privredni vjesnik EENinfo izvoznici i vlada viroexpo mirovinski fondovi rimčev novi automobil

Transcription

1 izvoznici i vlada viroexpo mirovinski fondovi rimčev novi automobil privredni vjesnik prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik 7. ožujka 2016., godina LXII, broj 3918 Djelatnost kockanja i klađenja U sedam godina neto dobit oko milijarde kuna Igračima sve privlačnije inozemne internet stranice. Uostalom, rast i ovisi o digitalizaciji poslovanja, proizvoda i usluga intervju Petar Ćorluka vlasnik i direktor tvrtki Violeta i Prodex Tržište radne snage nezaposlenih, a radnika nema poseban prilog EENinfo Što donosi Enterprise Europe Network Konjunkturni test Pesimisti prerađivači i uslugaši

2 ...onaj pravi NOVI ATRAKTIVNI SADRŽAJI: Kvartoteka najava Salona po zagrebačkim kvartovima PIT STOP na Trgu bana Jelačića Biker Show i Moto alka Karting utrke Izložba modela malih vozila i vlakova Harley Davidson Show AUTO MOTO FORUM Fotografija je simbolična. Mladi & Inovativni: FSB Racing team Motocross klinci

3 sadržaj 3918 / 7. ožujka tema tjedna nezaposlenih, a radnika nema Unatoč velikom broju nezaposlenih mnoge hrvatske tvrtke svoje potrebe za radnom snagom ne mogu zadovoljiti među radnicima na burzi INTERVJU 12 Petar Ćorluka, vlasnik i direktor tvrtki Violeta i Prodex Violeta je stvorena da bi trajala PV ANALIZA 16 Djelatnost kockanja i klađenja: u sedam godina neto dobit oko milijarde kuna Igračima sve privlačnije inozemne internet stranice. Uostalom, rast i ovisi o digitalizaciji poslovanja, proizvoda i usluga 50 Proizvodi tvrtke Rimac Automobili nalaze se u 24 zemlje na pet kontinenata Hrvatski izvoznici 20 Marić: U vezi s porezima neću biti gluh Država će omogućiti lakše poslovanje kroz konsolidaciju, stabiliziranje javnog duga i uklanjanje administrativnih barijera aktualno 24 Održan 21. Viroexpo Vidjeti i osjetiti proizvod, uz informacije iz prve ruke 12 Petar Ćorluka HRWWWatska 32 Novi trendovi u rješavanju potrošačkih sporova Nepristranost, brzina i ekonomičnost KONJUNKTURNI TEST 34 Pesimisti prerađivači i uslugaši Dok su gospodarstvenici u industriji i uslugama pesimistično raspoloženi, pokazatelji u građevinarstvu i trgovini ipak su u porastu Rimac automobili u Ženevi 50 Otkriven zli brat blizanac Concept S od nule do 100 kilometara na sat ubrzava za 2,5 sekundi i može dosegnuti 365 kilometara na sat privredni vjesnik Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Vladimir Rončević, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović MARKETING voditelj marketinga Goran Ružić ruzic@privredni.hr referentica marketinga Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr Tel: marketing@privredni.hr Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: , Faks: redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, Zagreb Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 3

4 gost komentator Sanja Čižmar Investitori strpljivo čekaju Internacionalni investitori ne očekuju neke specijalne povlastice i poticaje, već konkurentnu investicijsko-poslovnu klimu Sanja Čižmar, starija partnerica, Horwath HTL Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na redakcija@privredni.hr Bilo je zanimljivo na nedavno održanom Adria Hotel Forumu, regionalnoj hotelskoj investicijskoj konferenciji, moderirati panel s vodećim internacionalnim i domaćim investicijskim grupama koje ulažu u hotelijerstvo u Hrvatskoj i regiji. Na konferenciji se osjetila povećana živost tržišta, tj. interes investitora za investicijske prilike u hotelijerstvu Hrvatske. Prvi puta su na jednoj investicijskoj konferenciji u hotelijerstvu nazočili globalni investicijski fondovi koji ulažu u hotelske i ostale nekretnine. Vodeći investitori koji su sudjelovali na tom panelu potvrdili su da svi oni trenutačno razvijaju hotelsko-turističke projekte u Hrvatskoj. Dakle, čini se da je Hrvatska atraktivna za investitore. Ipak, zanimljiva je razlika u strategiji investiranja između domaćih i stranih investitora. Investitori koji su već prisutni na našem tržištu, poput Maistre i Dogus Grupe, razvijaju luksuzne hotelske projekte, iako je poznato da je vrijeme povrata na investicije kod luksuznih hotela dulje nego kod hotela više srednje kategorije. No, riječ je o najsnažnijim investicijskim grupama koje imaju raspoloživa financijska sredstva, ali što je još važnije i dugoročnu viziju i dovoljnu dozu strpljivosti u rješavanju birokratskih zavrzlama, te što je najvažnije, imaju povjerenje u buduću tržišnu poziciju Hrvatske na Mediteranu koja će im na dugi rok osigurati odgovarajuće povrate na ulaganja. Nije zanemariva činjenica ni da ti investitori već dugo vremena posluju u Hrvatskoj te su se silom prilika naučili boriti sa svim ograničenjima koje okruženje danas u Hrvatskoj postavlja ne samo tijekom procesa investiranja već i u samom poslovanju hotelsko-turističkih kompanija. S druge strane, ino investitori koji su sudjelovali na panelu, iako su investicijski snažni, nisu iskazali želju ulagati u klasične hotele u Hrvatskoj već u tzv. mješovite resorte koji osim hotela uključuju i turističke nekretnine ili u specifične oblike hotela kao što su primjerice aparthoteli za produženi boravak, tzv. extended stay. Zašto taj otklon u gledištu kod internacionalnih investitora koji tek ulaze na tržište Hrvatske u odnosu na one koji su ovdje već dugo prisutni? Očito internacionalci primjenjuju investicijske strategije koje im osiguravaju višu stopu povrata u odnosu na ulaganje u klasične hotele. Oni, naime, jasnije vide prepreke ulasku na tržište za koje ocjenjuju da su više nego na drugim alternativnim tržištima na Mediteranu. Što su po njima prepreke ulaska na naše tržište? Svi su naime potvrdili da ne očekuju neke specijalne povlastice i poticaje kod ulaganja, već konkurentnu investicijsko-poslovnu klimu. Dakle, uvjete koje mogu zateći u bilo kojoj drugoj zemlji gdje mogu ulagati. Istaknuli su kako očekuju prije svega stabilnost poslovnog Strani investitori očekuju stabilnost poslovnog okruženja, jasnoću i usklađenost zakona koji se ne mijenjaju često okruženja, jasnoću i usklađenost zakona koji se ne mijenjaju često. Zanima ih konkurentni porezni okvir, dakle ne isključivo stopa poreza na dodanu vrijednost, već ukupnost fiskalnih i parafiskalnih davanja. Očekuju učinkovitost javne administracije u izdavanju dozvola, želju da se dozvole izdaju u razumnom roku bez kojekavih pritisaka na lokalnim i regionalnim razinama, kao i jasnoću i usklađenost sustava prostornih planova. Pitanja pomorskog dobra i turističkog zemljišta ističu se kao izuzetno bitna jer bez njihovog rješavanja nema daljeg turističkog razvoja. Očekuju li mnogo? Vidjet ćemo što Vlada na to kaže. Premijer je na Adria Hotel Forumu obećao quick wins, dakle promjene u investicijsko-poslovnoj klimi koje je moguće brzo provesti i koje daju brze rezultate. Investitori strpljivo čekaju 4 Privredni vjesnik broj ožujka 2016.

5 BROJKE, BROJKE Odvjetnički uredi u godini ukupno 938 poduzetnika 1,5 milijardi kuna ostvareni prihodi 820 poduzetnika (87,4%) ostvarilo neto dobit 118 gubitaša 4163 zaposlenih rang ljestvica prema prihodu i broju zaposlenih: 5552 kuna iznosila je prosječna mjesečna neto plaća NAZIV ODVJETNIČKOG DRUŠTVA BROJ ZAPOSLENIH PRIHOD (mil. kn) 1. Hanžeković & Partneri ,6 2. Grgić & Partneri 57 34,3 3. Divjak, Topić, Bahtijarević 37 19,5 najveća dobit: NAZIV ODVJETNIČKOG DRUŠTVA DOBIT 1. Mamić Perić Reberski Rimac 9,8 milijuna kuna 2. Hanžeković & Partneri 8,4 milijuna kuna 3. Grgić & Partneri 8,3 milijuna kuna Izvor: Fina 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 5

6 TEMA TJEDNA Kako naći potrebne radnike? 6 Privredni vjesnik broj ožujka 2016.

7 Uz nezaposlenih - nedostaje radne snage Unatoč velikom broju nezaposlenih mnoge hrvatske tvrtke svoje potrebe za radnom snagom ne mogu zadovoljiti među radnicima na burzi. Hrvatskoj će u budućnosti trebati strani radnici zbog niskog nataliteta i starenja stanovništva. Primjeri Poljske i Njemačke pokazuju kako se gospodarski rast može osigurati samo otvaranjem granica za radnike struka koje na tržištu nedostaju piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr Svake godine čak 5000 poslodavaca u Hrvatskoj traži mogućnost uvoza radne snage unatoč činjenici da je na Zavodu za zapošljavanje stalno prijavljeno oko nezaposlenih. Hrvatsko tržište rada pati od mnogih problema - bilježimo najnižu stopu aktivnosti i zaposlenih u Europskoj uniji, gotovo je najviša i stopa nezaposlenih, prosjek Za ovu godinu tvrtke članice hgk-a su zatražile omogućavanje dovođenja 4708 radnika iz inozemstva godina pojedinog radnika visok je, a mladi i obrazovani sve više traže kruh u drugim zemljama, što je dijelom i posljedica činjenice kako je među mladima stopa nezaposlenih izuzetno visoka. Upravo tom temom bavio se prošlotjedni okrugli stol pod nazivom Kako hrvatskom gospodarstvu osigurati potrebne radnike? u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. U idućih 20 godina EU će se suočiti s nedostatkom od oko 30 milijuna radnika, tako da bi u budućnosti veći problem za nas trebala predstavljati činjenica kako privući strane radnike pred konkurencijom na zapadu Europe. Sol na tu bolnu ranu dodaje i podatak da kada bismo zaposlili svakog radnika koji traži posao na burzi još bi nam nedostajalo oko radnika kako bi se osigurao gospodarski rast Hrvatske i osiguralo punjenje proračuna za mirovine, zdravstvo i druga socijalna davanja. Poljski poučak S istim problemom susreću se i naši tranzicijski takmaci. Poljska je, primjerice, zbog odljeva svojih radnika na zapad Europe, koji je prema procjenama veći od , zatražila posebne dozvole kako bi uvela radnu snagu iz Ukrajine, Bjelorusije, Uzbekistana i Taždikistana. Tamošnji službenici ministarstva rada su u siječnju posjetili i Kinu i Indiju kako bi pronašli radnike za elektrotehničku industriju i graditeljstvo kojih nedostaje oko Istodobno, u znatno manjoj Češkoj poduzetnici traže pomoć vlade jer im nedostaje radnika. Iako nam trenutačno izbjeglice s Bliskog Istoka i sjeverne Afrike prave probleme, samoj Njemačkoj za 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 7

8 TEMA TJEDNA Jesu li tijekom godine poslodavci tražili radnike? (%) 36,2% DA NE 63,8% Izvor: HZZ, HGK Razlozi koji su stvarali poteškoće poslodavcima u traženju radnika Neki drugi razlozi 3,7% Nedostatak kandidata koji su spremni raditi za ponuđenu plaću 22,0% Nezainteresiranost ili nemotiviranost kandidata 34,7% Nedostatak kandidata s potrebnim socijalnim vještinama 15,8% Nedostatak kandidata s traženim certifikatom ili licencom 6,5% Nedostatak kandidata s traženim znanjem stranog jezika 8,7% Nedostatak kandidata s traženim znanjem rada na računalu 5,0% Nedostatak kandidata s traženim radnim iskustvom 54,9% Nedostatak kandidata s prikladnim obrazovnim smjerom/programom Nedostatak kandidata s traženom razinom obrazovanja 25,6% 43,3% Izvor: HZZ, HGK Prvih 7 najproblematičnijih zanimanja Konobar/ konobarica Kuhar/ kuharica Vozač/vozačica teretnog vozila Prodavač/ prodavačica Medicinska sestra Frizer/frizerka Zavarivač/ zavarivačica 7,4% 6,6% 3,2% 2,9% 2,1% 1,9% 1,8% Izvor: HZZ, HGK 8 Privredni vjesnik broj ožujka 2016.

9 Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK Moramo prestati proizvoditi ljude/kadar za izvoz ili zalihe Hrvatska za sada nema konzistentan sustav informacija o obrazovnim i kvalifikacijskim potrebama na tržištu rada. Stoga je vrlo teško ili posve nemoguće odrediti buduće obrazovne zahtjeve istaknuo je Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije. Uzimajući u obzir globalizaciju i nepovoljne demografske čimbenike, Hrvatska je, ili bi barem trebala biti, u procesu restrukturiranja gospodarstva i unapređenja njegove konkurentnosti, a obrazovni bi sustav trebao imati više fleksibilnosti i slobode u bržem prilagođavanju, smatra Bejaković. Jedno od rješenja nudi i Hrvatska gospodarska komora kroz svoj projekt dualnog obrazovanja. Cilj dualnog obrazovanja jest povezivanje sustava obrazovanja i gospodarstva prema uzoru na Austriju i Njemačku, a upravo je to ono što poslodavci traže, kaže potpredsjednik HGK-a za međunarodne poslove Želimir Kramarić. Takvo će obrazovanje uključiti mlade na tržište rada još za vrijeme srednjeg strukovnog školovanja i visokog obrazovanja. Moramo prestati proizvoditi ljude/kadar za izvoz ili zalihe, ističe Kramarić. Zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i športa Hrvoje Šlezak podržao je ovaj projekt. Ovakvi projekti poput dualnog obrazovanja koje provodi Komora samo su korak u rješavanju ovog složenog problema. No svima je jasno da tim putem trebamo krenuti, zaključio je Šlezak. održavanje gospodarskog rasta godišnje nedostaje pola milijuna imigranata u sljedećih 35 godina. Za 15 godina polovina će tamošnjih radnika otići u mirovinu pa bi se do godine broj radnika u toj zemlji mogao smanjiti sa 45 na 29 milijuna. Njemačkoj nedostaju visokoobrazovani radnici i stručnjaci u gotovo svim dijelovima države. Tvrtke traže informatičare, tehničare, znanstvenike prirodnih znanosti, a brojna radna mjesta su slobodna za nove radnike u zdravstvu. Ukidanjem radnih dozvola za radnike iz Hrvatske još će najmanje građana naše države otići praviti društvo onima, kojih je sada više od , a već rade na tom tržištu. Hrvatska će uskoro imati ne samo gospodarski problem nego i onaj demografski, obrazovni, sigurnosni i socijalni. Više od trećine tvrtki treba radnike Prema analizi poslodavaca o potrebama za radnom snagom u godini, koju je predstavio Josip Ježovita s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, čak 36,2 posto ispitanih treba rad- Prijedlog godišnjih kvota radnih dozvola za od strane članica HGK-a radnih dozvola je predloženo od strane članica HGK-a Nije nam prioritet dovesti radnu snagu iz inozemstva. Vjerujte, nama poslodavcima je hrvatski radnik najjeftiniji. No, onih koji su spremni i žele raditi nema dovoljno Brodogradnja Graditeljstvo Promet Turizam i ugostiteljstvo Izvor: HZZ, HGK Prerađivačka industrija (metaloprerađivačka) Poljoprivreda i šumarstvo Darko Pappo, član Uprave DIV-a 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 9

10 TEMA TJEDNA Ana Miličević Pezelj, SSSH Uvoz radne snage da, ali tek kada uvjeti to budu dopuštali Sindikati dugoročno nisu protiv uvoza strane radne snage, ali tek onda kada uvjeti to budu dopuštali, kaže izvršna tajnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Miličević Pezelj. Prioritet u borbi za veće zapošljavanje mora biti prikladno obrazovanje, naglašava Ana Miličević Pezelj. Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata ukazuje kako je potrebno obratiti pozornost na strukturu zaposlenih kako bismo lakše došli do najboljih rješenja. Hrvatska svakako mora poraditi na obrazovanju odraslih, naglašava ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ana Jarallah Paun. Treba biti i svjestan mogućnosti s kojima raspolažemo jer dvije trećine nezaposlenih ima srednju stručnu spremu, njih 12 posto je visoko obrazovano, a ostali imaju tek osnovnu školu. Mnogi i ne znaju da prekvalifikacije i ospobljavanje mogu napraviti u HZZ-u, poručila je Ana Jarallah Paun poslodavca u Hrvatskoj godišnje traži mogućnost uvoza radne snage još ljudi uskoro će trebati u turizmu uz sadašnjih zaposlenih oko 1000 najboljih vozača iz Hrvatske otišlo u Njemačku nike i to najviše onih u prerađivačkoj industriji, proizvodnji i prodaji vozila, graditeljstvu i turizmu. Najčešće su novozaposleni traženi na Zavodu za zapošljavanje (66,9 posto), zatim osobnim poznanstvom (45,4 posto) i kroz vlastitu bazu životopisa (33,7 posto). Čak 32,8 posto poslodavaca koje je tražilo radnike naišlo je na probleme u njihovom pronalaženju. Najtraženiji su na toj listi konobari, kuhari, vozači teretnih vozila, prodavači, medicinske sestre, frizeri i zavarivači. Među potrebama poslodavaca najveći nedostaci radnika su vezani uz nedovoljno radno iskustvo (54,9 posto), nedovoljno obrazovanje za taj posao (43,3 posto) te, zanimljivo, nezainteresiranost i nemotiviranost kandidata (34,7 posto). Za ovu godinu tvrtke članice HGK-a su zatražile omogućavanje dovođenja 4708 radnika iz inozemstva za osiguranje svojih potreba za radnicima. Najviše radnika iz inozemstva traži se u Splitu, pa Zagrebu, Rijeci, Čakovcu i Puli, a najtraženiji su elektrozavarivači, brodomonteri, AKZ radnici, brodocjevari, brusači, zavarivači, brodoskelari, tesari, zidari, armirači i betonirci. Najviše stranaca traži brodograditeljska industrija, njih 3006, dok su građevinci zatražili 1336 dozvola za strane radnike. Prekvalifikacije i unutar tvrtki Da je potražnja za stranom radnom snagom velika ističu i poduzetnici. Konstantno tražimo radnike s određenim iskustvom; keramičare, knaufere i druge, ali ih ne nalazimo ovdje pa imamo potrebu za stranima, kaže pomoćnik glavnog direktora Tehnike Zlatko Sirovec. Direktor ljudskih potencijala Uljanika Hrvoje Markulinčić dodaje kako je važno naglasiti kako strani radnici ne zamjenjuju i ne isključuju domaće. Oni, dapače, osiguravaju rad za naše mehaničare, električare, odnosno za sve one čija zanimanja nisu deficitarna, naglašava Markulinčić. Najviše stranaca traži brodograditeljska industrija, njih 3006, dok su građevinci zatražili 1336 dozvola za strane radnike Zbog nedostatka radne snage za članice naše Grupe osnovali smo i svoje učilište, ističe član Uprave DIV-a Darko Pappo. Prisiljeni smo raditi prekvalifikacije, a to najbolje možemo unutar naše kompanije. Moram naglasiti da nam nije prioritet dovesti radnu snagu iz inozemstva. Vjerujte, nama poslodavcima je hrvatski radnik najjeftiniji. No, onih koji su spremni i žele raditi nema dovoljno, naglašava Pappo. Problem je u školskom sustavu i, općenito, u politici, smatra predsjednik Uprave Radnika Mirko Habijanec kojemu trenutačno nedostaje stotinjak prikladnih radnika. Nije nam cilj uvoziti strane radnike. Želimo zapošljavati domaće ljude s kojima nam je u konačnici i lakše raditi, ali već sada teško nalazimo potrebnu radnu snagu, poručila je potpredsjednica Uprave Valamar Riviere Poreč Ivana Budin Arhanić koja je istaknula da i turizam zapošljava oko ljudi, 10 Privredni vjesnik broj ožujka 2016.

11 Razumijem i podupirem, s jedne strane, potrebe i prijedloge gospodarstvenika za uvoz radne snage, no s druge, moramo voditi računa i o zaštiti svoga tržišta rada. Nada Šikić, ministrica rada i mirovinskog sustava a ubrzo će trebati još Predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa pri HGK-u i direktor La Loga Darko Vukadinović objasnio je kako se njegova grana susreće s problemom odljeva kvalitetnih radnika pa je, prema njegovoj procjeni, samo u Njemačku otišlo oko 1000 najboljih vozača. treba pristupiti i izradi potpuno novoga modela za angažiranje stranih radnika, smatra vidović Rješenje se mora naći Problem uvoza radne snage mora se riješiti na korist tvrtki, ali i zaštite interesa domaće radne snage, ističe savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK-a Davorko Vidović. Ne treba samo osigurati povećanu kvotu za uvoz radnika, već se treba pristupiti i izradi potpuno novoga modela za angažiranje stranih radnika. Broj traženih dozvola za uvoz radnika više od 20 puta nadmašuje broj radnika određen kvotom, a uglavnom je riječ o zanimanjima iz sektora graditeljstva, prometa, turizma i brodogradnje, ističe Vidović. Nacionalni problem mora se rješavati samo nacionalnom akcijom. Prvi uvjet je prepoznavanje problema, a drugi postojanje političke volje da se rješava. Također, prvi nacionalni cilj mora biti povećanje zaposlenosti, a prvi korak izrada sveobuhvatne nacionalne strategije razvoja i upotrebe ljudskih potencijala. Kratkoročnim mjerama poput povećanja uvoznih kvota, izrade novog modela zapošljavanja stranaca, izmjena Zakona o strancima, uvođenja dualnog obrazovanja i strožeg nadzora rada stranaca na crno, može se krenuti odmah, zaključuje Vidović Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić istaknula je kako je Ministarstvo otvoreno za razgovor s tvrtkama o novim modelima angažiranja stranih radnika. Razumijem i podupirem, s jedne strane, potrebe i prijedloge gospodarstvenika za uvoz radne snage, no s druge, moramo voditi računa i o zaštiti svoga tržišta rada. Stoga, ove godine idemo s povećanom kvotom, no ne u traženom obujmu, istaknula je Nada Šikić. Problem uvoza radne snage mora se riješiti na korist tvrtki, ali i zaštite interesa domaće radne snage. Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK-a 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 11

12 INTERVJU Petar Ćorluka, vlasnik i direktor tvrtki Violeta i Prodex, Grude, Nedavno smo probili i rusko tržište. Radi se o trgovačkom lancu u Moskvi koji je do sada uzimao samo europske i turske brendove, a sad se odlučio samo za nas. U taj lanac planiramo plasirati oko 10 milijuna eura robe godišnje, kaže Petar Ćorluka 12 Privredni vjesnik broj ožujka 2016.

13 Bosna i Hercegovina Violeta je stvorena da bi trajala Novi smo i zanimljivi smo, tako da nas potrošači žele isprobati, a kada naše proizvode probaju uvjere se u kvalitetu. Sigurno je da nećemo stati. Još ćemo investirati, ulagati te zapošljavati mlade ljude piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr Violeta je od rijetkih novostvorenih brendova u zadnjih tridesetak godina u našoj regiji. Proizvodi ove tvrtke, čiji je vlasnik i direktor Petar Ćorluka, vezani su uz higijenske papirnate premium proizvode, deterdžente i pelene i zauzimaju sve značajniji udjel na tržištu u zemljama regije pozicionirajući se uz bok najpoznatijim svjetskim brendovima. Brend Violeta počeo se razvijati godine da bi danas bio među najprepoznatljvijim novim brendovima u regiji. Grupacija Violeta ima vlastite pogone u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a u ovome trenutku zapošljava oko 950 radnika i broji 14 poslovnica u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji. Pored Violete, Ćorluka je vlasnik i tvrtke Prodex koja ima dva shopping centra u Tomislavgradu te mjestu Gorici u Općini Grude u BiH. Također, on je i vlasnik staračkog doma Vita te dječjeg vrtića čiji se program odvija po programu Montessori. Osim toga, vlasnik je i hotela u Sarajevu koji je kategoriziran s pet zvjezdica. S Ćorlukom smo razgovarali o poslovanju njegovih tvrtki, stanju na tržištu, te o planovima koje namjerava realizirati. oko 950 radnika i 14 poslovnica u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji ima Grupa Violeta Počeli ste s trgovinom. Kako ste se odlučili za proizvodnju? - Počeo sam godine kada smo kroz tvrtku Prodex razvili maloprodaju te otvorili supermarkete i bili zastupnici niza prepoznatljivih prehrambenih proizvoda. Nakon što sam uvidio da neke proizvode koje uvozimo možemo povoljnije proizvo- 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 13

14 INTERVJU diti, počeo sam razmišljati o proizvodnji. Dugo smo procjenjivali i razmišljali i krenuli najprije s proizvodnjom toaletnog papira, potom papirnatih maramica, vlažnih maramica, pelena, a odnedavno i deterdženata i omekšivača. Prodex smo zadržali i on ima dva shopping centra. Kako se mnogi bave trgovinom i kako je u tom dijelu velika konkurencija, mogu reći da sam sretan što smo se okrenuli proizvodnji. Imamo tri proizvodna pogona od kojih su dva u Grudama i jedan u Svetoj Heleni kraj Zagreba. Je li teže proizvoditi ili trgovati? - Proizvodnja je teži put od trgovine. Zato je malo tvrtki u regiji koje su se okrenule stvaranju novog brenda te njegovu razvijanju. U proizvodnji se stvara novi brend, stvara se navika i nova vrijednost. Ako je kvaliteta vrhunska, onda će vam i potrošači ostati vjerni. Mi zaista O proizvodnji sam počeo razmišljati kad sam uvidio da neke proizvode iz uvoza možemo POvoljnije proizvoditi oko 120 mil promet ostvaren dosta ulažemo u kvalitetu i poboljšanja te stalno radimo na inovacijama. Zato su nas potrošači i prepoznali jer im nudimo nešto više nego drugi, nudimo im stalna poboljšanja i inovacije te vrhunsku kvalitetu. Udjel trgovine u našem prometu je oko 10 posto. Koliki su vaši tržišni udjeli u zemljama regije? - Najveće udjele imamo u kuhinjskim ručnicima. Mislim da u regiji, u tome dijelu, imamo udjel od oko 30 posto, a u Bosni i Hercegovini taj udjel je 50 posto. U Hrvatskoj i Sloveniji smo na oko 30 posto, a razvijamo se i na ostalim tržištima. Regionalni smo lideri u tome. Što se tiče papirnatih maramica, lideri smo u BiH i Hrvatskoj, a u Sloveniji smo drugi. S pelenama smo drugi. Naš cilj je biti lider, drugi ili eventualno treći. Proizvod koji nije barem treći po udjelu na tržištu u ovih nekoliko zemalja mi prestajemo proizvoditi. Nama u zadnje vrijeme raste udjel u Sloveniji i Mađarskoj, a nedavno smo se probili i na rusko tržište. Radi se o trgovačkom lancu u Moskvi koji je do sada uzimao samo europske i turske brendove, a sad se odlučio samo za nas. U taj lanac planiramo plasirati oko 10 milijuna eura robe godišnje. Inače, lanac prodaje samo premium brendove. Prošlo ljeto ste otvorili novi suvremeni pogon. Što u njemu proizvodite i kakve imate planove? - Radi se o investiciji vrijednoj 20 milijuna eura, koju smo financirali iz vlastitog poslovanja. Pogon je opremljen najsuvremenijim strojevima od kojih je japanski stroj za proizvodnju pelena jedini u Europi. Stroj je robotiziran i zadnji je tehnološki hit. U novom pogonu proizvodimo još deterdžente i omekšivače. Imamo istraživački centar i laboratorij. U drugom grudskom pogonu proizvode se higijenski ulošci, toaletni papir, papirnate maramice, ručnici... U pogon u Svetoj Heleni investirali smo 12 milijuna eura, a uskoro dovršavamo investiciju vrijednu još pet milijuna eura u proširenje kapaciteta na još 8000 četvornih metara. U Svetoj Heleni proizvodimo toaletni papir i kuhinjske ručnike. U Hrvatskoj imamo 120 radnika. Kako se nosite sa svjetski poznatim brendovima? - Respektiramo ih i uvažavamo, ali smo svjesni da imamo i određene prednosti. Imamo najnoviju tehnologiju, imamo mlade educirane ljude koje smo od početka učili poslu, a s druge strane nemamo terete koje imaju dugogodišnji brendovi. Poznati brendovi imaju neka nasljedstva, a nasljedstva sama po sebi opterećuju. Osim toga, jako vodimo računa i o troškovima, kako bismo više ulagali u kvalitetu od naše konkurencije. Koliki promet ostvaruje Violeta? - Prošle godine smo ostvarili promet od oko 120 milijuna eura. Recesija je, pa opća potrošnja stagnira ili pada. Tu je i konkurencija. Međutim, mi uspijevamo imati godišnji rast po stopi od 10 do 15 posto. Nastojimo biti racionalni, štedljivi te se što manje zaduživati. Nastojimo koristiti manje kredite, a više investirati vlastita sredstva, iako su u ovom trenutku sredstva banaka povoljna. Nismo skloni uzimati ljude koji su radnu naviku stjecali u drugim tvrtkama Planirate li kakva preuzimanja i spajanja? - Mi nismo tvrtka koja je išla u tome smjeru. Radije smo nešto razvijali od samog početka i prema svojim pravilima. Teško je nešto popravljati. Puno je lakše, ako ste vrijedni i pre- 14 Privredni vjesnik broj ožujka 2016.

