STRATE KI CILJEVI BO NJA»KE POLITIKE

Transcription

1 STRATE KI CILJEVI BO NJA»KE POLITIKE Miroslav TU MAN Uvod: Dogovor o naëelima za ustavno ureappleenje BiH BoπnjaËka politiëka elita mijenjala je 1990-ih i strategiju i politiëke ciljeve kako bi ostvarila svoje nacionalne interese. Prvo je poëetkom 1990-ih zagovarala opstanak Jugoslavije, pa makar u formi flasimetriëne federacije«, ne samo zato πto se osjeêala nedovoljno jakom suprotstaviti se realizaciji velikosrpske ekspanzionistiëke politike koncem 1980-ih i srpskim teritorijalnim pretenzijama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini poëetkom 1990-ih, nego i zato πto je i sama muslimanska ideja teæila okupljanju svih muslimana u jednoj dræavi. Tek kada je taj cilj postao neostvariv, uloæili su sve napore za stvaranje vlastite samostalne i suverene dræave, odnosno, kako naglaπava Alija IzetbegoviÊ, cilj je njegove politike flopstanak Bosne i Hercegovine kao jedinstvene dræave«. 1 Tek kada su se Muslimani/Boπnjaci suoëili s Ëinjenicom da ne mogu ostvariti svoje jedinstvo u Jugoslaviji, tek onda glavni cilj za ostvarenje njihovih nacionalnih interesa postaje fljedinstvena«, tj. unitarna BiH, u kojoj Êe imati dominaciju, jer Srbi i Hrvati imaju svoje nacionalne dræave, pa zato i Boπnjaci imaju pravo na svoju. Tek tada IzetbegoviÊ odustaje od Jugoslavije, odnosno ujedinjenja Muslimana u Jugoslaviji, ali ne i od ideje da Muslimani imaju pravo na BiH kao svoju fljedinstvenu«, muslimansku dræavu. Za IzetbegoviÊa i boπnjaëko vodstvo fljedinstvena dræava«bih znaëi pravo Muslimana na vlastitu dræavu, u kojoj im nitko ne smije i ne moæe ograniëiti pravo da odluke donose svojom veêinom glasova. Zato svaki zahtjev za re-definiranjem naslijeappleenog unitarnog ustavnog ureappleenja BiH muslimani tumaëe kao podjelu Bosne i Hercegovine. Takvo politiëko stajaliπte boπnjaëko je vodstvo gradilo veê od prvih dana pregovora o ustavnom ustrojstvu BiH, kako pregovorima koji su prethodili meappleunarodnom priznanju BiH, a pogotovo onim koji su uslijedili nakon meappleunarodnog priznanja BiH. 1 A. IZETBEGOVI (2001.), SjeÊanja. Autobiografski zapis, Sarajevo: TKD ahinpaπiê,

2 Vukovar 91. genocid i memoricidna baπtina Europske unije Meappleunarodna zajednica (MZ) postavila je dva uvjeta za meappleunarodno priznanje BiH: odræavanje referenduma 2 i dogovor o naëelima za ustavno ureappleenje BiH. Poruka SAD-a i EZ-a u oæujku bila je vrlo jasna: flsnaæno zahtijevaju od svih strana u Bosni i Hercegovini da bez odgode prihvate ustavno ureappleenje«. 3 Nakon niza razgovora postignut je dogovor izmeappleu b-h Muslimana, Hrvata i Srba: vanjske su granice nepromjenjive, a ustavno rjeπenje Êe se temeljiti na nekoliko entiteta temeljenih na etniëkim naëelima. Sva tri plana o ustavnom ustrojstvu BiH πto ih je predlagala MZ poπtuju naëelo da se entiteti (provincije, republike) ustrojavaju na etniëkim naëelima. Prvi plan MZ, takozvani Cutilleirov plan, o naëelima za ustavno ureappleenje BiH bio je uvjet za meappleunarodno priznanje, pa su ga potpisale sve tri strane (muslimanska, hrvatska i srpska) u Sarajevu 18. oæujka 1992., pod nadzorom EZ-a. KljuËna toëka sporenja, koju su ipak svi prihvatili jest: 1. Bosna i Hercegovina Êe biti dræava saëinjena od tri sastavne jedinice, temeljene na nacionalnim naëelima i vodeêi raëuna o gospodarskim, zemljopisnim i drugim kriterijima. Izvor: Cutilleirov plan: Tekst izjave o naëelima za novo ustrojstvo Bosne i Hercegovine (Sarajevo, ), vidi M. TU MAN, Istina o Bosni i Hercegovini, 156. Drugi meappleunarodni plan za BiH, tzv. Vance-Owenov mirovni plan (sijeëanj 1993.) dijeli BiH na deset pokrajina takoappleer prema nacionalnom (etniëkom) kriteriju: 1. Bosna i Hercegovina bit Êe decentralizirana dræava, a veêinu funkcija vlasti imat Êe njezine pokrajine. 2. Pokrajine neêe biti meappleunarodne pravne osobe i neêe moêi sklapati dogovore sa stranim dræavama ili meappleunarodnim organizacijama Ustav Êe priznavati tri flkonstitutivna naroda«kao i skupinu flostalih«. 5. Sva pitanja od bitnoga znaëenja za svaki od konstitutivnih naroda bit Êe regulirana ustavom koji se po tim pitanjima moæe mijenjati samo konsenzusom konstitutivnih naroda, a obiëni vladini poslovi neêe biti podloæni vetu nijedne od skupina. Izvor: Vance-Owenov mirovni plan: Nacrt dogovora o Bosni i Hercegovini (Æeneva, ), vidi M. TU MAN, Istina o Bosni i Hercegovini, Referendum kao uvjet meappleunarodnog priznanja BiH postavljen je u Miπljenju br. 4 arbitraæne komisije Mirovne konferencije o Jugoslaviji ( ). 3 SAD/EZ: ZajedniËka deklaracija o priznanju jugoslavenskih republika (Bruxelles, ), vidi: M. TU MAN (2005.), Istina o Bosni i Hercegovini. Dokumenti , Zagreb: Slovo M,

