STRATEŠKI IZAZOVI CRNOGORSKOG TURIZAM U DRUGOJ DECENIJI TREĆEG MILENIJUMA

Transcription

1 Prof.dr Rade Ratković Budva, STRATEŠKI IZAZOVI CRNOGORSKOG TURIZAM U DRUGOJ DECENIJI TREĆEG MILENIJUMA 1. Uvodne napomene Crna Gora se može pohvaliti veoma dugom turističkom tradicijom, koja korespondira sa tradicijom uspješnih turističkih zemalja Mediterana. Ona je duga 136 godina, računajući od otvaranja prvog modernog gradskog hotela na Cetinju 1864 godine, ili prvog resort hotela u Zelenici 1902 godine. Taj rani početak turizma je bio markantan, ali ograničen na mali broj objekata i dosta puzajući razvoj. Slična je bila situacija i u prvih 50 godina prošloga vijeka, kada je, za vrijeme Prve Jugoslavije, podignut samo jedan značajniji hotel (Hotel Avala Budva iz 1939 godine). Nakom rata slijedio je period obnove i izgradnje porušene zemlje, da bi turizam došao na red tek krajem 50-ih i početkom 60-ih godina prošlog vijeka. Već 1960 otvoren je najveći crnogorski tzuristički brend, unikatni Hotel Sveti Stefan, nakon čega je slijedio jaki investicioni turistički ciklus, na baz državnih investicija i stranih investicionih zajmova, koji je trajao goto 15 godina (do 1975 godine). Nakon toga slijedi razvojna stagnacija sve do zemljotresa iz 1979 godine, da bi, na bazi velikih sredstava solidarnosti, bio pokrenut novi razvojni ciklus u turizmu Crne Gore. U procesu obnove i razvoja kvanum osnovnih smještajnih kapaciteta (hoteli i slični objekti komercijalnog karaktera) je narastao sa u 1978 na u 1990 godini, a ukupan turistički promet sa 9,3 milona noćenja na 10,2 milona, od čega je u osnovnom smještaju ostvarivano pko 40%, a u komplementarnom oko 60%. Rekordna godina predtranzicionog peroda (1987 godina) je imala slijedeće osnovne turističke parametre: broj kreveta (osnovnih , komplementarnih ), broj noćenja (domaćih , inostranih ). Početkom 90-ih Crna Gora biva involvirana u jugoslovensku krizu, što je uslovilo dugogodišnji regres i stagnaciju sve do 2003 godne, Turistički promet je pao na 1/3, turistička privreda zapala u hronične gibitke i nelikvidnost, turistička gradnja stagnirala, osim šro su stanovi za tržište (vikend stanovi i kuće) bili u stalno rastućoj fazi. Oporavak je otpočeo 2004 godine i trajao do 2007 godie, kada je došlo do djelimičnog povratka na ino tržište uz ostvarivanje rekordno visokih stopa rasta, ponajviše zbog niskih lančanih indeksa (male osnovice iz predhodnih kriznih godina). U tom periodu su obnovljeni privatizovani hoteli (najviše u Budvi) i izgrađeni neki novi (najveći među njima je Splendid ) Sa eskalacijom globalne hipotekarne krize, koja je prerasla u finansijsku i ekonomsku krizu velikih razmjera, došlo je do ponovne stagnacije turizma u Crnoj Gori. Izbili su na površinu ozbiljni strukturalni problemi crnogorskog turizma, koji su bili domaćim ekspertima odavno poznati, ali je javno makiranje tih problema, uglavnom, ignorisano ili odbacivano uz pežorativne komentare.

2 2 Osnovne strukturne probleme crnogorskog turizma na početku druge decenije trećeg milenijuma mogli bi razvrstati u slijedeće grupe: Strukturni problemi turističke ponude Strukturni problemi turističke tražnje Strukturni problemi u menadžmentu turističke destinacije Strukturni finansijski problemi 2. Strukturni problemi 2.1.Strukturni problemi turističke ponude Razvoj smještajnih kapaciteta, kao dominantne strukture u hospitality industriji, u kriznom periodu, je bio veoma usporen. Za 13 godina osnovni smještajni kapaciteti su porasli za samo 8,4 % (0,65% prosječno godišnje), a komplementarni, po nepotpunoj zvaničnoj statistici, opali za oko 60% (odustajanje od turističke djelatnosti i/ili prelaz u sivu zonu poslovanja). Nakon 2003 godine slijedi primjetan razvoj osnovnih i komplementarnih smještajnih kapaciteta, što se vidi iz Tabele 1. Tabele 1.Dinamika razvoja smještajnih kapaciteta CG u periodu godine Osnovni kapaciteti komplementarni kapaciteti Godina br. Kreveta index Bazni index Lančani br. Kreveta index Bazni index Lančani (Izvor: SG CG 2003 do 2008 godine) U posmatranom periodu ( ) osnovni smještajni kapaciteti su porasli za oko 16%, a komplementarni smještajni kapaciteti za 171%, što je dovelo do kumulativnog uvećanja ukupnih smještajnih kapaciteta za oko 99%. Ovo su parametri dati na bazi oficijelne statistike. Oni, međutim, nijesu vjerna slika stvarnog stanja, s obzirom da su komplementarni kapaciteti samo djelimično obuhvaćeni. Glavna neobuhvaćena kategorija su vikend stanovi i kuće (sekundarno stanovanje), čiji se kapacitet u 2007 godini procjenjuje na oko kreveta, što znači da se ukupni kapaciteti mogu procijeniti na oko kreveta. 1 1 Ratkovic dr Rade, Razvoj hotelijerstva u CG, geneza, stanje i perspektive, RR, Buva, 2009 g., str.167

3 3 Grafički prikaz, na bazi podataka iz Tabele 1 daje plastičnu ilustraciju dinamika smještajnih kapaciteta Crne Gore u posljednjih 5 godina. Grafikon 1 Dinamika razvoja smještajnih kapaciteta CG osnovni br.kreveta komplementarni kapaciteti br.kreveta ukupni br.kreveta Kao što se vidi, Grafikon je konstruisan na bazi oficijelnih statističkih podataka, koji daju krivu sliku kvantuma i strukture smještajnih kapaciteta, s obzirom na samo djelimičan obuhvat komplementarnih smještajnih kapaciteta. 2. Stanje smještajnih kapaciteta prema snimku iz 2008 godine je predstavljeno u Tabeli Tabele 2. Struktura smještajnih kapaciteta CG 2008 godine vrsta kapaciteta br.kreveta % uku pnom % po grupama Osnovni Hoteli apartman hoteli Pansioni Moteli Turistička naselja Apartmani Lječilišta Komplementarni Planinarski domovi Radnička odmarališta Dječja odmarališta Kampovi individualni turistički smještaj sekundarno stanovanje, procjena UKUPNO (Izvor: SG CG, 2009)

