz popratnih sadržaja, među kojima izdvajamo: tradicionalnu akciju Hrvatske gospodarske komore Drvo je prvo, županijsko ocjenjivanje meda, modnu reviju, degustaciju vina i pripremu lovačkoga čobanca. Glavni pokrovitelj bila je županija Požeško - slavonska, a među brojnim uzvanicima i gostima bio je i predstavnik Hrvatskih šuma Dražen Dumančić, voditelj UŠP Požega. n U LOVIŠTIMA DELNIČKE PODRUŽNICE Uspješan lov na običnog jelena događaji Tekst: Vesna Pleše n Foto: Dario Majanarić Izložene trofeje običnog jelena Izloženi su bili i ocjenjeni svi trofeji. Ocjenjivanju je bilo nazočno svekoliko lovno osoblje uključeno u lov tijekom rike. Ovaj lov rezultat je uspješnosti rada na uzgoju jelenske divljači u delničkoj podružnici tijekom cijele godine - ističe dr. sc. Dario Majnarić rukovoditelj Odjela za lovstvo. U komercijalnom lovu odstrijeljena su 23 grla mužjaka običnog jelena, što je 80 posto godišnjeg plana odstrela. Stečena su dva jelena u vrijed- Početkom listopada u lovačkoj kući Smrekova draga šumarije Tršće delničke podružnice Hrvatskih šuma, održana je završna svečanost ocjenjivanja trofeja običnog jelena. Lovnici Slavko Medved i Damir Prokopović s najvrednijim trofejima jelena nosti srebrne i deset u vrijednosti brončane medalje, što je dobra trofejna vrijednost za goranska lovišta. Najuspješnija u lovu bila je Šumarija Klana, dok je najjače grlo odstrijeljeno na području Šumarije Vrbovsko, trofejne vrijednosti 205,49 CIC točaka. Najviše lovaca na jelena bilo je iz naše zemlje te susjedne Italije i Slovenije. Već traju i pripreme za jesenski lov medvjeda. n Lijepo uređeni izložbeni prostor Hrvatskih šuma broj 191 l Studeni HRVATSKE ŠUME 9

10 događaji Tekst n Foto: Ivica Tomić, Arhiv Vidikovac iznad Sovskoga jezera Predstavnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije Škola u prirodi na Poučnoj stazi EKOLOGIJA I ŠKOLSTVO Mladi čuvari prirode na Sovskom jezeru Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem Požeško slavonske županije obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih prirodnih vrijednosti. Cilj ustanove je zaštita i očuvanje izvornosti prirode, osiguravanje neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivoga korištenja prirodnih dobara. U sklopu godišnjega programa zaštite prirode, ustanova je osmislila projekt Mladi čuvari prirode čija je svrha razvijanje orijentacije školske djece, u dobi od 10 do 14 godina, prema prirodi i prirodnim vrijednostima. Na taj se način djeca pridobivaju za aktivnu brigu i uključivanje u programe zaštite prirode na županijskoj razini. Provodeći projektne aktivnosti zaposlenici Javne ustanove organizirali su kod Sovskoga jezera, značajnog prirodnoga krajobraza na Dilj - gori, druženje s učenicima, uglavnom šestih razreda, i njihovim nastavnicima iz šest županijskih osnovnih škola (dvije iz Požege, iz Čaglina, Kutjeva, Trenkova i Poljane). Učenicima su podijeljene prigodne kape, majice, naprtnjače i radne bilježnice, a svaka škola dobila je po jedan dvogled, kompas i povećalo. Tijekom praktičnoga terenskog rada mladi su čuvari prirode, u pratnji učitelja i trenera ove ustanove, naučili kako se treba ponašati u prirodi te se snalaziti (orijentirati) pomoću U pratnji učitelja i trenera Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije, mladi čuvari prirode naučili su kako se treba ponašati i orijentirati u prirodi, prepoznavati vrste drveća po izgledu lista te pojedine vrste ptica. 10 HRVATSKE ŠUME broj 191 l Studeni karte i kompasa. Osim toga, doznali su o nadzornicima (čuvarima) prirode, očuvanju biološke raznolikosti, značenju ključnih pojmova iz zaštite prirode, a prepoznavali su vrste drveća po izgledu lista te pojedine vrste ptica. Prošli su poučno-tematskom stazom Sovsko jezero, koja se proteže u dužini oko 1500 m, a koju je lani postavila Javna ustanova, radeći i na uređenju jezerskog okoliša. Na stazi se nalazi 12 informacijskih ploča o raznolikom biljnom i životinjskom svijetu te geološko - arheološkim i povijesnim osobitostima. Jezero u bližoj i daljoj okolini okružuju šume, a pretežit dio šumskih sastojina pripada zajednici hrasta kitnjaka i običnoga graba i zajednici bukve. Specifične su zajednice diljskoga područja šumska zajednica hrasta medunca i crnoga jasena te obične bukve s klokočikom. Požeški šumari gospodare ovim šumama koje su u sastavu Šumarije Čaglin i Gospodarske jedinice Sjeverni Dilj čaglinski. Aktivno surađuju sa županijskom Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjem te su zainteresirani za zaštitu i unapređenje ovoga značajnog krajobraza. Mladi čuvari prirode prisustvovali su svečanom otvorenju novoizgrađenoga drvenog vidikovca na brdu iznad Sovskoga jezera (predjel Degman). Vidikovac ima dvije razine (etaže), visok je oko 13 m, s njega se pruža krasan pogled na znatan dio Požeške kotline, a za lijepoga vremena i na katedralu u Đakovu. Otvaranju su bili nazočni predstavnici Javne ustanove, koja je s Ministarstvom turizma financirala izgradnju ovog objekta, županijski i općinski čelnici te predstavnici Hrvatskih šuma (Šumarija Čaglin). Na kraju projekta, kojega je ove godine sufinancirala Zaklada Adris, učenici su svojim trenerima dostavili uspješno popunjene radne bilježnice. Nakon toga im je uručena potvrda o uspješnom svladavanju svih zahtjeva za početak djelovanja u svojstvu mladih čuvara prirode. n

11 Projekt Škola u šumi, šuma u školi Osnovci naučili saditi drveće i skupljali žir U rasadniku Lukavec Jesen je idealno godišnje doba za odlazak u prirodu. To znaju i brojni prosvjetni radnici koji su ovih dana poveli učenike u šume diljem lijepe naše kako bi ih kroz terensku nastavu i praktične radionice što bolje upoznali sa teorijom koja ih čeka ove školske godine. U organizaciji Hrvatskih šuma, Uprave šuma podružnice Zagreb organizirana je terenska nastava za Međunarodnu eko školu Voltino iz Zagreba. Nastavljena je suradnja Međunarodne eko škole Voltino i UŠP Zagreb. Nakon niza uspješno realiziranih projekata i odlične suradnje, učenici su ove godine posjetili Hrvatske šume kako bi ostvarili ovogodišnji zadatak na temu Sadimo, jer šume trebamo. Djevojčice i dječaci od petog do osmog razreda sudjelovali su u brojnim aktivnostima, pa su tako petaši i osmaši skupljali žir u Šumariji Dugo Selo, šestaši su sadili repromaterijal u rasadniku Lukavec, dok su sedmaši sadili hrastove sadnice u Šumariji Velika Gorica. U Šumariji Velika Gorica djecu su dočekali revirnici Davorin Sila i Josip Beuk. Sila je djeci objasnio postupak sadnje hrastova na terenu, nakon čega su učenici prionuli na rad uz puno smijeha i zabave. No da su ozbiljno shvatili posao govori podatak da je 80 učenika posadilo 400 sadnica hrasta lužnjaka. Ništa manje vrijedni nisu bili njihove kolege iz šestog razreda koje su u rasadniku Lukavec upoznavali sa rasadničarskom proizvodnjom te strojevima koji se upotrebljavaju u proizvodnim procesima. Đaci su nakon toga prionuli na rad te je njih 63 posadilo 250 sadnica šimšira i tuja. Slično je bilo i u Dugom Selu gdje je 45 učenika petog razreda te 54 učenika osmog razreda sakupljalo žir u gospodarskoj jedinici Črnovščak i pri tom su uspjeli sakupiti 100 kg žira. Cijela akcija dio je projekta Škola u šumi, šuma u školi u koju su se, osim OŠ Voltino, priključile i druge eko škole. Uprava šuma Zagreb surađuje sa OŠ Voltino još od godine sa razrednim projektom za prvašiće Š kao šuma. Hvale vrijedan projekt škole su odlično prihvatile, zbog čega se nadamo da će biti aktivan i u budućnosti, a najbolji je to primjer koliko Hrvatske šume ulažu u edukaciju najmlađih. n Tekst: Goran Vincenc n Foto: I. Franjić NA PODRUČJU TRŠĆA Otvorena»Staza predatora«hrvatske šume jedan su od vrlo bitnih čimbenika svekolikog društvenog i gospodarskog razvoja naše zemlje. Brojne aktivnosti u našem društvu temelje se i ostvarene su zahvaljujući stručnoj ili pak financijskoj pomoći ove državne tvrtke. Mnogo je projekata poglavito vezano uz šumu, zaštitu okoliša, ekologiju ostvareno uz pomoć Hrvatskih šuma kako na lokalnoj tako i na državnoj razini. događaji Tekst: Vesna Pleše n Foto: Boris Pleše Otvorenje staze predatora Jedan od takvih projekata u kojem su sudjelovale Hrvatske šume, delnička podružnica Šumarija Gerovo, je otvorenje, sredinom rujna, šumske šetnice s impresivnim nazivom Staza predatora. Ova po svemu jedinstvena šetnica u Hrvatskoj dugačka je oko 1,7 km, uz njene puteljke postavljene su makete vuka, medvjeda i risa u prirodnoj veličini. Slične makete izrađene i za ostale životinje, lisicu, tetrijeba, srnjaka, jelena i vepra. Uz svaku od njih postavljene su info ploče s podatcima o svakoj od životinja, cijelom duljinom staze postavljene su i table s eko porukama. Ne treba ni sumnjati koliko će ova staza značiti za posjetitelje koji će se uz uživanje u prirodi istodobno moći educirati o životinjskom svijetu koji obitava u šumama Gorskog kotara. Najniža točka staze, koja započinje uz područnu školu u Tršću, je 816 metara nad morem, dok se najviša točka nalazi na visini od 835 metara. Kružnog je oblika, za puni obilazak staze potrebno je oko sat vremena hoda. Idejni začetnici staze su direktor Turističke zajednice Grada Čabra Željko Loknar i Katarina Leš, koji su shvatili da je goranski kraj jedan od rijetkih u Europi koji na svom području ima pravo bogatstvo životinjskog svijeta, pa tako i ova tri predatora vuka, risa i medvjeda. Makete životinja izradio je Alen Leš, financijski staza je ostvarena zahvaljujući Gradu Čabru i Primorsko - goranskoj županiji. Treba naglasiti da će imati vrlo bitno mjesto u turističkoj ponudi ovog dijela Gorskog kotara. Tijekom iduće godine, ovaj projekt bit će upotpunjen obilježavanjem karakterističnih biljaka uz stazu, na isti način kako je to napravljeno sa životinjama. n broj 191 l Studeni HRVATSKE ŠUME 11

12 događaji Tekst n Foto: Helena Jakopović Poučna staza Martin breg Grad Dugo Selo dobio svoju prvu poučnu stazu Zajednički projekt Odjela za ekologiju zagrebačke podružnice Hrvatskih šuma, Šumarije Dugo Selo, Šumarskog društva, ogranka Zagreb i Međunarodne eko škole Fran Galović iz Zagreba, a sve pod medijskim pokroviteljstvom radio Martina, priveden je kraju. Staza je ukupne dužine 4 km i prolazi kroz četiri odjela gospodarske jedinice Duboki jarak. Početak staze je na Martin Bregu, nastavlja se prema Cerju, a završava na glavnoj prometnici Zagreb Bjelovar, na ulasku u Grad Dugo Selo. Na stazi se nalazi 15 informativnih tabli za koje su teme i tekstove osmislili Irena Franjić, stručna suradnica za ekologiju, Tomislav Barić, revirnik i profesorica Melita Matan sa svojom eko grupom. Ugodan jesenski dan bio je idealan za otvorenje i šetnju poučnom stazom Martin breg. Svečanom otvorenju nazočili su mnogi ugledni gosti iz Grada Dugo Selo Ivan Gereci, zamjenik gradonačelnika Dugog Sela, Stjepan Bertek, predsjednik Gradskog vijeća Dugo Selo, kao i ravnatelji/ce obližnjih osnovnih škola i vrtića. Domaćin i upravitelj Šumarije Dugo Selo, gospodin Mirko Sertić, pozdravio je sve goste upoznavši ih sa šumarskom djelatnošću i radom šumarije na ovom području. Cilj ovog projekta je podizanje svijesti kod djece i odraslih o vrijednosti šume kao značajnom bogatstvu. Šuma + voda + zrak znači život. Da bi sve to tako ostalo moramo osvješćivati mlađu generaciju da šumu koriste radi zdravog života, a ne kao odlagalište smeća rekao je Sertić. Predsjednik Hrvatskog šumarskog društva Zagreb, gosp. Damir Miškulin, rekao je da je ovo samo jedan projekt u nizu koje su u planu Upravi šuma podružnici Zagreb, te kako je cilj u svakoj od 12 šumarija otvoriti jednu šumsko poučnu stazu koju će koristiti prije svega djeca i mladi, a naravno i svi građani zaljubljenici u prirodu. 12 HRVATSKE ŠUME broj 191 l Studeni Nakon otvorenja poučnih staza Šumarica u Velikoj Gorici, Žutica u Novoselecu i Tenine staze u Lipovljanima, i Šumarija Dugo Selo dobila je svoju šumsko poučnu stazu. Koordinatorica projekta, gđa. Irena Franjić, prezentirala je prisutnima način rada pri izradi i osmišljavanju staze, uz naglasak da se na dijelu trase poučne staze nalazilo divlje odlagalište otpada koje su radnici Šumarije Dugo Selo i učenici OŠ Fran Galović sanirali. Jedan od ciljeva izrade ove poučne staze je spriječiti daljnje odlaganje otpada u šumi. Kao zaštitni znak staze učenici su odabrali lik zeca koji je ujedno postavljen i kao putokaz koji posjetiteljima omogućuje da samostalno, bez vodiča prođu stazom. Pratite znak zeca i nećete se izgubiti, našalila se Franjić. Ravnateljica škole Fran Galović, gđa. Blaženka Juričić Mrša, od srca je zahvalila djelatnicima Hrvatskih šuma na brizi za mlade generacije te izrazila želju za daljnjim zajedničkim eko djelovanjem. Oni su ujedno, zajedno sa djelatnicima Šumarije, na uređenju staze radili punu godinu te apeliraju na sve građane da ne bacaju otpad u šumu. Ovaj me projekt osvijestio da moram čuvati šumu. Doći ću ovdje s roditeljima i prijateljima kako bi im pokazala stazu koju sam i ja uređivala. Iznenađena sam prekrasnim stablima, a prvi put sam vidjela pjegavog daždevnjaka, rekla je Lana Balek, učenica 8. d razreda OŠ Fran Galović. Zbog svog edukativnog karaktera staza je ponajviše namijenjena školarcima, ali i svima koji žele nešto naučiti o stanarima šume, a usput se i rekreirati. n