3 M. Tuappleman: Strateπki ciljevi boπnjaëke politike Vance i Owen u svom su IzvjeπÊu supredsjedatelja o izradi nacrta ustavnog ustrojstva Bosne i Hercegovine (studeni 1992.) definirali naëela za odreappleivanje granica (10) pokrajina: 16. Granice pokrajina moraju se odrediti tako da tvore geografski πto koherentnija podruëja, uzimajuêi u obzir etniëki faktor, geografski (na primjer: prirodna obiljeæja, poput rijeka), povijesni, prometni (na primjer: postojeêa cestovna i æeljezniëka mreæa), faktor gospodarske samostalnosti i ostale relevantne faktore (Aneks, I. B. 1). S obzirom na demografski sastav zemlje, vjerojatno Êe mnoge pokrajine (ali ne nuæno i sve) imati zamjetnu veêinu jedne od triju najveêih skupina. Tako Êe veliki postotak svake skupine æivjeti u pokrajini u kojoj ima brojëanu veêinu, iako Êe veêina pokrajina imati i znaëajne brojëane manjine. Izvor: MKBJ: IzvjeπÊe supredsjedatelja o izradi nacrta ustavnog ustrojstva Bosne i Hercegovine (studeni 1992.), vidi M. TU MAN, Istina o Bosni i Hercegovini, 276. TreÊi meappleunarodni plan, tzv. Owen-Stoltenbergov mirovni plan, potpisan je u Æenevi 31. srpnja 1993.: (AFP/Reuter/Hina) Ustavni sporazum o Uniji Republika Bosne i Hercegovine zakljuëen u petak u Æenevi predviapplea dræavu od tri konstitutivne republike koja Êe imati zajedniëku vladu ali sa ograniëenim ovlastima. Izvor: Owen-Stoltenbergov plan: Ustavni sporazum o Uniji Republika Bosne i Hercegovine (Æeneva, ), vidi M. TU MAN, Istina o Bosni i Hercegovini, BiH bit Êe konfederacija republika. Ustav Êe priznati tri konstitutivna naroda, a veêinu vladinih duænosti obnaπat Êe njihove republike. Izvor: Owen-Stoltenbergov zemljovid. Karlo Rotim, Obrana Herceg Bosne, knjiga I, str Nova izmijenjena verzija Owen-Stoltenbergovog mirovnog plana prihvaêena je u Æenevi krajem rujna Tim se planom Savez republika Bosne i Hercegovine definira na sljedeêi naëin:»lanak 1.: Savez republika Bosne i Hercegovine sastavljen je od tri konstitutivne republike i obuhvaêa tri konstitutivna naroda: Muslimane, Srbe i Hrvate, kao i grupu drugih naroda. Savez republika Bosne i Hercegovine bit Êe dræavom Ëlanicom Ujedinjenih naroda, i kao dræava Ëlanica obratit Êe se za Ëlanstvo u drugim organizacijama sustava Ujedinjenih naroda. Izvor: Owen-Stoltenbergov plan: Mirovni paket o Bosni i Hercegovini nova izmijenjena verzija (Æeneva, kraj rujna 1993.), vidi M. TU MAN, Istina o Bosni i Hercegovini, 454. Sva tri mirovna plana meappleunarodne zajednice u suprotnosti su s nacionalnim interesima Muslimana koji æele svoju dræavu flbez etniëkih podjela«. A sva- 217

4 Vukovar 91. genocid i memoricidna baπtina Europske unije ki nov prijedlog mirovnog plana davao je sve viπe i politiëke i teritorijalne posebnosti trima konstitutivnim narodima. Kulminacija neprihvatljivosti meappleunarodne ponude za Muslimane bio je prijedlog ustroja BiH dræave kao Unije triju republika. Zato vojne i politiëke ciljeve boπnjaëke politike u srednjoj Bosni nije moguêe razumjeti ni procijeniti a da se ne uzmu u obzir nacionalni interesi kojima su teæili, a koji su bili u suprotnosti s meappleunarodnim planovima i dogovorima o ustavnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine. Vojne operacije Armije BiH protiv Hrvata i HVO-a u Bosni i Hercegovini najintenzivnije su u vrijeme kada MZ predlaæe i zagovara Owen-Stoltenbergov plan o ustavnom ureappleenju BiH kao unije triju republika. Vojni ciljevi boπnjaëke politike u srednjoj Bosni Vojni povjesniëar Charles R. Shrader analizirao je muslimansko-hrvatski rat u srednjoj Bosni. Analizu je proveo poglavito na dokumentima koji su dostupni u Haagu i doπao je do sljedeêih zakljuëaka: dogaappleaji jasno upuêuju na postojanje strategijske ofenzive ABiH protiv HVO-a u srednjoj Bosni, koja je poëela sredinom sijeënja i u nekoliko se etapa nastavila do potpisivanja Washingtonskih sporazuma krajem veljaëe Strategijski ciljevi plana bili su: 1. Preuzeti kontrolu nad komunikacijskim pravcima sjever-jug kroz srednjobosanske enklave bosanskih Hrvata, te tako povezati snage ABiH sjeverno od dolina Laπve, Kozice i Lepenice sa snagama na jugu, kako bi Muslimani osigurali komunikacijski pravac prema vanjskom svijetu. 2. Preuzeti kontrolu nad vojnoindustrijskim postrojenjima u srednjoj Bosni (tvornica eksploziva SPS u Vitezu, te tvornice u Travniku i Novom Travniku) i u okolici (tvornice u Bugojnu, Gornjem Vakufu, Prozoru, Jablanici, Konjicu i HadæiÊima, uz ostale), kako bi se ABiH naoruæala za rat protiv Srba. 3. Opkoliti enklavu bosanskih Hrvata u srednjoj Bosni i podijeliti je na manje dijelove koje Êe zatim biti lakπe pojedinaëno likvidirati, te tako oëistiti Hrvate iz srednje Bosne i osigurati prostor za smjeπtaj muslimanskih izbjeglica koje su Srbi protjerali iz drugih podruëja. Ostvarenje treêeg cilja omoguêilo bi Muslimanima da zadræe politiëku kontrolu nad srednjom Bosnom i da na taj naëin dominiraju i u srediπnjoj vlasti RBiH. 4 4 C. R. SHRADER (2004.), Muslimansko-hrvatski graappleanski rat u srednjoj Bosni. Vojna povijest , Zagreb: Golden marketing-tehniëka knjiga,