15 Kako stvoriti brend Sreća, instinkt i hrabrost, ali samo u početku Je li teško stvoriti novi brend? - Morate imati ciljeve koji su realni i morate ići korak po korak. Jasno je da u početku kad nemate iskustvo, morate imati i sreću. Uvodili smo proizvod po proizvod na tržište i ulagali u imidž. Samo rodilištima u regiji godišnje doniramo pelena u vrijednosti milijun eura. Prvi smo se odazvali pomoći poplavom stradalim područjima s pola milijuna eura. Sudjelujemo u svim humanitarnim akcijama. Imamo odličan omjer cijene i kvalitete te idemo korak po korak. Jako cijenimo reklamu od usta do usta i pozitivne komentare. Kada bi netko znao na koliko problema će naići prilikom stvaranja novog brenda, ne bi nikada ušao u taj posao. U početku vas nosi entuzijazam i volja, ali imate i dosta neznanja. Znači, u početku vam je potrebna velika sreća, a kada se pozicionirate, više se ne smijete oslanjati na sreću, instinkt i na hrabrost, nego na znanje i inovativnost. U situaciji kada je tržište bilo kaotično i bez pravila, a takvo je bilo do unazad deset godina, uspijevali su hrabri, a sada je prednost znanje, sistematičnost i iskustvo. Više se ništa ne prepušta slučaju, nego se sve mora pratiti i analizirati. dani poslu, stvarati nešto od početka. Nešto što ste stvorili od početka i što ste uspjeli pozicionirati može dugo potrajati. Moj cilj je da Violeta dugo traje. Teško je upravljati ljudima koje niste sami educirali. Zato Violeta u pravilu uzima pripravnike koje educira i šalje ih na edukacije širom svijeta. Nismo skloni uzimati ljude koji su radnu naviku stjecali u drugim tvrtkama. Gdje nabavljate sirovinu? - Nabavljamo je na svjetskom tržištu. Trudimo se da bude najkvalitetnija. Možete li usporediti tržišta u zemljama regije? - Mislim da je Slovenija najsređenije tržište i na njemu je najlakše raditi. U Hrvatskoj je otežano raditi zbog problema s likvidnošću pojedinih tvrtki. Tu imamo vlastitu proizvodnju, ali i ogromnu konkurenciju niza brendova posredstvom velikoga broja trgovačkih lanaca. U Bosni i Hercegovini najduže radimo i imamo najveće udjele te smo kod kupaca uglavnom dobavljač broj jedan. Veseli nas što nam raste mađarsko tržište. Kako vam posluje starački dom Vita? - Posluje odlično. Vodi ga moja supruga koja je zdravstveni radnik. U njemu imamo više od 100 korisnika. Uglavnom se radi o umirovljenicima koji su mirovine stekli radeći u inozemstvu. Sve što radimo mora biti održivo u poslovanju, pa tako i Vita, ali i naš dječji vrtić te hotel u Sarajevu. Imate li planove probijanja u druge sektore i na veća tržišta? - Ono što imamo nastojimo održati stabilnim i kvalitetnim te osigurati da traje duže razdoblje. Pratimo stanje na tržištu i gdje procijenimo da možemo bit konkurentni, mi ćemo se ubacivati. To se uglavnom odnosi na proširenje asortimana, gdje uvidimo da možemo imati prednost u odnosu na konkurenciju. Novi smo Najveće tržišne udjele imamo u kuhinjskim ručnicima, a kod papirnatih maramica lideri smo u BiH i Hrvatskoj i zanimljivi smo, tako da nas potrošači žele isprobati, a kada naše proizvode probaju uvjere se u kvalitetu. Sigurno je da nećemo stati. Još ćemo investirati, ulagati te zapošljavati mlade ljude. Imate li problema s radnom snagom? - Imamo vrlo kvalitetnu radnu snagu na ovom području. Naši mladi ljudi vrlo brzo uče i predani su poslu. Japanski inženjeri koji su nam uhodavali i montirali novi stroj te obučavali naše radnike, rekli su da takve radnike nisu sreli nigdje. Nikada se nisam kajao što sam pokrenuo posao u sredini gdje sam rođen i koja je mala. Ključ svega je ulagati u obrazovanje. Osobno imam planove ulagati u obrazovanje. Kod suradnika najviše cijenim predanost poslu, a ukoliko su radišni i talentirani - onda nemaju granica. 10 do 15% godišnji rast tvrtke 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 15

16 PV ANALIZA Kockanje i klađenje: od početka krize neto dobit se Igračima sve privlačnije inozemne internet stranice Rast djelatnosti ovisi o digitalizaciji poslovanja, proizvoda i usluga čime se prati prirodna migracija igrača na interaktivne kanale s naglaskom na mobilne platforme piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr 82 poduzetnika rade u djelatnosti kockanja i klađenja 398,6 mil kn njihova neto dobit u ili 54,9% više nego (257,2 milijuna kuna) 62,2% poslovalo s dobiti 37,8% iskazalo neto gubitak Oko odlazaka u kockarnicu ili kladionicu oduvijek su se lomila koplja. S jedne strane, neki taj čin promatraju isključivo kao ovisnost pojedinca koji takvim ponašanjem nanosi štetu obitelji i sebi. Drugi pak igrama na sreću nastoje popraviti kućni proračun. No, treća i ne manje važna činjenica jest da tvrtke koje posluju u toj djelatnosti sreću redovito donose državnom proračunu, jer uredno plaćaju razne poreze i zapošljavaju značajan broj ljudi. Prema podacima Financijske agencije, neto dobit 82 poduzetnika u djelatnosti kockanja i klađenja u iznosila je 398,6 milijuna kuna i bila je za 54,9 posto veća od one u godini (257,2 milijuna kuna). Od ukupnog broja priređivača igara na sreću, njih 62,2 posto poslovalo je s dobiti, a 37,8 posto iskazalo je neto gubitak. Ti su poduzetnici u razdoblju od do godine ostvarili neto gubitak jedino u i 2010., dok su u ostalim godinama ostvarili neto dobit. Najveća neto dobit iskazana je upravo godine - 398,6 milijuna kuna. Inače, u sedam godina poslovanja ti su poduzetnici ostvarili ukupno 951 milijun kuna neto dobiti. Top 10 poduzetnika u ovoj djelatnosti ostvarili su dobit razdoblja od 466,5 milijuna kuna. Najveću iskazanu dobit razdoblja iskazala je tvrtka Super sport, a iznosila je 303,1 milijun kuna što je čak 65 posto ukupno ostvarene dobiti top 10 poduzetnika iz ove djelatnosti. Super sport slijede tvrtke Captura, International Evona, potom Prva sportska kladionica, Hattrick, te (tek na šestom mjestu) Hrvatska Lutrija, a donji dio tablice dobitaša drže Gold Club, Tempo-Star, Super šansa i C- Umag u stečaju. Kompetitivno tržište Captura je, primjerice, sa svojih 369 radnika, ostvarila dobit od 42,2 milijuna kuna (ili devet posto od ukupno ostvarene dobiti top 10 poduzetnika). Trećeplasirani International Evona prijavio je dobit od 29,8 milijuna kuna. Tom Hrvatsko tržište izrazito je kompetitivno i liberalizirano, kaže Danijel Ferić je društvu prije tri i pol godine pripojena tvrtka Osmica, koja je registriranoj dobiti Capture u konačnici pridonijela sa 5,9 milijuna kuna. Najveći ukupan prihod, ipak, iskazala je Hrvatska Lutrija. Prihod Hrvatske Lutrije od 483,3 milijuna kuna predstavlja čak 20 posto ukupnog prihoda djelatnosti, a za vratom joj puše najdobitaš Super sport koji je sa svojih 482,5 milijuna kuna i po prihodima dosegnuo točno 19,9 posto ukupnog prihoda u ovoj djelatnosti. Kad je riječ o gubitnicima, nemilo prvo mjesto u toj kategoriji drži Casino Kristal Umag u stečaju. Stečaj nad tom tvrtkom je pokrenut prije manje od godine dana, a do njega ga je, 16 Privredni vjesnik broj ožujka 2016.

17 približila milijardi kuna 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 17

18 PV ANALIZA među ostalim, doveo gubitak od 20,1 milijuna kuna. Predsjednik Uprave Hrvatske Lutrije Danijel Ferić kaže nam kako je hrvatsko tržište izrazito kompetitivno i liberalizirano. Izuzev lutrijskih igara u kojima Hrvatska lutrija ima isključivo pravo priređivanja, što je uređeno Zakonom o igrama na sreću, na tržištu postoji konkurencija u klađenju, casinima i automatima. Najveći dio tržišta klađenja čini sportsko klađenje, no tu su još loto klađenje i virtualne igre dok tržište casina i automata generira prihode Državne lutrije generiraju značajna sredstva za sport, kulturu, obrazovanje i socijalne projekte kroz zemaljske objekte što znači da ima puno prostora za rast s online casinom. Internet tržište prepuno je priređivača igara klađenja i casino igara koji te igre u Hrvatskoj priređuju ilegalno, a uvođenjem prvog legalnog icasina u Hrvatskoj željeli smo napraviti uočljivu razliku od ilegalne konkurencije, objašnjava Ferić. Rast Hrvatske Lutrije, kao i ostalih priređivača igara u ovoj djelatnosti, nastavlja on, ovisi o digitalizaciji poslovanja, proizvoda i usluga čime se prati prirodna migracija igrača na interaktivne kanale s naglaskom na mobilne platforme. Upravo su tradicija i široki raspon djelovanja Hrvatskoj Lutriji osigurale čelnu poziciju industrije igara na sreću ne samo u Hrvatskoj nego i u našoj regiji. Prema nerevidiranim izvješćima, Hrvatska Lutrija je za poslovnu ostvarila vrlo dobre financijske rezultate; dobit prije oporezivanja iznosi 41,7 milijuna kuna, što je više za 89,2 posto od dobiti za i time je prošla godina bila najuspješnija od kada je uveden novi Zakon o igrama na sreću, ističe. Manje radnika Novi trendovi, najvećim dijelom određeni razvojem tehnologije, mijenjaju preferencije igrača kako u Europi tako i u nas. Igrači stoga traže brže, dinamičnije igre poput klađenja, virtualnih igara te igara na automatima za igre na sreću i te igre bilježe rast. Hrvatska Lutrija aktivno prati trendove i u svoju ponudu kontinuirano uvodi ne samo nove igre, već i nove mogućnosti za njihovo odigravanje. Omogućili smo igračima live klađenje kao i klađenje putem mobitela; jedan od najvećih projekata je prvi legalni internet casino u Hrvatskoj kojeg je također moguće igrati na mobitelu, a u ovoj godini planiramo s postavljanjem samoposlužnih terminala za igre na sreću, kaže Ferić. Poduzetnici u ovoj djelatnosti su u zapošljavali 5869 radnika, što je za 2,8 posto manje u odnosu na godinu. Njihova prosječna mjesečna obračunata neto plaća iznosila je 4529 kuna, odnosno 1,7 posto više nego prethodne godine i bila je za 7,2 posto manja od prosječne mjesečne plaće zaposlenih kod poduzetnika u Hrvatskoj (4878 kuna). Promatrano prema veličini poduzetnika, u toj djelatnosti poslovala su 73 mala, šest srednje velikih i tri velika poduzetnika. U tvrtki Hattrick-PSK kažu kako se djelatnost klađenja u Hrvatskoj obavlja od godine, na temelju Zakona o igrama na sreću i podzakonskih akata, odnosno pravilnika Ministarstva financija. Zanimljivo je istaknuti da su priređivači klađenja već godinama spojeni na online sustav Ministarstva financija, odnosno da je to jedna od prvih djelatnosti koja se nalazi u sustavu fiskalizacije. To znači da Ministarstvo financija kao nadzorno i regulatorno tijelo u svakom trenutku ima uvid u sve uplaćene listiće. Nadalje, priređivači svih igara na sreću pa tako i klađenja, znatno pridonose državnom proračunu. Naime, oni plaćaju godišnju naknadu od milijun kuna, a ako klađenje priređuju na daljinu, putem interneta ili SMS-a, tri milijuna kuna. Osim te jednokratne godišnje naknade, plaća se i mjesečna naknada koja iznosi pet posto od ukupnog prometa, bez obzira na to je li priređivač taj mjesec poslovao s dobiti ili gubitkom. Također, privatne tvrtke koje priređuju klađenje zapošljavaju oko 4000 radnika, imaju u zakupu gotovo 1000 poslovnih prostora, uredno i na vrijeme podmiruju i ostale obveze kao što su plaće, porezi i doprinosi, objašnjavaju nam. 18 Privredni vjesnik broj ožujka 2016.

19 Top 10 poduzetnika u djelatnosti kockanja i klađenja, rangirani prema dobiti razdoblja u (Iznosi u tisućama kuna) Rang Rang Naziv Korisnik koncesije Broj zaposlenih Ukupan prihod Dobit razdoblja SUPER SPORT d.o.o. Ne CAPTURA d.o.o. Da INTERNATIONAL EVONA d.o.o. Da Prva sportska kladionica d.o.o. Da HATTRICK d.o.o. Ne Hrvatska Lutrija d.o.o. Da GOLD CLUB d.o.o. Da TEMPO - STAR d.o.o. Da SUPER ŠANSA d.o.o. Da C-UMAG d.d., u stečaju Da Ukupno top 10 po dobiti razdoblja Ukupno svi poduzetnici odjeljka Udio top 10 po dobiti u ukupnim rezultatima odjeljka 92 59,4% 71,6% 92,4% Izvor: Financijska agencija Registar godišnjih financijskih izvještaja Razlika u isplati S prvim danom travnja godine uvedeno je oporezivanje dobitaka većih od 750 kuna, da bi već 1. siječnja bilo uvedeno oporezivanje svih dobitaka, što je izuzetno loše utjecalo na poslovanje. Naime, već drugu godinu za redom bilježimo pad prometa. Uzrok toga je prelazak igrača na inozemne internet stranice, koje priređuju klađenje na području Hrvatske nelegalno. Također na tom primjeru želimo pokazati zašto igrači odabiru klađenje putem inozemnih internet stranica i u kojem položaju su inozemni priređivači u odnosu na domaće. Ako igrač odluči uplatiti za neki događaj 100 kuna, taj se isti iznos, kada je riječ o eventualnom dobitku, uvelike razlikuje, ovisno o tome je li novac uplaćen kod inozemnog ili domaćeg priređivača. Naime, uplata od 100 kuna predstavlja upravo i iznos uloga ukoliko se igrač želi okladiti kod inozemnog priređivača, dok je kod domaćeg ulog 95 kuna, nakon oduzimanja naknade od pet kuna. Ako iznos uloga pomnožimo s koeficijentom dva, isplatit će mu se i 200 kuna kod inozemnog, odnosno 180,50 kuna kod domaćeg priređivača. Iz tog primjera razvidno je kako razlika pri isplati čak 19,50 kuna što je samo po sebi dovoljno dobar razlog da se igrač odluči za klađenje kod inozemnog priređivača, ističu u toj tvrtki dodajući kako se trenutačno pokušavaju iznaći odgovarajući načini kako bi se spriječilo priređivanje protivno zakonskim odredbama. Nažalost, sve što pokušavamo traje izuzetno dugo, posebice eventualne izmjene zakona, dok mi cijelo to vrijeme trpimo nenadoknadivu štetu, ističu. U odnosu na cjelokupno razdoblje od 16 godina u kojemu se klađenje priređuje, ovo je zasigurno najteže razdoblje za sve priređivače. Do godine prosječni rast prometa bio je oko sedam posto godišnje. U prošloj godini zabilježen je pad prometa veći od 15 posto upravo zbog uvođenja poreza na sve dobitke i ne poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite od strane države. Ako uzmemo u obzir Na poslovanje je izuzetno loše utjecalo lanjsko uvođenje oporezivanja svih dobitaka razdoblje od dvije godine, susrećemo se s padom prometa od čak 25 posto. Također, želimo istaknuti da je gotovo milijardu kuna uplaćeno na inozemnim internet stranicama, a od čega država nije naplatila ni kunu poreza, napominju u Hattrick- PSK-u. Zaštita domaćih priređivača Djelatnost igara na sreću, kao što je poznato, nije baš društveno najprihvatljivija, što je svakako njena loša strana. Koliko god pokušavali njene loše strane svesti na minimum, primjerice, društveno odgovornim priređivanjem, ponekad to nije moguće. Upravo stoga je bitno da su igre Danijel Ferić, Hrvatska lutrija na sreću regulirane zakonom. Naime, jedna od najlošijih strana je svakako ta da država ne štiti dovoljno vlastite priređivače. Dok se inozemnim priređivačima nesankcioniranjem zabrana omogućuje nesmetano priređivanje klađenja u Hrvatskoj bez plaćanja bilo kakvih naknada ili poreza državi, domaće se priređivače ograničava mjerama poput uvođenja poreza na dobitke što uzrokuje pad prometa, kontrolom igrača putem OIB sustava čime se onemogućava klađenje inozemnim državljanima uz istodobno omogućavanje klađenja našim državljanima u inozemstvu. Podržavamo misao o detaljnom reguliranju igara na sreću, ali smatramo kako sam zakon u dovoljnoj mjeri ne štiti priređivače. Kako bi se zaštitili i priređivači, država i sami igrači, potrebno je donijeti zakon koji bi bio zajednički projekt zakonodavca i priređivača temeljen na iskustvima u praksi, ističu u Hattrick-PSK-u dodajući kako hrvatske tvrtke pokušavaju pratiti trendove na području klađenja i prate ih u onoj mjeri koliko to dopuštaju zakonski propisi. 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 19

20 AKTUALNO Hrvatski izvoznici Marić: U vezi s porezima neću biti gluh Država će omogućiti lakše poslovanje kroz mjere koje najavljuje odnosno kroz fiskalnu konsolidaciju, stabiliziranje javnog duga, uklanjanje administrativnih barijera. Razmišlja se i o nekim elementima poreznog rasterećenja, napomenuo je ministar financija piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr dugoročno održiv rast izvoza. A među tim prijedlozima ističu se: dokapitalizacija HBOR-a s ciljem plasmana tih sredstava izvoznicima, aktivnija i snažnija podrška monetarne politike fiskalnoj, zatim zaštita domaćeg tržišta od dampinga, kao i zaštita potrošača od nekvalitetnih uvoznih proizvoda, te uvođenje najviših EU standarda za zaštitu okoliša u proizvodnim procesima. I, naravno, podizanje konkurentnosti vlastitog proizvoda. Izvoznici se također zalažu za uspostavu funkcioniranja pravne države i provođenje financijske discipline u poslovanju, sustavno rješavanje strukturnih problema, financiranje i poticanje inovacija, patenata, istraživanja i razvoja te za reformu znanosti i obrazovanja afirmacijom izvrsnosti. Izvozno gospodarstvo je slično nogometu. Ofenzivno se igra na tuđem terenu i to su onda golovi, a na domaćem se čvrsto brani domaći teren od nekvalitetnih proizvoda. Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika Ni jedno društvo nije se razvijalo, a da se nisu afirmirali izvrsni, a izvoznici su istinski izvrsni dio hrvatskog gospodarstva, stoga je važno afirmirati izvrsnost, rekao je predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago na poslovnom skupu Ekonomske politike Republike Hrvatske i očekivanja za koji svake godine organiziraju upravo Hrvatski izvoznici s ministrom financija, i to prije donošenja proračuna kako bi se neposredno informirali o novom proračunu i njegovom utjecaju na hrvatsko gospodarstvo. Kao izvoznicima nam je bitno da se stvori svijest da je izvoz, odnosno izvozno gospodarstvo slično nogometu. Ofenzivno se igra na tuđem terenu i to su onda golovi, a na domaćem se čvrsto brani domaći teren od nekvalitetnih proizvoda, kazao je Bago, zapitavši se je li rast BDP-a od dva posto ostvariv, jer statistički podaci mogu dovesti u zabludu. Hrvatski izvoznici su i ovom prigodom istaknuli neke od svojih prijedloga ispunjenjem kojih bi se, kako smatraju, mogao ostvariti Dobro došao rast Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako je svjestan da ga se poistovjećuje s proračunom, ali isto tako i da je njegova glavna odgovornost na prihodovnoj strani proračuna. Rast od dva posto je dobrodošao, ali u nekom srednjem roku tih dva posto nikoga ne bi smjelo zadovoljiti, pogotovo nakon 12 posto kumulativnog realnog pada BDP-a koji smo zabilježili od 2008., rekao je Marić. Opravdano, dodao je, izvoznici imaju velika očekivanja od Vlade, ali i on ima određena očekivanja od gospodarstvenika kao i od cijelog gospodarstva. Kad je pak riječ o konkretnoj pomoći izvoznicima, ministar Marić je istaknuo je kako sam proračun ima brojna ograničenja. Moj je zadatak i svih nas u Vladi da u proračunu pronađemo određene mogućnosti s kojima bismo učinili racionalniju i efikasniju upotrebu proračunskoga novca, rekao je Marić, dodavši kako će država omogućiti lakše poslovanje kroz mjere koje najavljuje odnosno kroz fiskalnu konsolidaciju, stabiliziranje javnog duga, 20 Privredni vjesnik broj ožujka 2016.