13 Pošumljavanje Velike tvrtke u suradnji sa Hrvatskim šumama U sklopu projekta Pošumimo Brač, koji su krajem prošle godine zajednički pokrenule tvrtke Henkel Croatia i Konzum u suradnji s Hrvatskim šumama, prikupljeno je ukupno sadnica borova koje su donirane za pošumljavanje dijela opožarenog područja otoka Brača, kako bi se pomoglo obnovi i razvitku šumskog fonda. Vrijednost projekta Pošumimo Brač prepoznalo je i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva pod čijim se pokroviteljstvom projekt odvijao. događaji Tekst: Ana Juričić Musa n Foto: Arhiv Početkom listopada na Braču je vladalo veliko zadovoljstvo. Projekt s kojim su se trebala sakupiti sredstva za pošumljavanje opožarenih površina otoka Brača, koje su izgorjele u katastrofalnom požaru prošle godine, u potpunosti je uspio. Zadovoljni su bili svi, od predstavnika Hrvatskih šuma i lokalne vlasti pa sve do suradnika na projektu, Henkel Croatie i Konzuma. Povodom sadnje borova na Braču, Helena Grahovac, direktorica prodaje Henkel Croatia. U sklopu projekta cilj nam je bio podići svijest naših potrošača o potrebi čuvanja šuma i okoliša, jer se tvrtka Henkel uvijek zalaže za ekološki pristup poslovanju i svojim društvenim akcijama, to stalno potvrđujemo. Veseli nas činjenica da su se potrošači odazvali u velikom broju te kupnjom naših ekološki prihvatljivijih proizvoda Persil Expert podržali projekt i omogućili donaciju sadnica na opožarenom području Brača. Zahvalni smo i Konzumu koji se u projekt uključio bez oklijevanja te zajedno s nama i Hrvatskim šumama pomogao obnovi zelenih površina otoka Brača izjavila je Grahovac. Ambasador projekta bila je Danijela Dvornik, koja je i osobno pomogla u sadnji borova, a nakon uspješno odrađenog posla iskazivala je veliko zadovoljstvo. Hvala svim ljudima koji su svojim sudjelovanjem i kupnjom proizvoda pomogli ovu vrijednu donaciju. Nadam se kako će i ostale hrvatske tvrtke prepoznati važnost čuvanja zelenih površina u Hrvatskoj i uključit se u pošumljavanje Brača, ali i ostalih hrvatskih otoka na kojima svake godine požari opustoše veliki dio šumskog fonda i smanje broj zelenih površina. Htjela bi upozoriti turiste da svojim odgovornim ponašanjem za vrijeme boravka na Jadranu smanje mogućnost nastanka šumskih požara, koji u jednom danu mogu uništiti ono što je raslo desecima godina napomenila je Dvornik. Konzumu je pitanje zaštite okoliša jedno od najbitnijih u društveno odgovornim aktivnostima, a ovom zajedničkom akcijom s Henkel Croatia i Konzum u suradnji s Hrvatskim šumama zasadili su sadnica borova na opožarenom području u sklopu projekta Pošumimo Brač. Henkelom htjeli smo dati svoj doprinos u očuvanju i obnovi šumskog fonda Hrvatske. Kao najveći maloprodajni lanac u zemlji aktivno sudjelujemo u komunikaciji s našim potrošačima koje potičemo da se educiraju o važnosti proaktivnog djelovanja te im pružamo mogućnost da samostalno sudjeluju u ekološkim projektima izjavila je Ivona Janjić, direktorica marketinga Konzuma. Zahvaljujemo se tvrtkama Henkel Croatia i Konzum što su prepoznale problematiku šuma na kršu i što nam pomažu među građanima razviti svijest o opasnostima od požara i stalnoj potrebi obnove šuma. Godina ostat će zapamćena po velikom broju požara od kojih se najrazorniji dogodio upravo na Braču. Prvi su ga uočili radnici Hrvatskih šuma koji dežuraju na našim osmatračnicama tijekom cijele protupožarne sezone. Ukupno je opožareno 5798,75 ha, od toga ha visokih šuma. Nakon sanacije terena, ove je godine plan Hrvatskih šuma pošumiti 70 hektara opožarenog područja. Ovim projektom prikupljeno je sadnica, što će biti dostatno za pošumljavanje 1 hektara terena, a ostalo je naš posao - izjavio je Ivan Ištok, član Uprave Hrvatskih šuma. n broj 191 l Studeni HRVATSKE ŠUME 13

14 događaji Tekst: Vesna Pleše n Foto: B. Pleše, J. Grošić Samarica MEĐUNARODNI SUSRETI Šumari Unsko-sanskih šuma posjetili Gorski kotar Početkom listopada delničku podružnicu Hrvatskih šuma posjetila je grupa šumara Unsko-sanskih šuma na čelu s generalnim direktorom mr. sc. Đevadom Muslimovićem. Ovaj posjet rezultat je jedanaest godina duge stručne ali i prijateljske suradnje. Uz delničku podružnicu šumari iz Bosne ovakav oblik suradnje imaju i s vinkovačkom, karlovačkom i gospićkom podružnicom, a uskoro i s buzetskom podružnicom. Unsko-sanske šume primjer su organiziranosti u stručnom pogledu, firma su koja konstantno ostvaruje dobit. To je, prije svega, rezultat dobrog rada menadžmenta koji vodi ovu tvrtku koja zapošljava oko 600 ljudi. Prošle godine proglašeni su najuspješnijim poduzećem u šumarskoj branši u BIH, a direktor Muslimović proglašen je najboljim menadžerom u šumarstvu na razini srednje i jugoistočne Europe. Posluju kao jedno od devet kantonalnih šumarskih poduzeća u Federaciji BIH, jedan su od nositelja razvoja Unsko-sanskog kantona. Sjedište Unsko-sanskih šuma je u Bosanskoj Krupi. Tu se nalazi Direkcija poduzeća, imaju pet šumarija podružnica, podružnicu rasadnik Cazin te podružnicu Građenje, mehanizacija i održavanje u Bosanskom Petrovcu. Osnovna djelatnost im je uzgoj i zaštita šuma, doznaka, te kontrola izvršenja radova u šumi. Posluju sukladno FSC certifikatu koji su dobili unatrag dvije godina. Sve tri faze proizvodnje, radove na sječi i izradi drvnih sortimenata, izvlačenju i prijevozu obavljaju 95 posto vanjskim uslugama. Gospodare državnim šumama na oko ha, godišnje sijeku od do m 3. Privatnim šumama gospodari Kantonalna uprava za šumarstvo pri resornom Ministarstvu šumarstva. Jedan od dosada najvećih problema u poslovanju bio im je nedostatak Zakona o šumama na razini Federacije BIH. Stoga da bi se olakšao rad i poslovanje u kolovozu mjesecu ove godine donijet je kantonalni Zakon o šumama, kojim se reguliraju svi problemi iz domene djelatnosti. Zakon je donijet i stoga da bi se poslovanje u ovoj grani djelatnosti diglo na jednu višu razinu, govori Fadil Šehić dipl. ing. izvršni direktor Unsko-sanskih šuma za šumarstvo. Ovim Zakonom uspjeli smo riješiti jedan od najvećih problema s kojim smo se do sada susretali, to je problem krađa drvnih sortimenata, koje su na našem području vrlo velike. Jedan od problema je i nedostatak stručnih kadrova, poglavito šumarskih inženjera. Zbog toga do sada nisu prešli na revirni sustav rada u šumarstvu. Problem će se vjeruju uskoro riješiti, obzirom da na Sveučilištu u Bihaću postoji smjer biotenhičkih znanosti, smjer šumarstva, koji obrazuje i šumarske inženjere. Imaju i 24 stipendista koji će po okončanju studija dobiti posao u njihovom Poduzeću. Problema s isporukom robe i plaćanja kako prema kupcima i 14 HRVATSKE ŠUME broj 191 l Studeni 2012.

15 Drvna galanterija proizvod unsko-sanskih šuma Devad Muslimović i Srećko Petranović Posjet Muzeju u Brodu na Kupi dobavljačima nemaju, jer su u suradnji s Gospodarskom komorom na razini Kantona dogovorili sustav kojima se prvo namiruju potrebe domaćih kupaca za robom na razini Kantona kroz važeće jednogodišnje ugovore. Poslije podmirenja lokalnih potreba za drvnim sortimentima višak sirovine prodaju na licitacijama. Tijekom obnovljen je na razini Unsko-sanskog kantona i rad šumarskog društva. Jedan od inicijatora bio je Fadil Šehić, danas predsjednik Skupštine udruženja šumarskih inženjera i tehničara Federacije BIH. Obnovom ovih društava cilj nam je afirmirati šumarsku struku na način da svojim radom doprinesemo da šumarstvo kao jedna od najznačajnijih gospodarskih grana u BIH dobije važnu ulogu u životu zemlje. U tom cilju osnovan je i Savjet šumarskih udruženja BIH. Uz šumare Federacije BIH, svoje punopravno mjesto imaju članovi Šumarskog udruženja Republike Srpske i Hrvatskog šumarskog društva Mostar. Federalno, ali i kantonalno šumarsko društvo Unsko-sanskih šuma obnašaju brojne aktivnosti iz djelokruga svog rada. Cijevi su im razmjena stručnih i praktičnih znanja iz područja šumarstva, utjecaj na donošenje zakonskih rješenja, normativnih akata na svom području koji imaju značaj za šumarstvo BIH, organiziranje predavanja, savjetovanja, simpozija, stručno znanstvenih ekskurzija, izložbi, susreta i natjecanja, utvrđivanje načina predstavljanja na međunarodnom planu. Tijekom svog dvodnevnog boravka u Gorskom kotaru, šumari iz Bosne posjetili su Muzej lovstva šumarstva i ribolova u Brodu na Kupi, Zeleni vir u Skradu, opožarene površine na području Šumarije Rijeka. Turistički su razgledali Popovićev mlin u Delnicama te Trsatsku crkvu i gradinu u Rijeci. Domaćini su im bili voditelj delničke podružnice Srećko Petranović sa suradnicima te u ime HŠD-a ogranak Delnice Tijana Grgurić. Suradnja će se nastaviti slijedeće godine kad će im u uzvratni posjet doći šumari iz delničke podružnice, ali i ostalih podružnica Hrvatskih šuma s kojima imaju razvijene ovakve oblike suradnje. n broj 191 l Studeni HRVATSKE ŠUME 15

16 Dani slavonske šume Održani Sindikalno šumarski susreti SITŠ-a natjecanja Na otvaranju Prvi dan, petak, bio je rezerviran za ponovno okupljanje, obnavljanje prijateljstava, razmjenjivanje informacija, odmor i relaksaciju. Zainteresirani su se mogli prijaviti za sportska natjecanja i, naravno, nije nas iznenadilo što je prijava bilo iznimno puno. Svečano otvorenje susreta održano je u subotu ujutro, a uvažene gošće i gosti na otvorenju bili su Dragica Žaja, zamjenica voditelja UŠP Split, Goran Živković, dopredsjednik Glavnog radničkog vijeća, Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Ivan Tomac, potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za industrijske sindikate koji su se sudionicima susreta obratili prigodnim i inspirativnim govorima. Susrete je otvorenima proglasio predsjednik Sindikata inženjera i tehničara šumarstva, Tomislav Užarević. Hotel Solaris je svojim dobro opremljenim sportskim terenima oduševio sve sudionike, a mi smo se mogli uvjeriti kako su kolege šumari iz godine u godinu bogatiji sportskim duhom i entuzijazmom. Uz sunce i ugodne temperature navijači su se udružili bodreći svoje favorite. Tako smo mogli uživati u izvedbama raznih sportova, počevši s jednim od najpopularnijih sportova današnjice, nogometom. Ekipe su bez problema poprimile natjecateljski duh i zaigrale toliko drag im sport. Ipak, uvijek su jedni najbolji pa je tako prvo mjesto odnijela sindikalna podružnica Bjelovar, drugi su bili igrači iz Nove Gradiške, dok su zadnji, ali ne i manje važni bili Vinkovčani. U tenisu su briljirale žene iz Slavonije, pa je tako prvo mjesto zauzela Josipa Marjanović iz Nove Gradiške, drugo Marija Nuić iz Požege, a treće Vinkovčanka Ljerka Dekanić. Muški natjecatelji, također vrlo uspješni, bili su Davor Šelendić iz Osijeka na prvom mjestu, Vjekoslav Jozić iz Vinkovaca na drugom, a treće mjesto osvojio je Boris Pejša iz Požege. Uspješno poletjevši za loptom, najuspješnije odbojkašice bile su Dragica Šimić i Marija Nuić na prvom i Natalija Škvorc i Ljubica Skeleđić na drugom mjestu. Treće mjesto odnijele su Ljiljana Fliszar i Mara Božić, a sva tri para dolaze iz sindikalne podružnice Požega. Kod muškaraca najuspješniji su bili Dragomir Pfeifer i Davor Šelendić iz Osijeka, zatim Krunoslav Pavić i Marko Barukčić iz Požege te Goran Bručić i Mario Novoselc iz Siska. U košarci je pobjedu odnijela sindikalna podružnica Sisak, a ne 16 HRVATSKE ŠUME broj 191 l Studeni Od 5. do 8. listopada ove godine, u prekrasnom Šibeniku održani su 5. u nizu Sindikalno šumarski susreti Sindikata inženjera i tehničara šumarstva. Sudionika je bilo oko 320, a smješteni su bili u hotelskom naselju Solaris koje je kao i prethodne godine pružilo dobar smještaj i pokazalo se iznimnim domaćinom naših susreta. zaostajući puno za njima, druga je bila sindikalna podružnica Požega, dok je Gospić zauzeo treće mjesto. Odaziv za natjecanje u stolnom tenisu bio je velik, a najbolje su bile Josipa Marjanović iz Nove Gradiške, Renata Brozović iz Siska te Suzana Penić, također iz Nove Gradiške. Kod muške konkurencije pobjedu su osigurali Vlado Keglević i Davor Butorac sa prvim i drugim mjestom, obojica iz Našica i na trećem mjestu Igor Katić iz Osijeka. Naši precizni sportaši zabavili su se gađajući pikado ploču, a Željka Matičević iz Požege potukla je svu konkurenciju. Na drugom mjestu bila je Maja Jurlina iz Našica, a treće mjesto zauzela je Martina Pavičić iz Bjelovara. Pratiti muškarce kako igraju isti sport bilo je napeto i zanimljivo pa je uz veliku podršku pobjedu odnio Ivica Medarić iz Senja, dok su na drugom i trećem mjestu bili Vlado Petreković iz Bjelovara i Denis Jurlina iz Našica. Zabavili su se također i oni koji su kuglali u parovima, pokazavši neke zavidne vještine. Tako su Maja Jurlina i Ivana Drenski- Dobi iz Našica zauzele prvo mjesto, Jasenka Kovačević i Vesna Vinković iz Nove Gradiške drugo, a Marina Zupčić i Ivana Ribarić, također iz Nove Gradiške treće. Muški kolege nisu bili ništa manje uspješni. Velibor Vujić i Goran Urh bili su na prvom, a Krešimir Kalčik i Siniša Matić na drugom, a oba para su iz Požege. Treće mjesto osvojio je par iz Senja, Damir Vukelić i Anelio Cvitković. U starom tipičnom dalmatinskom sportu, boćanju, rezultati su također bili odlični. Josipa Marjanović i Suzana Penić iz Nove Gradiške bile su najbolje, Tirena Jurišić i Ariana Telar iz Siska zauzele su drugo Tekst: Jelica Rupčić n Foto: J. Rupčić, G. Dorić