5 M. Tuappleman: Strateπki ciljevi boπnjaëke politike Slika 1. PodruËje πto je bilo pod nadzorom HVO-a u sijeënju prije poëetka boπnjaëko-hrvatskog sukoba (kartu je kao dokaz na suappleenju u Haagu pripremila obrana generala Milivoja PetkoviÊa). Dokumenti koji su danas dostupni javnosti nedvojbeno potvrappleuju citirane zakljuëke Charlesa Shradera. Operativni plan kodnog naziva Neretva 93 ima za cilj ne samo oëistiti Hrvate iz srednje Bosne, nego i zauzeti prostor sve do Mostara. Od raspoloæivih dokumenata dovoljno je za ove potrebe citirati izvode iz dvaju dokumenata: a) stenograma sa savjetovanja vojnog vrha Armije BiH u Zenici 21. i 22. kolovoza 1993., b) nastup predsjednika Alije IzetbegoviÊa na TV BiH TV Okruga Zenica 14. studenog U Zenici je vojni vrh Armije BiH odræao savjetovanje 21. i 22. kolovoza 1993., koji je flokupio (...) veêi dio taba Vrhovne komande, ljude na najodgovornijim duænostima u VK Oruæanih snaga i pet od πest komandanata korpusa«. 5 Zapovjednici Armije BiH bili su jedinstveni u stavu: flzadatak je izboriti opstanak dræave i boπnjaëko-muslimanskog naroda na ovim prostorima. To su naπi strateπki ciljevi. (...) Neka oni idu u Æenevu, neka razgovaraju, neka pregovaraju. Jedan dan Êe opet doêi i kazati: bogami od ovoga nema niπta. Mi moramo ratovati i gotovo.«6 Vojni vrh zna toëno πto su ciljevi agresora: fluniπtenje dræave BiH i uniπtenje boπnjaëkog-muslimanskog naroda. A, zbog toga, oni Êe i kroz ove razgovo- 5 Savjetovanje u Zenici, 21. i 22. august 1993., transkript. 6 Sefer HaliloviÊ, naëelnik VK ABIH, transkript savjetovanja u Zenici. 219

6 Vukovar 91. genocid i memoricidna baπtina Europske unije re-pregovore ponuditi onaj dio teritorije, onoliki dio teritorije koji bi, ako se pristane na toliki dio teritorije, znaëio poraz RBiH i koji bi znaëio jedan sraman poraz za Armiju i za prvenstveno boπnjaëki-muslimanski narod«. Vojska neêe pristati na rezultate pregovora koji bi bili samo sraman poraz za Armiju BiH. Opredijelivπi se za ratnu opciju, bez povjerenja u meappleunarodne pregovore, pa Ëak i bez povjerenja u legalne predstavnike Republike BiH, zapovjednici Armije BiH odredili su ciljeve vojnih operacija: Glavne tri kljuëne taëke su Kiseljak, Prozor i ÆepËe, πto æivot znaëe za dræavu BiH i za Armiju. Ali, njima prethodi da se odrade pravac od Fojnice i onda Vitez. (...) po meni je Konjic nama najvaæniji. Konjic je najvaæniji. (...) Zaista i tu se mora jedna radnja uraditi koja bi prethodila ovim radnjama, da se odbaci agresor praktiëno od komunikacije Konjic Jablanica. To je hitan zadatak i mi moramo dobro da razmislimo kako to da se uradi. 7 NaËelnik Glavnog stoæera ABiH bio je puno precizniji u obrazlaganju svojeg viappleenja vojnih ciljeva: Ostaje nam pitanje kako i na koji naëin doêi do plijena, kako i na koji naëin velike kapacitete staviti u funkciju namjenske industrije. Kako uzeti Vitez. I kako uzeti Æunovnicu. Jer to su 2 strategijska objekta za naπu Armiju. Sa Vitezom se zaokruæuje sistem vojne industrije u naπoj dræavi. Onda je kompletna. Onda imamo kompletan lanac u naπim rukama. U Æunovnici dolazimo do onog πto je super-hitno. Onog πto je gotovo, πto odmah moæe da se upotrijebi. Repromaterijal, trotil je tamo. Ima baruta. Ima municije i oruæja. A, sa Vitezom zaokruæujemo kompletan sistem namjenske proizvodnje. Kada bi sada bilo pitanje: kuêa ti gori, da li gasiti kuêu ili uzeti Vitez? Ja bih se odluëio prije za Vitez. Sa Vitezom zaokruæujemo namjensku proizvodnju. Sa Æunovnicom nalazimo onaj minimum sredstava koji nam je potreban. Komandante moj prijedlog Êe biti, zajedno sa komandantom 3-Êeg korpusa, prijedlog komandantu da se hitno odozdo sa one strane iz HadæiÊa krene. Ne oëekuju nas sa one strane tamo. U okruæenju su. Onda Êemo mi njih navuêi na raæanj i dræati na raænju. Da nisu u okruæenju, da imaju ventil da pobjegnu onda bi to uradili. Ali, u okruæenju su. Treba ih upozoriti prije napada ako to uradite onda ne ostaje niko æiv. Niko. Naπ opstanak je u pitanju. Prije napada ih upozoriti. Probati. Tu dobijamo sve. Sve tu dobijamo. 7 Rifat Bilajac, transkript savjetovanja u Zenici. 220

7 M. Tuappleman: Strateπki ciljevi boπnjaëke politike BoπnjaËki generali nisu imali dileme: ne bi iπli spaπavati kuêu ako bi im gorjela, veê bi iπli osvajati Vitez kako bi fldoπli do plijena«i dræali Hrvate flna raænju«i po cijenu da nitko u Vitezu ne ostane æiv. Nije nevaæno reêi da nijedan od zapovjednika Armije BiH nije na savjetovanju u Zenici predloæio ofenzivna djelovanja prema srpskom agresoru. Prioritetni ciljevi bile su im hrvatske enklave u srednjoj Bosni i komunikacijski pravac dolinom Neretve prema Mostaru. Eliminiranjem Hrvata iz srednje Bosne Armija BiH poluëuje dvostruki cilj: a) stavljaju pod kontrolu vojno-industrijske komplekse neophodne za voappleenje rata, b) etniëkim ËiπÊenjem Hrvata iz srednje Bosne cijela jedna provincija prema Vance-Owenovom planu mora pripasti Muslimanima, pa time njihov teritorij postaje ne samo veêi, nego nacionalno i strateπki kompaktniji. Ofenzivne operacije ABiH protiv HVO-a u srednjoj Bosni, poëele su sredinom sijeënja i u nekoliko su se etapa nastavile do potpisivanja Washingtonskih sporazuma godine. Bile su vrlo intenzivne u oæujku i travnju 1993., zatim lipnju i srpnju te rujnu i listopadu iako u cijelom tom razdoblju nisu prestajale. Hrvatski je narod etniëki oëiπêen iz srednje Bosne, a civilne i vojne ærtve bile su goleme. Ukupno je izbjeglo i prognano Hrvata, ubijena je 1051 civilna osoba (od tog broja 121 dijete). Ubijeno je 644 zarobljenih vojnika HVO-a, odnosno ubijeno je civila i vojnika To su podaci samo za one ærtve za koje postoji provjerena dokumentacija. 8 Opravdano je pitanje tko je odobrio vojne operacije s ciljem etniëkog Ëiπ- Êenja Hrvata u Srednjoj Bosni i operacije protiv HVO-a.»ini se da Predsjedniπtvo BiH nije cijelo sudjelovalo u tim odlukama, iako su svi poneπto nasluêivali ili znali. To se moæe naslutiti iz pitanja πto ga je Ëlan Predsjedniπtva BiH Ivo KomπiÊ koncem prosinca uputio predsjedniku IzetbegoviÊu o odnosu Predsjedniπtva prema VK, odnosno o ulozi i odgovornosti Predsjedniπtva kao flvrhovne vojne komande«. KomπiÊ je upitao IzetbegoviÊa tko je odluëio da se problemi rjeπavaju vojno a ne pregovorima, odnosno tko je odredio koja Êe podruëja ABiH vojno flodraditi«. KomπiÊ: (...) Ono πto bi morali mi raπëistiti ovdje izmeappleu sebe... to je da li Êe se prostor srediπnje republike utvrditi na pregovorima i isklju- Ëivo na pregovorima i da li Êe se to poπtivati πto mi dogovorimo, ili Êemo iêi i na neku vojnu opciju? Je li to kombinacija jednog i drugog. SjeÊam se predsjedniëe, Vi ste jednom rekli, mi Êemo na pregovorima πto mognemo, a ovdje gdje mognemo vojno, uradiêemo to vojno. Nemam niπta ja protiv toga, ali da mi to utvrdimo taëno, da markiramo gdje je to, koja su to podruëja, itd. Da ne bismo sebi oteæavali situaci- 8 Podaci su citirani prema: I. MILINOV»I (2001.), ZloËin s peëatom, Mostar,