21 Dodijeljeno 10 novih prava uporabe znaka Hrvatska kvaliteta Kvaliteta za koju danas svi znaju Još znakovi Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko krasili su šest hrvatskih proizvoda, a danas ih je 223 uklanjanje administrativnih barijera. Razmišlja se i o nekim elementima poreznog rasterećenja, napomenuo je ministar. Svih ovih dana dobio sam dosta sugestija što se u poreznom sustavu treba napraviti i kažem vam - neću biti gluh, rekao je Marić. Po njemu, dva osnovna zadatka postavljena pred poreznu upravu su efikasna naplata poreza i iskorak porezne administracije kako bi bila bolji financijski servis. No, ipak je poručio da se ove godine porezni sustav neće mijenjati, jer smatra kako je potrebna njegova temeljna analiza. Na sjednici Savjeta vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda održanoj u HGK-u, dodijeljena su prava uporabe znaka Hrvatska kvaliteta sljedećim proizvodima i liniji proizvoda: Karlovačko nepasterizirano Retro (Heineken Hrvatska), Ožujsko Amber i Ožujsko rezano (Zagrebačka pivovara), Bioenergenti-Pelet/Briket (Spačva), Svježa kalifornijska pastrva (Ritterman), Pašteta od dimljenog lososa i Riblja pašteta s jadranskim kozicama (Trenton), Repin rezanac i Bijeli kristal šećer (Sladorana). Izvoznici imaju velika očekivanja od Vlade, ali i ja imam određena očekivanja od gospodarstvenika, kaže Marić Stabilan sustav Moramo poslati vrlo jasnu poruku o stabilnosti poreznog sustava. Ali, isto tako je teško reći kada poduzetnici mogu očekivati porezna rasterećenja. Teško je kalkulirati s vremenom, to će ovisiti i o gospodarskoj i proračunskoj situaciji. Moj je cilj da se porezna baza proširi, a porezne stope smanje. U kojem trenutku, u kojim mogućnostima i okvirima, sad je teško reći, ali to je smjer u kojem idemo, istaknuo je ministar financija te dodao kako će Vlada nastaviti podržavati HBOR koji će i dalje kroz svoje programe izvoznicima omogućiti povoljnija financijska sredstva za bolji izvozni iskorak. Prošlo je dvadesetak godina od početne ideje koju je pokrenuo HGK, s ciljem stvaranja vizualnog identiteta visokokvalitetnih proizvoda i usluga temeljenih na dugogodišnjem iskustvu i znanjima te razvojno-istraživačkom radu, invenciji, kreaciji i tradiciji, rekla je voditeljica Odjela za upravljanje kvalitetom HGK-a Nevenka Gašparac. Još znakovi Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko krasili su samo šest hrvatskih proizvoda, a danas ih je 223, od čega 143 proizvoda/linije proizvoda imaju pravo uporabe znaka Hrvatska kvaliteta, a 80 znaka Izvorno hrvatsko. Sastavni su dio portfelja 133 tvrtki. U suradnji s nositeljima znakova kvalitete, HGK gradi već dugi niz godina vizualni identitet kvalitetnih hrvatskih proizvoda i usluga, a provođenjem brojnih promidžbenih aktivnosti, poput akcije Kupujmo hrvatsko, podiže svijest potrošača o kvaliteti hrvatskih proizvoda i usluga koje se vizualno prepoznaju zahvaljujući znakovima kvalitete. 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 21

22 AKTUALNO Energy Investment Forum Horvat: Loptica prebačena na struku Investicije u energetske projekte danas predstavljaju isti potencijal kao i ulaganja u hrvatske autoceste, smatra ministar poduzetništva i obrta Energetski sektor u Hrvatskoj i zemljama u njenom okruženju već je nekoliko godina pod investicijskim povećalom. U Hrvatskoj se ulagačima nude projekti vrijedni više od osam milijardi eura, a još toliko planira se uložiti u susjedne države, istaknuto je, među ostalim, na konferenciji Energy Investment Forum 2016., koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika prošli tjedan održala u Zagrebu. Ne treba misliti kako se Vlada odrekla projekata poput termoelektrane Plomin C i istraživanja nafte i plina u Jadranu. Riječ je o velikom investicijskom potencijalu, ali će im se u stručnom aspektu pristupiti drugačije. Dakle, napravit će se izvodljivost LNG terminala, TE Plomin, HE Kosinj ili svih drugih privatnih manjih investicija. Mislim da je loptica prebačena na struku koja u energetskom sektoru nikako ne smije biti podijeljena. Ona mora zauzeti jedinstveni stav kako bi potom to stručno mišljenje bilo podloga politici, ali ne u utvrđivanju koji su nam projekti potrebni, nego da metodologija i dinamika ulaska u takve investicije bude pomno odabrana, kazao je Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta, ocijenivši kako investicije u energetske projekte danas predstavljaju isti potencijal kao i ulaganja u hrvatske autoceste. Dejan Ljuština, član Uprave i partner za konzalting u PwC Hrvatska, kazao je kako je energetika dugo godina odolijevala promjenama. Okosnica budućeg razvoja i uspjeha energetskih kompanija, dodao je, u velikoj mjeri bit će diktirana njihovim sposobnostima da usvoje inovaciju kao sastavni dio svojih poslovnih modela. (B.O.) ENErgETsKA učinkovitost kao odgovor na klimatske promjene Zaštita okoliša nije trošak Hrvatska udruga poslodavaca organizirala je konferenciju Energetska učinkovitost kao odgovor na klimatske promjene. Na njoj su predstavljene nove strategije i analize o niskougljičnom, odnosno energetski učinkovitom poslovanju, a među njima i Strategija niskougljičnog razvoja Hrvatske do s pogledom na godinu. Nataša Novaković, savjetnica HUP-a za tržište rada i koordinatorica HUP-a za Global Compact mrežu za Hrvatsku, istaknula je da je energetska učinkovitost ključna za smanjenje troškova i za modernizaciju poslovanja. Klimatske promjene su globalni izazov, koji ne poznaje nacionalne granice. Za rješavanje klimatskih promjena, zemlje su usvojile globalni sporazum u Parizu u prosincu Mjere za smanjivanje klimatskih promjena treba integrirati u nacionalne politike, strategije i planove, kazala je ona. Pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode Marija Šćulac Domac smatra da bi se, kada se govori o energetskoj učinkovitosti, trebala uzeti u obzir Pariška konvencija koja je vodeći dokument u procesu smanjenja emisije ugljičnog dioksida te je naglasila kako ulaganje u zaštitu okoliša nije trošak, već investicija za budućnost. (B.O.) 22 Privredni vjesnik broj ožujka 2016.

23 s markova trga Sjednica Vlade Ispunit ćemo kriterije iz Maastrichta Odlična je poruka da će se dug smanjiti, a deficit pasti ispod tri posto. To ne znači da ćemo odmah sutra uvesti euro, kazao je premijer Tihomir Orešković Na samom početku prošlotjedne sjednice Vlade premijer Tihomir Orešković komentirao je razgovore održane u Berlinu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Orešković je ocijenio da je sastanak bio vrlo uspješan te da je sama kancelarka izrazila potporu Vladinom gospodarskom programu. Kao glavne teme razgovora istaknuo je potencijal za suradnju na području investicija, kao i organiziranje investicijskog foruma. Orešković je također najavio kako će Hrvatska ispuniti kriterije iz Maastrichta. Odlična je poruka da će se dug smanjiti, a deficit pasti ispod tri posto. To ne znači da ćemo odmah sutra uvesti euro. Prvo trebamo ispuniti mastriške kriterije, što je samo po sebi pozitivno, i to nam onda otvara mogućnost uvođenja eura, rekao premijer. Vlada je u saborsku proceduru uputila nekoliko zakonskih prijedloga s područja financijskoga tržišta i poreza, a kojima se u hrvatsko zakonodavstvo implementiraju europske direktive. Prijedlogom novog zakona o otvorenim investicijskim fondovima, podiže se razina sigurnosti ulaganja u te fondove, dok se izmjenama zakona o porezu na dobit utvrđuju ograničenja na korištenje poreznih olakšica u slučajevima kada je očito da se pravo na olakšice koristi samo za utaju ili izbjegavanje plaćanja poreza. Riječ je o pravilima koja se odnose uglavnom na poslovanje velikih multinacionalnih kompanija, koje svu dobit prebacuju na svoje tvrtke-kćeri u zemljama s manjim porezima, a potom tu dobit isplaćuju matičnim tvrtkama u vidu dividendi, pojasnio je ministar financija Zdravko Marić te još jednom ponovio kako će implementacija europskih direktiva predstavljati jedine zahvate u poreznom sustavu ove godine. (I.G.) Premijer Tihomir Orešković je sastanak s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel ocijenio vrlo uspješnim Provedba mjera gospodarskog programa Vlada i poslodavci spremni na suradnju Premijer Tihomir Orešković s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca Premijer Tihomir Orešković prošli tjedan prvi put se sastao s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca. Tom prilikom premijer je istaknuo kako je Vlada spremna na suradnju s poslodavcima, a sve u cilju provedbe mjera gospodarskog programa. Naglasio je otvorenost Vlade prema idejama i prijedlozima privatnog sektora te izrazio nadu u buduću aktivnu suradnju na realizaciji reformi i gospodarskog oporavka. Predstavnici HUP-a predložili su znatan broj kratkoročnih i dugoročnih mjera za gospodarski oporavak i poboljšanje investicijske klime u Hrvatskoj. Podržavamo Vladu oko fiskalne konsolidacije, oko kontrole deficita, najave smanjivanja javnog duga i što bržeg aktiviranja mrtvog kapitala, te privatizacije poduzeća u vlasništvu države, tako i aktivacije javnog kapitala jer ljudi danas ne žele investirati u Hrvatsku, rekao je glavni direkor HUP-a Davor Majetić nakon sastanka. HUP-ovci su predložili osnivanje koordinacijskog tijela koje bi svojim djelovanjem omogućilo učinkovitiju komunikaciju i suradnju. (I.G.) 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 23

24 AKTUALNO Održan 21. međunarodni sajam gospodarstva, obrtni Vidjeti i osjetiti proizvod, uz informacije iz prve ruke Krajnji cilj Vlade je što prije izaći iz procedure prekomjernog deficita jer Hrvatska može i mora bolje. Temelj tog puta je strateški razvoj obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva uz pomoć potpornih institucija u koje ćemo vratiti ono što smo nazvali start-up centri, istaknuo je ministar Darko Horvat piše Goran Gazdek redakcija@privredni.hr na 7000 m 2 zatvorenog i m 2 otvorenog prostora održan Viroexpo Na 21. međunarodnom sajmu gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo koji je u Virovitici održan od 26. do 28. veljače, na 7000 četvornih metara zatvorenog i otvorenog izložbenog prostora predstavilo se 750 izlagača iz 27 zemalja, a obišlo ga je posjetitelja. Virovitički sajam jedan je od rijetkih koji unatoč krizi bilježi rast u svakom pogledu - broju izlagača i posjetitelja, stranih zemalja sudionica i površini izložbenog prostora. Ovaj sajam je dokaz da se radom mogu napraviti čuda - unatoč slaboj cestovnoj infrastrukturi i udaljenosti od prometnih pravaca, postao je treći najjači sajam u Hrvatskoj, rekao je gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin. I mogućnosti i znanje Viroexpo je neizbježan u komunikaciji razvoja tržišta i novih poslovnih odnosa. Na bazi toga stvaramo nove međunarodne odnose i pokazujemo da i mi koji smo slabije razvijeni imamo mogućnosti i znanja, naglasio je jedan od začetnika ove sajamske manifestacije, direktor TVIN-a i predsjednik HGK-ŽK Virovitica Ivan Slamić. U dva desetljeća sajmovalo se na pet lokacija, a sljedeće godine Viroexpo mora seliti na šestu jer u prostore bivše tekstilne tvornice Virovitičanka, gdje se sajam održavao zadnjih pet godina, dolazi proizvodnja - napuštene tvorničke hale još ove godine ispunit će strojevi za finalnu preradu drveta. Zato je direktor tvrtke Contorte Hrvoje Vampovac uzvanicima, među kojima je bio i ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, predstavio tvornicu namještaja u čije je proizvodne pogone uloženo šest milijuna eura i koja će zapošljavati 180 radnika. Krajnji cilj Vlade je što prije izaći iz procedure prekomjernog deficita jer Hrvatska može i mora bolje. Temelj tog puta je strateški razvoj obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva uz pomoć potpornih institucija u koje ćemo vratiti ono što smo nazvali start-up centri. To su mjesta gdje će poduzetnici moći dobiti sve potreb- KosovsKA veleposlanica u HrvATsKOj Shkëndije Geci-sHerifi Postoje mnoga područja za povećanje suradnje Zemlja partner ovogodišnjeg sajma bila je Republika Kosovo, a održan je i poslovni forum na kojemu je bilo riječi o proširenju gospodarske suradnje hrvatskih i kosovskih tvrtki, povećanju robne razmjene većim plasmanom hrvatskih proizvoda na Kosovo, te kosovskih u Hrvatsku, kao i pronalaženjem mogućnosti ulaganja te izvođenja investicijskih radova za hrvatske tvrtke na Kosovu. Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske i Kosova iznosi svega 72,2 milijuna eura od čega je izvoz iz Hrvatske 69,7, a uvoz s Kosova dva milijuna eura. Hrvatska je u zadnje vrijeme vrlo prisutna na kosovskom tržištu, a postoje i mnoga područja gdje možemo povećati suradnju, to su osobito poljoprivreda i ruralni razvoj. Vjerujem da zajedno možemo izgraditi bolju budućnost i postati veliko zajedničko tržište, rekla je veleposlanica Republike Kosovo u Republici Hrvatskoj Shkëndije Geci-Sherifi. Posebno je bilo riječi o suradnji u sektoru poljoprivrede koja je započela godine, o čemu je govorio Bekim Hoxha, direktor Uprave za vinogradarstvo i enologiju Kosova. 24 Privredni vjesnik broj ožujka 2016.

25 štva i poljoprivrede Viroexpo ne informacije nužne za početak poslovanja, rekao je Horvat. Velika korist od sudjelovanja U anketama koje svake godine provodi HGK- ŽK Virovitica 98 posto izlagača smatra da Virorexpo ima pozitivnu refleksiju na razvoj gospodarstva, a isti postotak podržava daljnji razvoj sajma. Presudna za sudjelovanje na sajmu za anketirane bila je niska cijena izložbenog prostora (83,4 posto), potom želja za promocijom i povećanje plasmana proizvoda. Čak 92 posto anketiranih izlagača kaže da će na sajam doći i naredne godine. Jedan od onih koji vidi veliku korist od virovitičkog sajma je i Stevan Jugović, vlasnik tvrtke Termoplin iz Smederevske Palanke u Srbiji. Na Viroexpu je prisutan od godine, a od ima vlastiti štand na kojem, uglavnom, predstavlja sušilice za duhan. Ovaj put smo donijeli sušilice za sušenje lješnjaka, oraha i badema. Za razliku od sušara koje se kupuju u Italiji ova radi na biomasu, odnosno na lješnjakovu ljusku i znatno je jeftinija. Izložili smo i solarni uređaj za dopunjavanje energije kod sušilica duhana na plin i biomasu koji ne narušavaju tehnologiju sušenja, kazao nam je Jugović. Deseti put na sajmu, od svojega osnutka, sudjelovala je vinarija Podrum Vineda iz Vukosavljevice koja proizvodi litara vina godišnje te je dobitnik brojnih priznanja i nagrade za vrhunska vina graševina i cabernet sauvignon. Sajam nam je nemjerljivo puno pomogao u prezentaciji poslovanja i brendiranju imena, kaže suvlasnik vinarije Neven Kovač. Prvi puta se na sajmu predstavila obiteljska farma Kuća dalmatinskog pršuta Roca iz Stankovaca kod Vodica. Imamo farmu od 120 svinja, proizvodnju pršuta i ostalih suhomesnatih proizvoda i jedinstvenu paštetu od pršuta. Za ovaj sajam čuli smo od prijatelja, atmosfera je sjajna, troškove smo pokrili, dolazimo i nagodinu, zadovoljan je bio Stipe Roca. Udruga vinogradara i voćara Sveti Vinko iz Virovitice tradicionalno je ocjenjivala vina. Dodijeljeno je 18 zlatnih, 87 srebrnih i 20 brončanih odličja. Prema ocjeni predstavnika HGK-ŽK Viroexpo je postao prepoznatljiv virovitički brend, a podizanje kvalitete sajma daje pozitivne rezultate Virovitica, Virovitičko-podravske županije i TZ Virovitice najuređeniji izložbeni prostor imali su Keramika Modus iz Orahovice, DAM iz Lozana i Pčelarstvo Balint. Izlažemo na specijaliziranim sajmovima keramike u inozemstvu gdje se predstavljaju najbolji proizvođači, a Viroexpo nam je vrlo bitan jer lokalnoj zajednici želimo pokazati da smo tu i da proizvodimo pločice vrhunske kvalitete koje se mogu mjeriti s najboljima na svijetu, rekla nam je voditeljica maloprodaje Keramike Modus Aleksandra Mečenero. Izlaganje na sajmu dobrim oblikom prezentacije proizvoda, usluga i ideja smatra gotovo 96 posto izlagača. Viroexpo je davno postao prepoznatljiv virovitički brend, a stalni napori organizatora u podizanju kvalitete daju pozitivne rezultate. Izlagači su izuzetno zadovoljni, povratne informacije su sjajne što je odličan pokazatelj da unatoč suvremenim načinima trgovanja većina poduzetnika još uvijek voli vidjeti i osjetiti proizvod, a informacije o njemu dobiti iz prve ruke, kaže direktor Viroexpa Igor Andrović. 750 izlagača iz 27 zemalja predstavilo se na sajmu posjetitelja obišlo sajamske prostore 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 25

26 predstavljamo Inicijativa, Zagreb Učenje engleskog četiri puta brže Ova metoda je jako dobra upravo za početnike jer mogu pratiti svoj napredak, koji veoma brzo ide od ničega ka nečemu i zato su vrlo zahvalni kao polaznici, kaže Honan Teško postaje lako Ovdje je riječ je o govornoj metodi. Sve što učimo i što radimo je putem govora. A zasniva se na tri principa učenja: brzini, ponavljanju i ispravcima. Ustvari, riječ je o formi pitanja i odgovora. Primjerice kad je riječ o gramatici, tada vam postavimo specifično pitanje, a i vaš odgovor mora biti specifičan u upotrebi gramatike. Također, prilikom učenja učitelj govori jako brzo, i vi nikada ne znate kad će vam postaviti pitanje, pojašnjava Honan, te dodaje kao su predavači izvorni govornici, te da se ovakvim načinom čak potiče ljude da rade pogreške u izgovoru jer se iz pogreški u komunikaciji puno može naučiti. Sve što je teško postaje lako, gramatičke Razgovarao sam s poslovnim ljudima i njihov engleski je bio veoma dobar. Razgovarao sam i s nekoliko političara - a njihov engleski bi mogao biti i malo bolji. Sean Honan, Inicijativa Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na redakcija@privredni.hr Kad sve druge metode učenja stranih jezika propadnu ili vam ne idu, učite po Callan metodi, kaže direktor Sean Honan iz škole stranih jezika Inicijativa, jedine škole u Hrvatskoj koja na ovaj specifičan način podučava engleski jezik. Riječ je o metodi gdje se engleski uči na najprirodniji mogući način, odnosno kao kad mala djeca uče materinji jezik. Cilj metode je da učenici počinju misliti, a time automatski i govoriti na engleskom već od prvog sata. Metoda je pogodna za sve starosne dobi, od 9 godina na više, a čini se kako je najpogodnija za početnike. Učinak je puno veći kad nam dođe osoba koja ne zna ni riječi engleskog. Ova metoda je jako dobra upravo za početnike jer oni mogu pratiti svoj napredak, koji veoma brzo ide od ničega ka nečemu i zato su oni vrlo zahvalni kao polaznici, a i vrlo zadovoljni, kaže Honan te dodaje kako se u njihovoj školi zapravo demistificira sam engleski jezik. Razvoj Callan metode trajao je 15 godina prije nego je primijenjen u praksi. A prva škola koja je svoj rad bazirala po njoj otvorena je u Londonu godine, dok je danas sa svojih 70 učionica to najveća škola engleskog jezika. Prosječan stupanj traje oko mjesec dana, njezina posebnost je da na jednom satu profesor i učenici zajedno izgovore više od riječi, dok se u klasičnim školama jezika na satu izgovori oko 3000 riječi. Gramatičke strukture se uče automatski, izgovarajući i ponavljajući strukture se ne uče putem kompliciranih formula, nego automatski, izgovarajući i ponavljajući ih. Sve je podređeno samo jednom cilju, a to je naučiti u najmanjem mogućem vremenu stvarni, govorni, engleski jezik. Za ovu metodu kažu da je čak četiri puta brža od klasične. Sean Honan iz Irske je u Hrvatsku došao prije 13 godina, i zasad polako savladava hrvatski jezik. No, za Hrvate kaže da općenito gledano dosta dobro govore strane jezike, pa i engleski. Fascinira ga spoznaja kako je upoznao 20-godišnjake koji su engleski ili njemački naučili gledajući samo crtane filmove na tim jezicima. Razgovarao sam s poslovnim ljudima i njihov engleski je bio veoma dobar. A oni su zbog prirode svog posla bili motivirani da dobro govore engleski. Također, razgovarao sam i s nekoliko političara - a njihov engleski bi mogao biti i malo bolji, zaključuje na kraju Honan. 26 Privredni vjesnik broj ožujka 2016.

27 enterprise europe info Broj 140, 7. ožujka Chicago Collaboration Week Američka iskustva za poduzetnike početnike Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije s WorldChicagom i Europskom poduzetničkom mrežom, organizira Chicago Collaboration Week. U četiri grada Zagrebu, Varaždinu, Zadru i Splitu, studenti, start-upi, poduzetnici i znanstveno-istraživačke institucije mogu upoznati dobru praksu američkih kolega Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG- BICRO), u suradnji s nevladinom organizacijom WorldChicago i Europskom poduzetničkom mrežom, organizira Chicago Collaboration Week koji će se održati od 14. do 18. ožujka u Zagrebu, Varaždinu, Zadru i Splitu. Na ovom događanju će se studente, start-upe, poduzetnike i znanstveno-istraživačke institucije upoznati s američkom dobrom praksom kroz različita predavanja i radionice o poduzetništvu. Tom prilikom će se 14. ožujka godine u Zagrebu (Forum Zagreb, Radnička cesta 50) održati konferencija Creating Collaborative Platforms za predstavnike razvojnih agencija, tehnoloških parkova, coworking prostora, akceleratora i inkubatora iz cijele Hrvatske na kojoj će glavna tema biti razvoj poduzetničkog ekosustava u Hrvatskoj kroz primjere iz Chicaga. Renomirani svjetski stručnjaci predstavit će svoja iskustva u području kreiranja suradničkog ekosustava za poticanje poduzetništva i inovacija kroz kolaborativne prostore, poslovno umrežavanje te ulogu društvenih mreža. U sklopu Voogle konferencije First sale to global scale koja će se održati sljedeći dan, 15. ožujka, u Varaždinu, predavači će govoriti o različitim pristupima rastu poslovanja i profitabilnosti, razlikama između start-upa i korporacija te snazi društvenih mreža. Na konferenciji će se upriličiti i natjecanje na kojem će se start-upi boriti za vrijedne nagrade. Nastavak Chicago Collaboration Weeka bit će 17. ožujka u Zadru te 18. ožujka u Splitu održavanjem radionica za lokalnu zajednicu u suradnji sa coworking prostorom COIN u Zadru te uredom za transfer tehnologije u Splitu. Partneri cjelokupnog programa WorldChicago Tech Innovation, Entrepreneurship and Education su i CEED iz Slovenije i DoIT iz Bosne i Hercegovine koje će gostujući predavači posjetiti u sklopu svog posjeta Hrvatskoj. Više informacija o događanju, kao i o mogućnostima prijave, možete saznati putem poveznice hr/tjedan-poduzetnicke-suradnje-ameri cki-strucnjaci-u-ozujku-u-hrvatskoj/.

28 enterprise europe Osječani u Erasmusu za mlade poduzetnike Erasmus za mlade poduzetnike je međunarodni program razmjene koji pruža priliku novim i ambicioznim poduzetnicima da uče od iskusnih poduzetnika koji upravljaju manjim tvrtkama u drugim zemljama sudionicama. Od godine Tera Tehnopolis je kao lokalna kontakt točka uključena u sedmi ciklus programa. Njenim posredovanjem uspješno su završene tri razmjene, pet ih je u tijeku, a dvije su u pripremi. Novi poduzetnici iz raznih dijelova Hrvatske na razmjeni su u Italiji, Sloveniji, Nizozemskoj, Njemačkoj i Irskoj. I Osječanka, Mirna Vlahović, prepoznala je prednosti koje nudi program te je u završnim pripremama za odlazak na razmjenu u Beč. Mirna želi krenuti u vlastiti poduzetnički pothvat baveći se web platformom za grupno financiranje (crowdfunding). U Beču će, kod iskusnog poduzetnika koji se bavi istim područjem, imati priliku usavršiti svoje vještine i razviti poslovne kontakte. Također će steći sva potrebna znanja i iskustvo kako bi po povratku s razmjene uspješno pokrenula vlastiti posao. Ako i Vi imate vlastitu ideju za pokretanje posla, a nedostaje Vam iskustva ili ste pak iskusni poduzetnik koji želi biti domaćin novom poduzetniku iz inozemstva i preko njega svoje poslovanje osvježiti novim idejama prijavite se na Erasmus za mlade poduzetnike. Za sve informacije možete se javiti na ured@tera.hr ili tel: 031/ Otvoren prvi natječaj iz programa Interreg V B - ADRION Prvi natječaj iz programa Interreg ADRION objavljen je 1. veljače godine. Natječaj pokriva tri tematska cilja: 1. Potpora razvoju regionalnih inovacijskih sustava za Jadransko-jonsku regiju 2. Promocija održive valorizacije i očuvanja prirodnih i kulturnih bogatstava kao čimbenika razvoja u Jadransko-jonskoj regiji 3. Povećanje kapaciteta za transnacionalno rješavanje ranjivosti okoliša, fragmentiranosti i očuvanja ekosustava u Jadranskojonskoj regiji 4. Povećanje kapaciteta za integrirani transport i usluge mobilnosti i multimodalnosti u Jadransko-jonskoj regiji Više informacija o samom natječaju možete pronaći putem poveznice NOVA USLUGA! - EU-Japan Technology Transfer Helpdesk EU-Japanski Centar za industrijsku suradnju (partnerska organizacija unutar EEN projekta) pokreće EU-Japan Technology Transfer Helpdesk, novi servis za potporu tvrtkama i pojedincima u EU-u i Japanu u njihovim koracima za istraživanje i stjecanje tehnoloških proizvoda, kao i premošćivanje jaza u znanju o trenutno raspoloživoj tehnologiji iz Japana i EU-a. Usluga, koja je operativna od veljače godine, potpomognuta je web portalom www. eu-jp-tthelpdesk.eu koji pruža općenite informacije o pravima intelektualnog vlasništva, njihove uporabe i mogućnosti za njihovu komercijalizaciju. Webinari, videa i prezentacije namijenjeni su informiranju zainteresiranih korisnika te zajedno čine kvalitetan izvor informacija i pomoć pri provedbi otvorenih inovacijskih procesa unutar EU-a i japanskih tvrtki. Usluga je namijenjena: 1. europskim tvrtkama, sveučilištima i istraživačkim organizacijama 2. japanskim tvrtkama, sveučilištima i istraživačkim organizacijama 3. fizičkim osobama koje iz EU-a i Japana koji rade za takve organizacije...