17 Odbojka na pijesku 2 Uvijek zanimljivi nogomet 3 Atrakcija nije nedostajalo 4 Uz pjesmu i pokale 5 Predavanje profesora Zečića 4 5 broj 191 l Studeni HRVATSKE ŠUME 17

18 Napeto do samog kraja mjesto, dok su Ljiljana Fliszar i Sanja Pavić iz Požege slavile osvojeno treće. Muškarci su se kao pravi znalci iskazali velikim rezultatima. Zlatko Mezak i Tomislav Pipek iz Našica bili su na prvom mjestu, Zlatko Andričević i Nikola Perak iz Vinkovaca na drugom i Dražen Abramović i Darijan Prokopović iz Delnica na trećem. Omiljena šumarska sportska disciplina, bela, donijela je igračima dosta muke u jakoj konkurenciji, ali najbolji je ipak bio par iz Bjelovara, Zoran Badanjek i Nikola Ignjatović, a iza sebe su ostavili Damira Kumrića i Ivana Kovačevića iz Našica te Edu Kukeca i Josipa Hroha, također iz Bjelovara. Najveselije i najpopraćenije natjecanje bilo je u brzinskom ispijanju piva. Prijavilo se pet ekipa, timski rad je bio vrlo bitan, a najuspješnijim pivopijama pokazale su se sindikalne podružnice iz Gospića, Našica te Bjelovara. Rezimiranjem svih rezultata, možemo primijetiti da je sindikalna podružnica iz Požege bila najuspješnija s 22 osvojena odličja. Svaka čast svim pobjednicima! Uz igre i druženje, ipak smo dio vremena posvetili i svojoj cijenjenoj struci. Održana su tri stručna predavanja, za one koji su željeli naučiti nešto novo. Zanimljivo predavanje održala je Gordana Palajsa, dipl. iur., izvršna tajnica SSSH-a za radno i socijalno pravo. Njezine teme bile su Poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu i Primjena Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnost za kolektivno pregovaranje i Pravilnika o načinu dostave obavijesti za upis u evidenciju reprezentativnih sindikata. Prof. dr. sc. Željko Zečić, dipl. ing. šum., sveučilišni profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu imao je predavanje o Europskim normama za drvne sortimente EN i Europske norme za čvrsta biogoriva. Zadnje predavanje održao je dr. sc. Slavko Kulić, humanist i direktor Instituta za svjetske probleme. On nam se predstavio s temom Budućnost Hrvatske u novom civilizacijskom ustroju EU, poseban osvrt između kapitala i rada u redefiniranom kaptalizmu neoliberalizmu. U nedjelju navečer, nakon cjelodnevnog druženja u laganoj i opuštenoj atmosferi, održano je službeno zatvaranje igara. Sudionicima su se završnim govorom obratili Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Marija Vekić, članica Uprave hrvatskih šuma i Tomislav Užarević, predsjednik Sindikata inženjera i tehničara šumarstva koji je nakon upriličenog govora dodijelio pobjednicima sportskih natjecanja zaslužene pokale i diplome. Zabava nakon proglašenja trajala je dugo u noć, uz pjesmu i ugodan razgovor. n 18 HRVATSKE ŠUME broj 191 l Studeni 2012.

19 Matičnjak rasadničarstvo RASADNIK DELNIČKE PODRUŽNICE Stoljetna tradicija uzgoja sadnog materijala Zbog potreba za sadnim materijalom počinju se tijekom godina osnivati i veći rasadnici, pa je tako tadašnje Šumsko gospodarstvo Delnice osnovalo svoj vlastiti rasadnik u Kuželju u Kupskoj dolini. Osnovan je 1965., nalazi se na nadmorskoj visini od 250 metara, u neposrednoj blizini protječe potok Belica. Zbog potreba za sadnim materijalom u rasadniku se nekad proizvodilo i preko milijun komada sadnica godišnje, uglavnom crnogorice za vlastite potrebe, ali i za druge uprave šuma te šumovlasnike. Danas rasadnik u Kuželju ima ukupnu površinu od 5 ha, godišnje proizvodi, za potrebe delničke, ali i ostalih podružnica, te za šumovlasnike oko komada smreke, ističe voditeljica Katica Krstanović Alić. Uz smreku proizvede se i nešto jele u manjim količinama te hortikulturnih vrsta i ukrasnih biljaka u lončanicama. Hortikulturnim vrstama uglavnom snabdijevaju šumarije delničke podružnice, ali se ponešto proda, uglavnom ukrasnog grmlja u vlastitom prodajnom centru u Delnicama, smještenom tik uz upravnu zgradu delničke podružnice. Tekst n Foto: Vesna Pleše Tradicija rasadničke proizvodnje na području Gorskog kotara datira još potkraj 19. stoljeća. Osnivali su se privremeni rasadnici površine od 0,10 do 1 ha, napuštali su se poslije obavljenog pošumljavanja određenih površina. Uglavnom se sve radilo ručno, od alata su se koristili sadilji, lopate i motike. Tek poslije II. svjetskog rata u rasadnike ovog područja uvodi se mehanizacija. Prodajni centar u Delnicama, nažalost je zatvoren, jer nemamo dovoljno ljudi zaduženih za prodaju sadnog materijala. Stoga, ako je netko zainteresiran za naše proizvode, poglavito ako se radi o većim narudžbama, mi ih dostavljamo na kućnu adresu, govori voditeljica. Pored toga, uz božićne blagdane vrše i prodaju božićnih drvaca za građane. U rasadniku je uz voditeljicu zaposleno petero ljudi; četiri radnika i jedan traktorist. Troje zaposlenika ima status invalida, što dodatno otežava sam rad. Raditi nije lako, obzirom da se većina radova uglavnom obavlja ručno, osim radova na miješanju supstrata, to se radi mehanički. Zbog navedene tehnologije rada u ovom rasadniku trebalo bi raditi barem šest stručno osposobljenih radnika i traktorist. Poslovi u rasadniku podijeljeni su i karakteristični obzirom na godišnja doba. U proljeće se vrši priprema za sjetvu, sjetva, obrada zemljišta, vađenje i presadnja klijanaca, zalijevanje posijanih i posađenih površina. Ove godine zbog masovne pojave voluharica izgubili su proljetnu sjetvu, no taj manjak se neće osjetiti jer za vlastite potrebe imaju ih dovoljno. broj 191 l Studeni HRVATSKE ŠUME 19

20 S lijeva na desno: Katica Krstanović-Alić, voditeljica rasadnika, Anita Donkovac, poslovođa i Maja Bolf Trnski, stručni suradnik na uzgoju Ljeti se obavljaju radovi na plijevljenju, tretiranju i prihrani sadnica. Tijekom proljeća i ljeta obavljaju i radove na uređivanju okućnica unatrag tri godine, te uzgojne radove po šumarijama. U jesen vade se i isporučuju sadnice za pošumljavanje, čisti se korov. U plasteniku koji se nalazi tik uz upravnu zgradu rasadnika u Kuželju, vrši se ožiljavanje reznica ukrasnog grmlja i sezonskog cvijeća. Unutar rasadnika nalazi se i matičnjak ukrasnog bilja, uglavnom se uzgajaju biljke koje uspijevaju u ovom našem podneblju, govori voditeljica Krstanović-Alić. Zimski period predviđen je za pripremu terena za sadnju, čišćenje staza, te obavljanje uzgojnih radova po šumarijama. Za izvršenje svih tih radova na raspolaganju im je i potrebna mehanizacija. Tako je ove godine nabavljen traktorski priključak za kultiviranje, tretiranje i prihranjivanje, što znatno olakšava posao. Unutar rasadnika imaju spremište za kemijska sredstva, a sami radnici prošli su obuku za njihovo korištenje i primjenu u proizvodnji. Na području Goličke loke, radi se o površini za presadnju klijanaca, podignuta je žičana ograda da bi se sadnice zaštitile od divljači koja pričinjava veliku štetu na sadnom materijalu. Gredice s hortikulturnim vrstama Razvijena je suradnja i s ostalim rasadnicima unutar Hrvatskih šuma, poglavito što se tiče razmjene sadnog materijala. Vađenje sadnog materijala Danas rasadnik u Kuželju ima ukupnu površinu od 5 ha, godišnje proizvodi za potrebe delničke, ali i ostalih podružnica, te za šumovlasnike oko komada smreke. Pikiranje sadnica Zdravstveno stanje sadnog materijala redovito se kontrolira kako od strane stručnjaka iz Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko, tako i od mjerodavnih ustanova koje redovito šalju svoje inspekcije u Rasadnik. Razvijena je suradnja i s ostalim rasadnicima unutar Hrvatskih šuma, poglavito što se tiče razmjene sadnog materijala. Tako smo ogulinskoj podružnici ustupili klijance smreke, a gospićkoj sadnice smreke ističe voditeljica. Za potrebe sadnje koristi se sjeme iz vlastitih sjemenskih sastojina. Godišnje se sakupi i do 25 kg sjemena, poglavito smreke kako za vlastite potrebe tako i za potrebe ostalih podružnica u sastavu poduzeća. Delnička podružnica ima osam sjemenskih sastojina po šumarijama: Delnice, jedna za duglaziju, Mrkopalj dvije (smreka), Skrad jedna (jela i smreka), Klana jedna (crni bor), Prezid jedna (smreka), Tršće dvije (jela i smreka), Gomirje jedna (jela) i Vrbovsko jedna (jela, smreka i bukva). U prikupljanju sjemena pomaže im i gorska služba spašavanja iz Delnica. n 20 HRVATSKE ŠUME broj 191 l Studeni 2012.

21 Mehanizacija Tehnologijom optimizirati troškove Tekst n Foto: Marija Glavaš radni dan Ivan Jagušić UUjedinici radi trideset i petero zaposlenika od kojih trideset i dvojica raspolažu sa sljedećim vozilima: sedam voznih jedinica za prijevoz drvnih sortimenata s osam priključnih voznih jedinica, zatim četiri kamionske vozne jedinice za prijevoz rasutog tereta, tri forwardera, jedna nisko noseća prikolica i jedan JCB utovarivač kombinirka, građevinski stroj vrlo bitan za nizinsko poplavno područje kojim vade blato i mulj, a po potrebi i snijeg. Od potrebnih vozila tu je i jedan kombi s agregatom za varenje i manjom cisternom (800 l) za točenje goriva. Kombi je iznimno koristan kada kamion ili forwarder pretrpi neki veliki kvar i više ne može raditi tada iz Kutine kreću u pomoć mehaničari i to bez obzira gdje je problem nastao, te ga nastoje što hitnije riješiti, često i van radnog vremena. Ove se godine zahvaljujući najvećoj mogućoj predanosti i odličnoj organizaciji upravitelja, vozača, djelatnika mehaničke radionice i administrativnoga osoblja zagrebačka mehanizacija pokazala najuspješnijom u Hrvatskim šumama. U razdoblju od siječnja do kolovoza PIM Kutina prevezla je m3 drvnih sortimenata i time ostvarila tkm, m3 kamena uz ostvarena tkm, forwarderi su iz šuma na pomoćna stovarišta izvezli ,85 m3, odnosno 102 m3 a nisko nosećom prikolicom (labudicom) izvršili su u tom raz- Mehanizacija zgrada Radna jedinica prijevoz i mehanizacija Uprave šuma, podružnice Zagreb, smještena je u Kutini. To je najstarija radna jedinica u UŠP Zagreb, a opremljena je i organizirana za poslove prijevoza u cestovnom prometu i izvoženja drvnih sortimenata. doblju 47 izvanrednih prijevoza. U tom su razdoblju iznosili 70,8 %, a prihodi u odnosu na plan 77,16 %. Na području od oko ha, koliko obuhvaća zagrebačka uprava, jednostavnije je da neki od vozača kamiona djeluju na sjeveru, a neki na jugu uprave. Kako je biti vozač kamiona pitali smo čovjeka koji je prevezao najviše tereta u upravi i za to bio nagrađivan više godina za redom, Ivana Jagušića. On prevozi drvne sortimente već sedamnaest godina. Objasnio je kako za vozače kamiona nema kišnih dana, ni zime, ni snijega, a jedina zaštita za takvih vremenskih neprilika kada sjede na otvorenoj dizalici je kišna kabanica ili topla odjeća. Jagušić je rekao da onoga trena kada vidi nalog za otpremu ima u glavi viziju onoga što tovari u kamion, a da ni jedan tovar nije isti. Što je trupac teži i veći teže ga je i utovariti, a najteže je utovariti okoranu jelu ili smrznutu bukvu. Kao da hvatam sklisku ribu rekao je. Najlakše je utovariti već uhrpljene srednje debele trupce. Na samom putu mora se često snalaziti i prilagođavati raznim uvjetima i situacijama, npr. pronaći drugi najbliži put kada negdje zatvore broj 191 l Studeni HRVATSKE ŠUME 21

22 VELIKA SESTRICA Jutarnje pranje cestu ili popraviti manje kvarove. Na pilanama gotovo svi vlasnici traže da trupce odmah složi po klasama. Vozače forwardera ne brine kiša, ni hladnoća. Forwarderi su sigurna i udobna vozila, ali za razliku od vozača kamiona, vozači forwardera bivaju tijekom dana potpuno izolirani od vanjskoga svijeta pa se uz jednoličan posao javlja i usamljenost. Većina vozača osposobljena je za rad na više različitih vozila kako bi proizvodnja nesmetano tekla u slučaju da netko od njih mora na bolovanje ili ako se tijek posla pokaže drugačije potrebe. Kako bi ukupni troškovi bili što manji, mehanizacija proizvodi i visokotlačna crijeva (VTC) za ulja za svoje i potrebe šumarija, jer su ti dijelovi skloni kidanju. Svi vozači imaju iza sebe dobro organiziranu logistiku. Svaki nalog za otpremu iz šumarija se šalje u odjel komercijale. Tamo Zanimljiva vegetacija malenog otočića Jedan od prirodnih zaštitnih znakova Rovinja jesu svakako njegovi otočići i hridi koji su zajedno sa priobaljem još od zaštićeni u kategoriji značajnog krajobraza. Rovinjski arhipelag čini dvadeset otočića i hridi (prema definiciji površina otočića iznosi od 1 do 100 ha, a površina hridi iznosi do 1 ha). Velika Sestrica Program za praćenje voznih jedinica se određuje koja količina robe se otprema do kojeg kupca nakon čega šalju naloge u radnu jedinicu mehanizacija. Voditelj prijevoza pažljivo razrađuje kako da utovar bude najoptimalnije prevezen. Trudi se da je put što kraći i da uključuje što više tzv. povratnih tura, odnosno da kamion krene natovaren do odredišta i da pri povratku ima neko odredište do kojega opet odlazi natovaren. Upravitelj radne jedinice ima uvid u daljinsko praćenje vozila i radnih strojeva zahvaljujući programu za praćenje kretanja na svom osobnom računalu. Taj program sadrži kartu s ucrtanim pravcima i oznakama putanja u kome je svako vozilo vidljivo kao kvadratić s pripadajućom registarskom tablicom. Staloženi upravitelj, mr. sig. Ivica Cerovski, izrazio je svoju zabrinutost zbog činjenice da je čak deset vozila bilo kupljeno na lizing, od čega tri kamiona i jedan forwarder na operativni i s obzirom na to da im uskoro (krajem ove, početkom iduće godine) ističe rok lizinga što predstavlja problem daljnjeg planiranja poslova. Brine ga i niska cijena prijevoza koju ne prati cijena goriva, kao i javna nabava koja je problematična u nekim segmentima (gume, maziva, skupi dijelovi). Poslovi radne jedinice prijevoz i mehanizacija su takvi da se njezini zaposlenici svakodnevno sreću s velikim brojem ljudi, a upravo su ta poznanstva najljepše i najvrednije u poslu i životu baš kao što je rekao Ivan Jagušić. n Zanimljivi oblici zelenike i tršlje Bonsai oblici tršlje 22 HRVATSKE ŠUME broj 191 l Studeni 2012.