8 Vukovar 91. genocid i memoricidna baπtina Europske unije ju na samim pregovorima u Æenevi ili tamo gdje se vode. Bojim se da ova sad situacija u Srednjoj Bosni moæe oteæati naπ poloæaj, naπ daljnji pregovaraëki poloæaj (...). 9 I KomπiÊ je svjestan, u najmanju ruku, da sa Srednjom Bosnom flnije sve Ëisto«, i da bi za to i Ëlanovi i Predsjedniπtvo BiH moglo odgovarati. KomπiÊ, takoappleer, podsjeêa IzetbegoviÊa na njegovu politiku da ono πto ne moæe ostvariti pregovorima fluradiêemo to vojno«. IzetbegoviÊ je ostao dosljedan takvom svom stavu i koncem godine: IzetbegoviÊ: (...) Prije svega da postavimo neke jasne Ëinjenice. Predsjedniπtvo jeste VK. I pravno i stvarno. Odluke se ne donose u G kad je rijeë o strategiji. I naravno, ograniëava se na strateπka pitanja. Strateπka pitanja su u iskljuëivoj nadleænosti komande. Meappleutim, kad je rijeë o konkretnom ponaπanju Armije u centralnoj Bosni, ono πto kaæu kad je rijeë o pregovorima, doslovno kaæu niπta nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno. Prema tome, centralna Bosna nije dogovorena. Armija ima pravo slobode akcije, jer joπ niπta nije dogovoreno. Imaju razne varijante kako bi bilo rijeπeno razgraniëenje itd. Meappleutim, poπto nije stavljena zadnja taëka na Ëitav dogovor, joπ niπta nije dogovoreno (...). 10 IzetbegoviÊ je potpisao niz sporazuma i dogovora πto ih je pripremala meappleunarodna zajednica (MZ), koje najëeπêe nije prihvatila srpska strana, ali hrvatska jest. Nesporazume flreferendumske koalicije«, tj. nesporazume izmeappleu Hrvata i Muslimana, koji su imali nasuprot sebe zajedniëkog agresora, IzetbegoviÊ je mogao rjeπavati politiëki a ne vojno. Meappleutim, on je cijelo vrijeme bio na stajaliπtu: flcentralna Bosna nije dogovorena. Armija ima pravo slobode akcije, jer joπ niπta nije dogovoreno«. Takvim se stavovima Alije IzetbegoviÊa usprotivio hrvatski Ëlan Predsjedniπtva BiH Stjepan KljuiÊ. On je traæio od IzetbegoviÊa da obustavi ofenzivu u Srednjoj Bosni, barem tijekom boæiênih i novogodiπnjih blagdana, ili do najavljenog dogovora s hrvatskom stranom. 1 1 KljuiÊ je zabrinut i za Hrvate i za sebe: Ako iz ove enklave otjeramo ovo malo Hrvata, onda smo mi svi Hrvati koji smo za BiH poraæeni jer neêemo imati naroda. (...) Mi hoêemo 9 Magnetofonski snimak sjednice Predsjedniπtva Republike Bosne i Hercegovine, godine, National Security and the Future, 1-2 (7), 2006., Magnetofonski snimak sjednice Predsjedniπtva Republike Bosne i Hercegovine, godine. National Security and the Future, 1-2 (7), 2006., Republika Hrvatska je pripremala za VijeÊe sigurnosti UN dokumentaciju o ofenzivi Armije BiH u Srednjoj Bosni i traæila osuappleujuêu rezoluciju. 222

