KNJIÆNICA KRIÆEVA»KE BISKUPIJE U 19. STOLJE U

Transcription

1 KNJIÆNICA KRIÆEVA»KE BISKUPIJE U 19. STOLJE U SUZANA KNEÆEVI Srednja gospodarska πkola Kriæevci Prethodno priopêenje Preliminary communication Milislava Demerca 1, HR Kriæevci Primljeno/Recieved: suzana.knezevic1@skole.hr PrihvaÊeno/Accpted: GrkokatoliËka KriæevaËka biskupija Ëuva bogatu knjiænicu staru gotovo 400 godina koju su stvarali njezini biskupi i sveêenici. U knjiænici su, osim crkvenih i teoloπkih knjiga, zastupljena djela iz svih ostalih podruëja znanosti. Knjige su pisane razliëitim svjetskim jezicima i pismima i tiskane u mnogim evropskim srediπtima tiskarstva. Zbirka knjiga broji djela (9.858 svezaka), od kojih su 3 knjige iz 15. stoljeêa (inkunabule), 68 iz 16. st., 325 iz 17. st., iz 18. st., a ostale su iz 19. i 20. st. Tu je i vrijedna zbirka od 60-tak rukopisnih knjiga te zbirka periodike i sitnog tiska. Povijest knjiænice moæe se iπëitati iz povijesti grkokatoliëke biskupije koja je od osnivanja godine nekoliko puta mijenjala svoje sjediπte. Prvih dvjestotinjak godina knjiænica se zajedno s biskupima selila (MarËa, PribiÊ, Preseka, Gornji Tkalec), dok se od 1801., posljednjih dvjestotinjak godina nalazi u Kriæevcima. U 19. stoljeêu biskupi su se u Kriæevcima uglavnom bavili preureappleenjem prostora katedrale i biskupske rezidencije za potrebe grkokatolika, prilikom Ëega su pomno planirali i prostor za smjeπtaj knjiænice. Prvi i za sada jedini poznati popis knjiga iz 19. st. nastaje godine, a popisuje 2519 djela, odnosno 1971 svezak knjiga. U 20. stoljeêu slijede tri velika ureappleenja knjiænice: u doba Prvog i Drugog svjetskog rata, te ureappleenje zapoëeto godine. Od godine knjiænica je otvorena za javnost. U njoj se prireappleuju izloæbe popraêene vrijednim tiskanim katalozima knjiga. Ureappleenje knjiænice trebalo bi se nastaviti. KljuËne rijeëi: Kriæevci, KriæevaËka biskupija, grkokatoliëka biskupija, knjiænica KriæevaËke biskupije - povijest stoljeêe, Kriæevci - povijest knjiænica I. Uvod KriæevaËka biskupija duhovno je i administrativno srediπte grkokatolika i vrijedan spomenik kulture. Osim katedrale Presvetoga Trojstva obuhvaêa i biskupsku rezidenciju - mjesto nekadaπnjeg obitavanja kriæevaëkih biskupa - u kojoj se, uz sobe u kojima su biskupi æivjeli, konzistorijalnu dvoranu, muzej te biskupijski arhiv, nalazi i bogata biskupijska knjiænica. OsnivaËi i vlasnici knjiænice, grkokatolici, katolici su istoënoga obreda koji, zajedno s rimokatolicima - katolicima zapadnoga obreda, pripadaju jednoj apostolskoj KatoliËkoj crkvi Ëiji je poglavar Sveti Otac. Izvanjskim razlikama sliëni su pravoslavnim vjernicima koji takoappleer njeguju istoëni (grëko-bizantski) obred i crkvenu tradiciju (npr. razlike u odnosu na zapadnu tradiciju su u crkvenom graditeljstvu, naëinu primanja sakramenata, naëinu slavljenja euharistije i dr.). U Hrvatsku dolaze u 16. i 17. st., bjeæeêi pred Turcima. Nakon πto sklapaju Uniju s papom, tadaπnji papa Pavao V osniva prvu grkokatoliëku biskupiju u Hrvatskoj, MarËansku biskupiju, sa sjediπtem u MarËi kraj IvaniÊ Grada. Njezina je nasljednica KriæevaËka biskupija, osnovana godine, koja je danas administrativno srediπte grkokatolika iz Hrvatske, ali i iz svih ostalih podruëja bivπe Jugoslavije. Knjiænica KriæevaËke biskupije stara je, dakle, gotovo 400 godina jer njezine poëetke veæemo uz osnivanje grkokatoliëke biskupije u Hrvatskoj. 82

2 Time je jedna od najstarijih hrvatskih knjiænica. Po svojoj vrsti, ona spada u specijalne, spomeniëke knjiænice, a upravo je u tijeku i postupak njezine registracije kao kulturnoga dobra. Jedna je od dviju spomeniëkih knjiænica u KoprivniËko-kriæevaËkoj æupaniji, no drugu, franjevaëku knjiænicu u Koprivnici uvelike nadmaπuje i brojem i vrijednoπêu knjiga. UsporeappleujuÊi vrijednost ove knjiænice sa svim ostalim knjiænicama u æupaniji (narodnim, πkolskim, ostalim specijalnim...), a s obzirom na to da je vrijednost mnogih starih knjiga neprocjenjiva, ova je knjiænica ujedno najvrednija æupanijska knjiænica. Time je, naravno, i najvrednija knjiænica u Kriæevcima te, gledajuêi ukupnost knjiæniëne zbirke, najvredniji kriæevaëki pokretni kulturni spomenik. Knjiænica KriæevaËke biskupije takoappleer je i najstarija knjiænica u Kriæevcima jer se ovdje, doπavπi zajedno s grkokatoliëkim biskupima godine, nalazi veê viπe od 200 godina. Uz nju, u Kriæevcima su joπ dvije knjiænice s dugom tradicijom: narodna knjiænica koja ove godine slavi 170. obljetnicu od osnutka (1838. osnovana je ilirska Ëitaonica kojom kreêe kontinuirani razvoj narodnoga knjiæniëarstva u Kriæevcima) te knjiænica Gospodarskog uëiliπta koja kontinuirano postoji veê gotovo 150 godina, od osnivanja UËiliπta godine (nasljednice te knjiænice danaπnje su knjiænice Visokog gospodarskog uëiliπta te Srednje gospodarske πkole). Uslijed povijesnih okolnosti, Kriæevci su, naæalost, zatvaranjem samostana i odlaskom redovnika pavlina i franjevaca krajem 18. st. izgubili i dvije vrijedne knjiæniëne zbirke - franjevaëku i pavlinsku knjiænicu koje su u gradu djelovale do zatvaranja samostana. Svi ovi podaci o viπestoljetnom kontinuiranom djelovanju razliëitih vrsta knjiænica u Kriæevcima upuêuju na to da postoji dovoljno materijala za pisanje povijesti kriæevaëkoga knjiæniëarstva koja bi zasigurno bila vrijedan prilog povijesti hrvatskoga knjiæniëarstva uopêe. II. KnjiæniËna zbirka Knjiænica KriæevaËke biskupije Ëuva vrlo vrijednu zbirku knjiga i rukopisa. Valja naglasiti da samim time πto