4 4 Unutar osnovnih smještajnih kapacitwta dominiraju hoteli hoteli sa 72% učešća, nakon kojih slijede turistička naselja sa oko 18% učešća. Prosječna veličina hotela je oko 139 soba, a dodatni sadržaji relativno skromni. Unutar komplementarnog smještaja dominiraju sekundarni stanovi (oko 64%) i domaćinstva (oko 30%). Stanje hotelske strukture po redovnom istrživanju HSCG 2009 je bilo: Tabela 3 Struktura hotela u CG 2009 godine Kategorija Broj hotela Broj soba Broj kreveta Broj hotela Broj soba Broj kreveta L / 5* ,075 A / 4* 12 1,984 4, ,604 8,391 B / 3* 55 8,027 17, ,883 8,921 C / 2* ,091 11,629 D / 1* ,303 2,708 Ukupno 74 10,360 22, ,251 32,724 (Izvor: HS CG 2009) U 2009 godini učešće hotela sa četiti i tri zvjezdice je ujednačeno (26% i 27%), hoteli sa dvije i jednom zvjezdicom učestvuju sa 44%, dok je učešće hotela sa pet zvjezdica samo 3%. Prije tri decenije su dominirali hoteli sa tri zvjezdice (78%), a učešće hotela sa četiri zvjezdice je bilo 19%, dok su ostale kategorije učestvovale sa po 1%. Regionalni aspekt distribucije ukupnih smještajnih kapaciteta Crne Gore pokazuje dominantnu usredsređenost na Primorski dio (masovni turizam, klasični turizam, odnosno turizam matičnog toka mainstream tourism ), koji apsorbuje oko 95% ukupnog smještaja, dok Sjeverni region učestvuje sa oko 4%, a Središni sa tek 1%. Ovo pokazuje apsolutni naglasak na odmorišni turizam kupališne provenijencije, te na, tek, pionirske korake u razvoju alternativnog turizma (turizam zasnovan na prirodi i kulturi, kongresni, poslovni i turizam posebnih motiva). Koncentracija smještajnih kapaciteta na Primorju već uveliko probija pragove održivosti, što je determinisano nesputanim bumom razvoja komplementarnih smještajnih kapaciteta, posebno objekata sekundarnog stanovanja. U rekapitulaciji strukturnih karakteristika crnogorske hospitaliti industrije, možemo istaći slijedeće: globalna struktura smještajnih kapaciteta je izrazito nepovoljna, s obzirom da osnovni smještajni kapaciteti učestvuju sa svega 13% u ukupnim smještajnim kapacitetima (prosjek EU 42,18%, Španija 52,55%, Italija 46,38%, Grčka 88,23%, Kipa 95,70%) 2 ; najveće učešće u strukturi ukupnim smještajnih kapaciteta zauzima najmanje poželjna kategorija vikene stanovi i kuće sa učešćem od 55,57%; struktura smještajnog subsektora je veoma jednostrana, sa apsolutnom dominacijiom klasičnih hotela nejasne specijalizacije i relativno niske kategorije; 2 Ibidem, str.171

5 5 sektor F& B doživljava tek početnu disperziju, sa dosta sporim uvođenjem savremenih trendova u proizvodnji i servisu hrane i pića i tek početnim pojavama autohtone lokalne i regionalne gastronomije. Previše je gastro ponude tipa kioska i restorana sa orjentalnom hranom (ćevapi, pljeskavice is l.); turistička trgovina je orjentisana ka regionalnim turistima nudeći im markirane zapadne proizvode; sportsko rekreativana ponuda je, još uvijek nerazvijena (srazmjerno malo tennis terena i potpuni izostanak golf igrališta); nedostaju, odnosno nijesu zastupljeni rekreativni parkovi, tematski i zabavni parkovi i slični objekti savremenog tipa; u zabavi dominira ponuda niskog kvaliteta (turbo folk sa nesnosnom bukom), a spektakli su rijetki (koncerti svjetskih muzičkih zvijezda na Jazu kraj Budve); kulturna ponuda je, mahom, svedena na festivale po promorskim gradovima, od kojih su neki na putu da postanu značajni događaji u hospitaliti industriji sa regionalnim tradicionalnim obilježjem. Dinamika razvoja smještajnih kapaciteta dramatično zaostaje za projekcijama iz Master plana iz 2001 godine i njegove inovacije iz 2009 godine. Kapacitet hotela u 2009 godini je iznosio kreveta, a projekcija iz Master plana do 2010 godine predviđa ( na Primorju, u kontinentalnom dijelu), što znači da do planskih ciljeva nedostaje čitavih kreveta. Planski cilj do 2020 godine iznosi kreveta ( na Primorju, u kontinentalnom dijelu), što znači da bi u tekućoj deceniji trebalo izgraditi još kreveta, ili oko godišnje. Zadatak je zaista težak i stepen njegove realnosti se ubrzano topi. 2.2.Strukturni problemi turističke tražnje U tranzicionom i postranzicionom periodu dogodile su se značajne promjene u strukturi turističke tražnje Crne Gore. Rang lista najznačajnijih emitivnih izvora se dramatično mijenja. Srbija i Rusija, kao emitivni izvori, izbijaju u prvi plan, a za njima slijede Bosna i Hercegovina, Italija, Mađarska... Među prvih 10 zemalja nema Njemačke i Velike Britanije, koje su prije 90-ih godina bile glavna inostrana emitivna tržišta za Crnu Goru i Mediteran uopšte. Albanija, kao relativno siromašna turitička emitivna zemlja, je u julu 2009 godine zauzela šesto mjesto među emitivnim izvorima turizma Crne Gore, a Njemačke nema među deset prvih emitvnih izvora. Iste pozicije Albanije i Njemačke zadržane su i na rang listi inostranog turističkog prometa Crne Gore za prvih devet mjeseci godine. Tabela 4 Struktura emitivnih izvora turizma CG u 2008 i 2009 godine red I-IX br. IZVORI TRAŽNJE iznos % iznos % iznos % I Domaće tržište Srbija Crna Gora Ostale bivše YU

6 6 repoblike 4.1 Bosna i Hercegovina Makedonija Hrvatska Slovenija Srbija II Inostrano tržište Njemačka Austrija Švajcarska V.Britanija Francuska Italija Holandija Slovačka Češka Rusija Poljska Norveška Albanija Mađarska Rumunija Bugarska Grčka Finska Belgija Švedska Ukrajina Danska Izrael Ostale evropske zemlje Kanada SAD Australija Japan Ostale zemlje III UKUPNO (Izvor: Mjesečni statistički pregled broj 10/2010, Monstat, 2010 godine) Listu od 10 prvorangiranih emitivnih zemalja dajemo u Tabeli 5. Tabela 5 Deset prvih emitivnih izvora turizma CG 2009 i 2010 godine broj noćenja struktura u % R.br Zemlje , I - IX , I - IX 1 Srbija

