Libela - portal o rodu, spolu i demokraciji

Transcription

1 "Šutnja nije zlato" izabran kao jedan od deset najboljih projekata u Centralnoj i Jugois... Page 1 of Libela - portal o rodu, spolu i demokraciji :45:02 "Šutnja nije zlato" izabran kao jedan od deset najboljih projekata u Centralnoj i Jugoistočnoj Europi Između 1300 prijavljenih projekata iz Centralne i Istočne Europe projekt Šutnja nije zlato, proveden u partnerstvu CESI-Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje i O.M.G. - Otvorene medijske grupacije, dobio je nagradu ERSTE banke za društvenu integraciju. Nagrada je dio Programa za socijalne poslove ERSTE fondacije, koji naglašava posvećenost humanoj i kulturnoj različitosti, cjelovitom ljudskom razvoju, društvenoj i ekonomskoj pravdi, i individualnom i grupnom samoodređenju. ERSTE nagrada za društvenu integraciju dodjeljuje se inovativnim projektima koji potiču stabilna, sigurna i pravedna društva s jednakim mogućnostima za sve. Nagrada promovira i prepoznaje organizacije u javnom i neprofitnom sektorom koje obuhvaćaju sposobnosti,

2 "Šutnja nije zlato" izabran kao jedan od deset najboljih projekata u Centralnoj i Jugois... Page 2 of kapacitete i inicijative ljudi prema društveno orijentiranoj praksi i progresivnoj promjeni u društvu. Svečana dodjela nagrada organizirana je u Bukureštu 25. lipnja godine, a na dodjeli su osim predstavnika i predstavnica 20 nominiranih organizacija sudjelovali i mediji, osobe iz političkog i javnog života. Nagrađeni projekt Šutnja nije zlato - Nacionalnu kampanja za prevenciju rodno uvjetovanog nasilja, pokrenule su udruge CESI i O.M.G. iz Zagreba s ciljem razvijanja svijesti o potrebi uklanjanja rodnih stereotipa i ostalih uzroka nasilja u vezama mladih. Projekt Šutnja nije zlato sastojao se od nekoliko aktivnosti kojima su ostvareni ovi rezultati: - u edukacijskom dijelu sudjelovalo je 60 škola iz cijele Hrvatske, čiji su profesori/ice zajedno s učenicima i učenicama nakon edukacije radili na kreiranju kazališnih predstava, filmova, stripova i novinarskih radova na temu nasilja što je rezultiralo s 25 filmova, 16 kazališnih predstava, 34 stripa i 10 novinarskih radova. Radovi mladih su prikazani i nagrađeni na završnom događaju u kinu Studentskog centra u Zagrebu, na kojem je sudjelovalo više od 800 učenika/ca srednjih škola i njihovih profesora/ica iz čitave Hrvatske. - poznate mlade osobe koje svojim primjerom promoviraju nenasilje: Luka Nižetić, Ida Prester, djevojke iz grupe Angels, Emina Arapović, Iva Šulentić i Nela Kočiš sudjelovale su na tribinama u srednjim školama u Osijeku, Splitu, Rijeci, Zagrebu i Samoboru. - provedeno je istraživanje o nasilju u adolescentskim vezama a rezultati su objavljeni u izvještaju "Nasilje ne prolazi samo od sebe". - snimljena su i emitirana 4 spota: o obiteljskom nasilju, silovanju na spoju, trgovanju djevojkama, i spot koji objedinjuje prethodne teme i naglašava da svi ovi oblici nasilja predstavljaju rodno uvjetovano nasilje.

3 "Šutnja nije zlato" izabran kao jedan od deset najboljih projekata u Centralnoj i Jugois... Page 3 of Sve aktivnosti projekta popraćene su na web stranici "Šutnja nije zlato" na kojoj se mogu naći dodatne informacije Komentari gabe: jei, cestitke! :) :58 Dodajte komentar Tagovi: (tag cloud) cesi nasilje omg šutnja nije zlato Vezani članci: :14:42 Svoga tijela gospodarica :34:34 Ostavljeni mladić snimio se kako tuče djevojku kao dokaz da nije "luzer" :26:48 Mogu li nadležne institucije u ovoj zemlji zaštiti žene i djevojke od nasilnih partnera? :57:06 Četvero dobitnika/ca Erste nagrade :07:26 Britanska javnost šokirana, a hrvatska? Libela portal o rodu, spolu i demokraciji

4 Vlada RH - Ured za ravnopravnost - Šutnja nije zlato izabran kao jedan od deset najbo... Page 1 of Pocetna O Uredu Institucionalni mehanizmi Događanja Suradnja s nevladinim udrugama Dokumenti Istraživanja Biblioteka Ureda Kontaktirajte nas Izbori 2007 Linkovi Iz rada lokalnih povjerenstava Konferencija o ravnopravnosti spolova / Gender Equality Conference Partnerstvo: Međunarodni projekt Republike Malte / Transnational Project of the Republic of Malta Obilježavanje 50. obljetnice smrti Marije Jurić Zagorke Copyright 2005 Vlada RH, Ured za ravnopravnost spolova. Arhiva Šutnja nije zlato izabran kao jedan od deset najboljih projekata u centralnoj i jugoistočnoj Europi Između 1300 prijavljenih projekata iz Centralne i Istočne Europe projekt Šutnja nije zlato, proveden u partnerstvu CESI- Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje i O.M.G. - Otvorene medijske grupacije, dobio je nagradu ERSTE banke za društvenu integraciju. Još tri hrvatske organizacije dobile su nagradu ERSTE banke za društvenu integraciju. To su u kategoriji od mjesta uz CESI i O.M.G. iz Zagreba i Udruga skipera Jadrana iz Rijeke za projekt "S vjetrom kroz tišinu" te u kategoriji od mjesta Art radionica Lazareti iz Dubrovnika za projekt "Karantena" i Medijski centar Restart iz Zagreba. Nagrada je dio Programa za socijalne poslove ERSTE fondacije, koji naglašava posvećenost humanoj i kulturnoj različitosti, cjelovitom ljudskom razvoju, društvenoj i ekonomskoj pravdi, i individualnom i grupnom samoodređenju. ERSTE nagrada za društvenu integraciju dodjeljuje se inovativnim projektima koji potiču stabilna, sigurna i pravedna društva s jednakim mogućnostima za sve. Svečana dodjela nagrada organizirana je u Bukureštu 25. lipnja godine, a na dodjeli su osim predstavnika i predstavnica 20 nominiranih organizacija sudjelovali i mediji, osobe iz političkog i javnog života. Još četiri udruge iz Hrvatske bile su među nagrađenima Nagrađeni projekt Šutnja nije zlato - Nacionalnu kampanja za prevenciju rodno uvjetovanog nasilja, pokrenule su udruge CESI i O.M.G. iz Zagreba s ciljem razvijanja svijesti o potrebi uklanjanja rodnih stereotipa i ostalih uzroka nasilja u vezama mladih. Projekt Šutnja nije zlato sastojao se od nekoliko aktivnosti kojima su ostvareni ovi rezultati: - u edukacijskom dijelu sudjelovalo je 60 škola iz cijele Hrvatske, čiji su profesori/ice zajedno s učenicima i učenicama nakon edukacije radili na kreiranju kazališnih predstava, filmova, stripova i novinarskih radova na temu nasilja što je rezultiralo s 25 filmova, 16 kazališnih predstava, 34 stripa i 10 novinarskih radova. Radovi mladih su prikazani i nagrađeni na završnom događaju u kinu Studentskog centra u Zagrebu, na kojem je sudjelovalo više od 800 učenika/ca srednjih škola i njihovih profesora/ica iz čitave Hrvatske. - poznate mlade osobe koje svojim primjerom promoviraju nenasilje: Luka Nižetić, Ida Prester, djevojke iz grupe Angels, Emina Arapović, Iva Šulentić i Nela Kočiš sudjelovale su na tribinama u srednjim školama u Osijeku, Splitu, Rijeci, Zagrebu i Samoboru. - provedeno je istraživanje o nasilju u adolescentskim vezama a rezultati su objavljeni u izvještaju "Nasilje ne prolazi samo od sebe". - snimljena su i emitirana 4 spota: o obiteljskom nasilju, silovanju na spoju, trgovanju djevojkama, i spot koji objedinjuje prethodne teme i naglašava da svi ovi oblici nasilja predstavljaju rodno uvjetovano nasilje. Sve aktivnosti projekta popraćene su na web stranici "Šutnja nije zlato" na kojoj se mogu naći dodatne informacije (povratak...)

5 Kirk Francis: Osvojenog Oscara postavio sam u kupaonici za goste Page 2 of Kirk Francis: Osvojenog Oscara postavio sam u kupaonici za goste Premda mu je Oscar najveća referenca u karijeri, o nagradama općenito nema posebno visoko mišljenje, a o Akademijinoj nagradi utoliko više zbog nepravdi koje se nanose nominiranim iz tzv. tehničkih kategorija. NAJNOVIJE Autor: Arsen Oremovic :51 (Foto: Matija Habljak) Kad su u produkcijskoj kući 4 Film poželjeli organizirati stručni filmski seminar i poslali mejl na adresu majstora zvuka Kirka Francisa, teško je zamisliti da su mogli pogoditi bolje. Ne samo zbog njegova tehničkoga znanja o upotrebi zvuka na filmu, ili zbog autoritativnosti o kojoj govori Oscar osvojen za Bourneov identitet, ali i nekoliko britanskih nagrada BAFTA za L. A. povjerljivo i druge naslove. Imali su sreću da su zakucali na vrata hipija kojega godine u Hollywoodu nisu pokvarile, pa jasno dijeli aktivnosti za novac i one koje radi iz zadovoljstva. Tako je na trodnevni seminar u zagrebačkom kinu Mosor došao bez centa honorara, jer osmijeh i ljubaznost smatra jednako vrijednima truda. Ovo je jedno od najtoplijih mjesta na kojima sam bio. Bio sam ovdje i prije, Bio sam hipi, još uvijek sam, i činio sam ono što su svi hipiji u to vrijeme činili autostopirao sam do Indije. Filmovima s najboljim zvučnim efektima Francis smatra one u kojima se zvuk i ne primjećuje. Zvuk treba asistirati slici. To je kao kuhanje: ako stavite previše češnjaka, ne valja, ali s pravom mjerom okus je kakav treba. Jedan od umjetnički najboljih filmova koje sam slušao je Razjareni bik Martina Scorsesea. Nasreću, mode prenaglašenih zvukova koja je trajala neko vrijeme, kad su obično zatvaranje vrata ili šamar zvučali kao eksplozija nuklearne bombe, više nema. VIJESTI DANA NAJČITANIJE NAJKOMENTIRANIJE VECERNJI.HR Stanove i kuće u nizu moći će si priuštiti i mladi i stariji građani Radnici Jadrana: I mi gubitaši Buljubašića imamo kao u priči Nova eksplozija u skladištu oružja u Rusiji Najslađa tržišna igra s milijardama SPORTAL.HR Jedna velika pogreška u Ligi prvaka i gubiš SP! Kranjčar u momčadi kola Kožulj predložio 17 za Istanbul Za vrijeme SP-a radit će brzi sudovi za strane navijače TAGOVI kirk francis, oscar, majstor zvuka Stara i nova škola S više od 40 godina staža i 60-ak filmskih i TV naslova dovoljno je dugo u poslu da je mogao upoznati karakterno i generacijski razne škole redatelje. Postoji stara i nova škola redatelja. Surađivao sma jednom prilikom s Billyjem Wilderom. On je bio sjajan redatelj, točno je znao pozicije kamere, imao je viziju i često mu nije trebalo ponavljanje kadra. Od redatelja s kojima sam radio takvi su također William Friedkin, Ron Shelton, Curtis Hanson... Ti ljudi imaju poštovanja prema studiju, prema scenariju i novcu koji su dobili na raspolaganje. Nova škola redatelja puno više se oslanja na slobode koje im omogućava današnja tehnologija, oslanjaju se na improvizaciju i dolaze na snimanje, što bi stara škola rekla, puno manje spremni. Tehnologija im omogućuje da odgađaju puno odluka do vremena postprodukcije. Panteon bogova Premda mu je Oscar najveća referenca u karijeri, o nagradama općenito nema posebno visoko mišljenje, a o Akademijinoj nagradi utoliko više zbog nepravdi koje se nanose nominiranim iz tzv. tehničkih kategorija. ETARGET reklama Otmjeno grijanje Za ljepše življenje, sa stilom grijanje! Postani Grafički dizajner Drugi vam rade marketinške materijale? Prijedlog, preuzmite stvar u svoje ruke. Dodaj svoj oglas Moja zemlja navodno nije izgrađena na klasama, ali klase itekako dobro osjećamo. Posebno se ističe panteon celebrity bogova. Kada dođete na dodjelu, onda nas iz tehničkih kategorija guraju na jednu stranu, a glumce, režisere i producente tretiraju kao bogove. Za razliku od toga, kada dođemo u Englesku, zemlju poznatu po postojanju klasa, sve nas tretiraju jednako. Blake Edwards jednom je rekao da su nagrade kao i riječi: prije ili kasnije svaki ih seronja dobije. U redu, imam li neki problem na poslu, onda će me zbog Oscara prije poslušati, ali on mi nije promijenio život. Čuvam ga u kupaonici za goste. VEZANI ČLANCI Dodijeljeni Oscari za životno djelo Osvojite kino ulaznice i soundtrack filma "Fame"

6 F.I.L.M: Recenzija / Razgovor s dobitnikom Oscara za zvuk, Kirkom Francisom by Ti... file://z:\radionice\tata od Formata\press clipping\content.php.htm Page 1 of F.I.L.M. Film Impressum Layout Misc Razgovor s dobitnikom Oscara za zvuk, Kirkom Francisom by Tihoni Brčić Tihoni Brčić,Sunday 21 June 2009 Aktualni broj F.I.L.M. online DVD... najave... VHS najave... recenzije... kultni film kino... najave... recenzije... festivali... premijere... kino raspored TV... kolumna... recenzije kazalište... predstave... festivali... raspored glazba... CD/DVD... koncerti literatura... knjige... časopisi... stvaralaštvo izložbe... osvrti Interview Moram vam reći Arheološki kutak forum... oglasnik newsletter linkovi Novosti - Home Projekti Vratite nam kina! Podržimo živu glazbu! Search F.I.L.M Search F.I.L.M. Internet tjednik F.I.L.M. Izdavac Udruga Artikul "Oscara držim u WC-u" Otkačenom gospodinu Kirku Francisu u košulji s cvjetnim uzorcima i s lulom u ustima rijetko bi tko dao 62 godine, a još manje ga povezao sa dobitnikom prestižnog Oscara. Naime, ovaj simpatični čovjek sa sjedom bradom i očima punim života bio je mikser zvuka filmskih avantura Jasona Bourna - "Bornove nadmoći" i "Bournovog ultimatuma", a za potonje je okrunjen nagradama Oscar i BAFTA. Gospodin Francis boravio je u Zagrebu preko vikenda, vodeći s kolegom Benjamin Dunkerom izvrsno posjećenu radionicu o zvuku. Nakon neobaveznog razgovora koji je tematski varirao od Steve Martina do Pabla Picassa, nismo mogli odoljeti a ne upitati ga što on misli o dobivenim nagradama... - Nagrade su poput hemeroida - prije ili kasnije svaki guzonja ih dobije. Oscara držim u WC-u za goste, daje mi određeni kredibilitet. Prije Oscara, kada bi nešto predložio redatelju lagano bi me odje***. Nakon Oscara, moj prijedlog bi saslušao, a ponekad i prihvatio. Zaduženi ste za snimanje svih zvukova i zvučnih efekata na snimanju. Kada smatrate da je zvuk u filmu savršen? - Najbolji zvuk u filmu, bez obzira da li je to glazba, efekt ili dijalog, je onaj koji se niti ne primjećuje, već savršeno upotpunjuje film. To je poput sna u koji gledatelji ulaze kad gledaju film. Zvuk je njegov bitan sastojak i podređen je slici. Kako je raditi na "velikim" filmovima? - Veliko ne znači bolje nego veće, kao što ni manje ne znači bolje već samo manje - kvaliteta je bitna! U malom filmu samo jedna osoba se bavi zvukom, dok u velikom to uključuje mnogo ljudi iz raznih razloga - vrijemena, budžeta, sindikata, egoa... uvijek egoa - da se postigne izvrstan zvuk. Recimo, za "Bournovu nadmoć" naknadno se snimala završna scena i to 9 dana prije test projekcije. Nema šanse da bi na niskobudžetnom filmu jedan mikser zvuka uspio snimiti produkcijske zvukove, obraditi ih i montirati u tako kratkom roku. U svakom slučaju ne bi mogli priuštiti mene! Download (.zip) Novi tekstovi Osječko ljeto kulture 2009 od 29. lipnja do 22. srpnja (p) The Observer preporučio Motovun Film Festival! (p) Rock Otočec od 26. do 28. lipnja (p) ZAVRŠNE PRIPREME ZA T- MOBILE INMUSIC FESTIVAL! (p) Četvrti festival kratke priče KIKINDA SHORT od 25. do 27. lipnja (p) Oscar Tuazon. That's Not Made For That at David Roberts Art Foundation Fitzrovia (p) AC Institute [Direct Chapel] /2010 Call for Participation/Call for Artists (p) Nora Schultz & Pernille Kapper Williams at Grazer Kunstverein (p) Moja zemlja Štaglinec 2009 by Robert Jukić Kapitalno djelo Tomislava Ladana 'Život riječi' u hrvatskim knjižarama (p) Razgovor s dobitnikom Oscara za zvuk, Kirkom Francisom by Tihoni Brčić performic in Innsbruck and Schwaz (p) PREMIJERNI FILM: WHATEVER WORKS, komedija by Alan Silverman Filmski programi u kinu Tuškanac od 23. do 30. lipnja U Los Angelesu

7 F.I.L.M: Recenzija / Razgovor s dobitnikom Oscara za zvuk, Kirkom Francisom by Ti... file://z:\radionice\tata od Formata\press clipping\content.php.htm Page 2 of Da li ste zagovornik analogne ili digitalne tehnologije? - Svi više volimo analogni zvuk budući smo analogna bića. No, digitalna tehnologija omogućava nam da, recimo, napravimo CD za 5 minuta! Kako gledate na mogućnost da se putem blu-raya zvuk dostavlja u nekompresiranom formatu u kućna kina, pružajući gledateljima identičnu kvalitetu zvuka kao i kod vas u studijskim uvjetima. - Izvrsno je da se to može izvesti... i da si ljudi to mogu priuštiti. Poznati novinar A.J. Liebling jednom je rekao: 'Sloboda medija postoji samo ako ga posjedujete'. Nisam tehnološki štreber - posjedujem samo minumum opreme, ali najbolje. S kojim redateljem imate zanimljivo iskustvo? - Clint Eastwood nije baš ljubitelj tehničkih stvari i priprema koje iziskuju. Tako smo jednom prilikom došli na set, no scenu je već snimio i ostavio nas je zatečene budući nismo još niti postavili mikrofone, na što je Eastwood odmahnuo rukom: 'Nema veze, idemo dalje'. Glumci nekad ne žele nosti radio mikrofone za vrijeme snimanja, budući preminuo pop i jazz pjevač Kenny Rankin Making a hit - as an art piece by Fabienne Audéoud (p) Paul Schwer at Galerie Bugdahn und Kaimer (p) REKORDNIH 10 HRVATSKIH FILMOVA U PULI (p) Revija kratkih pobjednika 2. srpnja u kinu Europa! PROGRAMI HRVATSKE ANIMACIJE NA FESTIVALU U MELBOURNU 14. filmska revija mladeži: Rekordan broj prijava! Internacionalna radionica animiranog filma Kastav Film Festival 19. i 20. lipnja (p) idemo festival!! 20. lipnja mala dvorana/boogaloo (p) Call for participation in Pan-Demonium, NY (p) Party povodom otvaranja knjižare Stripovi na kvadrat u Preradovićevoj 34 14th INTERNATIONAL YOUTH THEATRE FESTIVAL, Pula, June 18th - 27th, 2009 (p) Casanovafest od 2. do. 4. srpnja u Vrsaru (p) JIM SHERIDANU POSEBNA NAGRADE TRIBUTE LIBERTAS FILM FESTIVALA (p) KINO: TAXI 4, akcijska komedija by Robert Jukić Mike Marshall at Union, PV Friday 19th June, 6-9pm (p) 28th Biennial of Graphic Arts in Ljubljana (p) The James Kalm Report: Top 10 Most Discussed (p) Para/Site Art Space presents: The Horn of Plenty: Excess and Reversibility (p) STRIPOVI²: NOVA MEKA ZA LJUBITELJE STRIPA! Knjiga 'Leonardova znanost' Fritjofa

8 F.I.L.M: Recenzija / Razgovor s dobitnikom Oscara za zvuk, Kirkom Francisom by Ti... file://z:\radionice\tata od Formata\press clipping\content.php.htm Page 3 of imaju ugovore o naknadnom studijskom snimanju dijaloga. Da li je Matt Damon jedan od njih? - Matt je prvoklasni frajer, prava je zvijezda i nije bilo apsolutno nikakvih problema s njim. Što se za Christian Balea i njegovog incidenta na snimanju "Terminatora: Spasenja" ne bi moglo reći. U "Bournovom ultimatumu" dojmljiva je scena borbe između Bourna s kolegom ubojicom, gdje je dominirao sirovi zvuk bez glazbene podloge. Da li ste to vi predložili? - Nije bilo potrebno, shvatili su i sami da je tako očigledno najbolje. Kolika vam je kreativna sloboda? - Ovisi o tome s kim radite. Općenito, što je veći budžet, manja je sloboda. Kapitalizam je pokretač današnjeg svijeta pa se moram prilagoditi kako bi prehranjivao obitelj. Da mogu birati između smješka na mom licu i umjetnosti, birao bi smješak. Recimo, "L.A. Povjerljivo" je dobar film, no raditi na njemu bilo mi je grozno iskustvo koje bi uvijek radije zamijenio dolaskom u Zagreb, za koji nisam plaćen niti centa. Star sam i želim umrijeti sa smješkom na licu. Capre o Leonardu da Vinciju kao znanstveniku (p) 14. Međunarodni kazališni festival mladih u Puli od 18. do 27. lipnja (p) KINO: MAMURLUK, komedija by Robert Tabula KINO: OPSJEDNUTI, horor by Robert Jukić Retrospektiva filmova Pedra Almodvara na Pula Film Festivalu 2009 (p) Bok Ime: Lozinka: Ocjena: 0% >> Popis recenzija u ovoj kategoriji << Povratak na recenzije Prijava Zapamti me [ Učlanite se ] [ Zaboravili ste lozinku? ] Anketa Koliko je u HR održano FILMSKIH FESTIVALA? više od 10 najmanje 20 kojih festivala? Glasaj Glasova: 353 Stare ankete All rights reserved. F.I.L.M Since Podrška Naše tekstove je moguće pratiti preko RSS i TXT servisa. news.xml - news.txt