se radi o knjiænici jedne biskupije, to nosi teæinu glede vrijednosti knjiga u njoj. Naime, biskupijske knjiænice spadaju u najvrednije crkvene knjiænice koje vrijednoπêu svoga fonda nadmaπuju mnoge ostale crkvene knjiænice - æupne ili samostanske. To je i za oëekivati jer su se pri sjediπtima biskupija πkolovali sveêenici, ali i sami biskupi kao i njihovi najbliæi suradnici imali su potrebu za posjedovanjem vrijednih knjiga svoga vremena, i to iz razliëitih podruëja ljudskoga znanja, a nikako samo iz teoloπko-crkvenoga podruëja. Da je tome tako, vidljivo je i iz fonda kriæevaëke biskupijske knjiænice u kojoj su, osim crkvenih i teoloπkih knjiga, zastupljena djela iz filozofije, prava, prirodnih znanosti, povijesti, knjiæevnosti, kao i brojni rjeënici i enciklopedije. Knjige su pisane na desetak svjetskih jezika (latinski, grëki, hebrejski, staroslavenski, moderni europski jezici - njemaëki, madæarski, talijanski, francuski, poljski, hrvatski), razliëitim pismima (latinicom, grëkim pismom, hebrejskim pismom, staroslavenskom Êirilicom, glagoljicom, novijom Êirilicom, goticom), mjesta izdanja (tiskanja) su mnoga evropska srediπta tiskarstva 1 (Venetus, Romae, Paris, Sanktpetersburg, Berlin, Amsterdam, Pragae, Trnava, Riga, Luxemburg, Bruxeles, Budim, Viennae, Dublin), ali i hrvatske tiskare (Zagreb, Osik, Rika, Dubrovnik, Kriæevci...), meappleu njihovim su autorima mnogi svjetski poznati ljudi iz razliëitih podruëja znanosti (Aristotel, Aurelije Augustin, Voltaire, Martin Luther, Erazmo Roterdamski, Ivan GunduliÊ, Josip Ruappleer BoπkoviÊ... ). Prema godinama izdanja, neπto manje od polovice fonda Ëine knjige st.: 3 knjige iz 15. stoljeêa (inkunabule), 68 iz 16. st., 325 iz 17. st., iz 18. st. Ostalih, neπto viπe od polovice fonda, Ëine knjige iz 19. i 20. stoljeêa. Tu je i vrijedna zbirka od oko 60 rukopisnih knjiga (joπ nepopisanih), zbirka novina i Ëasopisa te zbirka sitnog tiska. VeÊina knjiga i rukopisa u dobrom je stanju, a manji dio trebat Êe postepeno restaurirati. Knjiænicu su tijekom stoljeêa stvarali njezini vlasnici, biskupi, ostavljajuêi joj knjige koje su za æivota nabavljali oni sami ili njihovi sveêenici iz raznih æupa. Zbirka se stalno poveêavala, o Ëemu 1 Nazivi gradova navedeni su onako kako se pojavljuju na knjigama. 83

3 nam svjedoëe do sada poznati popisi knjiga: popis iz godine koji biljeæi 2519 djela, katalog knjiga iz godine koji popisuje 3110 djela (4862 sveska) te danaπnji popis (knjiga inventara) prema kojem knjiænica broji djela (9.858 svezaka)! Povijest knjiænice usko je povezana s povijeπêu same grkokatoliëke biskupije i iz nje se moæe iπëitati. Tako u povijesti biskupije i knjiænice moæemo primijetiti dva bitno drugaëija razdoblja: burno razdoblje prije doseljenja biskupa u Kriæevce godine koje je obiljeæeno stalnim seljenjem biskupa i njihove knjiænice te stabilnije i mirnije razdoblje nakon dolaska u Kriæevce tijekom kojeg se knjiænica kontinuirano razvija do danas. Bolja ili loπija razdoblja za knjiænicu u njezinoj 400-godiπnjoj povijesti vezana su uz povijesne i crkvene prilike, ali i uz sposobnost i volju samih biskupa koji su stolovali u pojedinom razdoblju. U svakom sluëaju, danas moæemo sa sigurnoπêu reêi da su grkokatolici, bez obzira na razliëitu brigu pojedinih biskupa o svojoj biskupiji i knjiænici, do danas uspjeli saëuvati veliko bogatstvo svoje knjiænice. Sjediπte biskupije i knjiænice u MarËi kraj IvaniÊ Grada ( ) III. Knjiænica grkokatoliëke biskupije prije dolaska grkokatoliëkih biskupa u Kriæevce ( ) Po osnivanju prve grkokatoliëke biskupije u Hrvatskoj godine, sljedeêih 130-ak godina biskupi stoluju u crkvi i samostanu u MarËi, mjestu nedaleko od IvaniÊ Grada. Polovicom 18. st., toënije godine, nakon dugogodiπnjih sukoba s pravoslavnim monasima, grkokatoliëki posjed u MarËi biva spaljen, a tadaπnji biskup i ostali stanovnici samostana primorani bjeæati. SljedeÊih 60-ak godina 18. stoljeêa biskupi se, izgubivπi sjediπte svoje biskupije, sele po razliëitim mjestima. Najprije odlaze na svoj posjed u PribiÊ na Æumberku ( ), potom u Preseku, 17 km zapadno od Kriæevaca, posjed koji od carice Marije Terezije dobivaju u zamjenu za spaljenu MarËu ( ), a potom sele na obliænji posjed Gornji Tkalec ( ). Seljenje biskupa i knjiænice tijekom 18. stoljeêa Sva ova sjediπta grkokatoliëkih biskupa bila su mala mjesta pa su biskupi nakon spaljivanja MarËe traæili dostojanstveno srediπte svoje biskupije, srediπte u kojem Êe nakon 60 godina opet imati svoju stolnu crkvu, katedralu. Slijedom razliëitih okolnosti, izbor pada na obliænji slobodni i kraljevski grad Kriæevce u kojem, zalaganjem tadaπnjeg biskupa Vasilija BoæiËkoviÊa, papa Pio VI. i carica Marija Terezija osnivaju KriæevaËku biskupiju. Time zavrπava nestabilno i najbolnije razdoblje grkokatoliëke povijesti u Hrvatskoj, iako se biskupi joπ sljedeêih gotovo 25 godina neêe preseliti u Kriæevce, srediπte svoje biskupije. Nakon πto car Josip II zatvara franjevaëki samostan u Kriæevcima, on biva 84