29 7. ožujka Voogle KONFERENCIJA Poduzetnička iskustva na američki način Sredinom ožujka u Varaždinu će se održati konferencija na kojoj će gostovati predstavnici poduzetničkog ekosustava grada Chicaga. U istom sklopu održat će se predavanja, panel diskusije, natjecanje za najbolju poduzetničku ideju i poslovni sastanci namijenjeni poduzetničkoj, start-up i akademskoj zajednici U utorak, 15. ožujka godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu održat će se Voogle konferencija na kojoj će gostovati predstavnici poduzetničkog ekosustava grada Chicaga. U sklopu teme konferencije First sale to global scale održat će se predavanja, panel diskusije, natjecanje za najbolju poduzetničku ideju i poslovni sastanci namijenjeni poduzetničkoj, start-up i akademskoj zajednici. Publika će imati prilike saznati koje mogućnosti i izazove pruža poslovanje u jednom od 10 najkonkurentnijih gradova svijeta, gradu u kojem se nalazi najbolji poduzetnički inkubator u SAD-u. O svojim iskustvima u konzultantskom radu sa start-up tvrtkama i korporacijama pričat će Terra Winston, dugogodišnja menadžerica u tvrtkama PepsiCo i Deloitte, a sada vlasnica konzultantske tvrtke interractions. Svoja razmišljanja i inicijative potrebne za poticanje međusektorske suradnje podijelit će Peggy Parfenoff. Peggy je predsjednica WorldChicaga, neprofitne organizacije koja direktno povezuje međunarodne lidere s tvrtkama i organizacijama u Chicagu u obliku studijskih posjeta i stipendija. Marina Christos, čija tvrtka djeluje u inkubatoru 1871, najboljem poduzetničkom inkubatoru u SAD-u u 2015., pričat će o globalnoj snazi marketinga putem društvenih medija. Jedna od 35 najutjecajnih osoba ispod 35 u Chicagu, Nicole Vasquez, svoje će stavove i ideje o infrastrukturnoj podršci poduzetništvu iznijeti temeljem iskustva u pokretanju vlastitog inkubatora The Shift Chicago. Osim predavača iz Chicaga, Pal Rikter iz Danske u svom će predavanju, prožetom vlastitim iskustvima rada u tvrtkama Dell i Satair, govoriti o važnosti strateškog i pametnog rasta poslovanja. Julian Oehrlein iz Njemačke, suosnivač tvrtke Oradian, najboljeg financijsko-tehnološkog startupa u Srednjoj Europi, otkrit će zašto je jedna od ključnih tajni uspjeha njegove tvrtke dobro poznavanje korisnika i njihovih problema. Od domaćih predavača tu će biti Davorin Štetner, predsjednik Hrvatske udruge poslovnih anđela, Matija Tomašković, vlasnik i direktor tvrtke Evolva te Josip Bišćan, upravljački partner u tvrtki Infinum. Na Dev pozornici održat će se treći ovogodišnji Devzmeetup na kojem će IT stručnjaci i oni koji to žele postati razmijeniti iskustva i znanja iz područja web programiranja, mobilne zabave i sistem integracije. U sklopu konferencije održat će se i natjecanje za najbolju poduzetničku ideju gdje će sedam odabranih finalista prezentirati svoju poduzetničku ideju pred stručnim odborom, a jedan od njih ponijet će laskavu titulu Voogle start-up godine. Svi će imati priliku sudjelovati na pripremnoj radionici koju će voditi stručnjaci iz tvrtki Repsly, Degordian, Oradian i Hopwood communications. Vrijedne nagrade za pobjednika osigurali su Algebra, Tehnološki park Varaždin, Geek Design, Start-up Slovenia i Voogle Idea Accelerator. Međunarodni poslovni sastanci (B2B) održavat će se u kazališnim ložama po speed dating i blind dating principu. Svi zainteresirani mogu se registrirati putem web servisa, pronaći ranije registrirane tvrtke i sudionike te dogovoriti sastanke. Konferenciju organizira Tehnološki park Varaždin pod pokroviteljstvom Europske poduzetničke mreže i Europske komisije. Suorganizatori konferencije su FOI-jev Centar za podršku studentima i razvoj karijera, KREDA studio, Devzmeetup i Expertiva. Partneri konferencije su WorldChicago, US Department of State i US Embassy u Zagrebu. Za kupnju ulaznica te prijave na start-up natjecanje i poslovne sastanke posjetite službene web stranice konferencije: conf.voogle.com.hr Ulaznice su besplatne za studente. Više podataka o ovom skupu moguće je dobiti na karlo.kukec@tp-vz.hr, i

30 enterprise europe Novi portal Europske komisije za pomoć poduzetnicima inovatorima Europska komisija lansirala je novu web stranicu ( growth/tools-databases/ketsobservatory/kets-ti-inventory/map) koja pomaže malim i srednjim poduzetnicima u pristupu najnovijim tehnološkim uslugama diljem Europe. Putem te internet stranice MSP mogu pronaći tehnološke uslužne centre aktivne na području Ključnih naprednih tehnologija - Key Enabling Technologies (KETs) koji im mogu pomoći da se ubrza komercijalizacija inovacija njihovih ideja. Centri pružaju usluge poduzećima, kao što je pomoć izrade prototipa, testiranje, prva proizvodnja i vrednovanje proizvoda. Neke studije su pokazale kako MSP često zbog neznanja ne mogu pronaći put do tehnoloških usluga, a problem postoji i u neravnomjernoj distribuciji ovih usluga diljem Europe gdje se više od 50 posto usluga koncentrira u svega tri zemlje. Pokretanje web alata samo je prvi korak olakšavanja pristupa MSP-a najnovijim tehnologijama. Ključne napredne tehnologije (KET) kao što su napredna proizvodnja i materijali, industrijska biotehnologija, mikro/nanoelektronika, fotoni i nanotehnologija pružaju osnovu za inovacije u širokom rasponu naprednih proizvoda i procesa u svim industrijskim sektorima. Oni su ključni pokretači održive i konkurentne industrije. EU Gateway - Istražite poslovne mogućnosti Dalekog Istoka EU Gateway/Business Avenues je inicijativa koju financira Europska unija čiji je cilj pomoći europskim tvrtkama uspostaviti dugotrajnu poslovnu suradnju u Aziji. Odabrane europske tvrtke dobivaju priliku sudjelovati u jednotjednim poslovnim misijama u bilo kojem od tri ciljana tržišta: Koreja, jugoistočna Azija i Kina, usmjerenima na određeni sektor. Tvrtke imaju koristi od širokog spektra usluga poslovne podrške, što uključuje treniranje te logističku i financijsku potporu. EU Gateway Business Avenues ima svoje korijene u programu EU Gateway koji je nastao godine za osnaživanje gospodarske interakcije i suradnje između Europe i Japana. Nakon više od 25 godina postojanja na tržištu, EU Gateway je postao vodeća poslovna platforma za uspostavljanje uspješnih partnerstva između europskih i azijskih tvrtki u Japanu, Koreji, Singapuru, Maleziji i Vijetnamu. Novi program pokrenut je u i nudit će mogućnost odlaska na poslovne misije u Koreju, jugoistočnu Aziju i Kinu. U jugoistočnoj Aziji djelovanje je prošireno na tri nove destinacije: Indoneziju, Filipine i Tajland. Poslovne misije u jugoistočnoj Aziji uvijek počinju u Singapuru, a zatim uključuju i posjet jednoj od sljedećih zemalja: Indoneziji, Maleziji, Filipinima, Tajlandu i Vijetnamu. Poslovne misije djeluju kao ulaznica europskim tvrtkama na tržišta koja nude velike mogućnosti, ali su teško dostupna te je partnere teško pronaći zbog razlike u poslovnoj kulturi i regulatornim ograničenjima. Između i godine, više od 1500 europskih tvrtki odabrano je za poslovne misije. Pomoć pri realizaciji poslovnih sastanaka je osnovna usluga programa, a o uspješnosti govori pojedinačnih sastanaka organiziranih od do godine. Više informacija možete pronaći putem poveznice

31 7. ožujka Martin Ornass-Kubacki, potpredsjednik i regionalni direktor SES Astra Potpuno je jasno - budućnost televizije je započela Cjelokupno TV tržište Srednje i Istočne Europe, uključujući Hrvatsku, vrlo je kompetitivno i stoga izazovno za igrače Boris Odorčić SES Astra je vodeći svjetski satelitski operator sa središnjicom u Luxembourgu koji pruža rješenja na području satelitske komunikacije televizijskim kućama, pružateljima internetskog sadržaja i usluga, telekomunikacijskim operaterima te privatnim i državnim organizacijama. Jednostavno rečeno, posao tvrtke je izvanzemaljski. Još uvijek postoji prostor za nove digitalne platforme sa snažnim i atraktivnim pay TV paketima Jer, kaže nam Martin Ornass-Kubacki, potpredsjednik i regionalni direktor SES Astra, sateliti su pozicionirani otprilike kilometara iznad Zemlje te funkcioniraju kao gigantska zrcala za pružanje TV signala milijunima gledatelja. SES Astra ima u vlasništvu i upravlja flotom od više od 50 geostacionarnih satelita. Kao predvodnik na području direct-tohome (DTH) i High Definition (HD) televizije, SES Astra emitira više od 7100 kanala diljem svijeta; od toga 2100 u HD-u dosežući 312 milijuna TV domova diljem svijeta. Kako ocjenjujete hrvatsko tržište satelitske TV? - Iz regionalnog ureda sa sjedištem u Varšavi provodimo aktivnosti u 15 zemalja regije, te mogu reći kako je cjelokupno TV tržište Srednje i Istočne Europe, uključujući Hrvatsku, vrlo kompetitivno i stoga izazovno za igrače. Građani Hrvatske brzo prihvaćaju novitete, i od pružatelja TV usluga, kablovskih ili internet distributera, kao i distributera zemaljskog TV signala, žele kvalitetniji izbor, a kao rezultat toga odlučuju se i za satelitsku televiziju. Prema godišnjim usporednim podacima tržišta elektroničkih komunikacija u Hrvatskoj usluge televizije za 2014., prijam satelitske televizije povećao se za 12,05 posto u usporedbi s prethodnom godinom, te za 12,74 posto na kvartalnoj razini, uspoređujući treći kvartal s trećim

32 enterprise europe kvartalom 2014., što je u skladu s ulogom satelita kao najraširenijeg načina TV prijama u Europi. Medijsko tržište značajno se promijenilo tijekom zadnjih nekoliko godina. Korisnici, neovisno o tome iz koje regije dolaze, žele visoku kvalitetu programa. Općenito govoreći, njihovi interesi i očekivanja značajno su porasli, a to se posebice odnosi na HDTV koji postaje sve važniji format. Danas se ne mogu sjetiti ni jednog ozbiljnog satelitskog operatora bez HD programa. Gledajući na hrvatsko satelitsko tržište, mislim kako još uvijek postoji prostor za nove digitalne platforme sa snažnim i atraktivnim pay TV paketima. Zašto je satelit dobar dodatak digitalnom zemaljskom emitiranju? - Imajući na umu geografsku konfiguraciju Hrvatske, mnogobrojne otoke i planinska područja, mogućnosti digitalizacije zemaljskog televizijskog signala su ograničene, pa čak i nemoguće u nekim dijelovima zemlje. Ovdje satelit (DVB-S) dolazi u pomoć, budući da može zaobići bilo koju zemaljsku prepreku osiguravajući trenutačno pokrivanje svim područjima i dopuštajući neograničenu propusnost, omogućujući TV operatorima pružanje velikog raspona TV programa njihovim krajnjim korisnicima u HD-u, što je danas vrlo često proglašeno novim televizijskim standardom ovdje se referiram na naše iskustvo u različitim zemljama, a ne na teoriju. U nekoliko zemalja Zapadne, kao i Srednje i Istočne Europe, digitalni procesi su realizirani usporedo sa zemaljskom infrastrukturom, IPTV-em i očito satelitom koji je brzo i učinkovito rješenje za digitalizaciju. Spomenuo bih konkretan primjer koji samo pokazuje potencijal i važnost DVB-S-a. Prije nekoliko godina u Češkoj su postojala samo četiri zemaljska analogna programa, satelit je bio na najnižoj razini (približno 10 posto). Nakon uspješnog predstavljanja Astra pozicije na 23,5 stupnja istočno godine i predstavljanja prve satelitske platforme posvećene potpori digitalizacije, došlo je do porasta satelitskog prijama te trenutačno oko 1,3 milijuna čeških televizijskih kućanstava gleda digitalne programe putem pozicije Astra 23,5 stupnjeva istočno. Na temelju iskustva iz drugih zemalja, možemo reći kako je satelit izvrsna komplementarna usluga digitalnom zemaljskom emitiranju gdje satelit osigurava 100 posto populacije s trenutačnim pristupom digitalnim uslugama. Odličan primjer je Freesat u Velikoj Britaniji koja je bila besplatna satelitska platforma koju su kreirali BBC & ITV kako bi pokrili regije bez DDT pokrivenosti. Freesat je pozicioniran kao dodatak Freeviewu na DDT-u, ne kao izravna konkurencija. Slično, TNT SAT u Francuskoj pruža svim gledateljima pristup istim kanalima dostupnim na DTT mreži (te dodatno stotinama FTA kanala). Što se tiče zemljopisne lokacije Hrvatske vjerujemo u svijetlu budućnost distribucije putem satelita. Hrvatska trenutačno ima samo mali dio first-choice gledatelja koji primaju nacionalne TV signale putem satelita. Međutim, uzimajući u obzir trendove u drugim zemljama regije i cijeloj Europskoj uniji, distribucija i emitiranje putem satelita očito ima veći potencijal i u Hrvatskoj. Koji su današnji trendovi u satelitskom emitiranju televizijskih programa? - Sateliti su prirodna platforma za emitiranje Ultra HD sadržaja zahvaljujući izboru propusnosti i pokrivenosti koji omogućuju gledateljima primanje digitalnog signala jednake kvalitete bez obzira gdje se unutar pojasa pokrivenosti nalazili. S Jedan od najznačajnijih primjera novih tehnoloških trendova je SAT>IP dosegom od 1,1 milijardu ljudi diljem svijeta, SES Astra ima najpovoljniju početnu poziciju za daljnji razvoj UHD-a. Sateliti su spremni za prijenos Ultra HD sadržaja i nisu im potrebne nikakve preinake kako bi se bolje prilagodili Ultra HD prijenosima. Razlika između i prethodnih godina je u tome što su prijašnja pokusna UHD emitiranja prikazana u sklopu tehničkih i medijskih vijesti, dok danas sve više proizvođača sadržaja diljem svijeta pokreće vlastite kanale UHD kvalitete. Potpuno je jasno - budućnost televizije je započela i također, stiglo je vrijeme UHD-a koji će uskoro postati još jedan jak argument u korist ulaganja u satelite. Nadalje, jedan od najznačajnijih primjera novih tehnoloških trendova je SAT>IP. To je nova metoda distribucije satelitske televizije s antene na TV i mobilne uređaje u kući, koja koristi postojeću žičnu ili bežičnu kućnu mrežu umjesto uobičajenih koaksijalnih kabela. Tako

33 7. ožujka korisnici mogu gledati satelitski programa uživo na računalu, laptopu, tabletu, pametnom telefonu ili Smart TV-u spojenom na mrežu. Naime, gdje god postoji kućna mreža, postoji i SAT>IP signal. Možete li nam najaviti neke buduće korake kompanije? - S ciljem daljnjeg širenja poslovanja, tvrtka je najavila planove lansiranja četiri satelita sljedeće generacije: SES-12, SES-14, SES-15 i SES-16/GovSat. Ti sateliti bit će lansirani u svemir tijekom godine. To će, u godinama koje dolaze, povećati naše kapacitete i područja koja pokrivamo, a samo ulaganje predstavlja trenutno najveće ulaganje u našoj industriji. Bili smo vrlo uspješni u razvoju našeg poslovanja u CEE regiji. Tvrtka M7 Group, pružatelj pristupa satelitskoj televiziji iz Luxembourga, ugovorila je dodatne kapacitete i proširila postojeći ugovor o zakupu kapaciteta na satelitu Astra koji se nalazi na položaju 23,5 stupnjeva istočno. Također, tvrtka M7 Group je potpisala dva nova ugovora o proširenju svojih HD kanala putem Pay-TV platforme. Posebice smo ponosni na nevjerojatan uspjeh Orange TV u Rumunjskoj koju je pokrenuo telekom operator na Astrinoj floti, a koja raste nevjerojatnom S ciljem daljnjeg širenja poslovanja, tvrtka je najavila planove lansiranja četiri satelita sljedeće generacije. Ti sateliti bit će lansirani u svemir tijekom godine brzinom s približno pretplatnika. Nadalje, SES Astra potpisala je ugovor o proširenju kapaciteta i s tvrtkom VTV Valcea, nacionalnom televizijskom kućom iz Rumunjske, specijaliziranom za zabavne sadržaje. Prema ugovoru, VTV može koristiti kapacitete satelita Astra 5B, najnovijeg satelita u našoj floti, koji se nalazi na orbitalnom položaju od 31,5 stupnjeva istočno. Također, Radio-televizija Slovačke (RTVS) javna je televizija u toj zemlji. Danas emitira na dva HD kanala, prvom, Jednotka i drugom Dvojka, putem satelita Astra 3B, koji se nalazi na položaju od 23,5 stupnjeva istočno. RTVS će na ta dva kanala emitirati i programe u SD formatu, sve do kraja 2016., omogućujući svojim gledateljima dovoljno vremena za opremu kućanstava s uređajima koji mogu primati televizijski signal u HD formatu SES Astra je zaključila i nekoliko ugovora o punom pristupu uslugama i nekoliko ugovora koji definiraju kratkoročni pristup kapacitetima i jednokratne prijenose sadržaja. Povremeni pristup uslugama omogućava robusne satelitske kapacitete na zahtjev, u bilo kojem trenutku i na bilo kojem mjestu. Ono što je sigurno zanimljivo za regiju Jugoistočne Europe je što tvrtka koja prenosi Arena Sport paket programa u Srbiji, sada koristi kapacitetima satelita Astra koji se nalazi na orbitalnom položaju od 23,5 stupnjeva istočno i prenosi sportske događaje u regiji Jugoistočne Europe. Poslovni susreti u sklopu Međunarodnog sajma poljoprivrede u Novom Sadu Europska poduzetnička mreža Srbije - Privredna komora Srbije i Poslovni inkubator Novi Sad, u suradnji s Novosadskim sajmom i Talijanskom trgovinskom agencijom, organiziraju poslovne susrete pod nazivom B2B@ NSFair, koji će se održati 16. svibnja u sklopu Međunarodnog sajma poljoprivrede u Novom Sadu. Ključne prednosti sudjelovanja na poslovnim susretima su savršena atmosfera za razvoj međunarodnog poslovanja, personalizirana pomoć pri planiranju sastanaka i mogućnost ulaska na tržište Balkana. Glavni fokus događanja su proizvođači i trgovci u prehrambenoj industriji. Uz njih, dobrodošli su i sljedeći povezani sektori: - Poljoprivredni strojevi i oprema - Poljoprivredne kemikalije - Ambalaža - Obnovljivi izvori energije - Prerada i staklenička oprema - Primijenjena znanost i istraživanje Sudjelovanje za članice EEN mreže je besplatno, a registrirati se može putem linka: Rok za prijavu je 8. svibnja 2016., a poslovni sastanci s prijavljenim tvrtkama mogu se zakazati do 10. svibnja.

34 Bail-in klauzula Smetnja za hrvatske izvo enterprise europe EURES Manje od 0,3 posto rad Jezične prepreke i poteškoće pri traženju poslova u drugim državama neki su od razloga slabe mobilnosti rad učini 1,5 posto radnika, a u SAD-u 2,4 posto Jezične prepreke i poteškoće pri traženju poslova u drugim državama neki su od razloga za slabu mobilnost radne snage u Europi. Svake godine samo 0,29 posto ljudi to učini (Hrvatska još nije uključena u ovu statistiku), dok u Australiji 1,5 posto radnika mijenja države, a u SAD-u 2,4 posto. Unatoč brojnim izazovima tržišta rada i visoke stope nezaposlenosti u brojnim državama samo 7,5 milijuna od 241 milijun europskih radnika ima posao u drugoj državi članici EU-a, što je nešto više od tri posto ukupnog broja radnika. Neki od razloga za slabu mobilnost radne snage su poteškoće pri pronalaženju radnih mjesta radi čega je osnovana Europska mreža poslova (EURES). Europski parlament usvojio je krajem veljače zakon kojim se preoblikuje mreža europskih službi za zapošljavanje (EURES) u bazu podataka tražitelja posla i radnih mjesta za cijelu Europu. Cilj ovog zakona je pomoć u borbi protiv nezaposlenosti uz bolje uparivanje ponuda i potražnje na tržištu rada. Ažurirana pravila, već dogovorena s Vijećem, pridaju veću pozornost prekograničnim regijama i mladima. Novim mjerama želi se olakšati traženje poslova, poboljšati EURES mrežu te stvoriti najveću bazu radnih mjesta i životopisa u EU-u. Plan pokriva i programe stjecanja radnog iskustva te kvalitetniju razmjenu informacija o deficitarnim zanimanjima među državama. Međutim, radno zakonodavstvo i dalje ostaje odgovornost država članica. Izvjestitelj ovog dokumenta Europskog parlamenta Heinz K. Becker (EPP, Austrija) ističe kako je želja zastupnika uključiti privatne tvrtke za zapošljavanje, regionalne agencije, socijalne partnere i nevladine organizacije. Nikada prije nismo vidjeli ovakav način pružanja podrške, posebno mladim ljudima koji Zahvaljujući Bail-in klauzuli EU banke neće moći pratiti svoje klijente, što će imati izravan negativan utjecaj i srednje poduzetnike, te će dovesti do smanjenja njihove konkurentnosti na globalnom tržištu Izvoznik koji želi osigurati naplatu izvezenog proizvoda ili uvozniku koji želi osigurati dobro izvoznikovo obavljanje poslova, primjena Bail-in klauzule dovodi tu sigurnost u pitanje što bi moglo rezultirati time da će uvjet transakcije biti sudjelovanje banke koja ne podliježe zahtjevima Bail-in klauzule te potiskivanjem EU banaka iz sudjelovanja u financiranju vanjske trgovine, rečeno je na na okruglom stolu Primjena i utjecaj Bail-in klauzule na instrumente financiranja vanjske trgovine. Skup se održao u Hrvatskoj gospodarskoj komori, u zajedničkoj organizaciji ICC-a Hrvatska, Komore i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Cilj je bio upozoriti na štetne posljedice primjene ove klauzule na hrvatske izvoznike i u dijalogu s resornim ministarstvom i regulatornim tijelima pokušati pronaći rješenja. Bail-in klauzula je određena člankom 79 Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, koji prenosi članak 55 EU direktive (BRRD) i uvodi zahtjev da EU institucije (uključujući EU banke i financijske institucije) provedu klauzulu u ugovorni odnos s vjerovnicima pri poslovanju sa zemljama izvan EU-a. Problem je u tome što klauzula podrazumijeva suglasnost vjerovnika s uvjetom da njihovo potraživanje iz ugovornog odnosa bude predmetom smanjenja, pretvaranja ili poništenja u slučaju da EU institucija dođe u financijske teškoće te mjerodavno zakonodavno tijelo donese takvu odluku o restrukturiranju vjerovnikovih potraživanja. EU banke tako više neće moći pratiti svoje klijente, što će imati izravan negativan utjecaj i na te klijente, osobito na

35 7. ožujka nika mijenja države ne snage u Europi. Svake godine samo 0,29 posto ljudi promijeni državu zaposlenja, dok u Australiji to su u potrazi za poslom. Svaki kandidat za radno mjesto od sada ima mogućnost ispuniti svoj životopis i prijaviti se za posao. Njihove životopise sada može izabrati bilo koji poslodavac diljem EU-a. Svjedoci smo visoke razine nezaposlenosti u nekim zemljama EU-a, a u isto vrijeme postoji i dva milijuna nepopunjenih radnih mjesta zbog nedostatka kvalificirane radne snage. EURES platforma u prvoj fazi ekspanzije mogla bi olakšati pristup stotinama radnih mjesta koja su još uvijek upražnjena, naglašava Becker. Novi EURES portal (Europski portal za mobilnost pri zapošljavanju) automatski bi spojio životopise s odgovarajućim ponudama radnih mjesta. Također, sva radna mjesta objavljena u službenim zavodima za zapošljavanje u zemljama članicama bit će dostupna na EU web portalu. Automatizirano usklađivanje radnih mjesta i molbi za zapošljavanje bit će besplatno za radnike; ne bi trebalo biti diskriminacije na temelju nacionalnosti, što se tiče zapošljavanja, plaća i drugih uvjeta rada, a potrebno je i osigurati pristup za osobe s invaliditetom. Zastupnici Parlamenta uspjeli su proširiti mrežu, tako da članom može postati i privatna organizacija koja pruža usluge i radnicima i poslodavcima. Privatne organizacije za zapošljavanje mogu se pridružiti mreži te će njihova slobodna radna mjesta biti oglašena na internetskom portalu zajedno s onima javnih službi. Također su prihvatili amandman kojim se potiču prekogranična tržišta rada EURES-a. U zakon je uveden i amandman koji isključuje obvezno oglašavanje javno financiranih pripravničkih mjesta, zbog razlika u obrazovnim sustavima i različitim zakonima na tržištu rada u zemljama članicama. Ovaj zakon, u obliku u kojem ga je izglasao Parlament, još treba službeno usvojiti Vijeće ministara. Na snagu će stupiti nakon objavljivanja u Službenom listu Europske unije, a države članice moraju u roku od dvije godine implementirati zakon. znike na te klijente, osobito na male i male i srednje poduzetnike, te će dovesti do smanjenja njihove konkurentnosti na globalnom tržištu, ističe glavna tajnica ICC-a Hrvatska, Sunčanica Skupnjak Kapić. Sve to u konačnici može dovesti do pada vanjskotrgovinskih transakcija, što je svakako u suprotnosti s mjerama potpore izvozu i jačanju konkurentnosti EU-a, pa tako i hrvatskoga gospodarstva, upozorava Sunčanica Skupnjak Kapić. Direktorica financiranja trgovine i izvoza Zagrebačke banke Jana Novina Cukrov smatra kako se zbog primjene Bail-in klauzule dovodi u pitanje mogućnost EU banaka da prate svoje klijente na trećim tržištima, što posebno može imati negativan utjecaj na male i srednje poduzetnike i na njihovu konkurentnost na svjetskom tržištu. Postoji i opasnost od okretanja bankama koje nisu obveznici primjene ove klauzule uz istovremeno isključivanju EU banaka iz sudjelovanja u financiranju vanjske trgovine. Problem se također pojavljuje kod izvozno-uvoznih poslova s arapskim i afričkim zemljama, ali i zemljama regije, poput Crne Gore, upozorila je Jana Novina Cukrov. Član Uprave Končar-Distributivni i specijalni transformatori Petar Vlaić dodaje kako Europa zapravo samu sebe diskvalificira iz poslova na arapskom i afričkom tržištu. Morat ćemo tražiti banke iz zemalja izvan EU-a kako bismo dobili garancije za izvozne poslove jer primjerice arapske zemlje ne prihvaćaju spomenutu klauzulu u ugovorima, objasnio je Vlaić ICC sugerira više mogućih rješenja, i to u smjeru da se određenim operativnim i provedbenim aktima u vezi s primjenom BRRD-a, obveze iz garantno akreditivnog poslovanja izuzmu od primjene Bail-in klauzule.