9 Untitled Document Page 1 of Interviews Oliver Stapleton, ravnatelj filmske fotografije "Odnos snimatelja i redatelja je kao mali brak kratak, ali intenzivan" Dolores Lambaša, interview "Svojim radom i trudom, volim sama sebe postaviti na mjesto za koje smatram da sam zaslužila" Zvonimir Jurić i Ankica Jurić Tilić, režiser i producentica "Crnaca" "Politika i film su usko povezani" Benny Dunker, interview Njemački snimatelj zvuka Benny Dunker koji je, među ostalim, radio na hitu Quentina Tarantina "Nemilosrdni gadovi" kojega od ovoga tjedna možemo gledati i u hrvatskim kinima, nedavno je boravio u Zagrebu, gdje je predavao na radionici "Dizajn zvuka na filmu" u organizaciji produkcijske kuće "4Film". Ekskluzivno za Vip.movies otkrio je nekoliko pojedinosti o tome kako je biti u Tarantinovoj ekipi. Snimanje Tarantinovog filma je kao velika zabava osim što se bavi svojim konkretnim poslom, Tarantino se silno trudi ostvariti pozitivnu atmosferu druženja i međusobnog uvažavanja koje će doprinijeti kvaliteti rada. Na setu, dok se pripremaju kadrovi, neprestano trešti "tarantinovska" glazba, on svakoga člana ekipe zna po imenu, uvijek nekoga nešto "usput" prijateljski pita... Na setu je obavezno postavljena mala "birtijica" u kojoj članovi ekipe mogu popiti pivo, družiti se, tako da na Tarantinovom filmu uistinu postoji "obiteljska atmosfera" na kakvu se malo kad nailazi na snimanju drugih filmova. Često se čuje kako je s Tarantinom teško raditi. Pa, mogu to razumjeti... Tarantino obožava film, a obožava i ono što sam radi. Svaku pojedinost svakog prizora koji je zamislio i napisao ima u malom prstu i savršeno dobro zna zašto je odlučio da nešto u njegovom filmu mora biti baš tako i nikako drukčije. A jasno mu je da su najbitniji od svega glumci i da bez izvrsno odglumljenih uloga ništa neće funkcionirati. Zato sve mora biti ponajprije podređeno glumcima, a zatim njegovim zamislima. Pa ako netko u ekipi ne sudjeluje u snimanju svim srcem i nije spreman dati sve od sebe, dolazi do ozbiljnih problema. Sjećate li se nekog konkretnog primjera? Primjerice, ako za prizor treba sablja, Tarantino inzistira da to bude autentična metalna sablja, a ne plastična koja je jeftinija i "može proći, jer se to ionako neće vidjeti na filmu". Možda se u gotovom filmu stvarno i ne bi vidjelo da je riječ o plastici, ali glumac koji njome barata bi u ruci imao plastiku i to bi bez sumnje pokvarilo njegovu izvedbu. Takve stvari Tarantina uistinu izluđuju. Također, ako je zamislio da zid bude obojen u određenu nijansu npr. smeđe boje, neće prihvatiti ništa drugo. Jer, kao i mnogi drugi redatelji, a kod njega je to izrazito naglašeno, ne želi kompromitirati svoju viziju. Riječ je o njegovom filmu koji je dugo i pomno pripremao. I sada kada ga snima, želi napraviti točno to što je zamislio, jer to se kasnije ne može promijeniti. Pa bila njegova vizija loša ili dobra, on je ne želi iznevjeriti. Osobno, nisam imao nikakvih nesuglasica i bio bih presretan da mogu s njim snimati još koji film. Ima li Tarantino neki specifičan način rada? Joao Salaviza, gost 7. Zagreb Film Festivala Od filmoljupca do nagrađivanog redatelja Relja Popović, zvijezda filma "Ordinary People" "Nisam glumac po profesiji" Mike Downey, producent i stalni gost ZFF-a Jedan od osnivača Motovun Film Festivala Boris T. Matić, direktor Zagreb Film Festivala "Kod nas možete vidjeti recentnu ne-holivudsku produkciju" Metamkine Oslobađanje slike od okvira kino-platna Antonio Nuić, interview Nuić se ne nada Oscaru Tko je Ivan Grizbaher? Odgovor pronađite u interviewu Dalibor Matanić, interview "U ovim krajevima niti jedne sekunde ne smijete pomisliti da ste netko" Benny Dunker, interview Snimanje "Nemilosrdnih gadova" bilo je velika zabava Dijana Vidušin, interview Rene Bitorajac, interview Rene je bio vrlo direktan Lana Barić, interview Dobitnica Zlatne Arene Ivan Ramljak, interview "Ono sto volim u filmu su dugi, statični kadrovi" Zvonimir Jurić, interview U Puli smo porazgovarali s autorom hvaljenih "Crnaca" i "Žutog mjeseca" Zlatko Vidačković, umjetnički ravnatelj Festivala igranog filma u Puli Publika se vraća u pulsku Arenu Luka Petrušić Glumac koji se u privatnom životu trudi što manje glumiti Jadranka Đokić na virtualnoj pozornici Simpatična glumica osvojila nas je prirodnim osmijehom Interviews 20 od 165 Za razliku od većine redatelja današnjice, Tarantino ne dozvoljava da na setu bude monitor kroz koji se gleda ono što se snima i odbija slušati dijaloge putem slušalica. Na snimanju sjedi pored kamere i izravno gleda i sluša prizor. Ako smatra da je nešto dobro izvedeno, uopće ne sumnja da će jednako dobro biti i na ekranu. Janko Heidl movie info: komentiraj

10 Page 1 of Ispiši Do uspjeha strašću i odricanjima Piše: D. Jurak Foto: Ranko Šuvar/CROPIX Holivudski veterani o svom su pozivu govorili duhovito i vrlo emotivno ZAGREB - Trodnevna zagrebačka radionica za direktore fotografije ( ), na kojoj su gostovala trojica uglednih hollywoodskih snimatelja, započela je vrlo emotivno. Govoreći o svojim snimateljskim počecima Bill Butler, klasik američkog filma, prisjetio se kako je početkom šezdesetih s Williamom Friedkinom snimio dokumentarac o zatvoreniku osuñenom na smrt. Snimanje je trajalo mjesec dana, a nakon što je Narod protiv Paula Crumpa emitiran na televiziji osuñenik je pomilovan. Eto, tako sam postao snimatelj završio je kroz suze Butlerr, spasivši život osuñenog na smrt. Hladno kino Mosor umah se zagrijalo. Razgovor pun anegdota Bill Butler je nominiran za Oscara za Let iznad kukavičjeg gnijezda, a snimao je i Ralje, Rocky II, Rocky III, Briljantin, Prisluškivanje, Biloxi Blues... Na radionici u organizaciji 4Filma, predavanja su održali i Oliver Stapleton i Paolo Cascio. U razgovoru punom anegdota snimatelji su govorili o praktičnim stranama svoje profesije, ali i o strasti i odricanju. Čitava ekipa gola na setu Butler je prodao kuću i po dolasku u L.A.bankrotirao, a Stapleton je kao mlad snimatelj spavao na podu ili kombiju. Stapleton se sjetio kako je mlada Emily Watson uvjetovala snimanje golišave scene samo ako se i cijela ekipa skine. Ekipa je rekla - ok, i scena je tako i snimljena.

11 Film- Filmska radionica u kinu Mosor i Movieplexu Novosti d.o.o. - Vinkovački lis... Page 1 of Film- FILM- NASLOVNA VIJESTI FILM GLAZBA STRIP POJEDINAC FOTO GALERIJA KONTAKT LINKOVI Ponedjeljak, 19 Travanj 2010 Reklame Vinkovci Posljednje fotografija iz albuma: Vinkovci Glavni izbornik Naslovna Vijesti Glazba Film Strip Pojedinac Foto Galerija Oglasi Kontakt Linkovi Cesto postavljena pitanja Filmska radionica u kinu Mosor i Movieplexu Napisala/o Goran Čelig 15/10/2009 Traži Radiopostaja Vinkovci MHz ONLINE Link Strip Pojedinac Anketa ALBUM TJEDNA FILM TJEDNA Radionica za direktore fotografije održat će se od listopada godine u kinima Mosor i Movieplexu (Centar Kaptol) u Zagrebu gdje ćete imati priliku za razgovor i druženje s uvaženim gostima - gospodom Oliverom Stapletonom, Billom Butlerom i Paolom Casciom. Bill Butler je dobitnik nagrade American Society of Cinematographers za životno djelo, nominiran za Oscara za film Let iznad kukavičjeg gnijezda. U njegova djela se ubrajaju Ralje, Rocky III i IV, Briljantin, Prisluškivanje Oliver Stapleton je direktor fotografije na filmovima Lasse Hallströma Kućna pravila, Casanova, Prijevara, Vijesti iz dubine, U sjeni prošlosti te poznatim filmskim ostvarenjima poput Ned Kelly, Buffalo Soldiers, Šalji dalje, Čudovište iz vode, San ljetne noći, Moja lijepa praonica i brojni drugi. Paolo Cascio dobitnik je nagrade za mlade talente International Cinematographers Guilda, a radio je na preko 30 filmova, od kojih su poznatiji Plešimo zajedno, Lovac, Kontrolori leta, Lančana reakcija, Beskonačan dan, serije Hitna služba, Bračne vode, Chicago Hope U petak 16. listopada u 16h u Kinu Mosor radionicu će otvoriti gospodin Srećko Šestan, ravnatelj Uprave za izvedbene umjetnosti i audiovizualnu djelatnost Ministarstva kulture, gospodin Duško Ljuština, član Gradskog poglavarstva Grada Zagreba zadužen za obrazovanje, kulturu i šport i gospodin Dragutin Lučić, savjetnik glavnog ravnatelja HRT-a. Radionica je namijenjena svim osobama koje se bave filmskim snimanjem. Radionica je za polaznike besplatna, zahvaljujući sponzorima restoranima Kod Pavela, Okrugljak, Konoba Čiho, Konoba Korkyra, kinu Mosor Udruga Pravo na kvart, tvrtki AVC, vodi Aquaviva i tvrtki Naturama, hotelu Astoria, tvrtki Klemm Security, te naravno gosp. Butleru, gosp. Stapletonu, i gosp. Casciu, koji su pristali doći u Zagreb i održati predavanja bez financijske naknade. Pozivamo vas da 18. listopada u 13.30h dođete u Movieplex na završno predavanje, koje će ujedno biti i prilika za razgovor s predavačima. Radionicu organizira 4 Film d.o.o. ( iz Zagreba, a sufinancirana je sredstvima Europske Unije. Da li ste zadovoljni nastupom hrvatskih olimpijaca? Naravno da jesam Nisam Solidno ali moglo je i bolje Glasaj Kalendar << Travanj 2010 >> N P U S Č P S Predaj svoj oglas Vremenska prognoza

12

13

14 Vjesnik on-line - Kultura Page 1 of Film»Ubio sam majku«dobitnik nagrade Zlatna kolica ZFF-a Počeli»Dani Orisa«Bill Butler: Snimam prizore veće od života Uloga Tinovih olovčica u povijesti hrvatske književnosti Ni novac ne jamči spas od zaborava DVD tjedna:»x-men početak: Wolverine«Album tjedna: Bob Dylan -»Christmas in the Heart«Peter Stein: Nisam umjetnik već zanatlija Drugi vrhunac festivala Dva sjajna filma o besmislu Od nostalgije do zabranjene ljubavi Fotografski pariški Panteon 19. stoljeća Zabavno i dinamično Dojmljive crtačke poetike Peta sezona serije»art:21«biškupić čestitao Slavičeku Pulski»Doručak s autorom«u Beogradu Otvorena izložba Karla Afana de Rivere Izdanja šibenske knjižnice Više od 600 pisaca u svijetu žrtve represije Elektronski registar Subota, 24. listopada Bill Butler: Snimam prizore veće od života Posao direktora fotografije je imati oko, imati viziju i vještinu pronaći prizore iz svakodnevnog života koji se mogu uklopiti u scenarij na najbolji mogući način, kaže Butler u povodu gostovanja u Zagrebu Nagrada Američkog društva kinematografa za životno djelo, nominacija za Oscara, karijera duga više od pola stoljeća, suradnja s velikim redateljima poput Stevena Spielberga, Miloša Formana i Francisa Forda Coppole - sve to na svojim leđima nosi jedan čovjek, direktor fotografije Bill Butler, koji je prošli vikend gostovao u Zagrebu i u kinu Movieplex održao niz predavanja o izazovima svoje profesije. Taj osamdesetosmogodišnji Amerikanac, vitalan i bistar, prenio nam je djeliće svog iskustva sa žarom pravog zaljubljenika u fotografiju i filmsku umjetnost. Njegova je filozofija jednostavna, a opet prožeta mudrošću čovjeka koji je u životu prošao gotovo sve i hodao svijetlom stranom Hollywooda, ruku pod ruku s najvećim zvijezdama toga filmskog grada. Razgovarali smo s Billom Butlerom za Vjesnik nakon jednoga od njegovih predavanja. Koliko je važna uloga direktora fotografije u Pišite na: Naslovnica Događaji Teme dana Svijet Gospodarstvo Komentari Tribina Kultura Sport Zagreb i Županija Crna kronika Sa svih strana Život WWW arhiva PDF arhiva Kina Kazališta HRT TV programi Putokaz Tečajna lista Predsjednički izbori 2009 Lokalni izbori 2009 Hrvatska u NATO-u Plava vrpca Vjesnika Izbori 2007 Vaša pisma Postavke Pretplata Marketing Narodne Novine d.d. Impresum

15 Vjesnik on-line - Kultura Page 2 of zbirka vjerskih zajednica Digitalna bibliografija Zbirke»Bauer«Silviju Tomaševiću nagrada»calabria«etarget reklama Stara pravila više ne vrijede Internet marketingom ostvarite uspjeh. Bestseller za samo 149 kn! Kako osvojiti novac online? Osvojite od 200 do 500 dnevno. Jednostavan i besplatan način. Certifikat najbolje kupnje Koji proizvodi i usluge u Hrvatskoj nude najbolji omjer cijene i kvalitete? Dodaj svoj oglas stvaranju filma? - Jako bitna, on filmu daje konačni oblik i zapravo povezuje sliku s pričom koju je redatelj želio ispričati - ako je ta slika loša, vrlo vjerojatno ni film neće biti bolji. Direktor fotografije može se odmaknuti od priče i toliko vas zainteresirati za vizualni dojam filma da sve ostalo ostane u drugom planu, što nije dobro. Treba znati stvoriti sliku koja ide usporedo sa scenarijem, nadopunjava ga i koegzistira s njim. Dva su načina da se to napravi dobro - na primjer, ako je riječ o mračnom filmu, i vaša će fotografija biti takva, ali katkad se i kod depresivne priče može stvoriti pozitivna fotografija prepuna vedrine i na taj način čitav film učiniti dinamičnim i intrigantnim. Istina, treba uvijek imati osjećaj i znati kako ne pretjerati, ne zasjeniti samu radnju. Ima različitih pristupa i teško je reći koji je najbolji, tu dolazi do izražaja talent - oni koji ga posjeduju mogu i kršiti ta pravila, a da se u konačnici sve uklapa u cjelinu. Može li se reći da direktor fotografije u određenom smislu manipulira stvarnošću? - Svakom je snimatelju cilj stvoriti sliku veću od života, snažniju od onoga što vidite kad svaki dan hodate ulicom. To je opet stvarnost, ali malo drugačija, upečatljivija i prožeta atmosferom o kojoj ćete, ako je film dobro snimljen, razmišljati i nakon izlaska iz kinodvorane. Direktor fotografije mora imati oko i viziju te vještinu pronaći prizore iz svakodnevnog života koji se mogu uklopiti u scenarij na najbolji mogući način. Treba znati naći i mjesto i vrijeme, ali i točku iz koje ćemo promatrati nešto. I onda je to dobar početak. Jedan od Vaših prvih velikih filmova bile su»ralje«iz na kojima ste surađivali s redateljem Stevenom Spielbergom. - Tako je, negdje početkom sedamdesetih godina počeo sam surađivati sa Stevenom Spielbergom na dvije-tri manje produkcije, nakon što sam već imao petnaestak godina iskustva na televiziji. Upravo su»ralje«bile prekretnica u mojoj karijeri, jer sam u njih unio ideje i načine snimanja, koje sam usavršio radeći na televiziji i koje su do tada bile nepoznate u filmskom svijetu. Radi se o upotrebi manjih kamera pomoću kojih se moglo snimati iz ruke, bile su lakše i praktičnije za rukovanje, nisu bile toliko masivne i teške kao one s kojima smo do tada radili. Snimajući iz ruke podvodne scene u»raljama«, napravili smo scene koje su svojom vizualnošću nadmašivale ono dotad viđeno u svijetu filma.

16 Vjesnik on-line - Kultura Page 3 of Kad smo krenuli s»raljama«, Spielberg je imao samo 24 godine, bio je mlad i poput mene sklon novim idejama i inventivnosti, tražio je i otkrivao nove, dotad neutabane putove u kinematografiji. On je velik entuzijast i raditi s njim bilo je čisto zadovoljstvo, njegova snaga i energija bili su nevjerojatni i podizali su kvalitetu rada čitave ekipe. Jedan od Vaših najvećih uspjeha bila je nominacija za Oscara za film»let iznad kukavičjega gnijezda«. Kako je bilo surađivati s Formanom? - Na»Letu iznad kukavičkoga gnijezda«počeo sam raditi jer mi se jako svidjela priča, a imao sam sreću da je Miloš Forman odlučio promijeniti snimatelja i ja sam upao zahvaljujući poznanstvu s Jackom Nicholsonom, koji je tumačio naslovnu ulogu. Glavni problem tijekom snimanja bio je što Forman nije dobro govorio engleski i ja sam nekako jedini uspijevao pohvatati što je želio reći. Mislim da je to spasilo cijeli film. Koliko su se stvari promijenile u filmskoj industriji? S obzirom na dužinu svoje karijere vjerojatno ste bili svjedokom mnogih promjena. - Stvari su se veoma promijenile, svijet je postao potpuno drugačije mjesto. Stvari koje si nekad smatrao izazovima, danas možeš napraviti rutinski, ne moraš sjediti tjednima razmišljajući o sljedećem koraku kao nekad. Filmska ekipa posjeduje mnogo više kontrole, oprema je puno složenija i snimatelji se ne moraju izlagati tolikoj opasnosti kao nekad. Moguće je napraviti neke stvari koje su prije tridesetak godine bile potpuno nezamislive. Ipak ima stvari koje su u mom poslu i dalje ostale iste - na primjer, svjetlost. To je najvažnija stvar kojom se bavi direktor fotografije i uspjeh se mjeri time koliko uspiješ obuzdati svjetlost i natjerati ju da radi za tebe. Ako snimaš u studiju, onda nema problema i lako je simulirati bilo koje doba dana, ali kad izađeš van, onda više nisi gospodar situacije i ovisiš o mnogo drugih faktora. Što biste savjetovali studentima koji žele postati direktori fotografije? - Poručio bih mladima da jednostavno naprave taj prvi korak, snime bilo kakav film i prilika će doći sama od sebe. Koji put se stvari u životu dogode kad ih najmanje planiramo, ali moramo se maknuti s mrtve točke i početi stvarati, a ne samo pričati. I još nešto - moraš imati tu energiju i željeti to više nego drugi i raditi, raditi i samo raditi. I tada ćeš sigurno uspjeti.

17 Vjesnik on-line - Kultura Page 4 of Propuštena»Apokalipsa«Navodno ste trebali raditi i s Francisom Fordom Coppolom na»apokalipsi danas«? - U životu se uvijek dogode pogreške i propustiš neke prilike za kojima poslije žališ. S Coppolom sam radio na»prisluškivanju«i manjim dijelom na prvome»kumu«. Poznavao sam ga veoma dobro, bili smo prijatelji i divio sam se njegovu talentu i predanosti kojom je ulazio u svaki projekt. Jednoga jutra sam tako sjedio u njegovu uredu u San Franciscu i on mi je preko stola bacio knjigu Josepha Conrada»Srce tame«i rekao da je pročitam i kažem mu da li bih radio film prema toj priči. Uzeo sam knjigu kući, ali sam je zaboravio pročitati i kad smo se ponovo čuli za nekoliko dana, on je već imao drugoga direktora fotografije. Danas kad se toga sjetim, jako mi je žao, jer je»apokalipsa danas«postao uistinu velik film i krivo mi je što nisam sudjelovao u njegovu stvaranju. Stalloneov žestoki tempo Snimali ste i tri nastavka»rockyja«koje je režirao i glumio naslovnu ulogu Sylvester Stallone? - Bili su to»rocky«2, 3 i 4 na kojima sam radio. Sylvester Stallone je osoba velikog ega i snažne osobnosti i koji put je bilo teško raditi s njim, morali ste stalno pratiti njegov tempo i držati korak s njim, što nipošto nije bilo lako. No, bez obzira na to, dobro sam surađivao s njim i u svakome nastavku»rockyja«trudili smo se snimiti što uvjerljivije scene boksačkih mečeva i mislim da smo u tome svaki put i uspjeli. To dokazuje i uspjeh filma i popularnost koju uživa i danas. Vedran Jerbić VJESNIK HRVATSKI POLITIČKI DNEVNIK Zagreb, Slavonska avenija 4 CENTRALA: telefoni i UREDNIŠTVO: i , telefaks i Pišite na: vjesnikonline@vjesnik.hr vjesnik@vjesnik.hr robot marketing@vjesnik.hr pretplata@vjesnik.hr Pokude, pohvale, sugestije i upite tehničke prirode šaljite na webmaster@vjesnik.hr Vjesnik - All Rights Reserved.