4 dodijeljen na koriπtenje novoosnovanoj grkokatoliëkoj K r iæevaëkoj bisk upiji. Franjeva- Ëka barokna crkva i samostan prilagoappleuju se za potrebe istoënoga obreda, a potom tadaπnji biskup seli u svoje sjediπte. 2 O razdoblju najstarije povijesti knjiænice grkokatoliëkih biskupa za sada nemamo puno izvora, ali je moæemo iπëitati iz povijesti same biskupije. Prvih 130-ak godina ( ) knjige su u biskupijskom srediπtu MarËi. Godine (Ëetiri godine prije spaljivanja samostana) samostan su opljaëkali pravoslavni monasi iz Lepavine (mjesto izmeappleu Kriæevaca i Koprivnice) i u toj pljaëki sa sobom odnijeli i nekoliko vrijednih rukopisnih liturgijskih knjiga. Polovicom 20. stoljeêa grkokatoliëki sveêenik Juraj PaviÊ u pravoslavnom manastiru u Lepavini pronaπao je Bibliju tiskanu u Ostrogu na Ëijoj je naslovnici bila prilijepljena cedulja s tekstom Biblia stara iz manastira MarËe priemlena. Na Bibliji se nalazi potpis marëanskog biskupa Rafaela MarkoviÊa (stolovao ). 3 Danas te Biblije nema u katalogu knjiga iz 16. st. pa nije jasno je li J. PaviÊ samo zabiljeæio njezino pronalaæenje ili je pronaappleenu knjigu uspio vratiti u vlasniπtvo grkokatolika pa je kasnije negdje zagubljena. Nakon spaljivanja sjediπta MarËanske biskupije 1739., sljedeêih 60-tak godina knjige odlaze na put zajedno sa svojim biskupima, da bi od bile smjeπtene u biskupskoj rezidenciji u Kriæevcima. Kako se razvijala biskupska knjiænica u 17. stoljeêu u MarËi, u vrijeme stolovanja 14 marëanskih biskupa, ne znamo, ali za naredno teπko razdoblje seljenja biskupa u 18. st. postoje dokazi da su biskupi sa sobom selili i svoje knjige. Biskup Janko imrak zabiljeæio je godine da se u knjiænici, meappleu ostalima, nalaze knjige biskupa Teofila PaπiÊa koji se selio iz MarËe u PribiÊ, zatim biskupa Gabriela PalkoviÊa koji se selio iz PribiÊa u Preseku i biskupa Vasilija BoæiËkoviÊa koji se selio iz Preseke u Gornji Tkalec. 4 Ova trojica biskupa bili su svjedoci najburnijega razdoblja povijesti biskupije i knjiænice i njihovom zaslugom saëuvane su knjige iz najstarijega razdoblja biskupijske knjiænice, prije nego πto je knjiænica stigla u Kriæevce. IV. Biskupijska knjiænica u 19. stoljeêu - prvi popis knjiga iz godine Devetnaesto je stoljeêe stoljeêe naglih i znaëajnih promjena u crkvenom æivotu Kriæevaca. Prethodno, 18. stoljeêe, nastavljajuêi se i na dobar dio 17. stoljeêa, u crkveno-organizacijskom je smislu bilo postojano, obiljeæeno viπestoljetnim postojanjem crkve i æupe Svetog Kriæa te dvaju samostana, odnosno redovniëkih zajednica - franjevaca u Gornjem gradu te pavlina u Donjem. Krajem 18. stoljeêa ova se slika uhodanog crkvenog kriæevaëkog æivota bitno mijenja nakon πto car Josip II. godine donosi odredbu po kojoj se zatvaraju mnogi samostani. Po toj su kobnoj odredbi zatvoreni i kriæevaëki samostani - franjevaëki nakon 160 godina te pavlinski nakon 120 godina postojanja u Kriæevcima. Time su zatvorene i javne πkole koje su pri samostanima djelovale, ali i samostanske knjiænice koje su do tada bile jedine knjiænice u gradu, namijenjene redovnicima, ali i izobrazbi appleaka koji su pohaappleali samostanske javne πkole. Odlaskom pavlina, æupnom crkvom od nakon 450 godina prestaje biti crkva Svetog Kriæa, a novom æupnom crkvom postaje bivπa pavlinska crkva Sv. Ane. 2 Na mjestu danaπnje grkokatoliëke katedrale i biskupske rezidencije u Kriæevcima spominje se samostan redovnika augustinaca s gotiëkom crkvom posveêenom Blaæenoj Djevici Mariji. Godine Turci su spalili kriæevaëki Gornji grad, opustoπili samostan i crkvu pa augustinci napuπtaju Kriæevce. Godine zagrebaëki biskup predaje ruπevine augustinskog samostana i gotiëke crkve franjevcima koji grade novu, baroknu crkvu i samostan u sklopu kojeg je ljekarna, laboratorij i knjiænica. Godine austrijski car Josip II. ukida franjevaëki samostan koji sljedeêe 4 godine sluæi u vojne svrhe. Franjevci su sa sobom odnijeli i svoju knjiænicu. Godine cijeli je kompleks dodijeljen grkokatolicima, tj. njihovoj novoosnovanoj KriæevaËkoj biskupiji za katedralu i rezidenciju. Crkva se preureappleuje za potrebe grkokatoliëkoga obreda, a je i posveêena, kao katedrala Presvetoga Trojstva. Biskup se u Kriæevce, zajedno s biskupijskom knjiænicom, seli godine. 3 Eparhijski vjestnik KriæevaËke biskupije, god , br. 4, str Eparhijski vjestnik KriæevaËke biskupije, god , str. 80. Posljedice ovih crkvenih dogaappleaja krajem 18. stoljeêa u Kriæevcima ogledaju se u bitnim promjenama u 19. stoljeêu. Premjeπtanjem srediπta æupe u crkvu Sv. Ane, gubi na funkciji i vaænosti bivπa æupna crkva Svetoga Kriæa koja se sve viπe zapuπta pa jedno vrijeme Ëak sluæi za smjeπtaj kaænjenika. Bivπa franjevaëka barokna crkva i samostan u Gornjem gradu dodjeljuju se grkoka- 85

5 tolicima te, postavπi katedralom i biskupskom rezidencijom KriæevaËke biskupije, stari samostan tijekom 19. st. kroz nekoliko graappleevinskih zahvata postaje najreprezentativnijom graappleevinom u gradu. Velike su to bile promjene koje je dio graappleana, posebno stanovnici Gornjega grada, na poëetku teπko i prihvatio, πto je i razumljivo s obzirom na to da su narodu poznate franjevce zamijenili KriæevËanima priliëno nepoznati i do tada, πto se tiëe vjeroispovijesti stanovnika, malo zastupljeni grkokatolici. to se tiëe kriæevaëkih knjiænica, navedene crkvene promjene ogledaju se i u knjiæniëarskim prilikama. Dvije vrijedne samostanske knjiænice odlaze iz grada, ali u grad doseljava vrijedna grkokatoliëka biskupijska knjiænica. Po doseljenju grkokatoliëkih biskupa u Kriæevce, valjalo je joπ puno toga uëiniti kako bi se nekadaπnji franjevaëki, redovniëki prostor prenamijenio za potrebe grkokatoliëke biskupije. Zato tijekom 19. stoljeêa biljeæimo nekoliko preinaka crkve i biskupske rezidencije (izvana i iznutra) kojima je nekad skromni samostan poprimao dostojanstven izgled sjediπta jedne biskupije. Izgled katedrale i rezidencije s poëetka 19. st. S obzirom na ove, graappleevinske radove kriæevaëkih biskupa 19. stoljeêa na svojoj katedrali i rezidenciji, nije za oëekivati da su se oni na ozbiljniji naëin bavili svojom knjiænicom, odnosno da su ureappleivali njezin fond. No, ono πto znamo jest to da su na ozbiljan naëin pristupili planiranju pro- NeogotiËki izgled katedrale i rezidencije s kraja 19. st. (danas obnovljen) stora za smjeπtaj knjiænice i biskupijskog arhiva, πto je vidljivo iz dva saëuvana tlocrta biskupske rezidencije iz 19. stoljeêa. 