ljeto Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj ljeto Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj Zagreb, travanj 2011.

Transcription

1

2 ljeto Zagreb, travanj i

3 Recenzenti Prof. dr. sc. Josip Senečić Dr. sc. Tomislav Hitrec Za izdavača Dr. sc. Sanda Čorak Urednik Zrinka Marušić, dipl. ing. mat., univ. spec. oec. CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem Institut za turizam Institut za turizam zadržava sva autorska prava. Svako kopiranje knjige ili dijela knjige zabranjeno je bez dozvole izdavača. Molimo sve korisnike da prilikom uporabe ove knjige navedu izvor na sljedeći način: - TOMAS LJETO Institut za turizam, Zagreb. Dizajn omota Goran Curl Slog i prijelom Zoran Petrović Tisak Gradska tiskara, Osijek Naklada 200 primjeraka ISBN Institut za turizam, Zagreb, Vrhovec 5, Zagreb ii

4 ljeto A u t o r i : Zrinka Marušić, dipl. ing. mat., univ. spec. oec. Dr. sc. Sanda Čorak Ivan Sever, dipl. oec. Mr. sc. Neven Ivandić Zagreb, travanj iii

5 Novčanu potporu za ovo istraživanje pružili su: MINISTARSTVO TURIZMA RH i TZ ISTARSKE ŽUPANIJE TZ PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE TZ ZADARSKE ŽUPANIJE TZ ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE TZ SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE TZ DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE i INSTITUT ZA TURIZAM, Zagreb iv

6 Sadržaj SAŽETAK/ EXECUTIVE SUMMARY 1 SAŽETAK 3 EXECUTIVE SUMMARY 9 I. UVOD 15 II. METODE ISTRAŽIVANJA Ciljevi i sadržaj istraživanja Metode i instrumenti istraživanja Uzorak vrsta, veličina i alokacija Ponderiranje Točnost procjena Metode obrade podataka i napomene za interpretaciju rezultata 30 III. NALAZI ISTRAŽIVANJA Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje Sociodemografski profil turista Motivacija za dolazak Obilježja putovanja Boravak u destinaciji Zadovoljstvo ponudom Izdaci turista Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama Istarska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija Zadarska županija Šibensko-kninska županija Splitsko-dalmatinska županija Dubrovačko-neretvanska županija Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema vrsti smještaja Hoteli Turistička naselja Kampovi Privatni smještaj 107 IV. ZAKLJUČAK 109 V. LITERATURA I IZVORI PODATAKA 113 v

7 VI. PRILOG/ APPENDIX 117 POPIS TABLICA U PRILOGU/ LIST OF TABLES IN APPENDIX 119 PRILOG A/ APPENDIX A Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema zemljama porijekla/ Characteristics of tourism demand and expenditures by country of origin 125 PRILOG B/ APPENDIX B Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama/ Characteristics of tourism demand and expenditures by county 155 PRILOG C/ APPENDIX C Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema vrsti smještaja/ Characteristics of tourism demand and expenditures by type of accommodation 179 vi

8 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia SAŽETAK/ EXECUTIVE SUMMARY EXECUTIVE SUMMARY 1

9 2

10 SAŽETAK TOMAS Ljeto Cilj istraživanja Prostorni obuhvat Vremenski obuhvat Instrument istraživanja Metoda Uzorak veličina Uzorak obuhvat Uzorak dizajn Istraživanje stavova i potrošnje turista u Hrvatskoj tijekom ljeta godine. Jedino kontinuirano istraživanje obilježja putovanja i boravka turista u Hrvatskoj koje Institut za turizam provodi već osmi put. TOMAS Ljeto METODE Identifikacija tržišnog profila gostiju kao pretpostavka za segmentaciju tržišta. Utvrđivanje glavnih prednosti i slabosti turističke ponude. Utvrđivanje obilježja potrošnje gostiju. Kontinuirano praćenje trendova domaće i inozemne potražnje. Sedam primorskih županija. Lipanj rujan Strukturirani upitnik tiskan na dvanaest jezika. Osobni intervju ispitanika anketiranih u 85 mjesta. 4 vrste smještajnih objekata: hoteli, turistička naselja, kampovi, privatni smještaj. 15 zemalja porijekla turista: Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Italija, Češka, Austrija, Poljska, Slovačka, Nizozemska, Mađarska, Rusija, Francuska, Velika Britanija, Bosna i Hercegovina, Srbija te skupina ostalih zemalja. Stratificirani slučajni uzorak. Stratifikacija prema: županiji, vrsti smještajnog objekta, zemlji porijekla turista. Okvir za izbor uzorka turistički promet u godini. Uzorak je reprezentativan na razini županija s obzirom na vrstu smještajnog objekta i zemlju porijekla turista. SAŽETAK 3

11 Ponderiranje Svi rezultati ponderirani su ostvarenim prometom primorskih županija u VI.- IX , na razini smještajnog objekta i zemlje porijekla. SMJEŠTAJNA PONUDA I TURISTIČKA POTRAŽNJA U PRIMORSKIM ŽUPANIJAMA ( ) Smještajna ponuda Turistička potražnja Promjena u u odnosu na tisuće stalnih postelja; svaka druga postelja je registrirana u privatnom smještaju (49%), 27% u kampovima, a 12% u hotelima. 9,4 milijuna dolazaka turista i 54,2 milijuna turističkih noćenja u primorskim županijama; 96% ukupnih noćenja u Hrvatskoj. Od lipnja do srpnja ostvareno 88% ukupnih noćenja primorskih županija. U privatnom smještaju ostvareno je 36%, dok je u hotelima i kampovima ostvarena po jedna četvrtina ukupnih noćenja primorskih županija. Vodeća inozemna tržišta u godini bila su Njemačka, Slovenija, Italija, Austrija i Češka. 2% više postelja; 6% više u hotelima i 3% više u kampovima. Udio srpnja i kolovoza u ukupnim noćenjima primorskih županija povećan je sa 64% u na 66% u godini. Noćenja u hotelima su neznatno smanjena (0,4%), dok je porast noćenja ostvaren u privatnom smještaju (10%) i kampovima (6%). Noćenja domaćih turista u promatranom su razdoblju smanjena za 15%, dok su noćenja inozemnih povećana za 6%. Sociodemografski profil turista TOMAS LJETO REZULTATI I PROMJENA Najviše je turista u dobi od 30 do 49 godina (56%), 25% je u dobi od 50 i više godina, a 19% mlađe od 30 godina; prosječna starost iznosi 41 godinu. Oko 60% gostiju sa završenom višom školom ili fakultetom. Gotovo polovica (47%) gostiju dolazi iz kućanstava s mjesečnim prihodima do 2 tisuće eura, 36% iz kućanstava s 2 do 3 tisuće eura, a 17% iz kućanstava s prihodima iznad 3 tisuće eura mjesečno. Obiteljski dolazak je dominantan (52%), oko jedne trećine gostiju dolazi u pratnji partnera, 12% s prijateljima, a tek 3% bez pratnje. Profil gostiju nije znatno promijenjen u odnosu na godinu. SAŽETAK 4

12 Motivacija, lojalnost i izvori informacija Obilježja putovanja Boravak u destinaciji Udio obiteljskog dolaska raste s 47% u na 52% u godini. Pasivni odmor i opuštanje primarni je motiv dolaska koji privlači tri četvrtine gostiju. Slijedi zabava (44%) kao drugi primarni motiv dolaska te tri sekundarna motiva nova iskustva i doživljaji (25%), gastronomija (22%) i upoznavanje prirodnih ljepota (21%). Inozemni gosti iznimno su lojalni Hrvatskoj kao destinaciji provođenja ljetnog odmora. Nešto manje od tri četvrtine inozemnih gostiju (73%) već je posjetilo Hrvatsku tri ili više puta, a 40% je već više od dva puta bilo i u destinaciji anketiranja. U godini 14% inozemnih gostiju bilo je prvi put u Hrvatskoj. Glavni izvor informacija je prijašnji boravak na koji se oslanja 32% turista. Slijede mediji putem kojih informacije prikuplja 29% turista, preporuke rodbine i prijatelja na koje se oslanja 28% te internet kojeg koristi 27% turista. Motiv odmora i opuštanja raste sa 62% u na 75% u godini, blagi porast u istom razdoblju bilježi i motiv gastronomije, dok se smanjuje udio dolazaka motiviranih prirodnim ljepotama, kulturom i sportom. Raste udio inozemnih gostiju vjernih Hrvatskoj, sa 60% u na 73% u Automobilski je prijevoz dominantan (84%); slijedi zračni (8%) te autobusni prijevoz (5%). Usluge turističke agencije prilikom organizacije putovanja koristilo je 34% gostiju, i to najčešće za organizaciju smještaja. Blago je povećan udio dolazaka automobilom, a neznatno smanjen udio dolazaka zrakoplovom. Povećano je korištenje niskotarifnih zračnih prijevoznika. U prosjeku, gosti u destinaciji ostvare oko 9,5 noćenja. Najčešći su boravci na kojima se ostvaruje od 4 do 7 noćenja (47%). Najveći dio gostiju koristi samo uslugu smještaja, bez uključene usluge prehrane (69%), polupansion koristi 19%. Najomiljenija je aktivnost plivanje/kupanje, a zatim slijede odlazak u slastičarnice, kafiće, restoran, kupnju i na šetnje u prirodi, aktivnosti koje je istaknulo više od 70% gostiju. SAŽETAK 5

13 Zadovoljstvo ponudom Konkurentnost hrvatske ponude u odnosu na mediteranske destinacije Prosječni dnevni izdaci u destinaciji Nastavlja se trend povećavanja udjela kraćih dolazaka onih na kojima se ostvaruje od 4 do 7 noćenja. Pri tome se kontinuirano smanjuje udio gostiju koji ostvaruju 11 i više noćenja. Prosječni boravak u primorskim županijama smanjuje se s 11,7 noćenja u na 9,8 noćenja u odnosno 9,5 noćenja u godini. Porast korištenja usluge smještaja bez uključene prehrane (s 59% u na 69% u godini). Gosti se, u odnosu na godinu, u znatno manjoj mjeri bave gotovo svim aktivnostima. Turisti primorskih destinacija su u ljeto godine bili iznimno zadovoljni ukupnim boravkom. Za većinu pojedinačnih elemenata ponude gosti su iskazali visok ili vrlo visok stupanj zadovoljstva. Najbolje ocijenjeni elementi su ljepota prirode i krajolika, pogodnost za provođenje obiteljskog odmora, socijalni elementi koji uključuju ljubaznost osoblja, gostoljubivost lokalnog stanovništva i osobnu sigurnost, te kvaliteta hrane u smještajnom objektu i restoranima. U elemente kojima su gosti najmanje zadovoljni ubrajaju se elementi ponude destinacije, od raznolikosti kulturnih manifestacija, opremljenosti i uređenosti plaža, mogućnosti za kupnju do kvalitete lokalnog prijevoza. Zadovoljstvo gotovo svim elementima ponude poraslo je u odnosu na godinu. Elementi ponude destinacije i dalje su među posljednje rangiranim elementima na ljestvici stupnja zadovoljstva. Konkurentske prednosti hrvatskog turističkog proizvoda su ljepota krajolika i ekološka očuvanost, čistoća mjesta, sigurnost i gostoljubivost. Nedostaci u odnosu na konkurentske destinacije - elementi ponude destinacije (zabava, sport i rekreacija i kupovina). Prosječni dnevni izdaci u destinaciji provođenja ljetnog odmora u godini iznosili su 58 eura. Najveći dio prosječnih dnevnih izdataka u destinaciji, 43 eura (74%), odnosi se na izdatke za ugostiteljstvo: uslugu smještaja (49%), prehrane u okviru usluge smještaja (9%) te ostale usluge hrane i pića izvan usluge smještaja (16%). Izdaci za sve ostale usluge iznose oko 15 eura (26% prosječnih dnevnih izdataka u destinaciji). SAŽETAK 6

14 Prosječni dnevni izdaci gostiju u godini za 5% su povećani u odnosu na godinu kada su iznosili 55 eura. To povećanje rezultat je povećanja izdataka za usluge ugostiteljstva od 13% dok su svi ostali izdaci u destinaciji smanjeni (izdaci za kupnju smanjeni su za 17%, a za sve ostale usluge poput sporta, rekreacije, kulture i zabave za 11%). Udio izdataka za usluge ugostiteljstva povećan je sa 68% u na 74% u godini, dok se istodobno, za po tri postotna boda, smanjio udio izdataka za kupnju i izdataka za ostale usluge. SAŽETAK 7

15 8

16 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia EXECUTIVE SUMMARY TOMAS SUMMER 2010 SURVEY Survey on attitudes and expenditures of tourists in Croatia in Summer 2010 The only longitudinal survey on various characteristics of tourists in Croatia, conducted for the eight time by the Institute for Tourism since 1987 Research goals Area frame Time frame Survey instrument Method Sample size Population Sample design TOMAS SUMMER SURVEY METHODS Identification of tourists profile as a basis for segmenting the tourist market Identification of the main advantages and disadvantages of the Croatian tourism Data on tourist expenditures Continuous tracking of the tourism demand trends Seven coastal counties June to September 2010 Questionnaire Personal interview 4973 respondents interviewed in 85 destinations 4 types of accommodation facilities: hotels, holiday dwellings, campsites, private accommodation facilities (houses/apartments/rooms) 15 countries of origin: Croatia, Germany, Slovenia, Italy, Czech Republic, Austria, Poland, Slovakia, Netherlands, Hungary, Russia, France, Great Britain, Bosnia and Herzegovina, Serbia and a group of other countries Stratified random sampling Strata: County Type of accommodation facilities Country of origin Sample frame tourist overnights in 2009 Representative sample on a county level, type of accommodation facility and country of origin EXECUTIVE SUMMARY 9

17 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia Sample - weighting All survey results were corrected by 2010 data on tourist overnights by the county, type of accommodation facility and country of origin TOURIST ACCOMMODATION AND TRAVEL DEMAND IN COASTAL COUNTIES ( ) Tourist accommodation Travel demand Changes in tourist accommodation and travel demand in relation to 2007 Sociodemographic profile 802 thousands permanent beds, every other bed registered in private accommodation (49%), 27% in camps, and 12% in hotels 9.4 million tourist arrivals and 54.2 million overnights in coastal counties; 96% of total overnights in Croatia 88% overnights in 2010 were recorded from June to September 36% of total overnights were recorded in private accommodation (houses/apartments/rooms), 25% in hotels, 25% in camp sites Leading foreign markets in 2010 were Germany, Slovenia, Italy, Austria and the Czech Republic 2% increase of total number of permanent beds; 6% increase in hotels; 3% increase in campsites Overnights realized in July and August increased from 64% in 2007 to 66% in 2010 Number of overnights in hotels is slightly lower (0.4%), while the increase is realized in private accommodation (10%) and campsites (6%) Overnights spent by domestic tourists during the observed period decreased by 15% while foreign overnights increased by 6% TOMAS SUMMER 2010 MAIN SURVEY RESULTS AND TRENDS Dominant share of tourists between years of age (56%), 25% of tourists are 50+, while 19% are younger than 30. Tourists are on average 41 years old About 60% have two-year college or university degree Nearly half (47%) of guests are coming from households with monthly income of 2,000 Euro or less, 36% from households with 2 to 3 thousand Euros, and 17% from households with incomes above the 3,000 Euros per month EXECUTIVE SUMMARY 10

18 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia Motivation, loyalty and sources of information Travel characteristics Stay in a destination Travel party families (52%), followed by those coming with partner only (33%) and friends or acquaintances (16%) In summer 2010 tourists profile has not changed significantly in comparison to summer 2007 The share of family arrivals increased from 47% in 2007 to 52% in 2010 Primary motive for coming to Croatia during summer is rest and relaxation at the seaside (74%) followed by pleasure and fun (44%). Three motives, new experiences, gastronomy and visiting natural attractions attract 25%, 22% and 21% of tourists, respectively Croatia has the greatest share of loyal foreign tourists those who visited Croatia three or more times (73%); 40% has already been more than twice in destination where interviewed; for 14% summer vacation in 2010 has been the first visit to Croatia Tourists previous visits (32%), media (29%), the recommendations of friends and relatives (28%) and Internet (27%) are the most important sources of information Rest and relaxation at the seaside is still the main motive for visiting Croatian seaside destinations, increasing from 62% in 2007 to 75% in The slight increase of gastronomy is also noted while all other motives recorded a decrease in comparison to 2007 The share of loyal foreign tourists, those who visited Croatia three or more times is increased from 60% in 2007 to 73% in 2010 Tourists are mostly coming by car (84%) followed by airplane (8%) and bus (5%) Travel agent services are used by 34% of tourists, mainly for accommodation booking Slight increase of car arrivals (from 81% in 2007 to 84% in 2010). Increase in use of low-cost airlines Tourists spent on average 9.5 overnights in destination. The most frequent stays are those from 4 to 7 overnights (47%) About 69% of guests are organizing their meals outside the accommodation facility; one fifth (19%) are using half-board option EXECUTIVE SUMMARY 11

19 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia Attitudes Competitiveness of Croatian summer tourism Expenditures in destination Dominant summer activity is swimming/bathing followed by visits to café-bars, cake shops and restaurants, shopping, as well as going on nature walks (activities recorded by more than 70% of tourists) The trend of increasing the share of short visits on average (4 to 7 overnights) is continuous as well as the trend of decreasing the share of tourists who stay 11 or more nights in destination. The average stay in the coastal counties decreased from 11.7 overnights in 2004 to 9.8 overnights in 2007 and 9.5 overnights in 2010 Growing share of tourists who are organizing their meals outside the accommodation facility (from 59% in 2007 to 69% in 2010) Range and the intensity of many activities of tourists in Croatia is slightly decreasing compared to the 2007 survey Tourists staying in coastal destinations in summer 2010 were extremely satisfied with their overall stay. For most of the individual elements of tourism supply the guests have expressed a high or very high degree of satisfaction Guests are most satisfied with the beauty of the nature and scenery and the suitability for a family holiday, social elements like personal safety, friendliness of staff and local population, as well as quality of food within accommodation facility and restaurants outside the accommodation facility Guests are least satisfied with elements concerning the quality of tourism destination product (culture manifestations, beaches, shopping, local transport) On average, guests satisfaction with tourism product increased significantly in comparison to 2007 survey. Elements of tourism destination product are still ranked last on the satisfaction scale Advantages - natural beauty, environmental preservation, picturesqueness and tidiness of town/resort, personal safety and friendliness Disadvantages - all aspects concerning destination tourism supply elements (pleasure and fun, sport and recreation, shopping possibilities) Average daily expenditure during the summer months is 58 Euros Out of 58 Euros, 43 Euros (74%) is spent on hospitality services (accommodation services 49%, food within accommodation services 9% and other food and beverages in restaurants and bars outside accommodation service 16%) while 15 Euros (26%) is spent for all other services EXECUTIVE SUMMARY 12

20 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia Average daily expenditures in summer 2010 is about 5% higher than those realized in This increase is the result of increased expenditures for hospitality services by 13% while all other expenses decreased (shopping expenditures decreased by 17% while expenditures for all other services such as sports, recreation, culture and entertainment decreased by 11%) The share of expenditures for hospitality services increased from 68% in 2007 to 74% in 2010, while the share of expenditures for shopping decreased for 3 percent as well as the share of expenditures for other services. EXECUTIVE SUMMARY 13

21 14

22 I. UVOD 15

23 16

24 I. UVOD Informacije o različitim obilježjima i kretanjima turističke potražnje u Hrvatskoj su danas dostupne potencijalnim korisnicima iz više izvora od službeno objavljenih podataka Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske pa do mnogih istraživanja koja provode obrazovne institucije, turistička poduzeća ili pojedine turističke destinacije u cilju osvjetljavanja određenih obilježja ili rješavanja specifičnih razvojnih problema. Međutim, istraživanje koje Institut za turizam provodi više od 20 godina pod nazivom Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj ili, kraće, TOMAS Ljeto jedino je kontinuirano istraživanje različitih obilježja putovanja i boravka turista u primorskim destinacijama. Istraživanje TOMAS Ljeto se provodi prema usporedivoj metodi i na usporedivim, reprezentativnim uzorcima, te rezultira pouzdanim i reprezentativnim rezultatima za ljetnu turističku potražnju u Hrvatskoj. Institut za turizam je u ljeto godine osmi puta uspješno proveo ovaj istraživački projekt. Istraživanje omogućuje saznanja o mnogim obilježjima ljetne turističke potražnje - kakva je motivacija za dolazak u Hrvatsku, koji su izvori podataka korišteni pri odabiru destinacije, kojim se aktivnostima gosti bave za vrijeme odmora, koliko su zadovoljni, kako nas ocjenjuju u odnosu na druge posjećene konkurentske destinacije, koliko troše. Sve te informacije nositeljima turističkog razvoja na nacionalnoj, regionalnim i lokalnim razinama pružaju kvalitetnu i pouzdanu podlogu za izradu strateških razvojnih i marketinških planskih dokumenata te strateško upravljanje. Posebnost istraživanja TOMAS Ljeto je, uslijed usporedive metode prikupljanja i obrade podataka, u mogućnosti usporedbe dobivenih podataka tijekom vremena te, što je za korisnike najvažnije, omogućuje donošenje zaključaka o smjeru kretanja nekog obilježja, tj. o trendovima potražnje. Tako je u godini objavljena knjiga TOMAS TRENDOVI stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj (Institut za turizam, 2009.). Zbog potrebe obuhvaćanja šire populacije posjetitelja te usporedbe važnosti i obilježja pojedinih tržišnih segmenata, istraživanja TOMAS su prema istoj metodi provedena i na drugim skupinama posjetitelja kao što su nautičari (TOMAS Nautika), turisti i jednodnevni posjetitelji Zagreba (TOMAS Zagreb), posjetitelji nacionalnih parkova i parkova prirode (TOMAS Nacionalni parkovi i parkovi prirode), posjetitelji na međunarodnim brodskim kružnim putovanjima (TOMAS Brodska kružna putovanja), putnici u cestovnim vozilima na putu do svojih ljetnih odmorišta (TOMAS Tranzit) te posjetitelji kulturnih atrakcija i događanja (TOMAS Kulturni turizam). Istraživanje TOMAS Ljeto provedeno u ljeto godine imalo je za glavni cilj stjecanje pouzdanih i relevantnih informacija o turističkoj potražnji. Istraživanje se temelji na intervjua domaćih i inozemnih gostiju provedenih u 85 turističkih mjesta u primorskim županijama, u glavnim vrstama smještajnih kapaciteta hotelima, turističkim naseljima, kampovima i privatnom smještaju. U istraživanju je korišten stratificirani slučajni uzorak, a dobiveni rezultati reprezentativni su prema županijama, zemljama porijekla gostiju i vrsti smještaja kao najvažnijim odrednicama te potražnje. Zadatak je ove knjige da omogući korisnicima da brzo i jednostavno pronađu rezultat istraživanja koji im je neophodan i/ili zanimljiv, ali isto tako da dade potpune informacije o metodama istraživanja i svim odrednicama koje utječu na kvalitetu dobivenih podataka. I. UVOD 17

25 Glavni rezultati istraživanja prikazuju se i komentiraju na razini Hrvatske, odnosno svih sedam primorskih županija, a uz objašnjenje pojedinog rezultata ističu se odstupanja s obzirom na zemlju porijekla gostiju, korištenu vrstu smještaja i županiju boravka. Donosi se i zaključak o opaženim promjenama u odnosu na istraživanje provedeno godine. U posebnim poglavljima odabrana obilježja potražnje ukratko se komentiraju za svaku od sedam primorskih županija i za svaku vrstu smještajnih kapaciteta. U prilogu su dani cjeloviti rezultati istraživanja. U tablicama na hrvatskom i engleskom jeziku prikazana su sva analizirana obilježja ljetne turističke potražnje u godini, prema zemlji porijekla gostiju, županiji boravka i vrsti smještaja. Svako primarno kvantitativno istraživanje pa tako i istraživanje TOMAS Ljeto organizacijski je složeni projekt pa ga ne bi bilo moguće ostvariti bez dobre suradnje i pomoći turističkih djelatnika. Stoga se zahvaljujemo svim djelatnicima smještajnih objekata i predstavnicima turističkih zajednica primorskih županija, gradova, općina i mjesta koji su svojom podrškom i pružanjem pomoći anketarima omogućili provođenje istraživanja TOMAS Ljeto tijekom ljeta godine. Vjerujemo da ćemo ovim rezultatima upotpuniti dosadašnja saznanja o obilježjima turističke populacije u Hrvatskoj i omogućiti svim zainteresiranim korisnicima da svoje odluke, analize i zaključke ili planske dokumente donose na temelju relevantnih, reprezentativnih i pouzdanih informacija. I. UVOD 18

26 II. METODE ISTRAŽIVANJA 19

27 20

28 II. METODE ISTRAŽIVANJA 1. CILJEVI I SADRŽAJ ISTRAŽIVANJA Istraživanje TOMAS Ljeto je kvantitativno istraživanje obilježja ljetne odmorišne turističke potražnje u Hrvatskoj pa je stoga i glavni cilj istraživanja dobivanje pouzdanih i aktualnih, osnovnih kvalitativnih i kvantitativnih informacija o turističkoj potražnji. Informacije koje se prikupljaju istraživanjem TOMAS Ljeto, osim što ocrtavaju profil gostiju koji posjećuju Hrvatsku u ljetnim mjesecima, neophodne su i za segmentaciju tržišta, utvrđivanje glavnih prednosti i slabosti turističke ponude te utvrđivanje veličine i obilježja potrošnje gostiju. S obzirom na to da se radi o longitudinalnom istraživanju, odnosno istraživanju koje se prema usporedivoj metodologiji provodi na usporedivim uzorcima duži niz godina, jedan od glavnih ciljeva istraživanja je i pružanje mogućnosti za praćenje promjena u obilježjima ljetne turističke potražnje u Hrvatskoj, odnosno kontinuirano praćenje trendova domaće i međunarodne potražnje u duljem vremenskom razdoblju. Sadržaj istraživanja TOMAS Ljeto usmjeren je na praćenje obilježja ljetnog odmorišnog turizma u godini i postizanje navedenih ciljeva istraživanja, a obuhvaća pet glavnih skupina obilježja: obilježja putovanja, obilježja boravka u destinaciji, izdatke na turističkom putovanju, stavove o ponudi i sociodemografska obilježja turista. Obilježja putovanja obuhvaćaju pratnju na putovanju, glavne motive dolaska, izvore informacija korištene pri odabiru destinacije, učestalost posjeta Hrvatskoj (za inozemne goste), destinaciji i smještajnom objektu, glavno korišteno prometno sredstvo za dolazak u destinaciju, način organizacije putovanja i rezervacije smještaja, vrijeme rezervacije smještaja te korištenje interneta za pripremu putovanja). Obilježja boravka u destinaciji obuhvaćaju duljinu boravka na putovanju i u destinaciji, organizaciju prehrane te aktivnosti kojima se gost bavi u destinaciji. Duljina boravka mjerena je planiranim brojem noćenja na cjelokupnom putovanju u Hrvatskoj te planiranim brojem noćenja u destinaciji anketiranja. Svoju aktivnost u destinaciji ispitanici su iskazivali za 25 ponuđenih aktivnosti za koje su navodili bave li se njima u destinaciji provođenja odmora ponekad, često ili se određenom aktivnošću ne bave uopće. Dodatno su prikupljane informacije o odlasku na izlete u destinaciji ili okolici, i to posebno za izlete organizirane posredstvom turističke agencije te one samostalno organizirane. Izdaci na turističkom putovanju obuhvaćaju izdatke za prijevoz od mjesta stalnog boravka do destinacije provođenja odmora i natrag te izdatke tijekom boravka u destinaciji. Izdaci tijekom boravka u destinaciji uključuju izdatke za paket-aranžman (ukoliko je putovanje bilo organizirano kao paket-aranžman), izdatke za uslugu smještaja (s uključenom uslugom prehrane), izdatke za ugostiteljske usluge izvan usluge smještaja, izdatke za kupnju, kulturu, II. METODE ISTRAŽIVANJA 21

29 sport i rekreaciju, zabavu, izlete i ostalo. Izdaci su se mogli iskazati u tri ponuđene valute (hrvatske kune, euri i američki dolari). Stavovi o ponudi uključuju ocjenu utjecaja pojedinih elemenata ponude na odabir destinacije provođenja ljetnog odmora, ocjenu zadovoljstva elementima turističke ponude Hrvatske i destinacije te ocjenu elemenata ponude u odnosu na odabranu konkurentsku destinaciju na Mediteranu. Zadovoljstvo se iskazivalo za 27 elemenata ponude te za ukupni boravak, na Likertovoj ljestvici, od 1 vrlo loše do 5 odlično. Utjecaj na izbor destinacije iskazivao se za 14 ponuđenih elemenata ponude, od elemenata vezanih uz zemlju u cjelini kao što su imidž zemlje i osjećaj sigurnosti u zemlji, do elemenata ponude destinacije. Ispitanici su iskazivali utjecaj na Likertovoj ljestvici od 1 nema utjecaja do 6 vrlo velik utjecaj. Ocjena konkurentnosti obuhvaća 17 elemenata turističke ponude zemlje u cjelini i destinacije, a svaki element ispitanici su ocjenjivali u odnosu na neku drugu posjećenu zemlju tijekom prethodne tri godine, na skali bolje u Hrvatskoj, isto kao u Hrvatskoj ili lošije u Hrvatskoj. Sociodemografski profil gostiju opisuje se uobičajenim skupom obilježja koji uključuje spol, dob, školsku spremu, zemlju stalnog boravka, veličinu mjesta stalnog boravka te mjesečne prihode kućanstva. Želeći i dalje zadržati visok stupanj usporedivosti ovog istraživanja s onima koja su prethodno provedena (1987., 1989., 1994., 1997., 2001., i godine) te s rezultatima istraživanja Statističkog ureda Europske Unije, Eurostata i European Travel Monitora, najvećim istraživanjima turističke potražnje i potrošnje u Europi, sadržaj ovogodišnjeg istraživanja samo je neznatno izmijenjen, i to na sljedeći način: s ciljem preciznije segmentacije gostiju u kampovima, za goste u kampovima dodano je pitanje o vrsti smještaja u kampu (bungalov ili apartman, šator, kamper, mobile-home ili kamp-kućica), skup ponuđenih motiva dodatno je pročišćen uklanjajući blizinu mjesta i povoljne cijene kao elemente koji ne iskazuju motivaciju gostiju, a već se nalaze u skupu elemenata za koje se iskazuje utjecaj na odabir destinacije; skup ponuđenih motiva proširen je dodavanjem wellness -a kao motiva dolaska, skup izvora informacija proširen je mogućnošću odabira različitih vrsta izvora informacija na internetu kao što su društvene mreže (Twitter, YouTube, FaceBook, MySpace, blogovi), stranice hrvatskih turističkih zajednica/ureda (nacionalne, lokalnih), stranice smještajnih objekata te stranice TripAdvisor, Expedia, Adriatica.net, Holidaycheck.de i slično, skup aktivnosti kojima se turisti mogu baviti u destinaciji pročišćen je i smanjen s 30 na 25, pri čemu je odlazak na izlete, samostalno organizirane i one organizirane posredstvom turističke agencije, izdvojen u posebno pitanje, skup elemenata turističke ponude za koji ispitanici iskazuju svoje zadovoljstvo na ljestvici od 1 vrlo loše do 5 odlično, smanjen je s 30 na 27 elemenata, izostavljajući elemente tišina i mir zbog neprecizne definicije sadržaja pitanja te vrijednosti za novac ukupnog boravka, te izdvajajući ocjenu ukupnog boravka u posebno pitanje, u odnosu na godinu razdvojen je skup od 19 elemenata za koje su gosti iskazivali utjecaj na izbor destinacije i ocjenu konkurentnosti; u istraživanju u godini utjecaj na izbor destinacije iskazivao se za 14 elemenata, a ocjena konkurentnosti davala se za 17 elemenata, II. METODE ISTRAŽIVANJA 22