18 24sata Page 1 of Bill Butler: Sa Stalloneom je bilo teško surađivati :24 Piše: Sunčica Taslak Filmski snimatelj nominiran za Oscara za film 'Let iznad kukavičjeg gnijezda' kaže da samo ponekad ima problema s hollywoodskim zvijezdama... Sylvester Stallone je vrlo inteligentan, ali ima velik ego. Bilo je teško s njim. Nije prihvaćao moj način rada, no kad mi je počeo vjerovati, snimili smo 'Rocky 3 i 'Rocky 4, prisjetio se 88- godišnji hollywoodski direktor fotografije Bill Butler snimanja serijala filmova Rocky. Filmski snimatelj nominiran za Oscara za Let iznad kukavičjeg gnijezda, kaže, samo ponekad ima problema s hollywoodskim zvijezdama. - Glavna glumica tražila je da joj snimaju samo lijevu stranu lica. Steven Spielberg, s kojim volim raditi, rekao mi je da tako učinim. Odbio sam jer bi štetilo filmu - prisjeća se Butler. Došao je savjetovati mlade kolege, a dosad nije čuo za Hrvatsku. S njim je došao i Paolo Cascio (48), koji je radio na filmovima Gladijator i Sam u kući 2. - U Hollywoodu se tračevi brzo šire. Odmah se znalo da je Patrick Swayze umro - kaže Paolo, koji je, kao i kolege, zaslužan za to kako će film na kraju izgledati. Voli raditi s Melom Gibsonom. Oliver Stapleton (58) bio je šef snimatelja Prisile na brak sa Sandrom Bullock i Casanove s pokojnim Heathom Ledgerom. Hvali glumicu Meryl Streep jer se ne ponaša kao zvijezda. Majstori filma bili su umorni nakon trodnevnih predavanja da bi došli na otvaranje Zagreb film festivala, koji su posjetili pjevač Mile Kekin te glumci Goran Grgić i Helena Minić. 24sata ( Sva prava pridržana. Produkcija: Trikoder (

19 F.I.L.M: Recenzija / Dokumentarac 'Što sa sobom preko dana' u ožujku u hrvatskim ki... mhtml:file://z:\4film\udruga\web\projekti\što sa sobom\film-mag( ).mht Page 1 of F.I.L.M. Film Impressum Layout Misc F.I.L.M. online DVD... najave... VHS najave... recenzije... kultni film kino... najave... recenzije... festivali... premijere... kino raspored TV... kolumna... recenzije kazalište... predstave... festivali... raspored glazba... CD/DVD... koncerti literatura... knjige... časopisi... stvaralaštvo izložbe... osvrti Interview Moram vam reći Arheološki kutak forum... oglasnik newsletter linkovi Novosti - Home Projekti Vratite nam kina! Podržimo živu glazbu! Search F.I.L.M Search F.I.L.M. Internet tjednik F.I.L.M. Izdavac Udruga Artikul Dokumentarac 'Što sa sobom preko dana' u ožujku u hrvatskim kinima (p) PRESS,Saturday 23 February 2008 DOKUMENTARAC ŠTO SA SOBOM PREKO DANA U OŽUJKU U KINIMA Dugometražni dokumentarani film Ivone Juke Što sa sobom preko dana u produkciji 4FILMa, sredinom ožujka krenut će u redovitu kino distribuciju. Dokumentarac prati trojicu zatvorenika kaznionice u Lepoglavi, Tulju, Makija i Zaneta u njihovim dnevnim zatvorskim ritualima, ali i za vrijeme pripreme kazališne predstave po Shakespearovim motivima. Iako osuđeni na duge zatvorske kazne, za ubojstva i pljačku upoznat ćete i njihovu senzitivniju stranu. Redateljica kao rijetko tko do sad uspijeva zabilježiti motive, koji su ih nagnali na zločine, ali i vješto pronalazi put do njihovih emocija, zbog čega ćemo ove ljude s ruba zakona vidjeti potpuno drugačijim očima. Ivona Juka renomirana je redateljica višestruko nagrađivana za svoje filmove kao što su Dobro došao kući brate, Plavi Pony i Razglednica iz Hrvatske MONTAŽA. Film je premijerno prikazan na goeast Film Festivalu u njemačkom Wiesbadenu gdje je osvojio nagradu za najbolji dokumentarac. Na Danima hrvatskog filma osvojio je Grand Prix za najbolji film, nagradu za najbolju montažu te nagradu Oktavijan za najbolji dokumentarac, a nagradama je pridruženo i Srce Sarajeva sa Sarajevo Film Festivala. Film je prikazan i na prestižnim svjetskim festivalima u Montrealu, Sao Paolu, Kalkuti, Prizrenu, Motovunu i Ljubljani. Jedan je to od rijetkih hrvatskih dokumentaraca koji su dospjeli do 35mm filmskih kopija te je time uspjeh filma još veći. Nakon premijere u Zagrebu, Rijeci i Splitu film će biti prikazan u ostatku Hrvatske te Srbiji i Bosni. IVONA JUKA - FILMOGRAFIJA «Što sa sobom preko dana», dugometražni dokumentarni film, 2006, 4 FILM GoEast 2006 Nagrada za najbolji dokumentarni film - «Dani hrvatskog filma» (DHF) Grand Prix najbolji film festivala - Oktavijan Nagrada kritičara za najbolji dokumentarni film - Srce Sarajeva 2006 Nagrada za najbolji dokumentarni film na Sarajevo Film Festivalu - Montreal World Festival Documentaries of the World (Dokumentarni filmovi svijeta) - Motovun Film Festival Official Competition - Dokufest, Prizren 2006 Official Competition - Libertas Film Festival, Dubrovnik 2006 Official Competition - 17th Ljubljana International Film Festival - International Sofia Film Festival - Kalkuta Film Festival official competition - Sao Paolo International Film Festival official competition «Razglednica iz Hrvatske MONTAŽA», kratki igrani film, 2006, za Europsku filmsku Aktualni broj Download (.zip) Novi tekstovi 4. ZagrebDox 2008: Nagrađeni filmovi (p) Kiss na beogradskom Tašmajdanu 15. svibnja (p) Lenny Kravitz u Beogradu 24. srpnja (p) Tokio Hotel u Ljubljani 28. ožujka (p) Lisinski subotom: nastupaju Charles Abramovic i Midori Goto 1. ožujka (p) Promocija '12 Duets' Saše Nestorovića u Galeriji SC-a 3. i 4. ožujka (p) 4. ZagrebDox 2008: Treći i četvrti dan festivala u znaku rata i plesa (p) U Galeriji Grupe 69 otvorena izložba Udruge za promociju u kulturi Federico II Eventi iz Barija Kultur Shock u Boogaloo Clubu 15. ožujka (p) Promocija albuma 'Možda stvarno' grupe Stampedo u KSET-u 4. ožujka (p) Izložba Željke Sančaninu Galeriji Vn od 29. veljače (p) Izložba Roberte Vilić u od 4. ožujka Galeriji Marisall (p) Ciklus suvremenog iranskog filma u kinu Tuškanac od 4. do 9. ožujka Radio Moscow u KSET-u 27. veljače by Tomo Duvovečak Top 10 do 10. veljače 2008.: Komentar by Robert Jukić Vip INmusic festival na Jarunu 3. i 4. lipanj (p) Program zagrebačpg Kina Europa 4. ZagrebDox 2008: Gužve na filmovima drugog dana ZagrebDoxa!

20 F.I.L.M: Recenzija / Dokumentarac 'Što sa sobom preko dana' u ožujku u hrvatskim ki... mhtml:file://z:\4film\udruga\web\projekti\što sa sobom\film-mag( ).mht Page 2 of akademiju, predstavljen na dodjeli Europskih filmskih nagrada u Berlinu - Sumer shorts film festival, 2006, New York 2. nagrada - Nashville Film Festival - Rhode Island Film Festival Official competition - Palm Springs Short Film Festival 2007 Official competition - Interfilm Berlin official competition - Barbados Short Film Festival official competition - Short Film Festival of India official competition - Santa Barbara International Film Festival Official competition - Cleveland International Film Festival Official competition (March 2008.) «Dobrodošao kuči brate» dokumentarni film, 2005, Akademija dramske umjetnosti - ADU - «Dani hrvatskog filma» (DHF) 2005 službena konkurencija - Međunarodni festival kratkog filma, Mostar 2005 službena konkurencija - Dubrovnik Film Festival 2005 službena konkurencija - Ićići Festival Dokumentarnog filma Specijalna nagrada žirija - Festival studentskih filmova u Münchenu službena konkurencija «Plavi Pony», dokumentarni film, 2005, Akademija dramske umjetnosti - ADU - Prvi međunarodni festival dokumentarnog filma «ZagrebDox», Zagreb 2005 Specijalna nagrada žirija - «Dani hrvatskog filma» (DHF) 2005 službena konkurencija - Sarajevo Film Festival 2005 službena konkurencija - prikazivan u riječkim kinima «Ništa više», kratki film, 2003, Akademija dramske umjetnosti - ADU - Motovun Film Festival 2004 službena konkurencija - Europski festival kratkog filma u Baden Wurttemberg službena konkurencija - Međunarodni festival kratkog filma u Mostaru 2005 službena konkurencija «Smeće», kratki film, 2003, Akademija dramske umjetnosti - ADU - F.R.K.A , Studentski Filmski Festival Zagreb Nagrada za najboljeg redatelja - «Dani Hrvatskog Filma» (DHF) 2005 službena konkurencija - «goeast» Festival u Wiesbaden službena konkurencija - Međunarodni studentski filmski festival u Tel Aviv-u službena konkurencija - Međunarodni festival kratkog filma u Mostaru Specijalna nagrada žirija TV reklame ŠUTNJA NIJE ZLATO medijska kampanja protiv rodno uvjetovanog nasilja za Europsku komisiju, sufinancijeri: Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske, Veleposlanstvo Kraljeve Norveške, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i CARE International 2006 Prijavite nasilje nad ženama - TV spot odabran da bude prikazivan na ARTE (franc.njem. tv), kampanju su sufinancirali Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Hrvatski Crveni križ, UNHCR, UNDP, OSCE, Norveško veleposlanstvo, Nizozemsko veleposlanstvo 2006 Promidžbeni spot za zračnu luku «ZAGREB», scenaristica 2005 Zaustavimo trgovanje ljudima, TV reklama, Produkcija: 4 Film d.o.o. scenarist, redatelj 2004 Zaustavimo trgovanje ljudima, TV reklama, Produkcija: 4 Film d.o.o. scenarist, redatelj «Dani hrvatskog filma» (DHF) 2005 službena konkurencija Vega prozori, TV reklama, produkcija: Interfilm redatelj Sunce osiguranje, TV reklama, produkcija: 4 Film d.o.o.. - scenarist, pomoćnik režije Radionice i predavanja: 2006 Cinema of Tomorow Warsaw EFA conference 2005 Sunday in the country Motovun izabrana da napravi kratki film, tema «Montaža» za Evropsku filmsku akademiju Berlin Talent Campus (dio internacionalnog filmskog festivala u Berlinu Internationale Filmfestspiele Berlin ) Ocjena: 0% >> Popis recenzija u ovoj kategoriji << Povratak na recenzije (p) Zlatna Koogla 2008 (p) Glasajte!!! Braća Coen i europski glumci trijumfirali na Oscarima Udruga za promociju u kulturi Federico II Eventi iz Barija gostuje u Galeriji Grupe 69 (p) Moram vam reći: PRAVO NA BIJEDU (povodom 4. ZagrebDoxa) by Ada Jukić Film 'Krivotvoritelj' dobitnik nagrade Oscar (p) 4. ZagrebDox 2008: Pobjednik Sundancea otvorio Festival (p) Top 10 do 03. veljače 2008.: Komentar by Robert Jukić Svi dobitnici ovogodišnje (80-e) dodjele Oscara za 2007 godinu (p) Filmski programi u kinu Tuškanac od 25. veljače do 1. ožujka dodjela Oskara (p) Predstavljamo hrvatski horor 'Sothos' (Incident7) (p) DVD: IZBORI 2, gangsterski DVD: SAGORIJEVANJE, triler Popis nominacija za Oscara U očekivanju Oskara KINO: ASTÉRIX NA OLIMPIJSKIM IGRAMA, fantasy komedija Dokumentarac 'Što sa sobom preko dana' u ožujku u hrvatskim kinima (p) Kikinda Short 27. veljače u Kikindi (p) 'Kauboji' u Teatru Exit 6. ožujka (p) Eric Prydz u Bestu 7. ožujka 2008 (p) Juliette Greco u Lisinskom 26. veljače (drugi put) (p) WILLIAM LASHNER: KOBNA POGREŠKA (knjiga) Bok Ime: Lozinka: Prijava Zapamti me [ Učlanite se ] [ Zaboravili ste lozinku? ] Anketa U nagradnoj igri želim dobiti Knjigu

21 Jutarnji.hr Page 1 of Autor: Portal Jutarnji.hr Objavljeno: Dani hrvatskog filma: Kako okorjeli robijaši vide Shakespearea Drugi dan DHF-a obilježili su dokumentarci. Prikazana su dva dokumentarna programa s ukupno šest naslova, kvaliteta prikazanih dokumentaraca se barem za sada čini mnogo boljom od lanjske, a festival je dobio i svog prvog ozbiljnog favorita za nagradu. Riječ je o filmu "Što sa sobom preko dana", cjelovečernjem dokumentarcu redateljice Ivone Juke. Taj film je prije svega desetak dana u njemačkom Wiesbadenu na festivalu istočnoeuropskog filma nagrađen kao najbolji dokumentarac, a sada smo se imali priliku uvjeriti i zašto. "Što sa sobom preko dana" film je koji se bavi skupinom dugogodišnjih robijaša koji unutar zatvora u Lepoglavi uz stručnu pomoć glumca Stojana Matavulja pripremaju predstavu po Shakespeareu. Redateljicu Juku, međutim, nije toliko zanimao aspekt reahabilitacije kroz umjetnost, nego je većinu filmskog vremena posvetila trojici počinitelja - "glumaca" : jednom osuđenom za oružanu provalu, drugom za umorstvo iz ljubomore, a trećem za umorstvo koje je počinio da bi platio heroin. Trojicu muškaraca s užasnim biografijama i krvavim mrljama na osobnoj povijesti Ivona Juka je predstavila pred kamerom kao punokrvna živa bića, ne upadajući ni u zamku da im drugi put sudi, niti u još goru zamku da ih pučkim sociologiziranjem opravdava i humanizira. "Što sa sobom preko dana" je vrlo dobar film koji utjelovljuje upravo onu vrstu dokumentaristike koja je danas svjetski trend: angažiranu, socijalno osviještenu, "novinarski" iscrpno istraženu, a opet filmski zanimljivu i vizualno živu. Nažalost, takvi dokumentarci kod nas su, čini se, još uvijek u debeloj manjini. Dominantni ostatak programa činili su dokumentarci onog tipa kakve ne HTV-u najviše vole: apstraktni, elegični i vizualno bogati filmovi. Ponekad se čini kako je glavni preduvjet da netko uđe u naš TV dokumentarac da nije blagoslovljen vrednotama kao što su električna struja i asfalt. Sve ovo spominjem zato što se to tiče i jednog filma koji je inače sam po sebi vrlo dobar.

22 Jutarnji.hr Page 2 of Riječ je o dokumentarcu "Delta" mladog redatelja Stanislava Tomića koji je u polusatnom filmu bez riječi kroz seriju vizualnih impresija predstavio močvare, kanale i ušće Neretve. Tomićev film u suštini je vrlo dobar: sjajno je snimljen, montiran kroz minuciozni niz vizualnih asocijacija, precizan je u izvedbi i objedinjen jedinstvenom mističnom atmosferom. Ali, taj film po svojoj poetici kao da je nastao šezdesetih godina. Ipak, na umu treba imati da je "Delta" najbolji primjerak dominantnog dokumentarističkog modela koji se s Danima hrvatskog filma očituje u bezbroj neusporedivo gorih mutacija. Problem dobrog filma 'Delta' Prostor neretvanske delte sustavno je melioriran u Titovoj eri. U idućoj generaciji Neretvanci su se obogatili mandarinama. U devedesetima privatizacija zemlje pretvorila se u kontinuiranu aferu, a kao posljednje zlo stigao je eko-klimatski kaštig: u deltu ulazi more. Ti elementi nude priču iz koje bi mogao nastati hrvatski "Bowling for Columbine". Umjesto toga, dobili smo film koji je prava stilska čipka, ali o svemu tome ne kazuje ni riječi. Jurica Pavičić Copyright Jutarnji list. Sva prava pridržana.

23 Tri mudraca kriminalca > Slobodna Dalmacija > Kultura mhtml:file://z:\4film\udruga\web\projekti\što sa sobom\tri mudraca kriminalca Slobo... Page 1 of SLOBODNA DALMACIJA :40 "ŠTO SA SOBOM PREKO DANA, NAGRAĐIVANI DOKUMENTARAC U SPLITU Tri mudraca kriminalca Na zagrebačkoj premijeri pročučala sam cijeli film i na kraju, kad mi je noga već odrvenjela, pala sam sa svim stvarima. Ali publika me i doslovce podigla - kaže Juka PIŠE JAKOV KOSANOVIĆ - Oš se ubit a nemoš, poala crnjaka, šta sad!? Štaš sasobon priko dana!? - ovako zvuči best of citat jednog od trojice lepoglavskih zatvorenika u glavnim ulogama dokumentarca Što sa sobom preko dana, Ivone Juke, koja je održala premijeru u punoj trici splitskog Broadwaya. Zane, Tuljo i rečeni Maki, splitski brbljav tip kojega je u Jokeru gledao i njegov otac, tri su mudraca kriminalca koji su bacili čini na splitsku publiku, tako da je nakon završetka filma prošao koji trenutak prije pljeska. - Cinestarova dvorana je mala, čučnula Tuljo sam pokraj vrata i u tom položaju ostala do kraja filma, osluškivala reakcije... Ivona Juka Ivona Juka ima razloga za zadovoljstvo; film je, osim prošlogodišnjih nagrada, imao i uspješnu premijernu mini turneju u Zagrebu, Rijeci i Splitu, a ide i u distribuciju, gdje su domaći dokumentarci rijetko svoji na svome. Svakako, Juka je bila sretna domaćica u kinokutku splitskog Broadwaya: - Pa Split jedini ima digitalni projektor u Hrvatskoj! Da sam to znala ranije, ovdje bih napravila prvu premijeru, a ne čekala dok se film prebaci na 35 mm. Ali dobro je bilo, jel da? Drvena noga Zagrebačka premijera za Juku je bila anegdota: Kraj filma, pali se svjetlo, brzo se ustajem da ljudi ne vide manijaka koji čuči pokraj vrata s laptopom, torbama, brdom stvari koje vučem, iznenadilo me svjetlo na prvom kadru špice, i bum, noga mi se presavine kao slamka na par mjesta! Padam s laptopom, torbama, svim stvarima koje vučem i ne mogu se dići, ne osjećam nogu. Nisam primijetila da trne, drveni! Mislim, gotovo, Eduardo... - smije se Juka zagrebačkoj epizodi, ali i poantira kako nije sve zlo za zlo. - Prilaze neki ljudi, komentiraju kako im se film sviđa, pitaju jel mi treba pomoć, podižu me s poda. Ja se počnem smijati, promislim kako me i doslovno dižu oni kojima se film sviđa. Stanem sa strane, da čujem još koji komentar, iako bi već najradije zagrlila sve koji izlaze samo iz zahvalnosti što su ostali do kraja filma. No, čujem: totalno te uvuče, super je režirano, bed Zane je, a tako je i duhovito, to mi je super. Pušim i smješkam se. Ajde, dobro je, vraća se krv u nogu, boli za popizdit, ali neka... Ipak su me podigli. Maki Tuljo oće dalje Ivona Juka o snimanju filma: Bilo je ful teško snimiti ovaj dokumentarac. A po novom zakonu, to će biti i nemoguće. U zatvor smo mogli ući samo s jednom kamerom, a za svaki ulaz i izlaz iz zatvora voditelj smjene morao je pokrenuti barem tri policajca s walkie-talkiejem. - Tuljo, Zane i Maki bili su super iako ispočetka nisu ni znali što radim, mislili su da sam kakva novinarka. Ali to im je bilo nešto novo i bili su super. Kasnije su gubili volju, znali su biti u pravom bedu. Pogotovo Tuljo, koji namjerava nastaviti krim

24 Tri mudraca kriminalca > Slobodna Dalmacija > Kultura mhtml:file://z:\4film\udruga\web\projekti\što sa sobom\tri mudraca kriminalca Slobo... Page 2 of karijeru, pa mu je crnjak da kasnije ne postane neki usual suspect, ono, da se ljudi ne počnu bacati po podu samoposluge i onda kad samo hoće kupiti kruh. Komentari Morate se prijaviti da biste komentirali članak. Trenutno nema komentiranih članaka, prijavite se kako biste ostavili svoj!