5 Prema prvom tlocrtu arhitekta Fabijana Sebastijana Hütlera iz 1803., nastalom u vrijeme Silvestra BubanoviÊa, biskupa koji je i preselio u Kriæevce 1801., za biskupijsku knjiænicu i arhiv bilo je planirano nekoliko manjih prostorija u istoënom bloku rezidencije, na 1. i 2. katu. 6 Iz toga je tlocrta vidljivo da se tada u rezidenciji joπ nisu dogodili veêi arhitektonski zahvati jer su ove male prostorije postojale otprije, sluæeêi bivπim stanarima, franjevcima, kao sobe za redovnike. OËito da se takve sobice u biskupiji nisu imale iskoristiti ni za πto drugo nego za smjeπtaj knjiæniëne i arhivske graapplee. Za vrijeme biskupovanja sljedeêeg biskupa Konstantina StaniÊa, koji se spremao za prvu veêu obnovu katedrale i rezidencije, nastaje sljedeêi poznati tlocrt rezidencije iz kojeg su vidljive preinake koje arhitekt Bartol Felbinger planira 5 Tlocrti preuzeti iz: Maruπevski, Olga. GrkokatoliËka katedrala Svetog Trojstva i biskupski dvor. // Kriæevci: grad i okolica. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti SveuËiliπta u Zagrebu; Kriæevci: Matica hrvatska, Str Tlocrt iz 1803.: U legendi kraj tlocrta za prostorije na 1. i 2. katu oznaëene brojem 17 piπe (izvorno na njemaëkom jeziku, prijevod prof. Irene Fresl): viπe soba koje se upotrebaljavaju i preureappleuju za biskupsku knjiænicu i arhiv. (u: Maruπevski, O., navedeno djelo, str. 180.) 86

6 uëiniti u prostoru rezidencije. Prema tome planu, u istoënom bloku rezidencije, na 2. katu, nekoliko manjih prostorija (bivπih franjevaëkih redovniëkih soba) planira se spojiti u dvije velike prostorije od kojih bi ona do katedrale bila namijenjena biskupijskoj knjiænici. Tlocrt biskupske rezidencije 1803.: viπe manjih prostorija na 1. i 2. katu planirano je za knjiænicu i arhiv bila smjeπtena u istoj prostoriji. Je li to upravo prostorija na 1. katu istoënoga bloka rezidencije u kojoj se nalazi i danas, takoappleer nemamo sigurnih potvrda. 7 TreÊi biskup koji stoluje u Kriæevcima, Gabriel SmiËiklas, u vremenu od do godine provodi sljedeêu obnovu katedrale i rezidencije, u klasicistiëkom stilu, prema zamisli arhitekta Aleksandra BrdariÊa, kada se izgled rezidencije izvana bitno mijenja dogradnjom altane iznad glavnog ulaza. Polovicom 19. stoljeêa, najvjerojatnije 1856., zbiva se najvaæniji dogaappleaj za biskupijsku knjiænicu u 19. stoljeêu - nastaje prvi do sada poznati popis knjiga, 8 ujedno i zadnji prije velikoga ureappleenja knjiænice koje Êe uslijediti godine. Popis nastaje nakon smrti biskupa Gabriela SmiËiklasa za potrebe primopredaje inventara biskupije novome biskupu uri SmiËiklasu. 9 Kao πto je to uobiëajeno prilikom preuzimanja duænosti biskupa, radili su se popisi imovine biskupije. S obzirom na nastali popis knjiga, novi je biskup oëito htio imati vrlo precizno zabiljeæeno stanje inventara svoje biskupije! Popis teëe u jedinstvenom nizu brojeva, a navedene knjige podijeljene su u 42 odlomka oznaëena rednim brojevima. S obzirom da se ne moæe utvrditi sadræajna povezanost knjiga popisanih u pojedinom odlomku, brojevi od 1 do 42 ne znaëe nikakve struëne skupine knjiga, nego upuêuju na jednostavno popisivanje knjiga po mjestu njihova smjeπtaja (u ormarima ili na policama). Osoba koja je sastavljala popis, kako je to i uobiëajeno kod popisivanja bilo kakvog stanja inventara, jednostavno je iπla od police do police i zapisivala koji se predmeti (u ovom sluëaju knjige) na kojoj polici nalaze. Rubrike unutar kojih su knjige popisane su: redni broj, naslov djela, autor Tlocrt 2. kata biskupske rezidencije Jedna veêa prostorija planirana je za knjiænicu Je li knjiænica, prema ovim planovima, doista bila i smjeπtena u predviappleene prostore, pa time i nekoliko puta seljena, ne znamo, jer prema nekim izvorima, knjiænica je od dolaska u Kriæevce Soba za biblioteku sluæeêa, nije mijenjana otkako se vladike nastaniπe u sadanju rezidenciju g Zabiljeæio Dane Reba u svom kratkom izvjeπêu o povijesti knjiænice poslanom hrvatskoj Vladi 1916., ali ne navodeêi koja je to soba! (v. Popis literature, bibliografska jedinica pod red.br. 2 i 13). 8 Popis knjiga nalazi se u biljeænici koja je pronaappleena i pregledana prilikom ureappleenja knjiænice. Zbog vrijednosti i znaëajnosti ovog dokumenta za daljnja istraæivanja o knjiænici, napravljen je i uvezan preslik popisa. Izvornik i preslik trenutno nije moguêe pronaêi u knjiænici! 9 Zabiljeæio Dane Reba u svom kratkom izvjeπêu o povijesti knjiænice poslanom hrvatskoj Vladi (v. Popis literature, bibliografska jedinica pod red.br. 2 i 13). 87