7 7 2 Rusija Bosna i Hercegovina Italija Mađarska Francuska Albanija Češka Makedonija Poljska Ostale zamlje SVEGA Struktura emitivnih izvora je predstavljena na Grafikonu broj 2. Srbija Grafikon 2 Rang lista prvih 10 emitivnih zemalja za 17% CG, 2010, I do IX Rusija Bosna i Hercegovina 2% Italija 2% 3% 3% 3% 3% 3% 12% 16% 36% Mađarska Francuska Albanija Češka Makedonija Poljska Ostale zamlje Kao što se vidi, na čelu rang liste glavnih emitivnih izvora turizma Crne Gore je Srbija sa oko 36% učešća u inostranoj turističkoj tražnji, ili oko 34% u ukupnoj turističkoj tražnji. Prvih 5 pozicija na turističkom tržištu zauzimaju Srbija, Rusija, Bosna i Hercegovina (dvocifrena učešća), nakon čega slijede Italija i Mađarska (jednocifrena učešća). Odmah iz njih dolaze Francuska i Albanija. Srbija Grafikon 3 Rang lista prvi 10 emitivnih zemalja za CG, 2009 godine Rusija 18% Bosna i Hercegovina 2% 2% 3% 3% 3% 3% 3% 12% 16% 35% Italija Mađarska Francuska Albanija Češka Makedonija Poljska Ostale zamlje

8 8 Slična situacija je bila i 2009 godine. Grafikon 3 pokazuje jaku dominaciju tržišta Srbije u strukturi inostrane turističke tražnje Crne Gore, nakon čega slijede Rusija i Bosna i Hercegovina, dok ostale zemlje sa rang liste prvih crnogorskih turističkih tržišta imaju relativno skromno i dosta ujednačeno učešće. Struktura turističke tražnje Hrvatske je bitno drugačija. Na rang listi deset prvih emitivnih izvora Hrvatske nema crnogorskih emitivnih turističkih favorita. U slučaju Hrvatske, kao razvijene turističke zemlje, gdje dominira, kao i u slučaju Crne Gore, inostrani turizam, (koji učestvuje sa oko 90% u ukupnom turističkom prometu), prva na rang listi je jedna od najjačih emitivnih zemlja svijeta Njemačka, čije se učešće u periodu januar - avgust, godine, kreće od 20% do 21%, sa tendencijom rasta. Iza Njemačke slijede Slovenija (oko 12%), Italija (oko 10%) i Austrija (oko 8,5%). Značajno učešće imaju tržišta Češke, Poljske i Holandije, čija se učešća kreću od 5,0% do 8,0%. Tabela 6 Struktura emitivnih izvora turizma Hrvatske, I do VIII godine red. Tržište 2007 godine 2008godine 2009godine broj Zemlja noćenja učešće % noćenja uče. % noćenja uče. % 1Njemačka Slovenija Italija Austrija Češka Poljska Holandija Slovačka Mađarska Francuska Ostale zemlje ukupno ino 12noćenja ( statistika) Grafikon broj 4 pokazuje stabilizaciju učešća pojedinih emitivnih zemalja u turističkom prometu Hrvatske.

9 9 Grafikon 4 Izvori turističke tražnje Hrvatske I do VIII Slovenija Italija Austrija Poljska Holandija Francuska Ostale zemlje 2007 godina 2008 godina 2009 godina Rang lista hrvatskih emitivnih favorite je ostala ista in a nivou cijele 2009 godine i prvih osam mjeseci 2010 godine. Interesantno je da se nešto oko polovine turističkog prometa Hrvatske ostvaruje u komercijalnim objektima (u 2010 hoteli 23%, turistička naselja 5%, kampovi 26%), dok u slučaju Crne Gore, u 2007 godini, noćenja ostvarena u osnovnom smještaju su, prema oficijelnoj statistici turističkog prometa, učestvovala sa tek 38,58% u ukupnom turističkom prometu, a ako se uključi i promet komercijalnih kampova (ukupna komercijalna noćenje , od zvaničnih noćenja) svega 39,39%. Ako se, pak, uzme u obzir procjena ukupnog turističkog prometa (evidentirani + neevidentirani = noćenja), onda je koeficijent učešća komercijalnih noćenja sveden na dramatičnih 17,45%! Stepen korišćenja smještajnih kapaciteta, mjeren brojem dana pune zauzetosti, je, još uvijek veoma nizak, kako u oblasti osnovnih smještajnih kapaciteta (kontinuirano povećanje, ali još uvijek na nivou od blizu 50% stepena korišćenja krajem 80-ih prošloga vijeka), tako i u oblasti komplementarnih kapaciteta (prve 4 godine rast, ali pad u godini). Tabela 7 Stepen korišćenja smještajnih kapaciteta Crne Gore u danima pune zauzetosti dani pune zauzetosti Godina osnovni komplemen. svega ,94 58,53 75,

10 10 Radi komparacije, u Tabeli 6 prezentiramo osnovne parametre stepena koričćenja smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj. Tabela 8 Stepen korišćenja smještajnih kapaciteta Hrvatske u danima pune zauzetosti Vrsta objekata Broj noćenja Broj dana pune zauzetosti Hoteli i aparthoteli Turistička naselja Kampovi i kampirališta Sobe i apartmani u domaćinstvu Ostali objekti UKUPNO (Izvor: Republika Hrvatska,Ministarstvo turizma Analiza turističke godine 2008, str.8.) Kao što se vidi, stepen korišćenja osnovnih smještajnih kapaciteta je u Hrvatskoj znatno iznad stepena korišćenja u Crnoj Gori (oko 70% veći), kao i ukupnih smještajnih kapaciteta (oko 22% veći), dok je stepen korišćenja komplementarnih smještajnih kapaciteta gotovo identičan u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Prednost Hrvatske je u nešto boljoj strukturi smještajnih kapaciteta (osnovni kapaciteti učestvuju sa oko 17%, 4% više nego u CG) i znatno boljem korišćenju osnovnih smještajnih kapaciteta. Hoteli koji su novi, renovirani i kategorisani u posljednjoj deceniji su već pet godina sadržani u uzorku hotela obuhvaćenih redovnim godišnjim istraživanjem. 3 U taj uzorak ulazi oko 20% reprezentativnih hotela, koji predstavljaju kvalitetniji dio crnogorske smještajne industrije. Pokazatelji njihovog tržišnog položaja i ekonomskih rezultata su znatno bolji od pokazatelja za ukupnu industriju smještaja Crne Gore. Tabela 9 Stepen popunjenosti i prosječne cijene reprezentativnih hotela Crne Gore i Hrvatske godišnja popunjenost % prosječna cijena Crna index Crna Index godina Gora Hrvatska cg/hr Gora Hrvatska cg/hr Globalno istraživanje Horwath Hotel Industry Survey, kojim je bilo obuhvaćeno i crnogorsko hotelijerstvo u periodu godine, po narudžbi Ministarstva turizma, a u izvođenju Horwath Consulting Zagreb i Fakulteta za turizam Bar