25

26

27

28 Zatvor (ni)je horor > Slobodna Dalmacija > Nedjeljna mhtml:file://z:\4film\udruga\web\projekti\što sa sobom\zatvor (ni)je horor Slobodna... Page 1 of SLOBODNA DALMACIJA :11 DAROVITA IVONA JUKA, MLADA REDATELJICA VRSNOG DOKUMENTARCA ŠTO SA SOBOM PREKO DANA KOJI UPRAVO IGRA U KINIMA Zatvor (ni)je horor Zatvor nije zvjersko mjesto gdje se ljudi stalno ubijaju i siluju, inače nitko živ ne bi izašao. Daleko od toga da se takve stvari tamo ne događaju, ali ima toga i na slobodi PIŠE MARKO NJEGIĆ Ivonu Juku, apsolventicu režije na ADU-u, oduvijek su zanimali marginalci suprotni nama. Recimo, u dokumentarcu Dobrodošao kući, brate, bila je to romska obitelj. U Plavom poniju, pak, priča smještena u Vukovar pratila je ženu koja nakon rata odlazi na 45. godišnjicu mature osjećajući se kao svojevrsni E.T. među Hrvatima i Srbima. Stoga ju je Juka i postavila na ponicu, kao Steven Spielberg nekoć svoga izvanzemaljca. Sličan itijevski osjećaj mlada je redateljica i sama doživjela u zatvoru na snimanju višestruko nagrađivanog i doista sjajnog dokumentarca Što sa sobom preko dana. Bicikl tamo, doduše, nije imala. Tek kameru uperenu u lice (trojice) zatvorenika. Pa, ajmo vidjeti što je Ivona snimila... Odakle ideja za dokumentarac lociran u zatvoru? Pogledala si puno zatvorskih drama tipa Iskupljenje u Shawshanku, odnosno serija a la Oz i Zakon braće? (smijeh) Da, pogledala sam puno zatvorskih serija i filmova. Uostalom, odrasla sam i izgradila se na američkom filmu... Ivona Juka: Ovo nije Kum gdje frajeri napreduju na krim-ljestvici JOŠKO ŠUPIĆ / CROPIX...opa, u periodu kad je domaćim kritičarima i filmašima in pljucati po svemu što dolazi iz Hollywooda, premda na jedno smeće poput Žene mačke dobijemo, recimo, Collateral, ti ne skrivaš da si na njemu odrasla. Nemam razloga to skrivati. Američki je film kvalitetan. Spominjući Collateral, dovoljno je, eto, samo vidjeti Michaela Manna. Njegova su kadriranja i pokreti kamere fascinantni. No, da se vratim na pitanje. Ideja ipak nije proizišla iz zatvorskih filmova i serija. I prije sam se u svojim filmovima bavila iščašenim slučajevima, a zatvorenici u potpunosti odgovaraju tom opisu. Takvi su mi likovi posebno interesantni, a njihov veliki grijeh bio je ključan za priču. Smatram kako za film nije važno imati iskustvo čovjeka da bi se redatelj i konačno gledatelj identificirao s njim. Bitniji je doživljaj. Primjerice, moga oca nije ubio stric, ali sam svejedno doživjela Hamleta. Uglavnom, kotačići za moj film počeli su se okretati kad sam čula da je Stojan Matavulj sa zatvorenicima uspio napraviti predstavu koja je doživjela ogroman uspjeh pred normalnom publikom u Gavelli. Koliko je vremena trebalo proći da se kotačići otkotrljaju do kraja i dobiješ dozvolu za snimanje u zatvoru nakon što ti je scenarij prošao na natječaju Ministarstva kulture RH? Dugo. U jednom sam trenutku čak i posumnjala da ću uopće doći do zatvora, a vrijeme čekanja iskoristila sam za pripremu - razgovore sa sociolozima, penolozima i bivšim zatvorenicima. Je li ti, kao ženi, bilo neugodno biti iza rešetaka, među zatvorenicima? Jesi li doživjela kakvu nezgodnu situaciju? Svi ljudi s kojima sam pričala upozoravali su me na potencijalan slučaj otmice, plašili da zatvorenicima nipošto ne smijem prići bliže od metar i pol......ali to si svejedno napravila... Da, namjerno sam prekršila to pravilo. Htjela sam im prići kao što prilazim svakome o kome snimam film. Zapravo, više sam se bojala za projekt nego za sebe samu. Jer, ako je tako, nisam htjela raditi film o zvijerima. Srećom, nije bilo tako.

29 Zatvor (ni)je horor > Slobodna Dalmacija > Nedjeljna mhtml:file://z:\4film\udruga\web\projekti\što sa sobom\zatvor (ni)je horor Slobodna... Page 2 of Zane u sceni Jukina filma Snimanje je trajalo pet dana, od čega su četiri otpala na sam zatvor. Kako si u tako kratkom roku uspjela sve riješiti? Kamere su radile vrlo intenzivno, svakoga dana po 16 sati unutar zatvora, gdje smo moja ekipa i ja spavali. Naravno, ne u ćelijama. To je, uzgred, prvi put da je netko uspio iskamčiti dozvolu za snimanje unutar zatvora dulje od dva sata. Smještaj je bio skroman, kao u hostelu, ali ništa posebno odvratno. Mogla sam ostati i duže, no nije bilo potrebe. Dobro smo se pripremili prije snimanja, a aktere sam ionako željela uhvatiti nespremne, postići efekt prepada. Trojica zatvorenika, Tuljo, Maki i Zane, u potpunosti su se razotkrili pred kamerama. Kako si ih uspjela nagovoriti da ti izvedu duševni striptiz? I zašto baš njih trojica? Od upravitelja zatvora molila sam profil svakog zatvorenika. Jasno da su mi i drugi bivali ponuđeni, ali inzistirala sam na trojici s visokim kaznama. Maki, Tuljo i Zane bili su mi najzanimljiviji odmah čim sam ih vidjela na pokusu predstave u Gavelli. Bili su tri različita svijeta, po karakteru i socijalnom backgroundu. Na početku sam im rekla kako ih ne namjeravam opravdavati za ono što su napravili, jer za to opravdanja nema. Tretirala sam ih kao naturščike, prilagođavala se svakome od njih. Nisam im objašnjavala zbog čega će nešto napraviti, plesati i slično, nego im samo rekla da to naprave. Htjela sam da mi daju svoju istinu. Amplitude u odnosu Jeste li se zbližili s kojim od njih? Bilo je, naravno, amplituda u našem odnosu, ali ne, nisam smjela. Da jesam, izgubila bih distanciju i neutralnost. Zane, Tuljo i Maki odigrali su odlično svoje uloge. Bi li kome od njih dodijelila pravu rolu u nekom svom budućem filmu kad budu pušteni na slobodu? Bih, to sam im i rekla. Trebala bi se, jasno, pojaviti uloga koja im je bliska jer nisu prošli klasični glumački trening, ali veoma su zahvalni za redatelja. Vidjet ćemo. Jedan od zatvorenika u filmu veli da mu je Collateral uvjerljiv s obzirom na temu o plaćenom ubojici. Što misliš, je li tvoj film uvjerljiv (bivšim) zatvorenicima? Mislim da jest. Svi su rekli da je uvjerljiv. Barem su takve bile reakcije nakon projekcija u gospićkom i pulskom zatvoru. Zatvor nije horor, nije onako zvjersko mjesto gdje se ljudi čitavo vrijeme ubijaju i siluju. U suprotnom, nitko živ ne bi izašao iz njega, a kriminal bi se smanjio. Daleko od toga da se takve stvari tamo ne događaju, ali ima toga i na slobodi. Jesu li film vidjeli zatvorenici Lepoglave i njegovi akteri? Jesu. Imala sam ogroman uteg prije projekcije. Osjećala sam strah da ih ne razočaram, da se ne osjećaju iskorišteno, povrijeđeno, budući da su mi sebe dali na pladnju. Prva reakcija im je bila - šok. Dobro, možda je šok presnažna riječ. Zapravo, iznenadili su se - pozitivno. Iako su imali nešto drugo u glavi, drukčiju viziju filma od moje, prihvatili su sebe onakvima kakvi jesu. Publika ih je jednako prihvatila. Posebno im je bilo drago kad su čuli za nagrade koje smo osvojili. Ta njihova reakcija mi je najdraži dar.

30 Zatvor (ni)je horor > Slobodna Dalmacija > Nedjeljna mhtml:file://z:\4film\udruga\web\projekti\što sa sobom\zatvor (ni)je horor Slobodna... Page 3 of Tuljo Isti je zatvorenik također izjavio u kameru kako je oponašao Kuma prilikom ubojstva. Misliš li da netko može oponašati njihova nedjela rukovodeći se time da možda netko i o njima snimi film jednoga dana dok odrađuju zatvorsku kaznu koja, prema viđenom, donekle izgleda kao odsluženje vojnoga roka? Teško. Recimo, Tuljo čitavo vrijeme priča kako nikad nije želio imati dosadnu svakodnevicu, radno mjesto, ženu, djecu, kredit i te spike, nego da može otići negdje kad god mu se prohtije. I gdje vidimo da on doista sad ode? Protrčati po dvorištu? Do teretane? Ne volim estetiku kad netko umre, a padne list s drveta. Htjela sam fokus na njima, ali u drugom, trećem planu pokazati sav čemer zatvora. Što sa sobom preko dana nije film tipa Kum i Collateral gdje frajeri napreduju na kriminalnoj ljestvici, ili su već uznapredovali. On daje poruku da se zločin ne isplati jer u zatvoru, među ostalim, postoji još učmalija rutina od one na slobodi u kojoj se pitanje Što sa sobom preko dana? nameće samo po sebi. Vaši zatvorenici vole akciju, ono, kužiš, Bruce Willis, Bruce Lee i te fore. Bi li ti možda snimila neki akcijski film po mjeri jedne Kathryn Bigelow ( Pakleni val, Plavi čelik ). Bih, zašto ne? Volim stvari s puno mizanscene. Komorna drama je teža za napraviti kad imaš samo dva lika u kuhinji s kojima moraš zadržati pažnju gledatelja, iako oni ne lete i ne šaketaju se u zraku. No, akcijski su filmovi u zanatskom smislu jako izazovni, naročito kad ih se radi u siromašnoj produkciji, a moraš izvesti scenu unatoč ograničenjima. Obožavam Tigra i zmaja, bila bih veoma ponosna da snimim nešto tako. Polako se vraćam igranom filmu Govoreći o Bruceu Leeju, jedan zatvorenik fizički malo baca na Boru Leeja, njegova velikog štovatelja. Je li ti on možda zanimljiv kao protagonist nekog budućeg dokumentarca? Zasad ne. Dokumentarci nisu moj primarni interes. Pače, voljela bih se sad polako vratiti igranom filmu, gdje imam još puno toga naučiti i istražiti. Šuška se da baš pripremaš igrani film. Istina? O čemu se radi? Dobro si čuo. Pripremam dramu u centru koje se nalazi pet likova mikrozajednice, pet parova, ne nužno ljubavnih. Svatko od njih smatra kako onaj drugi predstavlja teret, da bi im bilo lakše bez njega, a do kraja filma bi se, kao i gledatelj, uvjerili u suprotno. Radni naslov je Drugi i film bih voljela snimiti upravo u Splitu. Pa ipak, troškovnik je prilično impozantan za takvo što, tako da ćemo još vidjeti. Jedan od strahova koji zatvorenici u filmu osjećaju je onaj od starosti. Ima li ga Ivona Juka? Starosti me nije strah. Bojim se samo rutine i umora. Cijeli bih život voljela ovo raditi. Zato se nadam da neću oguglati, izgubiti entuzijazam. Tužno mi je kad vidim to kod ljudi. Michael Moore i Petar Krelja Koliko uopće pratiš svjetsku i domaću dokumentarnu produkciju? - Prije sam mislila da svatko može snimiti dokumentarac. Nije istina. Dokumentarna je forma nerijetko teža, izazovnija. Preko nje upoznaješ život kakav jest, imaš veći doticaj sa stvarnošću. I bez obzira na to što imaš spremne materijale, na snimanju moraš biti kadar improvizirati, po potrebi cijelu priču preokrenuti naglavačke u okviru određene scene. Kakav ti je, recimo, Michael Moore, a kakav Petar Krelja? - Moorea cijenim jer se bavi razotkrivanjem nečega, ali nije mi drag njegov agresivni stil stavljanja mikrofona pod njušku. Krelju volim kao i Danu Budisavljević. Držim da je u Hrvatskoj dokumentarna produkcija jača od igranofilmske.

31 Zatvor (ni)je horor > Slobodna Dalmacija > Nedjeljna mhtml:file://z:\4film\udruga\web\projekti\što sa sobom\zatvor (ni)je horor Slobodna... Page 4 of Pet kratkih komada Serije - Oz ili Zakon braće? Oz. Izvedbeno je i zanatski bolje napravljen, a i fabula mu je interesantnija. - Filmovi - Papillon ili Iskupljenje u Shawshanku? Iskupljenje u Shawshanku. Morgan Freeman. - Redateljice - Jane Campion ili Sofia Coppola? Jane Campion. Nisam još uvijek sigurna jesu li Izgubljeni u prijevodu slučaj, ili je Coppola doista tako dobra autorica. - Redatelji Alejandro Gonzales Inarritu ili Alfonso Cuaron? Teško pitanje. Ne znam... 1:1? - Akcijski junaci - Bruce Willis ili Bruce Lee? Ipak Bruce Lee. Kad sam imala tri godine, bratić me je odveo u kino na njegov film. Ono što je on radio vrhunska je umjetnost akcije i koreografije. Maki Komentari Morate se prijaviti da biste komentirali članak. Trenutno nema komentiranih članaka, prijavite se kako biste ostavili svoj!

32 ŠTO SA SOBOM PREKO DANA: Iskupljenje u Lepoglavi > Slobodna Dalmacija >... Page 1 of SLOBODNA DALMACIJA :27 ŠTO SA SOBOM PREKO DANA: Iskupljenje u Lepoglavi Film: ŠTO SA SOBOM PREKO DANA Dokumentarac; Hrvatska, Režija: Ivona Juka Uloge: Maki, Zane, Tuljo Distribucija: Blitz Ocjena: **** 1/2 Otkako se na filmsku pozornicu popeo Michael Moore, dokumentarci su naglo postali in. Otprilike tu negdje serije Oz i Zakon braće povratile su popularnost zatvorskim dramama a la Iskupljenje u Shawshanku. Ivona Juka sve je to (ne)svjesno promatrala sa strane i snimila dokumentarac postavljen u ozloglašenu kaznionicu u Lepoglavi. Ali, ne bojte se. Darovita Juka nije nikoga kopirala. Njezin film Što sa sobom preko dana autentičan je komad sočne dokumentaristike kakav se u domaćoj, pa i svjetskoj produkciji ne viđa baš svakoga dana. Juka je kameru uperila u trojicu mahom blagoglagoljivih kažnjenika (Maki, Tuljo, Zane) koji gule dugotrajnu robiju. Međutim, nju ne zanima zakon braće kojemu (ni)su vjerni. Zanima je njihova osobna drama na granici redempcije. O teškim kaznenim djelima zatvorenici, među ostalim, u kameru govore i jezikom tijela, izvodeći doslovce fizički (ali i psihički) striptiz na sceni. No, upravo tišina između njihovih redaka, onaj skriveni život riječi o kojem je redateljica Isabel Coixet snimila istoimeni film, Juki daje priliku da napravi presjek (ruba) hrvatskog društva i u pozadini ilustrira pravo lice zatvora koje je, prema njezinu "doxu", bolje ne upoznati iz prve ruke. Ako ništa, ono zbog bezizlaznog, začaranog kruga kolotečine koja postavlja pitanje Što sa sobom preko dana kad dan, kao u filmu Matije Klukovića, nikako da - prođe. scena facebook twitter pišite uredniku pošalji ispis Sponzorirani link

33 DOP Film // ŠTO SA SOBOM PREKO DANA mhtml:file://z:\4film\udruga\web\projekti\što sa sobom\dop Film -- ŠTO SA SOBO... Page 1 of Pretraži DOP Go! Gdje sam: DOP online > DOP Film > ŠTO SA SOBOM PREKO DANA DOP SADRŽAJ DOP Album reviews DOP News flash DOP Music interviews DOP Music portrets DOP On & off music DOP Live reports DOP Indie, alter & demo DOP Film (u i oko njega) DOP Mediji DOP Subbbakultcha DOP Literrra & stripoteka DOP Kolumnizam DOP Kult DOP Fucks'n'Sucks DOP Sex DOP Reactions DOP Reklame DOP Marketinški FAQ-ti DOP Profesori(ce) DOP Bannerz DOP Arhiva ŽIVOT UZ DOP DOP Produkcija DOP Records A1 Booking Agency ŽIVOT NAKON DOP-a ŠTO SA SOBOM PREKO DANA - Igrani dokument by Ivona Juka Film 'Što sa sobom preko dana', mnogostruko nagrađivan hrvatski dokumentarac (goeast Film Festival, Grand Prix Dana Hrvatskog Filma, Oktavijan na DHF, Srce Sarajeva na Sarajevo Film Festivalu), do sada prikazan i na prestižnim svjetskim festivalima (Montreal, Sao Paolo, Kalkuta, Prizren, Motovun, Ljubljana), konačno dolazi u hrvatska kina - u redovitu kino distribuciju. Svečana premijera zakazana je za utorak, , a film kreće u redovitu kino-distribuciju Tri glavne uloge u zatvorskoj kazališnoj predstavi igraju Tuljo, Maki i Zane. Njih se trojica potpuno razlikuju. Odslužuju različite kazne, za različita zlodjela, u zatvoru rade različite poslove, pa čak i na tom mjestu gdje su svi unificirani,- različito žive. Razlikuju se ne samo po karakteru, već i po društvenom i socijalnom background-u, po interesima, željama, - svemu. U zatvoru se ne druže i vjerojatno se nikada ne bi ni upoznali da ih njihova nedjela nisu dovela na isto mjesto. Tuljo, osuđen na pet godina zbog oružane pljačke, trenutno se nalazi na poluotvorenom odjelu zatvora, u koji se dolazi nakon određenog vremena provedenog u zatvorenom odjelu, ako zatvorenik ispuni određene penološke uvjete. Što su penološki uvjeti nitko ne zna. U poluotvorenom odjelu osiguranje je minimalno, tako da je to neka vrsta kušnje ponašanja zatvorenika. Tuljo tamo radi u autopraonici. Maki, koji je počinio plaćeno ubojstvo u narkomanskoj krizi, odslužuje trinaestogodišnju kaznu. Volontira kao ministrant u zatvorskoj kapelici. Većinu vremena provodi sa svećenikom, s kojim neprestano ulazi u prepirke, ili čita u zatvorskoj knjižnici. Ćeliju dijeli s Mirkom koji neprestano igra Gameboy, tako da komunikacija s njim nema pretjeranog smisla. No, Maki se ne da smesti. Maki priča, a Mirko šuti i igra se. Zane, osuđen na trinaest godina zbog ubojstva, radi u likovnom ateljeu. Većinu vremena provodi s prijateljem Indyjem, koji voli dolaziti kod njega u atelje zbog ljepila s kojim Zane radi slike od piljevine. Indyju udisanje ljepila služi za opuštanje i pročišćavanje sinusa. SEMKA SOKOLOVIĆ BERTOK SS Bertok bijaše jedna od najvećih i najpopularnijih karakternih glumica exjugoslavenskog glumišta. Rođena u Sarajevo krjem prosinca preminu... JUNO (Jason Reitman) Naš oscarovski favorit i neproglašeni pobjednik mali je filmić "Juno". Nastao temeljem scenarija bivše striptizete, mlade djevojke Diablo Cody, Juno u... P.S. VOLIM TE (Richard La Gravanese) Unatoč malom datumskom zakašnjenju i promašivanju Valentinova, novi film scenarista i redatelja Richarda Gravanesea još uvijek može kotirati kod svih... BIT ĆE KRVI (PT Anderson) Kada netko potpiše "Boogie Nights", "Punch Drnk Love", "Hard 8", a onda povrh svega "Magnoliu" teško je pri svim budućim prosudbama njegova rada ostat... DOKUMENTIRANE NAGRADE Djeca su radost svijeta i života. Ali program Zagreb Doxa je pokazao kako u raznim dijelovima svijeta te iste klince koriste za razne oblike seksualni... OSCAR 2008 Na netom završenoj dodjeli američkih filmskih nagrada kojoj nije priprijetio štrajk scenarista a bome niti stjuardesa i pilota Croatia Airlinesa, trij... ZLATNA MALINA 2008 Nagradu Zlatna Malina od dodjeljuje Zaklada zlatnih malina uoči dodjele Oscara, a predstavlja malinu veličine golfske loptice na roli filma Supe... HUMAN RIGHTS FESTIVAL 2008 Svjesno ili nesvjesno, često i uz pomoć zakona, ljudska prava se krše, ignoriraju ili ne prepoznaju, stoljećima se analiziraju i iznova definiraju, a... NO COUNTRY FOR OLD MEN (Coen Bros)...jer bismo samo pokvarili utisak. O filmovima braće Coen postoje u našoj redakciji oprečna mišljenja. Polovica misle da su genijalni - briljantni -... U filmu paralelno pratimo dan probe u gradskom kazalištu i njihov život u zatvoru... Izvrsno, senzibilitetom, ufurom, ulogama, scenaristički, snimateljski, na sve moguće načine redateljica je uspjela dočarati humanost unutar zatvoreničkog kruga ljudima ogrezlim u krvne i ine delikete. Vrlo životni karakteri, vrlo smjela ideja, odlična izvedba. Navijamo da prođe u kinima... Autor: Ivan Perić, :47 h Hosted by Avalon IT

34 DNEVNIKULTURNI.INFO - vijesti - film - Što sa sobom preko dana? mhtml:file://z:\4film\udruga\web\projekti\što sa sobom\dnevnikulturni_info... Page 1 of Što sa sobom preko dana? Print Pošalji link U svijetu se posljednjih godina događa umjetničko-komercijalni preporod dokumentarnog filma. Prvoborac tog fenomena svakako je Michael Moore, čiji filmovi u Americi zarađuju desetine milijuna dolara, ravnopravno se natječući s holivudskim spektaklima. No, iza Moorea postoji još mnogo dokumentarista čiji filmovi nisu blockbusteri, ali se gledaju, financijski su isplativi, a također osvajaju i nagrade, i izazivaju medijsku pažnju. Kod nas je situacija drukčija pa dokumentarci, posebno oni domaći, rijetko dođu do redovite kino distribucije. Naravno, prikazuje se Michael Moore, a što se domaćih uradaka tiče, nakon 'Novog, novog vremena' i 'Sretnog djeteta', ulaskom u redoviti kino-program može se sada pohvaliti i redateljica Ivona Juka s filmom Što sa sobom preko dana koji je hrvatsku premijeru imao na Danima hrvatskog filma, gdje je nagrađen Grand Prixom, a uz Oktavijana za najbolji dokumentarac, dosad je osvojio i nagrade na festivalima u Wiesbadenu, Montrealu i Sarajevu. Film prati trojicu zatvorenika u Lepoglavi koji su se odlučili pozabaviti kazališnim uprizorenjem 'Sna Ivanjske noći' Williama Shakespearea. Doći do zatvorenika uopće nije bilo lagan zadatak, no sretan slučaj je htio da predstava gostuje u Gavelli, gdje se Juka po prvi put susrela sa zatvorenicima. Objasnila im je da traži trojicu za dokumentarni film, a imala je i jasno definirane kriterije, željela je da subjekti njezinog dokumentarca budu teški kažnjenici, no različitog socijalnog porijekla i statusa. bili su zadovoljni time kako su ispali. Tuljo je, optužen za oružanu pljačku, a Zane i Meki, obojica su u zatvoru zbog ubojstva, no svi oni u konačnici iskreno i bez okolišanja govore o svojim životima. Taj prvi susret bio je tek početak duljeg snimanja, koje se najvećim dijelom odvijalo u Lepoglavi. S promjenom lokacije došla je i promjena stava trojice zatvorenika prema činjenici da su tema dokumentarnog filma, te su se isprva pokušali prikazati u najboljem mogućem svjetlu, no s vremenom su se opustili, a nakon što su vidjeli film Snimati u najpoznatijem hrvatskom zatvoru za Ivonu Juku i njezinu ekipu bio je pionirski pothvat, jer ova kaznionica nikada prije nije nekome dozvolila takvu vrstu pristupa, nego je ponajviše korištena kao igrano-filmska kulisa. Zahvaljujući tome, zatvorenici su se, tvrdi Juka, s poštovanjem odnosili prema filmskoj ekipi, koja se kao žena među muškim kriminalcima nije doživjela neugodna iskustva s dobacivanjima ili neukusnim komentarima. Prvotna ideja za «Što sa sobom preko dana» bila je pokazati stvarnost zatvorske svakodnevice i povući paralele sa životom onih koji su na slobodi. Nakon praktičnog zatvorskog iskustva, Juka kaže kako je još više uvjerena da nekakve bitne razlike između kriminalaca i takozvanih običnih ljudi baš i nema. Zato je glavni cilj ovoga filma bio demistificirati općeprihvaćena uvjerenja o zatvorskom životu, poput onih romantičnih kako se kriminalci svakodnevno kaju za svoja zlodjela, ili naturalističkih koja podrazumijevaju konstantna ubojstva i silovanja.