30 izdaci turista u destinaciji dodatno su prilagođeni potrebama Satelitskog računa turizma Republike Hrvatske, izdvajajući zabavu kao posebnu stavku izdataka 1 dodatno je razrađeno pitanje o organizaciji putovanja, razdvajajući organizaciju prijevoza od organizacije smještaja; umjesto trenutka donošenja odluke o putovanju, prikupljala se informacija o trenutku rezervacije smještaja, za one koji su unaprijed rezervirali smještaj; za svaki oblik organizacije dodatno se prikupljala informacija o korištenju interneta tijekom organizacije/rezervacije. Prošireni i djelomično promijenjeni sadržaj navedenih pitanja i dalje omogućuje usporedbu rezultata s prethodnim istraživanjima. 2. METODE I INSTRUMENTI ISTRAŽIVANJA U istraživanju TOMAS Ljeto podaci se prikupljaju od turista koji su pred krajem svog boravka u primorskim destinacijama. Osnovni instrument prikupljanja podataka je strukturirani upitnik, tiskan na jednom arku papira A3 formata, i to na dvanaest jezika: hrvatskom, njemačkom, engleskom, talijanskom, francuskom, španjolskom, slovenskom, češkom, slovačkom, mađarskom, poljskom i ruskom. Većina pitanja na upitniku bila su zatvorenog tipa, s ponuđenim odgovorima. Izuzetak su bila pitanja o dobi turista, broju osoba u pratnji, duljini boravka na putovanju, odnosno u destinaciji anketiranja te pitanja o izdacima. U prikupljanju podataka korištena je pretežito metoda osobnog intervjua, a manjim dijelom metoda samopopunjavanja ankete, uz obvezan nadzor anketara. S obzirom na to da je istraživanje TOMAS Ljeto temeljeno na prikupljanju primarnih podataka, organizacija terenskog dijela istraživanja izuzetno je važna. Za provođenje terenskog dijela istraživanja (anketiranja gostiju) angažirana je specijalizirana agencija za istraživanje tržišta IPSOS Puls d.o.o. Institut za turizam bio je odgovoran za cjelokupnu pripremu terenskog dijela istraživanja, uključujući definiranje sadržaja, dizajn i tiskanje upitnika, pripremu uputa za anketare, instruktažu anketara, dizajn uzorka te alokaciju uzorka na razini naselja i smještajnog objekta. U anketiranju je sudjelovalo više od 50 anketara. Prije početka prikupljanja podataka svi anketari su dobili detaljne usmene upute od koordinatora projekta te posebno tiskane Upute za anketare u kojima su, osim detaljnih uputstava o izboru ispitanika i načinu ispunjavanja upitnika, bile naznačene kvote ispitanika prema zemlji porijekla i vrsti smještajnog kapaciteta koje je određeni anketar trebao anketirati u mjestu provođenja ankete. Zbog specifičnog načina provođenja istraživanja i nemogućnosti provođenja klasičnih mjera kontrole rada anketara (na primjer, telefonska kontrola s ispitanicima), zajedno s anketarima je napravljen precizan plan izlazaka na anketiranje u svaki objekt, a njihov rad je praćen putem više međusobno povezanih mjera koje su obuhvaćale: povremene (nasumične) kontakte (telefonske i osobne) s djelatnicima objekata u kojima je bilo predviđeno anketiranje, terensku kontrolu u kojoj su drugi anketar ili koordinator izašli u kontrolu rada anketara vodeći se rasporedom anketara, logičku kontrolu načina popunjenosti upitnika te učestalo pozivanje anketara. 1 Izdaci za zabavu izdvojeni su iz izdataka za sport i rekreaciju, prema 2008 Tourism Satellite Account: Recommended Methodological Framework (TSA: RMF 2008),United Nations Statistics Division (UNSD), Statistical Office of the European Communities (EUROSTAT), Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD), World Tourism Organization (UNWTO), II. METODE ISTRAŽIVANJA 23

31 Telefonski kontakti između agencije i objekta u kojem je bilo predviđeno anketiranje provedeni su za oko 90% izlazaka. Niti u jednom slučaju nije se dogodilo da je anketar prijavio izlazak, a da je kontrola pokazala da istraživanje nije provedeno. U cilju uspješnog provođenja terenskog istraživanja, direktori i šefovi recepcija svih smještajnih objekata u kojima se provodi istraživanje pismeno su informirani o provođenju istraživanja i zamoljeni da pruže pomoć anketarima u izboru ispitanika. O provođenju istraživanja obaviještene su i sve turističke zajednice mjesta u kojima se anketiraju gosti, turističke zajednice obalnih županija te Hrvatska gospodarska komora sektor za turizam. Anketiranje se odvijalo u razdoblju od 14. lipnja do 30. rujna godine. Na taj je način obuhvaćeno, osim sezonskih mjeseci (srpanj i kolovoz) još i predsezonsko i posezonsko razdoblje (lipanj i rujan). 3. UZORAK VRSTA, VELIČINA I ALOKACIJA Populaciju u istraživanju TOMAS Ljeto čine svi turisti (posjetitelji s ostvarenim barem jednim noćenjem) koji su tijekom lipnja, srpnja, kolovoza i rujna godine boravili u komercijalnim smještajnim objektima u nekom od obalnih i otočnih odredišta sedam primorskih županija. Ispitanik je osoba/turist, starija od 18 godina, koja je u mjestu anketiranja bila pred krajem svog boravka (zbog osiguravanja što veće vjerodostojnosti i kvalitete prikupljenih informacija o boravku u destinaciji). U istraživanju se koristio stratificirani slučajni uzorak. Okvir za izbor uzorka predstavljao je turistički promet (broj noćenja turista) u 7 primorskih županija u razdoblju lipanj rujan godine (izvor: mjesečni podaci Državnog zavoda za statistiku RH). Stratifikacija je provedena prema županijama, vrstama smještajnih kapaciteta i zemljama porijekla turista. Stratume su, uz sedam primorskih županija, predstavljale sljedeće vrste smještajnih kapaciteta u kojima je ostvareno 94% turističkih noćenja 7 primorskih županija u razdoblju lipanj rujan 2009.: hoteli, turistička naselja, kampovi i privatni smještaj, kao i sljedeće zemlje porijekla turista: Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Italija, Češka, Austrija, Poljska, Slovačka, Nizozemska, Mađarska, Rusija, Francuska, Velika Britanija, Bosna i Hercegovina, Srbija te skupina ostalih zemalja koja je uključivala turiste iz Belgije, Danske, Švedske, Norveške, Irske, Španjolske, Švicarske, Japana i SAD-a. Turisti iz navedenih zemalja ukupno su ostvarili 97% turističkog prometa tijekom četiri ljetna mjeseca u sedam obalnih županija u godini. Turisti iz skupine ostalih zemalja uključeni su zbog relativno velike zastupljenosti u turističkom prometu u godini, a i u godini ostvarili su 7% ukupnih noćenja sedam obalnih županija u razdoblju od lipnja do rujna. Zbog različite strukture turističkog prometa s obzirom na zemlju porijekla, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, unutar stratuma hotelskih gostiju, pojedinačno su uključeni turisti iz Švedske, Belgije, Irske, Španjolske, SAD-a i Japana. Zbog neravnomjernog udjela 7 primorskih županija u ukupno ostvarenom turističkom prometu, a zbog želje da se osiguraju pouzdani pokazatelji na razini svake županije, veličina uzorka za pojedinu županiju određena je tako da osigurava pouzdanost rezultata na razini županije. Pri određivanju veličine uzorka na razini županije uzimalo se u obzir sljedeće: procjena varijacije prosječne dnevne potrošnje prema županiji iz istraživanja provedenog godine, željena preciznost procjene prosječne potrošnje u godini te raspoloživost sredstava za istraživanje. Unutar županija uzorak je bio proporcionalno alociran prema vrstama smještajnih kapaciteta i zemljama porijekla ispitanika, uz osiguranje minimalnog II. METODE ISTRAŽIVANJA 24

32 broja ispitanika po pojedinom stratumu. Veličina uzorka iznosila je ispitanika/gostiju, što predstavlja oko 0,07% ukupnog broja turista koji su boravili u primorskim županijama od lipnja do rujna godine. Od ukupnog broja upitnika, pravilno i potpuno ispunjeni podaci o potrošnji ispitanika bili su na upitnika (69%). Alokacijom uzorka na mjesta s najvećim brojem turističkih noćenja zabilježenim u godini obuhvaćeno je ukupno 85 mjesta na obali i na otocima sedam primorskih županija. U tim mjestima ostvareno je u godini od 68 do 82% turističkog prometa svake od promatranih županija. Uzorak je bio proporcionalno alociran na mjesta s obzirom na ostvareni turistički promet u godini. U nastavku se daje popis mjesta u kojima su se anketirali gosti u ljeto godine, prema županijama: Tablica 1. POPIS MJESTA U KOJIMA JE PROVEDENO ANKETIRANJE U ISTRAŽIVANJU TOMAS LJETO Istarska županija Primorsko-goranska županija Fažana, Katoro, Medulin, Novigrad, Poreč, Premantura, Pula, Rabac, Rovinj, Savudrija, Tar, Umag, Vrsar Banjol, Baška, Cres, Crikvenica, Krk, Lopar, Mali Lošinj, Malinska, Martinščica, Nerezine, Novi Vinodolski, Njivice, Opatija, Punat, Rab, Selce, Veli Lošinj Ličko-senjska županija Karlobag, Novalja, Senj, Stara Novalja, Stinica, Sveti Juraj Zadarska Biograd, Kukljica, Mandre, Nin, Pag, Pakoštane, Petrčane, županija Privlaka, Starigrad, Šimuni, Vir, Zadar, Zaton Šibensko-kninska Jezera, Murter, Pirovac, Primošten, Rogoznica, Šibenik, županija Tisno, Vodice Splitsko-dalmatinska Baška Voda, Bol, Brela, Duće, Gradac, Hvar, Jelsa, Makarska, županija Okrug Gornji, Omiš, Podgora, Seget Donji, Split, Stari Grad, Supetar, Trogir, Tučepi, Živogošće Dubrovačkoneretvanska županija Cavtat, Dubrovnik, Korčula, Lumbarda, Orebić, Slano, Ston, Trpanj, Vela Luka, Mlini Za svako izabrano mjesto i vrstu smještaja u mjestu (hotel, turističko naselje, kamp i privatni smještaj), odabran je jedan ili više objekata u kojima su se anketirali gosti. Ukupno je odabrano 150 hotela, 40 turističkih naselja te 80 kampova. Prilikom odabira objekata vodilo se računa o zastupljenosti različitih kategorija objekata te o zastupljenosti objekata s obzirom na veličinu (mjerenu brojem stalnih ležajeva). Za odabir kućanstava u kojima su se anketirali turisti u privatnom smještaju, anketari su bili upućeni javiti se turističkim zajednicama u odabranim mjestima. 4. PONDERIRANJE U tablicama 2., 3. i 4. prikazana je struktura ostvarenog turističkog prometa u primorskim županijama u razdoblju lipanj rujan te struktura ostvarenog uzorka prema županijama, smještajnim kapacitetima i zemljama porijekla turista. II. METODE ISTRAŽIVANJA 25

33 Tablica 2. STRUKTURA OSTVARENOG UZORKA I PROMETA PREMA ŽUPANIJAMA Županija TOMAS Ljeto % Turistički promet VI.-IX % Istarska 22,9 32,3 Primorsko-goranska 17,8 19,9 Ličko-senjska 6,1 3,1 Zadarska 9,2 12,1 Šibensko-kninska 8,9 7,3 Splitsko-dalmatinska 17,2 17,7 Dubrovačko-neretvanska 17,9 7,7 UKUPNO 100,0 100,0 Tablica 3. STRUKTURA OSTVARENOG UZORKA I PROMETA PREMA SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA TOMAS Ljeto Smještajni kapacitet % Turistički promet VI.-IX % Hoteli 42,4 22,5 Turistička naselja 10,6 7,5 Kampovi 21,1 28,4 Privatni smještaj 25,9 41,6 UKUPNO 100,0 100,0 Tablica 4. STRUKTURA OSTVARENOG UZORKA I PROMETA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA TURISTA TOMAS Ljeto Zemlja porijekla % Turistički promet VI.-IX % Hrvatska 8,3 7,2 Njemačka 16,1 20,8 Slovenija 9,9 11,5 Italija 10,5 9,1 Češka 7,9 8,8 Austrija 7,5 7,9 Poljska 4,9 5,9 Slovačka 2,5 4,4 Nizozemska 3,5 4,4 Mađarska 4,6 3,3 Rusija 3,8 2,8 Francuska 5,6 2,5 Velika Britanija 4,0 1,9 Bosna i Hercegovina 2,1 1,9 Srbija 2,7 0,7 Ostale zemlje* 6,1 6,8 UKUPNO 100,0 100,0 * Ostale zemlje: Belgija, Danska, Švedska, Norveška, Irska, Španjolska, Švicarska, Japan i SAD. II. METODE ISTRAŽIVANJA 26

34 Navedene razlike u strukturi stratuma između uzorka i populacije izjednačene su korištenjem težinskih koeficijenata - pondera. Težinski koeficijent za stratum i definiran je kao omjer ostvarenog prometa u godini u promatranom razdoblju i ostvarenog uzorka, tj. ponder i-tog stratuma koji predstavlja turiste iz n-te zemlje porijekla u s-tom smještajnom kapacitetu u z-toj županiji je: w z, s, n = N n z, s, n z, s, n pri čemu je: N z,s,n turistički promet koji su ostvarili turisti iz n-te zemlje porijekla u s-tom smještajnom kapacitetu u z-toj županiji, a n z,s,n broj ispitanika iz n-te zemlje porijekla u s-tom smještajnom kapacitetu u z-toj županiji. 5. TOČNOST PROCJENA Da bi se provjerila točnost ovim istraživanjem dobivenih rezultata, izračunate su standardne pogreške, relativne standardne pogreške (koeficijent varijacije) te intervali 95-postotne pouzdanosti za aritmetičke sredine sljedećih obilježja: duljina boravka (broj noćenja) u destinaciji i prosječna dnevna potrošnja po osobi, na skupu ispitanika koji su iskazali podatke o potrošnji na putovanju i u destinaciji. U tablicama 5., 6. i 7. prikazani su pokazatelji preciznosti za prosječnu duljinu boravka u destinaciji na razini Hrvatske te za pojedine stratume. Tablica 5. PRECIZNOST PROCJENE PROSJEČNE DULJINE BORAVKA U DESTINACIJI PREMA ŽUPANIJAMA Županija Broj ispitanika u uzorku Srednja vrijednost Procjena ostvarenih noćenja Standardna pogreška Koeficijent varijacije % Interval 95% -tne pouzdanosti UKUPNO ,3 0, ,33 9,1 9,5 Istarska 669 9,4 0, ,90 8,8 9,9 Primorsko-goranska 806 8,2 0, ,62 8,0 8,5 Ličko-senjska ,3 1, ,35 9,0 13,5 Zadarska ,0 0, ,03 11,3 12,7 Šibensko-kninska 357 9,6 0, ,15 9,2 10,0 Splitsko-dalmatinska 562 8,8 0, ,44 8,2 9,4 Dubrovačko-neretvanska 546 7,9 0, ,60 7,5 8,3 II. METODE ISTRAŽIVANJA 27

35 Tablica 6. PRECIZNOST PROCJENE PROSJEČNE DULJINE BORAVKA U DESTINACIJI PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA Smještajni kapacitet Broj ispitanika u uzorku Srednja vrijednost Procjena ostvarenih noćenja Standardna pogreška Koeficijent varijacije % Interval 95% -tne pouzdanosti UKUPNO ,3 0, ,33 9,1 9,5 Hoteli ,9 0, ,15 7,7 8,0 Turistička naselja 345 9,0 0, ,42 8,6 9,4 Kampovi ,6 0, ,17 9,9 11,3 Privatni smještaj 959 9,4 0, ,95 9,0 9,7 Tablica 7. PRECIZNOST PROCJENE PROSJEČNE DULJINE BORAVKA U DESTINACIJI PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA TURISTA Zemlja porijekla Broj ispitanika u uzorku Srednja vrijednost Procjena ostvarenih noćenja Standardna pogreška Koeficijent varijacije % Interval 95% -tne pouzdanosti UKUPNO ,3 0, ,33 9,1 9,5 Hrvatska 305 9,0 0, ,22 8,3 9,8 Njemačka ,1 0, ,11 9,5 10,7 Slovenija 359 9,7 0, ,29 9,1 10,3 Italija 372 8,6 0, ,72 8,0 9,2 Češka 272 8,5 0, ,84 8,1 9,0 Austrija 264 8,7 0, ,02 8,0 9,4 Poljska 160 9,1 0, ,54 8,2 9,9 Slovačka 103 9,6 0, ,83 8,5 10,7 Nizozemska ,3 0, ,76 9,1 11,4 Mađarska 166 8,2 0, ,81 7,5 8,8 Rusija 92 9,4 0, ,45 8,6 10,3 Francuska 169 8,5 0, ,20 7,8 9,2 Velika Britanija 126 7,6 0, ,49 7,0 8,3 Bosna i Hercegovina 74 8,5 0, ,85 7,3 9,6 Srbija 99 8,9 0, ,37 8,3 9,5 Na razini sedam primorskih županija, prosječna duljina boravka procijenjena je s apsolutnom pogreškom manjom od 0,2 noćenja, odnosno koeficijent varijacije iznosi 1,3%. Drugim riječima, s 95% pouzdanošću prosječan broj ostvarenih noćenja nalazi se u intervalu od 9,1 do 9,5 noćenja. Prema smještajnim kapacitetima koeficijent varijacije prosječne duljine boravka u destinaciji ne prelazi 3,2%, odnosno apsolutne pogreške kreću se od 0,1 noćenja u hotelima do 0,34 noćenja u kampovima. Prema županijama, koeficijent varijacije prosječne duljine boravka u destinaciji ne prelazi 4%, s iznimkom Ličko-senjske županije u kojoj koeficijent varijacije prosječne duljine boravka iznosi 10%. Apsolutne pogreške kreću se od 0,1 noćenja u Primorsko-goranskoj županiji do 1,2 noćenja u Ličko-senjskoj županiji. S obzirom na zemlju porijekla standardne pogreške nešto više variraju i kreću se od 0,2 noćenja za goste iz Češke do 0,6 noćenja za goste iz Slovačke, Bosne i Hercegovine i Nizozemske, za koje je i koeficijent varijacije između 6% i 7%. II. METODE ISTRAŽIVANJA 28

36 Pokazatelji preciznosti za prosječnu dnevnu potrošnju po osobi prikazani su u tablicama 8., 9. i 10. Također su dane ocjene točnosti procjena prosječne dnevne potrošnje za Hrvatsku te prema županijama, zemljama porijekla i vrstama smještajnih kapaciteta. Tablica 8. PRECIZNOST PROCJENE PROSJEČNE DNEVNE POTROŠNJE U DESTINACIJI PO ŽUPANIJAMA Prosječni dnevni izdaci Županija Broj ispitanika u uzorku Srednja vrijednost Standardna pogreška Koeficijent varijacije % Interval 95% -tne pouzdanosti UKUPNO ,00 1, ,76 56,00 60,00 Istarska ,63 2, ,50 62,06 71,21 Primorsko-goranska ,20 1, ,76 53,15 59,24 Ličko-senjska ,91 3, ,46 38,35 51,48 Zadarska ,90 1, ,38 37,25 42,54 Šibensko-kninska ,12 1, ,45 44,87 51,38 Splitsko-dalmatinska ,00 2, ,15 49,45 60,56 Dubrovačko-neretvanska ,80 3, ,72 83,25 96,35 Tablica 9. PRECIZNOST PROCJENE PROSJEČNE DNEVNE POTROŠNJE U DESTINACIJI PO VRSTAMA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA Smještajni kapacitet Broj ispitanika u uzorku Srednja vrijednost Prosječni dnevni izdaci Standardna pogreška Koeficijent varijacije % Interval 95% -tne pouzdanosti UKUPNO ,00 1, ,76 56,00 60,00 Hoteli ,90 1, ,70 96,56 103,24 Turistička naselja ,36 5, ,49 63,44 85,27 Kampovi ,29 1, ,60 43,95 50,63 Privatni smještaj ,73 1, ,75 40,43 45,03 Prosječna dnevna potrošnja turista u destinaciji procijenjena je na razini Hrvatske s točnošću od 1,02 eura (koeficijent varijacije manji od 2%) te se s 95%-tnom pouzdanošću ona nalazi u intervalu od 56,00 do 60,00 eura. Velika preciznost procjene prosječne dnevne potrošnje, s koeficijentom varijacije manjim ili jednakim 5%, postignuta je na razini smještajnih kapaciteta i županija, s iznimkom Ličko-senjske županije i turističkih naselja u kojima je prosječna dnevna potrošnja procijenjena uz varijaciju od 7%. Koeficijent varijacije procjene prosječne dnevne potrošnje prema zemljama porijekla gostiju kreće se od 4% za goste iz Njemačke do 9% za goste iz Bosne i Hercegovine. Koeficijent varijacije veći od 10% zabilježen je samo na skupu gostiju iz Francuske gdje iznosi 15%. Uzimajući u obzir navedenu točnost procjena dobivenih uzorkom te strukturu uzorka koja je korištenjem težinskih koeficijenata prilagođena strukturi populacije čija su se obilježja ispitivala, može se zaključiti da se odabirom uzorka postigla zadovoljavajuća razina reprezentativnosti i pouzdanosti rezultata na razini županija, zemalja porijekla i vrste smještajnih kapaciteta. II. METODE ISTRAŽIVANJA 29

37 Tablica 10. PRECIZNOST PROCJENE PROSJEČNE DNEVNE POTROŠNJE U DESTINACIJI PO ZEMLJAMA PORIJEKLA TURISTA Zemlja porijekla Broj ispitanika u uzorku Srednja vrijednost Prosječni dnevni izdaci Standardna pogreška Koeficijent varijacije % Interval 95% -tne pouzdanosti UKUPNO ,00 1, ,76 56,00 60,00 Hrvatska ,57 2, ,58 41,48 49,66 Njemačka ,01 2, ,92 53,56 62,47 Slovenija ,29 1, ,36 39,59 47,00 Italija ,10 2, ,44 57,61 68,60 Češka ,49 1, ,37 38,85 46,12 Austrija ,21 3, ,01 57,01 69,41 Poljska ,59 2, ,43 41,63 51,55 Slovačka ,16 2, ,89 37,33 49,00 Nizozemska ,44 5, ,32 56,44 78,43 Mađarska ,71 3, ,18 46,32 59,09 Rusija ,71 7, ,33 103,10 132,31 Francuska ,84 16, ,32 74,77 138,92 Velika Britanija ,41 8, ,77 109,63 143,19 Bosna i Hercegovina 74 37,24 3, ,67 30,91 43,56 Srbija 99 48,46 3, ,09 41,73 55,19 6. METODE OBRADE PODATAKA I NAPOMENE ZA INTERPRETACIJU REZULTATA Prikupljeni podaci unosili su se koristeći programski paket BLAISE. Kontrola unosa podataka provedena je u skladu s ISO:9001 normom prema kojoj se kontrola kvalitete unosa podataka vrši dvostrukim unosom 10% anketa za svakog unosača koji je sudjelovao u unosu podataka. Ankete unosača koji su imali pogrešku veću od 3% ponovno su se unosile u cijelosti. Nakon unosa podataka provedena je računsko-logička kontrola koja je obuhvatila kontrolu dozvoljenih vrijednosti te logičku kontrolu podataka na upitniku. Računsko-logička kontrola te cjelokupna obrada i analiza podataka obavljena je koristeći programski paket SAS System. Valja naglasiti da su svi objavljeni rezultati dobiveni ponderiranjem osnovnih rezultata istraživanja ostvarenim turističkim prometom na području 7 primorskih županija, u razdoblju od lipnja do rujna godine, i to na razini županija, smještajnih kapaciteta i zemalja porijekla turista. Mjesečni podaci ostvarenog prometa na razini naselja, smještajnog kapaciteta i zemlje porijekla turista dobiveni su od Državnog zavoda za statistiku. U Izvještaju su u postocima dane marginalne distribucije svih obilježja. Podaci su u tablicama zaokruženi na jednu decimalu. Kod kvantitativnih podataka, kao što su podaci o duljini boravka, potrošnji i slično, izračunate su aritmetičke sredine, standardna devijacija, raspon minimalnih i maksimalnih vrijednosti te koeficijent varijacije. II. METODE ISTRAŽIVANJA 30

38 Metodološke napomene vezane uz obradu izdataka turista Svi pokazatelji vezani uz izdatke na putovanju te prosječne dnevne izdatke u destinaciji odnose se na razdoblje od lipnja do rujna godine. Ispitanici/gosti iskazivali su svoje troškove u jednoj od tri ponuđene valute (hrvatske kune, euri ili američki dolari). U analizi podataka o potrošnji gostiju, svi su iznosi preračunati u eure prema srednjem mjesečnom tečaju 2 eura za lipanj, srpanj, kolovoz i rujan godine. Osim izdataka za prijevoz i boravak, ispitanici su navodili i podatak o broju osoba za koje su iskazivali izdatke. Prosječni izdaci po putovanju dani su po osobi, a sastoje se od izdataka za prijevoz od mjesta stalnog boravka do destinacije anketiranja i natrag, provizije organizatora putovanja i izdataka tijekom boravka u destinaciji. U cilju usporedbe izdataka turista na putovanjima organiziranim posredstvom turističke agencije (tzv. organizirana putovanja) i na samostalno organiziranim putovanjima, bilo je potrebno iz izdataka organiziranih putovanja isključiti proviziju organizatora putovanja te prijevozne troškove do destinacije (ukoliko su bili uključeni). Za procjenu strukture turističkih izdataka turista na organiziranim putovanjima korišteni su raspoloživi podaci iz drugih istraživanja. Uz procjene izdataka na putovanju prikazuju se i procjene prosječno ostvarenog broja noćenja te prosječnog broja osoba za koje su se iskazivali izdaci, zbog velikog utjecaja tih veličina na prosječne izdatke na putovanju. Prosječni dnevni izdaci turista odnose se samo na izdatke u mjestu turističkog boravka. Dijele se na izdatke za usluge ugostiteljstva, trgovine i ostale usluge. U uslugama ugostiteljstva obuhvaćeni su izdaci za uslugu smještaja, uključujući i uslugu prehrane vezanu uz uslugu smještaja ( all inclusive, puni pansion, polupansion ili noćenje s doručkom) te izdaci za prehranu i piće u ugostiteljskim objektima izvan usluge smještaja. Izdaci za kupnju obuhvaćaju izdatke za kupnju hrane i pića, odjeće i obuće te svega ostalog. U okviru izdataka za ostale usluge su izdaci za sport i rekreaciju, zabavu, kulturu, izlete te ostali izdaci koji obuhvaćaju izdatke za lokalni prijevoz, servisne, zdravstvene i pravne usluge i dr. Procjena prosječnih dnevnih izdataka izračunata je kao omjer ukupnih izdataka tijekom boravka po osobi i broja noćenja u turističkom mjestu. Metodološke napomene vezane uz obradu stupnja zadovoljstva turista elementima turističke ponude 2 Stupanj zadovoljstva turista u ovom je istraživanju temeljen na ocjenama za 27 različitih elemenata turističke ponude Hrvatske i destinacije te na ocjeni za ukupni boravak. Ispitanici su ocjenjivali stupanj svoga zadovoljstva svakim od elemenata ocjenama od 1 (vrlo loše) do 5 (odlično). Rang pojedinih elemenata ponude definiran je prema zbroju ocjena vrlo dobro i odlično. Prema tako dobivenim pokazateljima načinjeno je pet vrijednosnih skupina, kako bi se na što ilustrativniji način ukazalo na elemente kojima su gosti najzadovoljniji i koji se mogu smatrati prednostima, odnosno na elemente koji su najlošije ocijenjeni i koji se mogu smatrati nedostacima turističke ponude Hrvatske. Elementi su prema zbroju ocjena vrlo dobro i odlično podijeljeni u sljedeće vrijednosne skupine: prvu skupinu elementa čine elementi čiji je zbroj ocjena vrlo dobro i odlično veći od 80%, tj. tim elementima se pridružuje ocjena VRLO VISOK stupanj zadovoljstva, II. METODE ISTRAŽIVANJA 31

39 drugu skupinu čine elementi čiji je zbroj ocjena vrlo dobro i odlično od 70 do 79,9%, tj. pridružuje im se ocjena - VISOK stupanj zadovoljstva, treću skupinu čine elementi čiji je zbroj ocjena vrlo dobro i odlično od 60 do 69,9%, tj. ocjena - SREDNJI stupanj zadovoljstva, četvrtu skupinu čine elementi čiji je zbroj ocjena vrlo dobro i odlično od 50% do 59,9%, tj. ocjena - NIZAK stupanj zadovoljstva i petu, posljednju skupinu, čine oni elementi turističke ponude mjesta čiji je zbroj ocjena vrlo dobro i odlično manji od 50%, tj. ocjena - VRLO NIZAK stupanj zadovoljstva gostiju. Napomene vezane uz interpretaciju rezultata U nastavku se navode napomene važne za lakšu interpretaciju rezultata: sve tablice u tekstu nose broj odgovarajućeg poglavlja (osim tablica u ovom poglavlju), dok su tablice u Prilogu označene slovima i rednim brojem; zbog različitog broja odgovora na pojedina pitanja, postoci dobiveni križanjem različitih pitanja neznatno se razlikuju; zbog zaokruživanja iznosa u tekstu, zbrojevi pojedinačnih stavki ponekad ne odgovaraju ukupnoj vrijednosti prikazanoj u tablici; tablice u kojima su prikazani rezultati pitanja na koja je bilo moguće dati više odgovora imaju uz naslov zvjezdicu (*); nepostojeća vrijednost (missing) za neko promatrano obilježje označena je u tablicama točkom (.); kod tablica koje su dobivene križanjem različitih pitanja, primjenjen je Hi kvadrat test za testiranje razlike u distribuciji odabranih obilježja; statistički značajnim razlikama smatrane su one kod kojih je vjerojatnost Hi-kvadrat testa manja od 0,05 (p<0,05). II. METODE ISTRAŽIVANJA 32

40 III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 33

41 34

42 III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. OSNOVNA OBILJEŽJA TURISTIČKE POTRAŽNJE I POTROŠNJE U ovome poglavlju prikazuju se rezultati istraživanja obilježja potražnje i potrošnje turista u sedam primorskih županija. Rezultati se prikazuju u tablicama i grafičkim prikazima, a u popratnom tekstu ističu se glavni nalazi za promatrana obilježja te zabilježene razlike u obilježjima s obzirom na zemlju porijekla turista, vrstu smještajnog objekta, županiju provođenja odmora ili neko drugo obilježje (primjerice, dob turista, pratnju na putovanju, učestalost dolaska u Hrvatsku i slično). Osim razlika, ukoliko je opažena, analizirana je i promjena u obilježjima turističke potražnje u odnosu na prethodno TOMAS Ljeto istraživanje provedeno godine. Cjeloviti rezultati istraživanja za sva obilježja, prikazani prema zemlji porijekla turista, županiji provođenja odmora i vrsti smještaja dani su u tablicama u Prilogu. Kako na obilježja ukupne turističke potražnje i potrošnje u velikoj mjeri utječe struktura te potražnje prema županiji, vrsti smještaja i zemlji porijekla turista, u nastavku se najprije ukratko analizira struktura turističkog tržišta u ljetnim mjesecima godine i glavne promjene u odnosu na isto razdoblje godine. U komercijalnim smještajnim kapacitetima sedam obalnih županija u godini registrirano je ukupno 54,2 milijuna noćenja ili 96% svih noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima te godine u Hrvatskoj. U odnosu na godinu, broj noćenja u primorskim županijama povećan je za 4%, a njihov udio u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj za 0,4 postotna boda. Struktura noćenja prema županijama ostala je približno jednaka. Istra je, kao i godine, i dalje vodeća županija s trećinom ukupno ostvarenih noćenja svih sedam primorskih županija. Slijedi Primorsko-goranska županija s jednom petinom ukupnih noćenja i za jedan postotni bod manjim udjelom u ukupnim noćenjima nego godine te Splitskodalmatinska županija sa stabilnim udjelom od 17% noćenja ostvarenih u promatranim županijama. Među prvih četrnaest emitivnih tržišta najviše su porasla noćenja Poljaka (63%), a rast noćenja u odnosu na godinu ostvarili su i Slovaci (15%), Nizozemci (12%), Austrijanci (11%), Nijemci (9%), Rusi (8%) i Slovenci (5%). Pad noćenja u odnosu na godinu zabilježen je s domaćeg tržišta (15%) te s tržišta Mađarske (17%), Francuske (11%), Italije (9%), Bosne i Hercegovine (9%), Češke (4%), Velike Britanije (4%) te Švedske (1%). Kao vodeća emitivna tržišta, s istim udjelom kao i godine (56%), i dalje se izdvajaju Njemačka, Slovenija, Italija, Austrija i Češka. U godini zabilježeno je povećanje sezonalnosti potražnje mjerene brojem noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima sedam primorskih županija. Broj noćenja u srpnju i kolovozu godine povećan je za 8% u odnosu na 2007., dok je u svim ostalim razdobljima zabilježen pad potražnje (u lipnju i rujnu broj noćenja smanjen je za 3%). Tako je udio srpnja i kolovoza u ukupnim noćenjima povećan sa 64% u na 66% u godini. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 35