11 (Izvor: Poslovanje hotelijerstva Hrvatske i Poslovanje hotelijerstva Crne Gore, Horwath Hotel Industry Survey, ) Iz tabele 9 je vidljivo da se stepen popunjenosti uzorkovanih hotela iz godine u godinu povećavao i da on gotovo dvostruko prevazilazi porocječnu popunjenost ukupnih osnovnih smještajnih kapaciteta. Međutim, stepen popunjenosti i prosječne cijene su značajno zaostajali za paralelnim rezultatima u hotelijerstvu Hrvatske, što plastično ilustruje Grafikon 5. Grafikon 5 Stepen popunjenosti i prosječne cijene u turizmu CG i HR stopa popunjenosti CG stopa popunjenosti HR Prosječna cijena CG Prosječna cijena HR Dinamika prosječnog godišnjeg i i dnevnog prihoda po hotelskoj sobi ima gotovo simetrične karakteristike. Tabela 10 Prihod po sobi hotela Hrvatske i Crne Gore godišnji prihod po sobi index dnevni prihod po sobi index Crna Crna godina Gora Hrvatska cg hr Gora Hrvatska cg hr (Izvor: Poslovanje hotelijerstva Hrvatske i Poslovanje hotelijerstva Crne Gore, Horwath Hotel Industry Survey, )

12 12 Grafikon 6 Prosješan dnevni prihod po sobi u Crnoj Gori i Hrvatskoj dnevni prihod/s CG dnevni prihod/s HR Bolji tržišni položaj hotelijerstva Hrvatske, oličen u većem prosječnom prihodu po raspoloživoj sobi je posljedica većeg stepena popunjenosti kapaciteta i većih cijena. Dinamika cijena u Crnoj Gori pokazuje tendenciju rasta, tako da su prosječne cijene za 2008 godinu bile blizu cijena u Hrvatskoj. Tržišni mix hotela u Hrvatskoj i Crnoj Gori pokazuje veoma slične karakteristike. Dominiraju odmorišni alotmanski turisti ( u CG od 70% do 80%, a u HR od 74% do 76%), ali su u hotelijerstvu Hrvatske individualni odmorišni turisti (od 16,8% do 19%) znatno zastupljeniji nego u slučaju Crne Gore (od 8% do 12,5%). Razliku u strukturi dopunjavaju poslovni turisti (u CG 7% do 14,5%, a u HR 6% do 7,2%) i ostali turisti (u CG 1% do 8%, u HR 0,4% do 0,9%). Tabela 11 Izvori rezervacija hotela Hrvatske i Crne Gore 2007 godine % izvora Vrsta rezervacija izvora rezervacija Hrvatska Crna Gora ostali izvori vlastiti rezervacioni sistem direktni upit turističke agencije Turoperatori Ukupno (Izvor: Poslovanje hotelijerstva Hrvatske i Poslovanje hotelijerstva Crne Gore, Horwath Hotel Industry Survey, ) Podaci iz Tabele 11 djeluju zbunjujuće. S obzirom na saobraćajni položaj Crne Gore kao turističke destinacije, izvori rezervacija hotela Hrvatske primjereniji bi bili hotelima u Crnoj Gori, koja bi se trebala više oslanjati na turoperatore i turističke agencije, bar kada su u pitanju najjači emitivni izvori Evrope. Međutim, to nije slučaj, a razloge treba tražiti u dominacioji regionalnih tržišta (tržište Srbije i tržište Bosne i Hercegovine) u strukturi emitivnih tržišta na koja se Crna Gora u posljednjih pet godina oslanja.

13 13 Grafikon 7 daje veoma jasnu ilustraciju aktuelne tržišne orjantacije u hotelijerstvu i turizmu. Grafikon 7 Izvori rezervacija u turizmu Hrvatske i Crne Gore 100% 80% 60% 40% 20% 0% Hrvatska Crna Gora turoperatori turističke agencije direktni upit vlastiti rezervacioni sistem ostali izvori Slična struktura kanala prodaje je zadežana i u 2008 godini. U rezimeu kratke analize tržišnog položaja crnogorske hospitaliti industrije možemo istaći slijedeće: primjetna je orjantacija na niskobudžetna i sezonski koncentrisana regionalna tržišta (Srbija, kao dominantno tržište, Bosna i Hercegovina, Makedonija...), što je u direknoj korelaciji sa nepovoljnom strukturom globalnih smještajnih kapaciteta; stepen popunjenosti osnovnih smještajnih kapaciteta je relativno nizak (61 do 71 dan pune zuzetosti), a komplementarnih duplo niži (25 do 42 dana), što daje relativno nisku popunjenost ukupnih smještajnih kapaciteta (31 do 50) dana, koja je znatno ispod popunjenosti hotela i sličnih objekata u Hrvatskoj (oko 130 dana pune zauzetosti) i ukupnih smještajnih kapaciteta Hrvatske (oko 60 dana); najbolji hoteli u Crnoj Gori su bili za 20% do 40% slabije popunjeni od Hrvatskih, a prosječne cijene niže 10% do 50% od prosječnih cijena najboljih Hrvatskih hotela; dnevni prihod hotela u Crnoj Gori se kretao 7 do 27, što je bilo 16% do 67% niže od hrvatskih hotela; u tržišnom mix-u hotela u Crnoj Gori i Hrvatskoj dominiraju odmorišni hoteli, ma da je intezitet njihove dominacije nešto jači u Crnoj Gori; među kanalima prodaje u Hrvatskoj dominiraju agencije i turoperatori (67,3% učešća) i direktni upiti (13,8%), a u slučaju Crne Gore takođe, s tim što je učešće direktnih upita veće (32,3%) a agencija i turoperatora manje (51,2%), što je u direktnoj suprotnosti sa njenim saobraćajnim položajem prema glavnim evropskim emitivnim izvorima (efekat nepovoljne smještajne strukture i