35 DNEVNIKULTURNI.INFO - vijesti - film - Što sa sobom preko dana? mhtml:file://z:\4film\udruga\web\projekti\što sa sobom\dnevnikulturni_info... Page 2 of «Što sa sobom preko dana» prikazuje se, nevjerojatno ali istinito, u Cinestaru, što je ipak prvenstveno zasluga producenata ovog filma, koji su se iznimno angažirali oko skupog prebacivanja istog na 35-milimetarsku traku, obaveznu za kinodistribuciju. Ipak, ovakvo repertoarno osvježenje treba pozdraviti, uz napomenu da bi za njime svakako trebala slijediti i još neka. AUDIO VERZIJA (G.D.) Pročitajte i... Što sa sobom preko dana - Ivona Juka U kina se probio domaći dokumentarni film o zatvorenicima! Ministarstvo kulture - nije bitno tko snima film Božo Biškupić: Svejedno je hoće li film snimati Marko ili Janko Fragmenti o postmodernizmu, medijima, politici, Americi i filozofiji Filozofija - opijum za narod? Bolesno - Sicko Sarajevo film festival audio Glamour na bosanski način - osoblje na crvenom tepihu! Sarajevo film festival po 13-ti put Sukob interesa na Danima hrvatskog filma Selektorica Dana hrvatskog filma u sukobu interesa Aleja filmske umjetnosti Aleja filmske umjetnosti - predizborni teatar apsurda ZagrebDox pomaže dokumentaristima iz regije Zagreb dox organizira Pitching forum Živi i mrtvi - Kristijan Milić Sarajevski Cinelink - šansa mladim filmašima Cinelink - šansa malih kinematografija iz regije Zagreb Film Festival još duži i bogatiji Anton Corbijn snimio film o Ianu Curtisu Park - Janosz Sikora Sumrak bogova 'Kralj Lear' kao monodrama na turkmenskom Gostovanje Zvezdara teatra i BDP-a u Gavelli 'Život u sjeni banane' u Virovitici Ivan Vidić: 'Tranzicija nije nesretna jer ljudi su je htjeli' Orfej silazi Janusz Kica Ministarstvo kulture najavljuje rat sapunicama koje kvare mlade glumce Ministarstvo kulture želi poboljšati svijet! Otimačina Stilskih vježbi Kazalište - godišnji pregled San Ivanjske noći - Aleksandar Popovski «San Ivanjske noći» radikalno skraćeni Shakespeare u Gavelli Metastaze u kazališnoj verziji Metastaze hrvatske zbilje u Gavelli Gavelline večeri po 22 put Sezonu Teatra &TD otvara praizvedba skupine Goat Island Mećava - Aleksandar Ogarjov U 'Mećavi' je veći metež iza scene nego na njoj Balade Petrice Kerempuha na Brijunima Eurokaz 'projektom Tito' odgovara na potrebu za sintezom povijesti Dražen Ilinčić i Damir Radić Duško Ljuština Mate Matišić Mladen Tarbuk Predrag Matvejević (drugi dio) Film - godišnji pregled 2007.

36 Šutnja nije zlato!!! Page 2 of Da se ondje s tobom mogu Vijekom klanjat dragom Bogu. Amen. Ne zaboravljaju se dobri ljudi... Svakako posjetiti Ništa Na mlazni pogon Međuljudska komunikacija i tolerancija... I'm back Pinki Rock I što reći... E da... Samoća... Šutnja nije zlato!!! Burn baby burn... Lonely Odjednom ti... Kuharu, gdje je moj haznfefe??? Kokice... Šutnja je zlato!!!! Droga modernog svijeta... Djevica ili ne... Svi smo mi Sizif... Vodena raketa Dan planeta Zemlje Let's dance... Fotografija... This is me...u potpunosti točno ili lažno...ne znam Molitva anđelu Šmrc... Mala kavana Heroj ulice Malo poezije... Tucanjeeeee... Sretan Uskrs... Svima nam je dobro poznati slogan i reklama, zar ne? ŠUTNJA NIJE ZLATO... Nikad nije bila niti će biti... Zašto bismo šutili ako smo dobili dar govora i izražavanja mišljenja... Nešto nam ne odgovara, bunimo se, nešto nam odgovara, podržavamo to... A šutnja, to mi se nekako čini kao nula, kao ništa. Jednostavno nema ničega, niti odobravanja niti pokude... I što s tim onda napraviti, ignorirati, kopati, šutiti? Nekako je moje stajalište da vičemo, pa neka cijeli svijet čuje, ionako želimo da naš glas nešto znači, nekome, jednom, ako ne sada onda barem u budućnosti... Svi želimo ostaviti nešto iza sebe... Pa ostavimo onda svoj glas... Ljubavi, reci ako te nešto muči, ako ti nešto ne odgovara, ako ti je nešto dosadilo, samo nemoj molim te šutiti... Ne znam što sad da radim sa tim gromoglasnim mukom... 13:32 Komentiraj Komentari: 3 Prikaži komentare Badybady Blog Blogova Kamen u moru Zanalivijana Zekonja Entitet Tiruriru U sjeni vrbe Život na moj način Bomba estrogena Pjesme i priče Learning to fly Video - Deja - Vu Sandra Women in blue Stopica Karaka Romantiks Ninni Kentaur Red & black Normabella Baby blue Van Auroraisaa Zanimljivosti Jole Mile Issa Lily-ja j-zlo Honeybee Dreamy angel Pelene Priče s livade NemrešBilivit Crvena ruža Blody Ivy Ugriz strasti Tara Herrcy Angel81 Plava55 Black devil Scientific Femme03 Nogometni pjesnik :-) JJ pjesnik moje duše... Hope Crna seka Ivana Radovniković Phantoms Diary Sanjarica Meg Pearl Domagoj - Dinamo...negdje između... Dalek i sam... Moje Pjegavci... Plavi undeground Slastičarna

37 Šutnja nije zlato... Page 1 of Tražilica Traži Blog Prilagođeno pretraživanje nedjelja, rujan 28, 2008 Šutnja nije zlato... Pitam se često zašto ne možemo pobjeći od stvari koje nas previše bole? Zašto se uvijek iznova vraćamo tamo gdje uopće ne bismo željeli biti? Zašto djevojke ustraju u očuvanju veza s oženjenim muškarcima, zašto se s druge strane žene vračaju muževima koji ih mlate dok ih jednom ne ubiju udarcima... zašto i muškarci i žene svojim partnerima opraštaju prijevaru? Zar je to zrelo ponašanje? Sve su to stvari koje nikada neću razumjeti, ali od svega ovoga valjda se najviše čudim ženama, žrtvama nasilja... Ne razumijem tu poniznost, tu tvrdoglavost, to skrivanje "da ne bi slučajno izašlo u javnost". Ne razumijem to pričanje, da ne mogu razoriti obitelj jer djeci trebaju oba roditelja. Bože dragi! Treba li im takav otac? Trebaju li im svakodnevne scene nasilja? Trebaju li im batine, maltretiranje i život u totalnom kaosu? Sigurna sam da ne... Ali kako prodrijeti do duša tih žena, kako dotaknuti i poviti rane, kako im pomoći da se oslobode tog ropstva i boli u kojoj žive, kako kad se svaki pokušaj često pretvori u još veće povlačenje u sebe, u taj svijet, u šutnju koja je strašnija od bilo čega drugog na ovome svijetu. Ima žena koje se uspiju osloboditi. Život im pruži novu šansu. Pobjegnu, krenu ispočetka, osjete opet sunce na koži i njegovu toplinu na licu i tad... posve nerazumljivo one odlaze natrag. Natrag u tamu u kojoj su živjele, natrag u svijet batina, vrijeđanja, seksualnog zlostavljanja. U svijet u kojem ih se tretira kao da nisu ljudska bića, kao da uopće nisu žive, kao da su stvari koje nemaju misli, osjećaje, želje, potrebe i strahove. Što se to događa u glavi jedne takve žene? Zar je vlast koju on ima nad njom, jača od njene vlastite želje i borbe za golom egzistencijom? Kakve su to bolesne niti koje se ponekad čine ne raskidivim, i vežu nasilnika i njegovu žrtvu? * 1 online Arhiva ožujak 2010 siječanj 2010 listopad 2009 rujan 2009 kolovoz 2009 srpanj 2009 lipanj 2009 prosinac 2008 studeni 2008 listopad 2008 rujan 2008 lipanj 2008 veljača 2008 siječanj 2008 prosinac 2007 studeni 2007 listopad 2007 rujan 2007 kolovoz 2007 srpanj 2007 lipanj 2007 svibanj 2007 travanj 2007 ožujak 2007 veljača 2007 siječanj 2007 Oglas treći Teško mi je o ovome pisati... ali moram jer me šutnja i gutanje njenih pokušaja i promašaja rastužuje i previše izjeda iznutra. Imam prijateljicu... da tako ću je nazvati, prijateljicom, jer ona još nije spremna svijetu i nama dragim ljudima priznati što joj se događa... imam prijateljicu, koja je žrtva nasilja, zlostavljanja, žrtva

38 Šutnja nije zlato... Page 2 of monstruma od kojeg je već tri puta pobjegla i tri puta ju je pronašao. Barem ona tako tvrdi. Gledam joj oči, gledam masnice na njenim rukama i nogama, gledam raščupanu kosu, gledam tugu... i znam da mi je opet lagala, znam da mu se vratila sama. Zašto??? Može li mi netko reći zašto? Vrištala bih ponekad, uzela bih palicu i udarila bih ga tako da se više ne bi budio. Ali neću i ne mogu. Derala bih se na njega dok stakla na prozorima ne bi popucala, ali ni to ne mogu. Šutim jer me ona treba, jer sam jedina osoba koju on pušta u njihov stan. Ili sam možda jedina koja još ima hrabrosti uči? Ne znam... Online igre Odigrajte besplatne igrice i odmorite se od posla! Jučer joj je slomio ruku, doktoru je rekla da je pala... meni je rekla da se udarila u vrata mamine garaže... Pitam se hoće li ikada ikome reći istinu ili će uvijek ovako lagati, sve dok joj jednog dana u potpunosti ne oduzme dar govora. Plakala bih sad dok ovo pišem, vikala bih, rekla bih nešto, učinila nešto, a ne mogu ništa. A ni on nije običan čovjek. On je momak koji nosi plavo, jedan od onih koji bi nas sve trebali štititi. Koga da zovem kad je on sljedeći put pretuče? Koga kad će se na moj poziv odazvati netko od njegovih kolega i sve zataškati i zaprijetiti nam objema... Gadi mi se svijet u kojem živim. Nek mi sad netko priča o borcima za pravdu. Nek mi priča o herojima, ajde nek mi netko kaže kako je život lijep i pravedan! Neka se usudi... u lice bih mu pljunula... 16:52 Komentiraj Komentari: 5 Prikaži komentare

39 ...ŠUTNJA NIJE ZLATO... - ~ PoCkEt FuLL of sunsh!ne ~ - Blog.hr Page 1 of ŠUTNJA NIJE ZLATO... On/Off Vjerojatno ste čuli ovu izreku-šutnja NIJE ZLATO. Ja se potpuno slažem.vi?! Na svijetu ima mnogo ljudi koji su žrtve mnogih načina nasilja,ali oni to drže u sebi jer se boje da im se ne smiju,rugaju...ali ako to drže u sebi-jednostavno ih izjeda iznutra i sruši im se čitavi svijet.nemaju više kontakta sa drugima,jer se boje i umislili su u svojoj glavi da će ih svaki čas netko zaskočiti i napraviti istu stvar kao i prošli put,možda još i goru.nekima prijete ako kažu da će ih ubiti ili tako nekako.kako samo ljudi mogu biti okrutni,zli,puni mržnje prema drugima?! Drago mi je da nisam žrtva nasilja,ali isto tako žao mi je ljudi koji su ustanovili ovu izreku na teži način.nisam to osjetila na sebi već sam vidjela na televiziji.drago mi je da to stavljaju na televiziju-naravo,da bi ljudi vidjeli kako nikad,nikad ne smiju držati sve u sebi.ovaj post posvećen je onima koji misle da je šutnja zlato,ali grdno se varaju.već potpuno obrnuto.ako uopće ima ljudi na svijetu koji su pametni i koji će sami sebi reći-šutnja NIJE ZLATO. By: SpeciaL DeisgN Kostur: Lucija Tnx: miss smile ^^ Opis!? Posvećen:Mojim svakodnevnim događajima... Nastao:Zbog moje razonode Pravila Ostavi komentara koliko hoćeš,samo pročitaj post i neka komentar bude napisan u vezi posta Šta se tiče o lancima (ne) sreće,nisam ljubiteljica,pa vas molim-ne ostavljajte mi ih Ne vrijeđaj mi blog,moj trud,ako ti se ne sviđa,znaš gdje je izlaz Ne kradi mi slike!!! One su moje i ničije druge Hvala na razumijevanju! utorak, , 10:31 11 Komentari Print # ~ Mastanja lako mogu postati stvarnost,samo ako dovoljno vjerujes ~ << Arhiva >> Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje- Dijeli pod istim uvjetima. I muzika bez koje bi blog bio prazan... Free Music Pričaj mi priču Ana-Ruzica [.A dream girl.] ***Always_and_4ever Fairy miss.smile.freak Miss Mary Miss inimitable Kiss and i will surrender ~Dijete koje ne poznaje granice~

40 Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci - Naslovnica Page 1 of Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci Login Vijesti Naša predstava "Ma, sve je u redu" osvojila je prvu nagradu u okviru CESI-jevog projekta "Šutnja nije zlato" Dakle, nakon veeeelikog kašnjenja zbog ljetnih praznika, godišnjih odmora, ali i početka nove školske godine, napokon da i široj javnosti objavimo priču o uspjehu naše gimnazije u projektu «Šutnja nije zlato». Naša škola već 5 godina surađuje s nevladinom udrugom CESI (Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje) iz Zagreba. CESI se specijalizirao za pitanja spola i roda, rodne ravnopravnosti i rodno uvjetovanog nasilja s posebnim naglaskom na mlade. Educiraju nastavnike i nastavnice iz osnovnih i srednjih škola koji onda provode radionice sa svojim učenicima i učenicama senzibilizirajući ih za pitanja roda i rodno uvjetovanog nasilja među mladima. Dosad surađujući sa CESI-jem provodili smo radionice sa članovima i članicama psihološke grupe naše škole. Cilj radionica bila je prevencija nasilja u adolescentnim vezama. Izrađivali smo plakate, priređivali izložbe istih, držali tribine i predavanja, sudjelovali na izložbi učeničkih radova u Školskom muzeju. Školske godine 2007./08. CESI je pokrenuo projekt «Šutnja nije zlato» koji se sastojao od reklamnih spotova koji su se vrtjeli na svim televizijama (i obuhvaćali teme nasilja u obitelji, silovanja na spoju i trgovanja ljudima), te suradnje sa srednjim i osnovnim školama u čitavoj Hrvatskoj. Kampanja je započela u listopadu edukacijom stručnih suradnika i suradnica, te nastavnika i nastavnica iz 4 različita područja slobodnih aktivnosti: filma, kazališta, stripa i novinarstva; a sve na temu rodno uvjetovanog nasilja. Iz naše gimnazije imali smo pokrivena dva područja: strip i kazalište. Radionicu iz stripa pohađala je Nada Poturiček, prof., a radionicu iz kazališta moja malenkost. Nakon što smo prošle radionice iz navedenih područja, kolegica Poturiček i ja imale smo zadatak osmisliti kazališnu predstavu i strip na temu rodno uvjetovanog nasilja. Na početku drugog polugodišta, okupile smo zainteresirane učenike i učenice s kojima sam odradila radionice o prevenciji nasilja u adolescentnim vezama. Radionice su podijeljene na sljedeće module: «Ljubav i veze», «Rod i spol», «Moć i nasilje u vezama» i«vještine potrebne za uspostavljanje i održanje kvalitetne veze». Nakon odrađenih radionica, učenici i učenice odgledali su i nekoliko edukativnih filmova: «To je nekako ravnopravno», «Bio jednom jedan dječak» i «Bila jednom jedna djevojčica», te «Trgovanje ljudima». Do ovog dijela sudionici i sudionice kazališnog projekta, strip projekta i psihološke grupe bili su zajedno, a onda su se razdvojili. Mihaela Šatvar iz 2.a, Ana Petek i Jelena Šverko, obje iz 1.b radile su na stripu. Kako ni prof. Poturiček, ni ja nismo nadarene za crtanje, mentoriranje mladih strip-crtačica preuzela je Senka Pleše, nastavnica likovne kulture iz OŠ Ljudevita Modeca. Djevojke su marljivo radile i vrlo brzo dovršile svoju strip-priču «Još jedna priča». Njihov strip

41 Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci - Naslovnica Page 2 of moglo se pogledati na izložbi stripova i novinarskih radova na završnoj svečanosti 21. lipnja u Studentskom centru u Zagrebu, kao i na svečanoj dodjeli svjedodžbi naše škole 30. lipnja u podrumskoj dvorani Hrvatskog doma. Kazališna predstava, za razliku od stripa, nastajala je puno sporije. Najprije su Mislav Podolski i Neven Predojević, obojica iz 4.b razreda, napisali scenarij predstave. Zatim je Nada Poturiček, prof. održala nekoliko dramskih vježbi s glumcima i glumicama. Potom smo, glumci i glumice i ja zajedno prilagođavali scenarij, izabrali glavne likove i podijelili ostale uloge, te krenuli s probama. Naše probe trajale su mjesecima dodajući nove elemente u predstavu, izbacujući neke stare, smišljajući obrate i potencijalne završetke. Čitavo vrijeme imala sam dojam da smo napravili puno, ali da još nije gotovo, da priča nije dovršena. Zahvaljujući ponajprije mojim sjajnim glumcima i glumicama: Emi Ljatifi iz 1.a u ulozi Tanje, Mihaelu Kušecu iz 1.b u ulozi Hrvoja, Ireni Hubzin iz 2.a u ulozi Lane, Ani Majdak iz 2.a u ulozi Ive, Borisu Petrliću iz 1.b u ulozi Luke, Andrei Višak iz 1.c u ulozi Lidije, Adriani Horžić iz 2.c u alteraciji s Dijanom Klobučar iz 2.a u ulozi mame i Nataši Habijanec iz 1.b u ulozi školske psihologinje; uspjeli smo predstavu dovršiti na vrijeme. Predstava je snimljena u školskoj knjižnici (na čemu zahvaljujemo Zoranu Kovaču, prof.) i na prijedlog našeg snimatelja (još jednom hvala Zorane!) nazvana «Ma, sve je u redu» i poslana u Zagreb, stručnom žiriju na prosudbu. Završna priredba kampanje «Šutnja nije zlato» održana je u subotu, 21. lipnja u Studentskom centru u Zagrebu. Na priredbu je došlo oko 600 srednjoškolaca i srednjoškolki iz 60 škola iz čak 32 grada iz cijele Hrvatske. Rezultat cijele kampanje je 25 filmova, 16 kazališnih predstava, stripovi iz 12 škola i 10 novinarskih radova. Teme radova su obuhvatile nasilje u adolescentskim vezama, obiteljsko nasilje, rodne stereotipe i rodne uloge, maloljetničke trudnoće, itd. Završna priredba bila je nagrada svima koji su naporno radili na stvaranju radova, ali i prilika mladima da se upoznaju, druže, razmijene iskustva, te pogledaju radove ostalih koji su sudjelovali u projektu. Na završnoj priredbi dodijeljene su tri nagrade najboljim radovima u svojoj kategoriji prema sudu stručnih žirija. Stručne žirije su sačinjavale, osim eksperta/ekspertica CESIja i filmska redateljica Ivona Juka, strip crtač Stiv Cinik, novinarka Orlanda Obad i dramska pedagoginja u Zagrebačkom kazalištu mladih Kristina Jakšić. U kinu SC-a prikazani su nagrađeni filmovi, izvedena je prvonagrađena kazališna predstava, a u Galeriji SC-a postavljena je izložba stripova i novinarskih radova. Naša predstava «Ma, sve je u redu» osvojila je prvu nagradu. Kad smo na pozornici kina SC-a primali nagradu iz ruku austrijskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, bili smo toliko uzbuđeni da nismo čuli obrazloženje zašto smo dobili prvu nagradu. Stoga sam nekoliko dana kasnije otišla na stranice CESI-ja i tamo pronašla sljedeće obrazloženje koje ću ovdje prenijeti u cijelosti: 1. nagrada: «Ma, sve je u redu ) Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci (voditeljica Sanela Štubelj). Predstava ima vrlo naglašen edukativni moment: govori o znakovima nasilja u vezi, prikazuje odnose moći i kontrolu u vezi ali i traženje pomoći od odraslih osoba te uloga prijatelja/ica koji nisu samo pasivni promatrači/ice već nastoje pomoći žrtvi nasilja. Gotovo u maniri aristotelijanske poetike, predstava završava okretom i prepoznavanjem.» Osim stvarno sjajne ekipe strip crtačica i glumaca i glumica, predstava je nastala i uz pomoć članica i članova psihološke grupe: Helene Berend i Kristine Beljo, obje iz 4.a razreda, Srđana Marinovića iz 3.c, Ljubice Škvorc iz 3.b, Ane Brnad i Melani Radić, obje