7 (ta je rubrika popunjena samo kod onih knjiga kod kojih je autor utvrappleen) te broj svezaka. Ukupan broj popisanih knjiga je 2519 djela, odnosno 1971 svezak. Na kraju popisa knjiga nalaze se i dva vrlo vrijedna naknadno dodana zapisa. Prvi zapis Prvi od njih je na njemaëkome jeziku, rukopisa drukëijeg od popisivaëa knjiga i vrlo teπko Ëitljivoga, datiranog 30. kolovoza 1856., u kojem se spominje i umrli biskup Gabriel SmiËiklas. Zapis je sastavio stanoviti W. Wodnarka, 10 Ëijem se potpisu pridruæuje joπ nekoliko osoba. Pretpostavljamo da je Wodnarka bio sluæbena osoba nekog viπeg tijela (crkvenog ili dræavnog) u Ëije je ime doπao pregledati biskupiju ili samo biskupijsku knjiænicu. S obzirom na datum zabiljeæen u ovome zapisu, knjige su popisane svakako prije 30. kolovoza Drugi zapis Ovaj iznimno vrijedan i za povijest knjiænice vrlo bitan zapis datiran je 19. oæujka godine, a sastavio ga je Nikola Badovinac, diecezanski (biskupijski) bibliotekar, kako se ispod sam potpisuje. Ovaj nam tekst donosi osnovne podatke o ureappleenju knjiænice i godine i upuêuje nas na nekoliko izvora o njemu, posebno na dokument iz biskupijskoga arhiva u kojem je to ureappleenje detaljno opisano. 11 Popis knjiga iz godine nema nikakve sadræajne veze s ovim naknadnim zapisom, ali je mudri knjiæniëar Badovinac upravo na kraju starog popisa knjiga ostavio trag o svojem ureappleenju knjiænice provedenom 60 godina kasnije. Ovaj zapis iznimno je vaæan za daljnja istraæivanja povijesti knjiænice (u 20. st.) pa ga donosimo u cijelosti: URE ENJE EPARHIJSKE BIBLIOTEKE Za knjiæniëara imenovan je dekretom od 8. IX br. 962 bivπi stojdraπki administrator i namjesni uëitelj Nikola Badovinac, kojem je opredjeljen za pomoênika oko ureappleenja diec. biblioteke iril Drohobeczky, diecezanski arhivar. Popis knjiga iz 19. st. U zapisu ispod popisa zabiljeæen datum Zbog teπke Ëitljivosti zapisa prezime moæda nije toëno navedeno. 11 v. Popis literature, bibliografska jedinica pod red.br. 2 i

8 Osnovu i naputak za ureappleenje eparhijske biblioteke sastavio je u tom poslu vjeπt, revni i uëeni struënjak Dr. Janko imrak, 12 profesor vjere na srednjim πkolama, prefekt u grkokat. sjemeniπtu, kao revisor i censor eparhijske biblioteke. On je odredio da se ima diecezanska biblioteka urediti razreappleenjem po strukama, a ureappleenjem iste otpoëelo se je sredinom mjeseca listopada 1914., a dogotovljena je, odnosno ureappleena 6. studenoga Po odredbi vis. Kr. zemaljske vlade, odjela za bogoπtovlje i nastavu od 17. I br i 4. II br imao se je sastaviti: 1) Historijat biblioteke od njezina poëetka do danas, koji ima biti kratak i sadræavati samo najbitnije i najvaænije. Taj je napisao preë. gos. Daniel Reba, kanonik pojac, kao nadzornik biblioteke. 2) Posve kratak prikaz o sadaπnjem stanju knjiænice i opêi pregled, zastupane struke, broj djela i svezaka pojedinih struka i cijele knjiænice, broj rukopisa itd., uprava, prostorije, ureappleaj itd. (Napisao je knjiæniëar N. Badovinac). Osobito znatne i rijetke knjige i rukopisi neka budu napose navedeni. Toj odredbi udovoljeno je dne 7. veljaëe br. 110 pa se sve to nalazi pod istim brojem u Diecezanskom arhivu, 13 pak nije nuæno to napose u ovoj knjizi prepisivati. Bilo je neπto o diecezanskoj biblioteci napisano u Kat. listu 14 br. 40 od god i u Hrvatskoj 15 br od god o njezinom ureappleenju.»im se svrπi posao oko ureappleivanja iste, otpoëet Êe se s ureappleenjem diecezanskoga arhiva, za koji je razjaπnjenje oznaka priredio i napisao preë. gosp. Danijel Reba, kao upravitelj biblioteke. Bilo sve na slavu Boæju i korist slavne eparhije KriæevaËke! U Kriæevcih, dne 19. oæujka Nikola Badovinac, diecez. bibliotekar 12 Dr. Janko imrak postaje kasnije biskup i tijekom svoga biskupovanja od do godine znaëajno doprinosi poveêanju knjiæniënoga fonda i ureappleenju prostora knjiænice. 13 Dokument je pronaappleen u arhivu biskupije (v. Popis literature, bibliografska jedinica pod red.br. 2 i 13.) 14»asopis je pronaappleen u Nacionalnoj i sveuëiliπnoj knjiænici. Utvrappleeno je da se Ëlanak ne nalazi u broju 40 od godine, kako je navedeno, nego u broju 28 iste godine. 15»asopis nije pronaappleen u NSK. Nakon smrti biskupa ure SmiËiklasa (u ) te nakon smrti sljedeêeg biskupa Ilije HraniloviÊa (u.1889.) nije se radio popis knjiga koje su iza njih ostale, nego je predaja knjiga izvedena samo opêenito. 16 SljedeÊi biskup Julije Drohobeczky (biskupovao na prijelazu stoljeêa: ), vrlo je znaëajan i kao biskup i kao intelektualac svoga doba, zasluæan i za osnivanje samostana sestara bazilijanki u Kriæevcima. 17 Kao krunu svih radova oko ureappleenja katedrale i rezidencije u 19. stoljeêu, na samom kraju stoljeêa biskup Drohobeczky poduzima veliku obnovu katedrale i rezidencije u neogotiëkom stilu, pod vodstvom arhitekta Hermana Bollea koji tih godina sliënu obnovu provodi i na zagrebaëkoj katedrali. Izgled koji je tada poprimila kriæevaëka katedrala i rezidencija zadræan je i do danas, tj. danaπnjom obnovom nastoji se rekonstruirati upravo taj, prije stotinjak godina ostvaren, neogotiëki izled cijelog kompleksa. S obzirom na veliku zauzetost biskupa Drohobeczkog da na samom kraju 19. stoljeêa katedrala i rezidencija poprime monumentalan izgled, dostojan biskupijskoga srediπta, prema dosadaπnjim saznanjima on se takoappleer nije na znaëajniji naëin bavio ureappleenjem fonda biskupijske knjiænice. V. Biskupijska knjiænica u 20. stoljeêu: tri velika ureappleenja Nakon ureappleenja prostora katedrale i rezidencije te prvoga popisivanja knjiga u biskupijskoj knjiænici polovicom 19. stoljeêa, u 20. stoljeêu nastupili su puno bolji dani, odnosno godine, za knjiænicu. Jedan od prvih poteza dr. Dionizija Njaradija koji je nastupio nakon biskupa Julija Drohobeczkog (a uslijed razliëitih okolnosti preuzeo je upravljanje biskupije veê 1914., πest godina prije umirovljenja biskupa Drohobeczkog) bio 16 Zabiljeæio Dane Reba u svom kratkom izvjeπêu o povijesti knjiænice poslanom hrvatskoj Vladi (v. Popis literature, bibliografska jedinica pod red.br. 2 i 13.) 17 Viπe o biskupu Drohobeczkom u: PekliÊ, Ivan. Æivot i djelo kriæevaëkoga biskupa Julija Drohobeczkog. // Podravina : Ëasopis za multidisciplinarna istraæivanja, 3(2004), 5,