14 14 orjentacije na privremeno atraktivna tržišta, posbno tržište Rusije i regionalna tržišta); Relativno nisku konkurentnost crnogorskog turizma pokazuje nizak bruto prihod po noćenju (GDP po noćenu oko godine na bazi zvanične statistike, odnosno 45 po procijenjnom turističkom prometu), koji bitno zaostaje za konkurentskim zemljama (Portugalija 219, Grčka 319, Austrija 431, Hrvatska 123 ) Strukturni problemi u menadžmentu turističke destinacije U predtranzicionom periodu bilo je svega 18 turističkih preduzeća u Crnoj Gori, koji su bili nosioci razvoja i operativnog menadžmenta u turizmu. Preko pola smještajnih kapaciteta (oko 50 hotela sa oko kreveta) držala je kompanija Montenegroturist žrtva tranzicije. U međuvremenu je došlo do fragmentacije svih većih turističkih preuzeća, kroz politički vođen proces privatizacije, tako da je od malog broja relativno velikih turističkih kompanija nastao velik broj srednjih i malih privrednih društava. U međuvremenu je došlo i do spontanog osnivanja niza firmi u turizmu, čiji je broj u 2008 godini dostigao cifru od raznih stakeholdera-a u turizmu, koji nijesu obuhvaćeni odgovarajućom mrežom destinacijskog menadžmenta. Tabela 12 Struktura preduzetništva u turizmu Crne Gore 2008 godine Oblik organizovanja broj Ortačka društva 155 Komaditna društva 11 Akcionarska društva 35 D.o.o. 510 Jednočlana d.o.o 1512 Društvene organizacije 2 Udruženje građana 46 Ustanove 3 Ostali oblici 22 UKUPNO 2298 (Izvor: SG CG 2008 ) Najnovijom reorganizacijom turističke organizacije Crne Gore iz 2004, odnosno 2007 godine stvoren je jedan pretežno etatistički sistem društvenog turističkog organizovanja, koju karakteriše: Organizaciona razdvojenost na lokalni i nacionalni dio i njihova nepovezanost 4 Izvori: statistika UNWTO, WTTC, nacionalni statistički zavodi

15 15 Isključiva kontrola države nad TO na svim nivoima Miješanje nadležnosti po nivoima-svi hoće ino promociju Izbjegavanje menadžmenta u mjestu i opštini Reduciranje mjesnih TO na informativnu finkciju Regres u odnosu na predtranziciona riješanja Pored sistema TO, formirano je i Udruženje malih hotela Crne Gore, a kasnije i CTU, ali se radi o organizacijama tipa NVO, koje, i pored dosta entuzijazma, nijesu uspjele obezbijediti mehanizme za integraciju poslovnih politika brojnih stakeholdera-a u turizmu Crne Gore, a kamo li i onih iz repro lanca šireg turističkog sistema (saobraćaj, trgovina, komunalne službe, institucije kultue, poljoprivredne firme i sl.). Pred destinacijskim menadžment kompanijama, zajedno sa Vladom i brojnim stakeholdera-ima, stoji, između ostalog, i realizacija aktuelnog Master plana razvoja turizma Crne Gore, čiji su osnovni kvalitativni i kvantitativnu ciljevi sažeti u Tabeli 13. Tabela 13 Strateški indikatori iz Master plana razvoja turizma Crne Gore 2020 godine Vizija Crna Gora Wild Beauty resort Misija Ciljevi Disperzirana USP ponuda ekonomski Tržišni Destinacijska marka - Wild Beauty resort pozicionira Crnu Goru kao jedinstvenu destinaciju USP. Suštinu marke predstavljaju raznolikost predjela i ljepota Wild Beauty kao i regionalni identiteti. Njihova zaštita i održavanje sastavni su elementi strategije kvaliteta. Održivi razvoj. Plažni turizam mediteranskog duha, cjelogodišnja otvorenost Budva, Bar Plažni turizam i turizam u prirodi internacionalnog ranga i cjelogodišnje otvorenosti USP, Ulcinj Plažni turizam, kulturni turizam, spotrski i zdravstveni turizam, visokokvalitetna destinacija cjelogodišnje otvorenosti za individualni i paušalni turizam USP, Boka Kotorska Turizam u prirodi, sportski i seoski turizam, MICE turizam, tematski turizam, eko turizam, Skadarsko Jezero i Cetinje Turizam u prirodi, sportski turizam, wellness u prirodi, Bjelasica, Komovi, Prokletije, Plav Turizam u prirodi, sportski turizam, porodični odmori, Durmitor, Sinjajevina, Žabljak, Plužine, Boan, Šavnik Integrisuca turistička ponuda, panoramske ceste i staze uz prateću ponudu, pojas od Primorja do Durmitora Integrisuca turistička ponuda, panoramske ceste i staze uz prateću ponudu (zdravlje, wellness, MICE, kultura), pojas od Primorja do Bjelasice i Komova Hotelski kreveti godine (Primorje 85%), ukupni (Primorje 93%) Hotelska noćenja ,6 mil., ukupna 39,6 miliona prihodi hotelijerstva ,32 milijardi, turizma ukupno 2,9 milijardi Direktna zapošljenost u turizmu 2020 godine radnika ciljna popunjenost hotela 53,3% (194 dana), ukupna 39,6%(144 dana) % hotelskih noćenja godine 54,6 % prosječan hotelski prihod po noćenju godine 104,17 ciljna tržišta: EU za hotele, domaće tržište za komplementarni smještaj

16 16 ekološki selektivni turizam, pretežno 3 i 4 *(77%), 5* 15,8 % i 1* 7,1% održiv razvoj zaštita prirode proširenje plaža locirane objekata prema zaleđu, upravno prema plaži Predhodni jasno definisani strateški ciljevi se samo djelimično i krajnje usporeno ostvaruju. Najuočljivija diskrepanca se, kao što smo vidjeli, pokazuje na sektoru obima i strukture smještajnih kapaciteta i obima i strukture turističke tražnje, a i stepen ostvarenja ekoloških ciljeva je na niskom nivou ostvarivosti, odnosno razvoj kvazi turističkih struktura (posebno stanova i kuća za tržište) ozbiljvo derogira životnu sredinu. Standardi ostalih ciljeva su, takođe, znatno iznad sadašnjih ostvarenja. Na planu upravljanja destinacijom potrebno je izgraditi organizacione mehanizme koji će mobilisati sve stakeholdera-e u turizmu u provođenju strateških ciljeva iz Master plana, kao i u integraciji njihovih strateških i operativnih poslovnih politika u tom pravcu. Do sada su se, u procesu tenderskih prodaja, javljali investitori sa idejama koje su, u najvećem dijelu, bile u koliziji sa ciljevima iz Master plana. Nudili su se razni projekti tipa Dubai, Monte Carlo, Monaco, Las Vegas..., koji su i kod nas nailazili na podrsku nekih organa i važnih pojedinaca. Master plan je definisao pozitivne strateske vizije i ciljeve, pa je čista opstrukciaja vaditi alternativne projekte iz rukava. Master plan treba provoditi, a ne opstruirati raznim ad hoc strategijama. 2.4.Strukturni finansijski problemi U posljednjih pet godina došlo je do oscilacija u zbirnim bilansnim pozicijama sektora hotela i restorana u Crnoj Gori. Taj zbirni bilans se, po našoj procjeni, poklapa sa zbirom bilansa cijelog turističkog sektora, s obzirom da se među bilansima grana ne pojavljuje turizam, već se relacije ukupnog turističkog sistema inkorporiraju u sektor hoteli i restorani. Bilans je prikazan u Tabeli 14. Tabela 14 Zbirni bilans uspjeha sektora hoteli i restorani Crne Gore godine r.br PRIHODI Poslovni prihodi ostali poslovni dobici kapitalizovan rad razlika zaliha RASHODI utrošene sirovine