42 Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci - Naslovnica Page 3 of iz 2.b razreda i Adriane Horžić iz 2.c koja je ujedno i glumila u predstavi, a koje su pomagale svojim savjetima, pitanjima i svekolikom podrškom. Ono što sam saznala od svojih učenika i učenica nakon dodjela nagrada, odigrane predstave u kino dvorani SC-a pred prepunim gledalištem, te velikog koncerta koji je CESI priredio, to je da su oduševljeni ovakvim načinom rada, izletom u Zagreb i naravno nagradom i da bi se jako voljeli nastavit baviti ovom problematikom. Sanela Štubelj, prof. Pošalji prijatelju objavio: Zoran Kovač datum: Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci /

43 color of my day file://z:\europska komisija\odobreni natjecaji\europeaid - Gender Equality Page 1 of color of my day siječanj, 2008 ŠUTNJA NIJE ZLATO...razmišljanja Nedjelja, Moj prijatelj bloger napisao je danas vrlo zanimljiv post ( link ) na temu da šutnja nije zlato...nekako razmišljajući o toj temi i međuljudskim odnosima, nalazim se u sredini svega toga. Baš sam mu rekla da se nekak nalazim u njegovim razmišljanjima. Svi mi za nečim težimo, da smo u stabilnoj vezi i da se na kraju krajeva smirimo i vežemo brakom i da je sve idealno i bajno kao u bajkama: živjeli dugo i sretno... ha ha ha! nasmijat ću se malo! Ništa nije idealno, nekak valjda s godinama uvidiš da se zapravo trebaš posvetiti razvijanju zdravog odnosa u vezi. Gledam sebe, nakon nekoliko godina loše komunikacije u vezi došlo je do prekida, ne samo zbog toga što smo bili udaljeni već i zbog nekih situacija koje su preozbiljno narušile povjerenje i nakon nekog vremena pomiriš se sa činjenicom da su obje strane bile krive, priznaš krivicu i pokušaš ponovno. Ljubav u tom slučaju mora igrati glavnu ulogu, ispred svega. Više nema zaljubljenosti, leptirića u trbuhu i drugih tinejđerskih fora, samo razmišljanja kako da ta veza bude jača i da se razgovorom, druženjem i planiranjem malih stvari stvori preduvijet za boljom budučnosti. Zar ne? Zvuči mi super, a onda se dogodi, za par godina kad dođu djeca, da sve što si gradio, pazio, trudio se da uspije padne kad osjetiš prvi šamar na licu ili udarac noge u trbuh...i šta onda! kamo onda! gdje je ona lijepa budučnost, idealan odnos, onaj sav trud i briga godinama stvarani... gdje?! Zar je sve to bilo potrebno?! Zar ne? P U S Č P S N Siječanj 2008 (4) Komentari da/ne? Opis bloga svaki dan ima svoju boju Linkovi Blog.hr Forum.hr Monitor.hr Link jednog dobrog blogera SISAK INFO Tejo Crvena: uzbuđujuća, stimulirajuća, izazovna, dinamična, odvažna i sexy Plava: utjeha, vjernost, sigurnost, stabilnost, mir i spokoj Žuta: opreznost, blještavilo, veselost, energičnost, blagost, nada i sreća Zelena: novac, zdravlje, hrana, priroda, svježina, umirujuća i ljekovita, prestižna

44 color of my day file://z:\europska komisija\odobreni natjecaji\europeaid - Gender Equality Page 2 of Nikad neznaš što ti budučnost donosi...samo treba biti hrabar, jer sreća prati hrabre. Tako bar veli moj stari. možda je u pravu a možda ne?! Neću znati dok ne dođem do tamo u 18:34 1 Komentara Print # POZDRAV BLOGERICE... sve je to divno i krasno, ali baš ne razumijem onaj dio "prvi šamar u lice"? što ti to treba značiti? pozdrav, goran goran u 10:18 Smeđa: priroda, starost, ekscentričnost, zemlja, srž, trajnost i sigurnost Narančasta: topla, uzbuđenje, prijazna, vitalna, gostoljubiva, energična, razigrana Roza: nježna, zdrava, djetinjasta, energična i ženstvena Ljubičasta: kraljevska, religioznost, elegantnost, senzualnost, duhovnost i kreativnost Crna: dramatičnost, ozbiljnost, snaga, zagonetnost, elegantnost i moć Siva: poslovnost, hladna i odrješita Bijela: jasna, čista i jednostavna Subota, ŽUTA danas je dan na podsjećanje na prošle dane...eh! malo nostalgičan ali vedar i veseo pa mu dajem ŽUTU boju! danas sam nakon dugo vremena, popila kavu u jednom odličnom kafiću u centru grada, s poznanikom koji me je kratko vrijeme podučavao folkornim koracima u KUD-u u kojem sam nekad plesala. Kad si lud i mlad na svašta nas nagovore tako sam i ja par mjeseci plesala plesove Posavine, Like, Slavonije i drugih djelova naše nam lijepe Hrvatske. Nekažem, bili su to lijepi dani, putuje se u razna mjesta na susrete, naučila sam odjenuti narodnu nošnju ( nije neki posao al teže ju je "skretati"(prijevod: posložiti) nakon što se osuši nakon nastupa), upoznaješ puno dobrih ljudi, naučiš uvijek nešto novo. Što je najbolje, stvore se prijateljstva koja traju dosta dugo... No svima se tokom života promjene prioriteti pa nešto što volimo zamjenimo s onim što moramo...počnemo raditi, odvuku nas na drugu stranu i zaboravimo na ljude s kojima smo provodili vrijeme plesa, pjesme i dobrog raspoloženja... moram

45 Sigurna kuća ili noć na snegu - Parapsihopatologija mhtml:file://z:\europska komisija\odobreni natjecaji\europeaid - Gender Equality Page 1 of Parapsihopatologija 10 Parapsihopatoloških zapovesti Calendar Members Search Help Welcome Guest ( Log In Register ) Parapsihopatologija > Društvo > Društvo 3 Pages < > Sigurna kuća ili noć na snegu, Split topica Šta štampa štampa Options Miralem Jan , 00:26 Post #16 QUOTE (vinska Jan , 23:28) Smrt Svetu! Group: Members Posts: 1,172 Joined: 9-October 07 Member No.: 22 Za jednu medijsku kucu bilo bi logicnije da respektabilni svog signala upotrebi na preventivu; stavljanje na stub srama nasilnika svih vrsta, objavljuje njihove fotografije, ne da im da mirno spavaju, upire prstom na ubice, istresa iz gaca one koje su placeni da obezbede sigurnost gradjana, posto joj to spada u opis radnih delatnosti, umesto sto prikuplja jeftine poene na humanitarnim akcijama gradnje sigurnih kuca i dovrovoljnog davanja krvi. Super strategija za nezameranje nikome, a rizicnim stvarima u medijima neka se bave neiskusne dileje. da ostro osudi, pozove na odgovornost i izvrsi performans? lepo. pitaj maltretirane zene koliko im to koristi. i koliko im je koristilo do sada also sprach sisoje. Nicol Jan , 14:34 Post #17 QUOTE (vinska Jan , 23:28) La Lajona Group: Members Posts: 933 Joined: 10-October 07 Member No.: 171 Za jednu medijsku kucu bilo bi logicnije da respektabilni svog signala upotrebi na preventivu; stavljanje na stub srama nasilnika svih vrsta, objavljuje njihove fotografije, ne da im da mirno spavaju, upire prstom na ubice, istresa iz gaca one koje su placeni da obezbede sigurnost gradjana, posto joj to spada u opis radnih delatnosti, umesto sto prikuplja jeftine poene na humanitarnim akcijama gradnje sigurnih kuca i dovrovoljnog davanja krvi. Super strategija za nezameranje nikome, a rizicnim stvarima u medijima neka se bave neiskusne dileje. ali vinska, upravo je suprotno. baš je proganjanje nasilnika oportuno i javnosti privlačnije, a ne donosi osobite rezultate. jednostavno pomaganje teško zadržava dulji interes. prihvatljiva zamjerka bi možda mogla ići u smjeru da ne pušu energičnije za vratom nadležnim institucijama neka gre morgana Jan , 14:56 Post #18 Nicol, vidim da se na hrvatskim tv stanicama vrti spot sa klinkom koja kroz igru lutkama pokazuje tipicnu situaciju psiho- i fizickog nasilja u porodici. predpostavljam da je u toku neka sira kampanja. ima li nagovjestaja kakvi su rezultati (ili targetirani rezultati, ne znam kad je kampanja pocela) i ko je organizovao? Group: Members Posts: 1,287 Joined: 9-October 07 Member No.: ha! to moze i dete Nicol Jan , 20:13 Post #19 La Lajona Group: Members Posts: 933 slabo gledam TV, pa ne znam za taj konkretan spot. ali znam da je negdi unatrag dvi godine, u okviru akcije vijeća europe za suzbijanje nasilja nad ženama i nas zapuhnija malo povoljniji vjetar pa je donesena nacionalna strategija protiv obiteljskog nasilja (sa osnivanjem tjelesina za provedbu i uključivanjem pravobraniteljice za ravnopravnost spolova koja ih je tribala pratit i tužakat). e sad, u okviru strategije jesu rađene i medijske kampanje, neke su osvještavale o postojanju i učestalosti nasilja (npr. ona kako svaka 4. žena u hr padne niz stepenice, jesmo šlampave ), neke su promovirale život bez nasilja kao ljudsko pravo i sl., mislim da su čak solidno primljene u javnosti. međutim, svakako je zakazala provedba onog dijela u kojem je stručnim službama (obrazovnim, zdravstvenim, socijalnim, policiji...) i javnosti tribalo jasno predstavit protokol o postupanju u

46 Sigurna kuća ili noć na snegu - Parapsihopatologija mhtml:file://z:\europska komisija\odobreni natjecaji\europeaid - Gender Equality Page 2 of Joined: 10-October 07 Member No.: 171 slučaju nasilja u obitelji, jer u tome sigurno za sada ne postoji nikakav automatizam u rješavanju i još uvijek se često žrtve gube među nekoordiniranim i needuciranim službama. sad, kad je prošla predizborna godina, nadam se da će se malo ozbiljnije uvatit posla neka gre Hannah Jan , 21:08 Post #20 QUOTE Jan , 14:56) Nicol, vidim da se na hrvatskim tv stanicama vrti spot sa klinkom koja kroz igru lutkama pokazuje tipicnu situaciju psiho- i fizickog nasilja u porodici. predpostavljam da je u toku neka sira kampanja. ima li nagovjestaja kakvi su rezultati (ili targetirani rezultati, ne znam kad je kampanja pocela) i ko je organizovao? Group: Members Posts: 116 Joined: 10-October 07 From: Croatia Member No.: 84 Mislim da se radi o kampanji "Šutnja nije zlato", koja je pokrenuta radi prevencije i upozoravanja na rodno uvjetovano nasilje iliti; "ciljevi kampanje su razvijanje svijesti o potrebi uklanjanja rodnih stereotipa i ostalih uzroka rodno uvjetovanog nasilja kod mladih, razvijanje svijesti o odgovornosti mladih koji će u budućnosti aktivno sudjelovati u donošenju društvenih odluka u području rodne ravnopravnosti, te promicanje vrednota rodne ravnopravnosti u stavovima i ponašanju mladih." Kampanju je pokrenuo Centar za Edukaciju, Savjetovanje i Istraživanje u suradnji sa Otvorenom medijskom grupacijom "...pohlepni, proždrljivi krafnoljubitelj brz na okidaču..." angelfish Jan , 22:07 Post #21 Group: Members Posts: 801 Joined: 9-October 07 From: Sremski Karlovci Member No.: 43 Da, to je. Sutnja nije zlato. I nije. Tema je pregolema. Od sigurnih kuca, do dopustanja usvajanja homoseksualcima. Da li bi dve mame ili dva tate bili gori od zivota u napustenoj zgradi u centru grada, na minusu. Moze se o tome u beskraj, ali kako je vec neko rekao, dok nije jasnog sudskog opredeljenja svaka pomoc deluje privremeno. Leonina Jan , 23:24 Post #22 Ta reklama se neoprostivo kratko vrtela i kod nas (na nekoj manjoj televiziji - ne secam se, davno beshe). Still flying! Nisam sigurna u okviru koje kampanje, moze biti kad je pokrenuta prica o donosenju zakona na temu porodicnog nasilja. Svakako je univerzalna, a meni je zaledila krv, ali da ne duzim, mislim da je svima jasno. Group: Members Posts: 1,084 Joined: 10-October 07 From: O2 Member No.: Fuck me, but don`t fuck with me!... ali on je to znao kad je ulazio u vezu sa nama. Ovaj, s tobom. morgana Jan , 23:36 Post #23 i ja bih rekla da je spot dobar. strasno je efektno sto ocigledno depresivna djevojcica prenosi sopstvenu porodicnu dramu kroz igru sa lutkama. ne sjecam se da mi je neka kampanja sa slicnim ciljem tj propagandni spot sa slicnom temom izazvao ovako jake reakcije - i organske i racionalne. Group: Members Posts: 1,287 Joined: 9-October 07 Member No.: ha! to moze i dete

47 Sigurna kuća ili noć na snegu - Parapsihopatologija mhtml:file://z:\europska komisija\odobreni natjecaji\europeaid - Gender Equality Page 3 of msmodesty Jan , 23:43 Post #24 QUOTE (vinska Jan , 23:28) stavljanje na stub srama nasilnika svih vrsta, objavljuje njihove fotografije, ne da im da mirno spavaju, upire prstom na ubice, istresa iz gaca one koje su placeni da obezbede sigurnost gradjana martha stewart Group: Members Posts: 907 Joined: 10-October 07 Member No.: 121 kao sto rece nicole - to nema efekta, protivazakonito je i u razvijenim zemljama toga nigde nema. Na sudstvu je da odredi kaznu za prestupe i na okrivljenom je da se brani i da kaznu odsluzi. Sve sto si ti navela je municija za zutu stampu i donelo bi sigurno mnogo vise para medijskoj kuci kao sto je B92 nego sto ce joj doneti Sigurna Kuca. QUOTE posto joj to spada u opis radnih delatnosti, umesto sto prikuplja jeftine poene na humanitarnim akcijama gradnje sigurnih kuca i dovrovoljnog davanja krvi. Super strategija za nezameranje nikome, a rizicnim stvarima u medijima neka se bave neiskusne dileje. Ne znam zasto mislis da su u pitanju jeftini poeni? I kakvi poeni uopste? Takve akcije su bar ovde UVEK i IZUZETNO pomognute medijskim kucama i zvezdama show business-a ali NIKO ih ne optuzuje za "jeftine poene". Smatra se normalnim da svaka medijska kuca uzme ucesca u takvim akcijama. Na primer udruzenje za zastitu i pruzanje pomoci maltretiranoj deci La Voix de l'enfant kao svog port-parole-a ima Carole Bouquet i niko ne kaze da ona time zaradjuje bilo kakve poene. Vise se smatra duznoshcu svakog da se angazuje u nekoj takvoj slucnoj borbi. QUOTE Mocking Bird >>>U nekim zapadnim zemljama problem je rešen, čini mik se, bolje nego kod nas. Iz sopstvene kuće se ne izvlače žrtve - obično žene i deca, već nasilnik, a žrtvama se ukazuje sva moguća socijalna i pravna pomoć.<<< U zapadno evropskoj zemlji u kojoj zivim problem je resen na IDENTICAN nacin kao u Srbiji. U Francuskoj - ISTO. Plakat, brosura sa adresom i brojem telefona sigurne kuce je okacen u svakoj cekaonici bilo da je u pitanju lekar, zubar, obdaniste, opstinska zgrada i slicno... Ma koliko strasno zvucalo, i nasilje u porodici je tek jedan od prekrsaja i na sudstvu je da onoga ko je zakon prekrsio osudi. Pravo na raspolaganje nekretninama nema veze sa kaznom. QUOTE I kod nas je, pre jedno 2 godine, donet zakon da ko pretuce suprugu, gubi pravo na stan itd. I sta se desilo? U medijima se svelo na par macho viceva na tu temu. Nije mi poznat nijedan slucaj nasilnistva resen u korist zene na ovaj nacin. cini se savrseno normalnim da nije bilo slucajeva koji su reseni na taj nacin - jer je nacin jednostavno - glup. Nicol Jan , 23:52 Post #25 QUOTE Jan , 23:43) La Lajona Ma koliko strasno zvucalo, i nasilje u porodici je tek jedan od prekrsaja i na sudstvu je da onoga ko je zakon prekrsio osudi. Pravo na raspolaganje nekretninama nema veze sa kaznom. cini se savrseno normalnim da nije bilo slucajeva koji su reseni na taj nacin - jer je nacin jednostavno - glup. Group: Members Posts: 933 Joined: 10-October 07 Member No.: 171 ma naravno da se ne radi o oduzimanju nekretnina. već vjerojatno o modelu da se kod slučajeva nasilja iz porodice izdvaja nasilnik, a ne žrtva (jer to onda uključuje i djecu, koja mijenjaju sredinu i dodatno se traumatiziraju). samo, i za to treba imati rješenu infrastrukturu. mislim da to nije temeljni problem, bilo koji sustav koji funkcionira bi za početak bio dostatan neka gre

48 Sigurna kuća ili noć na snegu - Parapsihopatologija mhtml:file://z:\europska komisija\odobreni natjecaji\europeaid - Gender Equality Page 4 of Leonina Jan , 23:54 Post #26 QUOTE Jan , 23:36) Still flying! i ja bih rekla da je spot dobar. strasno je efektno sto ocigledno depresivna djevojcica prenosi sopstvenu porodicnu dramu kroz igru sa lutkama. ne sjecam se da mi je neka kampanja sa slicnim ciljem tj propagandni spot sa slicnom temom izazvao ovako jake reakcije - i organske i racionalne. Group: Members Posts: 1,084 Joined: 10-October 07 From: O2 Member No.: 75 Poenta i jeste u tome da deca to zaista rade. Odigravaju traumu samo sto su u toj igri ona nasilnici. Naravno zavisi od traume, krece se od dobijanja inekcije pa nadalje. Verovatno je ovo bas zato toliko jezivo Fuck me, but don`t fuck with me!... ali on je to znao kad je ulazio u vezu sa nama. Ovaj, s tobom. msmodesty Jan , 00:07 Post #27 QUOTE Jan , 23:52) martha stewart ma naravno da se ne radi o oduzimanju nekretnina. već vjerojatno o modelu da se kod slučajeva nasilja iz porodice izdvaja nasilnik, a ne žrtva (jer to onda uključuje i djecu, koja mijenjaju sredinu i dodatno se traumatiziraju). samo, i za to treba imati rješenu infrastrukturu. mislim da to nije temeljni problem, bilo koji sustav koji funkcionira bi za početak bio dostatan. Group: Members Posts: 907 Joined: 10-October 07 Member No.: 121 to sam ja malo karikirala situaciju. tek - u takvim situacijama je koliko nas nasi mediji uce, najvaznije pobeci i to brzo. Zato je broj telefona svuda, zato taksisti ne naplacuju ako je destinacija sigurna kuca... naravno, kada prvni sistem proradi, cini se logicnim da prestupnik bude izbacen i koliko sam pratila takve slucajeve po medijima - to i jeste slucaj. bez obzira na to - Sigura Kuca mora da postoji za pocetak. maksim Jan , 21:26 Post #28 QUOTE Jan , 00:07)... Zato je broj telefona svuda, zato taksisti ne naplacuju ako je destinacija sigurna kuca... Telefonski broj i treba da bude svuda, a samo taksisti u Srbiji znaju gde je sigurna kuca. U ostalom delu sveta to niko nezna, ako ne zbog drugog a ono da bi zivot zena koje su u njoj bio normalniji. Group: Members Posts: 11 Joined: 1-December 07 From: Нижни Новгород Member No.: I am not sure that I exist, actually. I am all the writers that I have read, all the people that I have met, all the women that I have loved; all the cities that I have visited, all my ancestors... Perhaps I would have liked to be my father, who wrote and had the decency of not publishing. Nothing, nothing, my friend; what I have told you: I am not sure of anything, I know nothing... Can you imagine that I not even know the date of my death? Mocking Bird Jan , 10:19 Post #29 QUOTE Jan , 14:56) Nicol, vidim da se na hrvatskim tv stanicama vrti spot sa klinkom koja kroz igru lutkama pokazuje tipicnu situaciju psiho- i fizickog nasilja u porodici. predpostavljam da je u toku neka sira kampanja. ima li nagovjestaja kakvi su rezultati (ili targetirani rezultati, ne znam kad je kampanja pocela) i ko je organizovao? Group: Members Posts: 141 Joined: 30-November 07 Member No.: 783 Gledala spot i mogu samo da ga pohvalim. Bukvalno me je prikovao za stolicu. Sumnjam da bi se tako nešto zavrtelo i ovde. U nekim karejevima možda, ali u Čačku sa manje od 1 prijavlejnim slučajem čisto sumnjam. Ćutanje definitivno nije zlato "It's not the giant trees, nor the deathly stillness that constitutes its power and enchantment, rather, it's in that only the migrating birds know where it ends..." Chekov Ba (ti) nom protiv različitosti! Jan , 10:41

49 Sigurna kuća ili noć na snegu - Parapsihopatologija mhtml:file://z:\europska komisija\odobreni natjecaji\europeaid - Gender Equality Page 5 of cyberwor/l/d Post #30 U Svedskoj takodje postoji informacija o sigurnoj kuci na svim javnim mestima, ali samo broj telefona. Lokacije su tajne. Skoro sam citala da su jednoj zeni obezbedili tajni identitet i mesto boravka sest godina. Problem je sto nasilnici odsluze kaznu koju godinu pa izadju i nastavljaju sa proganjanjem. Takvima se zabrani da se priblize kuci na vise od par stotina metara ali to ne pomaze uvek. Znaci, drzava nekim zenama obezbedjuje tajni identitet i mesto boravka. Group: Members Posts: 486 Joined: 22-October 07 From: Sweden Member No.: 472 Enter Keywords Search Topic «Next Oldest Društvo Next Newest» 3 Pages < > -- Društvo Go Lo-Fi Version Time is now: 30th January :40 Powered By IP.Board IPS, Inc. Licensed to: Parapsihopatologija

50 šutnja nije zlato - ~kažu da je poljubac najljepši susret na svijetu~ - Blog.hr file://z:\europska komisija\odobreni natjecaji\europeaid - Gender Equality Page 1 of Adresa bloga: šutnja nije zlato evo,prije 10 min sam vidjela na tv-u reklamu u kojoj ona klinka ima dvije lutke,jednu mušku i jednu žensku.onda ona glumi s njima nasilje u svojoj obitelji. malo sam razmišljala i odlučila napisati post na tu temu jer puno žena šuti o tome. kao muž im ima problema ili one njega ipak vole. al po meni one imaju najviše problema jer djecu izlažu takvim kretenima koji ih maltretira skup s njom. ja ga nebi ni trpila. mislim ja se nebi ni udala...u ovakvom svijetu imat dijete... no way! a i ti idioti kaj si žene tuku i kaj ja znam, oni su slabići, oni se boje pošorat s nekim svoje veličine ili veće. pičke retardirane, oni su jadni i bolesni. njih treba ubit na spavanju. i gledala sam na istrazi o onom čovcu koji je imao dvoje djece i ženu pa je pio i maltretirao ih. i žena se rastala od njega. pa je viđao djecu pa je ih njih gnjavio pa mu žena nije dala da ih više viđa itd...i onda ju je ubio. to je jadan postupak. on da je njih volio potrudio bi se da ih vrati, otšo bi na lječenje i neznam više ni ja kaj. i još sam razmišljala o nasilju u školi. ti nasilnici su isto jadni i boje se onih koji bi im se suprotstavili. i oni imaju problema moguće zbog obiteljskog nasilja. starci ih tuku i oni skupljaju bijes i riješavaju ga se maltretiranjem manjih i mlađih od sebe. sve je to povezano. a i ti klinci kaj nemaju starce. omg..al strah je strah...prijetnje i to.. neznam više kaj da vam velim,poludim o tih idiota kaj maltretiraju sve oko sebe. treba njih jednom pošteno zatuć. al ono da se više ne pomaknu( mislim na roditelje koji si tuku djecu), treba im kičmu potrgat ko čačkalicu. poludila sam pišući ovo. ajde idem. pozz Post je objavljen u 18:23 sati.