23 Na otočićima Sv. Andrija i Sv. Katarina nalaze se hoteli i ostala prateća infrastruktura, na otočiću Sv. Ivan nalazi se ruševni samostan, dok se na hridi Sv. Ivan na pučini nalazi svjetionik sagrađen godine. U vegetacijskom smislu ljudska je ruka gotovo u potpunosti oblikovala otočiće Sv. Andrija, Maškin i Sv. Katarinu, gdje su uglavnom sađeni alepski borovi, pinije, mediteranski čempresi, cedrovi te pokoja španjolska jela. Svaki je ovaj otočić zanimljiv na svoj način i predstavlja privlačna mikroodredišta kupačima. Jedan se otočić, na prvi pogled vegetacijski nezanimljiv, po stanju šumske vegetacije ipak ističe, te se zbog toga našao na popisu šumskih lokaliteta Nacionalne ekološke mreže važnih područja za divlje svojte i stanišne tipove. Riječ je o otočiću Velika Sestrica. Otočić je udaljen oko 1000 metara od kopna, nalazi se u južnom dijelu arhipelaga, površine m2. Pločaste je morfologije, najviše nadmorske visine 9 metara. Šumska zajednica koju ćemo naći na otočiću službenog je naziva šuma i makija tršlje i vazdazelene krkavine. Zajednicu je opisao Ivan Šugar i godine. Pripada mediteransko litoralnom vegetacijskom pojasu, šumama i makiji hrasta crnike te šumama i makiji hrasta oštrike. Zajednica uspijeva na nadmorskoj visini do 65 metara, na južnim i jugozapadnim ekspozicijama. Glavne vrste koje čine zajednicu jesu vazdazelena krkavina, tršlja, zelenika, mirta, planika, tetivika, kozokrvina. Na otočiću Velika Sestrica u najvećem broju nalazimo tršlju, zeleniku i krkavinu, te na sjevernom dijelu otočića još i brijest. Zajednica je na cijelom otoku, između ostalog, zanimljiva i po svojim dimenzijama u sjevernom dijelu nalazimo relativno velike dimenzije za spomenute vrste (tršlja i zelenika nerijetko prelaze prsni promjer od 20 centimetara, dok se visina stabala kreće 5-6 metara), dok u južnom dijelu prevladavaju mini oblici, na mjestima gotovo bonsai oblici, spomenutih vrsta koji su pod jakim utjecajem vjetra izrasli u vrlo zanimljive oblike. Jednom obišavši otočić možemo zaključiti da sjeverni dio otoka obrašćuje šuma tršlje i vazdazelene krkavine, dok južni dio otočića obrašćuje makija tršlje i vazdazelene krkavine. Godine uredbom je proglašena Ekološka mreža Republike Hrvatske sa sustavom ekološki značajnih područja i ekoloških koridora s ciljevima očuvanja i smjernicama za mjere zaštite koje su namijenjene održavanju ili uspostavljanju povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti. U prilogu uredbe nalaze se i mjere zaštite područja ekološke mreže. Također se nalaze i smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova propisanih Pravilnikom o vrsti stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova. Kada je riječ o šumskim stanišnim tipovima općenito, spomenute mjere jesu: gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma; prilikom dovršnog sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine; u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove; u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice; u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava (control agents); ne koristiti genetski modificirane organizme; očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; u svim Tekst n Foto: Christian Gallo naši otoci Zelena arhitektura vjetra Rado posjećivana obala Velike Sestrice šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama; u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring); pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi. Otočić Velika Sestrica obuhvaćen je programom za gospodarenje šumama gospodarske jedinice Priobalne šume Rovinja te čini zaseban odsjek koji je prepušten prirodnom razvoju. Otočki mir narušen je isključivo ljeti kada je mnoštvo glisera usidreno pred otokom i kada kupači pronalaze svoj djelić obale za užitak na suncu. Iako kupači uglavnom ne zalaze u unutrašnjost otočića, uvijek postoji opasnost od požara zbog nesavjesnih pojedinaca koji ne propuštaju, za ovakvu lokaciju, vrlo rizično roštiljanje. Velika Sestrica je uz lokalitet kod Orebića najreprezentativniji lokalitet zajednice šuma i makija tršlje i vazdazelene krkavine. Ovoj zajednici u cjelini uz požare najveću prijetnju predstavlja gradnja. Kako ovom rovinjskom otočiću gradnja zasigurno ne prijeti, preostaje samo spriječiti nemarno loženje vatre. n broj 191 l Studeni HRVATSKE ŠUME 23

24 mr. sc. Boris Pleše Značajan prilog povijesti goranskoga šumarstva publikacije Naslovnica knjige Nastavljajući istraživati povijest šumarstva goranskoga kraja, mr. sc. Boris Pleše, rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma UŠP Delnice, napisao je još jednu vrijednu knjigu. Naime, i nova publikacija Fotografijama kroz povijest šumarstva Gorskog kotara plod je autorova dugogodišnjega stručnog predanog rada, ljubavi i nesebične privrženosti prema svome rodnom kraju i bavljenja fotografijom, posebice skupljanja starih šumarskih fotografija. Namjera mu je bila, kako se ističe u predgovoru, da se i na ovaj način jedan dio goranske povijesti spasi od zaborava. Autor smatra da objavljene fotografije, dokumenti i karte dovoljno svjedoče o prošlim vremenima rada u šumarstvu. Publikacija Fotografijama kroz povijest šumarstva Gorskog kotara, mr. sc. Borisa Plešea, vrijedan je doprinos šumarskoj struci i svojevrstan priručnik koji će svoje istaknuto mjesto naći na policama naših šumarskih biblioteka. Prije više od tri godine objelodanjen je njegov prvijenac na ovu temu Kroz povijest šumarstva u bolju budućnost, u kojemu nas na popularan način upoznaje s bogatom tradicijom uređivanja šuma, ali i s poviješću goranskoga šumarstva. Na pisanje nove publikacije ovoga je delničkog šumarskog stručnjaka potaknula činjenica da velik broj sakupljenih fotografija nije mogao naći svoje mjesto u prvoj knjizi, a htio je i njih predstaviti šumarskoj i široj javnosti. U njegovoj arhivi, kako ističe, našle su se i preslike vrlo značajnih šumarskih i zemljopisnih karata, dokumenata i dr. Grupirajući stare, ali i fotografije iz novije povijesti, podijelio ih je na one koje prikazuju upravne šumarijske zgrade, lugarnice i pilane prije Drugoga svjetskog rata, humke, pojedine šumske predjele, uredsku i ostalu opremu, direktore i vozila ondašnjeg Šumskoga gospodarstva Delnice, te naposljetku na ostale fotografije. Čitajući i prelistavajući knjigu doznajemo da su na području Gorskoga kotara prije Drugoga svjetskog rata bile šumarije za gospodarenje državnim šumama, šumama vlastelina Thurn Taxisa i Kalmana Ghyczya te zemljišnih zajednica. Zanimljive Knjiga je plod autorova dugogodišnjega stručnog predanog rada, ljubavi i nesebične privrženosti prema svome rodnom kraju te bavljenja fotografijom, posebice skupljanja starih šumarskih fotografija. Pilana iz godine (Na Milanovom vrhu) Šumska željeznica u Vratima iz godine 24 HRVATSKE ŠUME broj 191 l Studeni Tekst: Ivica Tomić n Foto: B. Pleše, Arhiv autora knjige

25 komentar Tekst: Ratko Matošević n Foto: Branko Meštrić Obnovljen Međunarodni certifikat Najdeblje stablo obične jele u Gorskome kotaru; promjer 155 cm, visina 39,5 m; GJ Gluhe drage su, primjerice, i fotografije klesanih humki iz godine, a na fotografijama, starim požutjelim i novijim, od kraja 19. stoljeća do poslije godine, uočavamo ondašnje šumarsko osoblje, žičare (1949. prva šumska žičara u Hrvatskoj!), šumsku željeznicu, sjekače s ručnim pilama, kirijaše i izvlačenje trupaca, prijevoz drvnih sortimenata, terenska vozila i dr. One nas vjerno i na dojmljiv način upoznaju s nekim davnim prohujalim i burnim vremenima, ne samo s poviješću goranskoga šumarstva, nego neizravno i s gospodarskim razvojem ovoga kraja, a donekle i s tadašnjim životom ljudi te kulturom njihova življenja i rada. Među preslikama dokumenata nailazimo, među ostalim, na stare karte iz 18. i 19. te prve polovice 20. stoljeća, na Zakon o šumama iz 1769.(!), Lugarski priručnik iz 1872., izvoznicu drva iz 1897., svjedodžbe s početka 20. stoljeća, uređajni zapisnik Gospodarske osnove za šume zemljišne zajednice iz 1917., lugarsku značku, propisi i norme za šumarstvo iz godine i dr. U zadnjem dijelu knjige nalaze se korisni taksacijski podatci s tablicama i grafikonima za državne i privatne šume za razdoblje od do 2011., kao nadopuna podataka iz prve publikacije. Knjiga Fotografijama kroz povijest šumarstva Gorskog kotara ima gotovo 200 stranica, sadrži više od 240 fotografija, pretežito crno bijelih koje su većim dijelom u vlasništvu autora, 24 tablice, 3 grafikona, preslike 24 karte i 48 preslika starih i vrlo vrijednih dokumenata. Izdavač su Hrvatske šume, Uprava šuma podružnica Delnice, tehnički je urednik Igor Pleše, dipl. oec., a recenzent dr. sc. Miroslav Benko. Nedvojbeno je da je ova publikacija vrijedan doprinos šumarskoj struci, značajan prilog povijesti goranskoga šumarstva i svojevrstan fotoalbum koji će svoje istaknuto mjesto naći na policama biblioteka naših šumarskih stručnjaka. n Deset godina FSC certifikata u Hrvatskim šumama Nakon obavljenih inspekcijskih pregleda, Hrvatske šume d.o.o. su zadovoljile zadane uvjete i stekle pravo da i sljedećih pet godina svoje proizvode deklariraju kao FSC certificirane. Ovo je treći FSC certifikat, što znači da je cjelokupna površina šuma već deset godina uključena u ovaj sustav. Prilika je to da se rekapitulira dosad učinjeno i procijene efekti koje je certifikacija donijela. Nesumnjivo, ta je činjenica važna za šumarsku, ali i opću javnost, no i od vitalnog značenja za poslovne partnere iz drvne industrije koji najvećim dijelom, a nerijetko i u potpunosti, ovise o izvorima certificiranog drva hrvatskog porijekla. broj 191 l Studeni HRVATSKE ŠUME 25

26 U ovom kriznom vremenu, oni proizvođači koji zadovoljavaju stroge kriterije kontroliranog toka proizvoda, ali i dodatne zahtjeve, ipak imaju bolji tržišni pristup od onih koji ih ne udovoljavaju. Tu je priliku prigrlilo 183 tvrtke iz naše drvne industrije koje su također FSC certificirane i bez sumnje, pozitivan efekt nije izostao. Hrvatska drvna industrija je jedan od sektora najmanje pogođenih krizom, njeni izvozni rezultati su odlični, a činjenica da im je na raspolaganju kvalitetna certificirana drvna sirovina im je sigurno u tome pomogla. Kakvi su efekti certifikacije šuma za šumarsku javnost te za sve one zainteresirane strane kojima šuma predstavlja rekreativnu, ekološku i drugu vrijednost? Šumarstvo, konzervativno po prirodi, je dočekalo certifikaciju šuma s određenom rezervom. Uostalom, tko se raduje dodatnim obvezama? Tu je igrao ulogu i nemali šumarski ponos koji je certifikaciju shvatio kao pohvalu, ali je istovremeno odbijao mijenjati se, jer napokon, tko zna više o šumarstvu od nas samih. No, čini se da su neki koncepti, potekli u FSC standardu, s vremenom pronašli put u našu praksu, te da je sazrelo shvaćanje da je moderan pogled na šumarstvo sveobuhvatniji od onog što smo učili na fakultetu, te da se tehničko uzgojna komponenta struke mora nadopuniti i drugim vrijednosnim nadgradnjama. Nije sve idealno, naravno, tako da nam i dan danas FSC inspektori pronalaze određene nedostatke za koje smo pretpostavljali da su odavno prevladani. Razumljiva je raznolikost u gledištima u tako velikom poduzeću koje gospodari tako različitim tipovima šuma, ali ipak stječe se dojam da neki otpori prisutni od prije deset godina i danas žive. S druge strane, ideje iz certifikacije šuma su našle put i u zakonodavstvo, kako šumarsko, tako i ono zaštite prirode, te je sigurno pomoglo da se na Hrvatske šume danas gleda kao na pouzdanijeg gospodara nacionalnog resursa. Nažalost, svjedoci smo izuzetno negativne percepcije javnosti prema šumarstvu, nažalost stečene u kontekstu koruptivnog upliva politike na poslovanje poduzeća, tako da su nesrećom, mnogi dosezi u domeni odgovornog gospodarenja šumama na neki način nepravedno poništeni negativnim efektima tih olovnih vremena. Javnost ima pravo zahtijevati racionalno gospodarenje šumama, ali je teško dokazati vjerodostojnost svog uloženog truda u poboljšanje biološke raznolikosti kada pojedinačne afere nemilosrdno otima medijski prostor gladan jeftine senzacije. No, ostavimo se sada loše prošlosti i okrenimo se svjetlijoj strani života. Certifikacija šuma je činjenica u hrvatskom šumarstvu već deset godina i to je jedna od rijetkih situacija kada možemo reći da u određenom segmentu Hrvatska predstavlja vodeći faktor u svjetskim razmjerima. U regionalnim razmjerima smo nesumnjivi lideri u ovom području, a to jasno utječe na prepoznatljivost naše struke i konkurentnost drvne industrije. Nastavimo i dalje ispunjavati obveze koje proističu iz certifikacije šuma i učinit ćemo dobru stvar kako sebi tako i svakom pojedinačnom vlasniku državnih šuma u Hrvatskoj čijim resursom trebamo i nadalje odgovorno gospodariti. n 26 HRVATSKE ŠUME broj 191 l Studeni 2012.