43 S obzirom na vrstu smještaja, u promatranom razdoblju povećan je udio noćenja u privatnom smještaju (s 34% u godini na 36% u godini, odnosno s 37% u četiri ljetna mjeseca na 39% u istom razdoblju godine), koji je i dalje vodeća vrsta smještaja prema ostvarenim noćenjima. Istovremeno je smanjen udio noćenja u turističkim naseljima (s 11% u na 9% u godini) i hotelima u kojima se u godini ostvarivalo svako četvrto noćenje (s 26% u na 25% u godini) Sociodemografski profil turista Profil turista opisan je uobičajenim skupom sociodemografskih obilježja. To su dob i spol ispitanika, stupanj obrazovanja, veličina mjesta stalnog boravka mjerena brojem stanovnika te mjesečna primanja kućanstva. Struktura turista prema dobi prikazana je na više načina, uključujući i strukturu prema tzv. generacijskim skupinama (Nardin S., 2005) DOB TURISTA (GODINE) Do 29; 19,3% 30 do 49; 55,7% DOB TURISTA (GODINE) Dob turista % Do 25 7,9 26 do 35 28,6 36 do 45 30,8 46 do 55 17,3 56 i više 15,4 UKUPNO 100,0 50 i više; 25,1% DOB TURISTA (GENERACIJSKE SKUPINE)* Generacijska skupina % (prema godini rođenja) Generacija Y (1981. do danas) 23,0 Generacija X ( ) 54,5 'Baby boomers' ( ) 18,8 'Golden age' (1943. i ranije) 3,7 UKUPNO 100,0 * Prema Nardin S. (2005) Tourism of Tomorrow - Travel Trends and Forces of Change. ETOUR - European Tourism Research Institute. Ostersund. Većina gostiju, koji su tijekom ljeta godine boravili u hrvatskim primorskim destinacijama, bila je srednje životne dobi (56% ih pripada dobnoj skupini od 30 do 49 godina). Svaki je četvrti gost stariji, a najmanji je udio mladih gostiju, do 29 godina starosti (19%). Prosječna dob turista je 41 godina. Muškarci i žene bili su podjednako zastupljeni među ispitanicima (51% prema 49%). Zemlja porijekla: Mlađi gosti (do 35 godina starosti) zastupljeniji su među turistima iz Poljske, Češke, Velike Britanije, domaćim te turistima iz Slovenije, Mađarske i Francuske među kojima je u toj dobnoj skupini više od 40% turista. Među turistima iz Velike Britanije iznadprosječan je i udio onih najstarijih (56 i više godina; 21%), a udio te dobne skupine još je izraženiji među Rusima (24%), Nizozemcima (23%) i Austrijancima (22%). Među turistima iz Bosne i Hercegovine najveći je udio srednje dobne skupine (od 36 do 45 godina starosti; 40%). Vrsta smještaja: Najmlađi su gosti u privatnom smještaju (40 godina u prosjeku), dok su hotelski gosti te oni koji borave u turističkim naseljima i kampovima podjednako stari (oko 43 godine u prosjeku). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 36

44 Županija boravka: Mlađi od prosjeka su gosti Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije (38 odnosno 39 godina u prosjeku) pri čemu je među njima najveći udio gostiju do 35 godina starosti (49% odnosno 43%). Stariji od prosjeka su gosti Istarske i Primorskogoranske županije (43 godine u prosjeku), s iznadprosječnim udjelom gostiju u dobi od 56 i više godina (20%). Promjena u odnosu na 2007.: U ljetnim mjesecima godine smanjen je udio gostiju do 35 godina starosti (s 40% na 37%). Turisti su u prosjeku jednu godinu stariji nego u istom razdoblju godine. Za razliku od domaćeg tržišta i tržišta Italije, Slovačke i Rusije s kojih su godine došli u prosjeku stariji gosti nego 2007., gosti iz Velike Britanije su mlađi u odnosu na godinu. Najveći porast prosječne dobi zabilježen je u turističkim naseljima i kampovima (s 40 odnosno 41 godine u na 43 godine u 2010.) STUPANJ OBRAZOVANJA 50 39,0 40 Turisti (%) ,0 Osnovna škola Srednja škola 30,2 29,6 Viša škola Fakultet i više 0,2 Ostalo STUPANJ OBRAZOVANJA I SPOL TURISTA Završena škola Muški spol Ženski spol Osnovna škola 0,8 1,3 Srednja škola 37,1 40,8 Viša škola 32,2 28,2 Fakultet i više 29,7 29,6 Ostalo 0,2 0,2 UKUPNO 100,0 100,0 p = 0,3176 (Hi-kvadrat test). (%) Više od trećine gostiju (39%) ima srednjoškolsko obrazovanje. Slijede gosti sa završenom višom školom te fakultetski obrazovani (po 30%). Nema statistički značajne razlike u stupnju obrazovanja između žena i muškaraca. Zemlja porijekla: Natprosječni udio fakultetski obrazovanih gostiju dolazi iz Francuske (53%), Velike Britanije (46%) i Rusije (41%). Među domaćim i gostima iz Srbije, Slovenije, Češke te Bosne i Hercegovine više je od prosjeka onih sa srednjoškolskim obrazovanjem (od 44 do 49%). Vrsta smještaja: Najobrazovaniji su hotelski gosti (40% s fakultetskim obrazovanjem), dok je u kampovima visokoobrazovano manje od četvrtine gostiju (23%). Županija boravka: S najvećim udjelom visokoobrazovanih gostiju (42%) izdvaja se Dubrovačko-neretvanska županija. Promjena u odnosu na 2007.: Minimalno je povećan udio turista sa srednjoškolskim obrazovanjem (s 37% u na 39% u godini). Najveći porast udjela turista sa srednjoškolskim obrazovanjem zabilježen je u kampovima (s 39% na 43%). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 37

45 MJESTO STALNOG BORAVKA Manji grad ili naselje ( stanovnika); 22,5% Grad ( stanovnika); 43,5% Ruralno područje (manje od stanovnika); 7,7% Veliki grad (više od stanovnika); 26,3% Većina gostiju (70%) dolazi iz gradova, 44% iz gradova srednje veličine i 26% iz velikih gradova. Zemlja porijekla: Svaki drugi gost iz Rusije, kao i 40% domaćih gostiju, stanovnik je grada s više od stanovnika, dok je natprosječan udio gostiju koji dolaze iz ruralnih područja ili manjih gradova među Slovencima i Česima (44% odnosno 41% prema 30% u prosjeku). Vrsta smještaja: Skoro trećina gostiju koji odsjedaju u turističkim naseljima i hotelima dolazi iz velikih gradova, dok je to obilježje četvrtine gostiju u kampovima, te nešto manje u privatnom smještaju (23%). Županija boravka: Zadarska županija ističe se natprosječnim udjelom gostiju iz ruralnih područja (27% prema 8% u prosjeku), dok je u Primorsko-goranskoj iznadprosječan udio gostiju iz velikih gradova (37% prema 26% u prosjeku). Promjena u odnosu na 2007.: U godini porastao je udio turista koji dolaze iz ruralnih područja i manjih gradova (s 24% na 30%) i to posebice u kampovima (s 24% na 31%) i privatnom smještaju (s 26% na 33%) MJESEČNA PRIMANJA KUĆANSTVA Turisti (%) ,5 Do 500 % Kumulativni % 7,8 16,4 501 do do , do Eura 18,8 16, do do , do , i više Turisti (kumulativni %) III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 38

46 MJESEČNA PRIMANJA KUĆANSTVA I STUPANJ OBRAZOVANJA (%) Mjesečna primanja kućanstva Osnovna Srednja Viša Fakultet škola škola škola i više Do eura 22,3 16,3 5,0 4, do eura 26,3 47,1 36,7 28, do eura 39,2 29,5 43,0 35,1 Više od eura 12,2 7,1 15,2 31,9 UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 p < 0, (Hi-kvadrat test). t) Gotovo polovica gostiju (47%) dolazi iz kućanstva s mjesečnim prihodima do eura. Nešto više od trećine (36%) ostvaruje prihode između i eura, a za 18% mjesečni prihodi na razini kućanstva prelaze eura. Mjesečna primanja kućanstva pozitivno su korelirana sa stupnjem obrazovanja gosti višeg stupnja obrazovanja imaju i statistički značajno veće mjesečne prihode kućanstva. Zemlja porijekla: Za više od dvije trećine turista iz Bosne i Hercegovine, Srbije, domaćih turista te turista iz Slovačke i Češke, mjesečna primanja kućanstva ne prelaze eura. Takva primanja ostvaruje tek trećina ili manje turista iz Italije, Nizozemske, Njemačke, Austrije, Velike Britanije i Francuske, među kojima se ističu Francuzi s 42% gostiju mjesečnih prihoda kućanstva iznad eura. Vrsta smještaja: Najveći je udio gostiju čija su mjesečna primanja kućanstva manja od eura u privatnom smještaju (53%), a najmanji u hotelskom (39%) pri čemu svaki četvrti hotelski gost ima mjesečna primanja kućanstva iznad eura. Županija boravka: Primorsko-goranska županija izdvaja se, istovremeno, ispodprosječnim udjelom gostiju s mjesečnim prihodima kućanstva do eura (3%) te iznadprosječnim udjelom onih s mjesečnim prihodima kućanstva iznad eura (25%). Suprotnost je Splitsko-dalmatinska županija u kojoj je iznadprosječan udio gostiju s mjesečnim primanjima kućanstva do eura (21%), a ispodprosječan udio onih s primanjima većim od eura (13%) Motivacija za dolazak Motivacija gostiju za dolazak u destinaciju provođenja ljetnog odmora opisuje se putem četrnaest različitih motiva dolaska, od kojih su gosti mogli izabrati najviše tri. Osim motiva dolaska, u ovome se dijelu analiziraju i sva ona obilježja koja su vezana za razdoblje pripreme turističkog putovanja. To su: pratnja na putovanju, korišteni izvori informacija koji su u najvećoj mjeri utjecali na posjet destinaciji (od ponuđenih osam različitih izvora informiranja, gosti su mogli izabrati najviše tri) te učestalost dolaska gostiju u Hrvatsku (za inozemne goste), destinaciju i smještajni objekt. Učestalost dolaska posredno govori o vjernosti naših gostiju Hrvatskoj, primorskim destinacijama i smještajnom objektu. Ljetni odmor u hrvatskim primorskim destinacijama većinom privlači obitelji (52% gostiju je u pratnji članova obitelji), dok trećina gostiju dolazi samo s partnerom. Slijede dolasci s prijateljima (12%) te, najmanje zastupljeni, dolasci bez pratnje (3%). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 39

47 PRATNJA NA PUTOVANJU Bez pratnje; 3,1% Samo s partnerom; 33,1% S članovima obitelji; 52,3% S prijateljima (poznanicima); 11,6% Zemlja porijekla: U krugu obitelji češće od prosjeka dolaze gosti iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Poljske (73%, 68% odnosno 60%). Nizozemci, Britanci, Austrijanci i Rusi natprosječno dolaze u pratnji partnera (39% do 40%). Vrsta smještaja: Iako u sve oblike smještaja gosti primarno dolaze u pratnji članova obitelji, obiteljski dolasci su najmanje zastupljeni među hotelskim i gostima kampova (47% odnosno 49%), koji češće od gostiju u drugim vrstama smještaja dolaze samo s partnerom (39% odnosno 37%). Županija boravka: Najveći udio dolazaka u krugu obitelji, njih dvije trećine, zabilježen je u Šibensko-kninskoj županiji, a najmanji u Primorsko-goranskoj i Dubrovačko-neretvanskoj (po 44%) u kojima je iznadprosječan udio dolazaka samo s partnerom (41% odnosno 39%). Promjena u odnosu na 2007.: Povećan je udio dolazaka u krugu obitelji (za 5 postotnih bodova), dok je smanjen udio samostalnih i dolazaka s prijateljima ili poznanicima. Rast obiteljskih dolazaka najizraženiji je u turističkim naseljima u kojima se udio takvih dolazaka povećao za čak 11 postotnih bodova, a jedino je u kampovima ostao na razini godine MOTIVI* DOLASKA U HRVATSKU Rang Motivi % 1. Pasivni odmor, opuštanje 75,1 2. Zabava 44,1 3 Nova iskustva i doživljaji 25,3 4. Uživanje u jelu i piću, gastronomija 21,9 5. Upoznavanje prirodnih ljepota 20,9 6. Posjet rodbini i prijateljima 8,6 7. Bavljenje sportom i rekreacijom 8,3 8. Upoznavanje kulturnih znamenitosti i događanja 7,1 9. Zdravstveni razlozi 4,7 10. Ronjenje 3,6 11. Drugi motivi 3,2 12. Kupovina 2,3 13. Wellness 1,7 14. Poslovne obveze 0,8 15. Vjerski razlozi 0,3 * Mogućnost više odgovora. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 40

48 Primarni motiv dolaska u Hrvatsku je odmor i opuštanje koji je važan za tri četvrtine gostiju, a slijedi motiv zabave (44%) te skupina od tri motiva koji privlače između petine i četvrtine gostiju - nova iskustva i doživljaji, gastronomska ponuda te upoznavanje prirodnih ljepota. Zemlja porijekla: Odmor i opuštanje primarni je motiv dolaska gostiju sa svih emitivnih tržišta. Francuzi su iznadprosječno motivirani novim iskustvima i doživljajima (35%) te upoznavanjem prirodnih ljepota (32%). Zabava više od prosjeka motivira Talijane (53%) i Slovence (50%). Osim Francuza, potragom za novim iskustvima i doživljajima privučeno je više od trećine Mađara i Britanaca. Britanci su, uz Ruse, sukladno najvećem udjelu gostiju koji po prvi puta posjećuju Hrvatsku, iznadprosječno motivirani upoznavanjem kulturnih znamenitosti i događanja (skoro petina gostiju s tih tržišta). Gastronomska ponuda privlači nešto manje od trećine gostiju iz Nizozemske (30%). Motiv odmora i opuštanja na moru najizraženiji je kod gostiju iz Bosne i Hercegovine, Slovačke i Češke pri čemu su gosti iz Bosne i Hercegovine iznadprosječno motivirani i zdravstvenim razlozima (14%), Slovaci ronjenjem (9%), a Česi sportom i rekreacijom (13%). Vrsta smještaja: Sukladno većem udjelu gostiju koji su u prvom posjetu Hrvatskoj, upoznavanje prirodnih ljepota te kulturnih znamenitosti i događanja u većoj mjeri motivira hotelske goste među kojima je svaki četvrti odnosno svaki deveti privučen tim motivima. Županija boravka: Gosti svih primorskih županija istaknuli su odmor i opuštanje kao primarni motiv dolaska pri čemu prednjače gosti Šibensko-kninske županije (81%). Većina gostiju Primorsko-goranske i Istarske županije motivirana je i zabavom (54% odnosno 53%), a u Primorsko-goransku gosti iznadprosječno dolaze i u potrazi za novim iskustvima i doživljajima (36%). Gosti Zadarske županije češće su motivirani gastronomskom ponudom (30%) te posjetom rodbini i prijateljima (27%), a svaki deveti dolazi zbog ronjenja. Dubrovačko-neretvanska županija više od trećine gostiju privlači prirodnim ljepotama (35%), a iznadprosječan udio motiviran je i upoznavanjem kulturnih znamenitosti i događanja (16%). Gosti Ličko-senjske županije natprosječno su motivirani sportom i rekreacijom (15%) MOTIVI DOLASKA* I DOB TURISTA Motivi Do 29 g. 30 do 49 g. 50 i više g. Rang % Rang % Rang % Pasivni odmor, opuštanje 2. 59, , ,7 Zabava 1. 72, , ,5 Nova iskustva i doživljaji 3. 36, , ,3 Uživanje u jelu i piću, gastronomija 5. 17, , ,4 Upoznavanje prirodnih ljepota 4. 18, , ,1 Posjet rodbini i prijateljima 8. 4,7 7. 8, ,8 Bavljenje sportom i rekreacijom 6. 12,2 6. 9,1 9. 4,2 Upoznavanje kulturnih znamenitosti i događanja 7. 6,2 8. 6,7 7. 8,7 Zdravstveni razlozi 12. 1, ,2 8. 8,1 Ronjenje 10. 3,8 9. 4, ,7 Drugi motivi 9. 3, , ,1 Kupovina 11. 3, , ,4 Wellness 13. 1, , ,7 Poslovne obveze 15. 0, , ,8 Vjerski razlozi 14. 0, , ,1 * Mogućnost više odgovora. Napomena: Motivi su poredani prema iskazanoj važnosti na skupu svih ispitanika. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 41

49 MOTIVI DOLASKA* I PRATNJA NA PUTOVANJU Motivi S članovima obitelji Bez pratnje S partnerom S prijateljima Rang % Rang % Rang % Rang % Pasivni odmor, opuštanje 1. 81, , , ,5 Zabava 2. 37, , , ,5 Nova iskustva i doživljaji 3. 23, , , ,7 Uživanje u jelu i piću, gastronomija 4. 22, , , ,2 Upoznavanje prirodnih ljepota 5. 22, , , ,4 Posjet rodbini i prijateljima 7. 8, ,9 6. 9, ,6 Bavljenje sportom i rekreacijom 6. 8, ,3 8. 5, ,9 Upoznavanje kulturnih znamenitosti i događanja 8. 6, ,9 7. 7,8 7. 6,4 Zdravstveni razlozi 9. 5, ,0 9. 4, ,1 Ronjenje 10. 4, , ,3 9. 3,8 Drugi motivi 11. 3, , ,2 8. 5,0 Kupovina 12. 2, , , ,8 Wellness 13. 0, , , ,5 Poslovne obveze , , , ,6 Vjerski razlozi 15. 0, , , ,8 * Mogućnost više odgovora. Napomena: Motivi su poredani prema iskazanoj važnosti na skupu svih ispitanika MOTIVI DOLASKA* I UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU** Prvi Drugi 3 do 5 6 i više Motivi posjet posjet posjeta posjeta Rang % Rang % Rang % Rang % Pasivni odmor, opuštanje 1. 60, , , ,9 Zabava 2. 45, , , ,9 Nova iskustva i doživljaji 3. 37, , , ,0 Uživanje u jelu i piću, gastronomija 5. 18, , , ,8 Upoznavanje prirodnih ljepota 4. 29, , , ,9 Posjet rodbini i prijateljima 12. 2,2 8. 4,5 7. 7, ,7 Bavljenje sportom i rekreacijom 8. 7, ,3 6. 7,3 7. 8,0 Upoznavanje kulturnih znamenitosti i događanja 6. 13,2 7. 9,8 8. 6,5 9. 4,8 Zdravstveni razlozi 11. 2, , ,7 8. 6,5 Ronjenje 10. 4, ,4 9. 4, ,9 Drugi motivi 7. 7,4 9. 3, , ,4 Kupovina 9. 5, , , ,4 Wellness 14. 1, , , ,7 Poslovne obveze 13. 1, , , ,6 Vjerski razlozi 15. 1, , , ,1 * Mogućnost više odgovora. ** Odnosi se samo na inozemne turiste. Napomena: Motivi su poredani prema iskazanoj važnosti na skupu svih ispitanika. Ostala odstupanja: Zabava je primarni motiv dolaska gostiju u dobi do 29 godina (72%), a oni su u većoj mjeri od ostalih motivirani i novim iskustvima i doživljajima (37%). Važnost većine ostalih motiva, poput želje za odmorom i opuštanjem, upoznavanjem prirodnih ljepota i kulturnih znamenitosti odnosno događanja, gastronomske ponude i zdravstvenih razloga raste s prijelazom u stariju dobnu skupinu. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 42

50 Iako je pasivni odmor, s obzirom na pratnju na putovanju, primarni motiv dolaska svim gostima osim onima koji dolaze s prijateljima i primarno su tu zbog zabave (74%), njime su znatno više motivirane obitelji (81%) kao i, uz goste koji dolaze samo s partnerom, upoznavanjem prirodnih ljepota (22%). Pasivni odmor i opuštanje primarni je motiv posjeta bez obzira na učestalost dolaska u Hrvatsku pri čemu važnost ovog motiva raste s brojem ostvarenih posjeta. Očekivani je rezultat da su gosti u prvom posjetu Hrvatskoj iznadprosječno motivirani novim iskustvima i doživljajima (38%) te upoznavanjem prirodnih ljepota i kulturnih znamenitosti odnosno događanja (29% odnosno 13%). Promjena u odnosu na 2007.: Redoslijed iskazanih motiva za dolazak u primorske destinacije gotovo je nepromijenjen u odnosu na godinu. Međutim došlo je do promjena u važnosti pojedinih motiva. Najviše je porasla važnost primarnog motiva dolaska - odmora i opuštanja koji je jedan od glavnih motiva dolaska za tri četvrtine gostiju u što je porast za 14 postotnih bodova u odnosu na godinu. Najveći porast udjela dolazaka zbog odmora i opuštanja ostvaren je u kampovima (s 58% na 75%) i hotelima (s 58% na 74%). Motivi upoznavanja prirodnih ljepota te kulturnih znamenitosti i događanja imaju, sukladno manjem udjelu gostiju u prvom posjetu Hrvatskoj i turističkom mjestu zabilježenom u godini, manju važnost. Tako je upoznavanje prirodnih ljepota motiv dolaska za 21% turista u prema 26% u godini. Kulturne znamenitosti i događanja motivirale su na dolazak 7% gostiju u prema 10% u godini IZVORI INFORMACIJA* Prijašnji boravak Preporuke rodbine ili prijatelja Internet 28,2% 26,8% 31,5% Brošure, oglasi, plakati 19,3% Nisu bile potrebne nikakve informacije Članci u novinama ili časopisima Preporuke turističke agencije ili kluba Radio, televizija, film ili video 12,1% 10,2% 7,8% 7,7% Mediji ukupno 29,4% Turistički sajmovi, izložbe 4,8% * Mogućnost više odgovora INTERNET KAO IZVOR INFORMACIJA* Internet kao izvor informacija % Stranice hrvatskih turističkih zajednica/ureda (nacionalne, lokalnih) 42,0 Stranice smještajnih objekata 41,5 TripAdvisor, Expedia, Adriatica.net, Holidaycheck.de i slično 35,4 Društvene mreže (Twitter, YouTube, FaceBook, MySpace, blogs) 30,1 * Mogućnost više odgovora. Napomena: Na skupu ispitanika koji su koristili internet kao izvor informacija. Sukladno velikom udjelu lojalnih gostiju koji već više puta posjećuju Hrvatsku, iskustvo odnosno prijašnji boravak bio je glavni izvor informacija na kojeg se oslanjala gotovo trećina gostiju koji su boravili u primorskim destinacijama tijekom ljeta godine. Slijede mediji III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 43

51 (29%) među kojima prednjače brošure oglasi i plakati (19%), zatim preporuke rodbine ili prijatelja (28%) te internet kojim se koristilo 27% gostiju, a informacije su najčešće tražili na mrežnim stranicama nacionalne ili lokalnih turističkih zajednica i smještajnih objekata (po 42%). Zemlja porijekla: Zapažena su bitna odstupanja u korištenju pojedinih izvora informacija s obzirom na zemlju porijekla gostiju. Na prijašnji boravak najviše se oslanjaju domaći te turisti iz Slovenije i Bosne i Hercegovine (41% do 42%). Svaki drugi Britanac informira se putem medija, a među njima je i najveći udio onih koji se informiraju putem interneta (42%). Putem medija i interneta natprosječno se informiraju i Rusi (43% odnosno 34%) te Francuzi (41% odnosno 35%). Rusi i Francuzi se znatno češće oslanjaju i na preporuke turističke agencije (21% odnosno 17%). Među Rusima je i najveći udio onih koji se informiraju na turističkim sajmovima odnosno izložbama (8%). Vrsta smještaja: Sukladno manjem udjelu gostiju u prvom posjetu Hrvatskoj, na prijašnje iskustvo najviše se oslanjaju gosti u privatnom smještaju i kampovima (38% odnosno 35%). Primarni izvor informacija gostima u hotelima i turističkim naseljima su razni mediji (35% odnosno 44%), a češće se koriste i internetom (po 31%) te preporukama turističke agencije (16% odnosno 9%). Županija boravka: Na prijašnji boravak, sukladno najvećem udjelu inozemnih gostiju koji su ostvarili šest ili više posjeta Hrvatskoj, natprosječno su se oslanjali gosti Zadarske i Primorsko-goranske županije (po 48%). Na medije su se u prikupljanju informacija više od prosjeka oslanjali gosti Istarske županije (47% je koristilo medije), pri čemu su više od drugih koristili sve vrste medija, a prednjačili su i u informiranju na turističkim sajmovima odnosno izložbama (9%). Nešto više od trećine gostiju Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije oslanjalo se na preporuke rodbine i prijatelja, a natprosječno su se koristili i internetom (37% odnosno 31%). Preporuke turističke agencije, sukladno najvećem udjelu paket aranžmana, natprosječan su izvor informacija gostima Dubrovačko-neretvanske županije (12%) IZVORI INFORMACIJA* I DOB TURISTA Izvori informacija Do 29 g. 30 do 49 g. 50 i više g. Rang % Rang % Rang % Prijašnji boravak 4. 19, , ,3 Preporuke rodbine ili prijatelja 2. 34, , ,1 Internet 1. 38, , ,4 Brošure, oglasi, plakati 3. 21, , ,4 Nisu bile potrebne nikakve informacije 5. 12, , ,0 Članci u novinama ili časopisima 7. 6, , ,5 Preporuke turističke agencije ili kluba 8. 6,1 7. 7, ,0 Radio, televizija, film ili video 6. 7,2 8. 6,8 8. 9,5 Turistički sajmovi, izložbe 9. 2,9 9. 4,5 9. 7,0 * Mogućnost više odgovora. Napomena: Izvori informacija su poredani prema iskazanoj važnosti na skupu svih ispitanika. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 44

52 INTERNET KAO IZVOR INFORMACIJA* I DOB TURISTA 100% Turisti 80% 60% 40% 61,3 73,1 81,6 20% 0% 38,7 26,9 18,4 Do 29 g. 30 do 49 g. 50 i više g. Internet je korišten Nije korišten internet p < 0,0001 (Hi-kvadrat test) IZVORI INFORMACIJA* I UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU** Prvi Izvori informacija posjet Drugi posjet 3 do 5 posjeta 6 i više posjeta Rang % Rang % Rang % Rang % Prijašnji boravak , , ,5 Preporuke rodbine ili prijatelja 2. 39, , , ,5 Internet 1. 40, , , ,2 Brošure, oglasi, plakati 3. 27, , , ,9 Nisu bile potrebne nikakve informacije 6. 11,6 9. 5,4 7. 9, ,2 Članci u novinama ili časopisima 5. 12, , ,5 6. 9,9 Preporuke turističke agencije ili kluba 4. 13, ,1 8. 6,9 8. 5,2 Radio, televizija, film ili video 7. 8,0 8. 5, ,6 7. 6,7 Turistički sajmovi, izložbe 8. 4,5 7. 7,7 9. 4,4 9. 4,8 * Mogućnost više odgovora. ** Odnosi se samo na inozemne turiste. Napomena: Izvori informacija su poredani prema iskazanoj važnosti na skupu svih ispitanika IZVORI INFORMACIJA* I ORGANIZACIJA PUTOVANJA Izvori informacija Posredstvom turističke agencije Samostalno organizirano Rang % Rang % Prijašnji boravak 4. 17, ,2 Preporuke rodbine ili prijatelja 2. 30, ,2 Internet 1. 31, ,3 Brošure, oglasi,,p plakati 3. 27, ,5 Nisu bile potrebne nikakve informacije 8. 10, ,9 Članci u novinama ili časopisima 6. 13,0 6. 8,8 Preporuke turističke agencije ili kluba 5. 15,2 9. 4,2 Radio, televizija, film ili video 7. 11,3 7. 6,0 Turistički sajmovi, izložbe 9. 5,5 8. 4,4 * Mogućnost više odgovora. Napomena: Izvori informacija su poredani prema iskazanoj važnosti na skupu svih ispitanika. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 45

53 Ostala odstupanja: Mlađim gostima (do 29 godina starosti) primarni izvor informacija je internet (39%), a više se oslanjaju i na preporuke rodbine ili prijatelja (35%) od gostiju starijih dobnih skupina koji se u najvećoj mjeri oslanjaju na prijašnji boravak. Inozemni gosti u prvom ili drugom posjetu Hrvatskoj više se koriste gotovo svim izvorima informacija. Najvažniji im je izvor informacija internet na koji se oslanja 41% i onih u prvom i onih u drugom posjetu, a znatno češće se oslanjaju i na preporuke rodbine ili prijatelja (40% odnosno 35%) te turističke agencije (po 13%) ili se informiraju putem brošura, oglasa i plakata (28% odnosno 30%). Na iskustvo prijašnjeg boravka se oslanja skoro svaki drugi inozemni turist koji je Hrvatsku do godine posjetio već barem pet puta. Gostima koji su svoje putovanje organizirali posredstvom turističke agencije primarni izvor informacija je internet (32%), a češće se informiraju i putem medija te, naravno, preporukama agencije, dok se pri samostalnoj organizaciji putovanja gosti najčešće oslanjaju na prijašnji boravak (38%). Promjena u odnosu na 2007.: U godini turisti se, sukladno većem udjelu iskusnih gostiju koji su dobro upoznati s ponudom Hrvatske i destinacije, više oslanjaju na prijašnji boravak. Istovremeno se smanjila razina korištenja svih izvora informacija pa tako i interneta (za 3 postotna boda), što je posebice izraženo među gostima koji borave u privatnom smještaju (s 32% na 25%) UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU*, MJESTO I SMJEŠTAJNI OBJEKT (%) Učestalost dolaska u Hrvatsku* Učestalost dolaska u mjesto Učestalost dolaska u smještajni objekt Prvi posjet 14,0 38,4 53,5 Drugi posjet 12,7 21,3 18,2 3 do 5 posjeta 34,1 24,5 15,7 6 i više posjeta 39,2 15,8 12,7 UKUPNO 100,0 100,0 100,0 * Odnosi se samo na inozemne turiste. Većina inozemnih gostiju već je više puta posjetila Hrvatsku. Skoro tri četvrtine gostiju posjetilo je Hrvatsku više od dva puta, pri čemu je, do ljeta godine, u Hrvatskoj već pet ili više puta bilo 39% gostiju. U prvom posjetu Hrvatskoj u godini bilo je 14% inozemnih gostiju. Učestalost posjeta je manja kad je riječ o turističkom mjestu i smještajnom objektu. Tako je turističko mjesto prvi put u godini posjetilo 38% gostiju, dok je prvi put u smještajnom objektu bilo 54% gostiju. Zemlja porijekla: Najlojalniji inozemni gosti su oni iz zemalja u okruženju Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije od kojih je većina posjetila Hrvatsku već šest ili više puta (79%, 70% odnosno 63%). Gosti iz Bosne i Hercegovine, Slovenije i domaći najlojalniji su i turističkom mjestu (po 29% ih već šest ili više puta boravi u mjestu u kojem su anketirani) te smještajnom objektu (18%, 24% odnosno 20% s više od šest boravaka u smještajnom objektu). Gostiju koji su u prvom posjetu Hrvatskoj najviše je među Britancima (47%), Rusima (41%) i Francuzima (37%). Vrsta smještaja: Najviše novih gostiju odsjelo je u hotelima više od petine inozemnih hotelskih gostiju (22%) bilo je tijekom ljeta godine u prvom posjetu Hrvatskoj. Trećina je posjetila Hrvatsku već šest ili više puta, a takva učestalost dolaska u Hrvatsku III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 46

54 karakteristika je i svakog drugog turista koji je boravio u kampovima. Kampovi ujedno imaju i najlojalniju klijentelu među svim oblicima smještaja (41% gostiju posjetilo je isti kamp tri ili više puta). Županija boravka: Dubrovačko-neretvanska županija ističe se u odnosu na ostale županije daleko najvećim udjelom novih gostiju čak 30% inozemnih gostiju županije bilo je u prvom posjetu Hrvatskoj. Iznadprosječno su lojalni gosti Šibensko-kninske i Primorskogoranske županije među kojima je većina posjetila Hrvatsku već šest ili više puta (po 53%) UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU* I DOB TURISTA (%) Učestalost dolaska* Do 29 g. 30 do 49 g. 50 i više g. Prvi posjet 24,8 12,1 11,0 Drugi posjet 17,5 13,6 7,2 3 do 5 posjeta 31,6 37,1 29,3 6 i više posjeta 26,2 37,2 52,4 UKUPNO 100,0 100,0 100,0 p < 0,0001 (Hi-kvadrat test). * Odnosi se samo na inozemne turiste. Ostala odstupanja: Očekivana je i značajna razlika u učestalosti dolaska u Hrvatsku inozemnih gostiju s obzirom na dob. Najlojalniji su gosti u dobi od 50 i više godina među kojima je većina posjetila Hrvatsku već šest ili više puta (52%), dok je najveći udio novih gostiju među turistima do 29 godina starosti od kojih je četvrtina u prvom posjetu Hrvatskoj. Promjena u odnosu na 2007.: Znatno se povećao udio najlojalnijih inozemnih gostiju, onih koji su prije godine u Hrvatskoj bili barem pet puta (s 27% na 39%). Istovremeno se smanjio udio novih gostiju, onih koji su bili u prvom posjetu Hrvatskoj (s 19% u na 14% u 2010.). Još se više smanjio udio turista koji su bili u drugom posjetu Hrvatskoj (s 21% na 13%). Udio inozemnih turista koji su Hrvatsku posjetili tri do pet puta ostao je na razini godine. Hoteli su zabilježili najveći pad udjela novih gostiju (s 34% na 22%), a kampovi i privatni smještaj gostiju u drugom posjetu (od 10 odnosno 9 postotnih bodova). Isti trend, ali znatno manje izražen, prisutan je i kod učestalosti posjeta turističkom mjestu odnosno smještajnom objektu Obilježja putovanja Obilježja putovanja promatrana u ovom istraživanju uključuju glavno prijevozno sredstvo kojim su gosti doputovali u destinaciju provođenja ljetnog odmora, način organizacije putovanja i rezervacije smještaja u destinaciji te korištenje interneta u rezervaciji smještaja i prijevoza. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 47