51 ŠUTNJA NIJE ZLATO - INK - industrie der neuen kunst - Blog.hr file://z:\europska komisija\odobreni natjecaji\europeaid - Gender Equality Page 1 of INK - industrie der neuen kunst siječanj, 2008 P U S Č P S N ŠUTNJA NIJE ZLATO Nakon zaljubljenosti, strasti, pa i ljubavi, prelazi se na onu drugu stvarnost reality! To je drugi stadij, kada nakon zaljubljenosti, par dolazi k sebi u stvarnost i sve one mane isplivavaju i postaju smetnja. Odjednom se shvati da je zaljubljenost prestala i počinju ići na živce, sitnice kojih nisu bili svjesni, makar su i tada postojale, no nisu ih zamjećivali. Osobito, ali se uspostavi, da ipak ne postoji ljubav među osobama, tj da nema kompromisa, iskrica koje vas pale, kemije koja održava reakciju zvanu ljubav... Osim užitaka, postoje neka nova pravila života udvoje, sve ono što se pojavi kad pređete kućni prag i ostavite sve one lijepe trenutke u stanu ili kući. Posao, egzistencija, prijatelji, šira obitelj... Naočigled nemaju nikakve veze za vašu sreću, no kad se upletu malo više u život, shvatite da odjednom ni prijatelji nisu ono što su bili, ne možete funkcionirati na poslu, jer niste fokusirani, a osim ljubavi, za egzistenciju je potrebno puno više. Ako s partnerom ne možete uskladiti sve segmente potrebne za život, koji uključuje vašu uzajamnu sreću, događaju se male svađe koje vode raskidu. Znam da vam je to sve poznato, no kad razumom posložite sve slagalice, uvijek će vam nešto faliti. Rijetko tko može se pohvaliti da je napravio pun pogodak! No isto tako ne kužim kako se nestabilnosti osoba reflektiraju s onom drugom krajnosti koja ih počinje slijediti, pa makar ulazili u neke nove veze. Zove se prefiksom bivši ili bivša. Osobno iskustvo mi govori da mnoge moje veze nisu uspjele jer se uvijek pojavljivao neki bivši, koji je pobjeđivao u ovoj igri. Kao da je cijelo vrijeme vrebao i puštao neku dozu prividne slobode. A onda bi u trenutku njene slabosti, uletio u život i pokupio sav šlag. Doduše ima i slučajeva da bi bivši postali supružnici. Na kraju ispadneš neka vrsta avanture koju si najmanje želio. Pa zar nisu svi oni bivši s razlogom zaslužili da budu bivši?! Nisu li vješti igrači koji će osnovati obitelj, a zatim polako nastaviti sve ono što su činili kad su zaslužili naslov bivši. I tako počinje nasilje Komentari da/ne? VIDI TOP 100 NOMINACIJE industrie der neuen kunst

52 ŠUTNJA NIJE ZLATO - INK - industrie der neuen kunst - Blog.hr file://z:\europska komisija\odobreni natjecaji\europeaid - Gender Equality Page 2 of Ovaj spot mi je tako jak, da svaki put kad ga gledam, u grlu se stvori osjećaj gorčine. Zadrhtim, jer malo tko u djetinjstvu nije to prošao. I o čemu onda ja to pišem?! Uzeo sam ovu temu kao neki slijed o zaljubljenosti, vezama na daljinu, općenitim vezama koje prelaze u brak i koje nerijetko završavaju kao u ovom spotu gdje šutnja nije zlato. Mogao bih danonoćno pisati o tome, no vratit ću se lijepšim temama jer magla se dignula, a tračak sunca trebao bi dati neku nadu. Nadu da je drukčiji svijet moguć, samo treba malo dobre volje i uzajamnog poštivanja, razumjevanja, kompromisa i ponajviše ljubavi! Stoga, ako vidite da neke stvari ne funkcioniraju, ne trošite vrijeme, život je kratak! u 14:14 4 Komentara Print # ^»Svemir je nasilno mjesto, jedino što je Zemlja u mirnom "susjedstvu", ha ha ha kao da nam je bitno mirno susjedstvo kada si sami zagorcavamo stvari na ovaj ili onaj nacin sve je moguče i sve je nemoguče, samo je pitanje perspektive iz koje gledas, i nazalost sve se moze odgoditi svakome od nas! svjet je ludnica u kojoj nazalost najlosije prolaze ovakvi kao mi!«memory loss u 17:10 1 online»dok je ljudi bit će i ovakvih spotova. neki ne vide tračak sunca. pozdravljam te.«agata u 17:58 javni forum građana Hrvatske Kostajnice i mojih prijatelja iz cijeloga svijeta»mozemo se potruditi da nam je ta buducnost bolja al ne ovisi samo o jednom, potrebno je dvoje.«boje u 19:17»Pozdfrav, Danijele! Nadam se da je ovo promišljanje onako načelno, a ako su ti se skupile magle u sentimentalnom životu, da će ih ogrijati poneka zraka! Poslah ti emajl neki dan, ajde mi se javi! Sretna izložba!«zoran Oštrić u 11:39

53 tedi - Neskončnost :: blog na ednevniku :: file://z:\europska komisija\odobreni natjecaji\europeaid - Gender Equality Page 4 of kot pravi osem, svoje vedenje nadaljuje na drugi šoli. začaran krog. Saj ne vem ali sem srečna, da moj otrok odrašča neko normalno življenje ali sem žalostna, ker živimo v takšnem okolju, kjer se smrkavcem celo v šoli vse dopušča?! Uredil/a je tedi, torek, 8. januar 2008 ob 16:44 Morda pa bi lahko 17:12, torek, 8. januar Avtor klotilda omenili tudi človekove in otrokove pravice. V "svinčenih časih komunizma" nam preprosto v šoli še na misel ne bi prišlo, kajenje, izsiljevanje in podobno. Ker bi mi jo mama (ali kdaj pa kdaj tudi učitelj, če bi bil prekršek prehud) enostavno eno pripeljala okrog ušes. To se ne dela in pika. Seveda smo bili vzgojeni v spoštovanju do starejših (četudi so včasih to spoštovanje izrabili - ali si ga niso zaslužili). Njihova beseda je bila zakon. In danes? Saj še lastnemu otroku ne smeš ničesar reči malo ostreje - sem proti pretepanju, da se razumemo in pravilno vzgojen otrok ni nikoli tepen. Imamo očitno otrokove pravice - na papirju. Otroci pa so pretepeni in pretepajo, izsiljevani in izsiljujejo in vse ostalo, ker - ker imajo očitno "dober" zgled, kaj se z nasiljem doseže. Pogovarjati se - in tudi dopovedati nekomu, da ni vse dovoljeno, smo preprosto pozabili. Vzgojeni moramo biti starši, da lahko vzgajamo. Ampak starega konja je težko premaknit, da bo vlekel, če nikoli ni. Ojej. Želim vam čim več uspeha, pa naj bodo to sestanki, razkrivanje - samo nikar ne spreglejte tega, kar se dogaja. V dobro otrok in ne nazadnje - tudi staršev. LP M: Ja, učutelji nimajo nič v rokah 18:05, torek, 8. januar Avtor radirka in vidite, da sem se danes pregrešila. Mogoče bom pa urnik spremenila...je pa to moj prvi komentar danes, in samo 2x sem po par minut dopoldne malo pošpegala..sedaj pa sem pojedla, v službi sem bila danes po dolgem času pridna...pa da grem k temi. Mene so pred časom klicali v šolo, ker moj otrok ni delal domačih nalog in sem jih gledala in vprašala, kaj pričakujejo od mene. Da naloge kontroliram vsak dan so odgovorili. Pa sem rekla, da če mi bodo dali del svoje plače. Pa so me gledali. Sem rekla, da jaz ne morem delegirati kontrole mojih zaposlenih na njih, oni ne morejo delegirati svojega dela meni. In smo se gledali kar nekaj časa in ni mi žal, da sem vztrajala. Delo mojega otroka za šolo je njegova obveza in pika. Avtoriteta za to delo so učitelji in ne starši. Mi lahko sicer povemo, da lahko igrajo igrice šele ko je naloga narejena, moramo pa jim verjeti, da je narejena, ko to rečejo. Pa so rekli učitelji, mi nimamo možnosti dati - ali cveka, mi ga ne smemo kazensko vprašati, mi ne smemo...pa sem rekla, če želijo pisno soglasje od mene, ker jim dovolim vse samo palce ne in pika. Pa so rekli, da je to moja dolžnost. In sem rekla, da je moja dolžnost ljubezen, opora, motivacija, ne pa avtoriteta in kontrola...in tako sem dosegla, da so me nehali klicati v šolo, ko sem dala pisno izjavo razredniku, da zahtevam, da mojemu sinu Irokezi v primeru ne izpolnjevanja domačih nalog morajo predpisati dodatno delo. In kaj mislite, da se je zgodilo, ko so dobili vsi to kopijo z Irokezo vred. Ni bilo več problema. Torej, če bi otrok dobil vedno dodatno nalogo, ko ne bi naredil prejšnjo bi bila zadeva rešena. Vsi smo krvavi pod kožo, tudi naši otroci. bom na hitro dodal... 19:37, torek, 8. januar Avtor osem Globina problematike je izvor nasilja doma. Ni vse fizično nasilje, v veliki meri gre za psihične oblike nasilja podkrepljenega s ekonomskim nasiljem. T.i. razvajenost otrok je predpogoj oblik psihičnega nasilja v domovih, kjer dominanten starš (nasilnež) otroke kupuje in s tem prihaja do oblike razvajenosti. Samo razvajenost, da nekdo nekaj ima drug pa tega nima ni pogoj, da se bo otrok do sovrstnika obnašal nasilno. Globina problematike je v veliki meri povezovanje posameznih segmentov in rešljivost

54 tedi - Neskončnost :: blog na ednevniku :: file://z:\europska komisija\odobreni natjecaji\europeaid - Gender Equality Page 5 of le-teh. Eno je priznanje, da se to dogaja, vendar so v veliki meri žrtve v takšnih odnosih ženske, ki podzavestno izpostavljajo oblikam nasilja tudi otroke. Zelo zanimiva oglaševalska akcija proti nasilju se odvija ta trenutek na Hrvaškem "Šutnja nije zlato" ( ki prikazuje obliko srkanja otrok in prenosa v okolico. Zavedati se je potrebno nekaj. Otroci sami od sebe niso nasilni. Nasilje (psihično ali fizično) srkajo od odraslih. Trditi, da šola lahko to prepreči je skoraj nemogoče, ker je potrebno priti do samih korenin, ki niso v šoli. Šola lahko vsekakor to omeji. Omeji na področju šole, vendar se bo nasilje v tej obliki samo preneslo iz enega okolja v drugo. Tisti, ki že več desetletij ne grejemo več osnovnošolskih klopi vemo, da tudi stari sistem ni preprečeval nasilja v šolah (pa je šlo res samo za lokalno šolo, vendar sem enako zasledil v večjih krajih, ko sem presedlal iz kraja v kraj). Bilo ga je v enakih oblikah. Ravno tako so se posamezniki spravljali na svoje vrstnike (in izvor so bili problematične razmere doma. Družine z nasilno vsebino so vzgajale nasilne otroke. Ni važno, ali gre za fizično ali psihično nasilje, celo tako je, da je psihično nasilje veliko bolj zakoreninjeno v otroško psiho, kot fizično, ki se iz tega lahko razvije). Ampak včasih se je ravno tako kadilo za vogali in ravno tako so večji jemali manjšim malice... Danes se tega lahko le bolj zavedamo, ker je prenos informacij hitrejši, učinkovitejši. Problematika je globoko zakoreninjena za zidovi domov. Vsekakor upam, da se bo zavest ljudi zvišala in bodo ukrepanja ob izbruhih nasilja (kakršnegakoli) učinkovitejša. Še nekaj bom dodal k razlagi "razvajenih otrok", ki bo pripomogla k razumevanju (govorim razlagalno). Največja stopnja psihičnega nasilja je namreč v ekonomsko dobro postavljenih družinah in zaradi tega občutek razvajenosti, kar v določenih pogojih tudi je, vendar je to le izraz kontrole nasilneža nad situacijo doma in neprepoznavnostjo posameznika, ki zadevo opazuje od daleč. 90% otrok, ki so nasilneži so izpostavljeni psihičnemu nasilju doma in odklopu nasilneža s podkupovanjem otrok in obvladovanjem žrtve (ženske). Morda si lahko o razlagi obvladovanja nasilneža preberete tudi na mojem blogu in bo razumevanje problematike nasilja in nasilnih otrok tudi bolje razumljiva in pogojno rešljiva... nikakor pa ne bo rešitev preprečevanje nasilja v šolah s izgonom in prenosom v manj kontrolirana okolja. Primer: pretep ali kakršnakoli oblika nasilja je v šolskem okolju nesprejemljiva, vendar je v bližini vedno kdo (moral bi biti) od "odraslih", ki to lahko ustavijo ali preprečijo k izbruhom hujših oblik. Kaj takšnega pričakovati na ulici je nemogoče. Pazite nase ja, Radirka,... 20:33, torek, 8. januar Avtor janalumnus...tudi to je vse večji problem, da učitelji vedno več odgovornosti in dela s svojih ramen prenašajo na ramena staršev. In potem je zdelovanje razreda družinski projekt, namesto, da bi se učitelj sekiral, če otrok ne zna naučiti. In najbolj bogokletna je med učitelji misel o longitudinalnem preverjanju kvalitete posameznega učitelja: šenkavanje ocen je preprosto podlo (a ne sankcionirano), a to se da ugotoviti šele pri nadaljnjem šolanju otrok. Ali pa pri upoštevanju eksternega preverjanja znanja učencev. In vse to so prepovedane teme v učiteljski srenji. No, malo sem zašla, se kdaj vrnem na to temo s samostojnim postom. Jana { Prejšnja stran } { Stran 3 od 51 } { Naslednja stran } Avtor vsebine tega ednevnika je tedi. Pogoji uporabe - e-pošta: info@ednevnik.si Vse pravice pridržane ednevnik

55 F.I.L.M: Recenzija / Završna priredba kampanje 'Šutnja nije zlato' u zagrebačkom Sru... Page 1 of F.I.L.M. Film Impressum Layout Misc Završna priredba kampanje 'Šutnja nije zlato' u zagrebačkom Srudenstkom centru 21. lipnja (p) PRESS,Monday 16 June 2008 Aktualni broj F.I.L.M. online DVD... najave... VHS najave... recenzije... kultni film kino... najave... recenzije... festivali... premijere... kino raspored TV... kolumna... recenzije kazalište... predstave... festivali... raspored glazba... CD/DVD... koncerti literatura... knjige... časopisi... stvaralaštvo izložbe... osvrti Interview Moram vam reći Arheološki kutak forum... oglasnik newsletter linkovi Novosti - Home Projekti Vratite nam kina! Podržimo živu glazbu! Search F.I.L.M Search F.I.L.M. Internet tjednik F.I.L.M. Izdavac Udruga Artikul Završna priredba kampanje «Šutnja nije zlato» - Studentski centar, subota, 21. lipnja Studentski centar Zagreb, Savska cesta 25, s početkom u 15h U subotu 21. lipnja godine s početkom u 15h u Studentskom centru u Zagrebu, Savska cesta 25, održati završno događanje kampanje Šutnja nije zlato. Kampanju su pokrenule udruge Otvorena medijska grupacija i CESI Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje. U Studentskom centru očekujemo brojne goste, političare i osobe iz javnog života, kao i ljude iz nevladinog sektora, no ovo je svečanost za oko 1000 učenika i profesora iz čitave Hrvatske, koji će se moći družiti i u duhu tolerancije i dijaloga izmijeniti iskustva. Tijekom četverosatnog programa, dodijelit će se nagrade učenicima osnovnih i srednjih škola koji su svojim radovima sudjelovali u kampanji, radeći filmove, kazališne predstave, stripove i novinske članke na temu rodno-uvjetovanog nasilja. U svakoj kategoriji dodijelit će se po tri nagrade, nakon čega će uslijediti projekcija prvonagrađenog filma i izvođenje kazališne predstave u Kinu SC a u Klubu SC bit će postavljena izložba stripova i novinskih radova učenika. Događanje završava koncertom u dvorištu SC-a na kojem će nastupiti grupa Le Monde. Kampanja je pokrenuta s ciljem razvijanja svijesti o potrebi uklanjanja rodnih stereotipa i ostalih uzroka rodno uvjetovanog nasilja kod mladih te razvijanja svijesti o odgovornosti mladih koji će u budućnosti aktivno sudjelovati u donošenju društvenih odluka. Kampanja je namijenjena prvenstveno učenicima, ali i svima koji sudjeluju u njihovom odgoju i formiranju stavova profesori, članovi obitelji, a financirali su je Europska komisija, Veleposlanstvo kraljevine Nizozemske, Veleposlanstvo Finske, Veleposlanstvo Kraljevine Norveške, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, CARE International i Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, čije predstavnike očekujemo na dodjeli nagrada. Medijski dio kampanje Šutnja nije zlato sastoji se od četiri televizijska spota koje je režirala nagrađivana hrvatska redateljica Ivona Juka: tri govore o tri oblika rodno uvjetovanog nasilja i to: obiteljskom nasilju, silovanju u vezi i trgovanju ženama, dok četvrti objašnjava da su svi ti oblici nasilja zapravo rodno-uvjetovano nasilje. Spotovi se emitiraju na Hrvatskoj televiziji i RTL-u, novninski oglasni prostor osigurao je Večernji list, dok je mjesta za billboarde osigurala tvrtka PIO. Download (.zip) Novi tekstovi Ghetaldus All Women Jazz Festival Jazzarella5 u Lisinskom od 19. do 21. travnja 2010.! (p) SF publicistika '2012' u hrvatskim knjižarama! (p) Najbolji filmovi ETNOFILm festivala u Zagrebu u Dokukinu! (p) Nouvelle Vague na Tuškancu 14. svibnja (p) onedotzero: adventures in motion at EMPAC (p) POWER OF RECALL public art installation by Stefano Cagol (p) CINEFEST U CINESTARU! (p) Poziv za prijave za 57. Festival igranog filma u Puli (p) Raspored projekcija nagradjenih filmova 19. DHF-a, u petak, 16. travnja s pocetkom u 16 sati. (p) 'Guliver' na Festivalu filmova fantastike u Amsterdamu (p) 'Kenjac' na međunarodnim festivalima u Singapuru i Wiesbadenu FILMOVI IVANA FAKTORA I DAMIRA ČUČIĆA NA FESTIVALU RENCONTRES