17 troškovi zapošljenih amortizacija ostali otpisi/umanjenja ostali poslovni rashodi BRUTO DOBITAK (GOP) NEPOSLOVNI RASHODI neto finansijski trošak kapitalni dobici/učešća diskontinuirani dobitak DOBITAK PRIJE 5 POREZA POREZ NA DOBITAK NETO DOBITAK (NOP) (Izvor: CBCG, baza podataka) Radi plastičnijeg uvida u dinamiku glavnih elemenata bilansa uspjeha, dajemo grafički prikaz. Grafikon 8 Dinamika uspjeha sektora hotela i restorana CG PRIHODI RASHODI BRUTO DOBITAK (GOP) NETO DOBITAK (NOP) Kao što je vidi, u svom posmatranim godinama poslovni prihodi su bili manji od poslovnih rashoda, odnosno bio je negativan GOP, uključujući i 2007 godinu, kada je bruto poslovni gubitak bio najmanji ( ). Neto gubitak (NOP) se pokazuje u svim posmatranim godinama, s tim što je bio najveći 2008 godine ( ), a najmanji 2007 godine ( ). Komparacije radi, navodimo da je ukupna privreda Crne Gore u 2006, 2007 i 2008 godini imala pozitivan NOP, dok je 2005 i 2009 godine NOP bio negativan.

18 18 Tabela 15 Cash flow sektora hoteli i restorani Crne Gore godine Amortizacija dobitak/gubitak cash flow Kao što se vidi, od pet posmatranih godina cash flow je bio negativan u četiri godine, a u 2007 godini je ostvaren relativno mali, gotovo simboličan, pozitivan cash flow. Negativan cash flow u tri uzastopne godine je, prema teoriji poslovnih finansija, razlog za uvođenje sanacionog menadžmenta, što znači da je crnogorski turizam sazrio za uvođenje takve vrste menadžmenta. Nasuprot tome, ukupna privreda Crne Gore ima pozitivan cash flow u svim posmatranim godinama, izuzev 2005 godine. Finansijska situacija turizma Crne Gore pokazuje značajne znake insolventnosti, što proizilazi iz relacija posljednjeg bilansa stanja. Tabela 16 Bilans stanja sektora hoteli i restorani Crne Gore godine Red. AKTIVA Red. PASIVA Br. elementi iznos Br. elementi iznos I STALNA IMOVINA I KAPITAL I REZERVE neuplaćeni kapital upisani kapital 854,530,427 2 nematerijalna imovina emisiona premija nekretnine, postrojenja, oprama revalorizaciona rezerva stalna imovina za prodaju ostale rezerve dugoročna potraživanja neraspoređena dobit/gubitak dugoročni finansijski plasmani manjinski interesi odloženi porezi II DUGOROĆNE OBAVEZE II ZALIHE dugoročne obaveze III POTRAŽIVANJA odloženi porezi kupci dugoročna rezervisanja kratkoročni finansijski plasmani ostale dugoročne obaveze dati avansi odloženi prihodi nenaplaćeni prihodi ostalo III KRATKOROČNE OBAVEZE KO iz poslovanja IV GOTOVINA I EKVIVALENTI kratkoročne finansijske obaveze tekući dio dugoročnih kredita obaveze za poreze obaveze za dividende kratkoročna rezervisanja ostale obaveze V UKUPNO AKTIVA (Izvor: CBCG, baza podataka)

19 19 Prikazani bilans stanja otkriva nepovoljnu finansijsku strukturu turističke privrede Crne Gore. Neto obrtni fond, kao osnovni pokazatelj solventnosti, je nagativan, što znači da je turistička privreda Crne Gore, gledano u cjelini, insolventna. Tabela 17 Neto obrtni fond sektora hoteli i restorani Crne Gore 2009 godine 1 DUGOROČNI IZVORI a. KAPITAL b. DUGOROČNE OBAVEZE STALNA IMOVINA NETO OBRTNI FOND (-2) ZALIHE UKUPAN NEDOSTATAK Dugoročni izvori ne pokrivaju ukupnu stalnu imovinu, već je evidentan nedostatak od oko 44 miliona, što čini oko 3% dugoročnih izvora. Kada se ovome priključe i zalihe, koje bi, po pravilu, trebalo pokriti dugoročnim izvorima, onda je ukupan nedostatak oko 68 miliona. Interesantno je da u strukturi dugoročnih izvora dominira kapital sa 68%, što znači da turizam ima relativno malu zaduženost i da, uz predpostavku bitnog podizanja rentabiliteta poslovanja, ima prostora za finansiranje razvoja relativno povoljnim dugoročnim zajmovima. Drugim riječima, nije jedino riješenje za podsticanje razvoja prodaja objekata kupcima koji se, opet, zadužuju da bi te objekte renovirali i uvećali. Komparacije radi, navodimo da je ukupna privreda imala pozitivan neto obrtni fond 2009 godine, ali je on pokrivao samo 7,87% prosječnih zaliha, što znači da je i ona bila insplventna, ali u višestriko manjem procentu od turizma. Situacija je znatno bolja ako se analizira uzorak od oko 40 najboljih crnogorskih hotela, koji su predmet kontinuiranog Horwath godišnjeg istraživanja. U posmatranom periodu crnogorsko hotelijerstvo (njegovi najbolji predstavnici) je prošlo put od ekstremnog gubitka (Bruto poslovni gubitak u 2004 godini i neto poslovni gubici u 2004 i 2005 godini) do solidnog rentabiliteta, koji je u 2007 godini bio upola manji, izraženo u procentu od poslovnih prihoda, nego predhodne 2006 godine. U istom periodu hrvatsko hotelijerstvo je imalo relativno visoku i stabilnu stopu bruto poslovnog dobitka (GOP Gross Operating Profit) i promjenjivu stopu neto poslovnog dobitka (NOP Net Operating Profit). Distrubucija rezultata po godinama data je u Tabeli 11. Tabela 18 Profitabilnost hotela Hrvatske i Crne Gore GOP u % NOP u % godina Crna Gora Hrvatska index cg hr Crna Gora Hrvatska index cg hr