36 enterprise europe Poslovni razgovori na Međunarodnom sajmu održivih tehnologija i zelenog životnog stila GREEN Mariborska razvojna agencija u okviru Europske poduzetničke mreže organizira poslovne susrete u okviru 3. međunarodnog sajma održivih tehnologija i zelenog životnog stila te Proljetnog sajma građevine, energetike, komunalnih usluga i obrta koji će se održati 1. travnja u Gornjoj Radgoni u Sloveniji. Posjet za ICT tvrtke Europska poduzetnička mreža 5. i 6. travnja u Linzu organizira za ICT tvrtke posjet Softwareparku Hagenberg gdje će se moći predstaviti svoju tvrtku, posjetiti konferenciju na kojoj će iskustva dijeliti direktori uspješnih startupa iz IT klastera Gornje Austrije te B2B sastanke na kojima se može odabrati s kime se želi razgovarati jedanna-jedan. Osim na poslovnim razgovorima, prijavljene tvrtke mogu sudjelovati na konferenciji i u posjetu tvrtkama. Glavne teme: big data, virtualno-fizički sustavi, dizajnersko promišljanje, digitalne usluge, digitalizacija, disruptive technologies, internet stvari, mobilnost, mobilni razvoj, Proljetni sajam građevine, energetike, komunalnih usluga i obrta postao je središnje mjesto i najvažniji sajam ovakve vrste u regiji. Zajedno s usporednim sajmom održivih tehnologija u godini, na površini od četvornih metara predstavilo se 220 izlagača iz 18 europskih zemalja, a posjetilo ga je oko posjetitelja. Tematska područja: građenje, grijanje, ventilacija i rashladni sustavi, obnovljivi izvori energije, zaštita i upravljanje okolišem, e-mobilnost, upravljanje vodama i zbrinjavanje otpada. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a zainteresirane tvrtke svoje sudjelovanje mogu prijaviti na php?lang=en. novi poslovni modeli i testiranje softvera i kvalitete. Ovi unaprijed dogovoreni poslovni razgovori u trajanju od 20 minuta idealna su prilika za uspostavljanje prvog kontakta koji se kasnije može produbiti u poslovni odnos. Više o IT Summitu, s cjelokupnim programom i opisom govornika, može se saznati na Posebna ponuda uključuje i posjet Softwareparku Hagenberg, B2B Meetings, Konferenciju. Cijena sudjelovanja je 15 eura. Online registracija se provodi na adresi: Poslovni razgovori XXI IUPAC Europska poduzetnička mreža poziva Vas na sudjelovanje na poslovnim razgovorima organiziranim u okviru konferencije XXI IUPAC. Na poslovnim susretima moguće je susresti potencijalne poslovne partnere iz industrije, znanosti te akademske zajednice, koji su također u potrazi za potencijalnim partnerima u Italiji i drugim zemljama. Događanje se održava u Rimu od 6. do 8. travnja Događanje će biti usmjereno na: Najnovije trendove u urbanom upravljanju i gospodarenju otpadom Kratke 20-minutne poslovne susrete za poticanje učinkovitog umrežavanja Upoznavanje ključnih aktera u području istraživanja i razvoja koji nude usluge za tvrtke Predstavljanje uspješnih primjera B2R & D suradnje Glavne teme: - Upravljanje komunalnim otpadom - Tehnologije i materijali za ponovnu uporabu i recikliranje - Inženjerstvo za zaštitu okoliša - Nadolazeće biotehnologije za održivo upravljanje otpadom - Zelena kemija - Kemijska tehnologija i materijali - Proizvodnja novih materijala iz otpada i bio-otpada - Materijali za recikliranje i transformaciju - Obnovljiva energija iz urbanog otpada Razlozi za sudjelovanje: Predstavite svoje projekte, proizvodnju, iskustvo i znanje. Pokrenite prekograničnu suradnju te ostvarite međunarodne kontakte. Pronađite nove komercijalne, tehnološke i istraživačke partnere. Saznajte najnovije informacije o urbanom otpadu i tehnologijama za ponovnu uporabu i recikliranje. Kako sudjelovati: Više informacija o samom događanju, kao i upute za prijavu, možete pronaći putem poveznice Rok za prijavu je 5. travnja 2016.

37 7. ožujka Tržište rada u Europskoj uniji Spor i raznolik oporavak U siječnju je u EU bilo nezaposleno 21,8 milijuna ljudi. Stopa nezaposlenosti je na visokih 8,9 posto, no neke zemlje su dosegle razinu prije krize Tržište rada EU-a oporavlja se relativno sporo: u siječnju je 21,8 milijuna građana EU-a bilo nezaposleno, stopa nezaposlenosti i dalje je na relativno visokoj razini od 8,9 posto, a tek se nekoliko članica uspjelo vratiti na razine od prije osam godina. Od do godine stopa nezaposlenosti rapidno je rasla te se gotovo udvostručila, sa 6,8 posto, koliko je iznosila početkom godine do 11 posto, koliko je iznosila njena najviša vrijednost sredinom godine. No, iako je od sredine godine trend promijenio smjer, njegova dinamika je pod utjecajem sporog i neujednačenoga gospodarskog oporavka bila usporena te se stopa od tada smanjila za samo 2,1 postotni bod. Pritom postoje značajne razlike među članicama, na jednom ekstremu stoji Grčka, a na drugom Njemačka, dok Hrvatska prevaže ekstremu Grčke. Naime, stope nezaposlenosti među članicama početkom godine bile su daleko ujednačenije nego sada: raspon se kretao od minimalnih 3,3 posto (Danska) do maksimalnih 10,4 posto (Slovačka). Sada se raspon gotovo utrostručio od minimalnih 4,3 posto (Njemačka) do maksimalnih 24,6 posto (Grčka). Iako je Grčka i početkom godine bila u skupini članica s najvišim stopama, ona je, zbog veće ujednačenosti stopa tada bila tek za 1,1 postotni bod viša od prosjeka EUa. Sada se njena udaljenost od prosjeka EU-a povećala čak 14 puta s razlikom od čak 15,7 postotnih bodova, s rekordnom stopom unutar EU-a od 24,6 posto. Hrvatska nije imala takav ekstremni razvoj, no ipak spada među članice s najvećim povećanjem stope od godine (iza Grčke, Španjolske i Cipra). Sada se njena razina (16,4 posto) nalazi 7,5 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a, što je 2,7 puta veća udaljenost nego početkom godine. Stope nezaposlenosti među članicama početkom godine bile su daleko ujednačenije nego sada S druge strane, nekoliko članica sada ima niže stope nezaposlenosti nego početkom godine: Češka, Njemačka, Malta, Mađarska i Poljska. Pritom se izdvaja Njemačka koja ima najnižu stopu nezaposlenosti od ujedinjenja, gotovo na razini prirodne stope nezaposlenosti (4,3 posto), s najvećim smanjenjem za 3,5 postotnih bodova u odnosu na početak godine. Treba pritom napomenuti kako je Njemačka provela dugogodišnju sveobuhvatnu reformu tržišta rada pod nazivom Agenda 2010 još u prošlom desetljeću u sklopu čega je provela rezove u socijalnoj politici, prilagodila radno vrijeme i plaće putem modela skraćenog rada i tzv. mini poslova.

38 enterprise europe EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na europa.eu. Cijevi i armatura Energetska kompanija iz Litve traži nabavu cijevi i armatura. Natječaj je otvoren do 14. ožujka, a prijave na litvanskom jeziku se predaju na UAB Vilniaus energija, , Jočionių g. 13, Edgaras Vičius, LT Vilnius, Litva, edgaras.vicius@vilniausenergija.lt. Više podataka o nadmetanju na Farmaceutski proizvodi KBC Zagreb traži nabavu farmaceutskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 14. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Zagreb, , Kišpatićeva 12, Služba za provođenje postupaka javne nabave, Renata Szabo, Zagreb, rszabo@ kbc-zagreb.hr. Više podataka o nadmetanju na i DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2016 %2fS Elektronička oprema Hrvatska radiotelevizija raspisuje natječaj za nabavu elektroničke opreme. Natječaj je otvoren do 11. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Hrvatska radiotelevizija, javna ustanova, , Prisavlje 3, Odjel javne nabave, Jelena Vuković, Zagreb, jelena.vukovic@hrt.hr. Više podataka o nadmetanju na application/ipn/documentmanagement/dokumentpodacifrm.aspx?oznaka Dokumenta=2016%2fS Detektori metala Ministarstvo vanjskih i europskih poslova traži nabavu detektora metala. Natječaj je otvoren do 12. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, , Trg Nikole Šubića Zrinskog 7-8, Služba za nabavu, Marijan Bučar, Zagreb, marijan.bucar@mvep.hr. Više podataka o nadmetanju na eojn.nn.hr/spin/application/ipn/docu- mentmanagement/dokumentpodaci- Frm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fs Strojevi za ofsetni tisak DES ustanova za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom, traži nabavu strojeva za ofsetni tisak. Natječaj je otvoren do 11. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: DES ustanova za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom, , Boktuljin put bb, Služba nabave, Branko Novaković, Split, branko.novakovic@des.hr. Više podataka o nadmetanju na eojn.nn.hr/spin/application/ipn/docu- mentmanagement/dokumentpodaci- Frm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fs Dizelsko gorivo Tvrtka Pleter-usluge traži nabavu dizelskog goriva. Natječaj je otvoren do 11. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Pleter-usluge d.o.o., , Čerinina 23, Služba za planiranje i nabavu, Ana Klarica Čirjak, Zagreb, aklarica@ pleter-usluge.hr. Više podataka o nadmetanju na mentpodacifrm.aspx?oznakadokumenta =2016%2fS Sigurnosno staklo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova traži nabavu sigurnosnog stakla. Natječaj je otvoren do 12. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, , Trg Nikole Šubića Zrinskog 7 8, Služba za nabavu, Marijan Bučar, Zagreb, marijan.bucar@mvep. hr. Više podataka o nadmetanju na eojn.nn.hr/spin/application/ipn/docu- mentmanagement/dokumentpodaci- Frm.aspx?OznakaDokumenta=2016%2 fs Zubarski potrošni materijal KBC Zagreb traži nabavu zubarskog potrošnog materijala. Natječaj je otvoren do 12. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Zagreb, , Kišpatićeva 12, Služba za provođenje postupaka javne nabave, Renata Szabo, Zagreb, rszabo@ kbc-zagreb.hr. Više podataka o nadmetanju na =2016%2fS Medicinski materijal Istarski domovi zdravlja traže nabavu medicinskog materijala. Natječaj je otvoren do 12. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Istarski domovi zdravlja, , Flanatička 27, Odjel za nabavu, Goran Mišković, Pula, goran. miskovic@idz.hr. Više podataka o nadmetanju nahttps://eojn.nn.hr/spin/application/ipn/documentmanagement/dokumentpodacifrm.aspx?oznakadokumenta =2016%2fS

39 7. ožujka POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr. Poljski uvoznik vina i hrane traži dobavljača vina i konzervirane ribe i povrća (brpl ) Tvrtka sa sjedištem u Poljskoj, specijalizirana za uvoz i distribuciju vina, tjestenine, konzervirane ribe i povrća i drugih prehrambenih proizvoda, traži suradnju s dobavljačima tih proizvoda u inozemstvu (vinari, distributeri vina, proizvođači hrane). UK tvrtka traži proizvođače kemikalija radi proizvodnje svojih proizvoda (bruk ) Tvrtka iz Velike Britanije razvila je revolucionarni sustav za površinsku dezinfekciju. Tvrtka traži proizvođače kemikalija koji imaju mogućnost miješanja praškova i pakiranja proizvoda. Proizvod bi trebao biti pakiran u pojedinačnim vrećicama koje se otapaju u toploj vodi. Potencijalni partner bi trebala biti tvrtka koja je opremljena odgovarajućim strojem za pakiranje na licu mjesta. Britanska tvrtka traži proizvođača radne/zaštitne odjeće (bruk ) Britanska tvrtka traži proizvođače zaštitne radne odjeće otporne na vodu i vjetar. Britanska tvrtka je dobavljač radne odjeće tvrtkama koje pružaju zaštitarske kao i usluge osobne zaštite. Odjeća koju tvrtka traži bi trebala biti otporna na teške i rizične vremenske te druge uvjete. Materijal i tkanina bi trebali biti prozračni, brzosušeći te otporni na vjetar i vlagu/vodu. Mađarska tvrtka traži distributera za svoje prirodne proizvode (BOHU ) Mađarska tvrtka specijalizirana u proizvodnji prirodnih prehrambenih proizvoda bez glutena, jaja i mliječnih dodataka, kao i proizvoda bez genetski modificiranih organizama (GMO), traži distributere i agente s ciljem pronalaska novih tržišta u EU-u. Proizvodi su bogati vlaknima i obrađeni tehnologijom bez kemikalija. Tvrtka također nudi hladno prešano ulje za distribuciju. Portugalski proizvođač džemova traži distributera (bopt ) Portugalska tvrtka, proizvođač visokokvalitetnih džemova i suhog voća, traži distributera. Proizvodi su proizvedeni prema HACCP standardima te imaju bio certifikat. Traže se dobavljači (brpl ) Poljska tvrtka, specijalizirana za prodaju alata kao što su svrdla, glodala i vijci, traži proizvođača ili dobavljača sličnih proizvoda, kako bi ih zastupala na lokalnom tržištu. Tvrtka traži partnere, koji će ih opskrbljivati kvalitetnim alatima i tako obogatiti njihov asortiman i ponudu. Tvrtka je spremna potpisati sporazum o uslugama distribucije. Poljski veletrgovac proizvoda za pekare, slastičarnice i proizvođače sladoleda, traži distributere ( ) Poljska tvrtka posebno traži distributera/ opskrbljivača/uvoznika žitarica (sjemenke suncokreta, bundeve, sezam, lan, soja, mak), delicija (dehidrirani kokos, grožđice), konzerviranog voća (breskve, ananas, voćni mix, mandarina). Tvrtka je najveći veletrgovac ove vrste proizvoda na poljskom tržištu s dugogodišnjim iskustvom. Tvrtka ima mrežu od 28 distribucijskih točaka diljem Poljske. Traži se proizvođač plastičnih posuda za jogurte (brfr ) Francuska tvrtka, specijalizirana za uvoz pakiranja za prehrambene proizvode, distribuira plastične posude za jogurt francuskim poljoprivrednicima i mljekarama. Tvrtka također prodaje plastične posude za sir. Tvrtka zbog velike potražnje traži dobavljače, odnosno proizvođača koji može proizvesti između 30 i 70 milijuna posuda za jogurte godišnje.

40 enterprise europe RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: tinyurl.com/ck2p3kd. 9 Motocikli Honda, modeli Shadow VT750CS, VT750C2B i VT750C2S, proizvedeni od do godine. Zbog nepravilne ugradnje senzor nagiba motocikla može se iskriviti i slomiti te ugasiti motor. (slika 1) Laserski pokazivač, brend YQ. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer emitira lasersko svjetlo koje može oštetiti vid, a to na proizvodu nije označeno. (slika 2) Automobil Land Rover, model Discovery, proizvedeni i godine. Matice spojeva koje su previše stegnute na kotačima vozila mogu pod opterećenjem puknuti i izazvati oštećenja kočionih diskova. (slika 3) Set lutke, brend Long Dong, model Tutu Love - baby lovely dolls. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer plastika od koje je napravljen sadrži ftalate. (slika 4) Dječja jakna, brend ChildHood, oznake X Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se vezice na kapuljači mogu zaplesti i zavezati te izazvati ozljede djeteta. (slika 5) Automobil Honda, Model Insight, VIN brojeva JHMZE2**0CS do JHM- ZE2**0CS i JHMZE2**0DS do JHMZE2**0DS Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer dio za napuhavanje u zračnim jastucima može biti neispravan i prilikom napuhavanja metalni dijelovi mogu ozlijediti putnika. (slika 6) Automobil Subaru, model Impreza XV i Forester, proizvedeni od 2012 do godine. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer se ožičenje uz upravljački sustav s vremenom može oštetiti i onemogućiti rad električnih sustava u vozilu. (slika 7,8) Skuter Suzuki, model Address, proizvedeni godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer greška u materijalu u prednjem svjetlu može prekinuti rad električnih sustava na skuteru. (slika 9)

41 7. ožujka Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na Pametni WC koji se sam čisti (topl ) Poljski izumitelj vodi projektantsku tvrtku koja je razvila prototip pametnog WC-a koji se sam čisti. Ovaj uređaj odlikuje se dizajnerskim rješenjem i funkcijama koje se ranije nisu koristile. Izumitelj je u potrazi za proizvođačem s kojim bi sklopio ugovor o zajedničkom ulaganju, ugovor o licenciranju ili komercijalni ugovor s tehničkom pomoći. Od partnera se očekuje daljnji razvoj prototipa u skladu s njihovim potrebama. Škotsko poduzeće proizvodi niz organskih proizvoda za njegu kože od škotskih algi (touk ) Škotsko poduzeće razvilo je, i uspješno komercijaliziralo, niz proizvoda za njegu kože od najčišćih organskih algi. Poduzeće traži partnera iz industrije ili znanosti koji bi proveo detaljno istraživanje o ljekovitosti i terapijskim sposobnostima proizvoda, kako bi time ojačali svoj proizvod. Preferirani tip suradnje je ugovor o zajedničkom istraživanju. Metoda za predviđanje rezistencije na klopidogrel (antikoagulans) (toes ) Dva katalonska istraživačka centra razvila su metodu za predviđanje otpornosti na klopidogrel (antikoagulans) kod bolesnika, koji se pripisuje nakon epizode uzrokovane aterosklerozom. S ovom tehnologijom moguće je poboljšati individualno liječenje za samog pacijenta. Preferirani partneri su farmaceutske i biotehnološke tvrtke specijalizirane za kardiovaskularne bolesti s kojima bi sklopili ugovor o licenciranju za komercijalizaciju metode. Slovački istraživački institut nudi tehnologiju za eliminaciju amonijaka kod izgradnje zgrada (tosk ) Slovački istraživački institut je razvio novu tehnologiju za eliminaciju amonijaka koji se oslobađa kod izgradnje zidova u interijerima (kao rezultat smjese betona i aditiva antifriza koji sadrže amonij). Preferirani tip suradnje je ugovor o zajedničkom istraživanju, ugovor o licenciranju ili ugovor o zajedničkom ulaganju. Rješenje za validaciju bioloških dijagnostičkih alata/metoda za medicinski i poljoprivredni sektor (tofr ) Francusko poduzeće specijalizirano za evaluaciju in vitro dijagnostičkih metoda i sustava, nudi svoju stručnost, koja je već prepoznata u području biomedicine. Poduzeće koristi opće ili in house protokole za provođenje evaluacije u skladu s CE-in vitro dijagnostikom, FDA sukladnošću i ISO certifikatom. Traže partnere iz industrije ili laboratorije u području medicine ili poljoprivrede. Preferirani tip suradnje je ugovor o tehničkoj suradnji ili komercijalni ugovor uz tehničku pomoć. Španjolski start-up traži proizvođača uređaja za detekciju pokreta ruke (TRES ) Španjolski startup, koji razvija alate koji pomažu u komunikaciji između gluhih osoba i osoba koje čuju je u potrazi za proizvođačem uređaja za detekciju pokreta ruke s određenim posebnim značajkama. Tvrtka je u potrazi za partnerima kroz ugovor o proizvodnji. Traže se partneri za razvoj novog koncepta za energetsku analizu/analizu energetske učinkovitosti za zgrade s ograničenim podacima (TRES ) Španjolska tvrtka razvija web platformu koja koristi određene podatke za procjenu energetske učinkovitosti na daljinu. Koristeći tu informaciju uz dodatnu analizu i procjenu na platformi može se saznati koja opcija će dati najveće energetske uštede. Tvrtka je u potrazi za partnerima s kojima će ostvariti dugoročan odnos u svrhu razvoja i komercijalizacije ove nove metode. Tipovi ugovora: ugovor o zajedničkom ulaganju, komercijalni ugovor s tehničkom pomoći, financijski ugovor te ugovor o zajedničkom istraživanju. Tvrtka iz Velike Britanije traži model in vitro sluznice usne šupljine i gornjih dišnih putova u svrhu daljnjeg razvoja svog proizvodnog programa, (TRUK ) Tvrtka iz Velike Britanije koja djeluje u sektoru zdravstva u potrazi je za in vitro modelom koji točno replicira usnu šupljinu i gornje dišne puteve, gdje je od posebne važnosti sluznica usne šupljine sa pripadajućim sekretima (slinom). Tvrtka namjerava koristiti ovaj model u daljnjem razvoju svojih proizvoda. Preferirani tip partnera može biti iz industrije ili znanstvenog sektora i to u obliku ugovora o komercijalnoj suradnji s tehničkom pomoći. Kineska tvrtka traži opremu ili tehnologiju za otkrivanje propuštanja vode iz cijevi (TRCN ) Kineska tvrtka vodeća u području hidrauličnih regulacijskih ventila u potrazi je za opremom ili tehnologijom za otkrivanje propuštanja vode u cjevovodima, kao što su detektori ili senzori za propuštanje iz cjevovoda slavine, kanalizacijskih šahta, vatrogasnih hidranata i određenih ventila. Oni žele surađivati s partnerima putem ugovora o zajedničkom ulaganju, komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći te ugovora o tehničkoj suradnji.

42 enterprise europe 7. ožujka Poslovni susreti Bud-Gryf građevina i energetika Europska poduzetnička mreža Poljske - Gospodarsko udruženje za razvoj Vorpommern poziva Vas na sudjelovanje na 8. poslovnim susretima organiziranim u okviru Bud-Gryf sajma Događanje je usmjereno na građevinski i energetski sektor, a trajat će od 15. do 17. travnja Ovi poslovni susreti ciljat će na široki spektar tvrtki iz Europe, pa ako želite predstaviti svoju ponudu, pronaći odgovarajućeg poslovnog partnera te kao rezultat toga napraviti posao, pripremite se za mogućnost organizacije unaprijed dogovorenih B2B sastanaka s poduzetnicima spremnim na poslovnu suradnju. Glavne teme: građevinski materijal, strojevi i alati, dorada materijala za izgradnju i uređenje interijera, obnovljivi izvori energije i konvencionalna energija, pružatelji usluga - geodezija, kartografija, projektiranje i izvođači radova. Vaš profil će biti u katalogu sajma koji će primiti svi sudionici sajma. Prijaviti se možete do 3. travnja putem poveznice na kojoj također možete saznati više informacija o samom događanju, načinu sudjelovanja i praktičnih informacija. Poslovni susreti TATRA conhit Business Meetings Expo Construction and 2016 Living 2016 Povodom vodećeg Europska poduzetnička mreža poziva Vas na poslovne susrete pod nazivom TATRA Expo Construction and Living 2016 koji će se održati 15. travnja u Popradu (Slovačka), tijekom 17. međunarodnog sajma graditeljstva. Ovaj sajam donosi nove trendove u graditeljstvu i arhitekturi, a poslovni razgovori biti će izvrsna prilika za sve tvrtke koje posluju u sektoru graditeljstva i traže nove poslovne prilike i prekogranične partnere za buduću suradnju. Glavne teme susreta: graditeljstvo - usluge građenja, tehnologija građenja, novi materijali i proizvodi, materijali za izolaciju, grijanje, armaturu, klimatizacija, ventilacija, čišćenje, hlađenje, drvo i materijali za izradu namještaja, interijer i stambeni prostor. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a zainteresirane tvrtke svoje sudjelovanje mogu prijaviti na tatraexpo2016. Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA privredni vjesnik Glavni urednik Darko Buković Urednik priloga Krešimir Sočković europskog događaja za IT industriju u zdravstvu - IT conhit 2016, Enterprise Europe Network Berlin- Brandenburg poziva Vas na sudjelovanje u međunarodnim poslovnim susretima conhit Poslovni susreti koji se održavaju na sajmu u Berlinu. Ovaj događaj zamišljen je kao platforma za pronalazak poslovnih partnera te nudi priliku sudionicima da upoznaju potencijalne partnere za novi posao i projekte istraživanja i razvoja. Predstavnici tvrtki, sveučilišta i istraživačkih instituta koji nude ili traže inovativna rješenja, koji istražuju nove oblike suradnje i traže odgovarajuće projektne partnere dobit će veliku priliku raspravljati o idejama na unaprijed dogovorenim sastancima s međunarodnim stručnjacima relevantnim za njihovo poslovanje. Glavne teme: IT rješenja za medicinske prakse, laboratorije i radiografske pretrage, softver za bolnice, rehabilitacijske klinike i domove za njegu, hardver i IT infrastruktura, komunikacijska rješenja, telemedicinska rješenja i medicinska tehnologija. Više informacija možete pronaći putem poveznice Prijaviti se možete na Kalendar događanja u organizaciji EEN-a ožujka - poslovni susreti na ITB-u 2016, Berlin, Njemačka ožujka - Poslovni susreti Smagua u okviru Međunarodne izložbe vodnog gospodarstva i navodnjavanja, Zaragoza, Španjolska 9. ožujka - poslovni razgovori na sajmu Ecobuild, London, Velika Britanija 9. ožujka - poslovni razgovori na ITB-u 2016, Berlin, Njemačka 10. ožujka - poslovni razgovori na Međunarodnom sajmu prerade metala, alata i strojeva, Kielce, Poljska 14. ožujka - Tavola, poslovni susreti iz područja prehrambene industrije, Kortrijk, Belgija ožujka - Tjedan poduzetničke suradnje, Američki stručnjaci u Hrvatskoj, Zagreb, Varaždin, Split, Rijeka 15. ožujka - Voogle konferencija, Varaždin 15. ožujka - poslovni susreti Future match CeBit, Hannover, Njemačka ožujka - European Subcontracting and Engineering Fair ESEF, Utrecht, Nizozemska 31. ožujka - FinTech Match, poslovni susreti, Haag, Nizozemska 1. travnja - Poslovni razgovori na Međunarodnom sajmu održivih tehnologija i zelenog životnog stila GREEN; Gornja Radgona, Slovenija travnja - IT SUMMIT Poslovni susreti, Linz, Austrija 6. travnja - Poslovni susreti XXI IUPAC, Rim, Italija 7. travnja - Poslovni razgovori Industrymatchmaking IMM2016, Sofija, Bugarska 15. travnja - Poslovni susreti Bud-Gryf graditeljstvo i energetika, Szczecin, Poljska 15. travnja - Poslovni susreti TATRA Expo Construction and Living 2016, Poprad, Slovačka travnja - Poslovni razgovori - Future of Building - Beč, Austrija 19. travnja - conhit Business Meetings 2016, Berlin, Njemačka 28. travnja - Poslovni razgovori o pesticidima, Greenwich, Velika Britanija

