SAVE SARAJEVO SAVE RIJEKE PODRU^JE ZA VODNO

Transcription

1 ^ASOPIS AGENCIJE ZA VODNO PODRU^JE RIJEKE SAVE SARAJEVO 2011 Godina XV 73

2 S A D A J februar Broj 73 Godina XV UVODNIK D. Hrkaš UVODNIK ZA[TITA VODA D. Sedi} ZA[TO JE TE[KO ODABRATI KOLONE ZA GASNO-HROMATOGRAFSKO ODRE\IVANJE? K. Hafner, A. Pita-Bahto, REZULTATI ANALIZA UZORAKA RIJE^NE VODE U SLIVU RIJEKE BOSNE NA PRISUSTVO NUTRIJENATA DU[IKA I FOSFORA U ODABRANIM SPECIJAMA REDOVNI MONITORING ZA GODINU V. Hodak-Kobasi}, M. Picer, N. Picer RASPODJELA POLIKLORIRANIH BIFENILA U TLU EKSPERIMENTALNOG FITOREMEDIJACIJSKOG POLJA S. Tro`i}-Borovac, M. Gajevi} PLECOPTERA (KAMENJARKE) BOSNE I HERCEGOVINE R. Muratovi} ^OVJEK I PRIRODNA OKOLINA ZA[TITA OD VODA V. Raj~i} OBJEKTI RETENZIJA U ITALIJI VIJESTI I ZANIMLJIVOSTI E. Ma`ar AQUASAN MRE@A BOSNE I HERCEGOVINE IN MEMORIAM Autor kolor fotografija u ovom broju je in`. Mirsad Nazifovi}. Fotografije su snimljene na lokalitetu Martin Brod na rijeci Uni u februaru ove godine. "VODA I MI" ^asopis Agencije za vodno podru~je rijeke Save Sarajevo h t t p : / w w w. v o d a. b a Izdava~: Agencija za vodno podru~je rijeke Save Sarajevo, ul. Grbavi~ka 4/III Telefon: Fax: dilista@voda.ba Glavna urednica: Dilista Hrka{, dipl. `urn. Savjet ~asopisa: Predsjednik: Sejad Deli}, direktor AVP Sava; ~lanovi: Ivo Vinceti}, predsjednik Upravnog odbora AVP Sava i Behija Had`ihajdarevi}, ~lan Upravnog odbora AVP Sava. Redakcioni odbor ~asopisa: Dilista Hrka{, dipl. `urnalist, predsjednik; ~lanovi: Mirsad Lon~arevi}, dipl. ing. gra., Aida Salahovi}, dipl. ekonomist, Elmedin Hadrovi}, dipl. pravnik, mr Anisa ^i~i} Mo~i}, dipl. biolog, Haris Fi{ekovi}, dipl. ing. gra. i mr Sanela D`ino, dipl. hemi~ar. Idejno rje{enje korica: DTP STUDIO Studentska {tamparija Sarajevo Priprema za {tampu i filmovanje: KKDD d.o.o. Sarajevo [tampa: RIMIGRAF, Sarajevo ^asopis Voda i mi registrovan je kod Ministarstva obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajevo pod rednim brojem: /01 od godine.

3 Uvodnik DILISTA HRKA[ PO[TOVANI ^ITAOCI/^ITATELJI, aista je zadovoljstvo dobijati pismene ili usmene poruke sa pitanjima i izrazima zabrinutosti za sudbinu ovog ~asopisa koji Z se ve} pola godine nije pojavio, iako ste kao na{i vjerni saradnici i ~itatelji navikli na kontinuirano izla`enje od godine. Evo nas opet pred vama sa nekim pobolj{anjima u sadr`aju (uglavnom u skladu sa Uputstvom za autore koje smo objavili u pro{lom broju!) i nadamo se da }e tih pobolj{anja biti i ubudu}e na va{e i na{e zadovoljstvo. U mjesecu smo martu u kojem obilje`avamo Svjetski dan voda 22. mart, ~iji je ovogodi{nji moto: VODA ZA GRADOVE - ODGOVOR NA URBANI IZAZOV. Kao {to i sami zaklju~ujete, tema je vi{e nego aktuelna i tra`i hitnost rje{avanja u cijelom svijetu, jer ve} preko 3,3 milijarde ljudi `ivi u gradovima sa tendencijom daljeg pove}anja tog broja. Podaci UN ka`u da se svake sekunde gradovi u svijetu pove}aju za dva ~ovjeka. U isto vrijeme, komunalna infrastruktura u oblasti voda ni izbliza ne prati ovu situaciju, pogotovu ne u nerazvijenim i zemljama u razvoju. Stoga problemi sa obezbje enjem dovoljnih koli~ina pitke vode stanovni{tvu i odgovaraju}im sistemima odvodnje i tretmana otpadnih voda su narasli do vrlo zabrinjavaju}ih razmjera i imaju vrlo negativan uticaj na mnoge druge oblasti poput zdravstva, za{tite `ivotne sredine, socijalnih statusa, a u krajnjem i na ukupan privredni i ekonomski razvoj. Mi u Bosni i Hercegovini na sre}u nemamo alarmantno stanje po ovom pitanju, prije svega zato {to se vodnoj komunalnoj infrastrukturi posve}uje kontinuirana pa`nja ve} decenijama. Naravno, osnovni problem u cijeloj pri~i kod nas, kao i u svijetu uostalom, jesu finansijska sredstva koja za rje{avanje ovih pitanja nikada nisu bila bezna~ajna i zanemariva, naprotiv, ali korak po korak, problemi sa vodosnabdijevanjem i odvodnjom komunalnih otpadnih voda, rje- {avaju se svakodnevno sa dobrom perspektivom i u budu}nosti. O tome svjedo~e i podaci da je kod nas oko 65% stanovni{tva obuhva}eno organizovanim vodosnabdijevanjem (mada je taj procenat sigurno znatno ve- }i, poznato nam je da mnoga individualna doma}instva imaju i vlastite izvore vode kao {to su bunarevi, ru~ne pumpe isl.), a oko 35% je obuhva}eno kanalizacionim sistemom odvodnje otpadnih voda, koje se u devet gradova i pre~i{}avaju preko, za tu namjenu, izgra enih ure aja. O~igledno je da ovdje imamo jo{ dosta posla (pogotovu u izgradnji kanalizacija!), i on je predvi en u na{im strate{kim dokumentima i planovima ~ija }e realizacija najvi{e ovisiti od materijalnih prilika. Centralna manifestacija ovogodi{njeg obilje`avanja Svjetskog dana voda u Bosni i Hercegovini odr`a}e se u Trebinju u utorak, 22. marta a doma}in }e biti Agencija za vode oblasnog rije~nog sliva Trebi{njice. Na skupu }e se prezentirati referatska izlaganja o stanju snabdijevanja pitkom vodom i izgra- enosti kanalizacionih sistema u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH. Naravno, bi}e to i jo{ jedna prilika da se na jednom mjestu sretnu i razmijene iskustva i znanja uposlenici sektora voda iz oba entiteta, kao i drugih oblasti koje su na odre eni na~in u sprezi sa vodom. Stoga svima njima,ali i vama dragi prijatelji voda, ~estitamo 22. mart/o`ujak Svjetski dan voda! VODA Autori su u cjelosti odgovorni za sadr`aj i kvalitet ~lanaka. 3

4 Za{tita voda DANIJELA SEDI], dipl. ing. hemije ZA[TO JE TE[KO ODABRATI KOLONE ZA GASNO-HROMATOGRAFSKO ODRE\IVANJE? 1. Ukratko o gasnoj hromatografiji romatografija kao metoda otkrivena je godine, kada je ruski botani~ar M. H Cvet ovom metodom razdvojio hlorofil i druge pigmente biljnog ekstrakta. Hromatografija je separacija smjese elemenata unutar pojedinih spojeva u svrhu lak{e identifikacije (kvalitativna analiza) i odre ivanja koli~ine (kvantitativna analiza) svakog elementa. Gasna hromatografija (GC) je jedna od separacionih tehnika, i da bi spojevi bili adekvatni za tu tehniku, moraju biti dovoljno volatilni i termi~ki stabilni. Ako su svi ili neki od spojeva u gasnoj fazi ili isparavaju na C ili ni`e, i ne raspadaju se na ovim temperaturama, onda se ti spojevi vjerovatno mogu odre ivati sa GC. Ako prirodni spojevi nisu hlapivi, mogu se prevesti u derivate. Gasna hromatografija je zasnovana na raspodjeli komponenata izme u dvije faze mobilne, koja je plinovita i stacionarne, koja je u 90% slu~ajeva te~na, a samo u 10% slu~ajeva ~vrsta. Mobilna faza je plin nosilac (He, N 2, H 2 ), a stacionarnu fazu predstavlja mikroskopski sloj te~nosti na neaktivnom ~vrstom nosa~u (pra{kasta smola, staklo, itd.). Odr`ava se precizna i konstantna kontrola temperature injektora, pe}i i detektora. Varijable koje se kontroliraju su: materijal i koncentracija materijala od kojeg je izgra ena stacionarna faza, du`ina i dijametar kolone, temperatura pe}i, protok gasa nosa~a i tip detektora. 2. Termini i uslovi Postoje brojni termini koji se naj~e{}e koriste da opi{u razli~ite hromatografske karakteristike i karakteristike kolona, te pona{anje i uslove. Razumijevanje ovih termina poma`e pri pore enju performansi kolona, kvaliteti, otkrivanju smetnji (gre{aka) i interpretaciji rezultata. Vrijeme retencije (zadr`avanja) (t R ) je vrijeme potrebno da neka komponenta pro e kroz kolonu du`ine L i mjeri se od ulaska komponente u kolonu do pojave maksimuma njenog pika. Brzina putovanja. Prosje~na brzina putovanja bit }e jednaka brzini mobilne faze pomno`enoj sa udjelom vremena koje neka supstanca provede u njoj. Retencioni odnos. Mjerilo zadr`avanja neke supstance je retencioni odnos, koji se mo`e posmatrati kao udio vremena koji jedan molekul provodi u mobilnoj fazi, {to je direktno vezano sa udjelom koli~ine supstance u mobilnoj fazi. 4

5 Zapremina zadr`avanja. Zapremina zadr`avanja neke komponente je zapremina mobilne faze potrebna za eluiranje komponente do pojave maksimuma njenog pika. Efikasnost kolone. Sposobnost kolone da daje uske i o{tre pikove. Efikasnost se mo`e pove}ati pove}anjem du`ine kolone, a samim tim i brojem tavana. Me utim, kako se pove}anjem du`ine kolone de{ava i {irenje pikova, efikasnost kolone se ne pove}a proporcionalno pove}anju njene du`ine. Drugi na~in pove}anja efikasnosti je da se smanji visina i tako pove}a broj tavana po jedinici kolone. Visina je bolje mjerilo efikasnosti od broja teorijskih tavana, jer smanjenjem visine broj uravnote`emja u koloni iste du`ine se pove}ava, pikovi postaju u`i i razdvajanje bolje. 3. Gasno-hromatografske kolone Prilikom odabira kolone treba voditi ra~una o pravilu sli~nosti: nepolarno se dobro razdvaja u nepolarnom. Razdvajanje se vr{i na osnovu vreli{ta pojedinih spojeva. U nepolarnoj selektivnoj teku}ini prvi izlaze polarni sastojci. Pove}anje polarnosti selektivne teku}ine istovremeno zna~i du`e zadr`avanje polarnih sastojaka smjese na koloni. Najbolje je za svaki tip detektora imati jednu polarnu i jednu nepolarnu kolonu. Kapilarne GC kolone obuhvataju dva velika dijela: cijevi i stacionarne faze. Tanki film (0,1-10,0 µm) termi~ki stabilnog polimera sa molekulama velike mase je presvu~en uz unutra{nji zid cijevi malog unutra{njeg dijametra (0,05-0,53 mm dijametar). Ovaj nane{eni polimer se zove stacionarna faza. Gas koji proti~e kroz cijev se zove gas nosa~ ili mobilna faza. Nakon uvo enja u kolonu, rastvorene molekule se distribuiraju izme u stacionarne i mobilne faze. Molekule u mobilnoj fazi se prenose du` kolone; molekule na stacionarnoj fazi su privremeno nepokretne. Kako molekule prolaze kroz kolonu no{ene mobilnom fazom, one se eventualno sudaraju i ponovo ve`u na stacionarnu fazu. Istovremeno, neke od rastvorenih molekula napu{taju stacionarnu fazu i ulaze u mobilnu fazu. Ovo se doga a hiljadama puta za svaku otopljenu molekulu tokom prolaska kroz kolonu. Sve molekule koje odgovaraju specifi~nom spoju kre}u se kroz kolonu pribli`no istom brzinom, i javljaju se kao traka molekula (nazvana traka uzorka). Brzina kojom se kre}e svaka traka uzorka kroz kolonu ovisi od strukture spoja, hemijske strukture stacionarne faze, i temperature kolone. [irina trake uzorka ovisi od uslova rada i dimenzija kolone. Da bi se sprije~ilo koeluiranje pikova, klju~no je da nema preklapanja izme u susjednih traka uzorka dok izlaze iz kolone. Ovo mo`e biti postignuto izabiranjem kolona i radnih uslova koji skra}uju {irinu trake uzorka, i osiguravaju da svaka traka uzorka putuje razli~itom brzinom. Podjela stacionarne faze prema polarnosti: A. Jako polarne; tu se razdvajaju spojevi koji prave trodimenzionalne veze sa vodikovim mostovima (voda, polialkoholi, polifenoli); B. Polarne; tu se razdvajaju spojevi koji uz aktivni vodikov atom imaju slobodan par elektrona (O, F, N, Br, Cl, P, S); C. Slabo i srednje polarne; tu se razdvajaju spojevi koji imaju slobodan par elektrona, a nemaju aktivni vodikov atom (eteri, aldehidi, ketoni); D. Nepolarne; tu se razdvajaju spojevi koji sadr`e vodik, ali su slabog dipolnog karaktera (aromati, hlorirani ugljikovodici) i spojevi koji nemaju polarni karakter (parafini, CCl4). 4. Principi odabira kolona Odabir odgovaraju}e kapilarne kolone mo`e biti neizvjestan i ponekad te`ak zadatak. Dok god nema univerzalnih tehnika, skra}enica, trikova ili tajni za odabir kolone, postoje putokazi i koncepti koji }e pojednostaviti proces. Trebala bi se razmotriti ~etiri ve- }a parametra: stacionarna faza, dijametar kolone, du`ina kolone i debljina filma. 4.1 Odabir stacionarne faze Odabrati najbolju stacionarnu fazu je najva`nija odluka pri odabiru kapilarne kolone. Na `alost, to je tako er i najte`a i najambicioznija odluka. Najpouzdanija metoda je pogledati veliku kolekciju primjenjenih aplikacija dostupnih od strane proizvo a~a i dobavlja~a, proizvo a~a gasnih hromatografa i objavljene literature. Najvi{e se problema javlja kad nema dovoljno informacija. Odabir stacionarne faze je mnogo lak{i ~ak i ako imamo samo jedan hromatograf dostupan za sve ili bar neke od spojeva koji }e se odre ivati. Ideja o selektivnosti i polarnosti stacionarne faze je veoma korisna pri odabiru stacionarne faze. Uobi~ajeno je da se ova dva termina koriste kao sinonimi, ali to nije isto. Selektivnost se defini{e kao fizi~ko-hemijska interakcija rastvorenih molekula sa stacionarnom fazom. Polarnost je definisana strukturom stacionarne faze i ima uticaj na odvajanje. Kako god, to je samo jedna od mnogih karakteristika stacionarne faze koja ima uticaj na odvajanje pikova. Selektivnost mo`e biti zami{ljena kao mogu- }nost stacionarne faze za razlikovanje izme u dvije rastvorene molekule koje se razlikuju po njihovim hemijskim i fizi~kim karakteristikama. Separacija se dobija ako je razli~ita interakcija izme u stacionarne faze i rastvorenih molekula. Za te~nu ili ljepljivu stacionarnu fazu (polisiloksan i polietilen glikoli), postoje tri ve}e interakcije: disperzija, dipol i vodikova veza. Disperzija je dominantna interakcija za polisiloksan i polietilen glikolnu stacionarnu fazu. Disperzija mo`e biti pojednostavljena u okviru volatilnosti. Jednostavno, ve}ina isparljivih rastvora, br`e se eluira- 5

6 ju iz kolone (kra}e retenciono vrijeme). Kako god, disperzija mo`e imati ve}i efekat od efekta rastvora i polarnosti stacionarne faze i drugih interakcija. Ta~ke klju~anja rastvora se ponekad uzimaju kao mjera isparljivosti spojeva. Na `alost, ta~ke klju~anja ne mogu biti univerzalno primijenjene na interakciju disperzije. Ta~ke klju~anja su dovoljno validne kod rada sa spojevima sa sli~nim strukturama, funkcionalnim grupama ili homolognim serijama. Kad se radi sa spojevima sa razli~itim funkcionalnim grupama, pojednostavljenje pomo}u ta~aka klju~anja daje ~esto gre{ke. Ako se ta~ke klju~anja spoja razlikuju za vi{e od 300C, obi~no se mogu odvojiti na vi{e stacionarnih faza (oni su izuzeci). Ako se ta~ke klju~anja spoja razlikuju za manje od 100C, pojednostavljenje sa ta~kama klju~anja postaje manje ta~no i vi- {e podlo`no gre{kama (posebno za spojeve u homolognim serijama). Ako je stacionarna faza podlo`na interakciji dipola, pove}ava se snaga odvajanja otopina koje imaju razli~it dipolni moment. Samo neke stacionarne faze mogu iskoristiti ovu interakciju. Polietilen glikoli i cijanopropil i trifluoropropil supstituirani polisiloksani rado podlije`u dipolnim interakcijama, metil ili fenil supstituirane grupe ne podlije`u. Koli~ina odvojenih pikova otopina sa razli~itim dipolima se ~esto mijenja ako se koristi stacionarna faza sa razli- ~itom interakcijom. Ako je razlika izme u dipola spojeva malena, potrebna je ve}a koli~ina odgovaraju}e grupe (na primjer, 50% cijanopropilfenil-metil polisiloksan umjesto 14% cijanopropilfenil-metil polisiloksana). Te{ko je ta~no predvidjeti zna~ajnu promjenu u separaciji za sve pikove. Empirijski rezultati pokazuju da dipolna interakcija stacionarnih faza je jako pogodna za uzorke koji sadr`e spojeve koji imaju baznu ili centralnu strukturu na kojoj se nalaze grupe na razli~itim pozicijama. Primjeri su supstituirani aromati, halogenirani ugljikovodici, pesticidi i lijekovi. Interakcija vodikovom vezom se de{ava ako se stvara vodikova veza izme u rastvorenih molekula i stacionarne faze. Tabela 1 daje pregled vrsta spojeva koji formiraju vodikovu vezu skupa sa njihovom relativnom ja~inom. Intenzitet vodikove veze je va`an faktor u hromatogtafskom razdvajanju. One stacionarne faze koje podlije`u dipolnom momentu podlije`u i vodikovim vezama. Koli~ina odvojenog spoja iz rastvora ~ija je vodikova veza potencijalno druk~ija ~esto se mijenja ako se koristi stacionarna faza sa razli~itom mogu- }nosti stvaranja vodikovih veza (Slika 1). Ako je razlika u vodikovim vezama izme u spojeva mala, potrebna je velika koli~ina odgovaraju}e grupe (na primjer polietilen glikol umjesto 14% cijanopropilfenil-metil polisiloksana). Te{ko je ta~no predvidjeti zna~ajnu promjenu u separaciji za sve pikove. Ponekad se `eljeno odvajanje dobije, ali slijede}i set pikova sada koeluira sa novom stacionarnom fazom. Druga karakteristika stacionarne faze koja mo`e uticati na retenciju na predvidljiv na~in je sadr`aj fenila. Uop}eno, ve}i sadr`aj fenila u stacionarnoj fazi zna- Tabela 1. Relativne ja~ine vodikovih veza Slika 1. Interakcije vodikovom vezom 6

7 Slika 2. Zadr`avanje prema sadr`aju fenila ~i ve}e retencijsko vrijeme aromatskih rastvora u odnosu na alifatske rastvore. Ovo ne zna~i da se aromatske otopine vi{e zadr`avaju (na primjer ve}i k) sa pove- }anjem sadr`aja fenila u stacionarnoj fazi, ali su relativno vi{e zadr`ani u odnosu na alifatske otopine (Sl. 2) Polarnost Polarnost stacionarne faze se odre uje polarno{}u supstituiranih grupa i njihovih relativnih koli~ina. Kod nabavke nove kolone, najva`nije je razmisliti o stacionarnoj fazi. Postoje mnoge razli~ite interakcije izme u analita i funkcionalnih grupa stacionarne faze. Ove interakcije uti~u na rezultate analiza vi- {e od bilo kojih drugih faktora kolone. Zbog toga je jako va`no, koliko god je mogu}e, dobro poznavati kolonu i uzorke. Slika 3 pokazuje hemijske strukture naj~e{}e kori{tenih stacionarnih faza. Promjene selektivnosti se mogu primjetiti kori{tenjem kolone sa Slika 3. Strukture stacionarnih faza i karakteristike 7