9 M. Tuappleman: Strateπki ciljevi boπnjaëke politike sad da ovo Hrvata sirotinje (...) da saëuvamo. Ako ih oni izvedu, armija i dalje napada, armija Êe dobiti tvornicu, otjeraêe Hrvate, onda vjerujte u Bosni neêe biti ni 12% Hrvata πto si ti predvidio u onim podjelama. 12 IzetbegoviÊ je æelio po svaku cijenu doêi do vojne industrije u Vitezu flposebno u Vitezu koja je od znaëaja za ovu dræavu u perspektivi. Kad bi se uniπtila postrojenja u Vitezu i Novom Travniku, tad ova dræava za narednih godina ne bi imala sredstava da izgradi tu tehniku i tehnologiju«. 1 3 Vojna postrojenja u Vitezu za Armiju BiH vaæna su radi voappleenja rata, jer bi njihovim osvajanjem mogli zaokruæiti ciklus vojne proizvodnje. Time bi osigurali logistiëku potporu za vojno rjeπenje flnesporazuma«i sa Srbima i s Hrvatima, odnosno za ostvarenje fljedinstvene«bosne i Hercegovine o kakvoj je IzetbegoviÊ sanjao. KljuiÊev odgovor na IzetbegoviÊevo odbijanje da zaustavi ofenzivna djelovanja Armije BiH, bio je zlokoban ali proroëanski: KljuiÊ: Ja ti moram neπto reêi predsjedniëe. Ti tvornicu neêeπ dobiti, odnosno ja s tobom. A izgubiêu ja narod, a ti Êeπ onda izgubiti i ovo nas πto imaπ. Ja onda moram biti graappleanin BiH jer nemam koga zastupati viπe. To mi je ostalo joπ 150 hiljada ljudi tamo. Potvrdu KljuiÊevih rijeëi IzetbegoviÊ nije morao dugo Ëekati. Predsjedniku IzetbegoviÊu je u veljaëi zapovjednik ABiH general Rasim DeliÊ podnio sljedeêe izvjeπêe: flhvo /je/ eliminisan sa podruëja Jablanice, Konjica, Fojnice, Kaknja, Zenice, Travnika i Bugojna. ZnaËi, kompletna jedna pokrajina po Vens- -Ovenovom planu sa centralom u Travniku«. 14 To πto je flhvo eliminisan sa podruëja Jablanice, Konjica, Fojnice, Kaknja, Zenice, Travnika i Bugojna«, znaëi da je Hrvata prognano i izbjeglo te da je 1695 ljudi ubijeno. To isto znaëi da nema viπe potrebe za dogovorom, jer flcentralna Bosna nije dogovorena«. Da je etniëko ËiπÊenje Hrvata iz srednje Bosne bila boπnjaëka politiëka opcija koja je u drugoj polovici raëunala sa stvaranjem samostalne muslimanske/boπnjaëke dræave niz je pokazatelja. IzetbegoviÊ o tome otvoreno govori gostujuêi na TV Okruga Zenica u studenom Magnetofonski snimak sjednice Predsjedniπtva Republike Bosne i Hercegovine, godine. National Security and the Future, 1-2 (7) 2006., Magnetofonski snimak sjednice Predsjedniπtva Republike Bosne i Hercegovine, godine. National Security and the Future, 1-2 (7) 2006., R. DELI (1994.), Armija kljuë mira, Sarajevo: Vojna biblioteka, 19. Citirano prema D. MA- RIJAN (2004.), VjeπtaËki nalaz: o ratnim vezama Hrvatske i Bosne i Hercegovine ( ),»asopis za suvremenu povijest, God. 36, Br. 1,

10 Vukovar 91. genocid i memoricidna baπtina Europske unije Slika 2. PodruËja πto ih je Armija BiH osvojila tijekom i podaci o etniëkom ËiπÊenju Hrvata u srednjoj Bosni (kartu je kao dokaz na suappleenju u Haagu pripremila obrana generala Milivoja PetkoviÊa). Ona /BiH/ ne moæe ovakva viπe biti. Ovakva moæe, ali ne moæe onakva kakva je (...) srpsko-hrvatsko-muslimanska Bosna kao neka zajedniëka dræava, sa zajedniëkim vladama, sa zajedniëkim Predsjedniπtvom u kojima bi oni delegirali Ëetnike, ovi ustaπe, unutra u tu Vladu koju smo mi pokuπavali, radi legaliteta nekog da odræavamo, nije moguêe. Molim vas, to je moje uvjerenje nakon svih nevolja koje smo s njima preæivjeli (...) jer πta znaëi danas muslimansko-srpsko-hrvatska BiH ili Bosna tri konstitutivna naroda, pa onda naravno nismo mi ti koji Êemo odreappleivati koji Êe biti Srbi unutra, nego su to oni koji Êe odreappleivati. A oni Êe odrediti Ëetnike. Drugi Êe odrediti ustaπe. I kako vi moæete imati jednu demokratsku Vladu plus sa ustaπama i Ëetnicima koji Êe onda bilo izravno ruπiti tu dræavu, bilo opstruirati na svakom koraku (...) 15 IzetbegoviÊ i u svom TV nastupu tumaëi da flu prvoj etapi trebamo vojno da osiguramo osloboappleenje krajeva (...) u kojima æivi veêinski muslimanski narod«, iako sumnja da flêemo moêi vojnim sredstvima da osvajamo Drvar, Banjaluku, Trebinje, itd...«. IzetbegoviÊ ne iskljuëuje i vojno rjeπenje (ako bi imao do- 15 Fonogram govora predsjednika Predsjedniπtva BiH Alije IzetbegoviÊa na TV BiH TV Okruga Zenica. 224

11 M. Tuappleman: Strateπki ciljevi boπnjaëke politike voljno oruæja), ali oëekuje promjenu meappleunarodnih prilika kako bi se u buduênosti taj dio teritorija rijeπio politiëki po ugledu na ujedinjenje NjemaËke. No zato je vrlo odreappleen u pogledu odnosa u dræavi u kojoj Êe dominirati Muslimani/Boπnjaci: Moramo ovdje graditi jednu civilizovanu dræavu ili nemamo πansi. Dakle, ne Ëisto, muslimansku dræavu ovdje napraviti. Mi to ne bi trebali da uradimo, mada Êe ona, kako se to kaæe via fakti biti to, jednostavno, drukëije ne moæe. To Êe biti ipak dræava u kojoj Êe biti 80% Muslimana i biêe onoliko muslimanska ili boπnjaëka, kako hoêete, koliko je Francuska Francuska uprkos πto tamo ima, isto tako, Arapa 3 miliona, itd. ali to je francuska dræava i tu je Francuz predsjednik Vlade i predsjednik Republike i svi su ministri Francuzi i drukëije ne moæe da bude. Prema tome, mislim da ta Ëinjenica, da Êe njih biti joπ po 10 procenata jednih i drugih unutra, ne mijenja na stvari da narod koji je izborio tu dræavu ima sva prava koja, ne birajuêi, poπtujuêi pravo onih njih kao manjina. 16 Niz je potvrda da je boπnjaëko vodstvo ozbiljno raëunalo sa stvaranjem muslimanske dræave. IzetbegoviÊ je s MomËilom Krajiπnikom u rujnu potpisao sporazum ne samo o fltrenutnom prekidu svih neprijateljstava i vojnih sukoba izmeappleu Armije Bosne i Hercegovine i Vojske bosanskih Srba«, nego se suglasio da se Srbi putem referenduma mogu izdvojiti iz BiH u roku od dvije godine, s time da flu sluëaju raspada Unije, sva prava Unije Republika Bosne i Hercegovine, ukljuëujuêi i Ëlanstvo u Ujedinjenim narodima, bit Êe automatski prenesena na republiku s preteæito muslimanskim stanovniπtvom«. 17 IzetbegoviÊ je povlaëio i druge poteze koji su bili u cilju stvaranja muslimanske dræave, za boπnjaëko vodstvo bolje opcije od ponuappleene unije triju republika. RaËunajuÊi s opcijom samostalne boπnjaëke dræave predsjednik IzetbegoviÊ nudio je predsjedniku Tuapplemanu da zapadnu Hercegovinu pripoji Republici Hrvatskoj. Predsjednik je Tuappleman tu ponudu odbio Fonogram govora predsjednika Predsjedniπtva BiH Alije IzetbegoviÊa na TV BiH TV Okruga Zenica. 17 ZajedniËka deklaracija Alije IzetbegoviÊa i MomËila Krajiπnika (Radovana KaradæiÊa), 16. rujna (vidi: M. TU MAN, Istina o Bosni i Hercegovini, ). 18 Predstavnik Ujedinjenih naroda u BiH, ameriëki general Jacques Klein, prouzroëio je velike rasprave i u Sarajevu i u Zagrebu jer je u intervjuu Hrvatskoj televiziji izjavio da mu je pokojni hrvatski predsjednik Tuappleman kazao kako mu je Alija IzetbegoviÊ svojedobno nudio da zapadnu Hercegovinu pripoji Republici Hrvatskoj. General Klein je rekao da mu je to priznao i sam IzetbegoviÊ. Da smiri revolt u Sarajevu, Alija IzetbegoviÊ je uputio pismo sarajevskom Osloboappleenju u kojem tvrdi: flistina je da sam u jednom razgovoru po- 225