43 predstavljamo Darna, Zagreb Znamo uklopiti tehnologije u promociju Snimke snimljene dronom nude vrijedan i učinkovit marketinški alat, kaže Nada Finderle, direktorica zagrebačke tvrtke Darna koja se specijalizirala za taj segment ponude Novo doba donosi nove tehnologije i promjene u zahtjevima potrošača, a potrošačima daje i mnoga prava među kojima je jedno od glavnih: prvo vidjeti, a onda kupiti. Onima koji trguju malim stvarima nikakav problem. No, što ako nudite nešto što se ne može sagledati iz samo jednog kuta? Što ako nudite nekretninu na prodaju ili želite pozvati ljude da dođu na vaš OPG uživati u prirodi i domaćim delicijama? A što ako želite ljudima dočarati stvarni položaj vaše nekretnine u odnosu na blizinu morske plaže ili želite vrhunsko i atraktivno korporativno predstavljanje vaše tvrtke, tvornice, zemljišta, hotela, turističkog objekta? Za sve ovo je potreban pogled iz zraka. Nekoliko pravilnika i uredbi definiraju tko, gdje, kada i kako smije snimati bespilotnom letjelicom O dronovima se danas svašta piše, u dobrom, ali i lošem smislu. No, treba priznati da snimke snimljene iz zraka, dronom, nude vrijedan i učinkovit marketinški alat, pojašnjava Nada Finderle, direktorica zagrebačke tvrtke Darna koja se specijalizirala za taj segment ponude. Bitno je, kaže, poštovati sve zakonske propise tako da je njezina tvrtka među rijetkima koje posjeduju sve potrebne dozvole za snimanje iz zraka. Sve po zakonu Potencijalni klijenti često pitaju zašto bi investirali i dali nekome da napravi video snimku iz zraka; zar fotografije i tekst nisu dovoljne? Na to pitanje Nada Finderle ima spreman odgovor. Predviđa se da će do godine video sadržaj imati 80 posto udjela u cjelokupnom prometu informacija na internetu. Oko 100 milijuna ljudi dnevno pogleda neki video sadržaj i računica je jednostavna - s video sadržajem je 50 puta lakše postići dobar rang na Googleu, kaže dodajući kako prosječan korisnik provodi 88 posto više vremena na web stranicama s video sadržajem, kao i da se video snimke čak 1200 posto više dijele na društvenim mrežama nego sami tekst. U svemu tome upravo snimke iz zraka nude novu perspektivu i sve više zauzimaju svoje mjesto. Naravno, novi alati imaju i određene zakonske okvire. Vrlo je važno pri odabiru izvođača radova iz zraka (odnosno onoga tko će snimati vaš prezentacijski video spot ili fotografije) raspitati se ima li sve potrebne dozvole i licence kako bi vaša snimka, jednom kad krene u svijet, bila potpuno legalna, naglašava direktorica Darne. Naime, nekoliko pravilnika i uredbi definiraju tko, gdje, kada i kako smije letjeti bespilotnom letjelicom i snimati iz zraka na području Republike Hrvatske. Kako u poslovanju tako i u snimanju, perspektiva iz zraka omogućava nove vidike, ali treba paziti da se od visine nekome ne zavrti u glavi. (D.B.) čak 1200% više dijele se video snimke nego sami tekst 88% više vremena korisnici provode na web stranicama s video sadržajem Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na redakcija@privredni.hr 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 27

44

45 DLANOM O DLAN JasNA Biliškov Barun direktorica Biliškov nekretnina Stručnjaci štede i vrijeme i novac Ne morate angažirati najskuplje arhitekte, mladi koji su netom diplomirali ili još uvijek studiraju odličan su izbor jer imaju veliku želju za radom i dokazivanjem Mnogi vlasnici nekretnina u adaptacije i preuređenja prostora kreću bez stručne pomoći arhitekta. Razlog tome uglavnom su financije, jer se smatra da se adaptacija može napraviti i bez projekta pa ne treba plaćati arhitekta. No, moje je mišljenje da svatko treba raditi svoj posao. Vjerovali ili ne, dobar arhitekt više je od pola posla, a u konačnici uštedjet će vam i novac i vrijeme. Dobri prijatelji zatražili su da im pomognem u uređenju nefunkcionalnog potkrovlja u obiteljskoj kući u centru Zagreba. Iako nisam arhitekt ni unutarnji dizajner, često sam radila s njima te sam kroz posao agenta u prodaji nekretnina vidjela jako puno loših, ali i jako puno fantastičnih adaptacija. Vrlo rado sam se odazvala izazovu, te oformila tim mladih arhitekata i dizajnera, koji zbog svoje mladosti i neiskustva nisu bili skupi, ali su zato bili puni fantastičnih ideja. Ne morate angažirati najskuplje arhitekte, mladi koji su netom diplomirali ili još uvijek studiraju odličan su izbor jer imaju veliku želju za radom i dokazivanjem. Potkrovlje je dio dvoetažnog stana, odnosno kata i potkrovlja povezanog unutarnjim stubištem. Na donjoj etaži su dnevni boravak, kuhinja s blagovaonicom, dvije spavaće sobe i kupaonica. Potkrovlje su vlasnici zamislili kao vlastitu oazu. Površine je 90 četvornih metara, no zbog kosog krova je iskoristivo samo oko 80 posto površine. Nakon što je naš tim za preuređenje razgovarao s vlasnicima, upoznao njihove životne navike i proračun namijenjen rekonstrukciji, započeli su s radom na idejnim riješenjima. Vlasnicima je bilo prezentirano više od 10 prijedloga, a oni su prihvatili onaj da prostor bude što više open space, tako da su zidom pregrađeni samo wc i walk-in ormar. Središnji, najviši dio potkrovlja zauzima spavaći dio kojim dominira veliki slobodnostojeći krevet i kamin na drva s ložištem od jednog metra. Kupaonica će biti odvojena od spavaćeg dijela staklenim plohama, tako da je ustvari dio spavaće sobe. Kupaonicom će dominirati velika slobodnostojeća masažna kada za dvoje, dok su wc školjka te perilica i sušilica skriveni zidom od mozaika. Osim kade, kupaonica će imati walk-in tuš u mozaiku. Walk-in ormar je smješten u najmračniji dio prostora. Riječ je o prostranoj sobi s ugradbenim ormarima, kombinacijom ladica, polica i vješalica. Dispozicijski bi bilo bolje da je garderoba odmah do kupaonice, ali sljeme krova ide točno lijevim rubom kreveta, zato je garderoba niža i ne bi se mogla koristiti kao teretana. Dakle, nasuprot kupaonice nalazi se mini teretana s trakom za trčanje, sobnim biciklom i kombiniranom spravom. Nakon što su vlasnici prihvatili idejno rješenje, arhitekti su napravili detaljni projekt i 3D simulaciju gotovog i namještenog prostora. Projekt interijera uključuje: idejno rješenje, idejni projekt, detaljni projekt, kompletan raspored i vrstu namještaja i opreme, rasvjetnih tijela, detalja i boja zidova, nacrt namještaja po narudžbi, troškovnik. Arhitekti i dizajneri zaista uštede i vrijeme i novac investitoru, jer obiđu jako puno trgovina, počevši od pločica i parketa, do namještaja i rasvjetnih tijela, a da sve bude u okviru dogovorenog proračuna. Zatečeno stanje bilo je samo konstrukcija potkrovlja, drvena obloga stropa i dva dimnjaka i četiri krovna prozora. Pod nema završnu oblogu, nije dovedena voda, ni odvodnja, kao ni grijanje niti struja. Na podu je samo cementni estrih, što je dobro jer se po podu mogu voditi sve instalacije. Ipak razina poda će se morati povisiti za nekoliko centimetara Kroz posao agenta u prodaji nekretnina vidjela sam jako puno loših, ali i jako puno fantastičnih adaptacija na cijeloj etaži. U kupaonici su zamišljene tanke porculanske pločice velikog formata 60x60 centimetara, a u suhom dijelu potkrovlja je masivni hrastov parket. Obloga stropova već je bila u drvenim letvama, te ih se planira zadržati, ali lakirati. Tim zahvatom cijelo potkrovlje dobiva potpuni makeover u kojem će vlasnici zaista uživati. Proračun kojim su arhitekti i dizajneri raspolagali bio je kuna i uspjeli su se zadržati unutar njega. 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 29

46

47 Turizam Luksuzni vodič HeLLo Zagreb: Gold Edition Ekskluziva na jednom mjestu Novi Darrerov vodič osim butika i trgovina s odjećom i modnim dodacima domaćih i svjetskih dizajnera, sadrži i putovanje kroz modna i društvena kretanja zagrebačkih viših slojeva od 17. do 20. stoljeća piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr S obzirom na to da se o Zagrebu sve više govori kao jednoj od europskih shopping destinacija, tvrtka Darrer je odlučila usredotočiti se na posjetitelje hrvatske metropole s istančanim ukusom te im predstaviti jednu od najkvalitetnijih ponuda domaćih i stranih ekskluzivnih modnih brendova. Tako je nastao vodič za luksuzni shopping Hello Zagreb: Gold Edition. Novi vodič dio je projekta Hello Zagreb u sklopu kojega je izdano 13 izdanja besplatne turističke karte-vodiča za Zagreb i još devet gradova na hrvatskoj obali. Ti su vodiči već postali svojevrsni Darrerov brend, a namijenjeni su prije svega stranim turistima. Ovaj vodič, osim profilirane selekcije butika i trgovina s odjećom i modnim dodacima domaćih i svjetskih dizajnera, sadrži i zanimljivo putovanje kroz modna i društvena kretanja zagrebačkih viših slojeva od 17. do 20. stoljeća, rekla je Korana Gjalski Filipović, asistentica prodaje i marketinga tvrtke Darrer. Dodala je kako je taj povijesni dodatak ilustriran autentičnim fotografijama starog Zagreba te izrazila uvjerenje kako će mnogi navedeni, a manje poznati detalji iz tadašnjeg života glavnoga grada Hrvatske, zasigurno biti uzbudljivi i autohtonim Zagrepčanima. Novi projekt - iznenađenje Svi turistički vodiči izdavača tvrtke Darrer, pa tako i ovaj novi, pisani su na engleskom jeziku. Hello Zagreb: Gold Edition od početka ožujka distribuira se po gotovo svim zagrebačkim hotelima, hostelima, info-punktovima zagrebačke Turističke zajednice te ostalim tranzitnim mjestima. Korana Gjalski Filipović je istaknula kako tvrtka Darrer očekuje da će taj vodič izazvati veliki interes turista. Valja napomenuti da uskoro izlazi i nova Hello Zagrebkarta za razdoblje proljeće/ljeto ove godine. Govoreći o toj njoj, Korana Gjalski Filipović je naglasila kako je i tu napravljen potpuni rebrending. U novoj karti predstavljaju se brojne nove i drukčije lokacije u Zagrebu, kojima je pridonio brz i učinkovit rast turizma u Zagrebu. U kontekstu pojačane potrebe i osnažene zagrebačke ponude osmislili smo sasvim novi projekt pod nazivom 72 hours in Zagreb, koji će biti iznenađenje i kruna priprema za ovogodišnju predsezonu, istaknula je Korana Gjalski Filipović, ne želeći otkrivati detalje projekta. Dodala je kako će se u sklopu projekta Hello Croatia obuhvatiti gradovi od Istre do juga Dalmacije, što znači da će u vodiču biti objavljene korisne turističke informacije iz tih gradova. U kontekstu pojačane potrebe i osnažene zagrebačke ponude osmislili smo sasvim novi projekt pod nazivom 72 hours in Zagreb. Korana Gjalski Filipović, Darrer Svi turistički vodiči izdavača tvrtke Darrer, pa tako i ovaj novi, pisani su na engleskom jeziku 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 31

48 HRWWWATSKA Novi trendovi u rješavanju potrošačkih sporova Nepristranost, brzina i ekonomičnost Kako bi se zaštitili potrošači prilikom kupnje putem interneta te kako bi se brže riješili sporovi između njih i domaćih ili inozemnih trgovaca, Europska unija formirala je ORS (on-line) platformu za rješavanje potrošačkih sporova. Toj će se platformi priključiti i Hrvatska piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr Prilikom kupnje putem interneta svaki kupac ima nekoliko ključnih pitanja. Prije nego pritisne tipku na tipkovnici kako bi kupio željeni predmet, kupac se obično pita - može li se predomisliti ako ne bude zadovoljan robom? Kupci danas najčešće žele znati imaju li na raspolaganju određeni rok u kojem mogu vratiti robu, koliko dugo će u tom slučaju čekati povrat novca, tko će platiti povrat robe... Zanima ih i u kojim slučajevima ne vrijedi jednostrani raskid ugovora te koliko točno iznose ukupni troškovi naručenog proizvoda ili usluge. Kako bi se zaštitili potrošači prilikom kupnje putem interneta te kako bi se brže riješili sporovi između njih i domaćih ili inozemnih trgovaca koji svoje proizvode oglašavaju i prodaju na webu, Europska unija formirala je ORS (on-line) platformu za rješavanje potrošačkih sporova. O tome je bilo riječi na prošlotjednoj konferenciji pod nazivom Novi trendovi u rješavanju potrošačkih sporova, održanoj u povodu Svjetskog dana zaštite prava potrošača, a u organizaciji Ministarstva gospodarstva i Europskog potrošačkog centra. Tom je prigodom rečeno kako su takvo alternativno rješavanje potrošačkih sporova pokrenuli potrošači iz država EU-a, a sve s ciljem mirnog načina rješavanja sporova, bez bespotrebnih sudskih troškova. u Sabor pa u primjenu I Hrvatska će se priključiti europskoj on-line platformi, ali nakon što kroz proceduru Hrvatskog sabora prođe već pripremljen tekst novog zakona o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova. Takav će se način rješavanja sporova odvijati kroz Europski potrošački centar Hrvatska koji djeluje u sklopu Ministarstva gospodarstva. Upravo se spomenutim rješavanjem sporova potiče gospodarstvo jedne zemlje, a sve kroz jednostavno, učinkovito, brzo i jeftino izvansudsko rješavanje sporova između potrošača i trgovaca, rekao je Željko Pravdić, pomoćnik ministra gospodarstva. Dodao je kako se tijela za alternativno rješavanje potrošačkih sporova obvezuju ispunjavati ujednačene kriterije u pogledu kvalitete, koji vrijede diljem EU-a. Ti kriteriji su primjerice neovisnost, nepristranost, brzina postupanja i ekonomičnost. On-line medijacija On-line kupovina sve više raste, pa se predviđa kako će u budućnosti 70 posto korisnika takvog načina kupovine u slučaju nekog potrošačkog spora, koristiti upravo alternativni način rješavanja spora, posebice preko on-line platforme, istaknula je Maria-Luisa Janschek, zamjenica voditelja Odjela za financijske usluge u Europskoj komisiji. O prednostima i pozitivnim stranama alternativnog načina rješavanja potrošačkih sporova, govorile su predstavnice Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore, dviju institucija u kojima djeluju Centri za mirenje i već godinama provode medijaciju tj. miran način rješavanja sukoba kroz dijalog dviju suprotstavljenih strana. Govoreći o tome što se sve može riješiti izvansudskom nagodbom, Zdravka Kezele-Kokorić, tajnica Suda časti pri HGK-u je naglasila kako je u proteklih 20 godina ponajviše takvih sporova bilo vezano uz neke sporove iz sektora bankarstva, zatim ugovora o leasingu, raznih oblika osiguranja, sektora trgovine i prodaje razne robe poput kućanskih i mobilnih aparata, automobila te u pružanju usluga u posredovanju nekretninama. 32 Privredni vjesnik broj ožujka 2016.

49 Tehnologija učenicima i nastavnicima I Popovača ima učionicu budućnosti Želimo da naša djeca koja završavaju školu budu što spremnija za daljnje školovanje i za tržište rada, istaknuo je Zvonimir Stanić, ravnatelj CARNet-a Projektu Učionica budućnosti u Hrvatskoj se, nakon Osnovne škole Kamešnica u Otoku, IX. gimnazije u Zagrebu, Gimnazije Frana Galovića iz Koprivnice i II. osnovne škole u Bjelovaru te Osnovne škole Antuna i Stjepana Radića u Gunji pridružuje Osnovna škola Popovača. Nastavak je to projekta Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet i tvrtke Samsung Electronics, uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Učionice budućnosti opremljene su nastavničkim računalom, tablet računalima i pametnom pločom, što omogućava interaktivnu razmjenu s učenicima. Nastavnici mogu brzo dijeliti informacije, bilješke s predavanja i imaju trenutan uvid u učeničko razumijevanje pojedinog predavanja. Mogu dijeliti sadržaj na interaktivnoj, pametnoj ploči, te uz svega nekoliko klikova poslati na učeničke tablete. Kvaliteta obrazovanja Učenici i nastavnici će istovremeno voditi bilješke s predavanja, podcrtavati ključne informacije ili crtati kako na tablet računalima tako i na pametnoj ploči. Nastavnici vrlo brzo mogu provjeriti razumiju li učenici predavanje, uz kratke kvizove znanja, ankete i raspravu. Tehnologija nije toliko zaživjela u školama koliko u ostalim segmentima naših života. Radimo na tome da to promijenimo i želimo da naša djeca koja završavaju školu budu što spremnija za daljnje školovanje i za tržište rada. OŠ Popovača jedna je od predvodnica među osnovnim školama u Hrvatskoj po korištenju IKT-a te se nadamo da će im ova oprema vrijedna skoro kuna pomoći da i dalje educiraju učenike koji će iz škole izlaziti potpuno računalno pismeni, educirani, sposobni samostalno razmišljati i biti dobri timski igrači, istaknuo je Zvonimir Stanić, ravnatelj CARNet-a. Naš je zajednički cilj u Hrvatskoj i regiji poduzeti odgovarajuće korake i marljivo raditi kako bismo stvorili čvrsti temelj i definirali gdje želimo biti u sljedećih 15 do 20 godina. Imajući to u vidu, moramo naglasiti kvalitetu obrazovanja, od najranije do zrele životne dobi, kao i njegovati kreativnost, konkurentnost i cjeloživotno učenje, zaključio je Tae Hwan Hwang, predsjednik Uprave tvrtke Samsung Electronics za regiju. (B.O.) Vipnetova usluga mautopraonice SMS-om do čistog vozila Vipnet je razvio uslugu SMS plaćanja u privatnim samoposlužnim autopraonicama. Ovo je prva takva usluga u Hrvatskoj i zemljama u okruženju, a funkcionira na istom principu kao i odlično prihvaćena usluga SMS parkinga koju su također razvili Vipnetovi stručnjaci. Važno je naglasiti kako je usluga mautopraonice razvijena u suradnji s tvrtkom Semper tehnika. Upotrebom mautopraonice korisnik unaprijed plaća određeni iznos naknade koji je utvrdio ugovorni partner za pranje ili čišćenje vozila slanjem SMS poruke s odgovarajućom ključnom riječi na kratki broj Ključna riječ sastoji se od identifikacijskog broja uređaja za čišćenje vozila i iznosa naknade. Korisnik prima potvrdu o plaćanju u obliku SMS poruke na svoj mobilni uređaj te će u slučaju uspješno provedene transakcije iznos cijene usluge i naknada za plaćanje teretiti korisnikov račun. Prve autopraonice s mogućnošću plaćanja s mobilnom mautopraonice uslugom nalaze se u Svetoj Nedelji i u Sesvetama. U planu je širenje mreže uz mogućnost plaćanja i instalacije SMS uređaja i u drugim autopraonicama diljem Hrvatske. (B.O.) 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 33

50 pv analiza KONJUNKTURNI TEST IV. tromjesečje Prerađivači i usluge: pokazatelji se opet smanjuju Dok su gospodarstvenici u industriji i uslugama pesimistično raspoloženi, pokazatelji u građevinarstvu i trgovini ipak su u porastu. Oni bilježe treći uzastopni rast piše prof. dr. sc. Mirjana Čižmešija neizvjesnost u političkom i poslovnom okruženju krajem prošle godine donekle je odredila rezultate testa U konjunkturnom testu što ga je krajem četvrtog tromjesečja godine proveo Centar za poslovna istraživanja Privrednog vjesnika sudjelovalo je 276 tvrtki: 110 iz prerađivačke industrije, 37 iz građevinarstva, 40 iz trgovine i 89 iz uslužnog sektora. Tvrtke uključene u istraživanje ostvaruju 6,3 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju 6,4 posto svih zaposlenih u navedenim djelatnostima. Neizvjesnost u političkom, gospodarskom i općenito po- 34 Privredni vjesnik broj ožujka 2016.

51 Indeks ekonomskog raspoloženja (esi)* Još uvijek bez sigurne uzlazne putanje oporavka Unatoč smanjenju PKI-a, ESI kao agregatni pokazatelj konjunkturne klime hrvatskog gospodarstva i dalje je u porastu. Porast ESI-a obilježen je snažnim porastom PKT-a. Svojim trećim uzastopnim povećanjem (+3,18 indeksnih bodova) do razine 104,36 ESI najavljuje zadržavanje relativno stabilne razine gospodarske aktivnosti u prvom polugodištu ove godine. Iako je, prema dosadašnjim rezultatima istraživanja bilo za očekivati daljnji izraženi porast istih, to se ipak nije dogodilo. Vrlo slična dinamika zabilježena je i na razini EU-a. Prema posljednjim rezultatima konjunkturnih istraživanja Europske komisije, u prva dva mjeseca ove godine ESI se na EU razini i razini euro područja u veljači godine smanjio za 1,7 odnosno 1,8 indeksnih bodova. Posljedica je to smanjenja pokazatelja konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, uslužnom sektoru ali i nepovoljnih ocjena i očekivanja potrošača. Očito je da ni hrvatsko ni europsko gospodarstvo još uvijek nisu na sigurnoj uzlaznoj putanji oporavka. *O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/ i PV/ ESI> I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV slovnom okruženju u kojoj su se našli hrvatski gospodarstvenici krajem prošle godine jednim je dijelom odredila rezultate posljednjeg konjunkturnog testa. Neformirana vlada, nedefinirana monetarna i fiskalna politika te nedefiniran proračun zasigurno su obilježili njihove ocjene i očekivanja. Tako je pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji (PKI) ponovno smanjen nakon dva tromjesečja rasta. Isto se dogodilo u sektoru usluga. Značajnim smanjenjem pokazatelja konjunkture u uslužnom sektoru (PKU) prekinut je niz četiriju uzastopnih povećanja ovoga pokazatelja. Dok su gospodarstvenici u industriji i uslugama pesimistično raspoloženi, pokazatelji u građevinarstvu i trgovini ipak su u porastu. Oni bilježe treći uzastopni rast. Posebno treba istaknuti da su oba pokazatelja (napokon) u području pozitivnih vrijednosti. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA Pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji se u odnosu na prethodno tromjesečje smanjio za 4,7 bodova i sada iznosi 10,57. Rezultat je to pogoršanja (prema sezonski prilagođenim vrijednostima) svih triju njegovih komponenti: ocjena narudžbi i stanja zaliha, te očekivanja proizvodnje u sljedećem tromjesečju. Iako se PKI prema posljednjim rezultatima smanjio, nakon dva uzastopna povećanja, uvažavajući njegova prediktivna svojstva, ne očekuju se značajnije promjene u gospodarskoj aktivnosti ovog sektora u prvoj polovini godine. Pki je smanjen nakon dva tromjesečja rasta Ocjene i očekivanja koja nisu uključena u pokazatelj također pokazuju prisutnu dozu opreza i pesimizma. Tako je 52 posto anketiranih izjavilo da imaju povremene teškoće vezane uz likvidnost poslovanja. Zaposlenost ocjenjuju zadovoljavajućom, potražnju za proizvodima u odnosu na prethodno tromjesečje nepromijenjenom, a sadašnje narudžbe iz inozemstva premalima. Sadašnji poslovni položaj uglavnom ocjenjuju zadovoljavajuće, a konkurentski položaj na tržištu nepromijenjenim u odnosu na prethodno tromjesečje. 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 35

52 pv analiza Promatrano po odjeljcima (u kojima je anketirano više od 5 tvrtki) PKI je u odnosu na prethodno tromjesečje porastao samo u proizvodnji proizvoda od gume i plastike (+31,77), proizvodnji namještaja (+16,89) i prehrambenoj industriji (+1,64). U svim ostalim djelatnostima on se smanjio. Najveće smanjenje zabilježeno je u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda osim strojeva (-54,79) i u preradi drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja (-52,01). PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR prerađivačke industrije) Proizvodnja prehrambenih C10 proizvoda Proizvodnja kože i srodnih C15 proizvoda Prerada drva i proizvoda od drva C16 i pluta, osim namještaja Proizvodnja proizvoda od gume C22 i plastike Proizvodnja ostalih nemetalnih C23 mineralnih proizvoda proizvodnja gotovih metalnih C25 proivoda osim strojeva PKI PROmjena, bodovi 16,35 1,64-50,67-6,21-1,98-52,01 28,82 31,77 2,75-7,89-10,11-54,79 C27 Proizvodnja električne opreme -0,94-24,38 C28 Proizvodnja strojeva i uređaja -3,42-35,60 C31 Proizvodnja namještaja 51,68 16,89 C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 10,57-4,70 PKI > Prerađivačka industrija I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV Građevinarstvo Moguće oživljavanje aktivnosti u prvoj polovini ove godine Pokazatelj konjunkturne klime u građevinarstvu PKG se u odnosu na prethodno tromjesečje povećao za 6,55 bodova i sada iznosi 18,32. Budući da je sektor građevinarstva prvi ušao u razdoblje recesije i dugo se zadržao na iznimno niskim (uglavnom negativnim) razinama vrijednosti PKG, treće uzastopno povećanje ovog pokazatelja je ohrabrujuće. Izražava porast optimizma gospodarstvenika, a rezultat je porasta obiju njegovih komponenti (sezonski prilagođeni podaci): očekivano građenje i sadašnje stanje narudžbi. Promatrano po odjeljcima, najveće povećanje pokazatelja zabilježeno je u gradnji građevina niskogradnje (+13,26), a zatim u specijaliziranim građevinskim djelatnostima (+4,71). Jedino se u gradnji zgrada PKG smanjio za 1,94 boda. Gospodarstvenici u sektoru građevinarstva u EU i u euro području također su optimistični. Povećanje pokazatelja PKG > Građevinarstvo PKG i promjene PKG-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR gragevinarstva) PKG PROmjena, bodovi F41 Gradnja zgrada 27,85-1,94 F42 Gradnja građevina niskogradnje 8,63 13,26 Specijalizirane građevinske F43 djelatnosti 14,62 4,71 F GRAĐEVINARSTVO 18,32 6,55 najavljuje moguće oživljavanje aktivnosti u prvoj polovini ove godine I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV Privredni vjesnik broj ožujka 2016.