56 F.I.L.M: Recenzija / Završna priredba kampanje 'Šutnja nije zlato' u zagrebačkom Sru... Page 2 of U edukativnom dijelu kampanje sudelovalo je 60 škola iz cijele Hrvatske, čiji djelatnici su sudjelovali na seminarima kako bi stekli znanja i vještine potrebne za rad s mladima na temu rodno uvjetovanog nasilja. Osim toga, stekli su znanja o tehnikama i oblicima izražavanja u umjetničkim medijima u kojima će raditi s djecom (u projekt se uključilo 800 učenika). Nakon seminara, profesori/ce su predstavili temu rodnog nasilja učenicima/ama, koji/e su potom započeli rad na odabranoj temi vezanoj uz rodno uvjetovano nasilje, koristeći kreativne tehnike kazalište, kratki film, strip ili novinarstvo Tijekom prethodnih pet mjeseci, svaka je grupa realizirala barem jedan projekt. Rezultat je 25 filmova, 16 kazališnih predstava, stripovi iz 12 škola i 10 novinarskih radova, a pobjednici natječaja bit će predstavljeni na ovom događanju. PROGRAM 15:00h SVEČANA DODJELA NAGRADA KINO SC 16:00h PROJEKCIJA NAGRAĐENIH FILMOVA KINO SC 16.30h ZVEDBA NAJBOLJE KAZALIŠNE PREDSTAVE KINO SC 17:00h IZLOŽBA STRIPOVA I NOVINARSKIH RADOVA KLUB SC 17:30h KONCERT GRUPE LE MONDE DVORIŠTE SC-a 19:00h ZAVRŠETAK PROGRAMA Ocjena: 0% >> Popis recenzija u ovoj kategoriji << Povratak na recenzije INTERNATIONALES U MADRIDU (p) Objavljen 'Hrvatski filmski ljetopis 61' za ljubitelje filma (p) Keith Sonnier at Bernier-Eliades Gallery, Athens (p) Dirk Snauwaert & Elena Filipovic on Felix Gonzales Torres at NICC, Antwerp (p) Edition Copenhagen presents first lithograph ever by Chris Ofili (p) Gallery Parrotta presents Antigravity (p) FILM: DAYBREAKERS, SF horor by Robert Jukić KAZALIŠTE: Predstava O MEDVJEDIMA I LJUDIMA by Ada Jukić BLITZ-CINESTAR DOVODI IMAX U HRVATSKU! (p) Koncert ZENI GEVA (Japan) + JAKUZI'S ATTEMPT (Austrija) + KAJKYT Teatar &TD + HDLU (p) Izložba 'Caput mortuum' Silvija Vujičića u Galeriji SC! (p) Nina Romić - promocija albuma u Močvari! (p) tetkine radosti stižu u Sirup!, , 22 sata (p) rave n roll boogaloo (p) Nagradu Pulitzer po prvi put dobila i novinarka iz jedne neprofitne medijske organizacije Michael Victor Jackson and Ben Pritchard at Wiebke Morgan, London (p) Kate Davis and Faith Wilding at the CCA for Glasgow International (p) Ivan Fijolic at Museum of Modern and Contemporary Art, Rijeka (p) Predstava 'Život u kazalištu' u Teatru &TD 14. travnja (p) Dani hrvatskog filma 2010:

57 ZaMirZINE - Završni festival kampanje "Šutnja nije zlato" Page 1 of Impressum :: Pravila korištenja :: Marketing :: Donatori :: Kontakt :: RSS Feeds pretraga pretraga newsletter: your@ .net Završni festival kampanje "Šutnja nije zlato" Ovu subotu se u zagrebačkom SC-u odvija završno događanje kampanje Šutnja nije zlato. Kampanju su pokrenule udruge CESI Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje i OMG- Otvorena medijska grupacija u svrhu osvještavanja mladih i prevencije rodno uvjetovanog nasilja. 20. lipnja 2008 Zbog prosvjeda, Zelenoj akciji prijeti zatvaranje Umirovljenici traže pravedniju raspodjelu tereta krize Građani s glavom u dupetu Đurđa Knežević Đurđa Knežević Mirela Holy srđan dvornik Maja Hrgović Cilj je razviti svijest o potrebi uklanjanja rodnih stereotipa i ostalih uzroka rodno uvjetovanog nasilja te promicati rodnu ravnopravnosti u stavovima i ponašanju mladih. U Studentskom centru očekujemo brojne goste/gošće te više od 800 učenika/ca srednjih škola i njihovih profesora/ica iz 36 gradova iz čitave Hrvatske koji/e su aktivno sudjelovali/e u kampanji. Rezultat je 25 filmova, 16 kazališnih predstava, stripovi iz 12 škola i 10 novinarskih radova, a najbolji radovi po izboru stručnog žirija biti će nagrađeni i prezentirani na festivalu. Teme kojima su se bavili/e u svojim radovima su nasilje u vezama, rodni stereotipi, silovanje, maloljetničke trudnoće PROGRAM ZAVRŠNE PRIREDBE "ŠUTNJA NIJE ZLATO" 15:00h SVEČANA DODJELA NAGRADA KINO SC 16:00h PROJEKCIJA NAGRAĐENIH FILMOVA KINO SC 16.30h IZVEDBA NAJBOLJE KAZALIŠNE PREDSTAVE KINO SC 17:00h IZLOŽBA STRIPOVA I NOVINARSKIH RADOVA KLUB SC 17:30h KONCERT GRUPE LE MONDE DVORIŠTE SC-a Kampanja je osmišljena na osnovu istraživanja nasilja u adolescentskim vezama koji su objavljeni u publikaciji "Nasilje ne prolazi samo od sebe". Medijski dio kampanje sastoji se od četiri televizijska spota koje je režirala Ivona Juka a koji obuhvaćaju teme obiteljskog nasilja, silovanja na spoju, trgovine ženama i djevojkama, dok četvrti ukazuje da se radi o oblicima rodno uvjetovanog nasilja. U edukativnom dijelu kampanje sudelovalo je 60 škola iz cijele Hrvatske, čiji su profesori/ice završili/e seminare te nakon toga zajedno s učenicima i učenicama radili na kreiranju kazališnih predstava, filmova, stripova i novinarskih radova. U pet gradova održane su tribine o nasilju u partnerskim odnosima na kojima su govorile poznate mlade osobe Luka Nižetić, Ida Prester, djevojke iz grupe Angels, Emina Arapović, Iva Šulentić i Nela Kočiš, a više informacija o aktivnostima nalazi se na "Bolje da je premijer gay nego regionalist" Ženska scena»» Stražnjica koju svi zovu "guza"»» Protiv seksizma u turističkom oglašavanju»» Guzice i sise promiču turizam - premijerka traži izbacivanje seksizma iz spota»» Predavanje "Društvo Hrvatska žena i Zagorka"»» Grad Split ima novca za koncerte, ali ne i za žrtve obiteljskog nasilja»» Multikulturalizam iz rodne perspektive»» Rodne perspektive u pravu zbornik i okrugli stol»» Nasilniku samo prekršajna kazna, supruzi 40 dana zatvora»» Prosvjed u povodu 8. marta»» Rodne perspektive u pravu Arhiva Ženska scena»» Održiva energija bez brbljanja David McKay ««Travanj 2010»» P U S Č P S N ZaMirNET Vlaška 91, 2. kat Tel: 01/ Tel/fax: 01/ komentiraj Početna stranica»» Stražnjica koju svi zovu "guza" Bojana Genov Djevojačka stražnjica u promotivnom spotu Turističke zajednice zasjenila je čak i pitanje objavljenog spiska hrvatskih branitelja. Njome se bave umne glave nacije analizirajući da li seks prodaje ili ne prodaje, tko je uvrijeđen a tko nije, je li premijerka zavrtjela spin kako bi skrenula pažnju s važnih na nevažne teme, da li pravo na javni govor imaju samo vlasnice mladih stražnjica ili to imaju i stare i nelijepe žene. Pukao je gnojni čir balkanskog primitivizma, citiram anonimnog komentatora najnovije kontroverzne pojave hrvatskog društvenog života, pa se na brojnim web portalima cijede primjedbe o ružnim feministkinjama i njihovim starim stražnjicama te o stražnjici premijerke.

58 Page 1 of Ispiši O batinama u vezi prvi put progovorila na filmu Piše: Branka Žužić/EPEHA Članovi novinarske skupine U sklopu projekta o nasilju u adolescentnim vezama srednje su škole poslale 25 filmova PULA - Tamna strana prve ljubavi naslov je dokumentarno-igranog filma učenika i učenica prvog i drugog razreda pulske Strukovne škole koji je u konkurenciji 25 filmova iz srednjih škola Hrvatske, u sklopu projekta CESI-a Šutnja nije zlato o nasilju u adolescentnim vezama, osvojio treće mjesto. Za ovu srednju školu, koja je jedina iz Istre sudjelovala u spomenutom projektu, a koja nema filmsku skupinu za razliku od ostalih škola, to je još značajniji uspjeh. Film, u kojem glavna junakinja 16-godišnjakinja hrabro priznaje kako je zbog zaljubljenosti trpjela batine, premlaćivanje, cipelarenje svojeg sada bivšeg dečka, potpisuju članovi novinarske skupine pod vodstvom profesora povijesti Igora Šaponje i psihologinje Davorke Glavina Stanković, a pod redateljskom palicom poznatoga pulskog filmskog glumca i redatelja Igora Gala.

59 Page 2 of U sklopu projekta Šutnja nije zlato sudjelovalo je više od 60 srednjih škola iz cijele zemlje koje su putem dramskih, novinarskih, filmskih i stripovanih uradaka dale doprinos kampanji za prevenciju rodno uvjetovanog nasilja među mladima. Nagrade najboljima uručene su prošle subote u Zagrebu. Film je nastao nakon literarne ispovijesti ove djevojke u kojem je otvorila nesretnu dušu i papiru povjerila kako ju je dečko fizički i psihički zlostavljao i mučio. U desetminutnom filmu ona otvoreno govori o tome da je u trogodišnjoj, prvoj ljubavnoj vezi, započetoj još u osnovnoj školi, počela zbog njegove velike ljubomore proživljavati pravi pakao. Svaki put kada bi je dečko iznova istukao, ponavljao je da je voli i da bez nje ne može. - Da mi je netko rekao da ću jednog dana trpjeti nasilje u vezi, rekla bih da je lud. Mislila sam da se to meni ne može dogoditi - priča na filmu djevojka. Svoju ispovijest pred kamerama zaključuje konstatacijom da nije bilo ovog projekta, ona to nesretno razdoblje ne bi mogla priznati ni sebi ni drugima.

60 International TV Festival Bar Page 1 of O NAMA PROPOZICIJE HRONIKE KONTAKT Dobrodošli na Internacionalni TV Festival Bar!!! Ovde ćete naći informacije o prethodnim festivalima, okupljanja i diskusije,galerije fotografija i hronike festivala koji se održava od Katalog: Katalog Uprava Festivala: Uprava Festivala Nagrade: Dokumentarni film: Ekologija: Igrani film: Grand Prix: GRAND PRIX FESTIVALA: Nagrade u kategoriji dokumentarnog programa: Hronike 2006: Hronika br.0 Hronika br.1 Hronika br.2 Hronika br.3 Zlatna maslina - filmu Vrt plavih ruža Mladena Santrića u produkciji HRT 4 Filma (Hrvats za emotivno duboko angažovanu priču o volonterima koji rade sa djecom sa posebn potrebama poklanjajući im pažnju, razumijevanje i ljubav, a primajući od njih mnogo više na o ljepoti življenja. Srebrna maslina - filmu Kroz Mirkove oči reditelja Michaela Belramija u produkciji Feder Žoli (Švajcarska) za jednostavno i upečatiljivo ispričanu neobičnu priču o slijepom čovjeku Mi Menačiju koji je svijet slika zauvijek pretvorio u svijet zvukova pokazujući na taj način da ljudske mogućnosti bez granica. Bronzana maslina filmu Dan mladosti Jelene Jovčić u produkciji Ateljea Varan iz Beogra (Srbija) za film u kome se rediteljka na spontan i pitak način sa prepoznatljivim autorsk pečatom, polazeći od vlastite porodice, bavi sukobljenošću dva pogleda na istoriju doma prostora titoističkim i predtitoističkim, komunističkim i antikomunističkim, koji je i danas veo prisutan u sveukupnim društvenim previranjima. Nagrada za režiju: Mladenu Santriću za film Vrt plavih ruža u produkciji HRT 4 Fil (Hrvatska) za delikatnost i odmjerenost u režiranju osjetljive i potresne teme vezane za ži

61 International TV Festival Bar Page 2 of djece sa posebnim potrebama. Nagradu za scenario dobio je Tamar Feingold za film Dječija kuća, koji je režirao u produk Ruth Diskin Films (Izrael), a koji govori o iskustvu, patnji i sjećanjima na život djece u kibucim specijalnoj vrsti komuna u Izraelu. Autor kombinuje arhivsku građu i intervjue sa roditeljim sveobuhvatno svjedočeći o rezultatima i posljedicama ovog jedinstvenog izraelskog projekta. Plaketa za kameru ex-equo, ravnopravno, za dva potpuno različita, a vrhunski primijenje postupka upotrebe filmske kamere: za film Posrednik u produkciji Barna Kabay / Europa K Macropus Film (Mađarska), direktoru fotografije Péteru Jankuri za visoko profesiona sproveden stil klasične filmske fotografije, i timu koji je radio na filmskoj slici u ostvarenju Liva u produkciji studija Habmurg (Njemačka) koji čine Jan Haft, Robert Morgenstern, Mark Rüth i Kai Ziesenhenne, za snimateljski rad koji na vrhunski način spaja elemente hi tehnique sa kompjuterskom animacijom i specijalnim efektima. O nama Propozicije Hronike Kontakt INTERNATIONAL TV FESTIVAL BAR

62

63

64 32 VJESNIK stranica 16 ZRCALO obitelj ski GLAS Kockice leda za biljke Ponedjeljak, 4. srpnja Mnogi već znaju da ledene kockice mogu pomoći u otklanjanju mrlja i skidanju voska s dr venih površina, ali one vam mogu pomoći i kod zalijevanja bilja. Ako imate cvijeće u visećim posudama koje vam je teško zalijevati bez skidanja, možete jednostavno u njih ubaciti nekoliko kockica leda, koje će se ljeti brzo otopiti i dati vašim biljkama neophodno osvježenje. obljetnice Prizor iz filma 100 minuta Slave, producentice i glavne glumice Sanje Vejnović, koja je pokrenula i dobrotvornu aukciju na kojoj je prodano deset njezinih prelijepih i skupocjenih kostima iz filma (desno) Po eci zagreba kog ugostiteljstva Zagreb je prvu kavanu dobio godine, a prvi računi izdavali su se na latinskom jeziku. Tada se posluživao šećer od sladkorne trstike, čokolada, nizozemska kava i čaj, piškote i slamom omotane boce talijanske rozolije (liker maraskino). Najpoznatija je bila Narodna kavana na glavnome gradskom trgu, otvorena 1838., a danas je u Gajevoj ulici. Na Sjevernom šetalištu je gospodin Pallain otvorio kavanu Palainovku, u kojoj su se sastajali Lisinski, Demetar i Vraz. Kavane su ubrzo, prema uzoru na europske metropole, postale okupljališta intelektualnih krugova. Uskoro je svaki park ili šetalište dobio svoju kavanu, a one svoju publiku i povijest. Neki gosti boravili su cijeli dan u kavani, koja im je nudila zajutrak, mala topla jela, napitke, a neke čak i 80 novina i časopisa na različitim jezicima. U povodu 25. godišnjice postojanja, Udruženje ugostitelja Zagreba vratilo je Gradsku kavanu na početak 20. stoljeća u jelu, piću i stylingu dama i gospode. Ali i pokazalo svoje dobrotvorstvo SAŠA KOLJAN ŠARM dobra jela KRISTINA ŠOBER! Tijekom trodnevnoga obilježavanja 25. godina rada, Udruženje ugostitelja Zagreba građanima je priredilo zanimljiva kulturna, humanitarna i zabavna događanja. Prelijepe kostime iz filma»100 minuta Slave«u četvrtak je u Gradskoj kavani nosilo deset glumica na dražbi čiji je prihod bio namijenjen obnovi derutne zgrade Centra za odgoj i obrazovanje»slava Raškaj«, koji skrbi za djecu s oštećenjem sluha. Taj Centar smješten je u 150 godina staroj zgradi, a polazila ga je i naša slavna gluha slikarica. Prodano je svih deset prelijepih kostima i skupljeno kuna koje će biti upotrijebljene na najbolji mo- gući način. Izložba»Povijest ugostiteljstva«dala je zanimljiv pregled zagrebačkog ugostiteljstva, pa su se ondje mogle vidjeti i knjiga»nauka o serviranju«iz 1913., u kojoj piše da konobar mora svakoga gosta dočekati kao da mu je netko blizak i drag, zatim priručnik za gostioničare iz 1942., Zagrebački album plesova i bonton iz pod nazivom»udvornost kod plesa i u društvu«. Osobito zanimljiva bila je knjižica plesnog reda sa Slavjanskog bala održanog 1850., jedan od obveznih»rekvizita«zagrepčanki u koje su upisivale partnere za polku, quadrillu, mazurku... A da bi se i današnji Zagrepčani mogli ošišati i frizirati kao njihovi djedovi i bake, u Gradsku kavanu postavljene su i brijačnica i frizeraj, u kojima su majstori besplatno radili na starinski način. Marko Baričević, brijač gotovo 40 godina je, spretno baratajući britvom, pripovijedao kako su nekad gospoda već u šest ujutro dolazila na brijanje i češljanje. Za frizure dama bila je zadužena Karmen Moguljak, koja je objasnila da su se nekad frizure radile brenškarama koje su se grijale u peći, a dame su zbog kreacija nalik na skulpture trpjele i bol i rane na vlasištu. Ugostitelji su vrsnost pokazali u spravljanju jela prema starinskim zagrebačkim recepturama, a glazba i dekoracija pridonijeli su da se nakratko otputuje u prošlost. Glavni inicijatori toga nostalgičnoga slavlja bili su predsjednik Udruženja Darko Belužić i dopredsjednik Zlatko Puntijar, koji su bili osobito ponosni što su mogli predstaviti i monografiju»povijest ugostiteljstva«, koja je trajno zabilježila kulturnu, turističku i povijesnu važnost zagrebačkog ugostiteljstva. Kaj su jeli naši stari? U Starom puntijaru i danas kuhaju prema receptima od prije 100 godina U restauraciji»gradski podrum«vlasnika Rikarda Loupala je 2. veljače 1927., pripremljen ovaj svečani menu: juha od celera, Plzensko pivo, jastog s majonezom i tartar umakom, Vermouth cinzano, obložena srnetina s madeira umakom uz prusnice, traminac»kulmer«, štajerski kopuni pečeni sa šalatom u kukhanim voćem, burgundac»bouvier«, sir i voće.

65 Otvorena 25. obljetnica zagrebačkih ugostitelja Humanitarnom aukcijom kostima iz filma '100 minuta Slave' u četvrtak od 21 sat u Gradskoj kavani u Zagrebu počelo je obilježavanje 25 godina Udruženja ugostitelja Zagreb. Vrijedne originalne kostime s kraja 19. stoljeća, šivane specijalno za film o Slavi Raškaj, nosile su poznate glumice, a ukupno je prikupljeno više od trideset tisuća kuna. Na reviji i aukciji kostima iz 19 stoljeća u ulozi modela glumice su se odlično snašle 'Kostimi su ručno šivani i rađeni prema originalima. Početna cijena na aukciji najbliža je stvarnoj cijeni kostima za koje je ukupno potrošeno 200 tisuća kuna', kazala je glumica Sanja Vejnović na predstavljanju ove nesvakidašnje manifestacije. Većinu kostima kupili su poznati ugostitelji i predstavnici komora, a najveća postignuta cijena kostima bila je preko pet tisuća kuna. Najniža licitirana, kretala se između dvije i tri tisuće kuna. Revija kostima za koje je kostimografkinja Ana Savić Gecan dobila Zlatnu arenu u Puli originalna je i po tome što su kostime nosile glumice Sanja Vejnović, Zrinka Cvitešić, Ivana Bolanča, Ivana Roščić, Mija Krajcar i Mare Škaričić. 'Frizer za muške već 39 godina' predstavlja se Marko Baričević pripremajući se za mušterije na brijačkom stolcu iz godine Uz kostime, na posebnom dijelu aukcije gosti iznenađenja predstavljen je i skupocjeni Swarovski tulipan, donaciju ovlaštenog Swarovski distributera De tempore, 1 i haljinu iz kolekcije Kruna, modne kuće Altos, koja je također prodana na aukciji koju je vodio Mirko Fodor i glumica Suzana Nikolić. Među poznatim glumicama i gospodarstvenicima večeri su nazočili i sportski par Zvonimir i Danira Bilić. Aukcija je dio humanitarne akcije Vaša minuta slave, a sav prihod namijenjen je obnovi Centra za odgoj i obrazovanje 'Slava Raškaj', čiji su štićenici djeca s oštećenjem sluha. Nakon aukcije kostima, svečano je otvorena izložba 'Povijest ugostiteljstva', koncipirana kao povijesni pregled ugostiteljstva u Zagrebu, na kojoj će posjetitelji imati priliku osjetiti štih zagrebačkih kavana s početka 20. stoljeća, a prezentirat će se najstarije sačuvane zagrebačke kuharice, pribori za posluživanje, najstariji očuvani kućanski aparati, stare crno-bijele reklame, stare novine i časopisi te eksponati tvrtki vezanih uz ugostiteljstvo. Izložba će biti otvorena za sve znatiželjnike do 2. srpnja u Gradskoj kavani uz besplatan ulaz.

66 Provuci karticu kroz ovo Drugog dana izložbe, postavljene na prvom i drugom katu I dan danas britvica se najbolje oštri Gradske kavane, kostimirane hostese vodit će posjetitelje kroz izložbu. Priredit će se besplatno brijanje na ovako nekadašnji način i oblikovanje starih frizura nekadašnjih majstora tog zanata. Degustirat će se zagrebačka jela spravljena po nekim od najstarijih poznatih zagrebačkih autohtonih recepata. Muzika, dekoracije i scenografija oživjet će barem nakratko atmosferu starog Zagreba. Treći dan izložbe, u subotu, 2. srpnja, održat će se završni Bal ugostitelja, koji će okupiti kremu zagrebačkog društvenog života. Ugođaj krase originalne reklame iz sredine prošlog stoljeća Večer će početi svečanim predstavljanjem monografije 'Povijest ugostiteljstva', nakon čega će uslijediti dodjela nagrada i posebnih priznanja istaknutim članovima Udruženja ugostitelja Zagreb, kao i tvrtkama i pojedincima koji su svojim radom doprinijeli razvoju i boljitku ugostiteljske struke. Uz Sick Swing Orchestra, večer će se nastaviti Gastro izložbom na kojoj će najbolji zagrebački restorani pripremiti presjek svojih najboljih specijaliteta pripremljenih prema starim zagrebačkim receptima. Uz večeru te glazbeni program, koji kao i izložba prati vremensko razdoblje s početka 20. stoljeća do danas, nastupit će plesni parovi i Tihomir Kološić, vrstan učitelj plesa, koji će podučiti prisutne nekim klasičnim društvenim plesovima kao što su valcer ili čarlston. Odigrat će se i kratki igrokaz između konobara i gostiju u tri čina. Informacije o obljetnici možete pronaći i na: Udruženje ugostitelja Zagreb Turistička zajednica Zagreb Obrtnička komora Zagreb Medijski pokrovitelji: T-Portal - Obiteljski radio Z1 TV Sponzori: Zaštita Zagreb Nama i primjerak Arene iz godine - naslovnica je pripala Ivi Robiću T-Portal petak,

67