27 Novo u ponudi šumarska prikolica H-10 (H-12 ) Tip Šumarska prikolica H 10 Težina prazne prikolice kg 1630 Ukupna dužina mm 5600 Ukupna širina mm 2100 Visina prikolice (sa gumom) mm 2230 Nosivost prikolice kg Utovarni prostor mm 2920 x 1820 Površina utovarnog prostora m² 2,32 Ovjes kotača okretni Bogie most ± 30 Gume Prohodnost mm 630 Sistem kočenja Skretanje ruda Jamstvo Dodatna oprema 400/60-15,5 14 PR hidraulični ne 2 godine hidraulično skretanje ruda, nadogradnja hidrauličnog utovarnog krana zračno kočenje kotača info@hittner.hr Jesenska akcijska prodaja prikolica Hittner d.o.o. n Pakračka ulica 10, Bjelovar n tel n fax broj 191 l Studeni HRVATSKE ŠUME 27

28 konferencije Tekst n Foto: Vladimir Ivezić Farma u Francuskoj Agrošumarstvo Prva EURAF konferencija o agrošumarstvu Agrošumarstvo nipošto nije nova djelatnost u Europi, ali je godinama bila zapostavljena poticanjem intenzivne poljoprivrede koja je zahtijevala uklanjanje stabala s poljoprivrednih površina. Agrošumarstvo se može definirati na više načina, no u načelu se odnosi na poljoprivrednu proizvodnju koja koristi stabla, bilo na granici ili unutar parcele, kao integrirani dio poljoprivrednog zemljišta. To je djelatnost koja objedinjuje poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju na istoj parceli, od jednogodišnjih poljoprivrednih aktivnosti (kao što su usjevi ili ispaša) do višegodišnje proizvodnje stabala (npr. drvo za bioenergiju ili voćke). Agrošumarstvo, dakle, može obuhvaćati integriranje stabala u ratarskoj, ali isto tako i u stočarskoj proizvodnji. Zemljišta koja kombiniraju obradive usjeve sa stablima nazivaju se silvoarable parcele, dok se ispaša u maslinicima ili drugim trajnim nasadima naziva silvopastoral parcelama. Korištenje stabala u poljoprivredi ima višestruke ekološke koristi: a) zaštita od erozije; b) dodatni unos hranjiva (lišće sa stabala); Europska agrošumarska udruga (EURAF European Agroforestry Federation) održala je 9. i 10. listopada u Bruxellesu prvu znanstvenu konferenciju o europskom agrošumarstvu. Na konferenciji su prisustvovali sudionici iz 17 europskih zemalja, uključujući Hrvatsku te delegati iz Amerike i Afrike, a raspravljalo se o inovativnim agrošumarskim sustavima i preprekama u vidu nacionalnih i europskih zakona i regulativa s kojima se agrošumarstvo kao djelatnost susreće. Izabrana delegacija konferencije je problematiku agrošumarstva imala priliku predstaviti i u Europskom parlamentu. c) utjecaj na mikroklimu (duže zadržavanje vlage i pružanje zasjene tijekom sušnih dana); d) filtracija tla i sprječavanje otjecanja prekomjernog dušika u podzemne vode; e) korisni utjecaj na globalne klimatske promjene skladištenjem CO2 te e) povećanje biološke raznolikosti. Stabla pozitivno djeluju na kvalitetu tla i poljoprivredno zemljište u cijelosti, no postavlja se pitanje utjecaja stabala na prinos usjeva. Integriranjem stabala smanjuje se proizvodna površina poljoprivrednog zemljišta te dolazi do međusobne borbe za svijetlom i hranjivima između stabala i usjeva, stoga se nameće pitanje je li negativan utjecaj stabala na prinos usjeva nadoknađen prinosima drvenastih vrsta? Upravo je to bio cilj konferencije, predstaviti Europskom parlamentu znanstvena istraživanja, ali i primjere dobre prakse farmera iz Engleske i Francuske koji na svojim farmama uspješno primjenjuju agrošumarstvo. Agrošumarstvo ima pozitivan ekološki utjecaj, no postavlja se pitanje ekonomske isplativosti takvih sustava. Znanstveni rado- 28 HRVATSKE ŠUME broj 191 l Studeni 2012.

29 Razmak je uvjetovan mehanizacijom vi SAFE (Silvoarable Agroforestry for Europe) projekta iz istraživali su iskoristivost zemljišta (LER = land equivalent ratio) uvođenjem redova topola na poljoprivredna zemljišta za proizvodnju bioenergije. Razmaci između redova bili su veći nego u klasičnim plantažama topola (18m, 20m, 24m), prihod od usjeva bio je niži nego na parcelama monokultura pšenice, a rezultat je bio isti i s prinosima i prihodima od topola. No, ako se uzmu u obzir obje kulture, topola i pšenica zajedno, dobije se veća iskoristivost zemljišta za čak 40%. Ohrabreni takvim rezultatima nekolicina farmera iz Engleske i Francuske počeli su primjenjivati agrošumarstvo na svojim farmama. Primjer dobre prakse je farmer iz središnje Engleske, Stephen Briggs, vlasnik oko 100 ha poljoprivrednog zemljišta. Gospodin Briggs je imao učestalih problema s erozijom vjetra i odnošenjem najplodnijeg površinskog dijela tla, pa je odlučio posaditi redove jabuka u razmacima od 24m (što je razmak potreban za strojeve za sijanje i gnojidbu). Sadnjom jabuka spriječio je, ili barem znatno umanjio, utjecaj erozije vjetra, povećao biološku raznolikost i dobio novi izvor prihoda. Kontrolirani eksperimenti i primjeri farmera iz Engleske i Francuske pokazuju povećanje u poljoprivrednoj proizvodnji i do 40% bez dodatnih unošenja gnojiva. Agrošumarstvo, dakle, predstavlja dio rješenja za bioenergiju i proizvodnju hrane. Rasprava u Europskom parlamentu Mehanizacija među stablima Kroz više od 50 predstavljenih radova na konferenciji pokazani su primjeri produktivnosti i učinkovitosti agrošumarskih sustava te njihov pozitivan utjecaj na stabilnost ekosustava. Kako agrošumartsvo ima vrlo nejasan status u poljoprivrednoj politici EU, glavni zaključak konferencije je neophodna promjena statusa agrošumarskih sustava u Poljoprivrednoj regulativi Europske unije (CAP Common Agricultural Policy), čija će nova verzija biti objavljena godine. U prvom stupu regulative stoji kako se za poljoprivredne poticaje na jednom hektaru poljoprivrednog zemljišta ne smije nalaziti više od 50 stabala, dok se u drugom stupu potiče sadnja stabala. Stoga EURAF predlaže ispravljanje neusklađenosti regulative i definiranje uloge agrošumarstva u poljoprivrednoj strategiji EU kako bi sustav poticaja poljoprivrednicima bio jasan te podržavanje agrošumarskih sustava kao prihvatljivih oblika gospodarenja za dobivanje poticaja. EURAF također smatra da bi države članice trebale biti odgovorne za uspostavljanje minimalnog i maksimalnog broja stabala/ha kako bi se zadovoljile lokalne specifičnosti što bi pojednostavilo monitoring i kontrolu. Nadalje, stup 2 spomenute regulative trebao bi podržati osnivanje agrošumarskih sustava, kako na poljoprivrednom, tako i na šumskom zemljištu u skladu sa zakonskim propisima za zaštitu zemljišta i šuma. Osim toga EURAF je mišljenja da troškovi održavanja novo zasađenih agrošumarskih sustava trebaju biti pokriveni za razdoblje od 10 godina te da je neophodno prepoznati i priznati tradicionalne agrošumarske sustave kako bi se olakšala njihova obnova, dok je s druge strane neophodno poticati osnivanje novih. Iz svega navedenog se može zaključiti da bi agrošumarstvo moglo biti legitimno korištenje zemljišta s pravom na poticaje, a na taj bi se način poljoprivredna djelatnost ponovno približila stabilnim prirodnim sustavima s većom biološkom raznolikošću bez gubitaka prinosa. Danas se poljoprivredna zemljišta sve više koriste za proizvodnju bioenergije, što ima veliki utjecaj na proizvodnju i rast cijene hrane. Agrošumarstvo se istovremeno nosi s problemima proizvodnje hrane i proizvodnje energije bez da jedna proizvodnja isključuje drugu. Stoga agrošumarstvo predstavlja djelatnost kojoj se treba posvetiti pažnja, jer nam nudi priliku za održivu poljoprivredu i održivi razvoj regije. n broj 191 l Studeni HRVATSKE ŠUME 29

30 Tekst n Foto: dr. sc. Dinka Matošević Alohtone vrste Invazivne vrste kukaca u šumama Hrvatske zaštita šuma Štete od brijestove ose listarice Broj stranih vrsta u Europi povećava se iz godine u godinu čemu značajno pomažu globalizacija trgovine i sve veći promet putnicima među kontinentima. Strane vrste u Europi mogu se podijeliti u dvije kategorije: a) strane vrste s drugih kontinenata koje su se odjednom pojavile u Europi, najčešće uz pomoć transporta roba i koje se počinju širiti Europom (npr. kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus) porijeklom iz Kine, bagremov minera (Parectopa robiniella) iz Sjeverne Amerike, azijske strizibube (Anoplophora spp.); b) vrste autohtone u Europi koje su se proširile u nova područja npr. sjeverno od Alpa zbog toplije klime i drugih povoljnih čimbenika (borov i hrastov četnjak koji se intenzivno šire prema sjeveru Europe). Strana vrsta će u novom staništu ući u interakciju s domaćim vrstama ili okolinom na drugačiji način od načina kako to čine autohtone vrste i zbog toga strane vrste, u većini slučajeva, ne poboljšavaju niti ne obogaćuju ekosustav u koji su unesene. Strane vrste su drugačije od autohtonih vrsta (svojom bioekologijom, prirodnim neprijateljima itd.) jer su evoluirale u drugačijim uvjetima, najčešće na drugim kontinentima. To mogu biti i nove vrste predatora ili mogu imati neke karakteristike koje im omogućuju mijenjanje staništa u koje su unesene ili čak funkcioniranje cijelog ekosustava. Takve promjene najčešće negativno utječu na domaće vrste i ekosustave. Kada strana vrsta uspješno kolonizira novo područje, širi se, nadjačava autohtone vrste i čini štete te se definira kao invazivna vrsta. Pojam strana vrsta se koristi u smislu neželjena iako to ne mora biti u svim slučajevima, ali pojam invazivna ima jasno negativno značenje. Danas se invazivne vrste smatraju jednom od najvećih prijetnji diverzitetu u cijelom svijetu, a to su pripadnici Kukci su bitan dio šumskog ekosustava. Strane (alohtone) vrste kukaca često se unose u šumske ekosustave, a one se definiraju kao vrste koje žive izvan svog prirodnog areala. To su slučajno ili namjerno unesene vrste u neko novo područje, npr. američke ili azijske vrste kukaca koje su uz pomoć čovjeka unesene u Europu. i flore (npr. pajasen Ailanthus altissima i faune (npr. tigrasti komarac Aedes albopictus). Svaka strana vrsta nije automatski i invazivna. Strane vrste koje ne čine štete definiraju se kao egzotične ili alohtone. Invazivne vrste su često patogeni i paraziti ili su njihovi vektori i štetno utječu na svoje domaćine. Do danas je utvrđeno preko 100 invazivnih fitofagnih vrsta kukaca (iz Sjeverne Amerike i iz Azije) koje su unesene i udomaćile se u šumskim ekosustavima u Europi. Novija istraživanja invazivnih vrsta pokazuju da se unos i širenje novih vrsta štetnika dramatično ubrzalo u drugoj polovici 20. stoljeća. Od do godine prosječno je u Europi otkriveno 8,1 vrsta kukaca godišnje, dok se ta vrijednost za razdoblje od do povećala na čak 17,5 novih vrsta kukaca godišnje. Sjeverna Amerika i Azija glavni su izvori novih invazivnih vrsta koje dolaze u Europu. U šumske ekosustave Hrvatske do danas je uneseno i udomaćilo se 8 stranih vrsta kukaca. Navedene vrste nalaze se na popisu stranih i invazivnih vrsta u Europi. Rasprostranjenost ovih vrsta u Hrvatskoj, kao i njihov intenzitet pojave u novom staništu nije mnogo odudarao od uzorka rasprostranjenosti i intenziteta pojava u drugim europskim zemljama. To je nekoliko vrsta lisnih minera (na bagremu Parectopa robiniella, Phyllonorycter robiniella, na lipi Phyllonorycter issiki), bagremova muha šiškarica (Obolodiplosis robiniae), kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuripilus), stjenica Leptoglossus occidentalis, medeći cvrčak (Metcalfa pruinosa) i nedavno unesena brijestova osa listarica (Aproceros leucopoda). Važno je spomenuti i vrste koje kao domaćini imaju ukrasne drvenaste vrste bilja (npr. kestenov moljac miner Cameraria ohridella i drugi). Ovi će štetnici detaljnije biti opisani u sljedećim brojevima časopisa Hrvatske šume. 30 HRVATSKE ŠUME broj 191 l Studeni 2012.

31 Leptoglossus occidentalis n 2 simptomi napada bagremove muhe šiškarice n 3 Anoplophora glabripennis Posebnu opasnost predstavljaju cvilidrete Anoplophora chinensis i Anoplophora glabripennis koje su svrstane u karantenske štetnike za područje čitave Europe i Hrvatske. A. chinensis je godine nađena u pošiljci ukrasnih biljaka u rasadniku u Turnju kod Zadra, a primjenjene su stroge mjere eradikacije. A. glabripennis je u Europi nađena u nekoliko država (Austrija, Italija, Mine lipinog moljca minera Njemačka), uglavnom na stablima urbanih sredina koja su bila blizu skladišta s uvoznom, zaraženom drvenom ambalažom. U SAD-u je prvi puta zabilježena prisutnost ove vrste u šumama gdje je, zbog mjera eradikacije, posječeno preko stabala. U Italiji su troškovi eradikacije ovog štetnika za period dostigli 10 milijuna eura. Strane i invazivne vrste udomaćile su se u šumama Hrvatske, a neke od njih su potencijalni šumski štetnici. Svjetski podatci govore da se oko 10 % stranih vrsta, koje se unesu u novo stanište, udomaći, a sličan postotak postane štetnik. U Velikoj Britaniji, čija je šumovitost samo oko 11 posto, izračunata je šteta koju su učinile invazivne vrste u šumama, a procijenjeni gubitci su oko 2 milijuna dolara godišnje. Unašanje novih vrsta teško je spriječiti zbog vrlo intenzivnog međunarodnog prometa roba i putnika. Pravovremeno otkrivanje novih stranih i invazivnih vrsta jedan je od preduvjeta uspješne eradikacije i lokalizacije. Na temelju projekcija o trendovima unosa novih vrsta u sljedećih 20 godina i dosadašnjih iskustava može se prognozirati da će se broj invazivnih vrsta povećavati, čak i eksponencionalno, što će povećati i udomaćivanje novih štetnika u šumama. Globalno zatopljenje će također pogodovati preživljavanju unesenih vrsta iz toplijih područja u načelno hladnijoj europskoj klimi posebno u mediteranskom području, što predstavlja povećani rizik za submediteranske i mediteranske šumske ekosustave u Hrvatskoj. n broj 191 l Studeni HRVATSKE ŠUME 31

32 32 HRVATSKE ŠUME broj 191 l Studeni 2012.