20 ,5 (Izvor: Poslovanje hotelijerstva Hrvatske i Poslovanje hotelijerstva Crne Gore, Horwath Hotel Industry Survey, ) Distribucija bruto i neto poslovnog rezultata je plastično prikazana u Grafikonima 8 i 9. Grafikon 8 Bruto dobit (GOP) hotelijerstva Hrvatske i Crne Gore u % plan 2008 GOP CG GOP HR Grafikon 9 Neto profit (NOP) hotelijerstva Crne Gore i Hrvatske u % NOP CG NOP HR plan 2008 Hoteli u Crnoj Gori su radno intezivniji od hotela u Hrvatskoj, s obzirom da je u 2007 godini prosječan broj zapošljenih po hotelskoj sobi u Crnoj Gori bio 0,64 radnika, a u Hrvatskoj 0,33. Prosječna bruto primanja po radniku su u istoj godini u Crnoj Gori bila oko 600, a u Hrvatskoj oko

21 21 Na kraju navodimo da je i procijenjena turistička potrošnja Crne Gore srazmjerno niska u odnosu na konkurentske zemlje. Relativno nisku konkurentnost crnogorskog turizma pokazuje nizak bruto prihod po noćenju, odnosno ukupna turistička potrošnja po noćenju (GDP po noćenu oko godine na bazi zvanične statistike, odnosno 45 po procijenjnom turističkom prometu), koji bitno zaostaje za konkurentskim zemljama (Portugalija 219, Grčka 319, Austrija 431, Hrvatska 123 ) Osnove mjera turističke politike Predhodna analiza je identifikovala glavne strukturne probleme crnogorske hospitaliti industrije, kao i glavne probleme njenog tržišnog položaja i ekonomske efektivnosti. Svi uočeni problemi u sistemski povezani, tako da strukturna neravnoteža prouzrokuje tržišnu neravnptežu, a one zajedno i ekonomsku ravnotežu. Hospitaliti industrija je u problemu, čije riješavanje je urgentno, kako problem ne bi eskalirao u duboku krizu. Potrebna je, dakle, reintegracija crnogorskog sistema hospitaliti industrije, kao bi se uspostavila ravnoteža između raznih podsistema i time izvršila prevancija krize. Problemi su, kao što smo pokazali, strukturnog, tržišnog i ekonomskog karaktera, pa ih treba riješavati simultano. To riješavanje problema mora ići, kako na preduzetničkom, tako i na destinacijskom planu. Strukturna neravnoteža, oličena u premalom učešću osnovnih smještajnih kapaciteta, mora biti stimulisana mjerama nacionalne turističke politike i mjerama poslovne politike preduzeća. Strateški osnov za ove mjere je sadržan u Master planu razvoja turizma Crne Gore do 2020 godine. Potrebne su operativne mjere. Državi stoji na raspolaganju čitav set mjera iz domena urbanističke politike (prostorni planovi, urbanistički planovi, studije lokacije, urbanistički nadzor...), fiskalne politike (niži i oslobađajući porezi za transformaciju dijela komplementarnog smještaja u osnovni, oštro oporezivanje sekundarnih stanova, poresko stimulisanje malih hotela...), kreditne politike (stimulisanje banaka da odobravaju povoljnije kredite za restrukturiranje smještajnog sektora, male nove hotele i slično) i drugih politika iz njene nadležnosti. Na preduzetnicima je da se nakače na državne i bankarske mjere podrške, te da svoj razvoj usmjere ka destinacijskim prioritetima. Promijenjena struktura subsektora smještaja, odnosno započeti proces strukturnih promjena, otvara put ka tržišnom restrukturiranju prioritetno prema tržištima Evropske Unije, koja su u Master planu razvoja turizma Crne Gore markirana kao osnovni tržišni resurs za planirani kvalitetni razvoj crnogorskog hotelijerstva do 2020 godine. Razvojne smjernice su sračunate na to da se podigne hospitaliti ponuda koja će zadovoljiti očekivanja turista sa glavnih emitivnih izvora Evrope. Ta struktura će biti kompletirana specijalizovanim velikim, srednjim i malim hotelima dobro uklopljenim u prirodnu i kulturnu sredinu, ekološkim smještajem i pratećom turističkom infrastrukturom (tematski parkovi, zabavni centri, vinski putevi, pješačke staze, biciklističke staže, uređene i nove plaže, skijaški tereni, sportsko rekreativni objekti i sl.). Na osnovu ovako restrukturirane ponude treba da se provede integralna marketing strategija saglasnim 5 Izvori: statistika UNWTO, WTTC, nacionalni statistički zavodi

22 razvojem ostalih elemenata marketing mix-a (pored proizvoda, cijene, kanali prodaje i promocija). U tom procesu će doći do promjene tržišne strukture za najkvalitetniji dio smještajne industrije, gdje će dominirati najjači emitivni izvori Evrope (Njemačka, Velika Britanija, Skadinavske zemlje, Francuska, Austrija. Italija...). Ovo će dovesti do bitnog proširenja turističke sezone, sve do ciljanih 165 dana pune zauzetosti 2020 godine. Restrukturiranje ponude i tržišno repozicioniranje treba da dovede do podizanja ekonomskih parametara poslovanja, počev od višestrukog povećanja prosječnog prihoda po noćenu, sobi, stope GOP-a i NOP-a, uključujući i mnogo jaču motivaciju zašpošljenih u crnogorskoj hospitaliti industriji. Na opisani način bi se proaktivno reagovalo na promjene ili naznake krize, bilo da ona ima eksterno ili interno porijeklo. Proaktivan odgovor na unutrašnje naznake krize predstavlja i najbolji način za izbjegavanje ili bitnu amortizaciju eksternih kriznih pandemija, uključujući o ove hipotekarnog i finansijskog porijekla. Shodno predhodnim naznakama osnovnih mjera turističke politike, potrebno ih je elaborirati, razraditi i učiniti operativnim putem posebnog projekta izgradnje konkurentnosti crnogorskog turizma. U ponudi za izradu projekta konkurentnosti Hprwath Consulting-a se cilj definiše na slijedeći način Crna Gora ima visoke ambicije u turizmu. Značajan je dio nacionalnog blagostanja ionako već oslonjen na ovu industriju. Kao tehnološki follower, Crna Gora mora na području usluga graditi nacionalni privredni identitet. Stoga je samo razumijevanje koncepta konkurentnosti krucijalno. Konkurentnost je određena produktivnošćcu kojom zemlja ili regija koristi svoje ljudske, kapitalne i prirodne resurse. Na taj se način uspostavlja zivotni standard koji je izveden iz razine plata i razine povrata na kapital koja je uslov novih investicija. Produktivnost, s jedne strane, ovisi o vrijednosti proizvoda i usluga (posebnost i kvaliteta), a s druge strane od efikasnosti s kojom su isti proizvedeni. Prosperitet nije određen činjenicom u kojim industrijama regije konkurišu, nego kako firme konkurišu u tim industrijama. Produktivnost regije (Države) jest refleks onog što zapravo domaće i strane firme izaberu da rade na tom prostoru. Zato je produktivnost lokalnih firmi fundamentalna jer one globalno konkurišu a ne regije ili države koje moraju brinuti samo za uspostavu produktivnog okruženja za biznis zbog čega moraju preuzeti različite uloge u kreiranju produktivne ekonomije. Turistički je biznis kao trodimenzionalni koncept određen kombinacijom tržišta, proizvoda i tehnologija. Stoga po definiciji to nije jedan biznis, nego desetine biznisa. Taj diverzitet turističkih biznisa je povezan s razvojem Ijudskih potreba na području dokolice i putovanja. U osnovi je riječ o različitim modelima razmjene vrijednosti za novc koji impliciraju različite aktivnosti u tom procesu a time i resurse, atrakcije, opremu, infrastrukturu i usluge. Odgovorni turistički političari su uglavnom kasno shvatili ovaj fenomen, a time i činjenicu da svaki turistički biznis ima svoja pravila igre a time i ključeve uspjeha. Nadalje svaki biznis ima svoj konkurentski set kao i svoj prostor rizika. Danas na primjer u Kostarici ima oko pola miliona posjetilaca tzv. birdwatchinga, a u Aljasci oko 700 hiljada strasnih ribara na divljim rijekama. Konkurentnost se stvara na lokalnm nivou gdje postoje bazični proizvodi, odnosno gdje je moguće u relativno kratkom roku postići suglasnost izmđu javnog i privatnog sektora o modelima, strategijama i rizicima povezanim s restrukturiranjem i tržišnim 22