12 Vukovar 91. genocid i memoricidna baπtina Europske unije Nesuglasice meappleunarodnih Ëimbenika i strateπki ciljevi Boπnjaka BoπnjaËko politiëko i vojno vodstvo nikada nije iskreno pristalo na (kon)federalni ustroj BiH, te je intenzivno nastojalo vojnim operacijama osigurati πto veêi teritorij za muslimanski entitet. U takvim okolnostima supredsjedatelj MKBJ Lord Owen u svojim memoarima priznaje da je bio spreman na podjelu Bosne i Hercegovine i formiranje samostalne muslimanske dræave: flmoja druga opcija (...) bila je ponovo otvoriti pitanje nacionalnih granica u bivπoj Jugoslaviji, preπutno priznajuêi da je priznanje Bosne bilo pogreπno. Trebali smo potvrditi granice Slovenije i Makedonije i onda se nagoditi s Bosnom, Hrvatskom i Srbijom. (...) Opciju prekrajanja granica nazvao sam rjeπenjem kojem se nitko ne usudi izgovoriti ime «. 19 Koja je i kakva bila uloga i namjera meappleunarodne zajednice te supredsjedatelja MKBJ-a u igrama oko formiranja samostalne muslimanske dræave, pitanje je za povijesna istraæivanja i ocjene. Nesporno je da su supredsjedatelji sredinom zastupali stajaliπte da fl(...) Muslimanima treba biti osiguran pristup na more, a moguêe je da im se dade i Mostar«. 20 T. Stoltenberg i D. Owen ne samo πto zagovaraju kako bi muslimanska republika trebala imati izlaz na more, nego i izlaz na Savu kod BrËkog, pa traæe od predsjednika Tuapplemana da Hrvatska ustupi dio svojeg flmoëvarnog«teritorija flsjeverno od Save«u zamjenu za zemlju u zaleappleu Dubrovnika kako bi se Srbima osigurao koridor koji bi povezao srpske teritorije u BiH. 2 1 Predsjednik je Tuappleman odbio i prijedloge supredsjedatelja MKBJ-a. 22 Zahtjevi supredsjedatelja MKBJ-a da Hrvatska prepusti dio svojega teritorija sjeverno od Save kako bi Srbi imali koridor koji bi povezivao njihov teritorij nudio Tuapplemanu zapadnu Hercegovinu, ali je istina takoappleer da ta ponuda nikada nije bila ozbiljna«, kaæe IzetbegoviÊ, i dodaje kako je to uëinio flda bi se otkrile stvarne Tuapplemanove nakane prema Bosni«. Izvor: (20. listopada 2013.). 19 D. OWEN (1998.), Balkanska Odiseja, Zagreb: Hrvatska sveuëiliπna naklada, Vidi: Pismo predsjednika Hrvatske zajednice Herceg Bosna Mate Bobana supredsjedatelju MKBJ lordu Davidu Owenu, 22. lipnja Vidi: M. TU MAN (2013.), Bosna i Hercegovina u raljama zapadne demokracije. Korespondencija predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuapplemana i dokumenti o Bosni i Hercegovini Zagreb: Despot Infinitus d.o.o, Pismo supredsjedatelja MKBJ Thorvalda Stoltenberga i Davida Owena predsjedniku RH dr. Franji Tuapplemanu, 25. lipnja Vidi: M. TU MAN, Bosna i Hercegovina u raljama zapadne demokracije..., Pismo predsjednika RH dr. Franje Tuapplemana supredsjedateljima MKBJ lordu Davidu Owenu i Thorvaldu Stoltenbergu, 26. lipnja Vidi: M. TU MAN, Bosna i Hercegovina u raljama zapadne demokracije...,