33 RIKA Ponašanje mužjaka tijekom parenja Od prvih Darwinovih teorijskih postavki evolucije pa preko niza autora koji su istraživali evolucijske procese, divlje životinje su se uvijek prilagođavale, bilo ponašanjem, bilo nekakvim vanjskim osobinama, novonastalim uvjetima u staništu. Jednako tako je i jelenska divljač prešla iz otvorenih stepskih područja u zatvorena šumska područja, zatim je kroz povijest mijenjala svoju veličinu tijela, oblik i veličinu rogovlja i dr. No, kada se govori o prilagodbi novonastalim uvjetima u staništu, ustvari se misli na prilagodbu s ciljem uspješne reprodukcije, preživljavanje vrste i prenošenje genetskog materijala na potomstvo. Tekst n Foto: dr. sc. Dražen Degmečić, dipl. ing. šum. lovstvo Reprodukcijski ciklus kod jelenske divljači traje cijelu godinu, a kod mužjaka kulminira tijekom vremena parenja. Parenje je kao i drugi fiziološki procesi uvjetovano prisutnošću ili nedostatku pojedinih hormona. U ovom slučaju je riječ o koncentraciji spolnih hormona u krvi. Spolni hormoni, vremenske prilike (fotoperiodizam odnos duljine dana i noći) i dr. djeluju kao prekidači koji u pravo vrijeme uzrokuju način na koji se ponaša svako pojedino grlo kako u vrijeme pred parenje tako i u vrijeme parenja. Jelenska divljač je prema socijalnoj odrednici vrsta krda pa su tako i mužjaci veći dio godine u krdima. Ta krda mužjaka nisu strogo ustrojena, već se članovi krda pridodaju i odlaze kako im se sviđa. Mlađi jeleni su stalniji članovi krda, dok se stariji jeleni drže po strani. No, tijekom proljeća, za vrijeme rasta rogova, sastav krda je manje više ustaljen. I to traje sve do zadnje faze rasta rogovlja okoštavanja i mineralizacije. Nakon čišćenja grana rogovlja od basta, srpanj i tijekom prve polovine kolovoza krdo nema ustaljene članove, a konačno odvajanje od krda (mužjaka starijih od pet godina) se događa tijekom kolovoza. Obično se to u našim panonskim krajevima događa u drugoj polovini kolovoza i to je vrlo burno i intenzivno, a najbolje se može utvrditi glasnim javljanjem rikom. Nakon raspada krda mužjaka rika staje, a mužjaci se premještaju i odlaze u tradicionalna područja parenja (sezonske migracije). Rika se u tim početnim danima čuje povremeno, a uzrok je uglavnom susret dva mužjaka koji se premještaju, a žele aktivno sudjelovati u parenju. Takva se tradicionalna mjesta parenja nazivaju rikališta, a pojedini mužjaci mogu koristiti ista rikališta duži niz godina s tim da rikališta ne moraju uvijek biti na istoj mikro-lokaciji već je u krugu kojeg koristi krdo košuta koje mužjak svojata. U grubo, u uvjetima koji vladaju u slobodnoj prirodi u parenju mogu sudjelovati svi mužjaci stariji od pet godina. Najaktivniji su mužjaci starosti sedam, osam i devet godina. Mlađi mužjaci od sedam i stariji mužjaci od deset godina su u fiziološki slabijoj kondiciji te ne sudjeluju u aktivnostima parenja kao srednjedobni mužjaci. Srednjedobni su mužjaci od početka parenja aktivni, traže krda košuta, odmah se zadržavaju oko njih, love košute oko svojih rikališta i formiraju brojnije hareme. Pokazuju sve obrasce ponašanja, oštećuju vegetaciju, često uriniraju i kroz urin puštaju spermu, zatim se u takvim kupkama valjaju, kaljužaju se, gusto i često obilježavaju svoje rikalište te odgovaraju na svaki poziv i obznanjuju da su tu i da drže košute. Mladi jeleni nastoje razbiti harem protrčavanjem kroz krdo i stvarajući pomutnju s ciljem odvajanja koje košute kako bi izvršili naskok, no oni rijetko uspijevaju u svom naumu, jasno, ako je u lovištu dovoljno srednjobroj 191 l Studeni HRVATSKE ŠUME 33

34 dobnih jelena. Jeleni stariji od deset godina štede snagu, nisu aktivni u prvoj fazi parenja, ne formiraju uvijek hareme, ali kada su košute spremne za parenje (ovulacija), tada oni stupaju na scenu i odvedu po jednu košutu i bez puno buke obave parenje u nekom skrivenom rikalištu (obično su to zabačeni dijelovi lovnih revira). Javljaju se (riču) samo kada je košuta spremna za parenje, a u blizini se nalazi suparnik (čuvaju snagu i biraju sukobe sukobljavaju se samo onda kada nema drugog izlaza). Držači harema nastoje košute stjerati u kut na način da su sa što više strana zaštićeni gustom vegetacijom (trska, gustiš) kako bi čuli dolazak suparnika, a da na slobodnu stranu imaju što bolji pregled (močvarne bare i čistine) i dotok mirisa sa strujanjem zraka. U društvu harema se često nalaze i godišnjaci (špizeri), koje držači harema toleriraju ili ih kratko tjeraju od harema. Jelene stare tri, četiri i pet godina obavezno tjeraju i nastoje udaljiti od harema. Problem nastaje kada se pojavi dorastao suparnik koji želi preuzeti harem. Mnogi autori su nastojali odgonetnuti koji faktori su ključni u slučaju kada se susretnu takva dva jelena, je li to oblik i građa rogova, je li to kondicija, tjelesna masa ili dinamika/učestalost rike. Istraživanja su pokazala da su odlučujuće karakteristike one koje su na kušnji iz razloga dugotrajnosti rike. Dakle, to su karakteristike koje su povezane uz samo javljanje riku (jačina i učestalost javljanja) i uz opadanje tjelesne mase (kondicija). Jeleni sukob počinju rikom, to je prvi stupanj procjene hoće li se napadač približiti držaču harema. Ako procjeni (na temelju rike) da je držač harema dovoljno iscrpljen trajanjem rike (u periodu parenja rikajući jeleni izgube i do 30 % tjelesne mase) napadač se približava držaču harema. Približavanje je lagano i glasno (pojačava se intenzitet rike), ako napadač procjeni da ne može preuzeti harem on odlazi, a držač harema ga progoni. Ako napadač u tom posljednjem dijelu vokalne faze (1. korak do sukoba) ocjeni da može pobijediti, približava se držaču harema. Slijedi usporeni hod dvaju suparnika kada oba jelena procjenjuju tjelesno stanje suparnika (kondiciju i tjelesnu masu) vizualni sukob (2. korak do sukoba). U tim trenutcima razmak između dva jelena je oko 5 metara. I u ovom trenutku jedan suparnik može odstupiti i pobjeći, no ako niti jedan ne odstupi, jedan od suparnika spušta rogove, a i drugi skoro simultano s njim i borba počinje (kontakt 3. korak). Borba može trajati vrlo kratko, ali i do 30 minuta, borba se temelji na guranju rogovima i pokušajima zakretanja rogova i glave suparnika kako bi se dobila šansa za ubod parošcima (nadočnjakom, srednjakom ili vučjakom) u područje očiju, glave, vrata i prednjeg dijela tijela. Uglavnom je presudna tjelesna masa i kondicija, odnosno stupanj iscrpljenosti trajanjem parenja. Borbe rijetko završavaju smrtno, no česte su ozljede očiju (sljepoća) i prednjih nogu (šepavost). Nakon borbe slijedi progon suparnika i glasno javljanje i obznanjivanje uspješnosti u borbi. Uspješnost mužjaka u prijenosu nasljednih osobina na potomke ovisi o kondiciji i tjelesnoj masi mužjaka, zatim o dobroj procjeni suparnika (biranju borbi) i o sposobnosti kontroliranja ponašanja drugih životinja (košuta i mladih mužjaka). n 34 HRVATSKE ŠUME broj 191 l Studeni 2012.

35 Prijenos trupaca žičarom Uspješno pošumljeno europsko šumarstvo Irska Zemlja s najmanjim šumskim pokrovom u Europskoj uniji Irska vegetacija uvjetovana je iznimno vlažnom klimom. Brza i topla golfska struja kreće iz Meksičkoga zaljeva preko Atlantika donoseći otoku toplinu i vlagu. Godišnje temperature se kreću od 2 do 18 C. Količina oborina na istoku otoka iznosi oko 850 mm, na zapadu 3000 mm pa je transpiracija relativno mala. Velika vlaga znači veliki broj različitih mahovina koje prekrivaju drveće i stijene, osobito uz obalu Atlantskoga oceana. Čuveni irski pašnjaci prepuni su vode, osobito zimi, a vapnenci stvaraju jezera zvana turlozi. Ta se jezera pojavljuju u razdoblju od zime do proljeća i zatim nestaju. Najvažniji čimbenik za razvoj vegetacije je tlo. Velika vlaga čini da se u nekim dijelovima zemlje stvara podzolasto tlo ili dolazi do ispiranja mineralnoga tla. Tamo gdje je drenaža zapriječena stvara se treset koji ima malu nutritivnu vrijednost, a smaragdni otok upravo obiluje tresetom i glibovima; zato su Irci morali pažljivo odabrati vrste za pošumljavanje. Stoljeća eksploatacije postavila su pred šumarstvo Republike Irske jako velik zadatak. U Irskoj se sjeklo još od doba neolitika i dalje kroz povijest radi cesta i građevina (prona- Kultura sitkanske smreke Tekst: Marija Glavaš n Foto: Arhiv Republika Irska ima najmanje šumskoga pokrova u cijeloj Europskoj Uniji. Iznosi svega 10 %, odnosno ha od čega ha otpada na kulture. Time zaostaju za oko 20 % za europskim prosjekom. Šuma u privatnom vlasništvu je 54 %, a državnih 46 %. Drvne zalihe ima 74 miliona m3. Većinom su to šume četinjača 63 %. đeni su čamci od hrastovine dugi preko 15m i stari oko 4500 godina). To je rezultiralo da je početkom prošloga stoljeća šumom bilo prekriveno svega 1% ukupne površine. Država je zato dvadesetih godina započela s programom pošumljavanja koji provodi i danas. Najveće ograničenje uzgoju šuma predstavlja vjetar koji iznimno ne puše samo nekoliko dana u godini. Oluje se redovito javljaju od studenog do ožujka. Prednost irskoga šumarstva je što je država smještena na otoku pa šume nisu osobito izložene napadima patogenih gljiva, štetnih kukaca i drugih štetnih organizama. Nakon pomnog razmatranja svih mogućnosti, Irci su za pošumljavanje odabrali sjeverno američke četinjače: sitkansku smreku, zelenu duglaziju i usukani bor. Te kulture su podizali na poljoprivrednim zemljištima s fokusom na brzom pridobivanju drvne mase, kao što to rade diljem zapadne i srednje Europe. To je povećalo plodnost tla pa su godine učinili korak dalje uvodeći nekoć autohtone vrste listača kao što su: hrastovi, crna joha, obična bukva i alohtona vrsta gorski javor. Njih je danas svega 1%, a čine jedinstveni habitat u Europi. U broj 191 l Studeni HRVATSKE ŠUME 35

36 Alohtone vrste Metasekvoja Stabla prekrivena mahovinom davnini je Irska imala 1300 biljnih vrsta od čega samo 25 drvenastih, većinom listača. Danas se irsko šumarstvo vodi principima održivog šumskog gospodarenja (Sustainable Forest Management SFM) koje se bazira na tri temeljna načela: socijalnoj komponenti, okolišu i ekonomiji, a najvećim problemima pokazali su se nedostatak volje i tradicije i time iskustva. Dakle, Vlada Republike Irske zalaže se od godine za rekonstrukciju i konzervaciju autohtonih vrsta. U tu svrhu daje poljoprivrednicima poticaje za uzgoj drvenastih kultura i odobrenja za razvoj šuma za rekreaciju koje dobiva od Europske unije. Oblik podizanja plantaža drveća na poljoprivrednome zemljištu ne podliježe oporezivanju. Šumoposjednika je oko , a u prosjeku posjeduju po 10 ha. Njihov se broj povećao u posljednjih sedam godina, što znači da je državno šumsko poduzeće Coillte izgubilo dio vlasništva. Ono gospodari s nešto manje od 445 tisuća ha šuma i šumskoga zemljišta i kao takvo ima baze podataka za svaku pokrajinu Irske. Poduzeće ima program za propagaciju četinjača s naglaskom na sitkanskoj smreci, gospodari sa sjemenskim sastojinama i voćnjacima iz sjemena. Šumarstvo ima značajnu ulogu u ruralnome razvoju. U dvanaest irskih pilana proizvede se gotovo m3 drvnih proizvoda od kojih se većina izveze, najviše u Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku. Proizvode rezanu građu, palete i materijal za ograde. Irska ima šumarski nacionalni program kojim upravlja Šumarska služba u sklopu Odjela poljoprivrede, prehrane i pomorstva. U taj program spadaju šumski genetski resursi (FGR). Osim toga u Irskoj se financira i COFORD program, a obuhvaća studije o porijeklu i provenijenciji sjemena i provodi se u nacionalnim botaničkim vrtovima, u ustanovi za razvoj poljoprivrede i prehrane Teagasc (smještene na 52 lokacije koja vrši istraživanja i ima edukacijsku i savjetodavnu ulogu) i u arboretumu John F. Kennedy. Nacionalni botanički vrtovi i fakulteti provode pojedina istraživanja vezana uz šume. Godišnji budžet dodijeljen za istraživanja šumskih genetskih resursa iznosi oko godišnje, a za cjelokupno šumarstvo 120 miliona, što znači da je za oko 0,1% predviđeno za istraživanja šumskih genetskih resursa. S obzirom na malu pokrivenost šumama u Irskoj nema ni obrazovne institucije, ni stručnjaka koji bi bili specijalizirani isključivo za šumarsku struku, već se znanja stječu u sklopu programa raznih sveučilišta. Jedan od primjera je University College Dublin s odjelom poljoprivrede, prehrambene znanosti i veterinarske medicine koji nudi tečaj šumarstva fokusiran na održivi razvoj i gospodarenje irskim šumskim resursima. Što se tiče zakonodavstva Šumarska služba odjela za poljoprivredu, prehranu i pomorstvo odgovorno je za provođenje tzv. EU Council Directive, što znači da su dužni provoditi marketing šumskog reproduktivnog materijala i mjere zaštite od unosa organizama štetnih za biljke ili biljne proizvode. Osim toga, Irska je članica OECD organizacije (Organizacija ekonomske kooperacije i razvoja) koja se bavi certificiranjem šumskoga reproduktivnog materijala koji kola u međunarodnoj trgovini. Glavni cilj irskoga šumarstva ogleda se kroz nacionalne programe People's Millenium Forest project, National Biodiversity Plan i Native Woodland Scheme, kojima je cilj zaštita i širenje autohtonih irskih šuma; širi cilj irskih stručnjaka je povećanje šumskoga pokrova i otvaranje novih radnih mjesta. n 36 HRVATSKE ŠUME broj 191 l Studeni Metasekvoja (Metasequoia glyptostroboides) mlađe stablo s čunjasto piramidalnom krošnjom Kao brzorastuća vrsta visokoga prinosa i posebnih karakteristika kvalitetnog drveta, metasekvoja se može koristiti u intenzivnoj silvikulturi (šumske kulture), a u vezi s mogućnošću korištenja u šumarstvu sve je više terenskih istraživanja. Metasekvoja, kineska metasekvoja je listopadno, do 40 m visoko i do 2 m debelo kinesko drvo iz porodice taksodijevki (Taxodiaceae), odnosno čempresovki (Cupressaceae) prema novijoj botaničkoj klasifikaciji. Prirodno je rasprostranjena na području Kine, a najbliži su joj srodnici obalna sekvoja i golemi mamutovac. Krošnja ove listopadne četinjače u mladosti je čunjasto piramidalnog oblika, a kod starijih stabala široko zaobljena. Korijenski sustav čini duboki glavni korijen i brojno razgranato postrano korijenje. Deblo je užlijebljeno i prošireno, a središnje seže do vrha krošnje. Tekst: Ivica Tomić n Foto: Arhiv