23 23 repozicioniranjem postojeće turističke ponude. U Cmoj Gori to su dakako već poznata lokalna područja (zone), odnosno manji klasteri, a koji su povjesno stvoreni. Turistička zona ili područje (klaster) je uspješno ako može kreirati pozitivno poslovno okruženje koje podstiče, naglašava i kapitalizira na konkurentskim prednostima turističke ponude. Kako sada stvari stoje postojeca podrucja (zone) ili klasteri prodaju se znatno ispod svjetske cijene. Hotel u Crnoj Gori u standardu na primjer pet zvjezdica i koji eventualno ima isti standard kao i hotel od pet zvjezdiea u Marbelli, imati će znatno manji prihod po sobi ili prodajnu cijenu po sobi od onog u Marbelli. Zasto? Zato, jer postoji velika razlika u konkurentnosti destinacija. Prema tome, ovaj projekt ima za cilj da jasno identificira konkurentske prednosti pojedinih turističkih zona/proizvoda, i da za iste oblikuje internacionalno relevantne planove razvoja konkurentnosti. Tek razvojem takvih izvedbeno-operativnih i iznad svega trzišno objektiviziranih planova i njihovom integracijom na nivou Crne Gore kao cjeline, moguće je doći do argumentiranog odgovora gdje je Crna Gora danas, te gdje i kada gdje može doći u globalnoj hijerarhiji turističke industrije. U skladu s općeprihvatljivim standardima globalne konkurencije, za svako se područje ili proizvod moraju identificirati ključni faktori uspjeha, odnosno jaz izmedđu postojećeg stanja i stanja koje valja postići da bi se postigla željena razina konkurentnosti. U zadnjih dvadesetak godina takvi su planovi uspjesno primjenjeni u brojnim destinacijama svijeta. Prijeko potreban projekat izgradnje konkurentnosti crnogorskog turizma bi obuhvatio relevantne klastere i interesne subjekte (stakeholders), ako što su: Turističke kompanije i njihovi dobavljači; Karakteristike turističke tražnje (motivacija, profil, imidž klastera u očima tražne, očekivanja turista, stepen satisfakcije...); Karakteristike turističke ponude (ljudski potencijal, infrastruktura, atrakcije, inovativnost, tehnologija,finansijski resursi...); Sektor podrške (trgovina, proizvođači, agencije, posrednici, TO, NVO...). Ovaj projekat bi ponudio jasne odgovore na krucijalne izazove crnogorskog turizma, kao što su, na promjer: a. Kako i kojim mjerama pokrenuti restrukturiranje smještajne industrije Crne Gore? b. Kako i kojim mjerama sanirati i obezbijediti održivost crnogorskog turizma? c. Kako i kojim mjerama obezbijediti tršišno repozicioniranje turizma Crne Gore ka glavnim emitivnim izvorima Evrope, prije svega? d. Kako bitno produžiti turističku sezonu? e. Kako vratiti turoperatore i bolje koristiti GDS kao glavne kanale prodaje za crnogorski turizam? f. Kako vratiti crnogorski turizam u zonu pozitivnog finansijskog rezultata? g. Kako prevladati kaptalnu insufcijenciju i insolventnost crnogorskog turizma? h. Kako privući povoljne finansijske resurse za razvoj crnogorskog turizma? 4. Zaključak

24 24 Cilj ovo napisa je da otvori konstruktivnu stručnu i naučnu debatu o osnovim izazovima crnogorskog turizma na pčetku druge decenije trećeg milenijuma, kao i da ponudi teze za koncipiranje odgovarajućih mjera turističke politike koje trebaju biti osmišljene jednim kvaltetnim Planom konkurentnosti. On će prvijenstveno poslužiti za otvaranje tematske rasprave na Turističkom Forumu, koji se planira za početak decembra 2010 godine. LITERATURA: 1. Kye-Sung Shon, PhD, Raymond T. Sparrowe, FCSI, Anna Graf Williams, PhD, Welcome to hospitality, An Introduction, South-Westrn Publishing Co., Cincinnati, Ohio, 1995 godine 2. Ratković dr Rade, Razvoj hotelijerstva u Crnoj Gori geneza, stanje i perspsektive, Rade Ratković, Budva, 2009 godine 3. Slattery Paul, Finding the Hospitality Industry, Journal of Hospitality, Leisure, Sport and Tourism Education N.1/2002, London 4. Štiblar Dr Franjo, Uticaj globalne krize na Crnu Goru i Zapadni Balkan, CB CG, Walker R. Johan, Introduction to Hospitality, Prentice Hall, New Jersey, World Tourism Barometer, UNWTO, oktober 2009, 7. ( statistika 8. Monstat, Mjesečni statistički pregledi, Monstat, Statistički Godišnjaci, Poslovanje hotelijerstva Hrvatske i Poslovanje hotelijerstva Crne Gore, Horwath Hotel Industry Survey,