53 trgovina U narednom tromjesečju dolazi razdoblje povoljnih promjena Pokazatelj konjunkturne klime u trgovini na malo porastao je za 28,15 bodova i sada iznosi 25,32. Treće uzastopno povećanje pokazatelja najavljuje razdoblje povoljnih promjena u tom sektoru u narednom tromjesečju. Porast PKT-a rezultat je poboljšanja sezonski prilagođenih vrijednosti svih triju komponenti: ocjene sadašnjeg poslovnog položaja, ocjene sadašnjeg stanja PKT > Trgovina na malo 60 zaliha i očekivanog poslovanja. Još izraženiji porast PKT-a bilježi se u trgovini na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (+36,71) i u trgovini na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima (+32,45). Optimizam se prepoznaje i u ocjenama ostalih kategorija koje nisu komponente PKT-a. Tako je 60 posto anketiranih imalo veći promet u odnosu na isto PKT i promjene PKT-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR TRGOVINE) Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima G45 Trgovina na veliko, osim G46 trgovine motornim vozilima i motociklima Trgovina na malo, osim G47 trgovine motornim vozilima i motociklima PKT PROmjena, bodovi 48,93 32,45 9,50 36,71 25,32 28, I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV tromjesečje prethodne godine. Cijene su uglavnom ostale nepromijenjene, a više od polovine anketiranih očekuje poboljšanje poslovanja u sljedećih šest mjeseci, a 70 posto anketiranih uopće nema problem s likvidnosti. Sektor usluga Jači pad pokazatelja u prijevozu i skladištenju Pokazatelj konjunkturne klime u uslužnom sektoru PKU se u odnosu na prethodno tromjesečje smanjio za 19,82 boda i sada iznosi 18,48. Rezultat je to pogoršanih ocjena i očekivanja poslovanja i potražnje. Pogoršale su se i ocjene i očekivanja ostalih kategorija koje nisu komponente PKU-a. Osim toga, svi odjeljci sektora usluga (u kojima je anketirano više od 5 tvrtki) osim administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti te djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanje hrane, zabilježili su smanjenje PKU-a. Najveće smanjenje pokazatelja bilo je u prijevozu i skladištenju (-44,24). Iako se PKU prema posljednjim rezultatima istraživanja smanjio, njegova dinamika porasta u prethodna četiri tromjesečja ipak ne dozvoljava da prevlada pesimizam. Naime, uvažavajući prediktivna svojstva pokazatelja konjunkture, za očekivati je možda samo stagnaciju, ali ne i značajnije nepovoljne promjene u uslužnom sektoru u prvoj polovini ove godine. PKU > Sektor usluga I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV PKU i promjene PKU-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR usluga) Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpa- E dom te djelatnost sanacije okoliša PKU PROmjena, bodovi -2,26-17,53 H Prijevoz i skladištenje 5,37-44,24 I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane 60,53 29,31 J Informacije i komunikacije 1,95-32,11 M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 7,42-11,31 N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 59,87 33,97 S Ostale uslužne djelatnosti -10,82-6,96 X USLUGE 18,48-19,82 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 37

54 SVIJET FINANCIJA STEČAJEVI Stečajni postupak 79 Početak postupka 56 Obustava i zaključak 8 Zaključak postupka 15 Skraćeni stečajni postupak 493 Početak postupka 103 Početak i zaključak postupka 390 Brzi stečajni postupak 255 Početak i zaključak postupka 255 Predstečajne nagodbe 29 Uložen prijedlog 0 Obustava postupka 4 Odbijanje prijedloga 10 Početak postupka 6 Zaključak postupka 9 BRISANI SUBJEKTI Brisani subjekti Broj brisanih subjekata 106 Likvidacija PV Tjedni REPORT U tjednu od 22. do 28. veljače ukupno je bio 79 stečajnih postupaka, 493 skraćenih stečajnih postupaka i 255 brzih stečajnih postupaka. U predstečajnoj nagodbi je odbijeno 10 prijedloga. Započelo je šest postupaka predstečajne nagodbe, dok ih je devet zaključeno. Izbrisano je 106 subjekata, što je tri posto manje nego u prethodnom tjednu. Osnovano je 285 trgovačkih društava pri čemu uobičajeno prednjači Zagreb (106), zatim Split (35), Varaždin (31), Pazin (26). Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (165), te ukupno 120 d.o.o.-a. 41 Početak postupka 41 Zaključak postupka 0 OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA 0 Poslovni subjekti 285 d.o.o. 120 j.d.o.o. 165 d.d. 0 Osnovani subjekti po gradovima Varaždin 31 Bjelovar Zagreb 9 Rijeka Sisak Pazin Karlovac Sl. Brod 11 Zadar 18 Izvor podataka: Šibenik 5 REJTING TJEDNA INTIS d.o.o Split 35 Dubrovnik 14 Osijek 18 Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast bez promjene U godini godišnji rast prosječnih plaća Prosječna neto plaća 5711 kuna Najviša prosječna mjesečna neto plaća zabilježena je u djelatnosti zračnog prijevoza ( kuna), a najniža u u djelatnosti proizvodnje odjeće (3087 kuna) Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku prosječne mjesečne isplaćene neto i bruto plaće u zabilježile su rast na godišnjoj razini. Tako je prosječna nominalna bruto plaća lani iznosila 8055 kuna što je za 102 kune ili 1,3 posto nominalno više nego u Potpomognuta deflacijskim pritiscima na potrošačke cijene, u realnom izrazu prosječna bruto plaća u je porasla za 1,8 posto. Prosječna nominalna neto plaća u iznosila je 5711 kuna te je za 178 kuna ili nominalno za 3,2 posto bila viša nego u U realnom izrazu, prosječna nominalna neto plaća u bila je viša za 3,7 posto. Promatrano prema kategorijama NKD-a najviša prosječna mjesečna neto plaća u godini zabilježena je u djelatnosti zračnog prijevoza ( kuna), a slijede je djelatnosti promidžbe i istraživanje tržišta (9161 kuna), vađenja sirove nafte i prirodnog plina (8973 kune) te djelatnosti telekomunikacija (8945 kuna), računalnog programiranja, savjetovanja i djelatnosti povezane s njima (8932 kune) i proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka (8845 kuna). S druge strane, najniže neto plaće zaposlenima u pravnim osobama u godini isplaćene su u djelatnostima proizvodnje odjeće (3087 kuna), Uz izostanak inflatornih pritisaka, analitičari RBA, očekuju nastavak rasta realnih neto plaća i tijekom ove godine proizvodnje kože i srodnih proizvoda (3182 kune) te u djelatnosti zaštitne i istražnih djelatnosti (3159 kuna). Uz izostanak inflatornih pritisaka, analitičari RBA, očekuju nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta realnih neto plaća i tijekom ove godine. 38 Privredni vjesnik broj ožujka 2016.

55 Financijska agencija Predstečajnu nagodbu sklopilo 2573 tvrtki Ukupni dug koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe iznosi 81,978 milijardi kuna, a riječ je o ukupno 8959 tvrtki koje zapošljavaju radnika Zaključno sa 26. veljače ove godine, prema podacima Financijske agencije, do sada je predstečajnu nagodbu sklopilo 2573 tvrtki. Njihov ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 36,236 milijardi kuna, a te tvrtke zapošljavaju ukupno radnika. Plan financijskog restrukturiranja je prihvaćen za 399 poduzeća koja zapošljavaju 6210 djelatnika, dok im iznos prijavljenih obveza premašuje 9,99 milijardi kuna. Ili, drugim riječima rečeno, za 2972 predmeta je u razdoblju od 1. listopada do 26. veljače ove godine, prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza je veći od 46,226 milijardi kuna. Najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na graditeljstvo 20,413 milijardi kuna Graditeljstvo - najveći dužnik Ako se pogleda zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu, vidljivo je da je do sada riješeno 8478 predmeta. Pri tome valja napomenuti da se riješeni predmeti odnose na predmete koji uključuju odbačene prijedloge za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja. Njihov iznos prijavljenih obveza premašuje 73,268 milijardi kuna, a zapošljavaju radnika. U radu je, pak, 481 predmet čiji je ukupni iznos prijavljenih obveza veći od 8,71 milijardu kuna. Inače, ukupni dug koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe iznosi 81,978 milijardi kuna, a riječ je o ukupno 8959 tvrtki koje zapošljavaju radnika. Najviše predmeta, njih 7843 ili 87,54 posto odnosi se na one s pojedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok njihov ukupan prijavljeni dug premašuje 8,415 milijardi kuna. Ostatak od 12,46 posto otpada na 1116 predmeta s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Njihov ukupni dug, pak, premašuje 73,563 milijarde kuna. Gledano prema djelatnostima, najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na graditeljstvo 20,413 milijardi kuna. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija sa 16,521 milijardu kuna, na trećem trgovina na veliko i malo sa 13,553 milijarde, dok su na četvrtom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom od 7,598 milijardi kuna... Kad je o županijama riječ, daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 32,965 milijardi kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja Splitskodalmatinske županije s dugom većim od 12,719 milijarde kuna, potom oni s područja Primorsko-goranske županije sa 5,803 milijarde kuna, Osječko-baranjske županije sa 5,707 milijardi kuna. 36,236 mlrd kn prijavljene obveze tvrtki koije su sklopile predstečajnu nagodbu 81,978 mlrd kn ukupni dug koji su prijavile 8959 tvrtki 32,965 mlrd kn prijavljene obveze poslovnih subjekata Grada Zagreba 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 39

56 Mirovinci zainteresir HEP, HAC, LNG terminal SVIJET FINANCIJA Obvezni mirovinski fondovi Fondovi su i dalje zainteresirani za ulaganja u infrastrukturne projekte i u one tvrtke većinski udio, a koja bi mogla smanjiti proračunski deficit i javni dug. Potencijal ula projekte iznosi 10,75 milijardi kuna, rekao je Petar Vlaić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr 74,04 mlrd kn neto imovina pod upravljanjem OMF-ova u ,19% lanjski prosječan godišnji prinos člana imali OMF-ovi u prošloj godini Obvezni mirovinski fondovi (PBZ/ Croatia osiguranje, Erste Plavi, Raiffeisen i AZ fond) u Hrvatskoj su na koncu imali člana. Ukupna neto imovina pod upravljanjem iznosila im je 74,04 milijardi kuna, a prosječan godišnji prinos lani 6,19 posto. Nakon 14 godina rada, obvezni mirovinski fondovi ostvarili su prosječni godišnji prinos od 5,88 posto (realni, umanjen za inflaciju, 3,65 posto). Zahvaljujući takvim prinosima, oni su svojim članovima od do početka ove godine ostvarili ukupno 25,02 milijarde kuna nove vrijednosti, odnosno zarade. Dakle, od početka rada ukupne uplate doprinosa iznose 49,02 milijarde kuna. Sredstva uplaćena u 2. stup ne troše se danas već kad današnji zaposlenici odu u mirovinu Važno je naglasiti kako imovina OMF-ova u Hrvatskoj iznosi 22,5 posto bruto domaćeg proizvoda. Hrvatska je po tome lider među tranzicijskim državama. Petar Vlaić, predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava HGK te predsjednik Uprave Erste Plavog, na prošlotjednom predstavljanju poslovnih rezultata obveznih mirovinskih fondova za istaknuo je kako je demografska situacija u Hrvatskoj loša i da će problem s isplatom mirovina biti sve veći. Primjerice, u Hrvatskoj je bilo 4,284 milijuna stanovnika, što je za manje nego A prema projekcijama, godine za oko bit će manji broj radno aktivnih stanovnika u dobi od 20 do 64 godine. S druge strane, broj umirovljenika mogao bi porasti za Tako bi trenutačni omjer zaposlenih osoba i umirovljenika koji iznosi 1:1,15 mogao pasti ispod 1:1, naglasio je Vlaić dodajući kako bi tada u Hrvatskoj bilo više umirovljenika nego zaposlenih osoba. Ulaganja u dionice Sredstva uplaćena u 2. stup ne troše se danas već kad današnji zaposlenici odu u mirovinu. Prema modelima koji uzimaju u obzir sve relevantne parametre, 56 posto njihove mirovine dolazit će iz 1. stupa, a 44 posto iz 2. stupa. Osiguranik s prosječnom bruto plaćom od 8185 kuna iz prosinca tako će, kada ode u mirovinu, 2238 kuna mirovine dobivati iz 1. stupa, a 1788 kuna mirovine imate će iz 2. stupa, pojasnio je dodajući kako se prema ovakvom izračunu na svake tri kune uplaćene u 1. stup, jedna kuna uplaćuje u 2. stup. Većina fondovske imovine, točnije nešto manje od 53,9 milijardi kuna, u godini bilo je uloženo u državne obveznice, a ulaganja u hrvatske dionice porasla su za milijardu kuna, te su iznosila 7,7 milijardi kuna. Značajni projekti u kojima su sudjelovali obvezni mirovinski fondovi su dokapitalizacije Podravke (od 510 milijuna kuna, OMF-ovi sudjelovali sa 306 milijuna kuna), Luke Rijeka (od 300 milijuna kuna, OMF-ov udjel bio je 166 milijuna kuna), Hrvatske poštanske banke (od ukupnih 550 milijuna kuna, fondovi sudjelovali sa 30 posto ili 164 milijuna kuna) i Tankerske Next Generation (od 312 milijuna kuna, mirovinci sudjelovali sa 178 milijuna kuna). Fondovi su i dalje zainteresirani za ulaganja u infrastrukturne projekte i u one tvrtke gdje 40 Privredni vjesnik broj ožujka 2016.

57 ani za... gdje Hrvatska ima ganja u infrastrukturne Hrvatska ima većinski udio, a koja bi mogla smanjiti proračunski deficit i javni dug. Potencijal ulaganja u infrastrukturne projekte iznosi 10,75 milijardi kuna. Zainteresirani smo za ulaganje u energetiku, promet i turizam. Dakle, u Hrvatsku elektroprivredu, LNG terminal, plinska skladišta, zračne luke ili, primjerice, Hrvatske autoceste, napomenuo je Vlaić dodajući kako ukupni potencijal ulaganja u dionice iznosi 25,2 milijarde kuna, a u korporativne obveznice 21,6 milijardi kuna. Korporativno upravljanje Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranje društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, istaknuo je kako je interes za ulaganjima u one projekte koji mogu donijeti korist za njihove članove. A prostor za ulaganjima postoji upravo u energetici i autocestama jer se tamo niz godina nije napravilo ništa. Takvim tvrtkama možemo pomoći i u korporativnom upravljanju kako bi im rasla profitabilnost, a tako i vrijednost, kazao je Štimac dodajući kako ulaganja u takve projekte ne moraju doći izvana ili pak zahvaljujući kreditnom zaduženju. Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, kazao je kako bilo kakvo ulaganje treba odgovarati interesima njihovim članova. Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, napomenuo je kako svatko od OMF-ova radi na tome da ti potencijalni ulagački projekti budu strukturirani na određeni način. Također, dodao je, fondovi ne djeluju kao konzorcij Tako će se dio nas javiti za jedne, a dio za druge projekte, kazao je Grbavac dodajući kako interes OMF-ova za ulaganje u projekte nije bezuvjetan. 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 41

58 vijesti Metronet: Nastavak uspješnih trendova Ukupni prihodi Metroneta u iznosili su 216,8 milijuna kuna, dok su godinu ranije bili na razini od 214,1 milijun kuna. Viša stopa rasta zabilježena je u najvažnijem segmentu Metronetova poslovanja - prihodima od poslovnih korisnika koji su dosegli 193,8 milijuna kuna za razliku od kada su bili 190,5 milijuna kuna. Nastavljen je i rast operativne dobiti (EBITDA) koja je porasla na 88,7 milijuna u odnosu na prethodnu godinu kada je bila 87,4 milijuna kuna. svijet financija Tržište novca Zagreb Mala potražnja, obilna ponuda Ni na početku ožujka nema naznaka o promjeni pokazatelja na hrvatskom novčanom tržištu. Iako je razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija na samome kraju, u međusobnom trgovanju sudionika nije promijenjen odnos ponude i potražnje novca. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama iznimno je skromna, a ponuda preobilna. Krajem tjedna dospijeva redovita mjesečna isplata mirovina te će likvidnost sudionika biti dodatno poboljšana. Prošli ponedjeljak je održana redovita obratna repo aukcija, deveta u godini, na kojoj je Hrvatska narodna banka plasirala depozitnim institucijama 106,5 milijuna kuna po unaprijed određenoj fiksnoj repo stopi od 0,5 posto. U usporedbi sa prethodnom aukcijom povučeno je 45 milijuna kuna manje. U protekli utorak je održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija na kojoj je, u skladu s očekivanjem, interes sudionika bio velik. Planirani iznos izdanja bio je 1,1 milijardu kuna, a iznos prijavljenih ponuda bio je 2,125 milijardi kuna. Iako je iznos pristiglih ponuda bio velik, ostvareni iznos emisije bio je 1,525 milijardi kuna. Zahvaljujući obilnoj ponudi, prinos na trezorske zapise s rokom dospijeća od jedne godine pao je za 14 postotnih poena odnosno na 0,99 posto, dok su prinosi po ostalim rokovima dospijeća ostali nepromijenjeni. Ovom aukcijom saldo upisanih trezorskih zapisa povećao se za 455 milijuna kuna. Ministarstvo financija najavilo je aukciju za ovaj tjedan kada je na dospijeću 1,19 milijardi kuna. U srijedu započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve te bi potražnja za kratkoročnim pozajmicama mogla privremeno blago porasti. Unatoč tome ne očekujemo značajniju promjenu pokazatelja na novčanom tržištu jer je likvidnost sustava vrlo dobra. Stoga će i kratkoročna kamatna stopa ostati vrlo povoljna. [Jelena Drinković] Rast neto dobiti Kraša Kretanje na Tržištu novca Zagreb Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb u mil. kn Potražnja Ponuda Promet 400 u % Grupa Kraš u ostvarila je neto dobit od 14,8 milijuna kuna, što je 5,9 posto više u odnosu na godinu. Ukupni konsolidirani prihodi dosegnuli su 1,03 milijarde kuna, što je za 0,6 posto više. U izvješću se navodi da su ukupni konsolidirani rashodi iznosili 1,01 milijardu kuna i veći su za 0,9 posto. Udio izvoza u ukupnoj prodaji povećan je na 47 posto, pri čemu je ostvaren izravan izvoz u 37 zemalja svijeta. Sukladno planovima i strategiji razvoja, tijekom realizirani su značajniji investicijski projekti modernizacije proizvodnih pogona u Zagrebu, Osijeku i Prijedoru Hrvatsko devizno tržište Dobar tjedan za kunu Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu valuta srednji tečaj za devize AUD australski dolar 5, CAD kanadski dolar 5, JPY japanski jen (100) 6, CHF švicarski franak 6, GBP britanska funta 9, USD američki dolar 6, EUR euro 7, Izvor: HNB primjena od EUR ,03 7,02 7,01 7,00 6,99 6,98 pon. uto. sri. čet. pet. na euro ojačala za 0,2 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva uvećana je i u odnosu na američki dolar za 0,9 posto. Također, kuna je u usporedbi sa švicarskm frankom blago uvećala vrijednost za 0,04 posto. USD CHF ,02 7,00 6,98 6,96 6,94 6,92 7,625 7,620 7,615 7,610 7,605 7, Privredni vjesnik broj ožujka 2016.

59 vijesti Međunarodno tržište kapitala Burzovni indeksi uvećali vrijednost Ulagače na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna ohrabrili su određeni znaci ubrzanja rasta američkog gospodarstva, rast cijena sirovina (nafte) i slabljenje kineske monetarne politike. Optimizam na tržištu kapitala potaknula su i određena nagađanja o tome da bi američka središnja banka već u ovoj godini mogla povećati ključne kamatne stope. Istovremeno, ulagači su bili na oprezu zbog usporavanja rasta kineskog, inače drugog po veličini svjetskoga gospodarstva. Na tjednoj razini pak svi promatrani burzovni indeksi uvećali su vrijednost. Tako je indeks pariške burze CAC40 bio veći za 1,9 posto, a indeks londonske burze FTSE za jedan posto. Zatim, rast vrijednosti zabilježio je frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju ojačao za 2,9 posto, a tehnološki indeks Nasdaq za 3,07 posto. Također, američki Dow Jones bio je veći za 2,6 posto, kao i indeks tokijske burze Nikkei za 6,2 posto FTSE NAsdAQ DAX Dow Jones CAC40 NIKKEI Ulaganja u elektroničke komunikacije Kao rezultat ulaganja operatora na tržištu elektroničkih komunikacija u ukupnom iznosu većem od dvije i pol milijarde kuna, tj. izravnim ulaganjima u materijalnu imovinu s preko 1,7 milijardi kuna, što se odnosilo i na nadogradnju i modernizaciju mreža, u prosincu zabilježeno je oko 26 posto više NGA priključaka (pristupne mreže nove generacije) u odnosu na lipanj te iste godine. Rast se očekuje i u narednom razdoblju, priopćeno je iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Manji ukupni prihod Jadroplova Mirovinski fondovi Rast vrijednosti Mirexa Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 218,3926 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od gotovo 0,4 posto. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 113,2427 bodova, a Mirexa C 111,5391 bod. MIREX - tjedni 0,8% 0,6% 0,4% 0,2% 0,0% MIREX - mjesečni 1,5% 1,0% 0,5% 0,0% -0,5% -1,0% -1,5% fond datum (kn) vrijednost Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A promjena (%) 2015 (%) MIREX A , ,1610-0,79 AZ - A , ,2538-0,55 Erste Plavi - A , ,1395-0,52 PBZ CO - A , ,0447-0,71 Raiffeisen OMF - A , ,0650-1,37 kategorija B MIREX B , ,0006-0,02 AZ - B , ,0036 0,45 Erste Plavi - B , ,0430-0,26 PBZ CO - B , ,0189-0,82 Raiffeisen OMF - B , ,0249-0,20 kategorija C MIREX C , ,0390 1,47 AZ - C , ,0542 1,51 Erste Plavi - C , ,0003 1,77 PBZ CO - C , ,0652 1,36 Raiffeisen OMF - C , ,0242 1,39 Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF , ,0070-0,86 AZ Profit , ,1662-1,75 Croatia osiguranje , ,0831-0,25 AZ Benefit , ,0189 1,49 Erste Plavi Expert , ,1236-0,78 Erste Plavi Protect , ,0237 1,40 Jadroplov i njegova povezana društva u inozemstvu u 2015., prema nerevidiranim konsolidiranim financijskim izvještajima koji su objavljeni na Zagrebačkoj burzi, ostvarila su ukupni prihod od kunu, što je za kunu manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ukupni rashodi u iznosu od kuna manji su za kuna. Pritom su poslovni rashodi manji za kuna, dok su financijski rashodi veći za kuna. Vrijednost dugotrajne imovine krajem izvještajnog razdoblja iznosila je kuna ili 5,5 posto manje. 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 43

60 vijesti Rast prihoda HGSpota HGSpot, domaći lanac trgovina informatičke opreme, poslovnu zaključio je s ukupnim prihodom od 95 milijuna kuna, što predstavlja rast od 50 posto u odnosu na godinu. Proteklu godinu HGSpot zaključio je i s dobiti u iznosu od tri milijuna kuna. Navedeni poslovni rezultati nastavak su pozitivnog trenda koji je započeo godine kada je tvrtku preuzeo novi vlasnik Saša Lončar te ju počeo graditi od nule. U godini HGSpot je zabilježio značajna ulaganja, a ponajprije to se odnosi na otvaranje dviju novih poslovnica u Splitu i Zagrebu. Varteks smanjio gubitak Ukupan rezultat poslovanja Varteks Grupe u 2015., prema privremenom poslovnom izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi, je gubitak u iznosu od 8,9 milijuna kuna koji je za 28,2 milijuna kuna manji u odnosu na gubitak u godini (37,2 milijuna kuna). Varteks Grupa je u ostvarila ukupne prihode u iznosu od 231,7 milijuna kuna koji su veći za 6,5 posto ili 14,1 milijun kuna. Ukupni rashodi manji su za 5,6 posto ili 14,2 milijuna kuna. Prihodi od prodaje realizirani su u iznosu od 214,5 milijuna kuna i bili su veći za osam posto. svijet financija BURZA Dobitnik tjedna je Atlantska plovidba Aktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi protekloga tjedna bila je gotovo jednaka onoj u tjednu prije. Promet je umanjen za pola milijuna kuna ili jedan posto te je redovni dionički promet iznosio nešto manje od 40 milijuna kuna. Crobex indeks kretao se ispod i iznad psihološke granice od 1.600,00 bodova, ali je kraj tjedna ipak zaključio ispod nje. Sa pretprošlotjednih 1.613,22 boda pao je na 1.599,71 bod, Top 10 po prometu ZAGREBAČKA BURZA THE ZAGREB STOCK EXCHANGE UKUPAN TJEDNI PROMET: ,02 kn TJEDNI DIONIČKI PROMET: ,04 kn index zadnja vrijednost tjedna promjena CROBEX 1.599,7100-0,84% CROBEX10 933,8500-1,46% CROBIS 106, ,27% CROBIStr 147, ,37% 10 dionica s najvećim rastom cijene 10 dionica s najvećim padom cijene tjedna promjena tjedna promjena tjedna promjena zadnja cijena zadnja cijena zadnja cijena promet HT d.d. -0,07% 140, ,12 Ledo d.d. +2,03% 9.030, ,01 Atlantic Grupa d.d. -0,62% 805, ,00 Adris Grupa d.d. - povl. -1,61% 354, ,44 Valamar Riviera d.d. +0,69% 23, ,28 Zagrebačka banka d.d. +1,26% 39, ,89 Varteks d.d emisija +6,07% 14, ,10 Kraš d.d. +1,96% 520, ,90 Luka Ploče d.d. -6,20% 600, ,11 Atlantska plovidba d.d. +15,15% 114, ,33 promet Turbos srebro long C +42,02% 17, ,22 Elektroprojekt d.d. +36,37% 300, ,20 Vjesnik d.d. +34,33% 4,03 124,93 Turbos E-mini S&P 500 l. I +26,85% 23, ,85 Turbos srebro long F +22,21% 25, ,60 Viktor Lenac d.d. +21,16% 6, ,10 Turbos DAX long E +20,58% 107, ,30 Hoteli Haludovo Malin. d.d. +19,72% 2, ,60 Turbos DAX long F +16,78% 148, ,50 Magma d.d. +16,67% 0, ,51 promet Turbos DAX short Z -48,03% 34, ,70 Turbos H. H. N. GAS long E -45,63% 0,87 155,26 Tekstilpromet d.d. -34,17% 197, ,00 Turbos H. H. N. GAS long F -32,79% 2, ,36 Turbos E-mini S&P 500 s. G -30,09% 4, ,84 Turbos DAX short T -29,83% 52, ,65 Croatia osiguranje d.d. -19,70% 5.300, ,00 Puljanka d.d. -19,68% 4,00 104,00 Turbos WTI nafta short O -18,79% 73, ,00 Turbos E-mini S&P 500 s. E -18,64% 23,74 48,58 za 0,84 posto. Crobex10 također bilježi pad, a umanjen je za 1,46 posto na 933,85 bodova. Sektorski indeksi završili su u rasponu od +1,98 posto koliko je porastao CROBEXtransport do -0,98 posto koliko je pao CROBEXnutris. Obveznički indeksi tjedan su završili rastom; CROBIS je povećan za 0,27 posto, a CROBIStr za 0,37 posto. Najlikvidnije izdanje je HT koji je sakupio 23,1 milijun kuna prometa, od čega se 11,7 milijuna odnosi na blok, a 11,3 milijuna na redovni promet. Zabilježio je pad cijene od 0,07 posto te tjedan zaključio na 140,93 kune. Po likvidnosti slijedi Ledo koji je u redovnom prometu sakupio 2,3 milijuna kuna, a u blok prometu 13,1 milijun kuna, a cijena mu je porasla za 2,03 posto na 9030 kuna. Treća najlikvidnija Atlantic Grupa zabilježila je blok promet od 13,9 milijuna kuna, a 1,2 milijuna kuna sakupila je u redovnoj trgovini. Cijena dionice na kraju tjedna iznosila je 805 kuna što predstavlja pad od 0,62 posto. Porast cijene bilježi šest od 10 najlikvidnijih izdanja. Dobitnik tjedna je Atlantska plovidba s porastom od čak 15,15 posto na cijenu od 114 kuna, a sakupila je kuna prometa. Sedmi najlikvidniji Varteks zabilježio je porast od 6,07 posto na cijenu od 14,85 kuna, a trgovan je u iznosu od kuna. Po porastu cijene slijedi Ledo (+2,03 posto), pa osmi najlikvidniji Kraš (+1,96 posto) čija je zadnja cijena iznosila 520 kuna, a sakupljeni promet kuna. Četiri izdanja bilježe pad cijene. Gubitnik tjedna je Luka Ploče s cjenovnim padom od 6,20 posto na 600,30 kuna, a sakupila je kuna prometa. Povlašteno izdanje Adris Grupe bilježi pad cijene dionice za 1,61 posto na 354 kune te promet u iznosu od 1,9 milijuna kuna. Cijena je pala još dvama spomenutim izdanjima, Atlantic Grupi (-0,62 posto) i HT-u (-0,07 posto). [Iztok Likar, 44 Privredni vjesnik broj ožujka 2016.