37 (Metasequoia glyptostroboides) Kora debla je crvenosive do tamnosive boje, u starijoj dobi ljušti se u trakama. Grane prvoga reda su vodoravne ili nešto otklonjene u stranu, nepravilno razgranjene, a ostale su nasuprotne. Izbojci su tanki, goli, u početku zeleni, kasnije crvenkastosmeđi. Pupovi su žutosmeđi, jajoliki, nasuprotni, sitni, dugi do 4 mm, široki 3 mm te pokriveni mnoštvom ljusaka. Vršni je pup po- Metasekvoja je prirodno ograničeno rasprostranjena na području Kine, u brdskim, pretežito mješovitim bjelogoričnim i crnogoričnim šumama. Najbliži su joj srodnici obalna sekvoja i golemi mamutovac. djednako velik kao postrani pupovi koji su izrazito otklonjeni od izbojka. Iglice su linearne, plosnate, mekane (poput močvarnoga taksodija), nasuprotne, dvoredne, duge 1,5 3,5 cm, široke 1,5 do 2,5 mm. Gusto su raspoređene duž kratkih, a narijetko uzduž dugih izbojaka. Odozgo su zelene, plitko izbrazdane, odozdo svijetlozelene s dvije žućkaste pruge puči, duž žile neznatno izbočene. Vrh im je tup ili kratko šiljast, cijeloga su ruba i sjedeće do gotovo sjedeće. U jesen poprimaju žućkastu do narančastožutu i crvenosmeđu boju te otpadaju zajedno s izbojcima. Cvjetovi su jednospolni, a muški i ženski tijekom veljače i ožujka oblikuju klasaste cvatove. Muški cvjetovi dugi su do 5 mm. Ženski cvatovi (češerići) sastoje se od 16 do 28 unakrsno nasuprotnih, okruglih, međusobno čvrsto stisnutih plodnih ljusaka koje su na vrhu štitasto odebljale i raspoređene u suprotnim Izbojak s nasuprotnim, dvorednim iglicama Zreli ženski češeri mala enciklopedija šumarstva Osim u Aziji uzgaja se u mnogim zemljama europskoga kontinenta te u Sjevernoj Americi, a osobito je cijenjena kao prirodna rijetkost. U Kini je značajna šumska i ukrasna vrsta, posebice u drvoredima, a veliko mnoštvo primjeraka smješteno je po mnogim vrtovima. parovima u četiri reda; i gornji i donji par ljusaka je sterilan. Češeri su maleni, okruglasti, neznatno bridasti, tamnocrveni, dugi 1,8 2,5 cm i oko 2,5 cm debeli, vise pojedinačno na dugačkoj stapci, dozrijevaju u prosincu. Ispod svake češerne ljuske nalazi se približno 5 6 spljoštenih, svijetlosmeđih i okriljenih sjemenki, dugih 5 mm. Metasekvoja je relikt iz tercijara i smatrali su je fosilnom vrstom. Prema fosilnim ostatcima otkrio ju je godine jedan japanski znanstvenik. Približno u isto vrijeme botaničari su otkrili nekoliko preživjelih primjeraka u graničnome području središnjih kineskih provincija Sečuan i Hupeh, na visinama od 700 do 1500 m. Njeno postojeće prirodno rasprostranjenje je vrlo ograničeno. Raste u brdima u provinciji Sečuan, pretežito u mješovitim bjelogoričnim i crnogoričnim šumama. Dobro uspijeva na pjeskovitim i smeđe podzolastim, vlažnim tlima, bogatim mineralima. Javlja se samoniklo u dubokim dolinama s vlažnom blagom klimom i na mjestima zaštićenim od suhih i hladnih vjetrova, zajedno s kuningamijom i dr., a može izdržati Donji užlijebljeni dio debla s nepravilnim razgranjenjem broj 191 l Studeni HRVATSKE ŠUME 37

38 Severinski perivoj Podvig hortikulture 19. stoljeća Kora debla u starijoj dobi ljušti se u trakama Danas se ova reliktna listopadna četinjača proširila po cijelome svijetu, a čovjek je postao vektor njenoga rasprostranjenja. U jednome kraćem razdoblju ponovno je došla na područja sjeverne polutke na kojom je bila rasprostranjena u doba tercijara. niske temperature do -32 Celzijevih stupnjeva. Njena su staništa pod izrazitim utjecajem čovjekovog djelovanja. Razmnožava se iz sjemena te zelenim i odrvenjelim reznicama. Danas se ova četinjača, zahvaljujući botaničarima i vrtlarima, proširila po cijelome svijetu. Tako je čovjek postao vektor širenja metasekvoje, i to sjemenjem i sadnicama, a u jednome kraćem razdoblju ponovno je došla na područja sjeverne polutke na kojima je bila rasprostranjena u doba tercijara. Osim u Aziji, uzgaja se u mnogim zemljama europskoga kontinenta te u Sjevernoj Americi, a osobito je cijenjena kao prirodna rijetkost. Budući da je brzorastuća vrsta visokoga prinosa i posebnih karakteristika drveta dobre kvalitete, može se koristiti u intenzivnoj silvikulturi (šumske kulture), a u vezi s mogućnošću njenoga korištenja u šumarstvu sve je više terenskih istraživanja. Zbog svoga dekorativnog izgleda poznato je ukrasno drvo, a nalazi se u parkovima, arboretumima i vrtovima diljem svijeta, posebice zbog otpornosti i prilagodljivosti na hladnoću i onečišćenje zraka u gradskim sredinama. Danas je metasekvoja u Kini značajna kao šumska i ukrasna vrsta, posebice u drvoredima, a veliko mnoštvo primjeraka smješteno je po mnogim vrtovima. U Aziji, Europi i Sjevernoj Americi nalazimo je u gotovo svakom parku, ali i u velikom broju vrtova. Na području bivše Jugoslavije unesena je prvo u Sloveniju (Volčji potok), a zatim u Hrvatsku (Zagreb i dr.). U hrvatskome glavnom gradu mogu je vidjeti posjetitelji Botaničkoga vrta Prirodoslovno - matematičkog fakulteta. n Iza trga, putem što vodi uz osnovnu školu dolazi se do starog grada Severina koji stoji žalosno zapušten. Osamdesetih godina prošlog stoljeća bio je djelomično restauriran, no ubrzo je ponovo zapušten i već dugo vremena nema nikakvu namjenu. Prozori su porazbijani, a oronula kapela sv. Florijana išarana je grafitima. Povijesni perivoj oko dvorca zaštićen je godine kao spomenik parkovne arhitekture, no i o njemu nitko nije skrbio pa je zarastao u podivljalo zelenilo, korov i visoku travu. Ipak, izgleda da dvorcu i njegovom perivoju predstoje bolji dani. U proljeće godine napokon je okončan dugi sudski proces u kome je većinsko pravo vlasništva nad dvorcem u Severinu dobio Grad Vrbovsko, čime su stvoreni uvjeti za obnovu i preuređenje starog dvorca. U sklopu javnih radova uklonjeno je podivljalo raslinje u perivoju, stara i osušena stabla su porušena pa se perivojem ponovno može prošetati. Ne zna se tko je i kada podigao stari grad nad Kupom. Posjed Severin u prošlosti se zvao Lukovdol, a navodi se u Modruškom urbaru godine. U tom dokumentu stari grad se ne spominje, iako je on tada vjerojatno već postojao. Knezovi Frankopani podigli su godine na mjestu današnjeg dvorca obrambenu kulu za zaštitu riječnog prometa i prijelaza preko Kupe. Nakon smrti Stjepana IV. Ozaljskog, godine, severinsko vlastelinstvo baštinili su njegovi nećaci Juraj, Krsto i Nikola Zrinski, no ubrzo su ga nagodbom ustupili knezu Gašparu Frankopanu Tržačkom. U rukama Frankopana Severin je ostao sve do godine, no knezovi su rijetko boravili u starom gradu, već su onamo odlazili samo u lov. Poslije pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, Severin je pripao najprije Ugarskoj, a potom gradačkoj komori. Car Leopold darovao je godine grad i veći dio vlastelinstva pukovniku Ivanu Franji Oršiću za zasluge prilikom gušenja zrinsko-frankopanske urote. Idilično odmorište uz gradske zidine 38 HRVATSKE ŠUME broj 191 l Studeni 2012.

39 Druga terasa perivoja Stari grad čeka obnovu i uređenje parkovi Tekst n Foto: Lara Černicki Današnji izgled severinskom gradu dao je godine njegov tadašnji vlasnik, grof Ivan Oršić. Snizio je visoke stare kule i čitavu zgradu poravnao u visini prvog kata, a nad ulazna vrata postavio je ploču s latinskim natpisom koji govori o obnovi starog grada. Nekadašnju utvrdu pretvorio je u jedan od najljepših plemićkih dvoraca u Hrvatskoj. Uz njega je uredio lijepi terasasti perivoj zasađen raznovrsnim drvećem, među kojima ima egzotičnih stabala porijeklom iz Sjeverne Amerike. Tijekom 19. stoljeća dvorac je često mijenjao gospodare i pomalo počeo propadati, sve dok ga početkom 20. stoljeća nije kupio i ponovno uredio zagrebački industrijalac Vladimir Arko. Od kasnorenesansnog dvorca sačuvane su tek dvije ugaone kule i obrambeni zidovi uklopljeni u vanjska pročelja. Povijesni perivoj napravljen je u tri razine. Najviša razina s tri strane okružuje dvorac smješten na strmoj stijeni. Ispred ulaza je zasađen omanji dvored božikovine, nekoliko stabala Lawsonovog pačempresa i divlji kesteni. Uz staru kamenu cisternu nekada je bio uređen mali vidikovac, no pogled s tog mjesta danas zaklanja razbujalo grmlje i šiprag. U sredini dvorišta, na prvoj razini, između kapele sv. Florijana i kamenog zvjezdolikog zdenca, stoji divovsko stablo crvenolisne bukve. Svojom bujnom krošnjom i crvenom bojom lišća dominira ovim dijelom dvorišta. Crvenolisna bukva je kultivar obične bukve kojoj je slična rastom, a razlikuje se lijepom crvenom bojom lišća. Sa stražnje strane dvorca zasađeni su gorski brijest, tisa, hrast, lipa, grmovi šimšira, javor i obična jela. Najljepše mjesto je odmorište s klupicom uz gradske zidine s kojeg se otvara nezaboravan pogled na Kupu, duboko u dnu uske doline obrasle gustim šumama. Po strmoj padini od dvorca se u serpentinama spušta nekoliko puteljaka prema Kupi. U istočnom dijelu Gorskog kotara, uz Kupu i Lujzinsku cestu smjestio se Severin. Još ne tako davno bio je omiljeno odmorište na putu prema moru. Tradicija ugošćivanja putnika trajala je od vremena kada je Društvo Lujzinske ceste ondje držalo gostionicu i prenoćište. Nakon izgradnje autoceste od Zagreba do Rijeke Severin je, poput drugih goranskih mjesta smještenih uz Lujzijanu, pomalo počeo propadati. Stare gostionice oko mjesnog trga su zatvorene, a pred restoranom Autobusni kolodvor nema više nijednog autobusa. Do druge i treće razine spuštaju se kamene stepenice. Najvrjedniji dio perivoja je druga terasa na kojoj se nalaze stabla porijeklom iz Sjeverne Amerike: Lawsonovi pačempresi, američki borovac, američki crveni hrast, američka tuja, kentakijski gimnoklad, kultivar trobodnog trnovca i drugo drveće. Od domaćih vrsta rastu crni jasen, javor, golema tuja i velelisna lipa zadivljujuće veličine i šupljeg debla pri dnu. Lawsonov pačempres je u našim parkovima najčešći predstavnik takozvanih lažnih čempresa. Nazvan je po svom otkrivaču, a prirodno raste negdje na pacifičkoj obali daleke Amerike. Za razliku od čempresa, pačempres naseljava hladnije predjele pa se lakše prilagođava različitim klimatskim uvjetima. Izbliza se lako prepozna po češeru koji je nalik na čempresov, ali je veličinom upola manji. Vjerni stanovnici na deblu Lawsonovog pačempresa u severinskom perivoju su djetlići i brgljezi koji u pukotine kore kljunom utiskuju sjemenke kako bi lakše iskljucali njihov jestivi dio. Američka tuja je uspravan crnogorični grm, lijepe, tamno zelene boje. Ima vrlo guste i mekane iglice koje su otrovne. U Kanadi raste samoniklo, a već sredinom 16. stoljeća uvezena je u Europu gdje se vrlo brzo raširila i uzgaja se u preko stotinu kultivara različitih boja i oblika. Raste relativno brzo i može narasti do visine od dva do tri metra. Nije zahtjevna, dobro podnosi obrezivanje pa se naveliko sadi u živicama oko kuća ili pojedinačno u vrtovima i parkovima. Američki borovac dolazi iz istočnog dijela Sjeverne Amerike, može narasti do trideset metara i doživjeti starost od dvjesto godina. Ima vrlo kvalitetno drvo, dobro podnosi niske temperature i snijeg, otporan je na zagađenje, brzog je rasta i sadi se u parkovima, dvorištima i okućnicama. Iglice su mu tanke, mekane, broj 191 l Studeni HRVATSKE ŠUME 39