8 razli~itim funkcionalnim grupama kao i pove}anje postotka supstituisanja ovih funkcionalnih grupa. Nepolarna Rtx -1 faza }e prvenstveno zadr`avati nepolarne spojeve u pore enju sa polarnim spojevima kao {to su alkoholi. Ako su nepolarne metil grupe zamijenjene sa polarnim kao {to su fenil i cijanopropil grupe, selektivnost kolona se pomijera prema polarnim spojevima. Istovremeno, nepolarni spojevi se manje zadr`avaju ako je sveukupno manje metil grupa koje }e interreagovati sa nepolarnim spojevima. Rtx -200 stacionarna faza sadr`i trifluoropropil grupe koje omogu}avaju ve}u selektivnost za analite koji sadr`e usamljene parove elektrona, kao {to su nitro i karbonilne grupe. Polietilen-glikolne kolone, kao {to su Stabilwax i Rtx /MXT -WAX, su polarne i jako selektivne prema polarnim spojevima kao {to su alkoholi. Polarnost stacionarne faze je samo jedan od mnogih faktora koji uti~u na zadr`avanje i odvajanje. Dok polarnost nije direktno vezana za selektivnost, ona ima izra`en efekat na zadr`avanje spojeva, a samim tim i na selektivnost. Za spojeve sli~ne volatilnosti, ve}e zadr`avanje se de{ava u slu~aju otopina sa polarno{}u sli~noj polarnosti stacionarne faze. Drugim rije~ima, polarni spojevi se puno ja~e ve`u za polarnu stacionarnu fazu nego na manje polarnu stacionarnu fazu, i obratno (Slika 4). Promjene u redu zadr`avanja i eluiranja mogu biti pripisane promjeni polarnosti stacionarne faze. Promjene u koli~ini fenilnog supstituenta, dipola i vodikovih veza tako er doprinose promjenama; kako god, te{ko je ocijeniti veli~inu njihovog pojedina~nog doprinosa. Dodatno na zadr`avanje, pored polarnosti stacionarne faze uticaja imaju i druge karakteristike kolone. Postoji generalni trend izme u polarnosti i `ivota trajanja kolone, limita temperature, curenja i kolone, temperaturni limiti i efikasnost imaju tendenciju porasta za manje polarne kolone. To su uop{teni trendovi i nisu apsolutno ta~ni. Nisko curenje stacionarnih faza ponekad prati ovaj trend. Odvajanje i efikasnost se uzimaju u obzir zajedno, a ne kao odvojene karakteristike. Oba pridonose rezoluciji pika. Kada stacionarna faza odredi adekvatnu rezoluciju pikova, ve}a efikasnost nije potrebna. Mogu se koristiti u`i ili {iri dijametar kolone i manje optimalni uslovi GC-a u ovim otopinama. Kad rezolucija nije adekvatna, potrebna je ve}a efikasnost kolone. 4.2 Dijametar kolone Dijametar kolone uti~e sa pet parametara od primarnog interesa. Oni su efikasnost, retencija, pritisak, protok gasa nosa~a i kapacitet. Efikasnost kolone (N/m) je obrnuto proporcionalna dijametru kolone. Tabela 2 pokazuje da manji dijametar kolone ima ve}i broj teoretskih tavana po metru. Tabela 2. Prikaz kolona sa dijametrom sa teoretskim brojem tavana Rezolucija je funkcija drugog korijena iz broja teoretskih tavana. Zbog toga, udvostru~avanjem efikasnosti kolone teoretski raste rezolucija za samo 1,41 (drugi korijen iz 2), ali u praksi 1,2-1,3 puta. Manji di- Slika 4. Odnos izme u polarnosti i vremena zadr`avanja 8

9 Slika 5. Dijametar kolone pore enje rezolucije i vremena zadr`avanja jametri kolone se koriste kada je malo odvajanje pikova i potrebna je visoka efikasnost kolone (na primjer su`eni pikovi) (Slika 5). Zadr`avanje otopine je obrnuto proporcionalno dijametru kolone, za uslove izotermalne temperature. Pod uslovima temperaturnog programa, promijena je 1/3-1/2 od izotermalne vrijednosti. Dijametri kolone se rijetko selektiraju na osnovu retencije. Pritisak na vrhu kolone je aproksimativno inverzna kvadratna funkcija radijusa kolone. Na primjer, 0,25 mm unutra{nji dijametar kolone zahtijeva oko 1,7 puta ve}i pritisak na vrhu od 0,32 mm unutra{njeg dijametra kolone iste du`ine (zna~i, gas nosa~ i temperatura). Pritisak na vrhu kolone raste ili opada dramati~no sa promjenom dijametra kolone. Dijametar kolone od 0,18 mm ili ve}i se koriste za standardne GC analize, obzirom da su za manje dijametre kolona potrebni jako visoki pritisci. [iri dijametri kolona, posebno kra}ih (na primjer 15 m*0,32 mm) su neprakti~ni za GC/MS sisteme. Vakuum na izlazu iz kolone u velikoj mjeri reducira zahtijevani pritisak na vrhu kolone, i te{ko je odr`ati ili kontrolirati veoma nizak pritisak na vrhu. Pri konstantnom pritisku, protok gasa nosa~a raste kako raste dijametar kolone. Za aplikacije ili sklopove koji zahtijevaju visoke protoke, koriste se obi~no kolone ve}ih dijametara. Headspace i purge&trap sistemi zahtijevaju ve}e protoke gasa nosa~a za odgovaraju}e operacije. 0,45 ili 0,53 mm unutra{nji dijametar kolone se koristi sa ovim sistemima tako da se mo`e raditi sa ve- }im protokom. Posebna pa`nja mora biti ako se koriste kolone manjih dijametara u ovim sistemima. Ovo zahtijeva kori{tenje kriogenog interfejsa ili pe}i, ili povezivanje pomo}u split injektora. Dodatna slo`enost i/ili ko{tanje, ili gubitak uzorka su uklju~eni sa ovim tehnikama. Za aplikacije ili sklopove koji zahtijevaju niske protoke gasa nosa~a, koriste se obi~no kolone manjih dijametara. GC/MS je tipi~ni sistem koji zahtijeva nizak protok gasa nosa~a, i zbog toga se u tim aplikacijama koriste 0,25 mm ili manje unutra{njeg dijametra kolone. Kapacitet kolone raste sa porastom du`ine kolone. Stvarni kapacitet kolone ovisi i od stacionarne faze, rastvora i debljine filma. Tabela 3 daje prikaz tipi~nih intervala kapaciteta kolona za razli~ite dijametre kolona. Tabela 3. Prikaz tipi~nih intervala kapaciteta kolona za razli~ite dijametre kolona 4.3 Du`ina kolone Uticaj du`ine kolone se izra`ava kroz tri parametra sa velikim uticajem. To su efikasnost, retencija (vrijeme analize) i pritisak gasa nosa~a. 9

10 Slika 6. Du`ina kolone Pore enje rezolucije i vremena zadr`avanja Efikasnost kolone (N) je proporcionalna du`ini kolone. Rezolucija je funkcija drugog korijena iz broja teopretskih tavana. Na primjer, udvostru~avanjem du`ine kolone (odnosno efikasnosti) teoretski raste rezolucija za samo 1,41 (drugi korijen iz 2), ali u praksi 1,2-1,3 puta. Du`e kolone se koriste kada je malo odvajanje pikova i potrebna je visoka efikasnost kolone (na primjer su`eni pikovi) (Slika 6). Zadr`avanje otopine je proporcionalno du`ini kolone, za uslove izotermalne temperature. Pod uslovima temperaturnog programa, promijena je 1/3-1/2 od izotermalne vrijednosti. Kad efikasnost raste produ`avanjem kolone, bi}e i zna~ajnog porasta vremena analize. Gornji pritisak kolone je pribli`no proporcionalan du`ini kolone. Pritisak obi~no ne uti~e ako kolona ima jako mali ili veliki dijametar. Duga, malog dijametra kolona zahtijeva ekstremno visok gornji pritisak, a kra}a, {ireg dijametra kolona zahtijeva veoma mali gornji pritisak. Nijedna situacija nije prakti~na i mo`e biti limitiraju}i faktor. Izbor gasa nosa~a }e tako er imati uticaja na pritisak kolone. Curenje kolone raste kako raste du`ina kolone. Du`e kolone imaju vi{e stacionarne faze, i zbog toga se stvara vi{e razgradnih produkata. Pove}anje curenja sa du`inom kolone nije veliko i ne treba se bojati koristiti du- `e kolone kad je potrebno. Cijena kolone je u direktnoj relaciji sa du`inom kolone. Udvostru~avanje du- `ine kolone zna~i i duplu cijenu. Kad efikasnost raste produ`avanjem kolone, postoji i zna~ajan rast cijene ko{tanja. Kad se razmatra povezanost rasta vremena analize, pove}anje du`ine kolone treba biti posljednji opravdavaju}i razlog za pove}anje efikasnosti. Kra}e kolone ko{taju vi{e po metru nego du- `e. Rezanje du`ih kolona se ~ini kao dobra metoda za u{tedu novca, ali se ne preporu~uje. Kvalitet manjih dijelova ne mo`e se garantovati i ne mo`e biti isti kao kod orginalnih, netaknutih kolona. Teoretski, svaki komad treba dati zadovoljavaju- }e i dosljedne rezultate. U praksi se to ne de{ava uvijek. Mogu}nost varijacija pojedinih dijelova je ve}a kad se re`u manji komadi sa originalne kolone. Pove}anje varijabilnosti izme u pojedinih dijelova se javlja porastom du`ine kolone, debljine filma i polarnosti stacionarne faze, a smanjenjem dijametra kolone. Na kraju, ve}e su {anse prijeloma cijevi kad se premotavaju kra}e kolone na druge re{etke. Tehni- ~ki, rezanje kolone na kra}e dijelove poni{tava garantovane performanse. 4.4 Debljina filma kolone Uticaj debljine filma kolone se izra`ava kroz pet parametara sa velikim uticajem. To su retencija, rezolucija, curenje, inertnost i kapacitet. Za izotermalne uslove, zadr`avanje otopine je proporcionalno debljini filma kolone. Pod uslovima temperaturnog programa, promijena je 1/3-1/2 od izotermalne vrijednosti. Deblji film kolona se koristi da se dobije ve}a retencija za jako volatilne otopine. Volatilne otopine koje normalno zahtijevaju kriogeno hla enje sa standardnim debljinama filma kolona mogu biti dovoljno sa~uvane na temperaturi iznad 300C. Odabir debljeg filma kolone ima ~isti efekat daju}i istu ili ve}u retenciju na vi{im temperaturama kolone. Deblji film kolona se obi~no koristi za volatilne spojeve kao {to su rastvara~i i odre eni gasovi. Tanji film se koristi da reducira zadr`avanje otopina koje se jako zadr`avaju. Mogu se eluirati br`e ili na ni`oj temperaturi. Odabir tanjeg filma kolone ima ~isti efekat daju}i istu ili manju retenciju na ni`im temperaturama kolone. Tanji film kolone se obi~no koristi za molekule sa visokom ta~kom klju~anja ili velikom molekulskom masom (Slika 7). Rastvori sa k manjom od 2 se jako te{ko razdvajaju obzirom na nedovoljno zadr`avanje na koloni. Mijenjanje debljine kolone rezultira boljom rezolucijom jer je zadr`avanje otopine u porastu. Pobolj- {anje rezolucije ovisi od vrijednosti k otopine za originalnu kolonu. Za otopine sa k vrijedno{}u 5 ili manje, porast zadr`avanja rezultira pobolj{anom rezolucijom. Za pikove otopina sa vrijedno{}u k od 5-10, porast njihovog zadr`avanja daje malo do umjereno pove}anje rezolucije. Za otopine sa k ve}om od 10, pove}anjem njihovog zadr`avanja dovodi do smanjenja rezolucije i ~esto i do gubitka rezolucije. Pove- }anje debljine filma daje pobolj{anu rezoluciju rano izlaze}ih pikova i mo`e rezultirati gubitkom rezolucije za pikove koji se kasnije eluiraju. Za odre enu stacionarnu fazu, curenje kolone raste kako raste debljina filma. Dok deblji filmovi ko- 10

11 Slika 7. Debljina filma kolone pore enje rezolucije i vremena zadr`avanja lona bolje zadr`avaju, kasnije eluiranje pikova mo`e pomjeriti u podru~je mnogo ve}eg curenja kolone dok raste debljina filma. Limiti gornjih temperatura za deblje filmove kolona mogu biti ni`i uslijed njihovih visokih nivoa curenja. Deblji filmovi kolona su vi{e inertni. Ima vi{e stacionarne faze da za{titi otopine od povr{ine cijevi. Pro{irenje kraja pika za aktivni spoj ~esto je reduciran ili eliminisan sa debljim filmom kolone. Deblji film kolona ima ve}i kapacitet za otopinu. Kad je jedna otopina prisutna u zna~ajno ve}oj koli~ini, rezultiraju- }i {iroki pik mo`e interferirati ili koeluirati sa susjednim pikom. Mijenjanjem debljine filma kolone mo`e se reducirati {irenje pika, prema tome i koeluiranje. Tabela 3 pokazuje tipi~no podru~je kapaciteta za razli~ite debljine filma. 5. Zaklju~ak Veliki je broj parametara i karakteristika kolona, ali i samog analita od interesa koje treba razmotriti i uzeti u obzir prilikom odabira i kupovine kolona za gasno-hromatografsko odre ivanje. Kolone sa malim curenjem su obi~no inertnije i imaju ve}e temperaturne limite. Treba koristiti manje polarnu stacionarnu fazu koja daje zadovoljavaju}u rezoluciju i vrijeme analize. Nepolarna stacionarna faza ima ve}i vijek trajanja nego polarna faza. Treba koristiti stacionarnu fazu sa sli~nom polarno{}u kao {to je kod analita. Kada je potrebna ve}a efikasnost treba koristiti kolone dijametra od 0,18-0,25 mm. Kod potrebnog ve}eg kapaciteta koristiti kolone od 0,32 mm. Kad se ne zna najbolja potrebna du`ina treba koristiti m kolone. Kolone du`ine m su pogodne za uzorke koji sadr`e analite koji se veoma dobro odvajaju ili imaju jako malo spojeva. Kra}e kolone se koriste uz jako male dijametre kolona da reduciraju gornje pritiske. Kolone du`ine m se koriste kad se ne mo`e posti}i bolja rezolucija na neki drugi na~in (manji dijametar, razli~ita stacionarna faza, promjena temperature kolone). Kolone sa unutra{njim dijametrom od 0,18-0,32 mm i debljinom filma od 0,18-0,25 µm su standard i koriste se za ve}inu analiza. Deblji filmovi kolona se koriste da zadr`e i razdvoje volatilne otopine. Deblji film je inertniji i ima ve}i kapacitet. Deblji filmovi kolona idu u prilog ve- }em curenju i opadanju gornjih limita temperature. Tanji film kolona se koristi da minimizira zadr`avanje molekula sa visokom ta~kom klju~anja, velikom molekulskom te`inom (steroidi, trigliceridi). Ovakve kolone su manje inertne, imaju manji kapacitet i izlo`ene su manjem curenju kolona. 6. Literatura Agilent J&W, GC Column Selection Guide, Agilent Technologies, 2007 Agilent J&W, GC Column Selection Guide, Agilent Technologies, 2009 Your Access to the Future of Chromatography, 08/09 Product Guide, Phenomenex Savi} Jelena, Savi} Momir (1990) Osnovi analiti~ke hemije: Klasi~ne metode, IP «Svjetlost», Zavod za ud`benike i nastavna sredstva, Sarajevo Handley Alan J., Adlard Edward R. (2001) Gas Chromatographic Techniques and Application, Sheffield, Academic Press Restek GC Column Selection Guide, Section II 11

12 KATARINA HAFNER, dipl. ing. hem., ANESA PITA-BAHTO, dipl. ing. hem., dipl. ing. hem. REZULTATI ANALIZA UZORAKA RIJE^NE VODE U SLIVU RIJEKE BOSNE NA PRISUSTVO NUTRIJENATA DU[IKA I FOSFORA U ODABRANIM SPECIJAMA REDOVNI MONITORING ZA GODINU Uvod aboratorija za vode Agencije za vodno podru~je rijeke Save, Sarajevo vr{i redovna ispitivanja povr{inskih voda na podru- L ~ju Federacije Bosne i Hercegovine. Ova ispitivanja podrazumijevaju uzimanje uzoraka rije~ne vode na 44 odabrana mjerna mjesta. Uzorci vode analiziraju se na terenu i u laboratoriji, a ispituje se vi{e od stotinu fizikalno-hemijskih, mikrobiolo{kih i biolo{kih parametara. U ove parametre ubrajaju se i nutrijenti du{ik i fosfor u razli~itim pojavnim oblicima koji su zastupljeni u povr{inskim vodama. To su: ukupni du{ik, nitratni du{ik, nitritni du{ik, amonija~ni du{ik, ukupni fosfor i ortofosfatni fosfor. Navedeni parametri su veoma bitni kod ispitivanja organskog, ali i anorganskog zaga enja povr{inskih voda. Specijacija navedenih elemenata mo`e biti indikativna u smislu odre ivanja vrste i starosti zaga enja, a imaju}i u vidu da su ovi elementi kao nutrijenti veoma zna~ajni za razvoj biljnog svijeta, vrijednosti dobivenih parametara kori{tene su i u svrhu procjene saprobnog indeksa. Zaga enje du{ikom i fosforom mo`e poticati iz najrazli~itijih antropogenih izvora kao {to su prehrambene industrije, industrije deterd`enata, postrojenja za galvanizaciju, ko`are i sve vrste ljudske aktivnosti koje podrazumijevaju rad sa organskom materijom, kao {to je postupak oplemenjivanja obradivog zemlji{ta, a naro~ito ozbiljan izvor navedenih specija predstavljaju komunalne otpadne vode koje se bez pre~i{}avanja ulijevaju u povr{inske vode. Ispitivanje nutrijenata sastavni je dio analize kod izra~unavanja EBS-a za nekog zaga iva~a, te je dobra razrada metode za ovakva ispitivanja u razli~itim enviromentalnim uzorcima veoma bitna za svaku laboratoriju koja se bavi ispitvanjem voda. Metoda Metodologija odre ivanja specija nutrijenata podrazumijeva metodologiju uzorkovanja i prezerviranja uzorka, metodologiju pripreme uzoraka, te metodologiju analize. U slijede}oj tabeli ukratko su prikazane kori{tene standardizirane metode uzorkovanja i analize za svaku pojedina~nu speciju, kao i ukupne oblike du{ika i fosfora. 12

13 Rezultati i zaklju~ak U nastavku date su tabele sa rezultatima specija nutrijenata na 18 mjernih mjesta na slivu rijeke Bosne. Rezultati su upore eni sa MDK (maksimalne dozvoljene koli~ine) vrijednostima propisanim za prvu klasu vode u skladu sa Uredbom o opasnim i {tetnim materijama u vodama (Slu`bene novine Federacije BiH br. 43/07). I. serija ispitivanja u godini (april) 13

14 II. serija ispitivanja u godini (juli): 14

15 III. serija ispitivanja u godini (septembar): 15

16 16

17 Sliv rijeke Bosne ispitivan je na 18 mjernih mjesta koja su odabrana tako da se vidi uticaj ve}ih naselja, te zna~ajnih pritoka od izvora do lokaliteta nizvodno od Maglaja. U tabelama je dat prikaz rezultata za navedene parametre u tri serije ispitivanja za godinu, a na dijagramima je dat grafi~ki prikaz kretanja koncentracija ukupnog du{ika i ukupnog fosfora u odnosu na MDK vrijednosti za IV klase povr{inskih voda. Iako se za procjenu pritisaka naj~e{}e koriste podaci o sadr`aju ukupnog fosfora i du{ika, veoma je zna~ajno pratiti specijaciju ovih parametara, kako bi se moglo utvrditi da li se radi o svje`em zaga enju organskom materijom, {to je indicirano prisustvom neoksidiranih formi, tj. zna~ajnije koncentracije amonija~nog i nitritnog azota, te mnogo ve}e koncentracije ukupnog fosfora u odnosu na ortofosfat. Na ve}em broju lokaliteta primjetno je odstupanje od zahtijevane klase, {to se najvjerovatnije mo`e pripisati uticaju komunalnih otpadnih voda iz ve}ih naselja. Posebno je zna~ajan uticaj Sarajeva na kvalitet Miljacke na njenom u{}u, gdje je smje{ten ure aj za pre~i{}avanje otpadnih voda koji nije u funkciji. Ovaj uticaj se nadalje prenosi na rijeku Bosnu, te je vidljiv ve}i skok u koncentracijama fosfora i du{ika na lokalitetu Reljeva. Jo{anica, iako mala pritoka, tako er donosi zna~ajno one~i{}enje u rijeku Bosnu, budu}i da nosi otpadne vode naselja Vogo{}a, kroz koje Jo{anica proti~e. Nadalje se mo`e vidjeti dodatni skok u koncentracijama nutrijenata na lokalitetima nizvodno od naselja Vare{a i Breze (Bosna nizvodno od Stavnje), te nizvodno od Visokog. Sli~no kretanje koncentracija nutrijenata primije}eno je i u proteklim godinama kada je vr{eno ispitivanje na pomenutim lokalitetima. Posebnu pa`nju treba posvetiti izvoru Bosne, gdje je proteklih godina primije}eno pove}anje koncentracija nutrijenata, te prisustvo bakterija fekalnog porijekla, {to je vjerojatno posljedica izgradnje ugostiteljskih objekata na planini Igman i okru`enju, te uzgajali{ta stoke. Stavljanje postrojenja za pre~i{}avanje komunalnih otpadnih voda grada Sarajeva u pogon, te izgradnja novih postrojenja za ve}a naselja, uvelike bi pobolj{alo kvalitet rijeke Bosne, kada su u pitanju nutrijenti, ali i drugi pokazatelji kvaliteta. Literatura 1. Standard Methods for the Examination of Water and Wastewater, 21st edition, Uredba o opasnim i {tetnim materijama u vodama (Slu`bene novine Federacije BiH br. 43/07) 3. Kvalitet ispitivanja povr{inskih voda sliva rijeke Save na podru~ju FBiH u godini, Agencija za vodno podru~je rijeke Save, Sarajevo 4. ISO ISO EN ISO ISO ISO