13 M. Tuappleman: Strateπki ciljevi boπnjaëke politike upuêen je u vrijeme srpskih ofenzivnih operacija u istoënoj Bosni. Te su operacije u istoënoj Bosni imale za cilj eliminirati muslimanske enklave te onemogu- Êiti spoj i komunikaciju izmeappleu b-h muslimana i muslimana na Sandæaku. Uniπtenje Bosne kao odræive dræave i prikljuëenje podruëja koje Srbi svojataju velikoj Srbiji bili su i ostali glavni ciljevi Srba u Bosni. I sadaπnju ofenzivu bosanskih Srba u istoënoj Bosni treba promatrati u tom kontekstu; Ëini se da je njezin cilj eliminacija nekoliko preostalih muslimanskih enklava u toj regiji. Povrh toga, strateπki je interes Beograda sprijeëiti komunikaciju izmeappleu Bosanskih Muslimana i Muslimana u podruëju Sandæaka u Srbiji, koje graniëi s istoënom Bosnom. 23 Predsjednik IzetbegoviÊ æeli zaπtititi Muslimane u istoënoj Bosni te piπe (5. travnja 1993.) da je ljudi u Srebrenici u flkrajnje kritiënoj situaciji«i moli predsjednika Tuapplemana fluëinite sve πto je u Vaπoj moêi da se agresor zaustavi. Posljednji je Ëas da se sprijeëi najveêa ljudska katastrofa poslije drugog svjetskog rata«. 2 4 Katastrofa se dogodila dvije godine poslije. Da je boπnjaëko vodstvo iskreno prihvatilo vojni savez s HVO-om i Hrvatskom, umjesto πto se upustilo u etniëko ËiπÊenje Hrvata u srednjoj Bosni, vjerojatno se tragedija Srebrenice u nikada ne bi dogodila. BoπnjaËka je politika izlaz na Savu i izlaz na more definirala kao svoje strateπke ciljeve. Pristanak supredsjedatelja MKBJ-a da modificiraju mirovne planove kako bi se iziπlo u susret boπnjaëkim zahtjevima od Save, srednje Bosne do Mostara i mora 2 5 davalo je preπutan fllegitimitet«vojnim operacijama Armije BiH kako bi vojno osigurali svoje ciljeve u podruëjima u kojima je hrvatsko stanovniπtvo bilo veêina. Muslimani su pak u javnosti nastojali osigurati pokriêe svojim vojnim ciljevima tako πto su stvarali incidente za koje su optuæivali Hrvate ili Srbe. O takvoj politici provokacija i laænih optuæbi izvjeπêuju i obavjeπtajni izvori. 26 Srpski su politiëari veê u kolovozu procijenili strateπke zamisli Armije BiH: izlazak na more, zauzeti Mostar i zavladati dolinom Neretve. Zato su u 23 DCI Interagency Balkan Task Force. SERB WAR AIMS. 23 March Izvor: 24 Vidi: M. TU MAN, Bosna i Hercegovina u raljama zapadne demokracije..., BoπnjaËkim zahtjevima izlazi se u susret u Owen-Stoltenbergovom mirovnom planu. 26 flmuslimani i ostaci vladinih snaga bit Êe u iskuπenju da potaknu krvave incidente za koje bi mogli biti okrivljeni Srbi ili Hrvati. National Intelligence Estimate. Prospects for Bosnia. NIE 93-22, May (Izvor: 01.pdf) 227

14 Vukovar 91. genocid i memoricidna baπtina Europske unije boπnjaëkim vojnim osvajanjima pronaπli i svoje interese. Ministar vanjskih poslova RSK Slobodan JarËeviÊ zagovara redefiniranje fltrenutnih ratnih ciljeva RSK i RS«jer bi fltrebalo pomoêi Muslimanima«kako bi se flskinulo Srbima sa leapplea najopasnijeg neprijatelja«: Muslimani nemaju koridor sa svetom. OËigledno je da im je cilj izlazak na more, u πirem pojasu od onog koji im se nudi. Uzgred æele zauzeti Mostar i zavladati dolinom Neretve. Ako im to uspe, zadaêe Hrvatskoj smrtni udarac. To bi, ujedno, skinulo Srbima sa leapplea najopasnijeg neprijatelja. Zato, trebalo bi Muslimanima pomoêi da ostvare ovu strateπku zamisao. Hrvatska tvrdoglavost i napad na RSK, iskoristiti i vezati im πto viπe jedinica na ratiπtima oko Maslenice, GospiÊa, Drniπa i na PeruËi. U znak solidarnosti, RS bi mogla oæivjeti i bojiπta oko Grahova, GlamoËa i Kupresa. Muslimani bi, tada, lako slomili poslednju liniju odbrane Hrvata u Bosni na pravcu Gornji Vakuf Konjic i ugrozili hrvatske poloæaje oko Trebinja. Time bi srpski hercegovaëki korpus mogao da oslobodi srpske delove Hercegovine i da dosegne do granice avnojske Hrvatske. Izlaskom Muslimana na Jadran, svi Hrvati, juæno od Neretve, potraæili bi spas u bekstvu prema Crnoj Gori, ili bi zatraæili zaπtitu srpske vojske. Tada bi srpska vojska zaustavila muslimansko πirenje obalom i ostavila im do 50 km. obale. PolitiËki bi odmah moglo da se pristupi dozvoli DubrovËanima da proglase nezavisnost, uz delimiëni otkaz gostoprimstva doπljacima iz ustaπkih krajeva: Imotski, Livno, Duvno itd. (...) Bila bi to izvanredna situacija za Srbe. Tada bi smo pokrenuli svoje istorijsko pravo na Jadran, pozivom na srednjovekovne srpske dræave u Dalmaciji. 27 Razloæno je vjerovati da su kljuëni Ëimbenici meappleunarodne politike dobro znali strateπke ciljeve Boπnjaka, Srba i Hrvata u BiH. Iz nedavno objavljenih deklasificiranih ameriëkih dokumenata (CIA i NSC), neosporno je da je SAD u ljeto razmatrao i moguênost flunilateralne vojne operacije u Bosni«. Od te opcije ameriëka je vlada odustala jer bi to ugrozilo flmeappleunarodno savezniπtvo«, pa Ëak i sam NATO, a teπko da bi vojna intervencija samo Amerikanaca bila prihvaêena od VijeÊa Sigurnosti UN-a. Svaka unilateralna vojna akcija Sjedinjenih dræava u Bosni razbit Êe meappleunarodnu koaliciju. (...) KljuËni NATO saveznici (ukljuëujuêi Britaniju, Francusku i Kanadu) u tom bi sluëaju: 27 Republika srpska krajina. Ministar inostranih poslova Slobodan JarËeviÊ. Izbor trenutnih ratnih ciljeva RSK i RS. Dræavna tajna. Broj: DT. 1/93. (Izvor: Sign., HR HMDCDR flrsk«, kut. 5010). 228