40 Staro stablo Lawsonovog pačempresa Fenomeni krša Čudesna flora p plavičastozelene i po pet njih u čuperku. Stablo je ravno, a kora mu je dugo vremena glatka, tanka i sivozelenkasta, pa ga u Sloveniji zovu glatki bor. Američki crveni hrast je lijepo drvo zaobljene i prostrane krošnje, a ujesen lišće poprimi tamnocrvenu boju. Prirodno raste u središnjim dijelovima Sjeverne Amerike i otporan je na niske temperature i mraz. Na prirodnim staništima dosegne visinu i do četrdeset metara, a deblo može biti široko skoro dva metra. Budući da pripada brzorastućim vrstama, a izrazito je dekorativan s veoma povoljnim uzgojnim osobinama, jedan je od najčešćih stranih hrastova u našim vrtovima i parkovima. Kentakijski gimnoklad je listopadno drvo prirodno rasprostranjeno u Sjevernoj Americi. Plodovi su mu debelokožne, tamnoljubičaste i plavkasto nahukane mahune koje dozrijevaju u jesen prve godine i zimi ostaju na ženskim stablima. Svježe sjemenke su otrovne, a termički obrađene Amerikanci su upotrebljavali kao zamjenu za kavu. Osim sjemenki otrovni su i listovi. Uspijeva na različitim tipovima tla, dobro podnosi zračnu onečišćenost, sušu i manje količine soli u tlu pa se često sadi u parkovima. Trobodni trnovac ili gledičija je lijepo drvo prozračne krošnje, a može narasti do 45 metara. Deblo i grane imaju po sebi dugačko, čvrsto i oštro ušiljeno trnje. Plodovi su plosnate mahune duge oko trideset centimetara, tamnosmeđe do crvenosmeđe boje, kožaste, sjajne i često usukane. Dozrijevaju u jesen prve godine i tijekom zime se zadržavaju na stablima. Unutarnji dio zelenih i nezrelih mahuna je sladak i jestiv. Trobodni trnovac dobro podnosi nepovoljne gradske uvjete i zračnu onečišćenost pa se često sadi u parkovima i drvoredima. Dobro podnosi i obrezivanje pa se može koristiti za oblikovanje živih ograda. Izuzetno je medonosan te za vrijeme cvatnje predstavlja dobru pčelinju pašu. Prirodno je rasprostranjen u istočnom dijelu Sjeverne Amerike gdje ga koriste i kao industrijsko drvo u proizvodnji namještaja i željezničkih pragova. Danas se sadnice ovog lijepog drveća lako mogu nabaviti u rasadnicima, no prije dvjesto godina kada je grof Ivan Oršić uređivao perivoj, nabava egzotičnog drveća bila je pravi podvig. Stoga severinski perivoj ima svoju povijesnu vrijednost, a negdašnji privlačni izgled ponovno će zadobiti tek temeljitom obnovom. n Poznato je da rijeka Krka spada među najveće krške fenomene uopće. Dobro su poznati njeni slapovi, špilje, samostani i ostala kulturna baština, no javnost je slabo upoznata sa florom ovog jedinstvenog krškog bisera. Ona je najraznolikija u okolici Roškog slapa, gdje se na vrlo maloj površini mogu naći predstavnici močvarnog bilja pa sve do vrsta koje podnose suhu mediteransku klimu i tipični su predstavnici ljutog krša. Iako sa svojih 73 kilometra duljine toka ne spada u velike rijeke, Krka duž većine svoga toka krije brojne fenomene zbog kojih je proglašena nacionalnim parkom. Ono što je šumarima najzanimljivije svakako su brojne biljne vrste koje se javljaju na njezinim obalama i jezerima. Zbog iznimnog geografskog položaja, koji se nalazi na prijelazu između vazdazelene mediteranske vegetacije te listopadnih mediteranskih šuma, od izvora podno planine Dinare pa sve do ušća u blizini Skradina, rijeka Krka dom je čak 860 biljnih svojti. Pored navedenih biljnih zajednica tu se javljaju i predstavnici močvarne vegetacije koji se nalaze na mjestima gdje su sedrene barijere stvorile jezera. Šume uz rijeku Krku ne obuhvaćaju velike površine, ponajviše zbog antropogenog utjecaja u prošlosti, no vrlo su važne za ukupan doživljaja krajobraza gdje je očit kontrast ljutoga krša, riječnih tokova i mora. Osim estetske, šume su i aktivni čimbenik cijelog ekosustava, tvoreći pogodno mjesto za opstanak, očuvanje i razvoj bogate biološke raznolikosti. Tri šumske zajednice prevladavaju na tom području, a to su mješovita šuma crnike i crnog jasena (Orno Quercetum ilicis), mješovita šuma medunca i bijeloga graba (Querco Carpinetum orientalis) te šuma crnoga graba s jesenskom šašikom (Seslerio Ostryetum). Šume hrasta medunca i bijeloga graba su zbog stoljetnog iskorištavanja rijetke i najčešće u obliku niskih šuma i šikara. Zanimljiv je način njihova iskorištavanja kroz povijest, jer su istodobno služile za proizvodnju ogrjevnog drva, tzv. venecijanski faš, i kao šumski pašnjak, poznat kao 40 HRVATSKE ŠUME broj 191 l Studeni 2012.

41 orječja rijeke Krke Vegetacija Roškog slapa ekologija Tekst n Foto: Goran Vincenc drmun. Nažalost, to je dovelo do toga da je većina takvih šuma danas degradirana te su izgubile svoju prvotnu funkciju. No, u blizini samostana Visovac postoji nekoliko hektara izvrsno očuvane šume medunca i bijeloga graba koje mogu služiti kao ogledni primjerak kako bi ta zajednica trebala izgledati. Nadstojnu etažu sastojine čini medunac, sloj drveća i grmlja rezerviran je za bijeli grab, maklen, pucalinu te smrdljiku, dok su u prizemnom sloju veprina, šparoga i tetivika. Na strmim obroncima uz rijeku Krku, u pojasu vegetacije bjelograbovih šuma i šikara, dolazi vrlo jasno do izražaja utjecaj ekspozicije kao ekološkog faktora. Na najtoplijim obroncima južne ekspozicije često se razvijaju fragmenti vazdazelene vegetacije hrasta crnike gdje se grmovima crnike pridružuje crni jasen, lemprika i vazdazelena krkavina. Ipak dobro razvijena makija crnike i vegetaciju gariga naći ćemo južno od područja Nacionalnog parka u vazdazelenoj zoni primorja. Zajednice crnog graba s jesenskom šašikom rastu na zasjenjenim obroncima, u graničnom pojasu između termofilnih hrastovih i termofilnih primorskih bukovih šuma, a razvile su se pod utjecajem antropogene degradacije veće ili manje sastojine šuma, šumica ili šumaraka crnoga graba, vrlo značajne fiziografije. U flornom sastavu, ovdje se susreće veliki broj vrsta, no njihova zastupljenost odredit će jesu li ovakve sastojine nastale od degradacijskih oblika termofilnih hrastovih šuma ili primorskih bukovih šuma. Zaštitna i estetska vrijednost ovih šuma je golema, a njihova nas pojava upozorava da se približavamo Mediteranu. Uz navedene primjere šumske zajednice, veće površine Medunčeva šuma pored Visovca šuma alepskog i crnog bora nalaze se u okolici Skradinskog buka. Riječ je o umjetnim šumama sađenim u prvoj polovici 20. st. Puno zanimljivije su poplavne šume i šikare koje se nalaze u blizini Roškog slapa u kojima nalazimo nekoliko vrsta vrba (Salix alba, S. cinerea, S. fragilis, S. purpurea), crnu i bijelu topolu, crnu johu te poljski jasen. Ove šume je posebno zanimljivo vidjeti u krajobraznom elementu krša, gdje se spomenute vrste miješaju sa smokvom, primorskim kozlacem, pajasenom, crnim grabom i sličnim vrstama. Obično se radi o malim površinama ili o pojedinačnim stablima ili pak o nekoliko grmova uz rubove riječnog toka. Prava reprezentativna sastojna nalazi se malo iznad već spomenutog Roškog slapa. Kada već spominjemo poplavne šume, treba spomenuti i močvarnu vegetaciju koja je mjestimice obilna, a uvjetuje je brzina strujanja riječnoga toka. Između Roškog slapa i Skradinskog buka nalazi se ujezereni dio riječnoga toka kao i na ušću Čikole, gdje su uvjeti za razvoj močvarne vegetacije idealni. Kakva će se vegetacija ovdje pojaviti ovisi o dubini vode, nagibu obale i podlozi (kamenita ili muljevita). Dio koji se nalazi nizvodno od Skradinskog buka pod utjecajem je mora te je ovdje razvijena močvarna vegetacija karakteristična za poluslana, bočata staništa. Na području sječom degradiranih šuma razvijene su niske otvorene šikare i suhi kamenjarski travnjaci koji uglavnom služe kao pašnjaci. Nastaju na području nekadašnjih šuma bijeloga graba, a održavaju se trajnom ispašom pa je njihov izgled uvjetovan intenzitetom ispaše, ali i erozijom tla. Najčešću pašnjačku zajednicu na takvim površinama predstavlja pašnjak smilice i ilirske vlasulje (Koelerio-Festucetum illyricae) koji se razvija na krškoj podlozi s nešto više sitnog tla. I na kraju, poseban oblik biljnih zajednica čini vegetacija pukotina, stijena i polušpilja koje rastu u pukotinama strmih vapnenačkih stijena u kanjonskim dijelovima Krke i Čikole. Idealan je to životni prostor za endemsko bilje od kojih su najbrojniji ilirsko jadranski endemi poput ilirske perunike ili piramidalnog zvončića. Zanimljivo je da njih možemo naći u pukotinama koje se nalaze na dva metra visine iznad razine vode gdje ćemo naći poplavnu vegetaciju. Biološki gledano, porječje rijeke Krke spada pod krške fenomene nevjerojatne fitocenološke bioraznolikosti. Fascinantan raspon od močvarnih staništa do ljutoga krša na izrazito malom području, bogatstvo je koje moramo sačuvati kako bi i buduće generacije imale pravo uživati u tom istinskom skladu prirode. n broj 191 l Studeni HRVATSKE ŠUME 41

42 ljekovito bilje Tekst: Vesna Pleše n Foto: Arhiv BLAŽENI ČKALJ Biljka za detoksikaciju organizma Blaženi čkalj (Cnicus benedictus L.) poznat je i po nazivima benedikta, biskupova brada, božja plahtica, divlji Jeruzalem, čakalj, sveta sikavica, šikalina. U prošlosti, poglavito u srednjem vijeku, njome su se liječile mnoge bolesti, posebno bolesti želuca i srca. Opis biljke: Jednogodišnja je biljka, dosegne visinu od 30 do 50 cm. Ima uspravnu, jako razgranjenu, peterobridastu i izbrazdanu stabljiku, u donjem dijelu s bodljičastim, a u gornjem dijelu sa žljezdastim dlakama. Ima izmjenične listove, sjedeće (bez peteljki). Listovi su dlakavi i ljepljivi, duguljastog oblika oštrog i bodljikavog ruba. Na vrhu stabljike nalazi se glavičasti cvat koji je u mladosti zaštićen ovojnicom. Unutar ovojnice nalaze se sitni žućkasti cvjetovi. Stanište: Raste samoniklo na Sredozemlju, kod nas u Dalamaciji, u kamenjarima i vinogradima. Može se uzgajati i u vrtovima. Vrijeme cvatnje: Cvate od lipnja do kolovoza. Nema aromatičnog mirisa, ali je gorkog okusa. Branje i prerada: koriste se svi nadzemni dijelovi biljke koji se beru u vrijeme cvatnje. Suše se u sjenovitom i zračnom mjestu ili u sušionicama. Ljekovit sadržaj: sadrži gorke tvari (knicin) te nešto tanina i eteričnog ulja. Ljekovito djelovanje: Koristi se u liječenju mnogih bolesti, navest ćemo samo neke od njih: bolesti jetre i žuči (potiče izlučivanje žučnog soka, pročišćuje žučne kanale, jača jetra, kod žutice, čisti jetra), kod raznih bolesti urinarnog trakta (raznih infekcija), želučanih problema (jača želudac potičući ga na rad, regulira izlučivanje želučanog soka, kod gastritisa, katara želuca, čira na želucu i dvanesniku), bolesti srca (kod srčane astme, artimije srca i sl.), Dijelovi biljke Osušeni blaženi čkalj bolesti dišnih organa i putova (kod katara pluća, bronha i dišnih putova, upale grla i ždrijela, upale pluća, kašlja), bolesti crijeva (katara crijeva, raznih parazita i nametnika, tegoba kod pražnjenja crijeva, crijevnih grčeva, hemoroida), ženskih bolesti (kod izostale mjesečnice, menstrualnih grčeva, bolne maternice, glavobolje, vrtoglavice), njime se liječi reuma i giht, ali i razne kožne bolesti te bolesti krvi. Bit liječenja ovom ljekovitom biljkom je da potiče metabolizam na rad, pridonosi boljoj izmjeni tvari te povoljno djeluje na detoksikaciju cijelog organizma izbacujući štetne tvari iz tijela. Čaj: s 2 dl vruće vode prelije se jedna čajna žličica bilja. Poklopi se i pusti se odstajati 15 minuta. Čaj se procijedi, pije se dvije do tri šalice čaja dnevno. Tinktura: 200 grama usitnjenih vrhova biljke moči se u 70 postotnom alkoholu tridesetak dana. Uzima se tri puta po 10 do 15 kapi s malo vode ili čaja. Vino: uglavnom se koristi za liječenje tegoba sa želucem i otklanjanje sluzi iz pluća. Dvije do četiri jušne žlice usitnjenog suhog bilja prelije se s jednom litrom dobrog bijelog vina. Potrebno je odstajati uz povremeno mućkanje oko osam dana. Vino treba procijediti i piti jednu do tri male čašice prije jela. Kontraindikacije: Primjenom normalnih količina pripravaka od ove biljke ne javljaju se štetne posljedice. Veće količine od dozvoljenih izazivaju povraćanje i slabost organizma. n 42 HRVATSKE ŠUME broj 191 l Studeni 2012.

43 U GOSTIMA KOD KUME ŠUME Stihovima, zagonetkama i prozom GRIGORA VITEZA obilježavamo suradnju koja nas raduje iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu. Zajedno pet godina djeca i odgojiteljice DV»Sesvete«iz Sesveta, DV»Josipdol«iz Josipdola, DV»Ivana Brlić Mažuranić«iz Slavonskog Broda i Škola pri bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. Upoznali ste i DV»Didi«, a ovu godinu upoznat ćete stvaralaštvo djece i odgojiteljica DV»Zapruđe«iz Zagreba. Šuma nas je zvala, Pozive nam slala, Rekla crnom kosu: Zovi djecu! To su Moji gosti najmiliji, Najvedriji,najčiliji. A kos na vrh hrasta stao, Zviždukom nas dozivao: Ovdje vam je, djeco, raj, Pozdravlja vas stari gaj. I još s neba ševa javlja: Tu je sunca, tu je zdravlja! Ostavite školu, stan, Dođite na čitav dan! Čak i vrapci živkaju I oni nas zivkaju. A mi došli, gosti zvani, Mi zekani skakutani, I mi ptići cvrkutani, Mi smo ptići pernatići, Vjeverasti vjeverići, Mi smo mladi kosovići, Kreštalići, drozdovići, Svrake stare klepetuše, Golubovi napniguše, Mi civkamo ko sjenice, Kriještimo ko kreštalice, Ko kosovi fićukamo Grgućemo i kukamo, Huhučemo kao sove, Šuma jekom se odzove, Šuma ječi: hoj! hoj! hoj! U panju je pčela roj. Pčele vele:zu! zu! zu! Ne prilazi preblizu! Granom maše stari hrast, A pod hrastom - prava slast! Jagoda se roj rumeni, Svaka mami: k meni! k meni! Tamo jele kolo vode Kraj izvora bistre vode, Izvor brblja i žuborka Poput laste poput čvorka. To je piće Za nas ptiće! Bistra voda ledenica, Slatka kao medica! Tu piju i vjeverice, Pčelice i sitne ptice. To će šumski potok biti, Tu dolaze srne piti, Djeca i odgojiteljice DV»Sesvete«iz Sesveta Odgojna skupina:»visibaba«, Odgajateljica: Kovinka Jertec Zajednički uradak djece u 6. i 7. godini života Djeca i odgojiteljice DV»Zapruđe«iz Zagreba Odgajateljica: Višnja Ciraki David Bakula, 6,4 godine Djeca i odgajateljice DV»Josipdol«Odgojna skupina: Starija mješovita odgojna skupina skupina»mišići«, (5 7 godina) Odgajateljice: Anita Blašković i Jasna Božić Magdalena Mrakovčić, 6 godina Odgajateljice: Mirela Prpić i Marija Čabčar dječji kutak Srne, srne, plahe srne, Što na šuštaj svaka trne. Svuda na sve strane Diraju nas grane Kušaj dublje zaći Pa ćeš gnjezdo naći Gdje obliće kosovica, Plače ko udovica. Ne činimo ptici jade, Ne dirajmo njene mlade! Oni će nam zviždukati, U šumu nas opet zvati. A kad veče Već priteče, Onda, Kumo šumo, Zbogom! Brže kući, Zapni nogom! Doviđenja drugom zgodom! Stupa četa brzim hodom. A u šumi i nasta mir: Čuje se kad padne žir. Grigor Vitez Priredila: Ljilja Ivković

44