18 VEDRANKA HODAK KOBASI], dipl. ing., dr. sc. MLADEN PICER, dr. sc. NENA PICER RASPODJELA POLIKLORIRANIH BIFENILA U TLU EKSPERIMENTALNOG FITOREMEDIJACIJSKOG POLJA I RASPODJELA PCB U POVR[INSKOM SLOJU TLA EKSPERIMENTALNOG POLJA BEZ LIZIMETARA UVOD edavni rat na podru~ju Hrvatske prouzro- ~io je bezobzirno uni{tavanje prirodnih bogatstava, infrastrukture, nastambi i gospo- N darskih objekata. Istra`ivanja utjecaja rata i ratnog otpada na ugro`enost vodenih ekosustava u podru~ju kr{a Hrvatske, kao ekolo{ki izvanredno osjetljivo podru~ja, zapo~ela su u Institutu Ru er Bo- {kovi} tijekom godine. Tijekom godine ta su se istra`ivanja pro{irila uklju~enjem drugih ustanova, pa i Hrvatske vojske. U razdoblju od 1996 do 1999 godine izvr{ena su uzorkovanja tla na lokacijama gdje su trafostanice o{te}ene tijekom rata, a za koje su postojale indicije da bi mogle biti kontaminirane polikloriranim bifenilima. Iz dobivenih rezultata se zaklju~ilo da su lokacije transformatorskih stanica Zadra i [ibenika zna~ajno zaga ene PCB-ima. Kako su odre eni rezultati istra`ivanja mora u blizini zaga- ene trafostanice u Zadru ukazivali na povi{ene razine ovih zaga ivala, to su se daljnja ispitivanja najvi- {e koncentrirala na obalno more zadarskog podru- ~ja. U rujnu godine zaklju~en je ugovor s Europskom Komisijom o istra`ivanju posljedica ratnog otpada na ugro`enost akvati~kih ekosustava, ne samo u Hrvatskoj, ve} i na podru~ju BiH, Kosova i SiCG - Projekt APOPSBAL Zahvaljuju}i tom projektu ova su se istra`ivanja izrazito intenzivirala u razdoblju od do godine. U istra`ivanjima nisu sudjelovali samo suradnici IRB-a, ve} i niz znanstvenika iz drugih institucija Hrvatske, Slovenije, Austrije i ^e{ke. Tijekom domovinskog rata, raketiran je kondenzator trafostanice Zadar. Ulje iz kondenzatora koje je sadr`avalo PCB-e, prolilo se u tlo neposredno uz o{te~ene kondenzatorske baterije. Na osnovi dobivenih rezulata razina PCB u tlu oko razorenog kondenzatorskog ure aja, ovako zaga eno tlo zahtjeva sanaciju i mora biti podvrgnuto postupku remedijacije (spaljivanje, termalna desorpcija, ispiranje itd.). Poznato je da zbog ograni~ene u~inkovitosti i velikih tro{kova pri primjeni takvih tradicionalnih fizikalno - kemijskih postupaka remedijacije, pristupilo se razvoju novih remedijacijskih tehnologija. Fitoremedijacija je jedna od njih i koristi biljke za bioremedijaciju zaga ivala u tlu. Svrha ove serije radova je prikaz dobivenih rezultata na podru~ju istra`iva~kog polja, na kojem se istra`ivala mogu}nost fitoremedijacije pri terenskim uvjetima eliminacije PCB-a iz kontaminiranog zemlji{ta. 18

19 METODOLOGIJA 1. Priprema eksperimentalnog fitoremedijacijskog polja Zaga eno tlo je sakupljeno oko uni{tenog kondenzatora trafostanice te je nakon eliminiranja krupnijeg kamenja i biljnih ostataka homogenizirano uz pomo} velike mje{alice za beton. Nakon toga izgra- eno je pokusno polje podijeljeno u 10 gredica na oko 9 metara udaljeno od kondenzatorskog ure aja unutar prostora E.T.S. Zadar (Slika 1).Na slici takodjer prikazan polo`aje t.zv. kontrolnog polja za genotoksi~na istra`ivanja. Tijekom rujna godine izvr{eno sijanje eksperimentalnog polja (Slika 2) prema shemi prikazanoj na Slici 3. Slika 1 Shematski prikaz polo`aja eksperimentalnog fitoremedijacijskog polja unutar ETS Zadar Slika 2 Sijanje eksperimentalnog fitoremedijacijskog polja Slika 3 Shema eksperimentalnih gredica sa posijanim biljkama po gredicama i kontrolne gredice Analiza PCB-a u uzorcima tla Uzorci tla osu{eni na sobnoj temperaturi i prosijani kroz sito promjera pora 2 mm, ekstrahirani su pomo}u ASE 200 ekstraktora sa smjesom otapala heksan i aceton (1:1), pri tlaku od 2000 psi (14 MPa) i temperaturi C. Analiti~ka metoda upotrijebljena za analizu ekstrakata uklju~uje filtraciju preko kolone bezvodnog Na2SO4, ~i{}enje propu{tanjem preko kolone neutralnog Al2O3, te separaciju PCB od organokloriranih insekticida na minijaturnoj silikagelskoj koloni. Za odre ivanje i karakterizaciju kloriranih ugljikovodika kori{tena je plinskokromatografska metoda uz primjenu detektora zahvata elektrona (GC-ECD). Kao interni standard tijekom cijelog postupka kori{ten je Mirex. REZULTATI I DISKUSIJA Raspodjela PCB u tlu u po~etnoj fazi istra`ivanja Kako su u ispitivanim uzorcima opa`eni zna~ajno vi{i udjeli ni`e hlapljivih polikloriranih bifenila u odnosu na vi{e hlapljive, razine ukupnih PCB izra`avane su u ekvivalentima Aroclor Osim toga prema dostupnim informacijama, u raketiranim kondenzatorskim baterijama nalazio se piralen koji je po sastavu PCB kongenera najsli~niji Arocloru Upotrebom standardnih smjesa odre enih PCB kongenera istra`ivala se raspodjela suma 7 PCB koja sadr`i 7 najkarakteristi~nijih, najzastupljenijih PCB kongenera u okoli{u, a po IUPAC nomenklaturi to su: PCB 28, PCB 52, PCB 101, PCB 118, PCB 138, PCB 153 i PCB 180. Tako er je odre ivana suma 13 PCB koja sadr`i slijede}e PCB kongenere: PCB 8, PCB 18, PCB 44, PCB 66, PCB 77, PCB 105, PCB 126, PCB 128, PCB 170, PCB 187, PCB 195, PCB 206 i PCB 209. Maseni udio sume 7 PCB u komercijalnoj smjesi Aroclor 1248 je zna~ajan i on iznosi 21,3 % dok su od preostalih odre ivanih 13 PCB kongenera, u Aroclor 1248 prisutni slijede}i kongeneri: PCB 8, PCB 18+17, PCB 44, PCB 66+95, PCB 170 i njihova zastupljenost iznosi 20,8 %.. Komercijalna smjesa Aroclor 1248 sadr`i diklorbifenile do hepta- 19

20 klorbifenile. U Aroclor 1248 najve}i udio je tetraklorbifenila (49%), maseni udio pentaklorbifenila je 27%, triklorbifenila 22%, heksaklorbifenila 2% i diklorbifenila 1%. (Brinkman i Kok, 1980). U diskusiji rezultata treba uzeti u obzir da je tlo zaga eno PCB jo{ 1991., a pokusi fitoremedijacije u fitoremedijacijskom polju su zapo~eli tj. 12 godina nakon zaga enja. Prema tome u istra`ivanim uzorcima zemlje sigurno je do{lo do promjene navedenih masenih odnosa. U godini izvr{ena su dva uzorkovanja u srpnju i prosincu. U to vrijeme se eksperimentalno fitoremedijacijsko polje sastojalo od 10 gredica. U srpnju izv{eno je uzorkovanje povr{inskog sloja tla sa ~etiri eksperimentalne gredice te je pripremljen uzorak smjese tla navedenih gredica. Po~etne razine PCB u njima prili~no su podjednake i izra`ene u ekvivalentima Aroclor 1248 kre}u se u rasponu od 71,0 do 77,9 mg kg -1, sume 7 PCB u rasponu od 15,87 do 17,36 mg kg -1, a sume 13 PCB od 10,55 do 11,40 mg kg -1 (Slika 4 a). Rezultati ovih analiza PCB u povr{inskom sloju tla, ukazali su da je intenzivnim mje{anjem nejednoliko zaga enog tla u mje{alici za beton postignuto relativno dobro homogeniziranje tla. Eksperimentalno polje se sastojalo od 10 gredica koje su oko tri mjeseca nakon pripreme polja posijane odabranim biljkama. U to vrijeme je sakupljeno 10 uzoraka tla s povr{ine 0 do 5 cm te je izvr{ena analiza PCB. Rezulati analiza su pokazivali zna- ~ajnu nehomogenost tla s obzirom na razine PCB (Slika 4 b). S obzirom na relativno velike oscilacije razina PCB me u gredicama kao i s obzirom na relativno mali broj paralelnih uzoraka, u diskusiji rezultata razina PCB u tlu, podaci su statisti~ki obra ivani za cijelo polje te su kori{tene metode neparametrijske statistike. Raspodjele razina PCB u tlu polja prikazane su grafi~ki u obliku boks plotova. Za ispitivanje razlika izme u vi{e nezavisnih skupina podataka primijenjen je Kruskal-Wallis test. Na slikama su prikazane statisti~ke zna~ajnosti (p) medijana razina PCB s obzirom na vremenski tijek istra`ivanja. Statisti~ki zna- ~ajne razlike me u skupinama potvr ene su posthoc Dunnovim testom (razina zna~ajnosti p<0,05) i obilje`ene su na grafovima razli~itim slovima (a, b, c). Pra}enje razina PCB u tlu eksperimentalnog fitoremedijacijskog polja tijekom 38 mjeseci Razine PCB mjerene su u povr{inskom sloju tla na dubini od 0 do 5 cm neposredno nakon izrade eksperimentalnih gredica (u srpnju 2003.). Pra}enje sadr`aja PCB u uzorcima tla zasijanih istra`iva~kih gredica izvr{eno je u prosincu 2003., u lipnju te u rujnu godine nakon {to su izrasle brojne biljne vrste (uglavnom mediteranske trave i korovi). U i godini eksperimentalno fitoremedijacijsko polje sastojalo se od 6 gredica te su uzorkovanja tla izvr{ena na tim gredicama. U gredicama se tijekom vremena tlo sleglo pa su navedena uzorkovanja povr{inskog sloja tla izvedena na dubini od 0-4 cm. Obzirom na zna~ajnu varijabilnost razina PCB tijekom vremena istra`ivanja, pomo}u detaljnjije statisti- ~ke analize pra}ena je promjena razina PCB kroz istra`ivani vremenski period, {to je prikazano na slijede}im slikama. Gledaju}i vremenski u odnosu na prvo uzorkovanje (na slikama ozna~eno kao nulto vrijeme) sljede}a uzorkovanja izvedena su nakon 5 mjeseci (prosinac 2003.), nakon 23 mjeseca (lipanj 2005.) te nakon 38 mjeseci (rujan 2006). Za sva tri promatrana parametra (Aroclor 1248, sume 7 PCB i sume 13 PCB) uo~en je pad razina u povr{inskom sloju tla tijekom vremenskog perioda od 38 mjeseci (Slika 5). Kruskal-Wallis testom potvr eno je da postoje statisti~ki zna~ajne razlike u razinama PCB izme u ~etiri promatrane skupine podataka (p<0,001). Me utim post-hoc Dunnov test na nivou zna~ajnosti p<0,05 utvrdio je koje se nezavisne skupine podataka statisti~ki zna~ajno razlikuju. Razli~ita slova obilje`ena na grafovima promatranih skupina podataka ukazuju na postojanje statisti~ki zna~ajne razlike me u njima. Gubici razina PCB u tlu Slika 4 Raspodjela PCB u povr{inskom sloju tla eksperimentalnog fitoremedijacijskog polja, 4a srpanj 2003, 4b prosinac

21 Slika 5. Razine PCB (mg kg -1 ) u povr{inskom sloju tla u razdoblju od srpnja do rujna godine izra~unati su kao razlike medijana razina PCB u promatranom vremenskom periodu i izra`eni su u %. Na po~etku pokusa (nulto vrijeme) u povr{inskom sloju tla medijani po~etnih razina PCB izra`eni u ekvivalentima Aroclor 1248, sume 7 PCB i sume 13 PCB iznosili su zasebno: 76,5 mg kg -1, 16,51 mg kg -1 i 27,45 mg kg -1. Kod sva tri parametra (Aroclor 1248, sume 7 PCB i sume 13 PCB) utvr ena je statisti~ki zna~ajna razlika izme u razina PCB u tlu na po~etku i razina PCB na kraju istra`ivanja. Odnosno, nakon 38 mjeseci u promatranom eksperimentalnom polju ukupna razina PCB izra`ena u ekvivalentima Aroclor 1248 manja je za oko 46 %, razina sume 7 PCB za oko 29 %, a najve}i gubitak uo~en je za sumu 13 PCB koji iznosi oko 53 %. Iako je usporedbom razina PCB u tlu tijekom vremena proteklog izme u 23 mjeseca i 38 mjeseca istra`ivanja uo~en gubitak Aroclor 1248 za oko 21 % i sume 13 PCB za 36 % navedeno smanjenje razina PCB nije statisti~ki zna~ajno. Na po~etku pokusa fitoremedijacije medijan razina sume 7 PCB u povr{inskom sloju tla eksperimentalnih gredica iznosio je 16,51 mg kg -1. U sumi 7 PCB najzastupljeniji je kongener sa 3 klorova atoma PCB 28 (71%), zatim ga slijedi tetraklorbifenil PCB 52 (21%) dok se preostalih 8 % sume 7 PCB odnosi na PCB 101, PCB 118, PCB 138, PCB 153 i PCB 180. Medijan razine PCB 28 iznosio je 11,75 mg kg -1 dok su medijani razina ostalih {est PCB bili u rasponu od 0,07 mg kg -1 (PCB 180) do 3,42 mg kg -1 (PCB 52). Zbog zna~ajne dominacije kongenera PCB 28 i PCB 52 na Slici 6 prikazana je njihova varijabilnost tijekom vremena Iz grafi~kog prikaza na slici 6 uo~ava se opadanje razina PCB 28 u povr{inskom sloju tla tijekom promatranog perioda. U srpnju, (nulto vrijeme) median razina PCB 28 u tlu bio je 11,75 mg kg -1, a nakon 38 mjeseci 7,23 mg kg -1 odnosno smanjenje PCB 28 za oko 38 % {to je statisti~ki zna~ajno. Razlike izme u razina PCB 28 u tlu koje je uzorkovano 5 mjeseci nakon zapo~injanja pokusa u usporedbi s razinama PCB 28 u tlu koje je uzorkovano 23 mjeseca i 38 mjeseci nakon po~etka pokusa nisu statisti~ki zna~ajne. Me utim budu}i se u tlu tijekom drugog uzorkovanja tj. nakon 5 mjeseci uo~ava jedna vrijednost koja zna~ajno odstupa od ostalih rezultata mjerenja u tom periodu i ukoliko se ona isklju~i iz statisti~ke analize, tada postoji statisti~ki zna- ~ajna razlika izme u promatranih razina PCB. Nakon 23 mjeseca istra`ivanja u povr{inskom sloju tla vidljiv je blagi pad razina PCB 52 (oko 15%) 21

22 Slika 6. Razine PCB 28 i PCB 52 (mg kg -1 ) u povr{inskom sloju tla u razdoblju od srpnja do rujna godine i on je statisti~ki zna~ajan. Me utim razine PCB 52 utvr ene tijekom posljednja dva uzorkovanja nisu se statisti~ki zna~ajno razlikovale. Na po~etku eksperimenta udio ukupno analiziranih triklorbifenila (PCB 28 + PCB 18) u odnosu na ukupne PCB izra`ene u ekvivalentima Aroclor 1248 (medijan 76,5 mg kg -1 ) iznosi oko 17 % (median 13,0 mg kg -1 ), udio analiziranih tetraklorbifenila (PCB 52, PCB 44 i PCB 66) iznosi oko 14 % (11,1 mg kg -1 ), udio pentaklorbifenila (PCB 101, PCB 105 i PCB 118) je oko 2% (1,3 mg kg -1 ) dok je udio analiziranih heksaklorbifenila (PCB 138 i PCB 153) oko 0,3%. U grafi~kom prikazu razine pojedinih homolognih grupa predstavljaju zapravo sume razina analiziranih PCB kongenera. Razine triklorbifenila su sume PCB 28 i PCB 18, razine tetraklorbifenila izra`ene su sumom razina PCB 52, PCB 44, PCB 66, razine pentaklorbifenila su sume PCB 101, PCB 105, PCB 118 i PCB 126, razine heksaklorbifenila su sume kongenera PCB 128, PCB 138 i PCB 153 dok razinu heptaklorbifenila predstavljaju sume kongenera PCB 170, PCB 180 i PCB 187. Promatranjem grafi~kog prikaza razina triklorbifenila i tetraklorbifenila u tlu vidljiv je trend opadanja s vremenom i razine utvr ene na po~etku se statisti- ~ki zna~ajno razlikuju od razina utvr enih na kraju pokusa tj. nakon 38 mjeseci. U trenutku oblikovanja fitoremedijacijskog polja medijan razina triklorbifenila iznosio je 13,0 mg kg -1, a po zavr{etku eksperimenta 7,51 {to ukazuje na zna~ajni gubitak PCB od oko 42 %. Navedeni gubitak zapravo predstavlja gubitak najzastupljenijeg kongenera PCB 28. Od analiziranih tetraklorbifenila najzastupljeniji kongener je PCB 66 (4,52 mg kg -1 ), dok je razina PCB 52 i PCB 44 podjednaka (oko 3 mg kg -1 ). U promatranom eksperimentalnom fitoremedijacijskom polju utvr en je podjednak gubitak razina tetraklorbifenila (oko 40 %), a njihovom opadanju zna~ajno doprinosi pad razina PCB 44 i PCB 66. Iz grafi~kog prikaza uo~ljiv je statisti~ki zna~ajan pad razina pentaklorbifenila (od 1,37 mg kg -1 do 1,16 mg kg -1 ) i heptaklorbifenila (od 0,15 mg kg -1 do 0,11 mg kg -1 ), dok nema zna~ajne razlike u razinama heksaklorbifenila tijekom promatranog perioda. Slika 7 Razine triklorbifenila i tetraklorbifenila (mg kg -1 ) u povr{inskom sloju tla u razdoblju od srpnja do rujna godine 22

23 Slika 8. Razine pentaklorbifenila, heksaklorbifenila i heptaklorbifenila (mg kg -1 ) u povr{inskom sloju tla u razdoblju od srpnja do rujna godine Op}enito, u promatranom vremenu razine vi{ekloriranih bifenila su relativno stalne. Budu}i su razine vi- {ekloriranih PCB zna~ajno ni`e od tri i tetraklorbifenila njihov doprinos ukupnom gubitku PCB iz tla je prakti~ki zanemariv. ZAKLJU^AK Kod sva tri parametra (Aroclor 1248, sume 7 PCB i sume 13 PCB) utvr ena je statisti~ki zna~ajna razlika izme u razina PCB u tlu na po~etku i razina PCB na kraju istra`ivanja. Odnosno, nakon 38 mjeseci u promatranom eksperimentalnom polju ukupna razina PCB izra`ena u ekvivalentima Aroclor 1248 manja je za oko 46 %, razina sume 7 PCB za oko 29 %, a najve}i gubitak uo~en je za sumu 13 PCB koji iznosi oko 53 %. Iako je usporedbom razina PCB u tlu tijekom vremena proteklog izme u 23 mjeseca i 38 mjeseca istra`ivanja uo~en gubitak Aroclor 1248 za oko 21 % i sume 13 PCB za 36 % navedeno smanjenje razina PCB nije statisti~ki zna~ajno. Zaklju~no je opa`eno da poliklorirani bifenili s manjim brojem atoma klora u bifenilnoj jezgri se zna~ajnije degradiraju od onih s vi{e atoma klora u istra`ivanom povr{inskom sloju tla eksperimentalnog fitoremedijacijskog polja. ZAHVALA Autori izra`avaju zahvalnost Ministarstvu znanosti, obrazovanja i {porta Republike Hrvatske i Europskoj Komisiji za financijsku potporu. Prikazan rad je izveden kao dio ugovora ICA2- CT (APOPSBAL projekt) izme u Europske Komisije i Instituta Ru er Bo{kovi}, Zagreb, Hrvatska. LITERATURA Cortes, A., Riego, J., Paya-Perez, A.B. and Larsen, B. (1991) SOIL SORPTION OF COPLANAR AND NON-PLANAR PCBS, Toxicol. Environ. Chem., 91: 31-32, Macek, T, Francov`, K., Koch`nkov`, L., Loveck`, P., Ryslav`, E., Rezek, J., Sur`, M., Triska, J., Demnerov`, K., Mackov`, M. PHYTOREMEDIATION: BI- OLOGICAL CLEANING OF A POLLUTED ENVI- RONMENT, Reviews on Environmental Health 19(1), (2004), Martel, R., Foy, S. Saumure, L., Roy, A., Lefebvre, R., Therrien, R., Gabriel, U., Gelinas, P.J. POLYCHLO- RINATED BIPHENYL (PCB) RECOVERY UNDER A 23

24 BUILDING WITH AN IN SITU TECHNOLOGY USING MICELLAR SOLUTIONS, Canadian Geotechnical Journal 42(3), (2005), Picer, M. and Ahel, M. SEPARATION OF POLYCHLORI- NATED BIPHENYLS FROM DDT AND ITS ANALO- GUES ON A MINIATURE SILICA GEL COLUMN, J. Chromatogr. 150: (1978) Picer, M. (koordinator Projekta), Bari{i}, D., Drevenkar, V., Fröbe, Z., Hr{ak, D., Mayer, D. Milanovi}, Z., Sekuli}, B., Soldo, M. STUDIJA UGRO@ENOSTI VO- DA I PRISTUP OPTIMALNOM RJE[AVANJU RA- TNIH OTPADA NA KR[KOM PODRU^JU, IRB-CIM Zagreb, (1996), Picer, M. (koordinator), Bari{i}, D., Drevenkar, V., Fröbe, Z., Hr{ak, D., Mayer, D., Milanovi}, Z., Sekuli}, B., Soldo, M. (1996) STUDIJA UGRO@ENOSTI VODA I PRISTUP OPTIMALNOM RJE[AVANJU RATNIH OTPADA NA KR[KOM PODRU^JU, Hrvatska vodoprivreda 5, Picer, M. (2000) DDTS AND PCBS IN THE ADIATIC SEA, CROATICA chemica acta 73, 123 Picer, M., Hodak Kobasi}, V. PROJEKT EUROPSKE UNI- JE ISTRA@IVANJA POSLJEDICE RATA NA ZAGA- \ENJE OKOLI[A STABILNIM ORGANSKIM ZAGA- \IVALIMA (POPS) NA PODRU^JU BIV[E JUGO- SLAVIJE I. OPIS PROJEKTA, Hrvatska vodoprivreda XIII(144), (2004), Picer, M., Tarnik, T., Picer, N. Kova~, T. PREPARING AN INVESTIGATION FIELD WITH PCB-CONTAMINA- TED SOIL FOR PHYTOREMEDIATION RESEAR- CH, Fresenius Environmental Bulletin 13(12b), (2004), Picer, M. (scientific coordinator) and coworkers (2006) FINAL SCIENTIFIC REPORT WITH 3 ANNEXES FOR EU PROJECT APOPSBAL Picer, M.; Picer, N.; ^ali}, V.; Hodak Kobasi}, V.; Cenci~ Kodba, Z. (2006) POSLJEDICE RATA KAO POTEN- CIJALNA OPASNOST ZA EKOSUSTAV KR[KOG DIJELA HRVATSKE, Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 3 (57);