55 PRIJEVOZNO SREDSTVO Prijevozno sredstvo % Automobil 67,0 Automobil s kamp-kućicom 10,8 Automobil s plovilom na prikolici 0,7 Autodom 5,2 Autobus 4,6 Motocikl ili bicikl 2,8 Vlak 0,3 Zrakoplov - čarter let 3,0 Zrakoplov - redovan let 4,5 Brod ili trajekt 0,9 Jahta ili jedrilica 0,2 UKUPNO 100, KORIŠTENJE NISKOTARIFNIH ZRAČNIH PRIJEVOZNIKA U DOLASKU U HRVATSKU* Niskotarifni prijevoznik % Korišten 51,3 Nije korišten 48,7 UKUPNO 100,0 * Odnosi se samo na inozemne turiste koji su u dolasku u Hrvatsku koristili zrakoplov - redovni let. Automobilski prijevoz, uključujući automobil, automobil s kamp-kućicom ili plovilom na prikolici te autodom, dominantan je oblik dolaska gostiju u destinacije na Jadranu (84%). Prema zastupljenosti u dolasku slijedi zračni (8%) te autobusni prijevoz (5%). Cestama, dakle, tijekom ljetnih mjeseci u naše primorske destinacije dolazi gotovo 90% gostiju. Od gostiju koji su doputovali redovnim letom, svaki drugi je koristio usluge niskotarifnih zračnih prijevoznika. Zemlja porijekla: Zračni prijevoz primarni je način dolaska za goste s udaljenijih tržišta poput Rusije (92% ) i Velike Britanije (76%), a znatno više od prosjeka zastupljen je i pri dolascima Francuza od kojih se gotovo svaki treći koristi tim oblikom prijevoza. Nizozemci, koji u Hrvatskoj najčešće borave u kampovima, u velikom broju dolaze automobilom s kamp kućicom (27%) i autodomom (19%). Autobusom iznadprosječno stižu Česi (10%), Srbi (10%) i Slovaci (9%). Vrsta smještaja: Gotovo svaki četvrti hotelski gost koristio je zračni prijevoz pri dolasku, dok su gosti kampova pretežno koristili jednu od vrsta automobilskog prijevoza (93%). Županija boravka: Zračni prijevoz najzastupljeniji je u našoj najudaljenijoj županiji 38% gostiju u Dubrovačko-neretvansku županiju dolazi zrakoplovom. Taj oblik prijevoza znatno je manje zastupljen u Splitsko-dalmatinskoj (12%), a pogotovo u ostalim županijama koje ostvaruju od 1% do 6% dolazaka zrakoplovom. Niskotarifni zračni prijevoznici najzastupljeniji su pri dolascima gostiju u Zadarsku županiju (82%). U Splitsko-dalmatinsku županiju češće se u odnosu na druge županije dolazi autobusom (8%), a u Istarsku, zbog većeg udjela kampova u ukupnoj smještajnoj ponudi, automobilom s kamp-kućicom (19%) i autodomom (9%). Promjena u odnosu na 2007.: U odnosu na istraživanje provedeno godine, zabilježen je porast udjela dolazaka automobilom (sa 64% na 67%) te smanjenje udjela dolazaka autobusom (s 8% na 5%) i zračnim prijevozom (s 9% na 8%) koje se uglavnom odnosi na smanjenje udjela čarter letova. Korištenje niskotarifnih zračnih prijevoznika povećano je s 41% u na 51% u godini. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 48

56 PRIJEVOZNO SREDSTVO* I PRATNJA NA PUTOVANJU (%) Prijevozno sredstvo S članovima obitelji Bez pratnje S partnerom S prijateljima Automobil 90,5 57,3 79,8 70,7 Autobus 2,5 19,1 4,4 10,5 Zrakoplov 6,4 13,9 8,4 8,3 Ostalo 0,6 9,8 7,4 10,5 UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 p < 0,0001 (Hi-kvadrat test). * U automobil su uključeni i automobil s kamp-kućicom odnosno plovilom na prikolici i autodom, a zrakoplov obuhvaća i redovni i čarter let PRIJEVOZNO SREDSTVO* I UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU** (%) Ostala odstupanja: Vrsta prijevoznog sredstva kojom se gosti koriste pri dolasku statistički je značajno povezana s pratnjom na putovanju. Iako je automobilski prijevoz primarni oblik dolaska bez obzira s kime gosti putuju, iznadprosječan je udio takvih dolazaka na obiteljskim putovanjima (91%). Dolasci autobusom (19%) i zrakoplovom (14%) znatno su zastupljeniji kod gostiju koji stižu bez pratnje. Statistički značajna povezanost uočena je i između vrste prijevoznog sredstva i učestalosti dolaska u Hrvatsku. Tako su inozemni gosti u prvom posjetu Hrvatskoj, sukladno većoj zastupljenosti udaljenih tržišta, znatno češće od gostiju koji su već posjetili Hrvatsku doputovali zrakoplovom. Udio dolazaka zrakoplovom postupno se smanjuje s povećanjem broja ostvarenih posjeta NAČIN ORGANIZACIJE PUTOVANJA Samostalno organizirano; 66,5% Učestalost dolaska* Prvi posjet Drugi posjet 3 do 5 posjeta 6 i više posjeta Automobil 58,2 75,8 87,3 91,4 Autobus 7,2 5,8 3,7 3,6 Zrakoplov 27,1 12,8 5,1 2,1 Ostalo 7,6 5,7 3,9 2,8 UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 p < 0,0001 (Hi-kvadrat test). * U automobil su uključeni i automobil s kamp-kućicom odnosno plovilom na prikolici i autodom, a zrakoplov obuhvaća i redovni i čarter let. ** Odnosi se samo na inozemne turiste. Posredstvom turističke agencije; 33,5% Samo smještaj organiziran posredstvom turističke agencije; 82,2% III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje Paket - aranžman (prijevoz i smještaj); 16,2% Samo prijevoz organiziran posredstvom turističke agencije; 1,6% 49

57 REZERVACIJA SMJEŠTAJA U MJESTU TURISTIČKOG BORAVKA* Izravno sa smještajnim objektom; 66,2% Nije unaprijed rezerviran smještaj; 27,7% * Za one goste koji su samostalno organizirali putovanje ili su koristili usluge agencije samo za organizaciju prijevoza. Posredstvom turističke zajednice ili ureda (nacionalnog, lokalnog); 3,4% Na neki drugi način; 2,7% TRENUTAK REZERVACIJE SMJEŠTAJA* Trenutak rezervacije smještaja % Manje od tjedan dana prije dolaska 7,6 1 do 4 tjedna prije dolaska 20,6 5 do 8 tjedana prije dolaska 30,1 9 do 12 tjedana prije dolaska 17,6 Više od 12 tjedana prije dolaska 24,2 UKUPNO 100,0 * Za one goste koji su unaprijed rezervirali smještaj. Tijekom ljeta godine trećina gostiju koji su boravili u hrvatskim primorskim destinacijama organizirala je svoje putovanje posredstvom turističke agencije 3. Usluge agencije najčešće su korištene za organizaciju smještaja (82%), a oko 16% gostiju koji su koristili usluge agencije, odnosno oko 6% svih gostiju, doputovalo je paket - aranžmanom. Dvije trećine gostiju koji su samostalno organizirali putovanje ili su koristili usluge agencije samo za organizaciju prijevoza, rezerviralo je smještaj u izravnom kontaktu sa smještajnim objektom, dok 28% tih gostiju nije unaprijed rezerviralo smještaj. Od onih koji su unaprijed rezervirali smještaj, svaki četvrti gost je to učinio barem 12 tjedana, a svaki drugi unutar 1 do 8 tjedana prije dolaska u objekt. Zemlja porijekla: Posredstvo turističke agencije u organizaciji putovanja dominiralo je kod gostiju s udaljenijih tržišta (Rusija, Velika Britanija, Francuska i Nizozemska) koji su, osim Nizozemaca, u velikoj mjeri koristili zračni prijevoz u dolasku u Hrvatsku, a imali su i najveći udio paket aranžmana. Više samostalno organiziranih dolazaka od prosjeka zabilježeno je među domaćim i gostima iz Bosne i Hercegovine. Bez unaprijed rezerviranog smještaja u turističkom mjestu u većoj su mjeri doputovali gosti iz Srbije, Poljske, Slovačke, Slovenije i Italije. 3 Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, u primorskim je županijama tijekom ljeta godine zabilježeno 35% organiziranih dolazaka, tj. dolazaka organiziranih posredstvom turističke agencije, i 34% organiziranih noćenja, tj. noćenja turista na organiziranim putovanjima (Izvor: BIST, Institut za turizam, Zagreb, 2011.). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 50

58 Vrsta smještaja: U privatnom smještaju i kampovima dominira samostalno organizirani dolazak. Najveći udio paket aranžmana je među hotelskih gostima (18%), a bez prethodne rezervacije smještaja češće putuju gosti u kampovima i privatnom smještaju (po 24%). Gosti kampova izdvajaju se najranijom rezervacijom smještaja 39% gostiju, koji su unaprijed rezervirali smještaj, učinilo je to barem 12 tjedana prije dolaska. Županija boravka: Natprosječan udio dolazaka organiziranih posredstvom turističke agencije je među gostima Istarske županije (47%), a većinom se odnosi na organizaciju smještaja (90%). Udjelom paket aranžmana izdvaja se Dubrovačko-neretvanska županija (18%). Najveći udio samostalno organiziranih dolazaka je u Zadarskoj županiji (87%). Promjena u odnosu na 2007.: U skladu sa smanjenjem broja novih inozemnih gostiju i udjela zračnog prijevoza u dolascima u Hrvatsku, smanjen je i udio dolazaka organiziranih posredstvom turističke agencije za 1 postotni bod. Pri tome je najviše smanjen udio paket aranžmana (s 10% u na 6% u godini), dok se posredstvom agencije češće organizira samo smještaj (24% prema 28%) ORGANIZACIJA PUTOVANJA I UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU* 100% Turisti 80% 60% 40% 20% 0% 49,2 64,9 64,0 73,4 50,8 35,1 36,0 26,6 Prvi posjet Drugi posjet 3 do 5 posjeta 6 i više posjeta Posredstvom turističke agencije Samostalno organizirano p < 0,0001 (Hi-kvadrat test). * Odnosi se samo na inozemne turiste ORGANIZACIJA PUTOVANJA I PRIJEVOZNO SREDSTVO* (%) Način organizacije putovanja Automobil* Autobus Zrakoplov* Ostalo Paket-aranžman (prijevoz i smještaj) 0,2 35,0 47,2 2,0 Samo smještaj organiziran posredstvom turističke agencije 28,9 21,6 15,0 19,7 Samo prijevoz organiziran posredstvom turističke agencije 0,1 0,4 5,9 0,3 Samostalno organizirano 70,9 42,9 31,9 78,0 UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 p < 0,0001 (Hi-kvadrat test). * U automobil su uključeni i automobil s kamp-kućicom odnosno plovilom na prikolici i autodom, a zrakoplov obuhvaća i redovni i čarter let. 4 Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, udio noćenja na putovanjima organiziranim posredstvom turističke agencije u ukupnom broju noćenja u komercijalnim smještajnim objektima tijekom ljetnih mjeseci u primorskim županijama smanjen je s 34,5% u na 33,9% u godini, dok je udio organiziranih dolazaka turista povećan s 33,5% na 34,6% (Izvor: BIST, Institut za turizam, Zagreb, 2011.). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 51

59 Ostala odstupanja: Svaki drugi inozemni gost koji je u prvom posjetu Hrvatskoj dolazi organizirano odnosno koristi usluge turističke agencije pri čemu udio organiziranih putovanja naglo opada u drugom posjetu (35%) te se zadržava na toj razini sve do ostvarenih šest ili više posjeta kada iznosi 27%. Posredstvo turističke agencije primarni je način organizacije putovanja za turiste koji dolaze zrakoplovom (68%) ili autobusom (57%) pri čemu je paket aranžman najčešće korištena usluga (u 69% odnosno 61% slučajeva). Automobilski gosti većinom samostalno organiziraju putovanje (71%) KORIŠTENJE INTERNETA PRILIKOM REZERVACIJE SMJEŠTAJA I PRIJEVOZA* Način rezervacije smještaja i prijevoza (%) Korištenje interneta prilikom rezervacije Smještaja Prijevoza Posredstvom turističke agencije 53,1 54,2 Izravno sa smještajnim objektom 44,7 - Izravno s prijevozničkom kompanijom - 62,7 Posredstvom turističke zajednice ili ureda (nacionalnog, lokalnog) 65,3 74,1 UKUPNO 48,7 58,6 * Odnosi se na turiste koji su unaprijed rezervirali smještaj odnosno prijevoz. Gotovo polovica gostiju (49%) koji su unaprijed rezervirali smještaj koristila se internetom pri rezervaciji, a najrjeđe oni koji su smještaj rezervirali izravno sa smještajnim objektom (45%). Internet je u još većoj mjeri korišten kod rezervacije prijevoza (59%). Zemlja porijekla: Korištenjem interneta prilikom rezervacije smještaja izdvajaju se turisti iz Velike Britanije (73%) i Nizozemske (71%). Vrsta smještaja: Svaki drugi hotelski gost koji je unaprijed rezervirao smještaj pri tome se služio internetom. Županija boravka: Korištenjem interneta prilikom rezervacije smještaja izdvajaju se gosti Istarske županije (68%) među kojima je znatno veći udio onih koji se njime koriste u izravnom kontaktu sa smještajnim objektom (71% prema 45% u prosjeku). Internetom se za rezervaciju smještaja i prijevoza ispodprosječno koriste gosti Šibensko-kninske (28%) i Zadarske županije (29% Boravak u destinaciji U ovome se poglavlju analizira nekoliko obilježja važnih za opis boravka gostiju u destinaciji. To su: duljina boravka gostiju mjerena brojem ostvarenih noćenja u Hrvatskoj i mjestu turističkog boravka (mjestu anketiranja), broj korištenih komercijalnih smještajnih objekata za vrijeme boravka u Hrvatskoj (odnosno, za domaće turiste, za vrijeme putovanja), organizacija prehrane vezane uz uslugu smještaja 5 te učestalost bavljenja različitim aktivnostima za vrijeme boravka u nekoj od hrvatskih primorskih destinacija. Uz uobičajeno prikazivanje odstupanja ovih obilježja prema zemlji porijekla, smještajnom objektu i posjećenoj županiji, analizom aktivnosti turista obuhvaćena su i odstupanja s obzirom na sezonu, tj. mjesece boravka u destinaciji, pratnju na putovanju, dob i način organizacije putovanja. 5 Samo noćenje, noćenje s doručkom, polupansion, puni pansion ili all inclusive usluga III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 52

60 DULJINA BORAVKA U HRVATSKOJ I TURISTIČKOM MJESTU Turisti (%) ,9 40,5 27,4 16,1 12,0 1,5 1, Turisti (kumulativni %) Turisti (%) ,6 46,9 24,9 13,7 8,3 1,2 1, do 3 4 do 7 8 do do do do i više 1 do 3 4 do 7 Turisti (kumulativni %) 8 do do do do i više Broj noćenja u Hrvatskoj Broj noćenja u turističkom mjestu % Kumulativni % Većina gostiju u primorskim destinacijama ostvaruje do 10 noćenja (69%). Najčešći su boravci na kojima se ostvaruje od 4 do 7 noćenja (41%), a slijede oni s ostvarenih 8 do 10 (28%) te između 11 i 14 noćenja (16%). U prosjeku, gosti u destinaciji ostvare 9,5 noćenja, jedno noćenje manje u odnosu na ukupan broj noćenja ostvaren na putovanju u Hrvatskoj. Zemlja porijekla: U turističkom mjestu dulje od prosjeka borave gosti iz Nizozemske (11 noćenja), dok kraće boravke (8 noćenja u prosjeku) ostvaruju Britanci i Francuzi među kojima je najveći udio onih koji ostvaruju do 3 noćenja u destinaciji (9%). Vrsta smještaja: Očekivani je rezultat da najkraće borave hotelski gosti (u prosjeku ostvaruju oko 8 noćenja), a najdulje gosti u kampovima (11 noćenja) među kojima oko 36% ostvaruje 11 i više noćenja u turističkom mjestu. Županija boravka: Prosječno najdulji boravak ostvaren je u Zadarskoj županiji (12 noćenja) u kojoj 28% gostiju ostvaruje više od 14 noćenja. Gosti u prosjeku najkraće borave u Dubrovačko-neretvanskoj i Primorsko-goranskoj županiji (po 8 noćenja). Promjena u odnosu na 2007.: I dalje se nastavlja trend povećavanja udjela kraćih dolazaka onih na kojima se ostvaruje od 4 do 7 noćenja. Pri tome se kontinuirano smanjuje udio gostiju koji ostvaruju 11 i više noćenja, što upućuje na tendenciju smanjivanja prosječnog boravka u primorskim županijama (s 11,7 noćenja u na 9,8 noćenja u odnosno 9,5 noćenja u godini). 6 6 Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, prosječan boravak turista, dobiven kao omjer broja ostvarenih noćenja i broja dolazaka turista u komercijalne smještajne objekte u primorske županije tijekom ljeta (lipanjrujan) 2004., i godine je na razini 6 noćenja i nije značajno promijenjen u navedenom razdoblju (Izvor: BIST, Institut za turizam, Zagreb, 2011.). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 53

61 BROJ KORIŠTENIH KOMERCIJALNIH SMJEŠTAJNIH OBJEKATA ZA VRIJEME TURISTIČKOG BORAVKA U HRVATSKOJ 2 objekta; 9,2% 1 objekt; 86,8% 3 i više objekata; 4,0% Većina gostiju za vrijeme svog boravka u Hrvatskoj ostvaruje noćenja u samo jednom komercijalnom smještajnom objektu (87%), dok tek 4% gostiju boravi u tri ili više objekata. Zemlja porijekla: Svaki četvrti gost iz Francuske boravio je u dva ili više komercijalnih smještajnih objekata, a udio takvih gostiju je iznadprosječan i među Britancima (23%) te Nizozemcima (22%). Gosti iz Slovačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Mađarske pretežito su boravili u jednom smještajnom objektu (udio iznad 90%). Vrsta smještaja: Najmanje skloni promjeni smještajnog objekta su gosti koji su boravili u privatnom smještaju među kojima je tek svaki deveti boravio u više smještajnih objekta. Županija boravka: Gosti Dubrovačko-neretvanske županije češće od drugih borave u dva ili više smještajnih objekata (25%), dok je taj udio najmanji u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji tek svaki deseti gost boravi u dva ili više komercijalnih smještajnih objekata. Promjena u odnosu na 2007.: Češće je korištenje samo jednog komercijalnog smještajnog objekta na putovanju što je posebice izraženo u kampovima (udio boravka u samo jednom kampu na putovanju povećao se sa 79% u godini na 85% u 2010.) ORGANIZACIJA PREHRANE U SMJEŠTAJNOM OBJEKTU Polupansion; 18,5% Puni pansion; 3,0% 'All-inclusive'; 2,1% Doručak; 7,5% Bez prehrane; 68,9% Više od dvije trećine gostiju (69%) koristi samo uslugu smještaja, bez uključene prehrane, dok uslugu polupansiona koristi skoro svaki peti gost. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 54

62 Zemlja porijekla: Uslugu prehrane u okviru usluge smještaja većinom koriste gosti s udaljenijih tržišta Rusije, Velike Britanije i Francuske pri čemu natprosječno koriste sve oblike prehrane uključene u uslugu smještaja. Rusi se ističu korištenjem polupansiona i punog pansiona (48% odnosno 16%), dok je među gostima iz Velike Britanije, uz primarno korištenje polupansiona (37%), natprosječan udio onih koji se odlučuju za noćenje s doručkom (27%). Više od tri četvrtine gostiju iz Nizozemske, Poljske, Slovenije, Češke i Mađarske odlučuje se za uslugu smještaja bez uključene prehrane. Vrsta smještaja: Očekivani je rezultat da se gosti u kampovima i privatnom smještaju najčešće odlučuju za prehranu izvan usluge smještaja (94% odnosno 91%), dok većina gostiju u turističkim naseljima (51%) i skoro svi hotelski gosti (96%) imaju neku uslugu prehrane u okviru usluge smještaja. Većina hotelskih gostiju koristi polupansion (56%), a slijedi noćenje s doručkom (21%). Približno svaki deseti hotelski gost odlučuje se za puni pansion, kao i za all-inclusive uslugu. Županija boravka: Dok se gosti Dubrovačko-neretvanske županije ispodprosječno (42%) odlučuju za uslugu smještaja bez uključene prehrane, taj je način organizacije prehrane obilježje barem dvije trećine turista u ostalim županijama pri čemu prednjače gosti Zadarske županije (za 84% prehrana nije u okviru usluge smještaja). Svi oblici prehrane u okviru usluge smještaja iznadprosječno se koriste u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a prema udjelu korištenja polupansiona izdvaja se i Istarska županija (23%) ORGANIZACIJA PREHRANE I ORGANIZACIJA PUTOVANJA Organizacija prehrane Posredstvom turističke agencije Samostalno organizirano Bez prehrane 52,9 76,8 Doručak u okviru smještaja 7,9 7,3 Polupansion 29,8 13,0 Puni pansion 5,0 2,0 'All-inclusive' 4,4 0,9 UKUPNO 100,0 100,0 p < 0,0001 (Hi-kvadrat test). (%) Ostala odstupanja: Manje od četvrtine gostiju koji su samostalno organizirali svoje putovanje koristi uslugu prehrane u okviru usluge smještaja. Gosti koji su putovanje organizirali posredstvom turističke agencije također se većinom odlučuju za prehranu izvan usluge smještaja (53%), ali znatno više od onih na samostalno organiziranom putovanju koriste polupansion (30% prema 13%), puni pansion (5% prema 2%) ili all inclusive uslugu (4% prema 1%). Promjena u odnosu na 2007.: U godini povećano je korištenje usluge smještaja bez uključene prehrane (s 59% na 69%), i to u svim obalnim županijama. Smanjen je udio korištenja svih oblika prehrane u okviru usluge smještaja, osim polupansiona čije je korištenje ostalo na razini iz godine (19%), a čak se i povećalo u hotelskom smještaju (s 48% na 56%). U kampovima i privatnom smještaju znatno je povećan udio usluge smještaja bez uključene prehrane (sa 78% na 94% u kampovima odnosno s 81% na 91% u privatnom smještaju). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 55

63 AKTIVNOSTI* ZA VRIJEME BORAVKA U DESTINACIJI Rang Aktivnosti % 1. Plivanje i kupanje 99,1 2. Odlazak u slastičarnice, 'kafiće' i sl. 96,2 3. Odlazak u restorane 89,9 4. Odlazak u kupnju 82,0 5. Šetnje u prirodi (pješačenje) 73,1 6. Posjet lokalnim zabavama 68,9 7. Razgledavanje znamenitosti 61,8 8. Izleti u nacionalne parkove 44,6 9. Ples ili disco 44,6 10. Posjet koncertima 39,4 11. Posjet muzejima i izložbama 39,3 12. Sportovi na vodi (jedrenje, jedrenje na dasci, skijanje na vodi) 38,4 13. Ronjenje 33,6 14. Zdravstveno-rekreacijski i wellness programi 32,5 15. Vožnja biciklom 29,5 16. Obilazak vinskih cesta (vinarija) 25,9 17. Tenis 24,5 18. Posjet kazalištu i priredbama 24,3 19. Ribolov 22,6 20. Obilazak cesta maslinovog ulja (uljara) 18,2 21. Promatranje ptica 17,6 22. Avanturistički sportovi 15,6 23. Golf 12,3 24. Planinarenje 11,5 25. Jahanje 10,0 * Prikazan je postotak ispitanika koji se pojedinom aktivnošću u destinaciji bave ponekad ili često. Gosti koji borave u primorskim destinacijama tijekom ljeta iznimno su aktivni. Plivanje i kupanje te odlazak u slastičarnice i kafiće aktivnosti su kojima se bavi gotovo svaki gost (99% odnosno 96%), a slijedi odlazak u restorane (90%) i kupnju (82%). Više od dvije trećine gostiju odlazi i u šetnje prirodom (73%) te posjećuje lokalne zabave (69%), a većina i razgledava znamenitosti (62%). U najmanje zastupljene aktivnosti kojima se bavi manje od petine gostiju uglavnom se ubrajaju sportske poput jahanja, planinarenja, golfa i avanturističkih sportova, a manje popularno je i promatranje ptica te obilazak cesta maslinovog ulja. Zemlja porijekla: Zapažene su razlike među zemljama porijekla gostiju kad je riječ o primarnim aktivnostima za vrijeme boravka u destinaciji. U restorane češće od prosjeka odlaze Britanci (96%), čiji je dolazak iznadprosječno motiviran gastronomijom, a češće odlaze i u kupnju (93%). Šetnjama u prirodi ističu se gosti iz Bosne i Hercegovine (84%), dok one privlače znatno manje Rusa (62%) i Britanaca (64%). U razgledavanje znamenitosti odlazi preko tri četvrtine gostiju iz Velike Britanije i Srbije, a puno ne zaostaju niti Francuzi (74%) koji, zajedno s Rusima, rado posjećuju i nacionalne parkove (69% odnosno 68%). Vrsta smještaja: Među gostima, s obzirom na vrstu smještaja u kojoj borave, nema znatnijih odstupanja u učestalosti bavljenja primarnim aktivnostima. Hotelski su gosti manje aktivni u sportskim aktivnostima, ali češće sudjeluju u zdravstveno-rekreacijskim III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 56

64 i wellness programima (43% prema 33% u prosjeku). Dvije trećine odlazi u razgledavanje znamenitosti, a svaki drugi posjećuje nacionalne parkove, što je nešto veći udio nego među gostima u ostalim vrstama smještaja. U obilascima vinskih i cesta maslinovog ulja, kao i u posjetima koncertima, prednjače gosti koji borave u turističkim naseljima i kampovima. Županija boravka: Dok svi naši gosti podjednako uživaju u plivanju i kupanju, odlazak u slastičarnice i kafiće manje privlači goste Ličko-senjske županije (86%) koji pokazuju ispodprosječan interes i za odlazak u restorane (87%). U restorane u još manjoj mjeri odlaze gosti u Primorsko-goranskoj županiji (83%), a najčešće ih posjećuju gosti Dubrovačkoneretvanske županije (95%). U šetnju prirodom odlaze gosti Šibensko-kninske (87%) i Primorsko-goranske županije (86%), a rjeđe od prosjeka gosti Istarske županije (62%). U razgledavanju znamenitosti najaktivniji su gosti triju najjužnijih županija Dubrovačkoneretvanske (70%), Šibensko-kninske (70%) i Splitsko-dalmatinske (68%) pri čemu gosti Dubrovačko-neretvanske županije prednjače i u posjetima muzejima i izložbama (55%) te kazalištima ili priredbama (37%). Na izlete u nacionalne parkove najviše odlaze gosti Šibensko-kninske županije (73%). Skoro svaki drugi gost Primorsko-goranske županije sudjeluje u zdravstveno-rekreacijskim i wellness programima, a natprosječan je i udio onih koji odlaze na vožnje biciklom (40%), što je s obzirom na atrakcije navedenih županija očekivani rezultat AKTIVNOSTI* ZA VRIJEME BORAVKA U DESTINACIJI I DOB TURISTA Rang** Aktivnosti Do 29 g. 30 do 49 g. 50 i više g. Rang % Rang % Rang % 1. Plivanje i kupanje 1. 99, , ,4 2. Odlazak u slastičarnice, 'kafiće' i sl , , ,2 3. Odlazak u restorane 3. 91, , ,7 4. Odlazak u kupnju 4. 83, , ,9 5. Šetnje u prirodi (pješačenje) 7. 63, , ,3 6. Posjet lokalnim zabavama 6. 73, , ,5 7. Razgledavanje znamenitosti 8. 61, , ,1 8. Izleti u nacionalne parkove , , ,1 9. Ples ili disco 5. 76, , ,1 10. Posjet koncertima , , ,3 11. Posjet muzejima i izložbama , , ,9 12. Sportovi na vodi 9. 51, , ,0 13. Ronjenje , , ,1 14. Zdravstveno-rekreacijski i wellness programi , , ,4 15. Vožnja biciklomikl , , ,9 16. Obilazak vinskih cesta (vinarija) , , ,4 17. Tenis , , ,4 18. Posjet kazalištu i priredbama , , ,2 19. Ribolov , , ,4 20. Obilazak cesta maslinovog ulja (uljara) , , ,8 21. Promatranje ptica , , ,5 22. Avanturistički sportovi , , ,9 23. Golf , , ,9 24. Planinarenje , , ,0 25. Jahanje , , ,5 * Prikazan je postotak ispitanika koji se pojedinom aktivnošću u destinaciji bave ponekad ili često. ** Redoslijed aktivnosti odgovara onom na skupu svih ispitanika. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 57

65 AKTIVNOSTI* ZA VRIJEME BORAVKA U DESTINACIJI I PRATNJA NA PUTOVANJU Aktivnosti S članovima obitelji Bez pratnje S partnerom S prijateljima Rang % Rang % Rang % Rang % 1. Plivanje i kupanje 1. 99, , , ,7 2. Odlazak u slastičarnice, 'kafiće' i sl , , , ,0 3. Odlazak u restorane 3. 88, , , ,1 4. Odlazak u kupnju 4. 82, , , ,8 Rang** 5. Šetnje u prirodi (pješačenje) 5. 75, , , ,8 6. Posjet lokalnim zabavama 6. 68, , , ,8 7. Razgledavanje znamenitosti 7. 62, , , ,5 8. Izleti u nacionalne parkove 8. 47, , , ,5 9. Ples ili disco , , , ,9 10. Posjet koncertima , , , ,7 11. Posjet muzejima i izložbama 9. 39, , , ,0 12. Sportovi na vodi , , , ,4 13. Ronjenje , , , ,5 14. Zdravstveno-rekreacijski i wellness programi , , , ,4 15. Vožnja biciklom , , , ,5 16. Obilazak vinskih cesta (vinarija) , , , ,8 17. Tenis , , , ,7 18. Posjet kazalištu i priredbama , , , ,3 19. Ribolov , , , ,6 20. Obilazak cesta maslinovog ulja (uljara) , , , ,9 21. Promatranje ptica , , , ,0 22. Avanturistički sportovi , , , ,7 23. Golf , , , ,6 24. Planinarenje , , , ,2 25. Jahanje 25. 9, , , ,7 * Prikazan je postotak ispitanika koji se pojedinom aktivnošću u destinaciji bave ponekad ili često. ** Redoslijed aktivnosti odgovara onom na skupu svih ispitanika. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 58

66 AKTIVNOSTI* ZA VRIJEME BORAVKA U DESTINACIJI I NAČIN ORGANIZACIJE PUTOVANJA Rang** Aktivnosti Posredstvom turističke agencije Samostalno organizirano Rang % Rang % 1. Plivanje i kupanje 1. 99, ,0 2. Odlazak u slastičarnice, 'kafiće' i sl , ,4 3. Odlazak u restorane 3. 87, ,0 4. Odlazak u kupnju 4. 86, ,6 5. Šetnje u prirodi (pješačenje) 5. 69, ,9 6. Posjet lokalnim zabavama 6. 64, ,8 7. Razgledavanje znamenitosti 7. 60, ,5 8. Izleti u nacionalne parkove 9. 42, ,5 9. Ples ili disco 8. 44, ,6 10. Posjet koncertima , ,0 11. Posjet muzejima i izložbama , ,9 12. Sportovi na vodi , ,7 13. Ronjenje , ,9 14. Zdravstveno-rekreacijski i wellness programi , ,2 15. Vožnja biciklom , ,3 16. Obilazak vinskih cesta (vinarija) , ,2 17. Tenis , ,5 18. Posjet kazalištu i priredbama , ,4 19. Ribolov , ,6 20. Obilazak cesta maslinovog ulja (uljara) , ,0 21. Promatranje ptica , ,2 22. Avanturistički sportovi , ,8 23. Golf , ,9 24. Planinarenje 25. 8, ,8 25. Jahanje 24. 9, ,2 * Prikazan je postotak ispitanika koji se pojedinom aktivnošću u destinaciji bave ponekad ili često. ** Redoslijed aktivnosti odgovara onom na skupu svih ispitanika. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 59