9 je taj πto je inicirao prvo veliko ureappleenje biskupijske knjiænice, u doba Prvoga svjetskoga rata. 18 Povjerio je tadaπnjem sveêeniku i prefektu grkokatoliëkog sjemeniπta u Zagrebu, a kasnijem biskupu, dr. Janku imraku da izradi naputak za ureappleenje biskupijske knjiænice. Ujedno, Njaradi je imenovao (koliko znamo, po prvi i zadnji puta u povijesti biskupije!) biskupijskoga knjiæniëara, sveêenika Nikolu Badovinca, kao i njegova pomoênika, biskupijskoga arhivara irila Drohobeczkog. Prema imrakovu naputku, knjiænica se trebala urediti rasporedom po strukama, πto je za ono doba bio vrlo napredan poduhvat. Ureappleenje je potrajalo neπto viπe od godinu dana, od jeseni do zime U tom je razdoblju ureappleen prostor knjiænice i veêi dio knjiæniënoga fonda. Knjige su klasificirane - rasporeappleene u 18 struënih skupina, katalogizirane su (napravljen je struëni katalog na listiêima, a prepisivanjem kataloænih kartica zapoëeta je i izrada abecednog kataloga), dobile su naljepnice sa signaturom, po policama u knjiænici postavljeni su natpisi s nazivima struënih skupina. No, posao nije zavrπen jer su popisane samo one knjige koje su stale u prostoriju knjiænice. Manji dio knjiga ostao je nepopisan i privremeno smjeπten u prostor biskupijskoga arhiva dok ze za njih ne pronaapplee odgovarajuêe mjesto u knjiænici, odnosno dok se knjiænici ne osigura dodatan prostor. Nepopisane knjige bile su iz podruëja ekonomije, jezikoslovlja, knjiæevnosti i zdravstva, a osim njih neobraappleene su ostale broπure i Ëasopisi. Prema tada napravljenom katalogu knjiga, popisano je 3110 djela u 4862 sveska, s time da su knjige crkveno-teoloπke tematike Ëinile oko polovicu fonda, dok su drugu polovicu fonda Ëinile knjige iz svih ostalih podruëja ljudskoga znanja (ne zaboravimo da bi knjiga necrkvenog sadræaja bilo i viπe da su sve bile popisane). SljedeÊe veliko ureappleenje knjiænice zbilo se za biskupovanja sljedeêeg biskupa, upravo dr. Janka 18 Ureappleenje je detaljno opisano u arhivskome dokumentu pronaappleenom u arhivu KriæevaËke biskupije godine, pod brojem 110/1916. U svom izvornom rukopisnom obliku ima ukupno 24 stranice, od Ëega su 2 stranice sluæbeni dopisi tadaπnje hrvatske vlade, a ostalo su izvjeπêa o knjiænici. Dokument je objavljen i popraêen komentarima u Ëasopisu Cris. (v. Bibliografija radova o knjiænici, jedinice pod red.br. 2 i 13). imraka koji je joπ kao sveêenik napravio nacrt prethodnoga ureappleenja knjiænice. Biskup imrak se za svoga kratkog stolovanja u Kriæevcima od do 1946., u doba Drugog svjetskog rata i ranog poraêa koje mu donosi i smrt nakon komunistiëkog zatvora, na poseban naëin brinuo o svojoj rezidenciji i knjiænici. Iako je zbirka knjiga i prije rasla, biskup imrak je, prije svega, zasluæan za velik rast zbirke u 20. stoljeêu (1915. popisano je oko svezaka knjiga, a danas zbirka broji oko knjiga!). On je motivirao brojne svoje sveêenike da svoje privatne zbirke knjiga ukljuëe u biskupijsku knjiænicu. Prema nacrtima arhitekta Stjepana Podhorskog dao je urediti srediπnju prostoriju knjiænice u kojoj je veêina knjiga smjeπtena i danas, proπirio je prostor knjiænice te dao napraviti posebne ormare za smjeπtaj kniæniëne i arhivske graapplee. Zbog prerane smrti naæalost nije stigao i popisati sve prikupljene i smjeπtene knjige pa je zbirka u takvom, nepopisanom stanju stajala sljedeêih pedesetak godina. Naime, biskupi druge polovice 20. stoljeêa ne posveêuju biskupijskoj knjiænici ni pribliæno toliko pozornosti kao biskup Janko imrak. Biskupija i knjiænica sve se viπe zapuπtaju, posebno otkada biskupi ne æive viπe u sjediπtu svoje biskupije - od æive u Zagrebu. O katedrali i biskupskoj rezidenciji od godine do danas brinu Ëasne sestre bazilijanke Ëiji se samostan nalazi uz biskupijski kompleks. Krajem 20. stoljeêa ponovno nastupa sretnije razdoblje za biskupiju i knjiænicu. Na poticaj sestara bazilijanki, od godine zapoëinje veliko ureappleenje cijeloga biskupijskoga kompleksa. Inicijativom Povjerenstva za obnovu katedrale i biskupije na Ëelu s mr. Renatom Husinec zapoëinje obnova financirana od Ministarstva kulture koja traje sve do danas. Osim vanjskoga ureappleenja, radi se i na unutarnjem ureappleenju od kojeg je jedan od najobimnijih poslova upravo ureappleenje biskupijske knjiænice koje je zapoëeto godine. 19 Ureappleen je prostor knjiænice (glavna prostorija te joπ jedna prostorija do nje), nabavljene izloæbene vitrine u hodniku knjiænice te raëunalo. 19 Ureappleenje je detaljno opisano u: KneæeviÊ, Suzana. Knjiænica grkokatoliëke biskupije u Kriæevcima : pregled povijesti knjiænice i njezina danaπnjega ureappleenja. // Cris : Ëasopis Povijesnog druπtva Kriæevci, 9(2007), 1,