25 Prof. dr. SADBERA MAHIR GAJEVI], dipl. biolog PLECOPTERA (KAMENJARKE) BOSNE I HERCEGOVINE UVOD lecoptere obuhvataju insekte mekanog tijela, ~ija se veli~ina kre}e od 4 mm do 5 P cm. Imaju dva para krila, ali su slabi leta~i. Naj~e{}e se nalaze uz vodu u kojoj `ive njihovi preimaginalni stadiji (larve, nimfe) i to ve}inom u ~istoj vodi, ispod kamenja,vodenog bilja i pijeska. Ne naseljavaju zaga enu vodu. Kod nekih vrsta krila su redukovana, a kod mu`jaka su potpuno zakr`ljala. Do danas je opisano oko 2000 vrsta Plecoptera koje su svrstane u 15 porodica (Zwick, 2004). Imago jedinki reda Plecoptera ima na glavi razvijene duge antene, sa ~ekinjama i velikim brojem ~lanaka. Posjeduju slo`ene o~i i dvije ili tri ocele. Usni aparat prilago en je za grickanje, a kod mnogih adultnih oblika koji ne uzimaju hranu je redukovan. Od tri torakalna segmenta protoraks je krupniji i pokretan. Noge su sna`ne sa tro~lanim tarzusima i parom kand`ica. Krila su membranozna; zadnja su skoro uvijek krupnija od prednjih. Nervatura krila je primitivna i kod pojedinih familija pokazuje karakteristi~ne osobine. Kad miruju krila su naborana iznad tijela i prote`u se iza vrha abdomena. Abdomen ima 11 segmenata i par vi{e~lanih nemaju legalicu. Na desetom segmentu se nalaze ostaci jedanaestog segmenta. Crijevni sistem po~inje usnim otvorom i karakteri{e se dugim jednjakom, pred`eludac je rudimentisan ili ga nema, a srednje i zadnje crijevo je kratko. Imaju par pljuva~nih `lijezda; u crijevo se ulijeva 20 do 60 Malpigijevih sudova. Trahejni sistem (za respiraciju) je otvoren prema spoljnjoj sredini preko 10 pari stigmi, od kojih su dva para na toraksu i osam pari na abdomenu. Nervni sistem sa~injava mozak, tri para torakalnih i 6 do 8 pari abdominalnih ganglija. Mu{ki polni sistem je gra en od para testisa od kojih polaze sjemevodi koji se spajaju u sredi{nji ejakulatorni spolni sistem je gra en od para ovarijuma od kojih polaze jajovodi koji se otvaraju preko gonopore i obi- ~no imaju spermateku. Zbog izrazite osjetljivosti larvi na sni`enu koncentraciju kisika, kao i zbog osjetljivosti na toksi~ne tvari u vodi te promjene u strukturi stani{ta, upravo se ova skupina vodenih insekta upotrebljava u biolo- {kom ocjenjivanju kvalitete povr{inskih voda, kao indikatori ~istih potoka i rijeka (u biomonitoringu). Plecoptera, red hemimetabolnih vodenih insekata, naseljava ~iste teku}e vode i samo malobrojne vrste ispoljavaju izvjesnu tolerantnost u odnosu na manji stepen zaga enosti. Mnoge me u njima su 25

26 hladnostenotermne, ograni~ene na u`u ili {iru zonu izvori{ta. (Woodiwis, 1964). Larve Plecoptera su zna- ~ajna hrana ribama. Neke kamenjarke su karnivorne i hrane se larvama iz reda Ephemeroptera, dok su druge prete`no herbivorne i hrane se bljkama. Red Plecoptera izvorno je postavio Linnaeus, kao porodicu Perlidae u redu Neuroptera. Usko su vezane za fosile Paraplecoptera iz karbona i vjerovatno su izvedene od familije Narkemidae. Razlikuju se od njihovih fosilni predaka u i{~ezavanju tragova krila, i postojanju samo tri tarzalna segmenta umjesto pet primitivnih. (Hynes, 1993). Red Plecoptera se dijeli na podredove Filipalpia i Setipalpia. Ova dva podreda se razlikuju prema obliku labijuma, a i po tome {to su Filipalpia fitofagne i kao larve i kao adulti, dok su Setipalpia karnivorne kao larve, a kao adulti se obi~no ne hrane. Podred Filipalpia obuhvata familije (Illies, 1965 i Stewart i Stark, 1988): Capniidae (Klapalek, 1905), Leuctridae (Klapalek, 1905), Nemouridae (Newman, 1853), Taeniopterygidae (Klapalek, 1905). Podred Setipalpia obuhvata porodice: Perlidae (Latreille, 1802), Perlodidae (Klapalek, 1912), Chloroperlidae (Okaomoto, 1912). Najva`nije strukture u taksonomiji Plecoptera su krila i genitalije (Hynes, 1993). Druga obilje`ja su: antene (a), proporcije tarzalnih segmenata (t), M- linija preko glave, ispred o~iju kod nekih rodova (ml), pronotum (pn) ili dorzalna plo~a prvog torakalnog segmenta, tragovi trahealnih {krga kod nimfi (g), i cerci (c) koji su obi~no reducirani na jednom ili na nekoliko segmenata (sl.1). Postoje mnoga neslaganja oko nomenklature i tipova krila, posebno zadnjih krila. Sistem Comstock (1918) uglavnom je u upotrebi jer je baziran na prou~avanjima razvoja krila kod nimfi. Karakteristike krila su kao {to slijedi: costa (C) prednja margina krila; subcosta (Sc) je dvora~vasta; ra~va Sc2 spaja se za dio du`ine sa {arom R1. Radius (r), je ispred ra~ve R1 i zadnje ra~ve radialnog sektora (Rs). To su primitivne ~etiri ra~ve, ali kod kamenjarki one su reducirane na dvije (R2 + 3 i R4 + 5), koje mogu biti sekundarno razdijeljene (sl.1). U zadnjih krila kod adulta radijalni sektor (Rs) je spojen u sredi{nji, ali je kod nimfi odvojen.(comstock). Neki od autora (Klapalek) isti~u da je Rs odsutan kod zadnjih krila. Medijalna {ara (M) se dvostruko ra~va (M1 + 2 i M3 + 4). Cubitus (Cu) je dvostruko ra~vast, ra~va Cu1 savija se i ~esto se spaja sa dijelom M Cubitus ~esto ima pomo}ne {are ozna~ene Cu1a, Cu1b Od analnih {ara ( 1A, 2A i 3A) zadnje dvije su obi~no ra~vaste, a 1A veoma rijetko. Tipovi {ara veoma zna~ajni u taksonomiji su: humeralni tip {are (h), radialni tip {are (r), radio medialni tip {are (r-m), medio kubitalni tip {are (m-cu), analni tip {are (ba). U opisu genitalija termini tergum i sternum se odnose na dorzalne i ventralne plo~e abdominalnih segmenata. Genitalije su veoma raznovrsne i ne li~e ni jednoj grupi insekata. Kod `enki sternum na 7-om, 8-om i 9- om abdominalnom segmentu je izmjenjen u formu poznatu kao sub-genitalna plo~a. Kada je na 7-om segmentu sternum je obi~no proizvod zadnje margine koja le`i preko 8-og segmenta (Nemouridae, Capniidae, Perlodidae, Perlidae, Chloroperlidae). U okviru familije Nemouridama rod Protonemura je izuzetak jer nema prave sub-genitalne plo~e. U nekih vrsta sa sub-genitalnom plo~om na 7-om i 8-om segmentu sternum je modifikovan poput zadebljanja. Kada je sub-genitalna plo~a na 8-om segmentu sternum je izmjenjen u oblik koji mo`e biti u dijelovima zadebljan (Leuctridae). Ako je sub-genitalna plo~a na 9-om segmentu sternum je obi~no izdu`en (Taeniopterygidae). Zbog toga se termin sub-genitalna plo~a odnosi na tri tipa nehomologih struktura. Cerci kod `enki mogu biti dugi i mnogo segmentirani, kratki i malo segmentirani ili reducirani na jedan segment. Slika 1. A, `enka Perla bipunctata : a antena; t tarzus; ml M linija; pn pronotum; g tragovi {krga; B, desno zadnje krilo `enke Dinocras cephalotes. Nakon oplodnje `enka pola`e jaja u vodu. Poslije izvjesnog vremena izle`e se larva koja dosta li~i na odrasle jedinke. Larve obi~no di{u preko {krga koje se nalaze na prvim abdominalnim segmentima, me- utim, {krge se mogu na}i i na ostalim dijelovima tijela. U razvojnom ciklusu koji se odvija u akvati~ni eksoistemima prolaze kroz stadij larve i nimfe (sl.2). Period razvi}a je razli~it i traje od jedne godine kod sitnijih vrsta do ~etiri godine kod krupnijih vrsta. U to- 26

27 ku razvi}a se ~esto presvla~e. Ve}ina vrsta zaokru`i svoj `ivotni ciklus u jednoj sezoni, a samo kod nekih, prije svega ve}ih vrsta razvoj se produ`i i na vi{e godina. Samo za vrstu Nemurella pictetii poznato je da ima dvije ili ponekad i skoro tri generacije na godinu (Wolf i Zwick, 1989). Zanimljivo je pona{anje prilikom udvaranja. Svojstveno je za `ivotinjske vrste koje se spolno razmno`avaju s partnerom suprotnog spola. Specifi~na je zvu~na komunikacija kod nekih vrsta (bubnjanje engl. drumming) kad mu`jak privla~i `enke udaraju}i zatkom o podlogu, a one na sli~an na~in odgovaraju pa ih mu`jak zatim pronalazi i obavlja oplodnju jaja{ca. Sl. 2. Imago i nimfa familije Perlidae 1. HISTORIJAT ISTRA@IVANJA PLECOPTERA U BOSNI I HERCEGOVINI Prou~avanja Plecoptera Evrope zapo~eta su jo{ u periodu K. Linea. U na{im predjelima su one privukle pa`nju istra`iva~a jo{ krajem 19 vijeka i po~etkom 20 vijeka. Do sada je za Bosnu i Hercegovinu poznato 75 vrsta i podvrsta Plecoptera. Prema broju opisanih vrsta BiH se uvr{tava op}enito me u bogatijim podru~jima u Evropi. Prvi podaci o fauni kamenjarki podru~ja na{e dr`ave poti~u jo{ iz 1898 godine (Klapalek 1898, 1901, 1906, 1906a, Pongracz 1913, 1914), a u periodu od 1960 do 1987 godine vr{ena su intenzivna istra`ivanja ovih insekata (Ka- }anksi 1970, Ka}anski 1971, Ka}anski 1972, Ka}anski 1973, Ka}anski 1976, Ka}anski 1978, Ka}anski & Zwick 1970, 1971, Ka}anski, 1980, Ka}anski 1983, Ka}anski 1987). Cilj rada je da se na osnovu literaturnih podataka i rezultata dosada{njih istra`ivanja prika`e stupanj istra`enosti, ukupan diverzitet i distribucija vrsta reda Plecoptera u fauni BiH. 2. MATERIJAL I METODE RADA U cilju opisa sastava faune Plecoptera Bosne i Hercegovine izvr{ena je analiza slijede}ih litetaraturnih podataka. Prilikom navo enja vrsta kori{tena je sistematika ovog reda, kao i naziv vrsta koji je u dana{njoj upotrebi: 1. Klapalek, F. 1898: Zpr`ve o Neuropterach a Pseudoneuropterach sbiranich v Bosne a Hercegovine. Vest.Kral.^e{ke Akad., Praha,2: Klapalek, F. 1901: O novych a m`le zn`mych druzich paleartickych Neuropteroid.Raspr.^esk~ Akad. Ved.Umeni, Trida II Praha, 10: Klapalek, F., 1906: Prispevek ke znalosti fauny Neuropteroid Chorvatska, Slavonska i zemi sousednich. Raspr.^esk~ Akad., Praha, 15: Ka}anski, D., 1970: Fauna Plecoptera na podru- ~ju planina Magli}, Volujak i Zelengora. Glasnik Zemaljskog Muzeja, 9: Ka}anski, D., 1971: Die Larven von Brachyptera graeca Barthlemy und B.tristis (Klapalek) Subspecies aus Jugoslawien. Mitt. Schweiz. Ent. Ges. Lausanne, 44 (2): Ka}anski, D., 1971: Plecoptera sliva gornjeg toka rijeke Bosne. Glasnik Zemaljskog Muzeja, 10: Ka}anski, D., 1971: Vodeni insekti sliva gornjeg toka Drine: Plecoptera. Elaborat. Biolo{ki Institut Univerziteta u Sarajevu. 8. Ka}anski, D., 1972: Lectra signifera jahorinensis n.spp., eine neue Subspecies aus Jugoslawien. Mitt.Schweiz.Ent.Ges. Lausanne, 45 (1-3): Ka}anski, D. (1976): A preliminary report of the Plecoptera fauna in Bosnia and Herzegovina (Yugoslavia). Proceedings of the Biological Society of Washington. 88 (38): Ka}anski, D., 1978: Plecoptera sliva Neretve. Godi{njak Biolo{kog Instituta Univerziteta u Sarajevu, 31:

28 11. Ka}anski, D., 1981: Endemi~ni vodeni insekti: Plecoptera. Elaborat. Biolo{ki Institut Univerziteta u Sarajevu. 12. Ka}anski, D., 1983: Plecoptera rijeke Vrbas. Godi{njak Biolo{kog Instituta Univerziteta u Sarajevu, 36: Ka}anski, D., 1987: O naselju endemi~nih Plecoptera (Insecta) u teku}im vodama Bosne i Hercegovine. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Odjeljenje prirodnih i matemati~kih nauka, 14: Marinkovi}, M. (1977): Diferencijacija populacija nekih vrsta vodenih insekata. Biolo{ki institut Univerziteta u Sarajevu. Sarajevo 15. Pongr`cz, S., 1913: Ùjabb adatok Magyarosz`g faun`j`hoz. Rovart. Lap., Budapest, 20: Pongracz, S., 1914: Magyarorsz`g Neuropteraid`i. - Rovart. Lap., Budapest, 21: Istra`ivanja su izvr{ena na slivovima Bosne, Drine, Vrbasa, Neretve i Une (sl.3). REZULTATI RADA Na prostoru Bosne i Hercegovine do danas konstatovano je 75 vrsta i podvrsta reda Plecoptera koje su razli~ito distribuirane po slivovima. Analizom lit eraturnih podataka o objavljenim vrtstama i lokalitetima na kojima su konstatovane jedinke kamenjarki, realiziran je sistematski prijegled na enih vrsta i nazna~eni slivovi koje nastanjuju. Red Plecoptera Plecoptera Burmeister 1839 [Zwick 1980] [=Perlariae Latrielle 1802] [Handlirsch 1903] Porodica Nemouridae Newman 1853 Rod Nemoura Latreille, 1796 Predstavnici porodice Nemouridae su vrste koje se mogu razlikovati po prisustvu vratnih vazdu{nih {krga skupa sa glossama i paraglossama (dijelovi usta), poprili~no jednakih po du`ini. Druga karakteristika Nemourida je ta da je prvi tarzalni segment du- `i od drugog. Slika 3. Lokaliteti na prostoru BiH na kojima su izvr{ena istra`ivanja faune Plecoptera 28

29 1. N. flexuosa Aubert, 1949 (sl.4) konstatovana na podru~ju gornjeg toka sliva rijeke Bosne na ve- }em broju lokaliteta, na jednom lokalitetu sliva rijeke Drine, sliv rijeke Vrbas (Sikiri~ki potok) Rod Nemourella Kempny, N. picteti (Klap`lek) 1900: sliv gornjeg toka rijeke Bosne, gornji tok sliva Drine; gornji tok sliva Bosne, sliv Neretve, sliv Vrbasa Rod Amphinemura Ris, A. sulcicollis (Stephens, 1835) (sl.6) gornji tok sliva rijeke Drine, sliv Vrbasa, sliv Neretve (Ljuta) Sl. 4 Nemoura flexuosa (nimfa) 2. N. minima Aubert, 1946 sliv gornjeg toka rijeke Bosne 3. N. cinerea (Retzins, 1783) (sl.5) potoci sliva gornjeg toka rijeke Bosne, sliv Drine, sliv rijeke Vrbas, sliv Neretve (Neretva uzvodno od Uloga, [i{tica ispod Bora~kog Jezera); Slika 6. A.sulicicolis (gore) i A.standfusi (dolje) 11. A. triangularis (Ris, 1902) gornji tok sliva rijeke Bosne, sliv Drine, sliv Vrbasa, sliv Neretve (Ljuta) 12. A. standfussi (Ris, 1902)- (sl.6) gornji tok sliva rijeke Bosne, sliv Drine, sliv Neretve (Slatinica) Sl. 5. Nemoura cinerea 4. N. fluviceps Klapalek, potoci na podru~ju Magli}a i Zelengore, potoci sliva Drine na podru- ~ju Kalinovika, Miljevine, Gra~anice; na vi{e lokaliteta sliva gornjeg toka rijeke Bosne (Treskavica, Jahorina, Miljacka, Stavnja); sliv rijeke Vrbas 5. N. marginata Pictet, 1836 veoma frekventna vrsta u istra`ivanim podru~jima BiH; sliv Drine, gornji tok sliva Bosne, sliv Neretve (Rama Du{~ice); 6. N. cambrica Stephens, 1836: jedino nalazi{te Rakita (sliv Drine) 7. N. carpatinica Illies, prvi nalaz u fauni BiH sliv Drine (izvorski potoci na putu Pale Pra~a, Dobro polje-miljevina, potok na Jabuci 8. Nemoura dubitans Morton, 1894: gornji tok sliva rijeke Bosne (sliv Stavnje) prvi nalaz i dosad jedini u BiH Rod Protonemura Kempny P. intricata Ris, 1902 Sliv Neretve, gornji tok sliva Bosne, gornji tok sliva Drine 14. P. auberti Illies, Sliv Neretve, gornji tok sliva Bosne, gornji tok sliva Drine 15. P. automnalis Rau{er, 1956 sliv neretve (Bregava, Rama), sliv gornjeg toka Drine 16. P. hrabei Rau{er, 1956 (sl.7) sliv gornjeg toka Bosne, sliv gornjeg toka Drine Slika 7. Protonemura hrabei nimfa 29

30 17. P. praecox (Morton), sliv gornjeg toka Bosne, sliv gornjeg toka Drine 18. P. umbrosa (Pictet) 1865 gornji tok sliva rijeke Drine 26. L. inermis Kempny, 1899 (sl.9) - sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine, sliv Vrbasa Porodica Capniidae Klap`lek 1905 Predstavnici porodice Capniidae (zimske kamenjarke) u zemljama na podru~ju Evrope su za{ti}ene odredbama Habitat Directive i anexima Bernske konvencije. Brojne su u toku zimskih mjeseci, po ~emu su i dobile ime. Njihove larve se mogu prona}i u malim poto~i}ima i rijekama. Obi~no je du`ina tijela kod larvi od 5 do 10 mm. Rod Capnia Pictet, C. vidua Klapalek, 1904 (sl.8) - sliv Vrbasa (Sikiri~ki potok), sliv gornjeg toka Drine Slika 8. Capnia vidua Slika 9. Leuctra inermis 27. L. aptera Ka}anski & Zwick, 1970 sliv gornjeg toka Bosne 28. L. cingulata Kempny, sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine, sliv Vrbasa, sliv Neretve 29. L. hippopoides Ka}anski & Zwick, sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine, sliv Vrbasa 30. L. digitata Kempny, sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine 31. L. signifera jahoriensis Ka}anski, 1982 endem, potoci na Jahorini 32. L. hippopus Kempny, sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine, sliv Vrbasa Rod Capnopsis Morton 20. Capnopsis. schilleri (Rostock, 1892) Stavnja iznad Vare{a (sliv gornjeg toka Bosne) Porodica Leuctridae Klap`lek 1905 Jedinke porodice Leuctridae imaju pleuralne nabore na abdomenu koji se prote`u od prvog do sedmog segmenta. Rubne lateralne strane abdomena su glatke daju}i mu cilindri~an oblik. Krila su paralelna sa tijelom. Javljaju se veoma brojnim populacijama. Podporodica Leuctrinae Klap`lek 1905 Rod Leuctra Stephens, L. albida Kempny, 1899 sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine 22. L. bronislavi Sowa, 1970 (=L. procera Ka}anski & Zwick, 1970) - sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine, sliv Neretve 23. L. digitata Kempny, sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine 24. L. fusca (Linnae, 1758) - sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine, sliv Vrbasa, sliv Neretve 25. L. handlirschi Kempny, sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine Slika 10. Leuctra hippopus 30