67 AKTIVNOSTI* ZA VRIJEME BORAVKA U DESTINACIJI I SEZONE Rang** Aktivnosti VII i VIII VI i IX Rang % Rang % 1. Plivanje i kupanje 1. 99, ,8 2. Odlazak u slastičarnice, 'kafiće' i sl , ,1 3. Odlazak u restorane 3. 89, ,3 4. Odlazak u kupnju 4. 81, ,2 5. Šetnje u prirodi (pješačenje) 5. 72, ,9 6. Posjet lokalnim zabavama 6. 69, ,1 7. Razgledavanje znamenitosti 7. 61, ,4 8. Izleti u nacionalne parkove 9. 44, ,3 9. Ples ili disco 8. 44, ,3 10. Posjet koncertima , ,4 11. Posjet muzejima i izložbama , ,8 12. Sportovi na vodi , ,2 13. Ronjenje , ,0 14. Zdravstveno-rekreacijski i wellness programi , ,1 15. Vožnja biciklomikl , ,5 16. Obilazak vinskih cesta (vinarija) , ,5 17. Tenis , ,7 18. Posjet kazalištu i priredbama , ,2 19. Ribolov , ,1 20. Obilazak cesta maslinovog ulja (uljara) , ,2 21. Promatranje ptica , ,1 22. Avanturistički sportovi , ,4 23. Golf , ,0 24. Planinarenje , ,4 25. Jahanje , ,1 * Prikazan je postotak ispitanika koji se pojedinom aktivnošću u destinaciji bave ponekad ili često. ** Redoslijed aktivnosti odgovara onom na skupu svih ispitanika. Ostala odstupanja: Većina primarnih aktivnosti odnosno onih kojima se na odmoru bavi barem dvije trećine svih gostiju, podjednako su privlačne gostima svih promatranih dobnih skupina. No, za odlazak u kupnju manje su zainteresirani gosti stariji od 50 godina (78%) koji znatno češće odlaze u šetnje prirodom (81%). Mladi gosti, odnosno oni do 29 godina starosti, češće odlaze na lokalne zabave (74%) ili ples/disco (77%). Gosti koji su došli bez pratnje pasivniji su u gotovo svim primarnim aktivnostima od ostalih gostiju, ali znatno češće odlaze na planinarenje (21%). Obiteljska putovanja karakteriziraju češći odlasci na izlete u nacionalne parkove (47%), a sportski najaktivniji su oni koji dolaze s prijateljima posebice u sportovima na vodi (51%), ronjenju (45%) i avanturističkim sportovima (28%), a većinom, i iznadprosječno, posjećuju koncerte (53%) i lokalne zabave (75%), a tek jedna petina ne odlazi na ples ili u disco. Gosti koji su samostalno organizirali putovanje aktivniji su od onih koji su doputovali posredstvom turističke agencije, posebice u sportskim aktivnostima, a češće odlaze i u restorane (91% prema 88%), na lokalne zabave (71% prema 65%) ili u šetnje prirodom (75% prema 69%). Gostima koji su koristili usluge turističke agencije zanimljivija je kupnja (87% prema 80%) te posjet muzejima i izložbama (42% prema 38%) odnosno kazalištu i priredbama (26% prema 23%). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 60

68 Bez obzira na sezonu boravka odnosno na to borave li gosti u lipnju i rujnu ili srpnju i kolovozu, učestalost bavljenja primarnim aktivnostima, pa i većinom ostalih, znatno se ne razlikuje. Iznimku čine sportske aktivnosti kojima se češće bave gosti tijekom srpnja i kolovoza. Promjena u odnosu na 2007.: Osim u osnovnim aktivnostima (plivanje i kupanje, odlazak u kupnju, kafiće i restorane) turisti su u godini u manjoj mjeri sudjelovali u gotovo svim ostalim aktivnostima. Izuzetak su šetnje u prirodi i posjet lokalnim zabavama te zdravstveno-rekreacijski i wellness programi ODLAZAK NA IZLETE* TIJEKOM BORAVKA U DESTINACIJI Odlazak na: % Samostalno organizirane izlete 45,7 Izlete organizirane posredstvom turističke agencije 18,0 * Mogućnost više odgovora. Gosti tijekom boravka u primorskim destinacijama većinom ne odlaze na izlete. Pritom su zastupljeniji samostalno organizirani izleti (46%), dok manje od petine gostiju odlazi na izlete organizirane posredstvom turističke agencije. Zemlja porijekla: Izletima organiziranim posredstvom turističke agencije većinom su privučeni Rusi (58%), a na njih odlazi i više od trećine Britanaca (37%). Najmanji interes za takve izlete pokazuju domaći (10%) te gosti iz Bosne i Hercegovine i Mađarske (po 11%). Na samostalno organizirane izlete odlazi većina Britanaca, Poljaka i Francuza. Vrsta smještaja: Očekivano, najveći je udio odlazaka na izlete organizirane posredstvom agencije među hotelskim gostima (30% prema 18% u prosjeku). Županija boravka: Odlaskom na samostalno organizirane izlete ističu se gosti Šibenskokninske županije (64%), dok na one organizirane posredstvom agencije natprosječno odlaze gosti Dubrovačko-neretvanske županije (27%), u kojoj je i najveći udio dolazaka organiziranih posredstvom turističke agencije Zadovoljstvo ponudom Zadovoljstvo elementima turističke ponude mjesta kontinuirano se prati od samih početaka provođenja istraživanja TOMAS Ljeto. U istraživanju provedenom tijekom ljeta godine ispitivalo se zadovoljstvo turista ukupnim boravkom te s 27 elemenata turističke ponude destinacije, a ispitanici su mogli dati ocjene od 1 (vrlo loše) do 5 (odlično). Svi su odgovori, prema zbroju ocjena 4 i 5, svrstani u tzv. rangove zadovoljstva, od vrlo niskog do vrlo visokog stupnja zadovoljstva. 8 U ovom se poglavlju osim stupnja zadovoljstva gostiju elementima ponude i utjecaja pojedinih obilježja na to zadovoljstvo (dob, učestalost dolaska u Hrvatsku) prikazuju stavovi turista o elementima koji su utjecali na izbor destinacije. Za 14 elemenata turisti su ocjenjivali utjecaj kojeg element ima na izbor destinacije na skali od 1- nema utjecaja do 6- vrlo velik utjecaj. 7 Povećano sudjelovanje u zdravstveno-rekreacijskim i wellness programima može biti i posljedica promjene sadržaja pitanja u u odnosu na godinu. Naime, u godini aktivnost je preformulirana iz sudjelovanje u zdravstveno-rekreacijskim programima s voditeljem u sudjelovanje u zdravstveno-rekreacijskim i wellness programima. 8 Za detaljno objašnjenje pogledati Metode istraživanja, poglavlje II.6. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 61

69 Zadovoljstvo gostiju ponudom hrvatskih primorskih destinacija u ovome istraživanju mjeri se i u odnosu na konkurentske destinacije. Ispitanici su svoje zadovoljstvo sa 17 elemenata ponude ocjenjivali uspoređujući Hrvatsku s konkurentskim turističkim destinacijama koje su posjetili tijekom protekle tri godine. Za svaki element ponude ispitanici su ocjenjivali što je za njih bolje, slično ili lošije u Hrvatskoj u usporedbi s odabranom destinacijom. Prikazani su rezultati usporedbe Hrvatske u odnosu na destinacije na Sredozemlju: Portugal, Španjolsku, Francusku, Italiju, Sloveniju, Crnu Goru, Grčku i Tursku STUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTIČKE PONUDE MJESTA Rang* Elementi ponude 1. Ljepota prirode i krajolika 2. Pogodnost za provođenje obiteljskog odmora 3. Ljubaznost osoblja u smještajnom objektu 4. Kvaliteta hrane u restoranima izvan smj. objekta 5. Osobna sigurnost 6. Gostoljubivost lokalnog stanovništva 7. Kvaliteta hrane u smještajnom objektu 8. Pogodnost za kratki odmor 9. Slikovitost i uređenost mjesta 10. Komfor smještaja 11. Kvaliteta usluga u smještajnom objektu 12. Bogatstvo gastronomske ponude u mjestu 13. Čistoća plaža 14. Ekološka očuvanost 15. Kvaliteta informacija u destinaciji 16. 'Vrijednost za novac' gastronomske ponude 17. 'Vrijednost za novac' smještaja 18. Ponuda organiziranih izleta u okolicu 19. Bogatstvo sportskih sadržaja 20. Prometna dostupnost mjesta 21. Prezentacija kulturne baštine 22. Kvaliteta označavanja znamenitosti 23. Bogatstvo sadržaja za zabavu 24. Raznolikost kulturnih manifestacija 25. Opremljenost i uređenost plaža 26. Mogućnost za kupnju 27. Kvaliteta lokalnog prijevoza UKUPNI BORAVAK * Rang prema zbroju postotaka za ocjene vrlo dobro i odlično. Stupanj zadovoljstva Stupanj zadovoljstva: Vrlo visok Visok Srednji Nizak Vrlo nizak III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 62

70 Gosti koji su boravili u našim primorskim mjestima iznimno su zadovoljni ukupnim boravkom. I za većinu elemenata ponude, 23 od 27, gosti su iskazali visok ili vrlo visok stupanj zadovoljstva. Najbolje ocijenjeni elementi su ljepota prirode i krajolika, pogodnost za provođenje obiteljskog odmora, socijalni elementi koji uključuju ljubaznost osoblja, gostoljubivost lokalnog stanovništva i osobnu sigurnost, te kvaliteta hrane u smještajnom objektu i restoranima izvan smještajnog objekta. Prezentacijom kulturne baštine, kvalitetom označavanja znamenitosti i ponudom zabave, kao elementima ponude destinacije, gosti su bili zadovoljni, ali nešto manje u odnosu na većinu ostalih elemenata kojima su bili zadovoljni. U one elemente za koje su gosti iskazali srednji stupanj zadovoljstva, ubrajaju se također elementi ponude destinacije, od raznolikosti kulturnih manifestacija, opremljenosti i uređenosti plaža, mogućnosti za kupnju do kvalitete lokalnog prijevoza koja podrazumijeva i organizaciju prometa u destinaciji. Zemlja porijekla: Naši najzadovoljniji gosti su Nizozemci, Rusi, Britanci, Talijani i Slovenci. Iznimno su zadovoljni većinom elemenata turističke ponude, a niti jednim elementom nisu nezadovoljni. Najnezadovoljniji su gosti iz Bosne i Hercegovine koji su nezadovoljni gotovo polovicom elemenata, među kojima se ističu ponuda sportskih i sadržaja za zabavu te kulturnih manifestacija, prezentacija kulturne baštine i mogućnosti za kupnju. Prema stupnju nezadovoljstva slijede Česi, Poljaci i Slovaci. Između ostalog, Česi i Poljaci su nezadovoljni vrijednošću za novac gastronomske ponude i smještaja, dok su Slovaci niskim stupnjem zadovoljstva ocijenili ponudu organiziranih izleta. Vrsta smještaja: Stupanj zadovoljstva gostiju bitno se ne razlikuje s obzirom na vrstu smještaja u kojoj borave. Ipak, nešto zadovoljniji bili su gosti u turističkim naseljima i kampovima. Iskazali su iznimno zadovoljstvo većinom elemenata turističke ponude pri čemu su sve elemente ocijenili visokom ili vrlo visokom ocjenom. Hotelski gosti su srednje zadovoljni kvalitetom označavanja znamenitosti i kvalitetom lokalnog prijevoza odnosno organizacijom prometa u destinaciji, ponudom sadržaja za zabavu i kulturnih manifestacija te opremljenošću odnosno uređenošću plaža i mogućnostima za kupnju. Najmanje su zadovoljni gosti koji su boravili u privatnom smještaju. Županija boravka: Zadovoljstvo pojedinim elementima ponude u primorskim županijama prilično se razlikuje. Najzadovoljniji su gosti Istarske županije koji su svim elementima, osim opremljenošću i uređenošću plaža za koje su iskazali nešto niži, ali još uvijek visok stupanj zadovoljstva, iznimno zadovoljni. Iznimno zadovoljni većinom elemenata turističke ponude su i gosti Primorsko-goranske županije. Gosti te županije ispodprosječno su zadovoljni raznolikošću kulturnih manifestacija, a iznimno su nezadovoljni kvalitetom lokalnog prijevoza. U Zadarskoj županiji je većina elemenata ocijenjena visokim stupnjem zadovoljstva, no gosti su nezadovoljni ekološkom očuvanošću i kvalitetom lokalnog prijevoza. Najveća odstupanja od prosjeka u Splitsko-dalmatinskoj županiji zamijećena su kod vrijednosti za novac smještaja, ponude organiziranih izleta, sportskih i sadržaja za zabavu, kao i prezentacije kulturne baštine te kvalitete označavanja znamenitosti za koje su gosti iskazali nizak stupanj zadovoljstva. Gosti Dubrovačko-neretvanske županije također su nezadovoljni ponudom sportskih i sadržaja za zabavu, ali i prometnom dostupnošću mjesta, dok su izrazito nezadovoljni mogućnostima za kupnju. Najmanje zadovoljstvo turističkom ponudom iskazali su gosti Ličko-senjske i Šibensko-kninske županije. Pritom su u Ličko-senjskoj nezadovoljni s 10 elemenata ponude poput kvalitete informacija i označavanja znamenitosti, ponude organiziranih izleta te sportskih i sadržaja za zabavu, a još su nezadovoljniji prezentacijom kulturne baštine, raznolikošću kulturnih manifestacija III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 63

71 i kvalitetom lokalnog prijevoza. Udjelom elemenata turističke ponude kojima su turisti najnezadovoljniji prednjači Šibensko-kninska županija, a odnose se na opremljenost i uređenost plaža, kvalitetu lokalnog prijevoza, vrijednost za novac gastronomske ponude te bogatstvo sportskih sadržaja. Turisti su u toj županiji, između ostalog, nezadovoljni i čistoćom plaža, ekološkom očuvanošću i vrijednošću za novac smještaja STUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTIČKE PONUDE MJESTA I DOB TURISTA Rang* Elementi ponude Do 29 g. 30 do 49 g. 50 i više g. 1. Ljepota prirode i krajolika 2. Pogodnost za provođenje obiteljskog odmora 3. Ljubaznost osoblja u smještajnom objektu 4. Kvaliteta hrane u restoranima izvan smj. objekta 5. Osobna sigurnost 6. Gostoljubivost lokalnog stanovništva 7. Kvaliteta hrane u smještajnom objektu 8. Pogodnost za kratki odmor 9. Slikovitost i uređenost mjesta 10. Komfor smještaja 11. Kvaliteta usluga u smještajnom objektu 12. Bogatstvo gastronomske ponude u mjestu 13. Čistoća plaža 14. Ekološka očuvanost 15. Kvaliteta informacija u destinaciji 16. 'Vrijednost za novac' gastronomske ponude 17. 'Vrijednost za novac' smještaja 18. Ponuda organiziranih izleta u okolicu 19. Bogatstvo sportskih sadržaja 20. Prometna dostupnost mjesta 21. Prezentacija kulturne baštine 22. Kvaliteta označavanja znamenitosti 23. Bogatstvo sadržaja za zabavu 24. Raznolikost kulturnih manifestacija 25. Opremljenost i uređenost plaža 26. Mogućnost za kupnju 27. Kvaliteta lokalnog prijevoza UKUPNI BORAVAK * Rang prema zbroju postotaka za ocjene vrlo dobro i odlično na skupu svih ispitanika. Stupanj zadovoljstva: Vrlo visok Visok Srednji Nizak Vrlo nizak III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 64

72 STUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTIČKE PONUDE MJESTA I UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU** Rang* Elementi ponude 1. Ljepota prirode i krajolika 2. Pogodnost za provođenje obiteljskog odmora 3. Ljubaznost osoblja u smještajnom objektu 4. Kvaliteta hrane u restoranima izvan smj. objekta 5. Osobna sigurnost 6. Gostoljubivost lokalnog stanovništva 7. Kvaliteta hrane u smještajnom objektu 8. Pogodnost za kratki odmor 9. Slikovitost i uređenost mjesta 10. Komfor smještaja 11. Kvaliteta usluga u smještajnom objektu 12. Bogatstvo gastronomske ponude u mjestu 13. Čistoća plaža 14. Ekološka očuvanost 15. Kvaliteta informacija u destinaciji 16. 'Vrijednost za novac' gastronomske ponude 17. 'Vrijednost za novac' smještaja 18. Ponuda organiziranih izleta u okolicu 19. Bogatstvo sportskih sadržaja 20. Prometna dostupnost mjesta 21. Prezentacija kulturne baštine 22. Kvaliteta označavanja znamenitosti 23. Bogatstvo sadržaja za zabavu 24. Raznolikost kulturnih manifestacija 25. Opremljenost i uređenost plaža 26. Mogućnost za kupnju 27. Kvaliteta lokalnog prijevoza Prvi posjet Drugi posjet 3 do 5 posjeta 6 i više posjeta UKUPNI BORAVAK * Rang prema zbroju postotaka za ocjene vrlo dobro i odlično na skupu svih ispitanika. ** Odnosi se samo na inozemne turiste. Stupanj zadovoljstva: Vrlo visok Visok Srednji Nizak Vrlo nizak III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 65

73 STUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTIČKE PONUDE MJESTA I PRATNJA NA PUTOVANJU Rang* Elementi ponude S članovima obitelji Bez pratnje S partnerom S prijateljima 1. Ljepota prirode i krajolika 2. Pogodnost za provođenje obiteljskog odmora 3. Ljubaznost osoblja u smještajnom objektu 4. Kvaliteta hrane u restoranima izvan smj. objekta 5. Osobna sigurnost 6. Gostoljubivost lokalnog stanovništva 7. Kvaliteta hrane u smještajnom objektu 8. Pogodnost za kratki odmor 9. Slikovitost i uređenost mjesta 10. Komfor smještaja 11. Kvaliteta usluga u smještajnom objektu 12. Bogatstvo gastronomske ponude u mjestu 13. Čistoća plaža 14. Ekološka očuvanost 15. Kvaliteta informacija u destinaciji 16. 'Vrijednost za novac' gastronomske ponude 17. 'Vrijednost za novac' smještaja 18. Ponuda organiziranih izleta u okolicu 19. Bogatstvo sportskih sadržaja 20. Prometna dostupnost mjesta 21. Prezentacija kulturne baštine 22. Kvaliteta označavanja znamenitosti 23. Bogatstvo sadržaja za zabavu 24. Raznolikost kulturnih manifestacija 25. Opremljenost i uređenost plaža 26. Mogućnost za kupnju 27. Kvaliteta lokalnog prijevoza UKUPNI BORAVAK * Rang prema zbroju postotaka za ocjene vrlo dobro i odlično na skupu svih ispitanika. Stupanj zadovoljstva: Vrlo visok Visok Srednji Nizak Vrlo nizak Ostala odstupanja: Prema stupnju zadovoljstva izdvajaju se gosti najstarije dobne skupine (50 i više godina) koji su većinom elemenata bili iznimno zadovoljni. Mlađi turisti bili su srednje zadovoljni uređenošću plaža, kvalitetom lokalnog prijevoza, prezentacijom kulturne baštine, kao i raznolikošću kulturnih manifestacija te mogućnostima za kupnju. Turisti najmlađe dobne skupine srednji su stupanj zadovoljstva iskazali i za prometnu dostupnost, kvalitetu označavanja znamenitosti, ponudu sportskih i sadržaja za zabavu te organiziranih izleta. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 66

74 Najzadovoljniji su turisti s ostvarenih tri ili više posjeta Hrvatskoj, a posebice oni koji su ostvarili između tri i pet posjeta. Najnezadovoljniji su turisti u drugom posjetu koji su većinu elemenata ocijenili srednjim, a ponudu kulturnih manifestacija niskim stupnjem zadovoljstva. S obzirom na pratnju na putovanju, nešto zadovoljniji od ostalih skupina su gosti koji dolaze samo s partnerom. Promjena u odnosu na 2007.: Zadovoljstvo ponudom poraslo je za gotovo sve elemente ponude, u svim vrstama smještaja. Najveći pozitivni skok u ocjeni zadovoljstva u odnosu na godinu zabilježen je za prezentaciju kulturne baštine i kvalitetu označavanja znamenitosti te ponudu zabave. Međutim, redoslijed pojedinih elemenata nije znatno promijenjen u odnosu na godinu. I dalje su elementi ponude destinacije među posljednje rangiranim elementima na ljestvici stupnja zadovoljstva UTJECAJ NA IZBOR DESTINACIJE* Rang Elementi ponude % 1. Ljepota krajolika 62,3 2. Osjećaj sigurnosti u zemlji 57,6 3. Povoljne cijene 54,9 4. Gostoljubivost 54,8 5. Kvaliteta smještajne ponude 53,7 6. Imidž zemlje 48,2 7. Kvaliteta ugostiteljske ponude 48,1 8. Ekološka očuvanost 46,4 9. Mogućnosti za zabavu 44,0 10. Mogućnosti za sport i rekreaciju 41,9 11. Blizina ovog mjesta 40,6 12. Kulturna baština 34,9 13. Urbanistička i arhitektonska skladnost mjesta 34,5 14. Mogućnosti za kupovinu 32,1 * Prikazan je udio ispitanika koji su utjecaj pojedinog elementa ponude na izbor destinacije ocijenili velikim ili vrlo velikim. Većina gostiju je ljepotu krajolika, osjećaj sigurnosti, povoljne cijene i gostoljubivost te kvalitetu smještajne ponude izdvojila kao elemente s velikim ili vrlo velikim utjecajem na izbor destinacije provođenja ljetnog odmora. Skoro svakom drugom gostu bitan je i imidž zemlje te kvaliteta ugostiteljske ponude. Zemlja porijekla: Ljepota krajolika je najvažniji element izbora destinacije gostima s gotovo svih emitivnih tržišta koji su ljetovali u hrvatskim primorskim županijama tijekom ljeta godine. Najizbirljiviji su Britanci među kojima važnu ulogu u izboru destinacije, osim ljepote krajolika, imaju i povoljne cijene, kvaliteta smještajne i ugostiteljske ponude te gostoljubivost. Rusima je natprosječno bitna kvaliteta ugostiteljske ponude i kulturna baština, a Nizozemcima ekološka očuvanost i gostoljubivost. Vrsta smještaja: Pri donošenju odluke o izboru destinacije, natprosječnim utjecajem različitih elemenata ponude ističu se gosti koji borave u turističkim naseljima kojima su znatno bitniji kvaliteta ugostiteljske ponude, kulturna baština i mogućnosti za kupnju. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 67

75 Županija boravka: Za goste Dubrovačko-neretvanske, Istarske i Primorsko-goranske županije gotovo svi elementi u većoj mjeri utječu na odabir destinacije provođenja ljetnog odmora. Za goste Dubrovačko-neretvanske županije natprosječan utjecaj na izbor destinacije ima ljepota prirode i krajolika (85%), a za više od dvije trećine gostiju županije u odabiru destinacije bitni su i kvaliteta smještajne i ugostiteljske ponude, povoljne cijene te imidž zemlje. Za goste Istarske županije najveći utjecaj na izbor destinacije ima gostoljubivost koju navodi 62% gostiju, a natprosječno su bitni i kvaliteta ugostiteljske ponude (59%), urbanistička i arhitektonska skladnost (54%), te mogućnost za bavljenje sportom i rekreacijom odnosno kupnjom koje navodi svaki drugi gost županije. Gostima Primorsko-goranske županije najvažniji u odabiru destinacije su osjećaj sigurnosti (82%) i povoljne cijene (72%). Ljepota krajolika i osjećaj sigurnosti najvažniji su elementi gostima Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije. Pri odabiru destinacije, gostima Zadarske županije također je u najvećoj mjeri bitna ljepota krajolika UTJECAJ NA IZBOR DESTINACIJE* I DOB TURISTA Do 29 g. 30 do 49 g. 50 i više g. Rang** Elementi ponude Rang % Rang % Rang % 1. Ljepota krajolika 3. 57, , ,6 2. Osjećaj sigurnosti u zemlji 5. 53, , ,6 3. Povoljne cijene 1. 63, , ,3 4. Gostoljubivost 4. 54, , ,3 5. Kvaliteta smještajne ponude 7. 50, , ,2 6. Imidž zemlje , , ,4 7. Kvaliteta ugostiteljske ponude 8. 49, , ,9 8. Ekološka očuvanost 9. 45, , ,0 9. Mogućnosti za zabavu 2. 58, , ,5 10. Mogućnosti za sport i rekreaciju 6. 53, , ,9 11. Blizina ovog mjesta , , ,2 12. Kulturna baština , , ,0 13. Urbanistička i arhitektonska skladnost mjesta , , ,2 14. Mogućnosti za kupovinu , , ,7 * Prikazan je udio ispitanika koji su utjecaj pojedinog elementa ponude na izbor destinacije ocijenili velikim ili vrlo velikim. ** Rang prema zbroju postotaka na skupu svih ispitanika. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 68

76 UTJECAJ NA IZBOR DESTINACIJE* I PRATNJA NA PUTOVANJU S članovima Bez S S Rang** Elementi ponude obitelji pratnje partnerom prijateljima Rang % Rang % Rang % Rang % 1. Ljepota krajolika 1. 63, , , ,8 2. Osjećaj sigurnosti u zemlji 2. 57, , , ,4 3. Povoljne cijene 3. 54, , , ,1 4. Gostoljubivost 5. 54, , , ,4 5. Kvaliteta smještajne ponude 4. 54, , , ,8 6. Imidž zemlje 6. 48, , , ,4 7. Kvaliteta ugostiteljske ponude 7. 47, , , ,5 8. Ekološka očuvanost 8. 47, , , ,8 9. Mogućnosti za zabavu , , , ,9 10. Mogućnosti za sport i rekreaciju 9. 41, , , ,6 11. Blizina ovog mjesta , , , ,4 12. Kulturna baština , , , ,1 13. Urbanistička i arhitektonska skladnost mjesta , , , ,3 14. Mogućnosti za kupovinu , , , ,0 * Prikazan je udio ispitanika koji su utjecaj pojedinog elementa ponude na izbor destinacije ocijenili velikim ili vrlo velikim. ** Rang prema zbroju postotaka na skupu svih ispitanika UTJECAJ NA IZBOR DESTINACIJE* I UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU** Prvi posjet Drugi posjet 3 do 5 posjeta 6 i više posjeta Rang*** Elementi ponude Rang % Rang % Rang % Rang % 1. Ljepota krajolika 1. 70, , , ,9 2. Osjećaj sigurnosti u zemlji 2. 61, , , ,3 3. Povoljne cijene 6. 57, , , ,3 4. Gostoljubivost 3. 58, , , ,0 5. Kvaliteta smještajne ponude 4. 58, , , ,3 6. Imidž zemlje 7. 56, , , ,0 7. Kvaliteta ugostiteljske ponude 5. 58, , , ,1 8. Ekološka očuvanost 8. 56, , , ,2 9. Mogućnosti za zabavu , , , ,8 10. Mogućnosti za sport i rekreaciju 9. 47, , , ,7 11. Blizina ovog mjesta , , , ,4 12. Kulturna baština , , , ,5 13. Urbanistička i arhitektonska skladnost mjesta , , , ,5 14. Mogućnosti za kupovinu , , , ,8 * Prikazan je udio ispitanika koji su utjecaj pojedinog elementa ponude na izbor destinacije ocijenili velikim ili vrlo velikim. ** Odnosi se samo na inozemne turiste. *** Rang prema zbroju postotaka na skupu svih ispitanika. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 69

77 Ostala odstupanja: Najmlađoj promatranoj dobnoj skupini na izbor destinacije u većoj mjeri utječu povoljne cijene (63%), mogućnosti za zabavu (59%), sport i rekreaciju (53%) te kupovinu (39%). Ostali elementi ponude, posebice ljepota krajolika i kvaliteta smještajne ponude, važniji su pri donošenju odluke o izboru destinacije gostima najstarije dobne skupine. Pri putovanju s članovima obitelji ili samo s partnerom veću važnost za odabir destinacije ima većina elemenata poput osjećaja sigurnosti, ljepote krajolika, gostoljubivosti te kvalitete smještajne i ugostiteljske ponude. Gostima koji dolaze s prijateljima znatno važniji element pri odabiru destinacije je mogućnost za zabavu (52%). Gostima koji su u prvom posjetu Hrvatskoj, svi elementi ponude imaju veću važnost za odabir destinacije. Oni kojima je ovo barem treći posjet, manje pažnje pri odabiru destinacije pridaju elementima poput urbanističke i arhitektonske skladnosti mjesta, kvalitete smještajne i ugostiteljske ponude te kulturne baštine. Promjena u odnosu na 2007.: Utjecaj svih elemenata ponude na odabir destinacije u godini manji je od onog zabilježenog godine. Međutim, došlo je do promjene u redoslijedu važnosti pojedinih elemenata. Najviše je povećana važnost osjećaja sigurnosti u zemlji pri odabiru destinacije, elementa koji je sa šestog mjesta prema važnosti u skočio na drugo mjesto prema važnosti u godini. Skok u važnosti zabilježen je i kod imidža zemlje koji je s dvanaestog mjesta skočio na šesto. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 70

78 OCJENA ELEMENATA PONUDE U ODNOSU NA KONKURENTSKE ZEMLJE* P o r t u g a l Š p a nj o l s k a F r a n c u s k a I t a l i j a Imidž zemlje 8,7 23,0 19,9 23,9 20,2 17,9 29,1 19,5 Osjeæaj sigurnosti u zemlji 44,9 36,0 31,2 35,1 6,0 6,4 14,2 10,1 Socijalni elementi Gostoljubivost 29,6 22,5 32,1 31,9 2,1 11,1 9,8 14,3 Ljepota krajolika Urbanist. i arhitekt. skladnost mjesta Ekološka oèuvanost Èistoæa mjesta 33,0 41,0 28,9 43,1 4,4 5,8 10,4 7,0 15,7 18,7 14,4 24,4 21,1 12,4 17,8 15,4 30,7 31,9 27,5 36,4 9,3 6,9 15,4 11,6 45,4 33,8 36,0 40,9 7,0 9,2 16,1 9,5 Priroda i oèuvanost Kvaliteta informacija u destinaciji Prezentacija kulturne baštine 7,9 11,2 13,3 18,1 28,0 22,5 26,8 21,1 16,3 11,1 14,2 16,1 18,0 21,2 35,2 21,8 Informacije i prezentacija Kvaliteta smještajne ponude Kvaliteta ugostiteljske ponude Raznolikost ugostiteljske ponude 19,2 16,9 18,8 22,0 119,9 20,3 22,9 18,2 15,4 16,7 17,0 21,6 27,2 18,9 26,2 22,1 20,1 14,9 20,6 20,1 26,2 23,2 31,8 25,9 Ugostiteljstvo Moguænosti za zabavu 24,5 12,2 15,5 13,0 24,5 40,5 31,0 29,6 Moguænosti za sport i rekreaciju 10,1 9,6 18,0 18,1 17,7 34,4 20,4 23,4 Sadržaji Moguænosti za kupovinu 4,0 12,4 9,3 14,0 34,9 44,4 43,1 41,4 Prometna dostupnost 29,1 19,2 11,9 19,6 21,4 22,1 39,2 22,9 'Vrijednost za novac' 25,5 23,3 31,8 38,0 15,6 21,8 12,8 12,5 * Prikazan je udio ispitanika koji su pojedini element ponude ocijenili lošijim, odnosno boljim u Hrvatskoj u usporedbi s promatranom konkurentskom zemljom. Bolje u Hrvatskoj Lošije u Hrvatskoj III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 71