10 Unutraπnjost glavne prostorije knjiænice danas U zadnjih desetak godina puno se napravilo i na predstavljanju knjiænice javnosti: organizirano je nekoliko izloæbi knjiga uz koje su tiskani vrlo vrijedni katalozi knjiga (izloæba Biblija, znanstvenih knjiga, liturgijskih knjiga, inkunabula i knjiga 16. stoljeêa, geografskih knjiga), knjiænica je predstavljena na nekoliko struënih skupova, objavljeno je nekoliko struënih Ëlanaka o njoj, jedna od rukopisnih knjiga je digitalizirana. 20 NajveÊi dosadaπnji dio posla oko ureappleenja knjiæniënoga fonda napravljen je do godine (ËiπÊenje, inventariziranje, klasificiranje, signiranje i smjeπtanje knjiga) suradnjom velikog broja ljudi, uglavnom volontera. U ureappleenju su sudjelovali: knjiæniëarka odreappleena od sestara bazilijanki, tridesetak studenata knjiæniëarstva, voditelj struënih poslova u knjiænici prof. Æeljko Vegh, a u osmiπljavanju ureappleenja knjiæniëne zbirke sudjelovali su struënjaci iz Nacionalne i sveuëiliπne knjiænice kao i profesori sa studija knjiæniëarstva. U proljeêe knjiænica je otvorena za javnost i odonda se u njoj redovito prireappleuju izloæbe knjiga. Posao daljnjeg ureappleenja knjiænice (izrada raëunalnog kataloga, ureappleenje zbirke rukopisa i Ëasopisa i dr.) trenutno, naæalost, stagnira jer on iziskuje zapoπljavanje stalne struëne osobe u knjiænici. V. ZakljuËak Izloæbene vitrine u hodniku knjiænice to se tiëe ureappleenja kniæniënoga fonda, knjige su inventarizirane, klasificirane prema postojeêim struënim skupinama iz godine, iznova signirane, a vrlo mali broj knjiga je i katalogiziran (knjige koje su opisane u katalozima knjiga tiskanima povodom odræavanja izloæbi u knjiænici). S obzirom da joπ uvijek ne postoji kompletni, raëunalno pretraæiv katalog knjiga, pretraæivanje knjiga u knjiænici omoguêeno je unoπenjem inventarnih knjiga u raëunalo (pomoêu programa Excel). Informacija o knjiæniënoj graapplei, dakle, joπ uvijek nije dostupna putem interneta, nego se do nje moæe doêi jedino osobnim dolaskom u knjiænicu i raëunalnim pretraæivanjem inventarnih knjiga. Prema danaπnjem stanju inventarnih knjiga, knjiænica broji djela (9.858 svezaka), πto znaëi da danas knjiænica ima duplo viπe svezaka nego πto ih je imala godine kad je raappleen zadnji katalog knjiga, a Ëak pet puta viπe svezaka nego pri prvom popisu knjiga polovicom 19. stoljeêa. To poveêanje broja knjiga tijekom dvjesto godina boravka knjiænice u Kriæevcima najbolje moæemo pratiti kroz sljedeêu tabelu i graf: GODINE BROJ BROJ POPISIVANJA DJELA SVEZAKA Sve ovdje spomenute publikacije o knjiænici navedene su u popisu literature. 91

11 LITERATURA 21 a) arhivski i neobjavljeni izvori (kronoloπkim redom) Rast broja knjiga od 19. stoljeêa do danas Prema prikazanom rastu knjiæniënoga fonda, vidljiv je napredak knjiænice u ovih 200-tinjak godina otkako se ona nalazi u Kriæevcima, no evidentno je i to da nijedno od dosadaπnjih ureappleenja knjiænice nije provedeno do kraja kako bi se utvrdilo pravo stanje knjiænice. U 19. stoljeêu knjige su samo grubo popisane, u doba Prvoga svjetskoga rata knjiænica doæivljava temeljito ureappleenje koje je osnova i danaπnjega ureappleenja (raspored knjiga po strukama), no nisu sve knjige popisane; u doba Drugoga svjetskoga rata kada biljeæimo velik rast zbirke, knjiænica je prostorno proπirena i ureappleena, ali nije i popisana; danas je veêi dio knjiga inventariziran, no posao katalogizacije nije niti zapoëet. Valja naglasiti da Êemo godine obiljeæiti 400. godiπnjicu osnutka grkokatoliëke biskupije, a time i biskupijske knjiænice koja zasluæuje da joj se zbog ovih godina kontinuiranog postojanja posveti veêa struëna pozornost. Nadamo se da Êe ovaj rad biti doprinos osvjeπtavanju πire javnosti o vrijednosti ovoga nacionalnoga (i svjetskoga) kulturnoga dobra i poticaj vlasnicima i struënjacima za njegovo daljnje ureappleenje, sukladno danaπnjim standardima i pravilima knjiæniëarske struke. 1. Popis knjiga iz godine (Ëuva se u knjiænici) 2. Diecezanska biblioteka, dokument o ureappleenju knjiænice KriæevaËke biskupije provedenom od do godine. Izvornik se Ëuva u arhivu KriæevaËke biskupije pod brojem 110/1916. Dokument je i objavljen (v. bibliografsku jedinicu br. 13). 3.»epek, Suzana. Biblioteka grkokatoliëke biskupije u Kriæevcima. Zagreb, (rukopis; seminarski rad izraappleen na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; dostupan u ZaviËajnoj zbirci Gradske knjiænice Franjo MarkoviÊ u Kriæevcima; u radu je prikazano istraæivanje struënog kataloga knjiænice izraappleenog godine) 4. Ureappleenje knjiænice grkokatoliëke biskupije u Kriæevcima : dnevnik rada (rukopis koji obuhvaêa izvjeπêa o radu, dojmove sudionika ureappleenja i fotografije, Ëuva se u knjiænici KriæevaËke biskupije, obuhvaêeno razdoblje: ) 5. Dnevnik dogaappleanja i poslova obavljenih u vezi s ureappleenjem knjiænice koji S. KneæeviÊ vodi od godine do danas b) Ëlanci objavljeni prije (kronoloπkim redom) 6. Eparhijska biblioteka kriæevaëka i njeno ureappleenje // KatoliËki list, 1915, 28, Badovinac, Nikola. Kratak historijat i nacrt ureappleenja eparhijske biblioteke u Kriæevcima // KatoliËki list, 1916, 26, Eparhijski vjestnik KriæevaËke biskupije - Ëlanci koji donose vijesti iz biskupije, poglavlja o ureappleenju biskupijske knjiænice: god , br. 2, str. 62; god , br. 3, str. 37; god , br. 4, str ; god , br. 3, str ; god , str Jubilarni πematizam KriæevaËke eparhije, Zagreb, (str : poglavlje Arhiv, knjiænica i muzej) c) publikacije i Ëlanci objavljeni nakon (abecednim redom) 10. Biblija u Kriæevcima : u povodu 30. obljetnice objavljivanja zagrebaëke Biblije. Kriæevci : Matica hrvatska Kriæevci : Gradska knjiænica Franjo MarkoviÊ Kriæevci, (katalog izloæbe odræane u knjiænici KriæevaËke biskupije) 11.»epek, Suzana. Knjiænica grkokatoliëke biskupije u Kriæevcima. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 39(1996), 3/4, Cjelokupnu bibliografiju do sada poznatih izvora o knjiænici autorica je objavila u zborniku radova sa struënog skupa Iz povijesti naπih knjiænica odræanog u Daruvaru (zbornik je u tisku). 92