31 33. L. hirsuta Bogoesco i Tabacara, sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine, sliv Vrbasa i sliv Neretve 34. L. mortoni (Olivier) 1811 sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine 35. L. major Brinck, 1949 sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine, sliv Neretve i sliv Vrbasa 36. L. nigra (Olivier) 1811 sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine i sliv Vrbasa 37. L. pseudosignifera Aubert, 1954 potoci na Jahorini (sliv Drine), potoci na slivu Stavnje (Bosna), Sikiri~ki potok (sliv Vrbasa), potoci na Kozari (sliv Une) 38. L. prima Kempny, 1899 sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine 39. L. quadrimaculata Kis, 1963 sliv gornjeg toka Bosne, sliv drine i sliv Vrbasa 40. L. rosinae Kempny, 1900 sliv Drine, Vrbas iznad u{}a Sikiri~kog potoka 41. L. olympia Aubert, 1956 sliv Drine, Neretva na lokalitetu nizvodno od Uloga 42. L. jahorinensis Ka}anski & Zwick, Pra~a nizvodno od izvora (Drina), izvor Paljanske Miljacke (Bosna) 43. L. moselyi Morton, 1929 sliv Vrbasa (Sikiri~ki potok, Vrbas uzvodno od Jeli}a), sliv Neretve Porodica Taenopterygidae Klap`lek 1905 Jedinke porodice Taeniopterygidae odlikuju se time {to neki ~lanovi imaju prste poput nastavaka koji se izdi`u iz baze nogu. Prvi i drugi tarzalni segmenti su jednaki. Podporodica Brachypterinae (Opinion 1916) Zwick 1973 Rod Brachyptera Newport, Brachyptera beali (Nav`s) 1923 potoci na Magli}u, Volujku i Zelengori (sliv Drine) 45. Brachyptera helenica Aubert, 1956 sliv Drine i sliv Neretve 46. Brachyptera graeca Barthelemy, 1970 sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine i sliv Neretve 47. Brachyptera risi (Morton, 1896) sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine 48. Brachyptera seticornis (Klapalek, 1902) - sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine, sliv Neretve, sliv Vrbasa i sliv Neretve 49. Brachyptera tristis (Klapalek, 1901) izvor mokaranjske Miljacke (sliv Bosne), sliv Drine, sliv Neretve i sliv Une Slika 11. Taenopteryx auberti nimfa 51. T. schoenemundi (Mertens 1923) Claassen 1940 Pra~a iznad Vrhpra~e (Drina), Porodica Chloroperlidae Okamoto 1912 Za predstavnike porodice Chloroperlidae se koristi naziv zelene kamenjarke, {to ukazuje na zelenu boju tijela. Du`ina larvi se kre}e od 10 do 20 mm. Mogu se na}i u hladnoj, ~istoj vodi ali i u akumulacijama detritusa. Paraglosse su im mnogo du`e od glossa. Podporodica Chloroperlinae Okamoto 1912 Rod Siphonoperla Zwick, S. montana (Pictet, 1841) sliv gornjeg toka Bosne, sliv gornjeg toka Drine i Vrbasa 53. S. neglecta (Rastoc, 1881) sliv gornjeg toka Bosne, sliv Vrbasa 54. S. transsylvanica (Kis, 1963) sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine i sliv Neretve 55. S. neglecta graeca (Aubert, 1956) sliv Drine (izvori na planini Zelengori) 56. S.torentium Pictet, 1841 sliv Vrbasa Rod Chloroperla Newman Ch. tripunctata (Scopoli, 1763) Claassen 1940 sliv Drine i sliv Neretve 58. Ch. russevi Braasch, 1969 (sl.12)- sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine i sliv Vrbasa Podporodica Taeniopteryginae Klap`lek 1905 Rod Taenopteryx Pictet, T. auberti Kis & Sova, 1964 Had`i}i (Bosna) Slika 12. Chloroperla russevi 31

32 Porodica Perlidae Latreille 1802 [=Perlariae Latreille 1802] [=Neoperlinae Enderlein 1909] [Ricker 1950] [=Perlidae MacLachlan 1886] Porodica Perlidae su predatori sa filamentoznim respiratornim organom koji se prote`e od baze nogu na torakalni segment. Kod njih su paraglosse mnogo du`e od glossa. Podporodica Perlinae Latreille 1802 [=Perlinae Okamoto 1912] Rod Perla Geoffry, P. burmesteriana Claassen, 1936 sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine i sliv La{ve 60. P. marginata (Panzer, 1799) (sl.13) sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine, sliv La{ve, sliv Neretve, rijeka Sana (Una) Slika 14. Perla bipunctata (imago i nimfa) 63. P. Illies Brasch&Joost, 1971 sliv Vrbasa Rod Dinocras Klapálek 1907 [=Dinocras Claassen 1940] 64. D. megacephala (Klapálek, 1907) [=Dinocras bosnica Nav s 1932] sliv Vrbasa, Porodica Perlodidae Klapálek 1912 Porodica Perlodidae obuhvata vrste kod kojih su paraglosse du`e od gossa. Nemaju filamentozne respiratorne organe na torakalnim segmentima, ali mogu imati prstolike respiratorne organe. Slika 13. Perla marginata (imago i nimfa) 60. P. pallida Guerin, 1838 rijeka Glogovka (sliv Neretve) 62. P. bipunctata Pictet, 1833 (sl.14) sliv gornjeg toka Bosne Podporodica Perlodinae Klapálek 1909 Rod Perlodes Perlodes Banks 1903 [=Dictyopteryx Pictet 1841] 65. P. microcephala (Pictet) 1833 sliv gornjeg toka Bosne, sliv Drine 66. P. intricata (Pictet, 1842) sliv gornjeg toka Bosne, sliv Neretve Rod Arcynopteryx Klap`lek A. compacta (McLachlan) 1872 sliv Vrbasa (Sikiri~ki potok), sliv gornjeg toka Drine 32

33 73. I. tripartita Illies, 1954 (Zwick, 1978)- sliv gornjeg toka Bosne, sliv rijeke Drine i sliv Vrbasa 74. I. inermis Ka}anski & Zwick, 1970 sliv Bosne 75. I. graeca Aubert, 1956 sliv Drine Slika 15. Arcynopteryx sp. nimfa Potporodica Isoperlinae Frison 1942 Rod Isoperla Banks, I. albanica Aubert, 1969 sliv gornjeg toka Bosne, sliv gornjeg toka Drine 69. I. buresi Rau{er, sliv gornjeg toka Bosne, sliv gornjeg toka Drine 70. I. bosnica Aubert 1964 gornji tok sliva Bosne (Trnovo) 71. I. oxylepis (Despar), sliv gornjeg toka Bosne, sliv gornjeg toka Drine, sliv Vrbasa 72. I. grammatica (Poda, 1761) (sl.16) sliv gornjeg toka Bosne Prema podacima u naselju Plecoptera Bosne i Hercegovine evidentirano je 17,3% vrsta i podvrsta endemi~nih za Balkan. Udio endema {ire rasprostranjenih na Balkanu iznosi 12,0%, a vrsta endemi~nih za Dinaride 5,3%. Osam vrsta i jedna podvrsta: Brachyptera beali, Brachyptera helenica, Brachyptera graeca, Brachyptera tristis, Leuctra hippopoides, Leuctra olympia, Isoperla albanica, Siphonoperla neglecta graeca i Chloroperla russevi, prema dana{njem poznavanju njihovog rasprostranjenja naseljavaju samo Balkansko poluostrvo, te ih za sada smatramo endemima ovog podru~ja. Balkanski endemi zastupljeni su i u slivu rijeke Neretve sa ~etiri vrste. Posebno treba ista}i nalaz vrste Isoperla intermis, endemi~ne za Dinaride, a koja se mo`e tretirati kao karakteristi~na vrsta za izvore u podru~ju bosansko-hercegova~kog holokarsta, gdje na nekim mjestima dosti`e veliku gustinu populacije. Zabilje`ena je i Perla pallida poznata na Kavkazu, Karpatima i Maloj Aziji. Glogovka je prvo i do sada jedino nalazi{te ove vrste u Bosni i Hercegovini. Zoogeografsko rasprostranjenje ve}ine ostalih Plecoptera koje ulaze u sastav ispitivanog podru~ja Bosne i Hercegovine, pripadaju u`em ili {irem podru~ju Evrope. Rasprostranjenje manjeg broja vrsta Plecoptera prelazi granice Evrope. Slika 16. Isoperla grammatica imago i nimfa Slika 17. Lokaliteti na slivovima rijeka u BiH na kojima su konstatovane endemi~ne vrste reda Plecoptera u periodu od god. 33

34 Slika 17. Lokaliteti na slivovima rijeka u BiH na kojima su konstatovane endemi~ne vrste reda Plecoptera u periodu od god. Zaklju~ak: U sastavu faune kamenjarki prostora Bosne i Hercegovine registrovano je 75 vrsta i podvrsta sa dominacijom porodice Leuctridae (23 vrste). Ove vrste, iako je istra`ivanje finansirano iz sredstava SIZa za nauku Republike BiH (period zadnjih decenija pro{log stolje}a), ne nalaze se pohranjene u entomolo{koj zbirci Zemaljskog muzeja u Sarajevu, sto predstavlja veliki nedostatak. Nastavak istra`ivanja faune Plecoptera trenutno je usmjeren na preimaginalne stadije u sasatavu zoobentosa, ali su do danas registrovane nove vrste u stadiju nimfe. U narednom periodu izlovom imaga nastoja}e se potvrditi opis novih vrsta za faunu Bosne i Hercegovine, a nastojanja }e se usmjeriti i na stvaranje nove kolekcije imaga koja }e prikazati objektivnu raznovrsnost ovih insekata. LITERATURA Hynes,H.B., 1993: A key to the aduldts and nymphs of the british Stoneflies (Plecoptera). Freshwater Biological Association. Scientific Publication, University of Waterloo, Ontario, 92 Tro`i}-Borovac, S., 2005: Sistematski prijegled kamenjarki Bosne i Hercegovine. Unutar: S. Lelo (urednik), Fauna Bosne i Hercegovine-Biosistematski pregledi. Udru`enje za inventarizaciju i za{titu `ivotinja, Ilija{, Kanton Sarajevo. Zwick, P. 2004: Key to the West Palearctic genera of stonflies (Plecoptera) in the larval stage. Limnologica. 34:

35 Doc. dr. RASIM MURATOVI] ^OVJEK I PRIRODNA OKOLINA UVOD jednom izvje{taju UN-a iz godine (The report s details are the stuff of nighmares) navodi se, izme u ostalog da ~o- U vje~anstvo `ivi u pozajmljenom vremenu. U pisanju pomenutog dokumenta u~estvovalo je istra`iva~a iz 95 zemalja. Prvi put u historiji ~ovje~anstva, pi{u ovi eksperti, ljudsko djelovanje ima za posljedicu sna`an pritisak na eko sistem planete tako da budu}e generacije ne}e mo}i koristiti ove resurse. Stru~njaci upozoravaju da }e neplanska sje~a {uma i globalno zagrijavanje dovesti do pove}anog rizika od malarije i kolere, te otvoriti puteve za {irenje nepoznatih zaraznih bolesti. Samo u posljednjih desetak godina, navode ovi stru~njaci, neke morske vrste kao {to su tunjevi i morski psi reducirane su za 90%. Do kraja ovog stolje}a prijeti izumiranje 12 % pti~ijeg svijeta, 25% sisavaca i preko 300% gmizavaca. Od do % svjetskih zaliha {uma je izgubljeno, 20% morskih korala je uni{teno, a 20% je na putu da bude uni{teno. Izvje{taj UN-a sadr`i gomilu podataka za ~ije prezentiranje bi trebalo dosta prostora. Izvje{taj zavr{ava pitanjem: Koji je glavni uzrok ovakvog stanja u kojem jedna vrsta ljudska (~ovjek), predstavlja opasnost za deset miliona dru- 35 Rijeka una Foto: Mirsad Nazifovi}

36 gih vrsta? Odgovor je: Ljudska glupost, pokvarenost, neodgovornost i pohlepa! Popularni nu~nik, Jared Diamond, proslavio se bestselerom pod naslovom Collapse How Societies Choose to Fail or Survive (2005.). U navedenom djelu govori se o odnosu ljudi prema okolini kao osnovnom prirodnom resursu i izdr`ljivosti prirode kao glavnim pitanjima i problemima sa kojima su se sva dru{tva suo~avala i tragala za adekvatnim rje{enjima. Diamond, koji je po struci biolog i fiziolog i koji je povezan sa ameri~kim Univerzitetotom UCLA, postavlja uznemiravaju}e pitanje: Ho}e li proizvodi na{e civilizacije, ra~unaju}i tu nebodere i ostale gra- evine od betona i drugih materijala, za nekoliko stotina godina zarasti u korov i {a{ i svjedo~iti o prohujaloj civilizaciji isto kao {to je to slu~aj sa ostacima civilizacije Maja i Asteka u d`unglama Srednje Amerike i {to je slu~aj sa kamenim spomenicima na Uskrnj{njim otocima? GDJE SMO DANAS? Mada su sve civilizacije, bez obzira na vrijeme, mjesto i njihov karakter, imale dio izazova koji se ticao prirode i odnosa prema njoj, dana{nji moderni svijet na jedan dramati~an na~in stoji pred problemima te vrste a koji su se naro~ito nagomilali u posljednjih 150 godina. Civilizacija Maja i Asteka u Novom Mexicu koju su karakterizirale monumentalne gra evine kojima su dominirali velike piramide, kao i mala dru{tvena zajednica, koju je Eirih Rude osnovao na Grenlandu, kolapsirali su, prije svega, zbog drasti- ~nih promjena na lokalnom nivou. Nekontrolisana sje~a {uma i sebi~na eksploatacija ostalih prirodnih bogastava odigrali su centralnu ulogu u ovom procesu. Za Maje i Asteke pristup vodi, na primjer, imao je `ivotnu va`nost. Zajedni~ko za sva spomenuta dru{- tva je to da su njeni stanovnici neadekvatno koristili i tako uni{tili prirodne resurse na lokalnom nivou. Postoje me utim varijacije na ovu temu. Neadekvatan i sebi~an odnos prema prirodi pripadnika dru{tvene zajednice na pustom ostrvu Pitcairn u Tihom okeanu koje je bilo nenaseljeno do dolaska gusara sa Bountya koji su tu na{li uto~i{te godine, gdje su prona{li ostatke ranijih civilizacija, pojavio se kao propratna pojava u vidu ekonomskog sloma Pitcairnovih glavnih trgova~kih partnera Mangareva. Pri~a o Pitcairnima je pri~a iz davnih vremena ali je ona istovremeno samo jedan od mno{tva znakova koji upozoravaju na prijetnje sa kojima se moderno dru{- tvo susre}e. Ho}e se re}i da se prekomjerna potro{- nja ili uni{tavanje prirodnih resursa na jednom mjestu mo`e odraziti kao katastrofalna posljedica na drugom mjestu. Odlaganje atomskog, hemijskog, te otpada od te{kih metala koji se koriste u privredi, doveo je do toga da maj~ino mlijeko kod majki dojilja na Grenlandu i Sibiru ima visok nivo bakterija tako da je njihovo mlijeko klasificirano kao otrovna teku}ina. Pove}an nivo `eljeza u krvi majki dojilja doveo je do toga da je ta pojava dijagnosticirano kao akutno trovanje `eljezom. Te{ko je nakon ovoga procijeniti ko- Rijeka una 36 Foto: Mirsad Nazifovi}

37 liko daleko dose`u uticaji na zdravlje ljudi gledaju}i od mjesta gdje se koriste hemikalije u proizvodnji. Na pla`ama nenaseljenih otoka Oeno i Ducie, u jugoisto~nom Tihom okeanu, pustim otocima gdje svoje kona~no uto~i{te nalaze sve morske struje svijeta, ~ovjek mo`e prona}i veliku koli~inu sme}a. Glavne su plasti~ne kese i fla{e, posebno fla{e od Suntorya viskija iz Japana. Najvi{e dramati~ni primjeri prijetnje prirodi u dana{nje vrijeme su ipak ispu{tanje {tetnih gasova u atmosferu. To je vrsta zaga enja okoline koja se ne da zaustaviti na nacionalnim granicama. Malo toplije vrijeme mo`e izgledati privla~no za one na Sjeveru, ali pove}anje prosje~ne temperature za samo nekoliko stepeni mo`e za posljedicu imati poplave u ogromnim razmjerama. U radikalnom manifestu pod naslovom: The Revenge of Gaia, 86-godi{nji, James Lovelock, ~ovjek poznat po Gaia hipotezi, tvrdi da je planetarni klimatski krug promijenio brzinu od cikli~nog stabilnog stanja do akselereti~ne spirale i da Gaia (Lovelockov pojam za planetu) se ne}e jo{ dugo stabilizirati. Razlog zato su ljudske aktivnosti kao {to su vo`nja automobila, rad termoelektrana, posljedice od uzgoja i dr`anje stoke i nekontrolisana sje~a {uma. Ako do emo u situaciju da temparatura zraka poraste za samo pet stepeni istopit }e se dovoljno leda na Antartiku da }e se nivo mora na nekim mjestima pove}ati izme u pet i petnaest metara. Zemlja kao {to je Banglade{ i metropala kao {to je Amsterdam u tom slu~aju bit }e poplavljeni. Takvo pove}anje temperature sa navedenim posljedicama sigurno }e se desiti jo{ u ovom stolje}u, ako nastavimo kao do sada. Drugi rezultat tog procesa bit }e taj da }e cijeli tropski pojas postati pustinjom jer se isparavanje odvija puno br`e. U fantasti~noj knjizi o promjeni klime kroz historiju i danas australski profesor Univerziteta i direktor muzeja, Tim Flannery, pi{e o tome kako su relativno male promjene temperature zraka ranije imala dramati~ne posljedice, kako u toku, tako i poslije velikog ledenog doba. Razlika u tome je da se danas promjene te vrste de{avaju puno br`e nego prije. Blagi periodi usred zime u Laplandu na sjeveru Norve{ke uni{tavaju mahovinu tako da sjeverni jeleni ostaju bez hrane jer je i ono malo mahovine, {to je ostalo, pokriveno ledom a ne prhkim snijegom. Manjak santi leda na Artiku uti~e na smanjuje broja polarnih foka i bijelih medvjeda. Istovremeno, otopljavanje uzrokuje golfske struje ~ije se djelovanje ispoljava na na~in koji je dobro poznat u Skandinaviji. Promjene temperature zraka i otopljavanje snijega i leda su u korelaciji, mada do velikih klimatskih promjena ne}e do}i prije nego {to se ubrza otopljavanje. Snijeg i led reflektiraju toplotu a voda i zemljina kora je upijaju. I Flannery i Lovelock dokazuju da je planeti zemlji, generalno, najugodnije kada je potpuno hladno. Hladna mora proizvode vi{e hrane nego topla dok su pustinje direktni proizvodi toplotnih isparavanja. Sahara je bila zelena za vrijeme zadnjeg ledenog doba kada je tamo temperatura zraka bila za pet stepeni manja nego danas. Svaki stanovnik SAD-a, Zapadne Evrope i Japana konzumira 32 puta vi{e svake vrste proizvoda koje dobijemo iz zemlje od svakog stanovnika tre}eg svijeta. Odnos je otprilike isti i kada se ti~e proizvodnje otpada i sme}a. Bogate, zapadne zemlje prona- {le su rje{enje za mnoge probleme prirodne okoline na lokalnom nivou. Naravno, jo{ uvijek postoji problem zaga ivanja zraka u mnogim velikim gradovima, kao {to je smog oko Los Angelesa, gusta magla u Londonu ili pra{ina u zraku iznad Osla. Ipak, za ovu vrstu problema postoje zakoni i pravila, odnosno legislativa kojom se reguli{u stanje i odnosi u ovoj oblasti. Lokalni problemi vezani za zaga ivanje okoline povezani su sa rudnicima i eksploatacijom rude, nekontrolisanom i ilegalnom sje~om {uma ve}i su u zemljama u razvoju i dijelovima Isto~ne Evrope nego u ostalim dijelovima svijeta. Prljava industrija, odnosno industrija koja zaga uje okolinu seli se prema jugu i prema istoku. Stanovni{tvo je u velikoj mjeri zarobljeno promjenama klime i ekstremnim vremenskim promjenama. Su{e i cikloni imaju velike posljedice naro~ito tamo gdje nisu izvr{ene adekvatne pripreme i donesene mjere koje mogu barem djelomi- ~no preduprijediti i eleminisati posljedice ovih prirodnih reakcija. Kao {to je ve} re~eno, ovi problemi vi- {e su karakteristi~ni za zemlje u razvoju, mada problemi zaga ivanja prirodne okoline ne poznaju nacionalne granice. Ovdje je veoma va`no spomenuti izvoz otpada kojeg zapadne zemlje izvoze u zemlje u razvoju. U septembru godine carinske slu`be Zhejiang provincije registrovale su teret od 400 tona elektronskog otpada na putu za Kinu. Od do godine, pove}an je uvoz u Kinu prevazi enih TV ekrana, starih kompjutera i VHS video rekordera koje niko na Zapadu vi{e nije trebao, sa jedan na jedanaest miliona tona godi{nje. Kada je cunami pogodio Somaliju, nakon {to je poharao Indijsku obalu, u decembru godine, veliki morski talasi izbacili su burad sa hemijskim otrovom, radioktivni otpad, olovo, olovnu pra{inu i druge te{ke metale, kao i medicinski i industrijski otpad koje su kompanije zapadnih zemalja bacile po pla`ama jo{ 80-ih godina pro- {log stolje}a. Prate}i jedan izvje{taj UNEP-a, programa UN-a za razvoj i za{titu okoline, buradi i kanisteri puni {tetnog i opasnog otpada doveli su do trovanja ljudi u ribarskim naseljima du` morske obale, a registrovane su i nove vrste zdravstvenih tegoba kod stanovni{tva kao {to su disajni problemi, krvarenje iz usta, nosa, trbuha i vrtoglavica. Velike promjene prirodne i `ivotne okoline svoje uto~i{te imaju u porastu broja stanovnika i porastu `ivotnog standarda zemalja u razvoju. Prate}i Di- 37