15 M. Tuappleman: Strateπki ciljevi boπnjaëke politike Smatrali da jednostrane akcije ugroæavaju njihove postrojbe (...) a moæda bi se i poëeli povlaëiti Prekinuli bi s nama u VijeÊu sigurnosti UN-a (...) 3. Ukratko, svaka unilateralna akcija SAD, bez daljnjih konzultacija s NATO-om i Ujedinjenim narodima imala bi vrlo negativne kratkoroëne i dugoroëne posljedice za naπe tradicionalne i buduêe saveze. 28 U vrijeme kada su Muslimani i Srbi nastojali vojno realizirati svoje strateπke ciljeve, Velika Britanija, Francuska i Kanada bile su protiv ameriëkog prijedloga za vojnom intervencijom u BiH. Iz opreza da ne ugroze NATO i svoje odnose sa saveznicima, Amerikanci niπta nisu poduzeli. BuduÊi da SAD, Velika Britanija, Francuska i Kanada nisu mogli usuglasiti svoje strateπke interese i ciljeve u BiH (a to drugim rijeëima znaëi NATO i EU), to je imalo za posljedicu da ni tri zaraêene strane u BiH neêe moêi postiêi politiëki dogovor oko svojih strateπkih ciljeva, veê Êe rjeπenja nastojati vojno nametnuti. Konstanta je IzetbegoviÊeve politike (πto je otvoreno priznao i 2000.) da je samo iz taktiëkih razloga pristajao na pregovore o unutarnjem ustrojstvu BiH, ali da iz strateπkih razloga nijedan od predloæenih planova (Cutileirov, Vance- -Owenov, Owen-Stoltenbergov) boπnjaëkoj politici nije bio prihvatljiv. 2 9 To su i nakon floluje«1995., u razgovorima πto su prethodili Daytonu, konstatirali ameriëki pregovaraëi: flu stvari, izmeappleu potpisivanja Æenevskih naëela i razgovora ovaj tjedan u New Yorku, sluæbene izjave BoπnjaËke vlade bile su obiljeæene opredjeljenjem za unitarnu dræavu i snaænim odbijanjem Sarajeva da pristane na slabu srediπnju vlast«. 30 Veliki su izgledi bili i da pregovori u Daytonu zavrπe neuspjehom upravo zbog BrËkog. Ultimativni zahtjevi Boπnjaka da dobiju izlaz na Savu pokazatelj su politiëke nespremnosti Alije IzetbegoviÊa na podjelu vlasti u BiH, ali i raspoloæenja boπnjaëkog vodstva na ratnu opciju i koncem godine: flbrëko koje se pojavljuje kao teritorijalni problem, najvjerojatnije Êe dovesti do neuspjeha Daytona. Boπnjaci su oëito spremni za povratak u rat.«3 1 Prema izvjeπêu amerië- 28 MEMORANDUM FOR: Director of Central Intelligence. Likely Allied Reactions to Unilateral US Actions in Bosnia. 5 August (Izvor: 29 A. IzetbegoviÊ u intervjuu Radiju Slobodna Europa, , vidi: Bosna i Hercegovina: / uredio M. TU MAN, Zagreb: UHIP, 2005., DCI Interagency Balkan Task Force. The Bosnian Government: Divisions Show Confusion in Peace Negotiations. 27 September Izvor: 31 Dayton SITREP #9; November 14, Izvor: 229

16 Vukovar 91. genocid i memoricidna baπtina Europske unije kih sudionika u Daytonu, da nije doπlo do prekida pregovora zbog teritorijalnih razmirica oko BrËkog, zasluga je predsjednika Tuapplemana koji je predloæio arbitraæu za BrËko. 32 Washingtonski i Daytonski sporazumi zaustavili su rat, ali nisu osigurali ustavno rjeπenje za BiH koje bi osiguralo ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, te trajnu sigurnost meappleunarodnog poretka. Sigurnost meappleunarodnog poretka ugroæavala je podjednako velikosrpska politika koja je imala za cilj pripajanje veêeg dijela BiH Jugoslaviji (a potom Srbiji) koliko i boπnjaëka politika koja nije odstupala od programa unitarne BiH. Obje su politike dovodile u pitanje granice i opstojnost BiH. Takve su bile ameriëke izvjeπtajne procjene veê koncem godine: Iako postoji traëak nade da se sukob u Jugoslaviji moæe razrijeπiti na naëin koji predlaæe Europska zajednica, izgledi da Êe Bosna i Hercegovina zadræati svoje sadaπnje granice Ëine se sve manjim. Najbolji ishod koji moæemo oëekivati je onaj u kojem bi flumjerenjaci«uspjeli provesti republiku kroz fldogovorenu podjelu«kojom bi se srpska podruëja ujedinila sa Srbijom, hrvatske enklave bi se prikljuëile Hrvatskoj a Muslimani bi se ili udruæili s Hrvatskom ili bi od ostataka iskrojili islamsku dræavu. 33 Hrvati i Boπnjaci udruæili su se u Federaciju 1994., iako je takvom rjeπenju bilo otpora i na hrvatskoj i na boπnjaëkoj strani. 3 4 Hrvatska je sluæbena politika zagovarala i predlagala uniju boπnjaëke i hrvatske republike u formi Federacije, jer je to u danim okolnostima bilo jedino moguêe politiëko rjeπenje. Druga je opcija bila nastaviti rat. Boπnjaci su, kako navode i ameriëki izvori, bili spremni prekinuti i razgovore u Daytonu da bi nastavili ratovati. Od uspostave samostalne hrvatske dræave konstanta je hrvatske politike bila ostvarivati hrvatske nacionalne interese politiëkim sredstvima i diplomatskim pregovorima Warren Christopher. U.S. Secretary of state. Dayton History Project Interview. October 22, Izvor: pdf 33 Directorate of Intelligence. Bosnia-Herzegovina: On the Edge of the Abyss. 19 December (Izvor: 34 Ejup GaniÊ bio je Ëlan Predsjedniπtva BiH i jedna od glavnih liënosti u muslimanskom vodstvu. Sredinom zastupao je sljedeêe stajaliπte: flda, pogrijeπili smo /muslimanska vlada/ πto smo se ujedinili sa Hrvatima protiv Srba. Trebalo je da se udruæimo sa Srbima, ali kada je izbio rat veê je bilo kasno a posebno nakon svih onih zloëina koje su Srbi po- Ëinili nad Muslimanima«(2. srpnja 1993.; vidi M. TU MAN, Bosna i Hercegovina u raljama zapadne demokracije..., 329). 35»ak i u vrijeme æestokih vojnih sukoba u BiH strani su akteri ocjenjivali da Êe Hrvatska koristiti sva politiëka sredstva da ostvari svoje ciljeve jer flhrvatsko vodstvo odluëilo je po- 230

17 M. Tuappleman: Strateπki ciljevi boπnjaëke politike Unitarna dræava ostala je strateπki cilj boπnjaëke politike i nakon Alije IzetbegoviÊa, te se u bitnome niπta u tom pogledu nije promijenilo. Jednako tako su trajna i oëekivanja RS za izdvajanjem iz BiH. Hrvatski zahtjev za federalnim ureappleenjem i treêim entitetom sotoniziran je do te mjere da se hrvatski interesi viπe ne smiju ni javno ni politiëki zagovarati. Dok je tome tako, sukob nacionalnih interesa triju konstitutivnih naroda bit Êe trajna odrednica nestabilnosti BiH. Sve dok tri strane ne prihvate takvo ustavno ureappleenje koje Êe garantirati svakome narodu zaπtitu i promicanje njegovih kolektivnih prava te nacionalnog i kulturnog identiteta. vezati svoju zemlju sa zapadnim ekonomskim i sigurnosnim institucijama«. National Intelligence Estimate. Croatia: When Will Fighting Resume? NIE July (Izvor: 01a.pdf) 231