12 12. IvaniπeviÊ, Goran. GrkokatoliËka katedrala Presvetoga Trojstva i biskupska rezidencija u Kriæevcima. Zagreb: Sestre bazilijanke Hrvatske viceprovincije, 1993., (2., dopunjeno izd.) 13. KneæeviÊ, Suzana. Iz povijesti knjiænice GrkokatoliËke biskupije u Kriæevcima : dokument o ureappleenju knjiænice provedenom od do godine. // Cris : Ëasopis Povijesnog druπtva Kriæevci, 9(2007), 1, KneæeviÊ, Suzana. Knjiænica grkokatoliëke biskupije u Kriæevcima : pregled povijesti knjiænice i njezina danaπnjega ureappleenja. // Cris : Ëasopis Povijesnog druπtva Kriæevci, 9(2007), 1, Knjiæno blago grkokatoliëke biskupije u Kriæevcima : kalendar 1998., Kriæevci : Matica hrvatska, (predgovor: Josip BratuliÊ; predgovor objavljen i u : KriæevaËka knjiæevna slava, Kriæevci : Matica hrvatska, Str ; prikaz kalendara objavljen u Novostima Hrvatskog bibliotekarskog druπtva, 1998, 10, ) 16. KriæevaËka biskupija (citirano ). Dostupno na: php biskupija=5 17. KustiÊ, Ante Æivko. Grkokatolici i rimokatolici jedna vjera. // ÆumberaËki krijes : kalendar Zagreb : Hrvatski grkokatoliëki dekanati i KrπÊanska sadaπnjost, Maruπevski, Olga. Preureappleenje franjevaëkog samostana u Kriæevcima u grkokatoliëku biskupsku rezidenciju : prilog opusu Aleksandra BrdariÊa. // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 1990, 14, Maruπevski, Olga. Kriæevci u 19. stoljeêu. // Kriæevci : grad i okolica. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti SveuËiliπta u Zagrebu; Kriæevci : Matica hrvatska, Str Maruπevski, Olga. GrkokatoliËka katedrala Svetog Trojstva i biskupski dvor. // Kriæevci : grad i okolica / glavni urednik Æarko Domljan. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti SveuËiliπta u Zagrebu; Kriæevci : Matica hrvatska Str MilosavljeviÊ, Rade. Leksikon KriæevËana : prilog poznavanju povijesti Kriæevaca i kriæevaëkog kraja. Kriæevci : Povijesno druπtvo Koprivnica, PekliÊ, Ivan. Æivot i djelo kriæevaëkoga biskupa Julija Drohobeckog. // Podravina : Ëasopis za multidisciplinarna istraæivanja, 3(2004), 5, PekliÊ, Ivan. Istaknuti biskup i profesor dr. Janko imrak. // Zlatna dolina : godiπnjak Poæeπtine, 7 (2001), 1, PekliÊ, Ivan. Prilozi za biografi ju dr. Janka imraka : (prigodom 50. obljetnice smrti). // MaruliÊ : hrvatska knjiæevna revija, 29 (1996), 2 ; Pontifi ciale : kodeks iz godine : digitalni pretisak. Kriæevci: Gradska knjiænica Franjo MarkoviÊ Kriæevci, (uvodni tekst o knjiænici i o kodeksu napisao Æeljko Vegh) 26. Stolna crkva Presvetog Trojstva ili grkokatoliëka (æumberaëka) katedrala u Kriæevcima. // ÆumberaËki kalendar, Str Vegh, Æeljko. Ilustrirane znanstvene knjige u knjiænici grkokatoliëke biskupije u Kriæevcima. Kriæevci : Matica hrvatska Kriæevci, (katalog izloæbe odræane u knjiænici) 28. Vegh, Æeljko. Ureappleivanje knjiænice grkokatoliëke biskupije u Kriæevcima. // ÆumberaËki krijes, 2003, Vegh, Æeljko. Knjiænica grkokatoliëke biskupije u Kriæevcima : poslovi raappleeni tijekom godine. // ÆumberaËki krijes, 2004, Vegh, Æeljko. Inkunabule i knjige XVI. stoljeêa u knjiænici grkokatoliëke biskupije u Kriæevcima : katalog izloæbe : Knjiænica GrkokatoliËke biskupije u Kriæevcima, 24. travnja svibnja Kriæevci : Samostan sestara bazilijanki, (pogovor o knjiænici napisao Æeljko Vegh) 31. Vegh, Æeljko. Liturgijske knjige u knjiænici grkokatoliëke biskupije u Kriæevcima : katalog izloæbe : Knjiænica grkokatoliëke biskupije u Kriæevcima, 6. rujna studeni Kriæevci : Samostan sestara bazilijanki, Vegh, Æeljko. Geografske knjige u knjiænici grkokatoliëke biskupije u Kriæevcima : katalog izloæbe odræane u Knjiænici grkokatoliëke biskupije u Kriæevcima od 24. travnja do 30. lipnja Kriæevci : Samostan sestara bazilijanki, VidaËiÊ, Kvirin. Topografi Ëno - poviestne crte slob.i kr. grada Kriæevca. Kriæevci : Tiskara G. Neuberga, (pretisak Kriæevci : Ogranak Matice hrvatske Kriæevci, 1993.), Str : Postanak i razvitak Grko-katoliËke biskupije kriæevaëke. Summary Library of the Križevci bishopric in the 19th century Keywords: Križevci, Križevci bishopric, Greek- Catholic bishopric, history, 19th century Greek-Catholic bishopric houses a rich library almost 400 years old. Its treasure has been collected by the bishops and priests. Apart from sacral and theological books there can be found works from other sciences written in different languages and printed in many European centres. 93

13 The collection consists of works in volumes of which 3 are from the 15th century (incunabula), 68 from the 16th century, 325 from 17th century, from 18th century and the rest from 19th and 20th centuries. There is also a valuable collection of 60 manuscripts and assortment of periodicals and small printing materials. The history of the library can be read from the history of the very bishopric which since its establishment in 1611 changed its location a few times. Both the library and the bishopric moved from MarËa to PribiÊ, Preseka, Gornji Tkalec to finally settle down in Križevci in In the 19th century the bishops were mainly concerned with the cathedral and residence reconstruction to meet the needs of Greek-Catholics, but they simultaneously planned the library space. First and up to now the only known catalogue dates from 1856 and lists 2519 works in1971 volumes. The 20th century saw 3 great restaurations: during the two world wars and the final one started in Since 2007 the library has been opened to public, it organizes expositions folllowed by fine printed catalogues. Its restauration should be continued. 94