38 Rijeka una Foto: Mirsad Nazifovi} amonda ve} je pre ena granica optere}enja koju zemlja mo`e da otrpi. Ako }e milijarde stanovnika iza}i iz faze siroma{tva i prihvatiti zapadni na~in `ivljenja onda }e rezultat biti dvanaest puta ve}i uticaj ljudskog faktora na prirodu. Ako samo Kina dostigne ovaj nivo onda }e nivo uticaja na prirodu biti udvostru~en. Ako i ima neko da sumnja u tvrdnje o opasnosti za ~ovje~anstvo koje }e nastati kao posljedica procesa otopljavanja, ~isto sumnjam da postoji neko ko ne vjeruje u mogu}nost nestajanje planete ~ija je egzistencija dovedena u pitanje na{im otpadom i sme}em. Nezamislivo je da se u svijetu u kome svi u`ivaju ili `ele da u`ivaju blagodati zapadnog na~ina `ivota tako malo radi na tome da se upotreba prirodnih resursa svede na razumnu mjeru i da ima tako malo volje da se reciklira otpad. Nemogu}e je i nemoralno negirati zemljama u razvju ekonomski razvoj i `elju za boljim `ivotnim standardom ali, isto tako, nemogu}e je pridobiti ljude u bogatim zemljama da dobrovoljno reduciraju svoj `ivotni standard. Me utim, jedna stvar je sigurna: Niko iz reda onih bogatih i bijelih ne `eli biti bijel i bogat i na}i se na ulicama Dakara, Hararea ili nekog drugog afri~kog glavnog grada onog dana kada stanovnici tih gradova shvate da se njihov san o zapadnom blagostanju ne}e nikada ispuniti. Ali, sa~ekajte malo. Nije istina da }e klimatske promjene imati `estoke posljedice ispoljene u vidu gubitka `ivota i vrijednosti samo u zemljama tre}eg svijeta. Porast nivoa mora i posljedice koje }e ta pojava izazvati osjetit }e se i u Holandiji i u Danskoj. Naglo otopljavanje doprinijet }e promjenama golfskih struja a sve to za posljedicu }e imati takvu klimu u Norve{koj koja }e postati jako surova, te{ka i neprivla~na za normalan `ivot. Ako, kao posljedica klimatskih promjena i uni{tenja prirode, zbog rata ili gra- anskog rata, zbog nedostatka resursa ili kao propratna pojava epidemije, kolapsira sistem na jugu, onda }e se osjetno pove}ati pritisak i u ostatku svijeta. Visokorazvijene zapadne zemlje mogu rizikovati da do`ive sudbinu sli~nu onoj koju je do`ivio jedan poglavica u norve{kom naselju na Grenlandu. Od bogastva i mo}i koje su imali stanovnici tog naselja poglavici su dali toliko da je ubrzo umro od gladi i studeni. Zadnji Maje, Asteci i stanovnici Uskr{njih otoka morali su priznati poraz lokalne zajednica koji je nastupio kao posljedica uni{tenja prirode. Danas je ispred nas problem koji obuhvata cijelu planetu direktno ili indirektno. Tako }emo svi mi, jednog dana, primijetiti posljedice nastale na{om zloupotrebom zemaljskih dobara. GLOBALIZACIJA DA, ALI... Globalizacija stvara probleme vezane za `ivotnu okolinu. Tako, na primjer, pove}anje obima svjetske trgovine vodi pove}anju obima transporta. Stvarni simboli ekonomske globalizacije trebali bi biti ogromni kontejneri naslagani u svom bezbroju u morskim lukama {irom svijeta. Znakovito je da smo u prolje}e 38

39 2006. godine dobili prakti~ne knjige o ovome o ~emu pri~amo. Jedna knjiga je o kontejnerima a druga knjiga je o brodovima koji prevoze te iste kontejnere. Dvadeset ~etiri sata dnevno brodovi prevoze robu iz jednog dijela svijeta u drugi dr`e}i globalnu ekonomiju u pogonu. Espen S?byer je veoma ta~no ukazao na to da su kontejneri za na{e vrijeme isto kao {to su to bile uzde u vrijeme kori{tenja konjske zaprege, oklopi u vrijeme konjanika, parne ma{ine u vrijeme industrijske i ma{tanja siroma{nog dijela svijeta o zapadnom stilu `ivota idu zajedno sa globalizacijom. Tako danas imamo situaciju da u onom najnepristupa~nijem afri~kom selu svi ljudi znaju za Coca colu, ko{arka{a Michaela Air Jordana i za sapunice koje svakodnevno prikazuju luksuzni `ivot na Sjeveru. Sa globalizacijom smo dobili mogu}nost za razumijevanje sveobuhvatnosti problema prirodne okoline putem razvoja sistema informacija i znanja tako da imamo razvijena politi~ka sredstva koja nas ~ine u stanju da kontroli{emo i reduciramo one destruktivne efekte koji uni{tavaju prirodu. I sporazum iz Kyota kojim se reguli{e dozvoljena kvota za ispu{ne gasove i Global Environment Facility kao fond koji finansira projekte koji {tite prirodnu okolinu u zemljama u razvoju i Baselska konvencija koja ima zadatak da sprije~i izvoz otrovnog otpada iz razvijenih zemalja u siroma{ne zemlje su primjeri o nadnacionalnim organizacijama koje imaju za cilj kontrolu i reduciranje efekata koji uni{tavaju prirodu. Na`alost, nijedan od ovih pomenutih ugovora nije funkcionisao dovoljno dobro do danas. To je, prije svega, zbog toga {to neke od zapadnih zemalja poku{avaju potkopati ove ugovore. Diamond je mi{ljenja da }e pitanja i problemi okoline u budu}nosti sami izbiti na povr{inu. S obzirom na ~injenicu da }e posljedice postati akutne u bliskoj budu}nosti, pitanje nije da li }e problemi okoline biti rije{eni, ve} da li }e se rije{iti na jedan relaksiraju}i na~in u kojem }emo imati kontrolu ili }e se ta pitanja rje{avati putem gra anskih ratova, genocida, epidemija i gladi. Postalo je o~igledno u me uvremenu da dijelovi pokreta za za{titu okoline koji se pozivaju na pri~u o smaku svijeta misle da je proizvodnja hrane za sopstvene potrebe, na primjer, jedini na~in za izlaz iz ove situacije. Globalizacija se ne mo- `e zaustaviti. Ta ~injenica mora biti na{a polazna ta- ~ka. Tu je i ~injenica da je geneti~ka hrana fakti~ki vi{e opasna za okolinu nego hrana iz uvoza. Evo primjera sa paradajzom. Norve{ki paradajz proizveden u staklenicima stvara vi{e zaga enja okoline nego {to to ~ini transport paradajza sazrelog na suncu u Maroku. Na ovome trguje politika kao {to to radi i u drugim oblastima kora~aju}i malim koracima u pravom smjeru. Va`an dio rje{enja problema vezan je za ja~anje internacionalnog uticaja. Lovelock, iz svoje perspektive, predla`e rje{enje pomo}u urbanizacije zbog niskih transportnih potreba i mogu}nosti zadr`avanja ne~ega {to je nedirnuta priroda. Po toj zamisli, ve}ina stanovnika bi `ivjela na {to u`em prostoru. Lovelock se bavi mi{lju o tome da se po~ne `ivjeti od sinteti~ke hrane koja bi se koristila umjesto poljoprivredne hrane a po njemu treba potpuno prestati sa prizvodnjom hrane jer taj proces zaga uje okolinu. Prate}i George W. Busha, biv{eg politi~ara koji redovno ismijavao bilo kakav argument koji govori o za{titi prirode, ameri~ka ekonomija je oil addicted. U govoru naciji, u prilje}e godine, on je upozorio da }e se Amerika u~initi manje zavisnom od nafte. Politi~ki razlozi i promjena politi~ke linije bili su pogonsko gorivo koje je uticalo na ovakvu odluku vi- {e nego {to je o tome odlu~ivala zabrinutost vlasti za probleme okoline. Ovaj novi pravac uklju~uje alternativne izvore energije, izme u ostalih, atomsku energiju i termoelektrane sa boljom kontrolom ~isto- }e. Ipak, sve ovo je primjer da se vr{e pripreme za pro{irenje prostora za trgovinu. Ranije bi u ovakvim situacijama povezani lobiji koji se bore za za{titu okoline i lobiji koji imaju ekonomske interese u zajedni~koj akciji zaustavili sli~ne prijedloge. Sada je i [vedska, tako er, udarila ~vrsto {akom od sto tvrde- }i da }e svoju budu}nost u~initi nezavisnom od nafte, najkasnije do godine. Za{tita prirodne okoline ko{ta i u prvom krugu je vezana za idealiste koji imaju mogu}nost da `ive u ljubavi sa prirodom. Usluge manje uni{tavaju prirodnu okolinu nego potro{nja roba ali treba do}i u situaciju da je atraktivnije i}i u kino nego kupiti novu TV plazmu. Borci za za{titu okoline su veliki borci protiv izgradnje vjetrenja~a i hidrocentrala. Ali zar nije naivno misliti da mo`emo `ivjeti bez toga tako da nekada mo`e izgledati primamljivim vjerovati da se argumenti ti~u vi{e estetike nego za{tite okoline.vjetrenja~e su bez svake sumnje ru`ne, a hidrocentrale uni{tavaju prirodni do`ivljaj. Postoje naravno mnoge mogu}nosti koje mogu u~initi isplativim rje{enja koja odgovaraju za{titi okoline, kako za privatnike, tako i za op}ine i firme: pove}anje konkurencije na tr`i{tu centralnog grijanja, na primjer. Danas neki usamljeni pojedinci imaju veliku tr`i{nu mo} i mogu diktirati cijene kako ho}e. Centralno grijanje bilo bi jeftinije ako bi se u tr`i{noj utakmici pojavilo vi{e isporu~ilaca. Pro}i }e dosta vremena prije nego {to elektri~ni i hidrogenski automobili preuzmu dizel i benzinske atomobile guta~e benzina. Proces bi i{ao br`e ako se izgradi infrastruktura koja se zahtijeva, na primjer, elektri~ne stanice. U jednoj fazi to je dobra ideja da dr`ava podupre elektri~ne i hibridne automobile (auto sa elektri~nim i benzinskim motorom). Mo`emo ovdje spomenuti i mnoge druge mjere: progresivne cijene struje, pove}anje ekonomi~nosti energetske potro{nje i vi{e poreskih i drugih olak{ica kada je u pitanju za{tita okoline i tako dalje. 39

40 Pored promjena klime, pove}anje broja stanovnika i {irenje stanovni{tva predstavlja jedan od vode}ih problema za prirodnu okolinu. Prosjek uni{tavanja prirodne okoline danas je puta br`i od normalnog. Samo {est puta u historiji su neke vrste tako nestale. Posljednja takva promjena je bila prije 65 miliona godina kada je zemlja najvjerovatnije bila zahva}ena meteorom. MOGU]A RJE[ENJA Jedan primjer dolazi iz HalkF r Ådala iz Sjevrnog Jyllanda, u Danskoj, gdje su razvojni planovi oja~ali lokalnu demokratiju a nisu je oslabili. Rezultat je bio pove}anje svijesti o za{titi okoline i rje{enja koja su imala zna~aja za budu}nost i bila usmjerena prema budu}nosti. Ve}ina seljaka se sastala i zajedno dala dijelove svoje zemlje da bi formirali zemlji{te za navodnjavanje na kojem sada postoji mogu}nost ~ak i da se rode vrate u HalkF r. Projekat je omugu}io stvaranje uslova za razmno`avanje roda na mjestu gdje su prije bila poljoprivredna polja i ma{ine. Mali gradovi Garstand i England su drugi primjer. Garstand je bio prvi na svijetu priznati trgova- ~ki grad. Danas je u njemu 90% onih koji se bave privredom i koji su se obavezali da kupuju robu koja ne zaga uje okolinu ili su u suprotnom izlo`eni kritici zbog na~ina organizovanja radnog procesa. Mo- `emo spomenuti, tako er, i jednog ~ovjeka iz Askera koji je slu~ajno radio u Udru`enju za prirodni razvoj. On je reducirao upotrebu energije u svojoj ku}i sa 90% tako {to je uradio dobro izolaciju i {to je koristio razli~ite izvore energije. Na taj na~in on }e najvjerovatnije u{tedjeti vi{e, nego da pla}a manji porez. Ovo je ne{to o ~emu bi trebali razmi{ljati politi- ~ari koji su orijentisani prema nov~anicima svojih glasa~a. U`ivanje je predstaviti ovakve lokalne mjere ali one ne mogu rije{iti ni polovinu svjetskih problema koji se ti~u za{tite okoline. Pored toga, obavezno je i internacionalno rukovo enje. Mora se stati u kraj tome da siroma{ne zemlje podcjenjuju jedna drugu kako bi sebi privukle kapital. Tako er, protokol iz Kyota koji se odnosi na regulaciju ispu{tanja klimatskih gasova mora iza}i iz mrtvog mora kako bi se otvorile neke nove mogu}nosti. Na ovom polju stoji kosmopolitika ispred svog najve}eg izazova. Na individualnom planu prirodu nije mogu}e za{titi ni o~istiti dok se ne o~isti ljudska du{a od pokvarenosti i neodgovornosti prema `ivotu na Zemlji. Po mnogima XX. stolje}e bilo je stolje}e genocida uni{tavanja ljudskog roda. Ho}e li XXI. stolje}e biti stolje}e planiranog i organizovanog uni- {tenja prirodne okoline od strane ~ovjeka? LITERATURA: Rijeka una Foto: Mirsad Nazifovi} 40

41 Za{tita od voda mr VEROSLAV RAJ^I], dipl. in`. gra. OBJEKTI RETENZIJA U ITALIJI UVOD a bi se definitvno rije{ile poplave desnih pritoka rijeke Po na podru~ju pokrajine D Emilija-Romanja, na svakom vodotoku Sekja, Panaro, Krostolo, Enca i Parma izvedeni su retenzioni objekti na zavr{etku planinskog dijela sliva. Ukupna zapremina ovih retenzija iznosi oko 70 miliona m 3. Objekti ovakvih dimenzija su, na nivou Italije, jedino izvedeni u ovoj italijanskoj pokrajini i po svom karakteru su jednonamjenski. Ovaj rad se odnosi na projekantske aspekte, eksperimentalnie provjere i prostorni raspored, a obra uje i teme nadzora i odr`avanja {to predstavlja novost za Javne radove u Italiji. Objekti su karakteristi~ni i prema svom polo`aju i prate}im elementima predstavljaju novost za na{e prilike u Rije~noj hidraulici jer predstavljaju jednonamjenske retenzije koje su kod nas rijetke u praksi. Klju~ne rije~i: Italija, Retenzije, Rije~ni parkovi, Eksperimentalne retenzije 1. OP[TE KARAKTERISTIKE SLIVA RIJEKE PO Povr{ina sliva rijeke Po, najve}eg u Italiji, iznosi vi{e od km 2 {to predstavlja ~etvrtinu nacionalne teritorije. Na njoj se nalazi oko lokalnih zajednica raspore enih u 6 regija: Pjemonte, Dolina Aosta, Lombardija, Veneto, Ligurija, Emilija-Romanja i autonomna regija Trento. U slivu `ivi oko 16 miliona stanovnika, a teritorija je neujedna~eno nastanjena. Sliv je sjedi{te glavne nacionalne industrije i obezbje uje 46% ukupnih poslova, 55% proizvodnje i 35% nacionalne poljoprivredne proizvodnje, Potro{nja elektri~ne energije je 48% od ukupne nacionalne konsumpcije, i sve nabrojano ~ini ovaj sliv krucijalnim prostorom nacionalne ekonomije. Pore enja radi, u neposrednoj zoni u{}a stogodi{nji veliki proticaj iznosi oko m 3 /s sa padom velikih voda u donjem toku vodotoka od oko 15 cm/km (rijeka Sava: potez granica sa Srbijom do u{}a rijeke Bosne, pad velikih voda oko 5 cm/km). U vodoprivrednom smislu, slivom upravlja Me uregionalna Agencija za rijeku Po (AIPO, italijanski akronim) koja je javna institucija i obezbje uje servis u oblasti in`enjerstva i `ivotne sredine za sljede}e italijanske pokrajine: Pjemonte, Lombardija, Emilija-Romanja i Veneto. Ova Agencija je prevashodno zadu`ena za realizaciju za{tite od poplava kao i mjera za smanjenje potencijalnih {teta od poplava. Objekti kojima upravlja variraju od nasipa i 41

42 Slika 1: Shematski polo`aj sliva rijeke Po neinvesticionih mjera za smanjenje {teta od poplava do velikih gra evinskih objekata kao {to su brane, retenzije i sl. Programi i projekti ove Agencije su ~esto rezultat uske saradnje sa nacionalnim i lokalnim vlastima, univerzitetskim institucijama i ostalim zainteresovanim stranama. Osnovana je 2003.g. i preuzela je rad biv{eg Magistrata (Uprave) za rijeku Po koji je bio dio nacionalnog Ministarstva za javne radove. U pore enju sa biv{im Magistratom koji se uglavnom bavio doga ajima u vezi sa poplavama u slivu, AIPO od g. ima ulogu i u plovidbi na rijekama i to u pokrajinama Lombar-dija i Emilija- -Romanja. Sjedi{te Agencije je u gradu Parmi (oko stanovnika) i ima 12 podjedinica koje su raspore ene kako u slivu tako i u oblasti istra`ivanja i razvoja. Odjeljenja su odre ena prema podslivnim cjelinama lociranim u 4 distrikta rijeke Po (Pjemonte, Lombardija, Veneto i Emilija-Romanja). Glavni zadaci Agencije su sljede}i: planiranje, projektovanje i izvo enje hidrogra evinskih projekata du` rijeke Po i njenih pritoka (plovidba, za{tita od poplava, za{tita `ivotne sredine, odgovor na hazardne i iznenadne situacije, prognoze poplava i su{a, planiranje i upravljanje prirodnim resursima (prije svega voda, manjim dijelom zemlji{te i znatno manjim dijelom vazduh, {ume i postoje}a flora i fauna) i resursima vodnih sistema, analiza morfologije sistema, hidrodinamike i geolo{ke karakteristike terena za numeri~ko, fizi~ko i geotehni~ko modeliranje, i sl. Odjeljenje koje se bavi istra`ivanjem i razvojem ima 3 laboratorije (2 hidrauli~ke i laboratoriju za geotehni~ko in`enjerstvo uklju~uju}i i testiranje materijala) koje je smje{teno u gradi}u Boreto u blizini grada Re o-emilija. Agencija ima uspostavljen sistem ranog upozoravanja od poplavnih doga aja koji omogu}ava pouzdanu prognozu budu}eg doga aja, pri ~emu se ovi podaci istovremeno dostavljaju lokalnim vlastima. Sistem je uspje{no povezan sa vanjskim hidrolo{kim i meteorolo{kim izvorima podataka. Trenutno se rade studije sa ciljem pove}anja plovnih dana na navigacionim putevima kao i studije izvo enja odgovaraju}ih pregrada (rezervoara) u donjem toku rijeke Po. Slika 2: Prikaz izvedenih retenzionih povr{ina u pokrajini Emilija-Romanja: (1) Sekja (Secchia), (2) Panaro, (3) Krostolo (Crostolo), (4) Enca (Enza), (5) Parma 2. UVODNE NAPOMENE Objekti koji su predmet ovog rada se odnose isklju~ivo na jednonamjenske retenzije koje su namjenjene isklju~ivo za za{titu od poplava. Na sjeveru Italije postoje i vi{enamjenski objekti pregrada (rezervoara) kao {to su objekti na lokalitetu Bilan}ino na rijeci Sieve u blizini Firence sa 69 mliona m 3 zapremine pri ~emu je zapremina pri maksimalnom nivou 84 miliona m 3 i retenzija Ravedis na bujici ^elina, pritoka rijeke Livenca u pokrajini Friuli sa 24 miliona m g. u Bolonji odr`ano je Savjetovanje o retenzijama (jednonamjenskim) izvedenim na desnim pritokama rijeke Po, na vodotocima Sekja, Panaro, Krostolo, Enca i Parma odnosno na svim pritokama na podru~ju pokrajine Emilija bez rijeke Taro kao i rijeke Reno koje su ve} hidrolo{ki-hidrauli~ki ispeglane. Od po~etka studija i po~etka aktivnosti pro{lo je vi{e od 30 godina i Savjetovanje je bila prilika za prvi pregled i jedan oblik zaklju~aka, odnosno kona~ni bilans o tome kako su se stanovnici ove pokrajine efikasno suo~ili sa integralnim i kona~nim rje{enjem plavljenja gore pomenutih vodotoka. U okviru ovih radova predvi ena je zapremina za peglanje vr{nog proticaja od pribli`no 70 miliona m 3, a svi radovi su izvedeni po glavnoj inicijativi Me uregionalne Agencije za rijeku Po (AIPO) iz Parme. Ovakvi objekti nisu poznati na nacionalnom nivou Italije i kao takvi se pojavljuju u Planovima Upravljanja ali samo u pokrajini Emilija-Romanja. U ovom trenutku tako e je zapo~eta prva faza izvo enja velike retenzije sa zapreminom od 16 miliona m 3 na rijeci, Bisencio, pritoka rijeke Arno (retenzija Renai). 42