79 Nastavak OCJENA ELEMENATA PONUDE U ODNOSU NA KONKURENTSKE ZEMLJE* S l o v e n i j a C r n a G o r a G r è k a T u r s k a Imidž zemlje 40,7 42,7 23,9 42,8 7,1 3,8 15,0 21,0 Osjeæaj sigurnosti u zemlji 29,5 43,7 34,8 53,4 9,6 4,8 4,1 8,7 Socijalni elementi Gostoljubivost 47,5 27,6 21,3 29,9 9,8 14,8 12,5 24,1 Ljepota krajolika Urbanist. i arhitekt. skladnost mjesta Ekološka oèuvanost Èistoæa mjesta 65,9 36,0 34,2 44,6 3,3 4,5 10,4 10,8 24,6 30,3 19,0 36,3 3,6 8,6 14,9 15,9 40,0 38,4 27,1 47,0 8,4 3,4 9,6 9,4 45,3 40,9 39,5 48,6 6,1 3,1 6,9 15,3 Priroda i oèuvanost Kvaliteta informacija u destinaciji Prezentacija kulturne baštine 14,0 28,2 22,1 27,8 10,5 10,2 12,6 19,2 25,9 31,9 13,3 31,3 8,5 6,6 29,0 21,2 Informacije i prezentacija Kvaliteta smještajne ponude Kvaliteta ugostiteljske ponude Raznolikost ugostiteljske ponude 34,1 37,6 18,0 26,1 11,2 8,4 12,7 32,8 29,1 26,9 14,9 29,5 5,2 10,2 21,3 31,1 32,8 22,8 12,5 27,2 6,0 5,1 21,4 20,0 Ugostiteljstvo Moguænosti za zabavu 28,8 21,2 11,5 13,8 12,4 32,6 34,6 42,6 Moguænosti za sport i rekreaciju 34,9 20,5 15,3 22,1 12,2 3,7 21,1 29,1 Sadržaji Moguænosti za kupovinu 20,3 23,3 9,3 16,3 19,3 15,4 27,9 46,5 Prometna dostupnost 18,9 36,5 37,7 38,3 15,9 7,2 7,0 13,1 'Vrijednost za novac' 40,2 26,8 22,4 22,4 2,9 23,2 18,3 32,0 * Prikazan je udio ispitanika koji su pojedini element ponude ocijenili lošijim, odnosno boljim u Hrvatskoj u usporedbi s promatranom konkurentskom zemljom. Bolje u Hrvatskoj Lošije u Hrvatskoj III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 72

80 Ispitanici, koji su u protekle tri godine proveli ljetni odmor u nekoj drugoj zemlji, uspoređivali su Hrvatsku s drugom zemljom na način da su istaknuli je li pojedini element ponude za njih bolji, lošiji ili isti u Hrvatskoj u odnosu na drugu posjećenu zemlju. Analizirani su rezultati usporedbe za konkurentski krug zemalja na Sredozemlju Portugal, Španjolsku, Francusku, Italiju, Sloveniju, Crnu Goru, Grčku i Tursku. Za usporedbu s pojedinom konkurentskom zemljom promatrane je elemente moguće podijeliti u tematske skupine i to: socijalne elemente (imidž zemlje, osjećaj sigurnosti i gostoljubivost), prirodu i očuvanost (ljepota krajolika, urbanistička i arhitektonska skladnost, ekološka očuvanost i čistoća mjesta), informacije i prezentaciju (kvaliteta informacija u destinaciji i prezentacija kulturne baštine), ugostiteljstvo (kvaliteta smještajne ponude, kvaliteta i raznolikost ugostiteljske ponude), sadržaje (mogućnosti za zabavu, sport i rekreaciju te kupnju), prometnu dostupnost i vrijednost za novac pa su oni tako i prikazani u tablici Pri interpretaciji rezultata usporedbe s konkurentskim zemljama treba naglasiti da je riječ o ocjeni turista tj. ispitanika koji u trenutku provođenja istraživanja provode odmor u Hrvatskoj, pa su joj naklonjeni u svojim stavovima. Prema rezultatima usporedbe 17 elemenata, uzimajući u obzir relativni odnos broja gostiju koji su pojedini element ocijenili boljim u Hrvatskoj u usporedbi s onima koji su ga ocijenili lošijim u Hrvatskoj, u 8 elemenata Hrvatska je bolje ocijenjena od kruga konkurentskih zemalja (viša ocjena za barem 5 postotnih bodova), u 4 je elementa lošije ocijenjena (niža ocjena za barem 5 postotnih bodova) među kojima se ističe ponuda raznih sadržaja za zabavu, sport i rekreaciju te mogućnosti za kupnju, a 5 elemenata je podjednako ocijenjeno u odnosu na konkurentski krug zemalja. Prema rezultatima istraživanja u godini, konkurentske prednosti hrvatskog turističkog proizvoda su ljepota krajolika, čistoća mjesta i sigurnost u zemlji. Tim se elementima mogu pridružiti i ekološka očuvanost te gostoljubivost pri čemu su ti elementi naše ponude bolje ocijenjeni u odnosu na sve promatrane konkurentske zemlje. U nastavku je analizirana konkurentnost Hrvatske u ostalim elementima ponude, prema pojedinim konkurentskim zemljama. Usporedba s Portugalom: Hrvatska ponuda se ističe svojim glavnim konkurentskim prednostima, dok su prednosti Portugala imidž zemlje, kvaliteta ugostiteljske ponude i informacija u destinaciji te mogućnosti za kupnju. Usporedba sa Španjolskom: U većini elemenata koji se ne odnose na njezine glavne konkurentske prednosti, hrvatska ponuda zaostaje za španjolskom, posebice ponudom raznih sadržaja odnosno mogućnostima za zabavu, sport i rekreaciju te kupnju. Kvaliteta informacija je također na nižoj razini. Usporedba s Francuskom: Očekivani je rezultat da je francuska turistička ponuda bolje ocijenjena (u 11 od ukupno 17 elemenata ponude). Hrvatska se, osim svojim glavnim konkurentskim prednostima odnosno sigurnošću, ljepotom krajolika, ekološkom očuvanošću, čistoćom i gostoljubivošću, ističe i većom vrijednošću za novac. Gosti su zadovoljniji ostalim elementima ponude, poput imidža, prometne dostupnosti, kvalitete smještajne i ugostiteljske ponude, prezentacije kulturne baštine te raznih sadržaja u destinaciji, u Francuskoj. Usporedba s Italijom: Usporedba Italije i Hrvatske pokazuje da su gosti podjednak broj elemenata ocijenili boljim ili lošijim u obje zemlje pri čemu su gosti znatno zadovoljniji vrijednošću za novac hrvatske ponude. Talijanska turistička ponuda ističe se mogućnostima za zabavu i kupnju. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 73

81 Usporedba sa Slovenijom: Hrvatska turistička ponuda znatno je bolje ocijenjena u svakom promatranom elementu, a, uz opće konkurentske prednosti hrvatske ponude, mogu se izdvojiti i imidž zemlje te kvaliteta smještajne i ugostiteljske ponude, a znatno je bolje ocijenjena i ukupna vrijednost za novac. Usporedba s Crnom Gorom: Jedini element u kojem se crnogorska ponuda pokazala boljom su mogućnosti za zabavu, dok u većini ostalih elemenata znatno zaostaje za hrvatskom ponudom. Usporedba s Grčkom: Uz uobičajene konkurentske prednosti, hrvatska ponuda se ističe i prometnom dostupnošću, dok je u Grčkoj bolja kvaliteta i raznolikost ugostiteljske ponude, prezentacija kulturne baštine te mogućnosti za zabavu i kupnju. Usporedba s Turskom: Rezultati istraživanja pokazuju da se Hrvatska doživljava konkurentnijom zemljom. Osim u svojim glavnim konkurentskim prednostima, hrvatska turistička ponuda se posebice ističe i svojim imidžom, prometnom dostupnošću te urbanističkom i arhitektonskom skladnošću. Prednosti Turske su razni sadržaji, posebice mogućnosti za zabavu i kupnju, a Turska je ujedno i jedina promatrana konkurentska zemlja s većom vrijednošću za novac od hrvatske ponude Izdaci turista Analiza izdataka turista koji su boravili u hrvatskim primorskim destinacijama u godini obuhvaća: (i) ukupne izdatke tijekom turističkog putovanja te (ii) dnevne izdatke tijekom boravka u destinaciji. Svi su izdaci izraženi po osobi u eurima. Detaljni prikaz metode izračuna potrošnje dan je u poglavlju II.6. Ukupni izdaci tijekom turističkog putovanja prikazuju se za sve turiste te prema organizaciji putovanja (putovanja organizirana posredstvom turističke agencije i samostalno organizirana putovanja) i vrsti korištenog prijevoznog sredstva u dolasku (automobil, automobil s prikolicom, autobus, zrakoplov i ostala prijevozna sredstva). Prikazani su ukupni izdaci za turističko putovanje po osobi te izdaci za prijevoz (od mjesta stalnog boravka do destinacije u Hrvatskoj i natrag), proviziju organizatorima putovanja i boravak u destinaciji. Dnevni izdaci tijekom boravka u destinaciji po osobi prikazuju se za sve turiste te prema organizaciji putovanja i vrsti smještaja (hoteli, turistička naselja, kampovi i privatni smještaj). Prikazani su ukupni dnevni izdaci te njihova struktura prema vrsti usluga (usluge ugostiteljstva, trgovine i ostale usluge). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 74

82 PROSJEČNI IZDACI OSTVARENI NA TURISTIČKOM PUTOVANJU PO OSOBI U EURIMA PREMA ORGANIZACIJI PUTOVANJA I VRSTAMA PRIJEVOZA Ukupni izdaci za putovanje ( ) Izdaci za prijevoz ( ) Provizija organizatora putovanja ( ) Izdaci tijekom boravka u destinaciji ( ) Prosječan broj osoba Prosječan boravak (broj noćenja) UKUPNO 669,80 101,31 28,72 539,77 2,8 9,3 Prema organizaciji putovanja Organizirana putovanja 773,58 115,17 90,29 568,12 2,8 8,6 Individualna putovanja 621,39 94,85 0,00 526,54 2,9 9,6 Prema vrstama prijevoza Automobil 598,40 81,42 25,46 491,51 2,9 9,2 Automobil s prikolicom 658,12 97,77 0,00 560,34 3,1 12,3 Autobus 646,27 102,94 50,38 492,96 2,0 8,1 Zrakoplov 1.324,42 283,97 90,69 949,77 2,5 8,1 Ostala prijevozna sredstva 773,85 122,04 21,99 629,83 1,9 7,1 Prosječni izdaci na turističkom putovanju u godini iznosili su 670 eura po osobi, od čega za prijevoz 101 euro (15% ukupnih izdataka), za posredničku proviziju agencije 29 eura (4%), te za boravak u destinaciji 540 eura po osobi (81% ukupnih izdataka). 9 Organizacija putovanja: Gosti koji su putovanje organizirali posredstvom turističke agencije na putovanju su u prosjeku potrošili 774 eura po osobi, a oni na samostalno organiziranim putovanjima 621 euro po osobi. Razlika u prosječnim izdacima nije samo odraz većih izdataka za prijevoz i provizije agenciji, već i većih izdataka tijekom boravka (i to kraćeg) u destinaciji (568 prema 527 eura) zbog preferencije skupljih oblika smještaja. Prijevozno sredstvo: Izdaci na putovanju znatno ovise o vrsti korištenog prijevoznog sredstva. Gosti koji su došli zrakoplovom na putovanje su potrošili više nego dvostruko u odnosu na goste koji su se koristili cestovnim prijevozom. Uz višestruko veće izdatke za prijevoz, posljedica je to prije svega razlike u korištenom smještaju. Naime, gosti koji dolaze zrakoplovom češće od drugih koriste usluge agencije za organizaciju putovanja te češće odsjedaju u hotelima. 9 Ispitanici koji su iskazali svoje troškove putovanja i boravka u Hrvatskoj, u prosjeku su ostvarili oko 9,3 noćenja u turističkom mjestu, a izdatke su iskazali za prosječno 2,8 osoba. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 75

83 PROSJEČNI DNEVNI IZDACI TURISTA U MJESTU BORAVKA U EURIMA PREMA ORGANIZACIJI PUTOVANJA I VRSTAMA SMJEŠTAJA Usluge ugostiteljstva Usluge trgovine Ostale usluge Prosječni dnevni izdaci ukupno Ukupno Smještaj Hrana vezana uz uslugu smještaja Hrana izvan usluga smještaja Piće Ukupno Hrana Piće Odjeća i obuća Ostalo Ukupno Sport i rekreacija Kultura Zabava Izleti Ostalo Ukupno 58,00 42,97 28,62 5,27 6,43 2,65 7,92 4,05 1,53 1,11 1,23 7,11 1,40 0,66 2,68 1,44 0,94 Hoteli 99,90 80,80 47,91 20,38 6,96 5,56 8,55 2,56 2,13 1,81 2,05 10,54 1,82 1,08 3,42 3,10 1,13 Turistička naselja 74,36 58,75 36,43 9,59 9,98 2,75 7,16 3,93 1,31 0,61 1,31 8,44 1,75 0,37 3,77 1,24 1,30 Kampovi 47,29 34,15 26,22 0,72 5,28 1,93 7,75 4,50 1,65 0,73 0,87 5,39 1,21 0,46 2,05 0,84 0,85 Privatni smještaj 42,73 28,39 19,70 0,53 6,41 1,75 7,86 4,45 1,20 1,13 1,08 6,48 1,27 0,65 2,60 1,11 0,84 Organizirana putovanja 66,01 47,40 28,02 8,10 8,22 3,05 9,21 4,69 1,44 1,48 1,60 9,41 1,76 0,79 3,45 2,01 1,39 Hoteli 88,03 67,83 37,19 18,38 7,01 5,25 8,97 2,52 2,14 2,10 2,20 11,23 1,81 1,20 3,04 3,59 1,59 Turistička naselja 81,15 60,28 31,64 9,69 15,14 3,80 8,49 4,78 1,48 0,79 1,45 12,39 2,25 0,43 6,34 1,35 2,01 Kampovi 49,63 34,87 24,47 1,36 7,24 1,79 8,42 5,29 1,13 0,92 1,08 6,34 1,30 0,38 2,83 0,92 0,91 Privatni smještaj 47,00 27,64 17,99 0,47 8,09 1,09 10,55 6,91 0,80 1,45 1,38 8,81 1,94 0,78 3,48 1,24 1,37 Individualna putovanja 54,66 41,12 28,86 4,09 5,68 2,48 7,38 3,78 1,57 0,96 1,07 6,16 1,25 0,60 2,36 1,21 0,74 Hoteli 112,66 94,76 59,44 22,53 6,90 5,89 8,10 2,59 2,11 1,50 1,89 9,81 1,83 0,94 3,83 2,58 0,64 Turistička naselja 69,06 57,57 40,17 9,51 5,96 1,93 6,13 3,28 1,18 0,47 1,20 5,37 1,36 0,33 1,77 1,16 0,75 Kampovi 46,50 33,91 26,82 0,50 4,61 1,97 7,52 4,23 1,83 0,67 0,79 5,07 1,17 0,48 1,78 0,81 0,83 Privatni smještaj 41,72 28,57 20,10 0,55 6,02 1,90 7,23 3,87 1,29 1,06 1,00 5,93 1,11 0,62 2,39 1,08 0,72 III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 76

84 Tijekom ljetnih mjeseci godine turisti su u primorskim destinacijama u prosjeku trošili 58 eura na dan. Pritom su oni na organiziranim putovanjima imali veće prosječne dnevne izdatke od gostiju koji su svoje putovanje organizirali samostalno (66 eura prema 55 eura) što je najvećim dijelom odraz strukture smještajnih objekata odnosno češćeg korištenja hotelskog smještaja na organiziranim putovanjima. Najveći dio prosječnih dnevnih izdataka u destinaciji, 43 eura (74%), odnosi se na izdatke za ugostiteljstvo: uslugu smještaja (49%), prehrane u okviru usluge smještaja 10 (9%) te ostale usluge hrane i pića izvan usluge smještaja (16%). Izdaci za sve ostale usluge iznose oko 15 eura (26% prosječnih dnevnih izdataka u destinaciji), a uključuju izdatke za kupnju (14% prosječnih dnevnih izdataka u destinaciji), zabavu (5%), izlete (3%), sport i rekreaciju (2%), kulturu (1%) te ostale usluge (2%). U strukturi prosječnih dnevnih izdataka, na usluge ugostiteljstva gosti na putovanjima organiziranim posredstvom turističke agencije izdvajaju 72% ukupnih dnevnih izdataka (47 eura), a gosti na samostalno organiziranim putovanjima 75% ukupnih dnevnih izdataka (41 euro). Pritom gosti na putovanjima organiziranim posredstvom turističke agencije izdvajaju 25% više na usluge trgovine i 53% više na sve ostale usluge od gostiju na samostalno organiziranim putovanjima STRUKTURA PROSJEČNIH DNEVNIH IZDATAKA TURISTA U MJESTU BORAVKA PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJA Ueurima Hoteli Turistička naselja Kampovi Privatni smještaj 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% Hoteli Turistička naselja Kampovi Privatni smještaj Smještaj Hrana i piće u ugostiteljstvu Hrana i piće u trgovini Trgovina ostalo Ostale usluge Zemlja porijekla: Prosječni dnevni izdaci prema zemlji porijekla gostiju kreću se u rasponu od 37 eura (Bosna i Hercegovina) do 126 eura (Velika Britanija). Uz Britance, natprosječno troše i Rusi (118 eura) te Francuzi (107 eura). Turisti s navedenih emitivnih područja su među aktivnijim gostima naših destinacija pa ostvaruju i najveće izdatke na dodatne usluge sporta, rekreacije, kulture, zabave i izleta (u prosjeku 17 eura po osobi i ostvarenom noćenju izdvajaju Francuzi i Britanci, a 15 eura Rusi). Prema veličini ukupnih izdataka ostvarenih u destinaciji slijede gosti iz Nizozemske, Austrije i Italije koji su u prosjeku trošili od 67 do 63 eura na dan, a kao gosti s najmanjim prosječnim dnevnim izdacima, uz goste iz Bosne i Hercegovine, izdvajaju se Česi (42 eura), Slovaci i Slovenci (po 43 eura). Domaći turisti trošili su u prosjeku 46 eura dnevno. 10 U okviru noćenja s doručkom, polupansiona, punog pansiona ili all inclusive usluge. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 77

85 Vrsta smještaja: Najveće izdatke u destinaciji ostvaruju hotelski gosti (100 eura na dan), a potom gosti u turističkim naseljima (74 eura), kampovima (47 eura) te privatnom smještaju (43 eura). Udio izdataka za usluge ugostiteljstva u strukturi dnevnih izdataka kreće se od 66% u kampovima do 81% u hotelima. Županija boravka: Prosječna potrošnja gostiju u županiji prije svega je odraz strukture smještajnih kapaciteta i emitivnih područja. Tako najveće prosječne dnevne izdatke ostvaruju gosti Dubrovačko-neretvanske županije (90 eura) koji, osim na usluge ugostiteljstva (67 eura), natprosječno troše i na usluge trgovine (12 eura), kulture (2 eura) i zabave (5 eura). Slijede gosti Istarske županije (67 eura), dok su najmanje izdatke imali gosti koji su boravili u Zadarskoj županiji (u prosjeku 40 eura na dan). U ostalim županijama prosječni dnevni izdaci gostiju kreću se u rasponu od 45 eura u Ličko-senjskoj do 56 eura u Primorsko-goranskoj županiji. Promjena u odnosu na 2007.: Prosječni dnevni izdaci gostiju koji su, tijekom ljetnih mjeseci godine boravili u komercijalnom smještaju u primorskim destinacijama, u iznosu od 58 eura, za 5% su povećani u odnosu na godinu kada su iznosili 55 eura. To povećanje rezultat je povećanja izdataka za usluge ugostiteljstva od 13% dok su svi ostali izdaci u destinaciji smanjeni. Naime, izdaci za kupnju smanjeni su za 17%, a za sve ostale usluge poput sporta, rekreacije, kulture i zabave za 11%. Tako je došlo do promjene strukture prosječnih dnevnih izdataka u godini. Udio izdataka na usluge ugostiteljstva povećan je za šest postotnih bodova (sa 68% u na 74% u godini), dok se istovremeno, za po tri postotna boda, smanjio udio izdataka za kupnju i izdataka za ostale usluge. S obzirom na vrstu smještaja, rast prosječnih izdataka zabilježen je u kampovima (24%), turističkim naseljima (13%) i hotelima (12%), dok je pad od 12% zabilježen u privatnom smještaju. Prosječni dnevni izdaci domaćih turista na razini su onih ostvarenih godine. Za usluge ugostiteljstva domaći su gosti u izdvajali 4% više po ostvarenom noćenju, za usluge trgovine izdvajali su 20% manje, dok su izdaci domaćih gostiju za sve ostale usluge bili gotovo na razini godine (pad od 0,6%). Inozemni su turisti u izdvajali u prosjeku 5% više po ostvarenom noćenju nego godine. Prosječni dnevni izdaci inozemnih gostiju za usluge ugostiteljstva porasli su 14% u odnosu na 2007., dok su izdaci na usluge trgovine smanjeni 17%, a na sve ostale usluge 12%. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 1. Osnovna obilježja turističke potražnje i potrošnje 78

86 2. OBILJEŽJA TURISTIČKE POTRAŽNJE I POTROŠNJE PREMA ŽUPANIJAMA 2.1. Istarska županija Kretanje smještajne ponude i turističke potražnje u razdoblju Sociodemografski profil turista Tijekom godine turisti su u Istarskoj županiji, u stacionarnim komercijalnim smještajnim kapacitetima, ostvarili 17,7 milijuna noćenja odnosno trećinu ukupno ostvarenih noćenja svih primorskih županija. U odnosu na godinu, kada je provedeno prethodno istraživanje TOMAS Ljeto, ostvaren je porast noćenja od 2% koji je posljedica porasta noćenja u srpnju i kolovozu (od 6%), dok je u razdobljima pred i postsezone zabilježen njihov pad. Tijekom razdoblja provođenja istraživanja odnosno od lipnja do rujna godine ostvareno je 87% ukupnih noćenja u Istarskoj županiji u toj godini. U odnosu na godinu ostvaren je znatan porast noćenja u privatnom smještaju (od 20%) te pad noćenja u turističkim naseljima (od 14%). Porast hotelskih kapaciteta (povećanje broja stalnih postelja od 9%) nije popraćen i porastom ostvarenih noćenja u hotelima čiji je broj ostao na razini iz godine. Glavna istarska emitivna tržišta su i dalje Njemačka, Italija, Slovenija, Austrija i Nizozemska. Turisti koji dolaze s tih tržišta ostvarili su gotovo tri četvrtine (72%) ukupnog broja noćenja u Istarskoj županiji tijekom godine pri čemu je, u odnosu na godinu, broj ostvarenih noćenja smanjen samo među gostima iz Italije (za 12%). Među manje zastupljenim tržištima, znatno je porastao broj ostvarenih noćenja Poljaka (za 38%), dok se smanjio za goste s britanskog tržišta (za 27%) i domaće goste (za 10%). Svaki drugi istarski turist srednje je životne dobi (između 30 i 49 godina starosti) i dolazi s članovima obitelji pri čemu obiteljska putovanja bilježe stalan porast od godine. Znatan je i udio turista koji dolaze samo s partnerom (37%), a u odnosu prema godini porastao je udio turista najstarije dobne skupine (56 i više godina; za 4 postotna boda), dok se smanjio udio onih mlađih (do 35 godina starosti; za 6 postotnih bodova). Većina je istarskih turista više ili visokoobrazovana i ostvaruje mjesečne prihode kućanstva između i eura (57%). Znatan je i udio srednjoškolski obrazovanih (41%). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 2. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama 79

87 Motivacija Lojalnost Izvori informacija Obilježja putovanja Boravak u destinaciji Pasivni odmor i opuštanje primarni je motiv dolaska koji privlači tri četvrtine istarskih gostiju. Većina je privučena i zabavom (53%), a svaki četvrti gastronomijom, više od prosjeka za sve primorske županije. Znatan udio motiviran je i upoznavanjem prirodnih ljepota (23%) te željom za novim iskustvima (19%). Turisti znatno češće dolaze zbog pasivnog odmora i zabave nego godine, dok je smanjen udio dolazaka zbog sporta i rekreacije te upoznavanja kulturnih znamenitosti. Inozemni gosti koji su tijekom ljetnih mjeseci godine boravili u Istarskoj županiji iznimno su lojalni Hrvatskoj kao destinaciji provođenja ljetnog odmora. Tri četvrtine inozemnih gostiju već je posjetilo Hrvatsku tri ili više puta, a jedna trećina svih gostiju već je više od dva puta bila i u destinaciji anketiranja. Gosti kampova najvjerniji su objektu 36% ih je u istom objektu već tri i više puta, a 23% isti objekt odabire već šest i više puta. U godini 15% istarskih inozemnih gostiju bilo je prvi put u Hrvatskoj, odnosno županiji, za 7 postotnih bodova manje nego Broj gostiju koji su prvi puta bili u destinaciji anketiranja na razini je godine. Glavni izvori informacija istarskim turistima razni su mediji brošure, oglasi, članci, radio, televizija ili film putem kojih se informira 47% turista, a prema važnosti slijedi internet (29%). Svaki četvrti gost oslanja se na preporuke rodbine ili prijatelja, dok se na prijašnje iskustvo oslanja tek 17% gostiju, znatno manje nego u ostalim primorskim županijama. U odnosu na prijašnja TOMAS Ljeto istraživanja provedena i godine, stalan je porast korištenja interneta u prikupljanju informacija. Istra je dominantno cestovna destinacija. Tek desetina gostiju ne dolazi jednim od oblika automobilskog prijevoza pri čemu je, u odnosu na ostale primorske županije, natprosječan udio dolazaka automobilom s kamp-kućicom (19%) ili autodomom (9%) sukladno najvećem udjelu ostvarenih noćenja u kampovima (43% u godini). Istarski turisti tijekom ljeta u prosjeku ostvaruju 10,3 noćenja u Hrvatskoj odnosno 9,5 noćenja u turističkom mjestu. Svaki drugi turist ostvari u Istri 4 do 7 noćenja (52%) za razliku od godine kada je udio putovanja s 4 do 7 noćenja iznosio 41%. Udio dužih putovanja, s više od 11 noćenja, smanjen je s 29% u na 24% u godini. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 2. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama 80

88 Primarne aktivnosti kojima se na odmoru bave istarski turisti su plivanje i kupanje, odlazak u slastičarnice i kafiće te restorane. Slijedi odlazak u kupnju, na lokalne zabave i u šetnje prirodom, a većina i razgledava znamenitosti. Gosti se, u odnosu na godinu, u znatno manjoj mjeri bave gotovo svim aktivnostima. Izuzetak je nešto učestaliji odlazak u restorane, kavane i kafiće te u kupnju, što je najvjerojatnije dijelom posljedica povećanja udjela gostiju s uslugom smještaja bez uključene prehrane u godini. Zadovoljstvo ponudom Prosječni dnevni izdaci u destinaciji Istarski turisti najzadovoljniji su gosti hrvatskih primorskih županija zadovoljni su svim elementima turističke ponude mjesta. Među posljednje rangiranim elementima na ljestvici stupnja zadovoljstva su kvaliteta označavanja znamenitosti, ponuda kulturnih događanja, ponuda zabave, mogućnosti za kupnju, promet u destinaciji te opremljenost i uređenost plaža. Gosti istarskih destinacija znatno su zadovoljniji ponudom nego 2007., a posebice godine. Ukupni izdaci po putovanju istarskih turista iznose 764 eura po osobi, 12% više u odnosu na godinu. Dnevno su u godini izdvajali u prosjeku 67 eura, također 12% više u odnosu na 60 eura koliko su izdvajali godine. U strukturi prosječnih dnevnih izdataka porast je ostvaren samo u izdacima za usluge ugostiteljstva, posebice smještaja (s 23 eura u na 35 eura u godini) pa je znatno povećan udio izdataka za usluge ugostiteljstva u ukupnim izdacima (sa 66% u na 77% u godini). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 2. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama 81

89 2.2. Primorsko-goranska županija Kretanje smještajne ponude i turističke potražnje u razdoblju Sociodemografski profil turista Motivacija Tijekom godine turisti su u Primorsko-goranskoj županiji, u stacionarnim komercijalnim smještajnim kapacitetima, ostvarili 10,9 milijuna noćenja odnosno oko 20% ukupno ostvarenih noćenja svih primorskih županija. U odnosu na godinu, kada je provedeno prethodno istraživanje TO- MAS Ljeto, zabilježen je minimalan pad noćenja (0,3%). U promatranom razdoblju povećava se udio noćenja ostvarenih u srpnju i kolovozu, a smanjuje udio noćenja ostvaren u drugim razdobljima. Od lipnja do rujna godine, tj. u razdoblju provođenja istraživanja, ostvareno je 87% ukupnih noćenja u Primorsko-goranskoj županiji u toj godini. U odnosu na godinu ostvaren je porast noćenja u kampovima (6%) i u privatnom smještaju (4%) uz najveći pad noćenja u turističkim naseljima (od 27%) kao posljedicu manjeg raspoloživog kapaciteta u u odnosu na godinu (11%), ali i manje iskorištenosti kapaciteta. Najveći porast raspoloživog kapaciteta od 13% zabilježen je u kampovima. Glavna emitivna tržišta Primorsko-goranske županije su i dalje Njemačka, Slovenija, Italija, Hrvatska i Austrija. Turisti koji dolaze s tih tržišta ostvarili su blizu tri četvrtine (72%) ukupnog broja noćenja u Primorsko-goranskoj županiji tijekom godine pri čemu je, u odnosu na 2007., zabilježeno dosta promjena. Porast broja noćenja ostvaren je s tržišta Njemačke (6%), Slovenije (4%) i Austrije (9%), dok je istodobno smanjen broj noćenja domaćih (za 16%) i gostiju iz Italije (8%). Od važnijih, tržišta Češke i Mađarske bilježe pad (8% i 16%) ostvarenih noćenja, dok znatnije raste turistički promet iz Slovačke (19%). Dominantna turistička populacija u Primorsko-goranskoj županiji srednje je životne dobi, između 30 i 49 godina starosti (53%) i dolazi s članovima obitelji (44%), uz znatan udio gostiju koji dolazi s partnerom (41%) i čiji udio raste od godine što odgovara nešto starijoj prosječnoj dobi gostiju ove Županije (43 godine u odnosu na prosjek svih županija od 41 godine starosti). Većina je turista koji posjećuju Primorsko-goransku županiju više ili visokoobrazovana (54%), uz znatan udio srednjoškolski obrazovanih (46%) te ostvaruje mjesečne prihode kućanstva između i eura (60%). Pasivni odmor i opuštanje primarni je motiv dolaska koji privlači nešto više od tri četvrtine gostiju u Primorsko-goransku županiju. Većina je privučena i zabavom (54%), a nešto više od trećine novim iskustvima i doživljajima (36%). Znatan udio motiviran je i željom za uživanjem u jelu i piću (15%). Turisti su znatno češće privučeni motivom pasivnog odmora nego godine, dok je smanjena važnost dolaska zbog upoznavanja prirodnih ljepota. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 2. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama 82

90 Lojalnost Izvori informacija Obilježja putovanja Boravak u destinaciji Inozemni gosti koji su tijekom ljetnih mjeseci godine boravili u Primorsko-goranskoj županiji među najvjernijim su gostima primorskih županija. Preko polovice inozemnih gostiju Primorsko-goranske županije (53%) već je posjetilo Hrvatsku 6 i više puta, a 29% je ostvarilo 3 do 5 posjeta. Pritom je, u odnosu na godinu, povećan udio najiskusnijih gostiju (za 22 postotna boda), a smanjen udio onih koji su Hrvatsku posjetili 5 ili manje puta. Zbog iskustva posjetom glavni izvor informacija za turiste u Primorsko-goranskoj županiji je prijašnji boravak (48%) što je više od prosjeka za primorske županije, dok su na drugome mjestu različiti mediji (27%). Turisti u ovoj Županiji oslanjaju se i na preporuke rodbine i prijatelja (26%) te internet (22%), ali nešto manje od prosjeka. U odnosu na TOMAS Ljeto istraživanje provedeno godine, došlo je do pada korištenja medija i drugih komercijalnih izvora informacija, a poraslo je oslanjanje na vlastito iskustvo boravka u nekoj od destinacija Primorsko-goranske županije. U Primorsko-goransku županiju turisti najčešće dolaze automobilom, automobilom s kamp kućicom i autodomom (ukupno 85%) i taj udio je stalan. Zanimljivo je da je udio onih koji dolaze motociklom ili biciklom (7%) najveći među primorskim županijama i bilježi rast u odnosu na istraživanje provedeno godine. Turisti u Primorsko-goranskoj županiji u prosjeku ostvaruju 9,3 noćenja u Hrvatskoj odnosno 8,3 noćenja u turističkom mjestu. Najveći udio čine gosti koji ostvaruju 4 do 7 noćenja (55%), a u nekome od mjesta u Županiji do 10 noćenja ostvaruje većina turista (85%). U odnosu na istraživanja provedena u i godini povećavaju se kraći boravci, osobito 4 do 7 dana (za 16 postotnih bodova u odnosu na 2004.), a smanjuju oni dulji od 11 dana. Primarne aktivnosti kojima se na odmoru bave gotovo svi turisti Primorsko-goranske županije su plivanje i kupanje, odlazak u slastičarnice i kafiće te šetnje u prirodi. Slijedi odlazak u restorane (83%) i kupnju (81%), a većina odlazi i u posjet lokalnim zabavama (74%) te u razgledavanje znamenitosti (60%). U odnosu na goste drugih županija, gosti Primorsko-goranske županije u većoj mjeri sudjeluju u zdravstveno-rekreacijskim i wellness programima (gotovo svaki drugi gost), odlaze na vožnje biciklom ili u ribolov. U odnosu na godinu, gosti češće odlaze u šetnje prirodom i u kupnju, a većinom ostalih aktivnosti bave se u manjoj mjeri. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 2. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama 83