61 vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Samo pet fondova zabilježilo pad vrijednosti Suradnja Komedije i Wiener osiguranja Protekli je tjedan od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 73, a palo samo pet. Od 28 dioničkih fondova samo su Crobex10 (-0,77 posto) i NETA New Europe (-0,23 posto) zabilježili pad vrijednosti. Najviše je, za 9,70 posto, vrijednost uvećana fondu ZB BRIC+, što ga čini dobitnikom tjedna. Po porastu slijede Ilirika BRIC sa +9,36 posto i KD Energija sa +7,19 posto. Šest od sedam posebnih fondova bilježi porast, a samo je Raiffeisen Harmonic (-0,35 posto) zabilježio pad vrijednosti. Najveći rast, za 3,38 posto, zabilježio je ZB Future 2055 dok su ZB Future 2040 i ZB Future 2030 porasli za 3,35 posto odnosno 3,13 Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond) valuta vrijednost udjela tjedna promjena [%] DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,4133 0,35 HI-growth 10,9171 2,83 ZB euroaktiv 128,5049 4,68 ZB trend $ 147,5224 4,22 FIMA Equity kn 86,0475 0,86 KD Prvi izbor kn 13,5394 4,20 Ilirika Europa 112,0673 3,33 PBZ Equity fond 9,7977 0,70 HPB Dionički kn 99,2230 1,18 Erste Adriatic Equity 82,5100 1,19 NETA Global Developed kn 86,9746 4,78 ZB aktiv kn 107,9587 1,23 Capital Two 88,0589 0,85 Ilirika Azijski tigar 43,1990 6,27 Platinum Global Opportunity $ 14,2659 0,67 KD Nova Europa kn 5,0570 4,71 OTP indeksni kn 37,7833 0,30 Platinum Blue Chip 95,7175 1,71 NETA Frontier kn 506,3256 2,25 OTP MERIDIAN 20 86,6042 2,15 A1 kn 83,1700 0,76 NETA US Algorithm kn 142,4002 5,85 NETA New Europe kn 64,5488-0,23 Ilirika BRIC 65,8375 9,36 CROBEX10 kn 90,0248-0,77 KD Energija kn 7,6874 7,19 ZB BRIC+ 78,9392 9,70 Allianz Equity 135,5888 0,04 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic 116,1300 0,67 Raiffeisen Harmonic 100,2900-0,35 Raiffeisen zaštićena glavnica 102,0000 0,07 ZB Future ,7011 2,50 ZB Future ,7474 3,13 ZB Future ,3772 3,35 ZB Future ,5341 3,38 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global 157,6990 0,95 PBZ Global fond 14,0755 2,15 HI-balanced 12,6445 2,10 posto. Poraslo je 13 od 14 mješovitih fondova, a blagi pad od 0,06 posto zabilježio je OTP Uravnoteženi. Najviše je vrijednost uvećana fondu PBZ Global (+2,15 posto). Slijede ga HI-balanced sa +2,10 posto i You Invest Active sa +1,64 posto. Svih 10 obvezničkih fondova zabilježilo je rast. Najznačajnije je vrijednost uvećana NETA Emerging Bond fondu (+1,28 posto), a slijede HI-conservative s porastom od 0,68 posto i Erste Adriatic Bond koji je rastao za 0,27 posto. Od 19 novčanih fondova pao je samo NETA MultiCash, za 0,01 posto. Prve tri pozicije s rastom od 0,02 posto dijele Locusta Cash, Auctor Cash i Raiffeisen eurocash. [Iztok Likar] naziv(fond) od do godine valuta vrijednost udjela tjedna promjena [%] ICF Balanced kn 119,5465 0,15 HPB Global kn 91,8051 0,31 OTP uravnoteženi kn 101,2532-0,06 Allianz Portfolio kn 152,1512 0,49 Smart Equity 101,6768 0,34 PBZ Conservative 10 fond 105,9655 0,46 You Invest Active 96,1900 1,64 You Invest Balanced 97,9300 1,19 You Invest Solid 98,7100 0,58 Smart Equity II 95,7644 0,33 PBZ Flexible 30 fond 98,5168 1,42 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond 189,5473 0,17 HI-conservative 13,8163 0,68 Raiffeisen Bonds 171,5700 0,11 PBZ Bond fond 125,1755 0,10 Capital One 204,3011 0,14 HPB Obveznički 154,1445 0,16 NETA Emerging Bond kn 80,1820 1,28 Erste Adriatic Bond 115,1600 0,27 Raiffeisen Classic 103,2300 0,08 PBZ Short term bond fond kn 101,1325 0,12 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,1635 0,01 ZB plus kn 175,3346 0,01 ZB europlus 150,4503 0,00 PBZ Euro Novčani 139,1709 0,01 Raiffeisen Cash kn 157,5200 0,01 Erste Money kn 151,1500 0,01 HI-cash kn 151,9283 0,01 PBZ Dollar fond $ 131,4021 0,01 HPB Novčani kn 143,4357 0,01 OTP novčani fond kn 133,0370 0,01 Money One kn 129,4408 0,01 Allianz Cash kn 118,3058 0,01 Erste Euro-Money 115,5600 0,02 Auctor Cash kn 110,4280 0,02 Raiffeisen eurocash 105,6500 0,02 HPB Euronovčani 106,2256 0,01 Locusta Cash kn 1351,7329 0,02 NETA MultiCash kn 108,2731-0,01 OTP euro novčani 102,5671 0,00 Wiener osiguranje Vienna Insurance Group i Zagrebačko gradsko kazalište Komedija potpisali su Ugovor o poslovnoj suradnji. Potpisom ugovora, Wiener osiguranje postalo je Zlatni sponzor Komedije te njegov službeni osiguravatelj, što će kako je istaknuo Upravitelj marketinga Kazališta Komedija Miljenko Puljić, neminovno omogućiti još kvalitetniji programski sadržaj kazališta koje umjetničku kvalitetu njeguje punih 65 godina. Dobit Grupe Viro Viro tvornica šećera i društva uključena u konsolidaciju (Sladorana, Slavonija Županja i Viro-kooperacija) u poslovnoj ostvarila su ukupne konsolidirane prihode u iznosu od 1,193 milijarde kuna koji su bili veći za 10,16 posto u odnosu na godinu. Ukupni konsolidirani rashodi iznose 1,188 milijardi kuna i manji su za 9,5 posto. Grupa je u 2015., nakon pokrića svih rashoda, ostvarila dobit u iznosu od 4,73 milijuna kuna, objavljeno je u nerevidiranom konsolidiranom poslovnom izvješću tvrtke na Zagrebačkoj burzi. 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 45

62 knjigometar Jure Ćurković Svjetionik duše Naklada Ljevak Riječ je o putopisu s hodočašća u Santiago de Compostelu, tragom Isusova učenika svetoga Jakova apostola. Tijekom hodočašća autor je doživio običnom smrtniku neobjašnjive vizije koje su ga još više približile Bogu. Knjiga donosi faktografske podatke o destinacijama i opise mjesta kojima je prolazio, asocijacije na Bibliju, citate, upute za duga hodanja, a nadasve duhovne doživljaje i osjećaj Božje prisutnosti. Svoje dojmove i iskustva autor je pretočio u jasno i pitko štivo, koje knjizi daje čar vrhunske putopisne literature. Paul Mason Postkapitalizam Fokus Komunikacije Mason nam pokazuje kako iz pepela krize imamo priliku za stvaranje socijalno pravednog i održivog gospodarstva. Unatoč opasnostima na koje možemo naići, on tvrdi da postoji razlog za nadu. Ovo je prvi put u ljudskoj povijesti da, opremljeni razumijevanjem onoga što se događa oko nas, možemo predvidjeti i oblikovati budućnost. Iako posvuda možemo vidjeti znakove slijepih ulica globalnoga kapitalizma, čini se da je možda teže nego ikad zamisliti ostvarivu alternativu. Kako bismo se trebali nositi s tom situacijom? U ovom romanu autor, u formi trilera, razmatra odnos čovjeka prema prirodi, koju čovjek umnogome ugrožava. Tomu je suprotstavljena ekološka svijest prema općem dobru usmjerenih odabranika peteročlanog Unescova tima. U atentatu kojeg počini okultna sekta, preživljava samo Vincent, doktorand s područja bioloških znanosti. Oko njega, njegove zaručnice i obitelji ispreplest će se mreža zlih nakana koja će biti razotkrivena zahvaljujući zalaganju Interpolovih agenata i privatnog detektiva i smionog istraživačkog novinara. Juraj Gracin U paukovoj mreži Profil Knjiga Cognetti je oko lika milanske djevojke zavrtio čitav svijet: od djetinjstva provedenog u građanskoj i naoko običnoj obitelji, preko puberteta obilježenog psi hološkim smetnjama pa sve do otkrića seksa i iscjeliteljske ljubavi prema kazalištu. Sofia nam otkriva istine o muškar cima i ženama, o tijelu i duši, o traženju i mimoilaženju s drugim bićem, s ljubavi. Ta nespokojna i divlja djevojka, natjerat će nas da je slijedimo kroz trenutke ljepote i boli, tjeskobe i iskupljenja, sve dok ne pronađe vlastiti put. Paolo Cognetti Sofia se uvijek odijeva u crno Fraktura Scott Jurek Jedi i trči Roko nautika Uz zanimljiva životna i trkačka iskustva jedne ultraške legende, ogromnu količinu motivacije, entuzijazma i ljubavi prema trčanju, kao specijalni začin, tu je i čitav niz veganskih recepata. U ovom slučaju, recepti (i kuhanje) su vrlo važan dio njegove životne priče koju pratimo od prvih dječjih uspomena. Uspomene na djetinjstvo obojene su posebnim odnosom prema prirodi i pripremi hrane. Kuhinja je za mladog Scotta bila prostor dječjih uspomena na vrijeme provedeno s majkom kao i poprište prvih manifestacija majčine bolesti. Anita Šupe Istine i laži o hrani TRAGOM Šibenik Knjiga opisuje najveće probleme moderne prehrane, otkriva uzroke epidemije debljine i kroničnih bolesti, te nudi jednostavna i konkretna rješenja za regulaciju tjelesne težine i poboljšanje zdravlja. U njoj se, između ostalog, može saznati koja je čovjekova prirodna, izvorna hrana, kako su mitovi o štetnosti masnoće i kolesterola doveli do pogoršanja ljudskog zdravlja; jesu li žitarice doista zdrava ili samo profitabilna hrana; koja nas hrana ubija, a koja liječi; kako mršaviti zdravo i bez gladovanja Privredni vjesnik broj ožujka 2016.

63 pst! PONUDA / SURAdnjA / TRAŽenje Proizvodni kapaciteti Komicro, Zagreb, Tvrtka je proizvođač polimernih disperzija i nudi slobodne kapacitete za proizvodnju disperzija. Također je zainteresirana za zajedničku proizvodnju za tržište Srednje Europe. Kontakt: Božidar Markuš, markus@komicro.hr, Obuća Starindo Gemilang, Mojokerto, Indonezija. Tvrtka je proizvođač obuće - sportske, gumene, kožne, sigurnosne, papuča, tenisica, sandala... Materijali od kojih se obuća pretežito izrađuje su PVC, platno i koža, a pakirana je u kartonske kutije, svaki par posebno. Kontakt: Ferry Handjojo, stargem@indo.net.id, , Kozmetički proizvodi Attirance, Riga, Latvija, Tvrtka je proizvođač prirodne kozmetike i traži franšize, distributere i veletrgovce u Hrvatskoj. Razvila je više od 400 jedinstvenih proizvoda vrlo lijepog dizajna i velikog izbora mirisa inspiriranih ljepotom francuske pokrajine Provanse. Kontakt: Lubova Fedoreka, lubova. fedoreka@attirance.com, Obrada metala ISA 2, Passirano, Italija, Tvrtka obrađuje metal i nudi: vruće kovanje čelika i leguru čelika pomoću čekića ( t) te prešu ( t) za predmete u rasponu 0,15-30 kg. U mogućnosti su pratiti proizvode u svakoj fazi te ih izraditi prema zahtjevima kupca. Tvrtka posjeduje certifikat ISO90001/SQS Švicarska IQNet tako da se uvijek može jamčiti kvaliteta proizvoda. Kontakt: Silvia Zucca, commerciale@isa-srl.com, Suradnja Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www. quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog asortimana kućanskih proizvoda kao što su vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminijske folije, prehrambene folije, papir za pečenje, papirnate vrećice, vrećice za led, jednokratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe za roštilj. Kontakt: Ewa Maludzinska, sekretariat@ quickpack.pl, Elektrooprema za dizala MLC electronic, Zagreb, Tvrtka proizvodi elektroopremu za dizala. Kontakt: Zdravko Babić, zdravko.babic@mlc.hr, Kotlovi i energetska postrojenja TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@ tpk-epo.hr, IZBOR IZ NADMETANJA Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/ fax.: 01/ nadmetanja@briefing.hr Hrvatska Izgradnja dječjeg vrtića Općina Malinska Dubašnica nabavlja radove na izgradnji dječjeg vrtića. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 15 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 17. ožujka. Čamci za spašavanje Hrvatska vatrogasna zajednica nabavlja čamce za spašavanje. Procijenjena vrijednost nabave iznosi kuna. Rok dostave ponuda je 21. ožujka. Službena odjeća i obuća HŽ Putnički prijevoz nabavlja službenu odjeću i obuću. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 5,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 15. travnja. Drveni uredski namještaj Ministarstvo pravosuđa nabavlja drveni uredski namještaj. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 13. travnja. Metal detektor vrata Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nabavlja metal detektor vrata (nabava, dostava i montaža). Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 12. travnja. Regija Računalna oprema Univerzitetni klinični centar Ljubljana nabavlja računalnu opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi dva milijuna eura. Rok dostave ponuda je 10. travnja. Usluge osiguranja Libertas Dubrovnik nabavlja usluge osiguranja. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 22. ožujka. Boja, razrjeđivač i perle Ceste Mostar nabavljaju boju, razrjeđivač i perle za horizontalnu signalizaciju cesta. Rok dostave ponuda je 22. ožujka. Laboratorijska oprema Univerzitet u Istočnom Sarajevu nabavlja laboratorijsku opremu. Rok dostave ponuda je 21. ožujka. 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 47

64 stečajevi, nekretnine, dražbe Prodaju se hale, parkirališta, ZGrade... Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: Kuća, zgrada i dvorište, ukupne površine 1490 četvornih metara, Gundinci, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti ,20 kuna. Dražba se održava 8. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Proizvodne hale, skladište, upravna zgrada i ekonomsko dvorište, ukupne površine četvornih metara, Beli Manastir, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti ,19 kuna. Dražba se održava 8. ožujka u 12 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto. Dodatne obavijesti o imovini mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na mobitel 098/ , radnim danom od 9 do 14 sati. Vinograd, oranica i livada, ukupne površine 9858,29 četvornih metara, Kapela, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti kuna. Dražba se održava 9. ožujka u 8.45 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto. Zemljište, ukupne površine ,19 četvornih metara, Cesarica, Ličko-senjska županija, procijenjene vrijednosti kuna. Dražba se održava 9. ožujka u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od oglašene cijene. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela: 091/ Šuma i pašnjak, ukupne površine 3139,84 četvorna metra, Pregrada, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti ,17 kuna. Dražba se održava 10. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Zlataru, Stalna služba u Krapini. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Parking, tvornička hala i trafostanica, ukupne površine četvorna metra, Split, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti kuna. Dražba se održava 10. ožujka u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu. Jamčevina iznosi 10 posto od prodajne cijene. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela: 091/ , radnim danom od 10 do 13 sati. Stambeno poslovna zgrada, izgrađeno zemljište i dvorište, ukupne površine 795 četvornih metara, Zabok, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti kuna. Dražba se održava 11. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Zlataru, Stalna služba u Krapini. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Kuća, garaža, dvorište i vrt, ukupne površine 2877 četvornih metara, Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti kuna. Dražba se održava 14. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja dužan predočiti sucu najkasnije prije pristupanja dražbi. Kuća i dvorište, ukupne površine 480 četvornih metara, Dugo Selo, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti ,70 kuna. Dražba se održava 14. ožujka u sati na Općinskom sudu u Zagrebu, Stalna služba u Sesvetama. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu 10 posto od vrijednosti nekretnina. Kupac je potvrdu o uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Stambena i gospodarska zgrada, farma, oranica i dvor, ukupne površine 3895,12 četvornih metara, Lopatinec, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti ,49 kuna. Dražba se održava 15. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Čakovcu. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje najkasnije tri dana prije ročišta daju jamčevinu u visini od ,55 kuna. 48 Privredni vjesnik broj ožujka 2016.

65 tenderi tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti. Više informacija na: tenderi.hgk.hr Žice i kabeli KNG-Kärnten Netz GmbH je objavio natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do 1 kv za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na njemačkom se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt; Austria, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na i Elektronski sustavi Općina Karlstad traži nabavu zapovjednog, nadzornog, komunikacijskog i računalnog sustava zajedničke platforme e-usluga za Värmland te usluge savjetovanja i razvoja programske podrške. Natječaj je otvoren do 24. ožujka, a prijave na švedskom se predaju na Karlstads kommun, Upphandlingsenheten, Carina Levin, SE Karlstad, Sweden, carina.levin@karlstadsinkopscentral.se. Više podataka o nadmetanju na Upphandling/Announcement.aspx?id= Modernizacija željeznice Državna uprava željezničke infrastrukture Republike Češke objavila je natječaj za izradu pripremne i projektne dokumentacije za modernizaciju postojeće i izgradnju novih dionica pruge koja spaja predgrađe i zračnu luku s centrom Praga. Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: SŽDC s.o., Stavební správa západ, Sokolovská 278/1955, Praha 9. Osoba za kontakt: ing. Marek Chromčák Praha 1, Češka Republika, chromcak@szdc.cz. Telefaks: Kriterij za odabir ponude je najniža cijena. Softverski paket État de Vaud, direction des systèmes d information (Vaud kanton, Uprava za informacijske sustave), traži nabavu softverskog paketa za upravljanje plaćama i ljudskim potencijalima. Natječaj je otvoren do 11. ožujka, a prijave na francuskom se predaju na État de Vaud, direction des systèmes d information Av. de Longemalle 1, Patrice Gandin, 1020 Renens, Switzerland, achats-contrats@vd.ch. Više podataka o nadmetanju na i NOTICE_NR= Smrznuta hrana Univerzitná nemocnica Bratislava, traži nabavu smrznutih prehrambenih proizvoda. Natječaj je otvoren do 17. ožujka, a prijave na slovačkom se predaju na Univerzitná nemocnica Bratislava, , Pažítková 4, Odbor verejného obstarávania, Ján Mlynarčík, Bratislavamestská časť Ružinov, Slovakia, jan.mlynarcik@unb.sk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Dizelsko gorivo Società Trasporti Provinciale raspisao je natječaj za nabavu dizelskog goriva za vlastite potrebe za autobuse. Natječaj je otvoren do 31. svibnja, a prijave na talijanskom se predaju na S.T.P. SpA - Società Trasporti Provinciale, Viale Lovri 22, Francesco Lucibello, Bari, Italia, f.lucibello@stpspa.it. Izgradnja Lučka uprava Hamburg traži uslugu izgradnje novog željezničkog mosta Kattwyk. Usluga podrazumijeva izgradnju dva industrijska prostora uz most u kojima su smještena kontrolna postrojenja veličine 14,25m x 10,25m (7 etaža) i 18,95m x 10,05m (1 etaža). Dokumentacija za nadmetanje dostupna je kod: HPA Hamburg Port Authority AöR, Ausschreibungsstelle Brooktorkai Hamburg, Njemačka. Informacije se mogu dobiti na broj telefona , kao i na adresi ZentralerEinkauf@hpa.hamburg.de ili Telefaks: Kriterij za odabir ponude jest najniža cijena. Cjepivo protiv gripe Zdravstveno osiguranje AOK Bayern raspisalo je natječaj za nabavu cjepiva protiv gripe za sezonu 2016./17. Rok prijave za ovaj natječaj je 1. travnja, a prijave se predaju na njemačkom jeziku. Više podataka o nadmetanju kao i dodatne informacije za zainteresirane sudionike mogu se pronaći na 7. ožujka broj 3918 Privredni vjesnik 49

66 privredni vjesnik Concept S Rimac Automobili u Ženevi Otkriven zli brat blizanac Concept S od nule do 100 kilometara na sat ubrzava za 2,5 sekundi i može dosegnuti 365 kilometara na sat piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr Hrvatska tehnološka tvrtka Rimac Automobili na 86. međunarodnom salonu automobila u Ženevi predstavila je Concept S najbrži serijski električni automobil u svijetu. Već na početku ovog, inače jednog od najiščekivanijeg događaja u automobilskoj industriji, svjetla pozornice dulje su bila uperena u električni superautomobil iz Hrvatske koji ima 1384 konjske snage, okretni moment od 1800 Nm i pogon na sve kotače. Concept S ili zli brat blizanac modela Concept One, kako mu tepaju u tvrtki, od nule do 100 kilometara na sat ubrzava za 2,5 sekundi, do 200 km/h za samo 5,6 sekundi i može dosegnuti 365 kilometara na sat. Posebnost električne zvijezde ženevskog salona automobila su četiri motora. Svaki motor povezan je s jednim kotačem Concepta S. Kako bi motori bili što učinkovitiji, kompanija je razvila sustav kontrole R-AWTV (Rimac All Wheel Torque Vectoring). Naglasak na tehnologiji Mate Rimac, vlasnik ove svetonedeljske kompanije, kaže kako je Concept One proizveden u osam komada, a predstavljeni snažniji Concept S u svega dva primjerka. Mi smo tehnološka tvrtka. Najviše komponenti i tehnologije proizvodimo sami i to je naš glavni posao. U Ženevi se tako više predstavljamo kao proizvođač tehnologija za druge automobilske kompanije nego automobila, ističe prvi čovjek kompanije dodajući kako tvrtka radi i na onim modelima koji će se proizvoditi u većim količinama. Ali, i dalje ostaje naglasak na tehnologiji i prodaji komponenti za druge proizvođače, naglašava Rimac. Proizvodi tvrtke Rimac Automobili nalaze se u 24 zemlje na pet kontinenata. Poslujemo i razmišljamo globalno, a djelujemo lokalno. I dobro nam je tu gdje jesmo, kaže on. Uz električnu zvijer iz Hrvatske, tj. superautomobil 21. stoljeća, u Ženevi je više od 200 izlagača iz 30 zemalja izložilo preko tisuću vozila. K tomu, u Ženevi je predstavljeno oko 120 svjetskih i europskih premijera. Proizvodi tvrtke Rimac Automobili nalaze se u 24 zemlje na pet kontinenata 50 Privredni vjesnik broj ožujka 2016.

67 Probr ani mediter anski bademi i najfiniji lješnjaci spojeni u r askošnom tamnom nugatu. Nova Bajader a Amarus. Čarolija vrhunskog užitk a.