43 3. RETENZIJA NA RIJECI SEKJA Prvi prijedlog za izvo enje retenzija, i to na rijeci Sekja, poti~e iz kraja {ezdesetih godina i do{la je od In`. Moratija koji je u slu~aju velikog odrona zemlji{ta u ^eredolu od 22.aprila 1960.g. predlo`io izvo enje brane kako bi se sa~uvala akumulacija stvorena odronom zemlji{ta. Studije u vezi sa izvo enjem ove retenzije datiraju iz sedamdesetih kada je na profilu prelaska iz planinskog u dolinski sliv planirana retenzija Rubijera u pokrajini Emilija-Romanja. Ovaj objekat ima zapreminu od 15 miliona m 3 i {titi 50 kilometara rijeke, prije svega nasipima nevelike visine i ovo je istorijski i pionir objekat ~ija su pozitivna iskustva primjenjena na drugim retenzijama. Karakteristi~no za ovaj objekat je da se sastoji od 2 retenzije, jedne manje tzv. linearne i druge bo~ne, odnosno derivacione. Ovo je novost za na{e hidrotehni~ke prilike, s obzirom da je u na{oj praksi ustaljeno pravilo da su retenzioni objekti isklju~ivo tzv. derivacionog (bo- ~nog) polo`aja. Na lokalitetu retenzije Rubiera nalazili su se krateri kao ostaci zahvatanja rije~nog materijala u vidu vodnog lica napu{tene vode. Ideja je bila da se ovi prostori pretvore u retenzije. Interesantno je napomenuti na~in projektantskog pristupa. Rekonstrukcija maksimalnih vrijednosti poplava dovela je na kraju do izrade fizi~kog (hidrauli- ~kog) modela ukupnog sistema rijeke Sekja. Fizi~ki hidrauli~ki model je ra en na otvorenom u inundaciji rijeke Ence u razmjeri R. 1:40. Istra`ivanja su imala za cilj da odrede optimalnu visinu nasipa na retenziji kao i njene optimalne dimenzije i sam hidrauli~ki u~inak. Tako e, ova istra`ivanja su dala odgovor o optimalnim hidrauli~kim objektima kojim se pune retenzije, razli~itim tipovima i kombinacijama objekata preliva i posebnih oblika temeljnog ispusta a sve sa ciljem {to br`eg rastere}enja ulaznog hidrograma, odnosno br`e evakuacije tra`ene zapremine vode na ovim kombinovanim objektima. Eksperimentalno odre ivanje kapaciteta evakuacionih organa trajalo je do decembra 1976.g. kada je Magistrat za rijeku Po odlu~io da brzo izvede retenzioni objekat koji je direktno {titio grad Modenu. Prihva}eno rje{enje je ekonomski optimalno, a sastoji se od dvije retenzije, jedne koja se nalazi unutar rijeke Sekja sa prelivom i temeljnim ispustom i druge na lijevom boku ovog vodotoka sa bo~nim prelivom, a sve u skladu sa dimenzijama potvr enim na fizi~kom hidrauli- ~kom modelu. Radovi su zavr{eni 1979.g. i ve} slijede}e godine ovaj objekat je imao uticaja na poplavu koja se tada dogodila. 4. RADOVI NA OSTALIM RETENZIJAMA Na osnovu pozitivnih iskustava ste~enih na vodotoku Sekja, pri{lo se u prvim godinama osamdesetih provjeri analognih objekata na vodotocima Panaro, Enca, Krostolo i Parma pri ~emu su se koristila iskustva za{tite od poplava i eksploatacije rije~nog materijala. Prve studije za retenziju Panaro i dva objekta na rijeci Enca pojavljuju se u 1980.g, za Krostolo 1982.g. i za Parmu 1983.g. Potpora ovakvih aktivnosti su bile poplave koje su se javile 1910.g., 1952.g., 1968.g. i 1980.g. Istra`ivanja su ura ena za svaku retenziju i svaki vodotok. Kod realizacije ovih objekata vo eno je ra~una o zavisnosti izvo enja ovih radova od potreba za komercijalnim materijalom iz iskopa na tr`i{tu. U slu- ~aju retenzije Panaro, eksploatacija rije~nog materijala je izvedena kratko vrijeme prije izvo enja objekta po projektu, tako da je kompletan objekat zavr{en ve} 1985.g. samo nakon 5 godina od po~etka radova. Me utim, u slu~aju retenzija Krostolo, Enca i Parma aktivnosti na eksploataciji rije~nog materijala su zapo~eli nakon odobrenja projekta kao i nivoa eksplo-atacije sa du`im vremenom realizacije. Retenzija Krostolo zavr{ena je 1991.g., 8 godina nakon po- ~etka radova a sli~ni objekti na rijekama Enca i Parma i 2006.g., odnosno 18 i 16 godina od po- ~etka radova, ali tako e zbog ozbiljnog administrativnog ka{njenja. U tabeli 1 dati su osnovni elementi izvedenih retenzija. Zapremina ovih objekata varira od maksimalno 18 miliona m 3 (Panaro) do minimalno 1,5 miliona m 3 (Krostolo). Povratni periodi na koje su definisane ove retenzije su tako e razli~iti i kre}u se od godina za vodotok Sekja do 200 godina za vodotok Panaro. Tako e, postoji velika razlika u procentu redukcije poplavnog proticaja od minimalno 24% za vodotok Sekja do maksimalno 66% za vodotok Parma. 43

44 Tabela br. 1: Osnovni parametri analiziranih retenzionih povr{ina Kada se uzme u obzir skra}eno povratno vrijeme poplava koje pune retenziju na vodotoku Sekja, prethodno predvi enu za stogodi{nje poplave, efektivno stanje je provjereno 1991.g. vi{ednevnom rekonstrukcijom poplave. U ovom trenutku postavlja se pitanje opravdanosti za{titne visine u odnosu na maksimalnu predvidivu poplavu. Tako e postoji pitanje odgovaraju}e propusnosti ispusta koji se ina~e dimenzioniraju na maksimalnu mogu}u poplavu. Pitanje vododr`ivosti retenzije pri bilo kojoj poplavi je logi~no za ove objekte izvedene od lokalnog Slika 3: Retenzija Enca (Enza): Panorama sa ozna~enim polo`ajem retenzija zemljanog materijala za koje je prema italijanskim normativima predvi en odgovaraju}i stepen sigurnosti. Usvojena za{titna visina, odnosno razlika nivoa krune nasipa i nivoa maksimalne poplave je prema italijanskim normativima funkcija visine preliva kao i visine talasa uslijed vjetra. U slu~aju retenzione povr{ine Parma, sa visinom preliva od 23,90 m usvojena je za{titna visina od 2,60 m, za Krostolo pri visini preliva od 20,50 m za{titna visina je 1,80 m, a za dvije retenzije Enca za maksimalnu visinu od 17,50 m za{titna visina iznosi 1,80 m. U vezi sa funkcijom evakuacionih organa kao i objekata za punjenje retenzija, treba re}i da na retenzijama Enca, Krostolo i Parma su izvedeni takvi prelivni organi koji nisu pod uticajem donje vode, odnosno nivoa u retenziji i obi~no se koriste za neo~ekivano velike poplavne talase. Sli~no rje{enje je primjenjeno za retenziju Krostolo pomo}u jednog produ`enog frontalnog prelivnog organa. U vezi sa retenzijom Enca originalno je bilo predvi ena realizacija bo~nih objekata od 6 retenzija, 3 uzvodno i 3 nizvodno u odnosu na naselje Montekjo Emilija. Zajedno su trebali da redukuju poplave stogodi{njih velikih voda, me utim kasnije je rje{enje promijenjeno tako da je izvedena velika pregrada sa 3 retenzije koje omogu}avaju ispunjavanje projektovanih zahtjeva u vezi sa velikim vodama povratnog perioda 1/50. Od ove tri retenzije, ona najnizvodnija je prva realizovana. Tako e, dvije uzvodne retenzije su grupisane u jednu (Slika 3). Na ovaj na~in su izvedene retenzije pri ~emu je zapremina nizvodne retenzije 4,0 x 10 6 m 3, a uzvodne 8,2 x 10 6 m 3. Na retenziji Panaro u skora{nje vrijeme izvedeni su radovi na pove}anju zapremine tako da umjesto stogodi{njih velikih voda uspje{no transformi{u zapremine dvjestogodi{nje velike vode. U slu~aju re- 44

45 tenzije Krostolo, koja transformi{e stogodi{nji veliki talas, objekat je smje{ten malo uzvodno od grada Re- o Emilija i primarni cilj je, uz ostale hidrogra- evinske radove, za{tita ovog grada od velikih voda Retenzija Parma Ovaj objekat je izveden kao lokalna retenzija jer je vodotok kroz grad Parmu nedovoljne propusne mo}i. S tim u vezi, ura en je fizi~ki hidrauli~ki model finansiran od AIPO na kraju sedamdesetih u laboratoriju u Boretu. Na ovaj na~in je izvr{eno tariranje nivoa u modelu i hidrauli~kom prora~unu pri ~emu su kori{teni postoje}i tragovi velikih voda. Kako je kapacitet regulisanog korita kroz grad Parmu nedovoljan da propusti vr{ne proticaje stogodi{njehih velikih voda, nije bilo mogu}e izvesti rekonstrukciju ove regulacije sa ciljem pove}anja propusne mo}i prije svega zbog stare istorijske jezgre grada. Pri{lo se ideji o realizaciji jedne retenzije koja se puni sa oba ova vodotoka i to sa rijeke Parme oko 5,5 x 10 6 m 3 i rijeke Baganca oko 3,5 x 10 6 m 3. U toku projektovanja odlu~eno je da se zapremina ove retenzije pove}a sa prvobitnih 9 x 10 6 m 3 na 12 x 10 6 m PROJEKTANTSKI ASPEKTI Za svaku retenziju projektantska procedura je zahtjevala detaljno sagledavanje svih aspekata. Polaze}i od provjere propusne mo}i korita nizvodno od retenzije, stanja nasipa i uticaja donje vode rijeke Po ura eni su modeli propagacije sa rekonstrukcijom poplava i odre ene dimenzije i lokaliteti retenzionih objekata uzimaju}i u obzir i uslove `ivotne sredine i lokalne karakteristike Rekonstrukcija poplava Glavni odgovor koji se tra`io jeste zapremina retenzije, zatim prognoze maksimalnih doga aja kao i odre ivanje proticajne propusnosti ispusta. Za razli- ~ite povratne periode i razli~ito trajanje padavina, ura ene su analize potrebne zapremine retenzije u funkciji izlaznog (nizvodnog) proticaja neposredno nizvodno od prelivnog ili nekog drugog organa predvi enog za punjenje ovih objekata. Za svaku analiziranu retenziju mo`e se re}i da predstavlja slu~aj za sebe i da su one me usobno razli~ite. U slu~aju objekta Sekja radi se o dvije retenzije koje su me usobno kombinovane u vidu manjeg i primarnog objekta u samom vodotoku i drugog, ve}eg objekta koji se naknadno aktivira. U slu~aju retenzije Enca, njeno punjenje nastaje kada ulazni proticaj prema{uje propusnu mo} osnovnog korita nizvodno od organa za punjenje objekta. Ovu funkciju obavlja prag u koritu koji omogu}ava aktiviranje bo~nog preliva. Rje{enje sa punjenjem retenzija sa uzvodne strane samog objektaje prihvatljivije je iz dva razloga: Prvo, jer je ovaj polo`aj evakuacionog organa bolji sa stanovi{ta pronosa i deponovanja nanosa, a drugo jer je to prihvatljivije za objekte nasipa koji su izvedeni po obodu retenzije. Na retenzijama Krostolo i Parma izvedeni su cjeloviti objekti retenzija sa prelivnim objektom na nizvodnom kraju koje nalikuju na klasi~no akumulaciono jezero ali s tom razlikom da je objekat jednonamjenski pa se i zbog toga svrstava u retenzije. Slika 4: Retenzija Parma: Nizvodni pogled na pregradu (branu) 45

46 5.2. Disipacija mlaza na izlazu iz temeljnog ispusta na objektu pregrade Posebna pa`nja je posve}ena objektima temeljnih ispusta na pregradama (branama) s obzirom da oni stvaraju razli~ite mlazne strujnice u odnosu na ve} poznate sli~ne prilike na hidroenergetskim objektima. Na objektu vodotoka Sekja kori{teni su posebni armirano-betonski blokovi tipa duple ka{ike (bucket) sa odgovaraju}im fizi~kim modelom gdje je provjerena funkcionalnost ovih objekata. Svaka od retenzija ima svoje karakteristi~ne objekte za disipaciju energije temeljnih ispusta na branama za {ta su ra eni fizi~ki hidrauli~ki modeli po preporukama ameri~kog in`enjerstva i njegovih iskustava na ovakvim objektima, Ovo je samo dokaz koliko su kompleksni ovi objekti i sa kakvom pa`njom i projektantskim oprezom treba pri}i njihovim rje{enjima Geomorfolo{ke karakteristike i veza izme u retenzija i eksploatacije rije~nog materijala Potrebno je dati karakteristike geolo{ke, geomorfolo{ke i hidrogeolo{ke gra e kako zbog izvo enja gra evinskih radova i vododr`ivosti objekata tako i zbog eksploatacije rije~nog materijala kako u samim retenzijama tako i van njih. O~igledno je da je situacija na svim retenzijama sli~na i da se radi o konoidima wármiane i Mindel- Riss na visokim platoima Modene, Re o-emilije i Parme. U in`enjersko-geolo{kom rje~niku, ovo su primarni materijali koji su bili izlo`eni istim procesima erozije pri ~emu se izdvajaju {ljunci, pijesak, mulj i ilova~e u raznim razvojnim fazama, {to je ina~e uobi~ajeno za sastav zemlji{ta na donjim tokovima u Savskom slivu. Objekti Sekja i Panaro nalaze se na zavr{ecima konoida na krajevima dolina gdje su padovi terena mali (0,5-1 %o ), dok se objekti na Parmi, Enci i Krostolo nalaze uzvodno od konoida sa ve}im padovima terena (3-5 %o). Za svaki objekat posebno istra`ivanje je sprovedeno za polo`aj sedimenata, njihove litolo{ke karakteristike, debljine slojeva, njihovu povezanost, propusnost, nivoe akvifera, sezonski re`im. Razmatrani su tako e i slu~ajevi u vezi sa slijeganjem ovih objekata, kao i sa o~ekivanim seizmi~kim karakteristikama. Istra`ivanje je bilo povjereno Odjeljenju za nauku zemlji{ta na Univerzitetu Modena i Re o-emilija. Za sve retenzije oko 50% koli~ina radova je bilo kompenzirano iskopom za industriju za preradu {ljunka i pijeska Primjena Normativa o branama Va`no pitanje je u primjeni normativa u fazi projektovanja. Razmatrano je sljede}e: da sve retenzije sa svojim akumulacionim prostorom i maksimalnim nivoom uspora se izvode u skladu sa italijanskim Pravilnikom o branama (D.P.R. No 1363 od g.) kao i u skladu sa Normativnim dekretom od g., 46

47 ovi normativi ne uzimaju u obzir periodi~nu funkciju retenzija i ne odre uju tzv. ekolo{ki prihvatljiv protok, Izvr{ni Savjet za javne radove ima svoje normative za ovakve retenzije. U toku 1994.g. Ministarstvo za `ivotnu sredinu svojim Zakonom No 584 od g. uzima u razmatranje retenzije. Ovim se preciziraju povremeni vodeni tokovi opasani nasipima (kao {to je slu~aj sa objektom Enca) i oni koji su stvoreni pregra ivanjem ovih tokova. O ovim prvo navedenim objektima brine lokalna Hidrauli~ka Uprava, a o drugim ova Uprava zajedno sa Nacionalnim Servisom za brane. Zaklju- ~eno je da se za ovakve objekte ne moraju primjenjivati Normativi o branama s obzirom na malu frekvenciju i nepredvidivost poplavnih doga aja. Sve u svemu, postoji potreba za jednim savjetovanjem na kojem bi se dali odgovori o maksimalnoj procijenjenoj poplavi, dimenzioniranju ispusnih objekata, uticaju seizmi~kih faktora kao i odr`avanje i nadzor izvedenih retenzija Ure enje korita Ence bo~no od izvedenih retenzija Retenzije Enca su izvedene van korita vodotoka uz lijevu obalu korita u jednoj stara~i u du`ini od pribli`no 5 km. Ukupna zapremina retenzionih objekata od 12x10 6 m 3 izvedena je pribli`no 50% u iskopu terena, a preostalih 50% u nasipima. Ukupno su izvedene dvije retenzije pri ~emu je najnizvodniji potez (dno retenzije) polo`eno na kotu dna osnovnog korita, dok je, uzvodno, dno objekta polo`eno par metara ispod kote korita. Razlika izme u kote krune nasipa i dna vodotoka je izme u 7 i 14 m. Unutra{njost osnovnog korita vodotoka je bila obuhva}ena iskopom pri ~emu su zahva}eni svi slojevi {ljunka i pijeska sve dok se nije do{lo do slojeva gline. Izvedene traverze u koritu, zajedno sa ostalim me upragovima, omogu}avaju ne samo bolju stabilnost korita nego i izdizanje nivoa vode {to je povoljnije sa stanovi{ta prelaznih proticaja na organima za punjenje retenzija. 6. PRIMJENA FIZI^KIH HIDRAULI^KIH MODELA Za sve retenzije i njihove objekte izvedeni su fizi~ki hidrauli~ki modeli tako da su za retenzije sa pregradama nizvodno od njih (Slu~aj Parma i Krostolo) ovi modeli dali odgovor na pitanja hidrauli~kih doga aja u bu~nicama, dispipaciji mlaza, funkcionisanja pri velikim poplavama kao i pona{anju objekata pri razli~itim doticanjima (proticajima) na objektu za njegovo punjenje. U slu~ajevima punjenja ovih objekata sa uzvodne strane, modeli su dali odgovore na pona{anje trouglastog Y rasporeda traverzi kao i objekata za prigu{enje toka na nizvodnom kraju objekata za punjenje kao i na pona{anje pojedinih objekata sistema. Tako e, u slu~aju retenzije Parma analizirana su dva nezavisna slu~aja, jedne jedinstvene retenzije kao i slu~aj kada se objekat sastoji od dvije retenzijre. Svi fizi~ki modeli su ispitivani u laboratoriji Boreto, a kona~na obrada rezultata je ura ena u Odjeljenju za gra evinsko in`enjerstvo Univerziteta u Parmi. Tako e, ovdje su ura eni i analizirani modeli sa objektima prigu{enja u vidu dvostruke ka{ike (bucket) o ~emu je bilo vi{e rije~i u prethodnom tekstu i prethodnim slikama Pregrade (brane) U slu~aju pregrada postavljenih nizvodno od retenzije (Parma i Krostolo kao i Parma za oba slu- ~aja, sa varijantama sa jednom i dvije retenzije) prve eksperimentalne faze su razmatrale isticanje u temeljnim ispustima, disipaciju mlaza nizvodno od njih, kao i generalno dimenzioniranje ovih objekata. Sli~na iskustva su preuzeta sa retenzije Sekja, koja je prethodno izvedena, s tim {to su ova iskustva provjerena i primjenjena na novoprojektovanim objektima. To se prije svega odnosi na polo`aj i optimalne dimenzije u du`ini i {irini blokova za disipaciju. Tako npr. ulazne brzine reda u slu~aju bez dispiatora sa veli~inom od 16 m/s su umanjene na 2,5 m/s sa minimumom od 1,0 m/s. Tako e je analiziran i slu~aj maksimalne poplave pri ~emu se aktivira i povr{inski evakuacioni organ u vidu {ahtnog preliva Uzvodni sistemi punjenja Na primjeru retenzije Enca formiran je sistem od tri traverze (pregrade) u vidu slova Y. Modeli su dali rje{enje za optimalnu vrijednost uglova pragova, odnose du`ina pragova, nizvodne kote pragova kako bi se definisale zone talo`enja. Tako e, modeli su u svojoj drugoj fazi dali odgovor na erozione procese u dnu vodotoka i retenzija kao i na njihovim obalama. 7. PROSTORNI POLO@AJ Za izvo enje ovih retenzija potrebno je zauzimanje zna~ajnih povr{ina okolnog terena i to: 350 ha za Sekju, 450 ha za Panaro, 300 ha za Encu i 180 ha za Parmu. Modeli za primjenu prostornih mjera i njihova evolucija su prirodno od velikog inetresa. Na ovim prostorima do{lo je do plavljenja poljoprivrednih kultura i naravno da je inetresantno da se u relativno kratkom vremenu stvaraju uslovi povremenog plavljenja pri ~emu dolazi do kratkotrajnog pove}anja vla`nosti. Za svaku retenziju analizirana je mogu- }nost odr`avanja i pre`ivljavanja faune i ustanovljeno je da pove}anje vla`nosti uti~e povoljno na razvoj i reprodukciju. U slu~aju objekta Sekja unutar retenzi- 47

48 je kao i van nje se nalaze tereni koji se periodi~no plave i oni su tipi~ni za mo~varne krajeve. Tako je 1990.g. na povr{ini od 260 hektara (od ukupno 350 ha cijele retenzije) formiran Rije~ni park retenzije Sekja u kojem se nalazi posebna flora i fauna specifi~ni za mo~varna vodna tijela. U slu~aju retenzija Enca, koje su novijeg datuma i uto~i{te posebnih flora i fauna, nisu primje}ene degradacije potencijala usljed poplava. U odnosu na retenziju Sekja gdje je automatski nastala prirodna transformacija zbog prisustva jezera usljed iskopavanja, i ovdje je do{lo do podsticaja jedne prostorne ravni na jedan unaprijed pripremljeni na~in. Teritorij koji se analizira, van granica retenzija, podrazumijeva za{titne pojaseve rije~nog korita koji su u naprednoj fazi uspostavljanja ravnote`e. Sve to prati zadovoljstvo stanovnika ovog kraja. Putem intereneta lokalno Udru`enje obavje{tava svoje posjetioce da se na teritoriji retenzionih povr{ina nalazi zna~ajno prirodno blago, da se radi o dvije retenzije na rijeci Enca... gdje se nalazi bogato prisustvo realnih vrsta, barskih ptica, malih gnjuraca, italijanskih vitezova, jarebica, dabrova i sl. Osje}a se entuzijazam simpati~nih ljubitelja prirode iako su radovi u zavr{noj fazi. Retenzija Panaro koja se nalazi izme u autoputa i ulice Emilija, sli~no kao i u slu~aju Sekje, smje{tena je na konoidima i u njoj se nalaze vodna ogledala na iskopima, a prostor unutar retenzije se koristi za poljoprivredu. Jedan manji dio retenzije, oko 10%, predstavlja povr{inu koja je interesantan lokalni habitat. Retenzija Krostolo, iako sastavljena od najstarijih retenzija (napravljena u ranim devedesetim) ne nalazi se u odgovaraju}oj ravni. Unutra{njost retenzije se jednim dijelom koristi za krmne kulture i travnate biljke, ostatak je neobra en. Smatra se da je mogu}e ostvariti veoma atraktivan ambijentalni prostor ako se ostvari pravljenje retenzije uzvodno i nizvodno pri ~emu bi se formirao prostor od oko 40 ha. U vezi sa retenzijom Parma ~iji su radovi zavr- {eni 2006.g. situacija je sljede}a: Na nekim dijelovima se jo{ zahvata rije~ni materijal, a dio retenzije je jo{ pod eksperimentalnim punjenjem. Ve} se razmatra primjena sli~nih radova na ure enju ove povr{ine kao {to je bio slu~aj na ostalim retenzijama. 8. EKSPERIMENTALNO PUNJENJE RETENZIJA, NADZOR I UPRAVLJANJE Sa izuzetkom retenzije Sekja gdje se radi trenutno na pove}anju zapremine ovog objekta uklju~uju}i i pove}anje proticajnog kapaciteta na objektima za punjenje retenzije pri maksimalnoj poplavi, svi radovi na intervencijama kao i sami gra evinski radovi su zavr{eni. U ovom trenutku radi se na radovima u vezi sa eksperimentalnim punjenjem retenzije Parma kao i faza u vezi sa programiranjem ovakvih punjenja za 48