91 Zadovoljstvo ponudom Prosječni dnevni izdaci u destinaciji Turisti Primorsko-goranske županije su, uz goste koji su posjetili Istarsku županiju, najzadovoljniji gosti našeg primorja. Zadovoljni su većinom elemenata turističke ponude mjesta (17 elemenata dobilo je vrlo visoku ocjenu), a nezadovoljni su samo kvalitetom lokalnog prijevoza. Zanimljiv je rezultat da je ljubaznost osoblja u smještajnom objektu u Primorskogoranskoj županiji, prema ocjeni gostiju, rangirana na prvome mjestu (na trećem mjestu u prosjeku svih primorskih županija), a natprosječno je ocijenjena i osobna sigurnost. Rezultati istraživanja pokazuju da zadovoljstvo gostiju s godinama raste jer je primjerice godine čak 10 elemenata ponude dobilo lošu ocjenu. Ukupni izdaci po putovanju turista u Primorsko-goranskoj županiji iznose 557 eura po osobi, 12% više u odnosu na godinu. Dnevno su u godini u prosjeku izdvajali 56 eura po osobi, što je 21% više u odnosu na godinu (46 eura). Najveći je rast zabilježen kod ugostiteljskih izdataka (s 30 na 39 eura, 27%). Izdaci za usluge trgovine ostali su na istoj razini (oko 10 eura), dok su se povećali izdaci za ostale usluge poput sporta i rekreacije, kulture, zabave i izleta (sa 6 eura u na 8 eura u godini, 26%). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 2. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama 84

92 2.3. Ličko-senjska županija Kretanje smještajne ponude i turističke potražnje u razdoblju Sociodemografski profil turista Motivacija Tijekom godine turisti su u Ličko-senjskoj županiji, u stacionarnim komercijalnim smještajnim kapacitetima, ostvarili 1,6 milijuna noćenja odnosno oko 3% ukupno ostvarenih noćenja svih primorskih županija. U odnosu na godinu, kada je provedeno prethodno istraživanje TOMAS Ljeto, zabilježen je rast noćenja (23%). U promatranom razdoblju povećavaju se ostvarena noćenja u srpnju i kolovozu, ali i u drugim mjesecima. Od lipnja do rujna godine, u razdoblju provođenja istraživanja, ostvareno je 91% ukupnih noćenja u Ličko-senjskoj županiji u toj godini. U Ličko-senjskoj županiji u godini polovica svih noćenja ostvarena je u privatnom smještaju u kojem je broj noćenja od godine porastao za 24%. Znatan rast noćenja ostvaren je i u kampovima (19%) te hotelima (13%), a noćenja u naseljima koja čine mali udio u ukupnim noćenjima (3%) porasla su 1,6 puta. Glavna emitivna tržišta Ličko-senjske županije su Njemačka, Slovenija, Italija, Hrvatska, Češka i Austrija. Turisti koji dolaze s tih tržišta ostvarili su blizu tri četvrtine (71%) ukupnog broja noćenja u Ličko-senjskoj županiji tijekom godine pri čemu su, u odnosu na 2007., zabilježene promjene važnosti pojedinih tržišta. Njemačko je umjesto slovenskog tržišta postalo glavno, a talijansko tržište je zauzelo treće mjesto umjesto domaćeg tržišta koje bilježi pad (13%). Osim pada broja noćenja s domaćeg tržišta i stagnacije s češkog tržišta, noćenja sa svih drugih glavnih emitivnih tržišta bilježe značajan rast i to osobito njemačko tržište (54%), te austrijsko (37%) i talijansko (32%). Dominantna turistička populacija u Ličko-senjskoj županiji srednje je životne dobi, između 30 i 49 godina starosti (60%) i dolazi s članovima obitelji (57%) pri čemu ti udjeli rastu u odnosu na godinu. Shodno tome prosječna dob gostiju raste i iznosila je 40,4 godine u godini, ali gosti ove Županije se mogu ubrojiti u nešto mlađu turističku populaciju primorskih županija. Većina je turista koji posjećuju Ličkosenjsku županiju više ili visokoobrazovana (57%), uz znatan udio srednjoškolski obrazovanih (41%) te ostvaruje mjesečne prihode kućanstva između i eura (51%). Pasivni odmor i opuštanje primarni je motiv dolaska koji privlači oko dvije trećine gostiju u Ličko-senjsku županiju. Znatan udio dolazi zbog zabave (43%), a četvrtina gostiju dolazi zbog upoznavanja prirodnih ljepota. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 2. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama 85

93 Podjednak broj gostiju želi doživjeti nešto novo i uživati u jelu i piću (udjeli od 22% i 20%), a motivacija za dolazak u ovu Županiju specifična je zbog natprosječnog udjela onih koji dolaze zbog sporta i rekreacije (15%) te posjeta rodbini i prijateljima (13%). U odnosu na godinu, rastu udjeli svih motiva dolaska, osim novih iskustava i doživljaja. Lojalnost Izvori informacija Obilježja putovanja Boravak u destinaciji Inozemni gosti koji su tijekom ljetnih mjeseci godine boravili u Ličko-senjskoj županiji na razini su prosjeka za primorske županije kad je riječ o učestalosti dolaska u Hrvatsku. Preko dvije trećine inozemnih gostiju Ličko-senjske županije već je posjetilo Hrvatsku 3 i više puta, a oko 40% je ostvarilo 6 i više posjeta. Pritom je, u odnosu na godinu, povećan udio najiskusnijih gostiju (za oko 6 postotnih bodova), a smanjeni su udjeli onih koji su Hrvatsku posjetili prvi (za 6 postotnih bodova) i drugi put (za 2 postotna boda). Zbog iskustva posjetom glavni izvor informacija za turiste u Ličko-senjskoj županiji je prijašnji boravak (37%) što je više od prosjeka za primorske županije, dok su na drugome mjestu preporuke rodbine ili prijatelja (28%). Turisti u ovoj Županiji oslanjaju se manje od prosjeka na različite medije (21%) i na internet (19%). U odnosu na TOMAS Ljeto istraživanje provedeno godine, došlo je do većeg oslanjanja na vlastito iskustvo i medije, dok je korištenje svih ostalih izvora informacija u padu. U Ličko-senjsku županiju turisti najčešće dolaze automobilom, automobilom s kamp-kućicom i autodomom (86%). Na drugome je mjestu dolazak motociklom (7%) po čemu se Ličko-senjska uz Primorsko-goransku županiju izdvaja u odnosu na druge primorske županije. Dolasci autobusom bili su važniji u godini (oko 8%) nego u ljeto godine (5%). Turisti u Ličko-senjskoj županiji u prosjeku ostvaruju 13,6 noćenja u Hrvatskoj odnosno 11,8 noćenja u turističkom mjestu što je među najduljim boravcima u primorskim županijama. Iako najveći udio čine gosti koji ostvaruju 4 do 7 noćenja (32%), Ličko-senjska se među primorskim županijama izdvaja po znatno većem udjelu najkraćih boravaka, 1 do 3 noćenja (12% u odnosu na prosjek od 4%), ali i boravcima od 15 do 21 dana (14% u odnosu na prosjek od 8%). U Ličko-senjskoj županiji prisutan je trend smanjenja udjela kraćih i povećavanja udjela duljih boravaka, za razliku od drugih županija u kojima se kontinuirano povećavaju kraći boravci. Primarne aktivnosti kojima se na odmoru bave gotovo svi turisti Ličko-senjske županije su plivanje i kupanje, odlazak u restorane te slastičarnice i kafiće. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 2. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama 86

94 Slijedi odlazak u kupnju (72%), šetnje u prirodi (68%), a većina odlazi i u razgledavanje znamenitosti (51%). Gosti se bave znatno većim brojem aktivnosti nego godine, a među prvih deset aktivnosti znatnije se povećao udio gostiju koji odlazi u slastičarnice i kafiće, u kupnju, u šetnje prirodom i koji se bavi ronjenjem. Zadovoljstvo ponudom Prosječni dnevni izdaci u destinaciji Turisti Ličko-senjske županije mogu se ubrojiti u nešto nezadovoljnije turiste naših primorskih županija. Vrlo visoku ocjenu dali su za samo tri elementa turističke ponude - za ljepotu prirode, pogodnost za provođenje obiteljskog odbora i ljubaznost osoblja, dok je velik broj elementa srednje ocijenjen. Čak 10 elemenata loše je ocijenjeno, a najveći stupanj nezadovoljstva iskazali su za kvalitetu lokalnog prijevoza, raznolikost kulturnih manifestacija i prezentaciju kulturne baštine. Međutim, valja istaknuti da su rezultati istraživanja provedenog u godini što se tiče zadovoljstva gostiju ponudom ipak znatno povoljniji nego u godini kada je čak 11 elemenata ponude bilo ocijenjeno vrlo niskim stupnjem zadovoljstva. Ukupni izdaci po putovanju turista u Ličko-senjskoj županiji iznose 628 eura po osobi, što je čak 34% više u odnosu na godinu, prije svega zbog znatno duljeg boravka turista u destinacijama u Županiji u godini. Dnevno su turisti u godini izdvajali u prosjeku 45 eura, što je neznatno više u odnosu na godinu. Izdaci za ugostiteljstvo porasli su nešto više od 1%, pri čemu su izdaci za smještaj porasli 35%, a izdaci za hranu i piće izvan smještajnog objekta su se prepolovili. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 2. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama 87

95 2.4. Zadarska županija Kretanje smještajne ponude i turističke potražnje u razdoblju Sociodemografski profil turista Motivacija Svaki deveti turist koji je tijekom godine posjetio hrvatske primorske destinacije bio je gost Zadarske županije koja je sa 6,2 milijuna noćenja ostvarila porast od 8% u odnosu na godinu. Tri četvrtine ukupnih noćenja ostvaruje se u sezoni, odnosno tijekom srpnja i kolovoza, u kojoj je, u odnosu na godinu, povećan broj noćenja (za 10%). Tijekom razdoblja provođenja istraživanja, od lipnja do rujna godine, ostvareno je 93% ukupnih noćenja u Zadarskoj županiji u toj godini. U odnosu na godinu, ostvaren je znatan porast noćenja u kampovima (od 20%). Do smanjenja broja noćenja (za 11%), kao i raspoloživih kapaciteta, došlo je jedino u turističkim naseljima. Glavna emitivna tržišta Zadarske županije su i dalje Njemačka, Hrvatska, Slovenija, Češka, Austrija i Italija. Gosti koji dolaze s tih tržišta ostvarili su preko dvije trećine (68%) ukupnih noćenja u Zadarskoj županiji tijekom godine. Pritom su najviše porasla noćenja Austrijanaca i Nijemaca (za 17% odnosno 16%), a smanjila se noćenja domaćih i gostiju iz Italije (za 11% odnosno 9%). Među manje zastupljenim tržištima, porastom ostvarenih noćenja ističu se Poljaci i Slovaci (od 74% odnosno 33%), a smanjena su noćenja gostiju iz Mađarske i Francuske (za 22% odnosno 19%). Skoro dvije trećine turista srednje je životne dobi (između 30 i 49 godina starosti; 64%) pri čemu su, s prosječnom dobi od 42 godine, a zahvaljujući većem udjelu gostiju starije dobi, turisti u prosjeku dvije godine stariji nego godine. Dominantna su obiteljska putovanja (57%), a znatan je i udio dolazaka samo s partnerom (29%). U odnosu na godinu, smanjen je udio dolazaka u pratnji prijatelja (s 14% na 9%). Više od dvije trećine gostiju je više ili visokoobrazovano s mjesečnim prihodima kućanstva između i eura (71%). Primarni motiv dolaska u destinacije Zadarske županije je pasivni odmor i opuštanje kojim je privučeno više od dvije trećine turista (70%), a znatan je i udio onih koji su došli zbog zabave (40%). Slijede gastronomija (30%) te posjet rodbini i prijateljima (27%) koji su znatno važniji motivi dolaska nego godine (rast od 15 postotnih bodova) i iznadprosječno važni u odnosu na ostale primorske županije. Upoznavanjem prirodnih ljepota i kulturnih znamenitosti privučeno je manje gostiju u odnosu na prethodno istraživanje (pad s 31% na 16% odnosno s 10% na 6%). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 2. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama 88

96 Lojalnost Izvori informacija Obilježja putovanja Boravak u destinaciji Zadovoljstvo ponudom Zadarska županija izdvaja se iznadprosječnim udjelom lojalnih gostiju odnosno onih koji posjećuju Hrvatsku (81%), turističko mjesto (63%) ili smještajni objekt (51%) više od dva puta. U odnosu na godinu, smanjen je udio gostiju koji su bili u prvom posjetu Hrvatskoj (s 12% na 6%), kao i onih koji su bili u prvom ili drugom posjetu turističkom mjestu odnosno objektu (sa 63% na 37% odnosno sa 78% na 49%). Glavni izvor informacija, na kojeg se oslanjao skoro svaki drugi gost, bio je prijašnji boravak, dok je, u odnosu na godinu, smanjena učestalost korištenja svih ostalih izvora informacija posebice medija (pad s 28% na 6%), koji su zastupljeni manje od prosjeka za ostale primorske županije, te interneta (s 37% na 23%). Zadarska županija je cestovna destinacija. Gotovo svi gosti (91%) stižu automobilom, a slijedi dolazak autobusom i motociklom/biciklom (po 4%). Zadarska županija ističe se iznadprosječnom duljinom boravka svaki drugi gost ostvaruje više od 10 noćenja u destinaciji anketiranja s prosječno ostvarenih 12,2 noćenja. Na cjelokupnom putovanju, na kojemu svaki treći gost provede više od dva tjedna pri čemu je udio takvih gostiju gotovo dvostruko veći nego godine, u prosjeku ostvaruju 12,9 noćenja. Iako manje aktivni u odnosu na godinu, gosti Zadarske županije među aktivnijim su gostima naših primorskih destinacija. Primarne aktivnosti kojima se bave na odmoru su plivanje i kupanje, odlazak u slastičarnice i kafiće te restorane, a više od dvije trećine gostiju odlazi i u kupnju, na lokalne zabave ili u šetnje prirodom. Većina također razgledava znamenitosti i nacionalne parkove, bavi se ronjenjem ili posjećuje koncerte. Turisti Zadarske županije su zadovoljni ponudom ukupni boravak ocijenili su vrlo visokom, a većinu elemenata turističke ponude mjesta visokom ocjenom. Srednje su zadovoljni ponudom sportskih sadržaja i kulturnih manifestacija, kao i prezentacijom kulturne baštine, kvalitetom označavanja znamenitosti, dostupnošću mjesta i osobnom sigurnošću. Nezadovoljni su ekološkom očuvanošću i kvalitetom lokalnog prijevoza. Zadovoljstvo ponudom veće je nego godine, a gosti su posebice zadovoljniji plažama (čistoćom i uređenošću), ponudom zabavnih i kulturnih sadržaja te organiziranih izleta, slikovitošću i uređenošću mjesta te mogućnostima za kupnju. Elementi kojima su nešto manje zadovoljni u odnosu na godinu su osobna sigurnost i ekološka očuvanost. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 2. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama 89

97 Prosječni dnevni izdaci u destinaciji Turisti koji su boravili u Zadarskoj županiji u prosjeku su izdvajali 40 eura na dan. Tri četvrtine tih izdataka odnosi se na izdatke za usluge ugostiteljstva (u prosjeku 30 eura po osobi i ostvarenom noćenju) pri čemu su većinu izdvajali za smještaj (55% ukupnih izdataka ili 22 eura). U odnosu na godinu, prosječni dnevni izdaci smanjeni su za 8%, ali su, sukladno duljem prosječnom trajanju putovanja, porasli ukupni izdaci ostvareni na putovanju (s 540 eura po osobi u na 608 eura po osobi u godini). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 2. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama 90

98 2.5. Šibensko-kninska županija Kretanje smještajne ponude i turističke potražnje u razdoblju Sociodemografski profil turista Motivacija Tijekom godine u Šibensko-kninskoj županiji ostvareno je 3,8 milijuna turističkih noćenja što je 7% ukupno ostvarenih noćenja svih primorskih županija u toj godini. U odnosu na godinu, ostvaren je rast noćenja od 6% koji je posljedica povećanog broja noćenja u sezoni odnosno srpnju i kolovozu (za 10%), dok je u drugim razdobljima ostvaren pad noćenja. Od lipnja do rujna godine, ostvareno je 92% ukupnih noćenja u Šibensko-kninskoj županiji u toj godini. Većina gostiju je boravila u privatnom smještaju (56%) pri čemu se broj noćenja u toj vrsti smještaja znatno povećao u odnosu na godinu (za 14%). Svaki četvrti gost odsjeo je u hotelskom smještaju u kojem je došlo do blagog pada noćenja u odnosu na godinu (od 3%). Glavna emitivna tržišta Šibensko-kninske županije su i dalje Njemačka, Češka, Hrvatska, Poljska, Slovačka i Slovenija. Gosti s tih tržišta ostvarili su oko dvije trećine ukupnih noćenja u Šibensko-kninskoj županiji. Pritom su, u odnosu na godinu, najviše porasla noćenja Poljaka (za 79%) i Slovaka (za 22%), dok je smanjen broj noćenja domaćih gostiju i Nijemaca (za 7% odnosno 4%). Većina gostiju Šibensko-kninske županije srednje je životne dobi (između 30 i 49 godina starosti; 58%). Iznadprosječan je, u odnosu na ostale primorske županije, udio mlađe dobne skupine (do 29 godina starosti) u koju se ubraja svaki četvrti gost koji je tijekom promatranog razdoblja boravio u Šibensko-kninskoj županiji tako da su gosti ove županije u prosjeku najmlađi (38 godina). Dvije trećine gostiju dolazi s članovima obitelji, a znatan je i udio dolazaka samo s partnerom (22%). Većina turista je srednjoškolski obrazovana i ostvaruje mjesečna primanja kućanstva između i eura (53%). Primarni motiv dolaska u Šibensko-kninsku županiju je pasivni odmor i opuštanje kojim je privučeno 81% gostiju. Slijedi zabava i upoznavanje prirodnih ljepota koji privlače 30% gostiju, a dolazak svakog četvrtog je motiviran novim iskustvima. Zbog gastronomije dolazi znatno više gostiju nego godine (23% prema 13%), dok je smanjena važnost bavljenja sportom i rekreacijom kao motivom dolaska (s 14% u na 4% u godini). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 2. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama 91

99 Lojalnost Izvori informacija Obilježja putovanja Boravak u destinaciji Zadovoljstvo ponudom Među inozemnim gostima Šibensko-kninske županije iznadprosječan je, u odnosu na ostale primorske županije, udio onih koji su ostvarili barem tri posjeta Hrvatskoj sa znatnim povećanjem u odnosu na godinu (sa 67% na 86%). Svaki treći gost je u prvom posjetu turističkom mjestu, dok svaki drugi po prvi puta boravi u smještajnom objektu. U godini, sukladno porastu udjela lojalnih gostiju, turisti su se najčešće oslanjali na iskustvo prijašnjeg boravka (36%). Trećina se oslanjala na preporuke rodbine ili prijatelja pri čemu se važnost takvih preporuka smanjila u odnosu na godinu (pad od 15 postotnih bodova). Prilikom informiranja također se rjeđe koriste internet (s 34% na 20%) i mediji (s 22% na 14%). Šibensko-kninska županija dominantno je cestovna destinacija (96% gostiju stiže cestovnim prijevozom). U odnosu na ostale primorske županije, iznadprosječan je udio dolazaka osobnim automobilom (82% prema 67% u prosjeku). U destinacijama Šibensko-kninske županije gosti u prosjeku ostvare 10,1 noćenje. U odnosu na godinu, znatno je povećan udio gostiju s ostvarenih 8 do 10 noćenja (s 21% na 38%). Svaki četvrti gost ostvaruje više od 10 noćenja u turističkom mjestu, za razliku od svakog trećeg gosta godine. Na cjelokupnom putovanju gosti u prosjeku ostvare 10,8 noćenja. Primarne aktivnosti kojima se na odmoru bave gosti Šibenskokninske županije su plivanje i kupanje te odlazak u slastičarnice, kafiće i restorane. Slijede šetnje prirodom i izleti u nacionalne parkove kojima je privučen iznadprosječan udio gostiju u odnosu na ostale primorske županije. Većina posjećuje i lokalne zabave te odlazi u razgledavanje znamenitosti i kupnju. U odnosu na godinu, znatno je povećan udio gostiju koji odlaze u restorane (sa 78% na 92%), što je dijelom posljedica većeg udjela gostiju bez prehrane unutar usluge smještaja, i šetnje prirodom (sa 75% na 87%), dok su manje atraktivne aktivnosti ronjenje, vožnja biciklom i ribolov. Iako su vrlo zadovoljni ukupnim boravkom, gosti Šibenskokninske županije spadaju u skupinu manje zadovoljnih gostiju naših primorskih županija. Iznimno su zadovoljni, sukladno velikom udjelu obiteljskih dolazaka, pogodnošću za provođenje obiteljskog odmora, ljepotom prirode i krajolika, ljubaznošću osoblja u smještajnom objektu i osobnom sigurnošću. Nezadovoljni su s 11 elemenata turističke ponude, a posebice ponudom sportskih sadržaja, vrijednošću za novac gastronomske ponude, kvalitetom lokalnog prijevoza te opremljenošću i uređenošću plaža kojima su nezadovoljniji u odnosu na goste ostalih primorskih županija. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 2. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama 92

100 Razina zadovoljstva turista nije se znatno promijenila u odnosu na godinu dok su nekim elementima ponude poput osobne sigurnosti te ponude zabavnih i kulturnih sadržaja turisti donekle zadovoljniji, manji stupanj zadovoljstva, između ostalog, iskazali su za vrijednost za novac smještaja i gastronomske ponude te ekološku očuvanost. Prosječni dnevni izdaci u destinaciji Turisti su u prosjeku imali veće dnevne izdatke nego godine po osobi su izdvajali 48 eura, što je povećanje od 3% u odnosu na godinu. Tek četvrtina tih izdataka ne odnosi se na usluge ugostiteljstva, a polovica se izdvaja za uslugu smještaja po osobi u prosjeku 24 eura na dan. Smanjili su se prosječni dnevni izdaci za usluge trgovine (sa 7 eura u na 5 eura u godini), dok su se za ostale usluge poput sporta, rekreacije, zabave i izleta povećali (s 5 eura na 7 eura). Za cjelokupno putovanje gosti Šibensko-kninske županije u prosjeku su izdvojili 570 eura po osobi što je smanjenje od 4% u odnosu na godinu. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 2. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama 93

101 2.6. Splitsko-dalmatinska županija Kretanje smještajne ponude i turističke potražnje u razdoblju Sociodemografski profil turista Tijekom godine turisti su u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u stacionarnim komercijalnim smještajnim kapacitetima, ostvarili 9,4 milijuna noćenja odnosno oko 17% ukupno ostvarenih noćenja svih primorskih županija. U odnosu na godinu, kada je provedeno prethodno istraživanje TOMAS Ljeto, ostvaren je porast noćenja od 4% koji je posljedica porasta noćenja u srpnju i kolovozu (od 7%), dok je u razdobljima predsezone i posezone zabilježen njihov pad. Tijekom razdoblja provođenja istraživanja odnosno od lipnja do rujna godine ostvareno je 91% ukupnih noćenja u Splitsko-dalmatinskoj županiji u toj godini. U odnosu na godinu ostvaren je porast noćenja u privatnom smještaju od 7% uz najveći pad noćenja u turističkim naseljima (od 30%) što je posljedica sličnog pada udjela turističkih naselja u ukupnim kapacitetima. Porast hotelskih kapaciteta (3%) nije popraćen i porastom ostvarenih noćenja u hotelima nego je zabilježen pad od oko 4%. Glavna emitivna tržišta Splitsko-dalmatinske županije su i dalje Češka, Njemačka, Poljska, Hrvatska i Slovačka. Turisti koji dolaze s tih tržišta ostvarili su više od polovice (54%) ukupnog broja noćenja u Splitsko-dalmatinskoj županiji tijekom godine pri čemu je, u odnosu na 2007., zabilježeno dosta promjena. Velik porast broja noćenja ostvaren je s poljskog tržišta (rast od 69%), te manji sa slovačkog (7%) i njemačkog (7%), dok je istodobno smanjen broj domaćih (za 17%) i gostiju iz Češke (5%). Od važnijih, tržišta Italije, Bosne i Hercegovine i Slovenije bilježe pad (15, 6 i 3%) ostvarenih noćenja, dok raste turistički promet iz Austrije (9%). Dominantna turistička populacija u Splitsko-dalmatinskoj županiji srednje je životne dobi, između 30 i 49 godina starosti (60%) i dolazi s članovima obitelji pri čemu obiteljska putovanja bilježe stalan porast od godine (s 46% na 58%). Zanimljivo je da je Splitsko-dalmatinska županija jedna od dvije primorske županije s najvećim udjelom tzv. generacije Y među gostima (27% u dobi do 30 godina), pa je i logično da su gosti ove Županije nešto mlađi (38,8 godina) od prosjeka primorskih županija (41,4 godine). Znatan je i udio turista koji dolaze samo s partnerom (24%), ali se on u odnosu na rezultat prethodnog istraživanja smanjuje (31% u godini). Većina je turista koji posjećuju Splitskodalmatinsku županiju više ili visokoobrazovana, uz znatan udio srednjoškolski obrazovanih (34%) te ostvaruje mjesečne prihode kućanstva između i eura (58%). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 2. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama 94

102 Motivacija Lojalnost Izvori informacija Obilježja putovanja Boravak u destinaciji Pasivni odmor i opuštanje primarni je motiv dolaska koji privlači tri četvrtine gostiju u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Nešto manje od trećine je privučeno i zabavom (30%), a svaki peti gost upoznavanjem prirodnih ljepota i novim iskustvima i doživljajima. Znatan udio motiviran je i željom za uživanjem u jelu i piću (17%) i bavljenjem sportom i rekreacijom (11%). Turisti su znatno češće privučeni motivom pasivnog odmora nego godine, dok je smanjena važnost dolaska zbog zabave i upoznavanja prirodnih ljepota. Inozemni gosti koji su tijekom ljetnih mjeseci godine boravili u Splitsko-dalmatinskoj županiji vjerni su gosti iako nešto manje od prosjeka za primorske županije. Oko dvije trećine inozemnih gostiju Splitsko-dalmatinske županije već je posjetilo Hrvatsku 3 i više puta, a trećina je ostvarila barem 6 posjeta. Gosti u privatnom smještaju češće od drugih su birali isti smještaj. Pritom je, u odnosu na godinu, smanjen udio drugih posjeta (za 6 postotnih bodova), a povećan udio onih koji su ostvarili 6 i više posjeta Hrvatskoj (za 6 postotnih bodova). Glavni izvori informacija za turiste u Splitsko-dalmatinskoj županiji su preporuke rodbine ili prijatelja (34%), a zatim s udjelom od po 31% slijede korištenje interneta i oslanjanje na svoj prijašnji boravak. Zanimljivo je da su razni mediji brošure, oglasi, članci, radio, televizija ili film putem kojih se informira 22% turista, znatno manje zastupljeni nego u drugim primorskim županijama (prosjek 29%). U odnosu na prethodna TOMAS Ljeto istraživanja provedena i godine, konstantan je pad važnosti preporuka rodbine ili prijatelja te porast korištenja medija i interneta prilikom informiranja. Splitsko-dalmatinska županija je dominantno auto-destinacija jer većina gostiju, njih oko 76% dolazi automobilom (uključujući i autodom, automobil s kamp kućicom i automobil s plovilom). Taj je udio u blagom porastu od godine, dok se smanjuje udio dolazaka autobusom. Prema korištenju zrakoplova u dolasku (oko 12%) Splitsko-dalmatinska županija je naša druga županija, iza Dubrovačko-neretvanske. Turisti u Splitsko-dalmatinskoj županiji u prosjeku ostvaruju 10,0 noćenja u Hrvatskoj odnosno 9,1 noćenje u turističkom mjestu. Oko 79% turista ostvaruje do 10 noćenja u destinacijama ove Županije pri čemu se udio turista s 11 do 14 noćenja smanjio (sa 16% u na 12% u godini). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 2. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama 95

103 Zadovoljstvo ponudom Prosječni dnevni izdaci u destinaciji Primarne aktivnosti kojima se na odmoru bave gotovo svi turisti Splitsko-dalmatinske županije su plivanje i kupanje, odlazak u slastičarnice i kafiće te restorane. Slijedi odlazak u kupnju (87%), na šetnje prirodom (75%), a većina odlazi i u razgledavanje znamenitosti (68%) kao i u posjet lokalnim zabavama (63%). Gosti su nešto aktivniji nego s povećanom učestalosti bavljenja mnogim aktivnostima što ih izdvaja u odnosu na goste drugih primorskih županija. Turisti Splitsko-dalmatinske županije su zadovoljni većinom elemenata turističke ponude mjesta, ali je taj stupanj zadovoljstva manji u odnosu na prosjek za Hrvatsku. Najzadovoljniji su ljepotom prirode i pogodnošću za provođenje obiteljskog odmora, dok su nizak stupanj zadovoljstva iskazali za 9 elemenata ponude. Međutim, ipak su znatno zadovoljniji ponudom nego godine. Ukupni izdaci po putovanju turista u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznose 609 eura po osobi, 13,5% manje u odnosu na godinu. Dnevno su u godini izdvajali u prosjeku 55 eura, što je 7% manje u odnosu na godinu (59 eura) pri čemu je pad zabilježen u svim izdacima osim u slučaja izdataka za smještaj koji su porasli (s 23,8 na 25,1 euro) pa je zabilježen i rast izdataka za smještaj u strukturi ukupne potrošnje (s 40% u godini na 46% u 2010.). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 2. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama 96

104 2.7. Dubrovačko-neretvanska županija Kretanje smještajne ponude i turističke potražnje u razdoblju Sociodemografski profil turista Tijekom godine turisti su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u stacionarnim komercijalnim smještajnim kapacitetima, ostvarili 4,5 milijuna noćenja odnosno 8% ukupno ostvarenih noćenja svih primorskih županija. U odnosu na godinu, kada je provedeno prethodno istraživanje TOMAS Ljeto, ostvaren je porast noćenja od 6%. Najveći porast noćenja zabilježen je u srpnju i kolovozu (od 9%), dok su u razdoblju pred i posezone noćenja porasla 4%. Tijekom razdoblja provođenja istraživanja odnosno od lipnja do rujna godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvareno je 81% ukupnih noćenja u toj godini. Hoteli su u u odnosu na godinu zadržali udio od 54% ukupnih noćenja, a udio privatnog smještaja, kao druge po važnosti vrste smještaja u Županiji, smanjen je za jedan postotni bod, s 33% u na 32% u godini. Noćenja domaćih turista u promatranom su razdoblju smanjena za 30%, dok su noćenja inozemnih povećana 10%. Inozemno tržište povećalo je tako svoj udio s 90% ukupnih noćenja u na 94% u godini. Najviše su porasla noćenja Britanaca (20%), Nijemaca (18%), Poljaka (62%), Rusa (13%) i Španjolaca (41%), dok je pad noćenja zabilježen kod Francuza (6%), Čeha (13%), Slovenaca (14%), gostiju iz Bosne i Hercegovine (20%), Talijana (4%) i Amerikanaca (30%). Vodeća tržišta u godini bila su Velika Britanija, Njemačka i Francuska. Gost Dubrovačko-neretvanske županije u prosjeku ima 40 godina; 54% gostiju je između 30 i 49 godina starosti, 24% starije je od 49, a 22% mlađe od 30 godina. U odnosu na godinu, smanjen je udio gostiju srednje dobne skupine, a povećan onaj mlađe dobne skupine pa su gosti u prosjeku jednu godinu mlađi. Udio fakultetski obrazovanih gostiju je stalan (42%) i iznadprosječan u odnosu na ostale županije. U godini zabilježen je veći udio gostiju sa srednjoškolskim obrazovanjem (28% u odnosu na 22% u 2007.). Županija se izdvaja i iznadprosječnim udjelom gostiju s mjesečnim prihodima kućanstva iznad eura (15%), iako manjim nego godine (21%). Obiteljski dolazak bilježi rast s 36% u na 44% u godini. Iako dominantan, znatno je manje zastupljen nego u većini drugih županija. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 2. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama 97