49 retenzije Enca, Krostolo i Parma. Ukratko daje se kratak prikaz nadzora i odr`avanja ovih objekata. Ovakvi radovi su prema italijanskim normama i zakonima obavezni za sve akumulacione bazene kako nakon zavr{etka radova tako i za tzv. probni rad. Ovo je obaveza nacionalnog servisa za brane. Ove probe su idealna prilika da se provjeri pona{anje akumulacionih bazena i da se eventualno uo~e nedostaci kao i pona{anje objekata u funkciji. Tako e, u Italiji je predvi eno i povremena provjera pona{anja ovih objekata. Tehni~ki elementi za aktivnosti upravljanja akumulacijama kojih se moraju pridr`avati koncesionari ovih objekata su jedna novina za Agenciju za javne radove. Npr. u ovom trenutku su u toku radovi na izvo enju eksperimentalnih akumulacija na Parmi gdje su uposleni interna tehni~ka lica kao i privremeni tehni~ki specijalisti kao spoljni saradnici. Me utim, razmi{lja se o stalnom anga`ovanju ovog osoblja. Tako e, predvi a se jedna saradnja sa institutima Univerziteta kao i Institutima za istra`ivanja u vidu sakupljanja podataka, precizno pra}enje vrijednosti proticaja u sistemu. Tako e nije isklju~ena mogu}nost da se u budu}nosti akumulacioni prostori koriste i za navodnjavanje. Tako bi objekti postali dvonamjenski, za ubla`avanja poplava i za navodnjavanje. Tako e se u ovom trenutku razmi{lja o pove}anju zapremine retenzija upravo za potrebe navodnjavanja. Tako e, objekti moraju obezbijediti i ispu{tanje ekolo{ki prihvatljivog protoka posebno va`nim za ljetne mjesece. 9. ZAKLJU^CI Analizirane retenzije povr{ine na sjeveru Italije su na nacionalnom nivou jedinstvene u hidrauli~kom smislu jer predstavljaju netipi~ne jednonamjenske objekte za kontrolu poplava u slivu. Od po~etka projektovanja do njihove izgradnje bilo je potrebno oko 30 godina zbog ne samo slo`enih izvo enja nego ve} i administrativnog ka{njenja. Iako poneki objekti imaju sve elemente akumulacionog bazena, ipak se u italijanskoj literaturi svrstavaju u retenzione jer su isklju~ivo jednonamjenski objekti za kontrolu poplava. Tako e, interesantna su iskustva na ovim, italijanskim objektima koja se odnose na situativni polo`aj retenzija, jedne ili vi{e njih na istom objektu. U na{oj praksi Rije~ne hidraulike uglavnom dominiraju tzv. bo~ni (derivacioni) objekti retenzija {to ne mora biti isklju~ivo pravilo. Posebna prednost dijelova objekata koji se odnose na punjenje i pra`njenje ovih retenzija le`i u ~injenici da nije primjenjen nijedan na~in mehani~ke ili elektronske kontrole punjenja i pra`njenja kako bi se pouzdanost objekata izdigla na vi{i nivo. Interesantno je za ve}inu izvedenih retenzija da je usvojen princip (nakon sprovedenih tehnoekonomskih analiza) da se oko 50% radova izvodi u iskopu pri ~emu se znatan dio investicionih ulaganja kompenzira komercijalnim efektom rije~nog materijala iz iskopa. U nekim slu~ajevima su dna retenzija spu{tana i ispod nivoa osnovnog korita, a u nekim drugim slu~ajevima ono prati kotu dna minor korita. Ovo ima za posljedicu neophodnost izvo enja nepropusnih injekcionih zavjesa (membrana) ispod temelja prate}ih nasipa uz retenziju kako bi se omogu}ila vododr`ivost ovih objekata. Te{ko je na osnovu 5 izvedenih objekata, koji se znatno me usobno razlikuju, do}i do srednje vrijednosti zadr`anog kubnog metra vode, ali se mo`e aproksimativno ra~unati sa vrijednosti od oko 5 Eura. Primjenjuju}i iskustva na{ih italijanskih kolega na lokalnim prilikama donjeg toka rijeke Vrbas, autor je do{ao do zaklju~ka da bi ovi objekti uz komercijalno kori{tenje iskopanog materijala u retenziji, najvjerovatnije bili ekonomski prihvatljivi pod uslovom da tr`i{te u kratkom vremenu mo`e prihvatiti desetine miliona kubika iskopanog komercijalnog materijala. Postoji mi{ljenje autora da bi najvjerovatnije ovi objekti mogli na}i svoju primjenu u kombinaciji sa ure enjem vodotoka umjesto isklju~ivo klasi~nih regulacionih objekata na koje smo ve} vi{e od 20 godina navikli i koji se u posljednjih 15- tak godin napu{taju na Zapadu i sve vi{e prilazi tzv. Natural Free Bank Protection konceptu ili kako ga jo{ na Zapadu nazivaju Natural River Engineering. 10. LITERATURA [1] Bureau of Reclamation: Design of small Dams, SAD, 1977.g. [2] Bureau of Reclamation: Design of small cannal structures, SAD, 1980.g. [3] Raj~i}, V.: Neka prakti~na iskustva iz Zapadne Evrope u primjeni savremenih retenzionih povr{ina za za{titu od poplava, 15. Savjetovanje Srpskog dru{tva za hidrauli~ka istra`ivanja (SDHI), Beograd, 2009.g. [4] Raj~i}, V.; Primjena retenzija u donjem toku rijeke Vrbas, ^asopis Voda i mi,sarajevo ( u {tampi) [5] Susin, G.M..: Le casse di espansione in Emilia-Romagna (Flood Control Retention Polders in Emilia Romagna Region, Italy), ^asopis Acqua, Broj 5/2008, (str. 9-24), Rim, Italija, 2008.g. [6] Privatna prepiska autora sa pojedinim istra`iva~ima sa Univerziteta u Bolonji i Parmi, Italija 49

50 Vijesti i zanimljivosti EMILIJA MA@AR, prof. AQUASAN MRE@A BOSNE I HERCEGOVINE USPOSTAVLJENA NEFORMALNA MRE@A STRU^NJAKA U SEKTORU VODA I ZA[TITE OKOLI[A okviru Projekta dobre uprave u oblasti voda i za{tite okoli{a GOV-WADE U godine uspostavljena je neformalna mre`e stru~njaka iz sektora voda i za{tite okoli{a u Bosni Hercegovini (BiH). Aquasan mre`a je podr`ana od strane [vicarske agencije za razvoj i saradnju u BiH, a sekretarijat pomenute mre`e je Resursni centar za vode i okoli{ Una Consulting iz Biha}a. Kako je do{lo do inicijative za uspostavu Aquasan mre`e? Sektoru voda i za{tite okoli{a u Bosni i Hercegovini jo{ uvijek nije dat zaslu`eni prioritet na svim nivoima, posebno na nivou entitetskih i dr`avnih institucija. Izazovi u sektoru uglavnom su vezani za proces tranzicije u BiH i decentralizacije sektora voda i za{tite okoli{a, {to je rezultiralo nizom prekinutih veza izme u relevantnih aktera. Upravo zbog nedostatka komunikacije, slabe povezanosti izme u relevantnih aktera u sektoru i potrebi za razmjenom postoje}ih iskustava pokrenuta je inicijativa za uspostavu neformalne Aquasan (aqua=voda, sanitas=zdravlje) mre`e stru~njaka iz sektora voda i za{tite okoli{a sa podru~ja cijele BiH. Ideja za uspostavljanje Aquasan mre`e se tako e iskristalizirala tokom ~etverogodi{njeg provo enja Projekta GOV-WADE na podru~ju sliva rijeke Une. Nakon pripreme koncepta Aquasan mre`e u saradnji sa stru~njacima iz sektora voda i za{tite okoli- {a (predstavnicima kantonalnih institucija, op}ina, javnih preduze}a, nevladinih organizacija i nezavisnim konsultantima), predstavnici firme UNA Consulting su proveli niz pripremnih aktivnosti i odr`ali 27 sastanaka sa predstavnicima relevantnih institucija u sektoru voda i za{tite okoli{a sa podru~ja cijele BiH, a sve u cilju pripreme i uspostave Aquasan mre`e. Tokom provedenih razgovora, odnosno istra`ivanja, ideja o uspostavljanju Aquasan mre`e je dobila zna~ajnu podr{ku i potvrdila stvarnu potrebu za iz- [ta je Aquasan mre`a? Aquasan mre`a je neformalna grupa stru~njaka iz sektora voda i za{tite okoli{a iz cijele Bosne i Hercegovine okupljena sa ciljem razmjene informacija, znanja, iskustava te unapre enja i promocije sektora voda i za{tite okoli{a. 50

51 Fotografije sa konsultativnih sastanaka sa predstavnicima Agencije za vodno podru~je Save i op}ine Tuzla gradnjom kapaciteta u sektora voda i za{tite okoli{a. Projekt uspostave Aquasan mre`e je prepoznat od strane skoro svih zainteresiranih strana kao va`an korak u razvoju i prosperitetu sektora voda i za{tite okoli{a, kako za stru~njake pojedince, tako i za institucije koje oni predstavljaju. Ciljevi Aquasan mre`e Sektor voda i za{tite okoli{a se suo~ava sa mnogim izazovima u pogledu upravljanja, nedostatka kapaciteta i me usobne komunikacije na svim nivoima od lokalnog (op}ine) do entitetskog nivoa (relevantna ministarstva). Za potrebna unapre enja u sektoru, kroz uspostavljanje Aquasan mre`e, postavljeni su slijede}i ciljevi: prikupiti i koristiti znanja i iskustva ~lanova Aquasan mre`e, te doprinijeti boljoj organizaciji sektora voda i za{tite okoli{a i motivirati ostale zainteresirane strane da postanu aktivni ~lanovi Aquasan mre`e; omogu}iti u~enje kroz razmjenu pozitivnih iskustava, saznanja, informacija i najboljih praksi, te doprinijeti izgradnji ljudskih kapaciteta u sektoru voda i za{tite okoli{a; Intenzivirati saradnju izme u predstavnika svih zainteresiranih strana, posebno stru~njaka u sektoru voda i za{tite okoli{a, kroz lobiranje za zajedni~ke interese u sektoru voda i za{tite okoli{a i promoviranje prepoznatljivosti sektora na svim nivoima vlasti. Osim pru`anja mogu}nosti u~enja, predvi eno je i promoviranje konkretnih aktivnosti i dobrih praksi (projekti koji se odnose na centralizovanu i decentraliziranu odvodnju i tretman otpadnih voda, upravljanje rizicima i kartiranje rizika od poplava, regionalno upravljanje ~vrstim otpadom i sl.) i prezentiranje istih nadle`nim organima uprave na svim nivoima i potencijalnim financijskim institucijama. Pored toga, najbolje prakse }e biti dokumentirane i dostupne partnerima zainteresiranim za replikaciju. Ipak, Aquasan mre`a }e biti prvenstveno osnova za direktni kontakt sektorskih stru~njaka licem-u-lice kroz stvaranje zajednice za u~enje i razmjenu iskustava, a ne kao alat za stvaranje konkretnih proizvoda. Najva`niji proizvod Aquasan mre`e jest znanje i razmjena iskustava. ^lanstvo ^lanovi Aquasan mre`e su stru~njaci iz sektora voda i za{tite okoli{a sa podru~ja cijele Bosne i Hercegovine. ^lanstvo u Aquasan mre`i ovisi o intenzitetu u~e{}a njenih ~lanova i podijeljeno je na tri grupe: klju~ni ~lanovi (stalni ~lanovi pokreta~i koji }e osigurati kontinuitet rada mre`e), pridru`eni ~lanovi (pozivaju se u odre enim prilikama) i ~lanovi podr{ke (donatori, financijske institucije i drugi relevantni i zainteresirani akteri). ^lanstvo u Aquasan mre`i ^lanovi Aquasan mre`e su, odnosno mogu biti predstavnici: dr`avnih ministarstava, relevantnih entitetskih i kantonalnih ministarstava, entitetskih agencija za vode, op}ina, istra`iva~kih ustanova, civilnog 51

52 dru{tva, nevladinih organizacija, javnih vodovodnih i komunalnih preduze}a, te predstavnici privatnog sektora uklju~uju}i neovisne konsultante na temelju usagla{enih kriterija i na dobrovoljnoj osnovi. Pri odabiru ~lanova po{tuje se princip ravnopravnosti spolova. Pokreta~ke snage Aquasan mre`e su timski duh njezinih ~lanova, jednakost svih ~lanova na temelju kulture dijaloga, predanost razmjeni znanja, ali i predanost ~lanova da ostvare napredak u sektoru voda i za{tite okoli{a sa zajedni~kom vizijom unapre enja. Neformalnost u radu nudi mogu}nosti za u`u saradnju i komunikaciju me u ~lanovima koji predstavljaju razli~ite institucije, ali koji u takvom okru`enju mogu djelovati i kao pojedinci sa zajedni~kim interesima u sektoru voda i za{tite okoli{a ili drugim zajedni- ~kim interesima. Neformalnost grupe tako er zna~i da ne postoji statut, nema zakonske i organizacijske strukture, nego samo dobro me usobno funkcioniranje pojedinaca i horizontalna hijerarhija ~lanova, tj. jasne i redovite rotacije uloga i odgovornosti. Incijalni sastanak Aquasan mre`e Tokom incijalnog sastanka Aquasan mre`e koji je odr`an godine u Biha}u uspostavljena je Aquasan mre`a i usvojen programa rada za narednu godinu, a pojedini ~lanovi su se ve} izjasnili za nivo ~lanstva u mre`i. Klju~ni ~lanovi mre`e }e zajedno sa predstavnicima Una Consulting-a (sekretarijatom Aquasan mre`e), u~estvovati u pripremi i provo enju narednih sastanaka. Kao najaktuelniju temu za prvi sastanak Aquasan mre`e ve}ina u~esnika je predlo`ila: Priprema i upravljanje projektima (investicijama) u oblasti odvodnje i pre~i{}avanja otpadnih voda, uklju~uju}i i pripremu Jedinica (timova) za implementaciju pomenutih projekata. Na Inicijalnom sastanku Aquasan mre`e prisustvovali su predstavnici Agencije za vodno podru~je Jadranskog mora, Agencije za vode oblasnog rije- ~nog sliva Save, predstavnici kantonalnih ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva iz Zeni- ~ko-dobojskog, Tuzlanskog i Unsko-sanskog kantona, predstavnici op}ina Tuzla, Prijedor, Cazin, Bosanska Krupa i Biha}, javnih vodovodnih/komunalnih preduze}a predstavnici Jedinice za implementaciju projekta odvodnje i pre~i{}avanja otpadnih voda grada Biha}a, predstavnik SDC-a, i {vicarske konsultantske firme SKAT. U svrhu razmjene aktuelnih informacija i de{avanja u sektoru, u uvodnoj prezentaciji koju je pripremio gospodin Branislav Blagojevi}, koji iz opravdanih razloga nije mogao prisustvovati Inicijalnom sastanku Aquasan mre`e, prezentirao je gospodin Sandi Zuli}, direktor Una Consulting-a. On je sa u~esnicima podijelio najbitnije informacije i zaklju~ke sa nedavno odr`ane konferencije u Sarajevu pod pokroviteljstvom DABLAS sekretarijata (platforma za za{titu voda i ekosistema za sliv Dunava i Crnog mora). Ukratko su predstavljeni strate{ki i pravni okviri sektora voda i odvodnje otpadnih voda u BiH, te nau~ene lekcije u pripremi projekata i mogu}nosti financiranja infrastrukturnih projekata u oblasti voda iz zemalja u regiji. Tako er, uz osvrt na predprocjenu projekata, planiranje i utvr ivanje prioriteta kod ulaganja u postrojenja za pre~i{}avanje otpadnih voda, u~esnicima su predstavljeni zaklju~ci sa preporukama za unapre enje situacije u sektoru. G a Aida Jusufhod`i}, in`enjerka Una Consuting-a, u~esnicima je pru`ila informacije o nedavno odr`anoj radionici: Decentralizirani sistemi odvodnje otpadnih voda, njenom sadr`aju i ciljevima. Jedan od glavnih zaklju~aka sa radionice jest da je tema veoma aktuelna za op}ine i javna vodovodna i komunalna preduze}a, te je izra`ena potreba daljnje izgradnje njihovih kapaciteta kako bi se ovakvi projekti mogli implementirati u {to skorijem periodu. Prezentacija Projekat odvodnje i pre~i{}avanja otpadnih voda u op}ini Biha} iskustva u implementaciji projekta koju je priredio gosp. Hasan Zuli}, te- Predstavljanje u~esnika 52

53 Prezentacija gospodina Hasana Zuli}a i diskusija matski je poslu`ila kao uvod za naredni sastanak Aquasan mre`e. Za pomenutu temu je tokom konsultativnih sastanaka vladao veliki interes me u svim u~esnicima Aquasan mre`e. Pored pregleda trenutnog stanja sa stanovi{ta odvodnje otpadnih voda, u~esnicima su tako e prezentirane informacije o glavnim elementima sporazuma op}ine Biha} i KfW banke, iznosu i raspodjeli financijskih sredstava i ostvarenim preduvjetima za po~etak realizacije projekta. Poja{njeni su i odnosi u~esnika u realizaciji projekta na relacijama financijska insititucija op}ina - realizator. Iz diskusije je proiza{la konstatacija o neophodnosti unapre enja kapaciteta op}ina i obuke ~lanova JIP-a za provo enje velikih infrastrukturnih u sektoru voda i za{tite okoli- {a. Tako er, veliki interes izra`en tokom diskusije i brojna pitanja opravdanje su i potvrda pokretanja Aquasan mre`e. Treba tako e na kraju navesti da su svi prisutni zaklju~ili da je sa prezentacijom gosp. Zuli}a i diskusijom na pomenutu temu izvr{ena odli~na priprema za naredni sastanak Aquasan mre`e. Pored ove aktuelne teme, prisutni u~esnici predlo`ili su jo{ niz tema (za{tita izvori{ta i vodenih tokova, iskustva u primjeni novih pristupa i tehnologija, javno-privatno partnerstvo i sl.) koje }e biti detaljnije razra ene tokom narednih sastanaka Aquasan mre- `e i Aquasan radionice. Tokom dvogodi{njeg perioda djelovanja Aquasan mre`e, ~iju je podr{ku omogu}ila [vicarska agencija za razvoj i saradnju u BiH, predvi eno je {est sastanaka i dvije Aquasan radionice koje }e organizovati sekretarijat Aquasan mre`e. Prvi redovni sastanak Aquasan mre`e bi}e odr`an u Banja Luci, povodom obilje`avanja Svjetskog dana voda, 22. marta godine. Vi{e informacija: unasanabi@bih.net.ba Svi u~esnici Inicijalnog sastanka Aquasan mre`e ( godine, Biha}) 53

54 In memoriam DILISTA HRKA[ IN MEMORIAM NADA GALI], ( ) ikada nije lako pisati ovu vrstu teksta, a naro~ito onda kada pi{ete o osobi ko- N ju ste poznavali preko dvije decenije i sa kojom ste imali veoma lijepe poslovne i prijateljske odnose, me usobno se uva`avali i razumijevali, uspje{no sara ivali i zajedno pro`ivljavali mnoge lijepe, ali i one druge trenutke. Nada Gali} je bila na svoj na~in neobi~no obi~na i posebna osoba. Uvijek je znala {ta `eli, mo`e i ho}e, naro~ito kada su struka i posao bili u pitanju i sve to uokvireno u savjesnost i odgovornost do mjere do koje je to ponekad sagovornika ili saradnika znalo zadiviti, ali i obeshrabriti ili osujetiti. To se odslikavalo i u njenom privatnom `ivotu u kojem je uvijek vi{e pa`nje i vremena imala za porodicu i prijatelje, za sebe najmanje. Sje- }am se neke na{e pri~e od prije tri godine o godi{- njem odmoru kada mi je rekla da posljednjih 7-8 godina uop{te nije koristila godi{nji odmor {to zbog posla, {to zbog nekih porodi~nih problema. I takva je ostala do samog kraja; iako te{ko bolesna, svim silama je nastojala da ne zavisi od drugih, da ne optere- }uje okolinu i da bude {to pozitivnija. Valjda nije nau~ila da prima pomo} i pa`nju, znala je samo da pru- `a. Ro ena godine, zavr{iv{i gimnaziju u Zavidovi}ima, odlazi u Sarajevo na Gra evinski fakultet na kojem diplomira godine. Rade}i kao mladi in`injer u Unioninvestu - Hidroterma, brzo se opredjeljuje za oblast tretmana pitkih voda i svoja zna~ajna iskustva sti~e radom u istoimenom glavnom gradu Al`ira na izgradnji ure aja za pripremu pitke za novim saznanjima i iskustvima dovodi je u Zavod za vodoprivredu u Odjeljenje za komunalnu hidrotehniku, a kasnije u Studijsko odjeljenje gdje rame uz rame sa starijim i iskusnijim kolegama profesionalno, stru~no i odgovorno obavlja radne zadatke. Ratna zbivanja pre- `ivjela je u Sarajevu redovno idu}i na posao u Zavod, pa sve do godine kada prelazi na rad u Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva na mjesto glavne federalne vodoprivredne inspektorice. Formiranjem Federalne uprave za inspekcijske poslove, nastavlja svoj rad kao glavna inspektorica za oblast voda sve do svoje smrti. Kada se u prolje}e godine razboljela pa sve gotovo do kraja nije gubila ni duh ni vedrinu, uvijek `ele}i pri~ati samo o poslu i vodoprivrednim temama, za sebe samo kratko govore}i da je dobro i da }e ozdraviti, a i dalje veoma brinu}i o zdravlju svoga staroga oca koji `ivi sam Na`alost, te{ka bolest je bila ja~a i Nada je zaklopila svoje plave o~i 4.oktobra godine. Tako smo ostali bez jedne drage i ~estite osobe, bez jedne vrlo profesionalne i odgovorne in`injerke hidrotehnike i vodoprivredne inspektorice, bez Nade Gali} koja je svoja znanja i iskustva dijelila i kroz ovaj ~asopis pi{u}i zanimljive tekstove o za{titi voda. Da se krivo ne shvati, nije Nada bila samo in`injerka i stru~njak, Nada je itekako voljela pozori{te, muziku, film, pa je svoje slobodno vrijeme naj~e{}e i provodila posje}uju}i pozori{na i koncertna doga anja u Sarajevu. Tako je, jednom mi je rekla, punila baterije za ispunjavanje svih zadaka koji je ~ekaju sutra. Takav spoj senzibiliteta i ~vrstine ne sre}e se ~esto u `ivotu. Koliko god je bila dio na{ih `ivota, jednako tako }e biti i dio na{ih lijepih i dragih sje}anja. 54

55

56 ISSN