105 Slijedi dolazak u pratnji partnera (39%), iznadprosječno zastupljen u odnosu na prosjek svih županija Motivacija Lojalnost Izvori informacija Obilježja putovanja Pasivni odmor i opuštanje primarni je motiv dolaska koji privlači nešto manje od tri četvrtine gostiju. Slijedi motiv upoznavanja prirodnih ljepota (35%), zabava (33%) i nova iskustva (33%), a svaki peti gost dolazi i zbog gastronomije. U odnosu na ostale primorske županije, gosti Dubrovačko-neretvanske županije iznadprosječno su motivirani upoznavanjem kulture, prirode i novim iskustvima i doživljajima. Turisti znatno češće nego godine dolaze zbog pasivnog odmora (58% u i 72% u 2010.), zabave i novih iskustava, a zabilježen je pad dolazaka motiviranih gastronomijom, kulturom i sportom. Dubrovačko-neretvanska županija zabilježila je u godini 30% inozemnih gostiju u prvom posjetu Hrvatskoj, manje nego godine kada ih je bilo 40%, ali više nego dvostruko u odnosu na prosjek primorskih županija. Udio gostiju lojalnih Hrvatskoj, onih s tri i više posjeta, raste s 38% u na 47% u godini. Najveći udio gostiju u prvom posjetu Hrvatskoj zabilježen je u hotelima (43%) te u Cavtatu (57%) i Dubrovniku, gdje je svaki drugi gost prvi put u Hrvatskoj. Glavni izvori informacija turistima u Dubrovačko-neretvankoj županiji su internet (37%) i preporuke rodbine i prijatelja (36%). Slijede različiti mediji na koje se oslanja jedna trećina turista u Županiji. Sukladno manjem udjelu gostiju koji Županiju posjećuju već više puta, oslanjanje na prijašnji boravak je ispodprosječno u odnosu na druge primorske županije. Turisti koji informacije prikupljaju putem interneta, najčešće posjećuju stranice turističkih zajednica, a oni koji se oslanjaju na medije najčešće se oslanjaju na razne brošure. Korištenje interneta je na razini godine, a većina drugih izvora informacija koristi se u nešto manjoj mjeri. Iako svaki drugi gost Županije dolazi automobilom, Dubrovačko-neretvanska županija izdvaja se najvećim udjelom dolazaka zrakoplovom (38%), pri čemu 23% gostiju dolazi redovnim, a 15% čarter letovima. Svaki drugi turist koji dolazi redovnim letom koristi niskotarifne prijevoznike, znatno više nego godine. Udio dolazaka zrakoplovom je na razini onog zabilježenog godine. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 2. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama 98

106 Boravak u destinaciji Zadovoljstvo ponudom Prosječni dnevni izdaci u destinaciji Turisti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u prosjeku ostvaruju 8 noćenja, manje nego u drugim županijama. U Županiji je zabilježen iznadprosječan udio kraćih boravaka 62% turista ostvaruje do 7 noćenja u turističkim mjestima Županije. Zabilježeno je i češće korištenje više komercijalnih smještajnih objekata na putovanju (25% turista Županije na putovanju odsjeda u barem dva komercijalna smještajna objekta, za razliku od 13% turista na razini svih sedam primorskih županija). U odnosu na prethodna istraživanja povećava se udio kraćih boravaka, onih od 4 do 7 noćenja (40% u 2004., 42% u i 52% u godini), a smanjuje udio dužih boravaka, onih od 8 do 14 noćenja (48% u 2004., 44% u i 33% u 2010.). Primarne aktivnosti kojima se na odmoru bave turisti Dubrovačko-neretvanske županije su plivanje i kupanje, odlazak u slastičarnice, kafiće i restorane, odlazak u kupnju, na šetnje prirodom te razgledavanje znamenitosti. U nešto manjoj mjeri posjećuju lokalne zabave, muzeje i izložbe te odlaze na ples ili u disco. Gosti se, u odnosu na godinu, u znatno manjoj mjeri bave gotovo svim aktivnostima. Izuzetak je nešto učestaliji odlazak u restorane, kavane i kafiće te u kupnju, što je najvjerojatnije dijelom posljedica povećanja udjela gostiju s uslugom smještaja bez uključene prehrane u godini. Gosti Dubrovačko-neretvanske županije zadovoljniji su većinom elemenata ponude u odnosu na godinu. Najzadovoljniji su ljepotom prirode, pogodnošću za obiteljski odmor te slikovitošću i uređenošću mjesta. Visoko je ocijenjena i osobna sigurnost, smještaj te ponuda hrane i pića u destinaciji. Prometna dostupnost mjesta te turistička ponuda u mjestu, prije svega ponuda kupnje, zabave i sporta, najlošije su ocijenjeni elementi ponude Županije. Ukupni izdaci po putovanju turista u Dubrovačko-neretvanskoj županiji iznose 927 eura po osobi, 17% manje nego godine. Ukupni izdaci manji su prije svega zbog manjih izdataka za prijevoz (27%), kraćeg boravka u destinaciji i većeg broja osoba u pratnji. Dnevni izdaci turista u Županiji u godini iznosili su u prosjeku 90 eura, 2% više u odnosu na 88 eura koliko su izdvajali godine. U strukturi prosječnih dnevnih izdataka 74% čine izdaci za usluge ugostiteljstva, 13% izdaci za usluge trgovine i 13% svi ostali izdaci. U odnosu na godinu, porasli su izdaci za usluge ugostiteljstva (5%), izdaci za kupnju smanjeni su 8%, dok su izdaci za ostale usluge na razini onih iz III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 2. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema županijama 99

107 3. OBILJEŽJA TURISTIČKE POTRAŽNJE I POTROŠNJE PREMA VRSTI SMJEŠTAJA 3.1. Hoteli Kretanje smještajne ponude i turističke potražnje u razdoblju Sociodemografski profil turista Motivacija Lojalnost Izvori informacija Tijekom godine u hotelskom smještaju primorskih županija ostvareno je 13,6 milijuna noćenja što čini četvrtinu ukupno ostvarenih noćenja tih županija. U odnosu na godinu, došlo je do rasta hotelskih kapaciteta za 6%, mjereno brojem stalnih postelja, ali taj rast nije popraćen i povećanjem ostvarenih noćenja koja su ostala na razini godine uslijed čega je smanjena godišnja iskorištenost hotelskih kapaciteta s 36% u na 34% u godini. Do rasta hotelskih noćenja (od 6%) došlo je samo u razdoblju sezone odnosno u srpnju i kolovozu. U odnosu na godinu, porasla su ostvarena hotelska noćenja u Ličko-senjskoj (za 13%), Dubrovačko-neretvanskoj (za 5%) i Zadarskoj županiji (za 3%). U Istarskoj su ostala na istoj razini, dok je u ostalim županijama zabilježen njihov pad (od 3% do 4%). Svaki drugi hotelski gost primorskih županija u dobi je između 36 i 55 godina. U prosjeku su stari 43 godine. Svaki četvrti ostvaruje mjesečna primanja kućanstva veća od eura, a iznadprosječan je i udio fakultetski obrazovanih (40%) u odnosu na goste koji su boravili u drugim vrstama komercijalnog smještaja. Dominantni su dolasci s obitelji (47%) i samo s partnerom (39%) čiji se udio povećao u odnosu na godinu. Primarni motiv dolaska je pasivni odmor i opuštanje kojim je privučeno skoro tri četvrtine hotelskih gostiju. Slijede zabava (39%) i nova iskustva (27%). Svaki četvrti privučen je upoznavanjem prirodnih ljepota, a svaki peti gastronomijom. U odnosu na godinu, znatno je porasla važnost odmora kao motiva dolaska (za 15 postotnih bodova). Dok je godine većina inozemnih hotelskih gostiju bila u prvom ili drugom posjetu Hrvatskoj (55%), taj udio je znatno smanjen u godini (38%). Pritom je znatno povećan udio onih koji su Hrvatsku posjetili barem 6 puta (s 18% u na 33% u godini). Svaki drugi hotelski gost bio je u prvom posjetu turističkom mjestu, dok ih je nešto više od dvije trećine prvi puta boravilo u tom hotelu (68%). Glavni izvor informacija hotelskim gostima koji su tijekom ljeta godine posjetili primorske županije bili su razni mediji (35%) od kojih najveću važnost imaju brošure, oglasi i plakati (23%). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 3. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema vrsti smještaja 100

108 Više od četvrtine informiralo se putem interneta (31%) ili preporukama rodbine i prijatelja (29%). Svaki peti hotelski gost oslanjao se na iskustvo prijašnjeg boravka, a nešto manje ih se, iako iznadprosječno u odnosu na ostale vrste smještaja, oslanjalo na preporuke turističke agencije (16%), sukladno većem udjelu organiziranih putovanja, posebice paket - aranžmana. Obilježja putovanja Boravak u destinaciji Zadovoljstvo ponudom Dominantno prijevozno sredstvo je automobil kojim je u primorske županije stigao veći udio hotelskih gostiju nego godine (65% prema 59%). Svaki četvrti hotelski gost došao je zračnim prijevozom (na razini 2007.), što je znatno više u odnosu na goste u ostalim vrstama komercijalnog smještaja. Pritom je nešto zastupljeniji bio redoviti let (55%), za razliku od godine kada je zastupljeniji bio čarter let. Poraslo je i korištenje niskotarifnih zračnih prijevoznika sa 40% u na 44% u godini. Hotelski gosti najkraće borave u Hrvatskoj (9,0 noćenja u prosjeku) odnosno turističkom mjestu (7,9) u usporedbi s gostima u ostalim vrstama smještaja. Zastupljeniji su, nego godine, kraći boravci u mjestu (do 10 noćenja; 87% u prema 81% u godini) odnosno Hrvatskoj (78% u prema 74% u 2007.). Skoro svi gosti koji su boravili u hotelima odlaze na plivanje i kupanje te u slastičarnice i kafiće. Više od dvije trećine odlazi u restorane, kupnju, šetnje prirodom i razgledava znamenitosti, a većina posjećuje i lokalne zabave te nacionalne parkove. Hotelski gosti se bave manjim brojem aktivnosti nego godine, ali znatno češće sudjeluju u zdravstveno-rekreacijskim i wellness programima (43% prema 29%) te odlaze u kupnju (82% prema 72%). S obzirom na goste u ostalim vrstama smještaja, češće posjećuju muzeje i izložbe te nacionalne parkove i razgledavaju znamenitosti, a među njima je i najveći udio korisnika zdravstveno-rekreacijskih i wellness programa. Hotelski gosti su znatno zadovoljniji turističkom ponudom mjesta nego godine. Većinom elemenata ponude su više nego zadovoljni, uključujući i elemente ponude vezane uz uslugu smještaja. Srednjim stupnjem zadovoljstva ocijenili su kvalitetu označavanja znamenitosti i lokalnog prijevoza, ponudu zabavnih i kulturnih sadržaja, opremljenost i uređenost plaža te mogućnosti za kupnju. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 3. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema vrsti smještaja 101

109 Prosječni dnevni izdaci u destinaciji Sukladno većim prosječnim dnevnim izdacima (za 12%), hotelski gosti su u godini za putovanje izdvojili više nego u (995 eura prema 951 euru po osobi). U prosjeku su trošili 100 eura na dan pri čemu se tek petina tih izdataka ne odnosi na usluge ugostiteljstva među kojima se većina izdvaja na uslugu smještaja (48% ukupnih izdataka ili 48 eura). U odnosu na godinu, povećani su izdaci za usluge ugostiteljstva (sa 66 na 81 euro), dok su smanjeni izdaci za usluge trgovine (s 12 na 9 eura) i ostale usluge poput sporta i rekreacije, zabave, kulture i izleta (s 12 na 11 eura). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 3. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema vrsti smještaja 102

110 3.2. Turistička naselja Kretanje smještajne ponude i turističke potražnje u razdoblju Sociodemografski profil turista Motivacija Lojalnost Izvori informacija U turističkim naseljima primorskih županija tijekom godine ostvareno je 5 milijuna noćenja što je smanjenje za 16% u odnosu na godinu. Osim smanjenja ostvarenih noćenja, došlo je i do blagog pada raspoloživih kapaciteta (4%) koji su slabije iskorišteni nego godine u razdoblju provođenja istraživanja, odnosno od lipnja do rujna, iskorištenost turističkih naselja smanjila se sa 69% na 62% (stalne postelje). U ovoj vrsti smještaja ostvaruje se 9% ukupnih turističkih noćenja u primorskim županijama. Prosječna starost gostiju koji su boravili u turističkim naseljima je 43 godine. Svaki drugi u dobi je između 36 i 55 godina, a, u odnosu na godinu, znatno je smanjen udio mlađih gostiju (s 44% na 31%) tako da su gosti turističkih naselja u godini u prosjeku čak 3 godine stariji. Skoro dvije trećine ih ima više i visoko obrazovanje, a većina ostvaruje mjesečne prihode kućanstva između i eura (57%). Dominantna su obiteljska putovanja čiji je udio znatno veći nego godine (58% prema 48%). Gosti turističkih naselja često dolaze i samo s partnerom (30%). Primarni motiv dolaska gostiju turističkih naselja je pasivni odmor i opuštanje kojim je motivirano znatno više gostiju nego godine (72% prema 62%), a porasla je i važnost gastronomije (s 20% u na 27% u 2010.). Zabava je privukla 42% gostiju, manje nego 2007., a znatan je i udio onih koji dolaze zbog novih iskustava i doživljaja (24%) te upoznavanja prirodnih ljepota (21%). Skoro trećina inozemnih gostiju koji su boravili u turističkim naseljima bila je u prvom ili drugom posjetu Hrvatskoj što je znatno manji udio nego godine (32% prema 43%). Oko tri četvrtine gostiju po prvi je ili drugi put posjetilo turističko mjesto (73%), dok je još veći udio prvih i drugih posjeta turističkom naselju (85%). Glavni izvor informacija su razni mediji brošure, oglasi i plakati, članci, radio i televizija putem kojih se informiralo 44% gostiju turističkih naselja, nešto više nego godine kada je medije za prikupljanje informacija koristilo 40% gostiju. Mediji se iznadprosječno koriste u usporedbi s gostima koji su boravili u ostalim vrstama komercijalnog smještaja. Više od četvrtine gostiju koji su odsjeli u turističkim naseljima informacije traži putem interneta (31% u odnosu na 29% u 2007.) ili se oslanja na preporuke rodbine i prijatelja (28% u odnosu na 26% u 2007.). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 3. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema vrsti smještaja 103

111 Obilježja putovanja Boravak u destinaciji Zadovoljstvo ponudom Prosječni dnevni izdaci u destinaciji Dominantan je dolazak automobilom kojim stiže veći udio gostiju turističkih naselja nego godine (81% prema 74%), dok je smanjen udio dolazaka autobusom (s 13% u na 5% u 2010.). Zračni prijevoz u dolasku koristi 11% gostiju. Svaki drugi gost turističkih naselja ostvari do 7 noćenja u turističkom mjestu pri čemu se udio kraćih boravaka povećao u odnosu na godinu (za 6 postotnih bodova). Gosti u prosjeku ostvaruju 9,0 noćenja u turističkom mjestu i 10,2 noćenja na cjelokupnom putovanju u Hrvatskoj. Gosti se u manjoj mjeri bave većinom aktivnosti nego godine. Primarne aktivnosti su i dalje plivanje i kupanje te odlazak u slastičarnice, kafiće i restorane. Većina odlazi i u kupnju, šetnje prirodom, na lokalne zabave te u razgledavanje znamenitosti. U odnosu na ostale vrste smještaja, gosti turističkih naselja učestalije se bave sportovima na vodi, tenisom i golfom te češće odlaze na koncerte i u obilazak vinskih i cesta maslinovog ulja. Gosti turističkih naselja iznimno su zadovoljni ponudom koju su bolje ocijenili nego godine. Svim elementima turističke ponude dali su visoku ili vrlo visoku ocjenu. Najmanje su zadovoljni kvalitetom lokalnog prijevoza, ponudom zabavnih sadržaja i mogućnostima za kupnju kojima su ipak zadovoljniji u odnosu na godinu. Bolje su ocijenili i ponudu kulturnih manifestacija te kvalitetu označavanja znamenitosti, a posebice prometnu dostupnost mjesta i prezentaciju kulturne baštine. Za putovanje su gosti turističkih naselja u prosjeku izdvajali 814 eura po osobi što je 9% više nego godine. Povećali su se prosječni dnevni izdaci sa 66 eura na 74 eura po osobi što je najvećim dijelom posljedica povećanja izdataka za uslugu smještaja u turističkim naseljima (s 29 eura na 36 eura). Za razliku od izdataka za usluge ugostiteljstva koji su znatno porasli u odnosu na godinu (s 46 eura na 59 eura), ostali izdaci (za usluge trgovine, sporta i rekreacije, kulture, zabave i izleta) su smanjeni tako da čine manji dio u strukturi ukupnih izdataka (21% u prema 30% u godini). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 3. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema vrsti smještaja 104

112 3.3. Kampovi Kretanje smještajne ponude i turističke potražnje u razdoblju Sociodemografski profil turista Motivacija Lojalnost Izvori informacija Svako četvrto turističko noćenje u komercijalnim smještajnim objektima primorskih županija tijekom godine ostvareno je u kampovima (ukupno 13,7 milijuna noćenja). U odnosu na godinu, porast kapaciteta kampova popraćen je i povećanjem ostvarenih noćenja (za 6%), no njihov udio u ukupno ostvarenim noćenjima primorskih županija ostao je na istoj razini. Pritom se tijekom ljetnih mjeseci, odnosno od lipnja do rujna, povećala iskorištenost kapaciteta kampova (s 47% u na 49% u godini). Svaki drugi gost koji je boravio u kampovima srednje je dobi (između 30 i 49 godina starosti) i dolazi s obitelji, a na razini kućanstva ostvaruje mjesečna primanja između i eura. Gosti kampova u prosjeku su stari 43 godine, godinu dana više nego godine, a znatno je povećan udio dolazaka samo s partnerom (s 30% na 37%). Većina ima više ili visoko obrazovanje (55%), ali je, u odnosu na ostale vrste komercijalnog smještaja, natprosječan udio srednjoškolski obrazovanih (43%). Primarni motiv dolaska je odmor i opuštanje zbog kojeg dolazi tri četvrtine gostiju, znatno više nego godine (za 17 postotnih bodova). Skoro svaki drugi gost kampova dolazi zbog zabave, dok je više od petine gostiju privučeno i novim iskustvima (24%), gastronomskom ponudom te ljepotom prirode (po 21%). Važnost upoznavanja prirodnih ljepota i kulturne ponude te bavljenja sportom i rekreacijom kao motiva dolaska smanjena je u odnosu na godinu (pad od 4 do 5 postotnih bodova). Kampovi se, u odnosu na ostale vrste komercijalnog smještaja primorskih županija, ističu udjelom gostiju koji su barem šest puta posjetili Hrvatsku (49%), turističko mjesto (25%) odnosno smještajni objekt (23%). Svaki peti gost bio je u prvom ili drugom posjetu Hrvatskoj, znatno manje nego godine (32%), dok je svaki treći, kao i 2007., bio u prvom posjetu turističkom mjestu. Smanjen je udio novih gostiju u kampovima (s 46% na 42%), a povećan udio onih sa 6 ili više posjeta kampu (sa 17% na 23%). Sukladno većem udjelu lojalnih gostiju, gosti kampova češće se oslanjaju na prijašnji boravak nego godine (35% prema 24%). Prema važnosti slijede mediji koji se također rjeđe koriste (30% prema 39%) te internet putem kojeg se, kao i 2007., informira svaki četvrti gost kampova. Znatan je i udio onih koji se oslanjaju na preporuke rodbine i prijatelja (22%). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 3. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema vrsti smještaja 105

113 Obilježja putovanja Boravak u destinaciji Zadovoljstvo ponudom Prosječni dnevni izdaci u destinaciji Očekivano, gosti koji su boravili u kampovima uglavnom dolaze automobilom (uključujući i automobil s kampkućicom, plovilom na prikolici te autodom; 93%), znatno češće u odnosu na goste u ostalim vrstama komercijalnog smještaja. Automobilom bez kamp-kućice ili prikolice stiže 40%, automobilom s kamp-kućicom 35%, a autodomom 17% gostiju. U odnosu na godinu, smanjen je udio dolazaka autobusom (s 4% na 2%), a češće se koristi motocikl ili bicikl (4% prema 2%). Iako se, u odnosu na godinu, povećao udio kraćih boravaka u kampovima (do 7 noćenja; 44% prema 35%), gosti kampova, u odnosu na goste u ostalim vrstama komercijalnog smještaja, najdulje ostaju na putovanju (12,4 noćenja u prosjeku) odnosno u turističkom mjestu (11,1 noćenja). Gotovo svi gosti kampova odlaze na plivanje i kupanje te u slastičarnice i kafiće. Slijedi odlazak u restorane (87%), kupnju (81%) i šetnje prirodom (73%), a oko dvije trećine ih posjećuje i lokalne zabave pri čemu se učestalost bavljenja ovim aktivnostima povećala u odnosu na godinu. Svim ostalim aktivnostima, uključujući i razgledavanje znamenitosti koje je privuklo većinu gostiju kampova u godini (62%), bavi se manji udio gostiju. Sportski su aktivniji od onih koji su boravili u ostalim vrstama komercijalnog smještaja. Gosti kampova znatno su zadovoljniji nego godine. Iako su za sve elemente turističke ponude mjesta iskazali visok ili vrlo visok stupanj zadovoljstva, najmanje su zadovoljni ponudom kulturnih manifestacija, mogućnostima za kupnju, opremljenošću i uređenošću plaža te kvalitetom lokalnog prijevoza. Izdaci gostiju koji su tijekom ljeta godine boravili u primorskim kampovima znatno su se povećali u odnosu na godinu. Za putovanje su u prosjeku izdvajali 609 eura po osobi (21% više nego godine) uz znatan porast izdataka ostvarenih tijekom boravka u destinaciji po osobi u prosjeku 47 eura na dan (24% više nego godine.). Pritom su najviše porasli izdaci za smještaj (s 14 na 26 eura) pri čemu izdaci za usluge ugostiteljstva imaju znatno veći udio u ukupnim izdacima nego godine (72% prema 60%). Izdaci za usluge trgovine ostali su na istoj razini (u prosjeku oko 8 eura po osobi i ostvarenom noćenju), dok su se ostali izdaci (za sport i rekreaciju, kulturu, zabavu i izlete) smanjili (sa 7 eura u na 5 eura u godini). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 3. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema vrsti smještaja 106

114 3.4. Privatni smještaj Kretanje smještajne ponude i turističke potražnje u razdoblju Sociodemografski profil turista Motivacija Lojalnost Izvori informacija U privatnom smještaju ostvaruje se najveći broj noćenja u primorskim županijama pri čemu se njihov udio povećao u odnosu na godinu (s 34% na 36%). Ukupno je u ovoj vrsti smještaja u godini ostvareno 19,2 milijuna noćenja što je za 10% više nego godine. Pritom su raspoloživi kapaciteti u privatnom smještaju ostali na približno istoj razini tako da se iskorištenost privatnog smještaja povećala, posebice tijekom ljetnih mjeseci (od lipnja do rujna; s 38% na 42%). Turisti koji borave u privatnom smještaju u prosjeku su mlađi od gostiju koji borave u ostalim vrstama komercijalnog smještaja u primorskim županijama (40 godina prema 43 godine). Pritom je znatno veći udio mlađih gostiju (do 35 godina starosti; 41% prema 31% do 34% u ostalim vrstama smještaja). Većina je više ili visokoobrazovana, dolazi s obitelji i na razini kućanstva ostvaruje mjesečne prihode između i eura (57%). Znatan je i udio srednjoškolski obrazovanih (42%), kao i onih koji dolaze samo s partnerom (28%) ili u pratnji prijatelja (12%). Preko tri četvrtine gostiju koji su boravili u privatnom smještaju privučeno je odmorom i opuštanjem, što je znatan porast u odnosu na godinu (sa 66% na 77%). Zbog zabave dolazi 44% gostiju, svaki četvrti zbog novih iskustava, a nešto je manji udio privučenih gastronomskom ponudom (22%) i prirodnim ljepotama (18%). Tek svaki četvrti inozemni gost koji je boravio u privatnom smještaju bio je u prvom ili drugom posjetu Hrvatskoj što je smanjenje za 12 postotnih bodova u odnosu na godinu. Udio gostiju s više od dva ostvarena posjeta povećan je i kod učestalosti dolaska u turističko mjesto (s 35% u na 44% u godini) te smještajni objekt (s 23% na 29%). Glavni izvori informacija gostima u privatnom smještaju su prijašnji boravak (38%) te preporuke rodbine i prijatelja (32%) kojima se češće informiraju od gostiju u drugim vrstama komercijalnog smještaja. Četvrtina informacije prikuplja putem interneta, dok nešto manji udio koristi razne medije (23%). Gosti u privatnom smještaju se u odnosu na godinu, sukladno većem udjelu onih koji su dobro upoznati s turističkom ponudom, više oslanjaju na iskustvo prijašnjeg boravka, dok je smanjena važnost svih ostalih izvora informacija. III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 3. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema vrsti smještaja 107

115 Obilježja putovanja Boravak u destinaciji Zadovoljstvo ponudom Prosječni dnevni izdaci u destinaciji Gotovo svi gosti koriste se cestovnim prijevoznim sredstvima (95%). Pritom je dominantan dolazak automobilom (85%). U odnosu na godinu, smanjen je udio autobusnog (sa 6% na 4%) i zračnog prijevoza (s 4% na 3%). Gosti u privatnom smještaju u prosjeku ostvaruju 10,1 noćenje na putovanju, dok se u turističkom mjestu zadržavaju 9,4 noći. Gotovo polovica (48%) ostvaruje do 7 noćenja u destinaciji, nešto manje od prosjeka za sve vrste smještaja (51%). Primarne aktivnosti gostiju koji su boravili u privatnom smještaju su plivanje i kupanje, odlazak u slastičarnice i kafiće te restorane. Većina odlazi i u kupnju (83%), šetnje prirodom (74%), posjećuje lokalne zabave (71%) te razgledava znamenitosti (60%). Tim se aktivnostima, osim razgledavanjem znamenitosti, bavi veći udio gostiju nego godine, dok se smanjila učestalost bavljenja svim ostalim aktivnostima. Iako vrlo zadovoljni, oni koji su boravili u privatnom smještaju manje su zadovoljni gosti primorskih županija u odnosu na one koji su boravili u drugim vrstama komercijalnog smještaja, ali su u prosjeku zadovoljniji nego godine. Zadovoljstvo većinom elemenata turističke ponude ocijenili su visokom ili vrlo visokom ocjenom. Srednje su zadovoljni ponudom organiziranih izleta, sportskih i zabavnih sadržaja te kulturnih manifestacija, kvalitetom označavanja znamenitosti i prezentacijom kulturne baštine, mogućnostima za kupnju te opremljenošću i uređenošću plaža. Nezadovoljni su kvalitetom lokalnog prijevoza. Tijekom ljetnih mjeseci godine gosti koji su boravili u privatnom smještaju na putovanje su u prosjeku izdvojili 496 eura, 10% manje nego u istom razdoblju godine. Pritom su smanjeni prosječni dnevni izdaci ostvareni u destinaciji provođenja odmora s 49 na 43 eura po osobi što je najvećim dijelom posljedica smanjenja izdataka za usluge ugostiteljstva (s 33 na 28 eura). III. NALAZI ISTRAŽIVANJA 3. Obilježja turističke potražnje i potrošnje prema vrsti smještaja 108

116 IV. ZAKLJUČAK 109

117 110

118 IV. ZAKLJUČAK Rezultati istraživanja TOMAS Ljeto provedenoga u ljeto godine jasno odražavaju, s jedne strane, kontinuitet u interesu i porast zadovoljstva posjetom Hrvatskoj, a s druge su strane odraz gospodarske krize u zemljama porijekla naših gostiju, što je utjecalo na njihovo ponašanje kao turističkih potrošača. Službeni statistički podaci o registriranom turističkom prometu u komercijalnim smještajnim kapacitetima sedam primorskih županija pokazuju promjene na strani potražnje u promatranom trogodišnjem razdoblju, od do godine (godine provođenja istraživanja TOMAS Ljeto). U tom je razdoblju došlo do malog rasta ostvarenog broja noćenja (4%). S obzirom na emitivna tržišta, do najvećeg pada došlo je na domaćem tržištu (15%), dok pojedina glavna inozemna tržišta naših primorskih županija ostvaruju rast (Njemačka, Slovenija i Austrija), a pojedina bilježe pad (Italija i Češka). Porast fizičkog prometa zabilježen u srpnju i kolovozu i pad u svim ostalim razdobljima pred i posezone pokazuju da se sezonalnost našeg turizma u promatranom razdoblju povećava. Najveći porast noćenja zabilježen je u privatnom smještaju (10%) i kampovima (6%), dok su hotelska noćenja na razini onih iz godine (pad od 0,4%). Takve kvantitativne tržišne promjene, uz gospodarsku krizu i smanjeni diskrecijski dohodak naših turista imale su odraz i na pojedina kvalitativna obilježja potražnje. Uz zadržano i povećano ukupno zadovoljstvo gostiju našom turističkom ponudom, smanjen je udio novih gostiju, a povećan broj onih koji su već više puta posjetili Hrvatsku te dolazaka u krugu obitelji. Uz glavni motiv odmora nešto su manje istaknuti drugi motivi posjeta, a gosti su se u destinaciji bavili manjim brojem aktivnosti u odnosu na ljeto godine. Prednosti hrvatske turističke ponude u odnosu na konkurentski krug mediteranskih zemalja, prema stavovima naših gostiju, i dalje su prirodne atrakcije - ljepota krajolika, ekološka očuvanost, čistoća mjesta, a njima se pridružuju sigurnost i gostoljubivost. Glavni nedostaci su zabava, sport i rekreacija i mogućnosti za kupnju. Većina konkurentskih zemalja primjerice, Španjolska, Italija, Grčka i Turska ocijenjene su bolje od Hrvatske kad je riječ o kupnji, a istodobno oko 70% naših turista provodi vrijeme u kupnji. Ponuda zabave je pak ocijenjena lošijom u Hrvatskoj u odnosu na sve promatrane konkurentske destinacije, a 44% naših gostiju očekuje na odmoru u Hrvatskoj i zabavu. Došlo je do povećanja prosječnih dnevnih izdataka gostiju za 4,5% u tekućim cijenama, ali njihova struktura pokazuje isključivo rast izdataka vezanih uz ugostiteljske usluge smještaja, dok su svi ostali izdaci smanjeni (kupnja, sport i zabava, kultura, hrana i piće izvan usluge smještaja). Rezultati istraživanja TOMAS Ljeto pružaju uvid u mnogobrojne razlike, bilo da je riječ o segmentima potražnje (npr. razlike u prosječnim dnevnim izdacima prema zemljama porijekla), županijama ili smještajnim objektima. Zanimljivo je da su rasponi između najnižih i najviših ostvarenih prosječnih izdataka znatno veći u godini nego što su bili Te raznolikosti u tržišnim profilima naših gostiju, uz dobro poznavanje resursa i atrakcija na nekom području, mogu pomoći u učinkovitijem prepoznavanju, planiranju i usmjeravanju marketinškog budžeta na ciljna tržišta s najvećim potencijalom tj. na ona koja mogu najbolje reagirati na ponuđene doživljaje u našim destinacijama. IV. ZAKLJUČAK 111

119 Rezultati također kontinuirano otkrivaju određene prednosti i slabosti u ponudi, daju elemente za SWOT analizu i ocjenu konkurentnosti destinacije. Nadamo se da ćemo rezultatima istraživanja predstavljenima u ovoj knjizi omogućiti svima koji kreiraju turističku politiku, donose odluke ili stvaraju proizvod da se što brže i uspješnije prilagode sve zahtjevnijem i nadalje vrlo senzitivnom turističkom tržištu kako bismo u sljedećim godinama osigurali brži tempo napretka u odnosu na konkurentske destinacije i osigurali željene učinke od razvoja turizma kao važne gospodarske aktivnosti. IV. ZAKLJUČAK 112

120 V. LITERATURA I IZVORI PODATAKA 113

121 114

122 V. LITERATURA I IZVORI PODATAKA Baza podataka turističkog prometa BIST (2011). Institut za turizam, Zagreb. Bedenić B., Navratil J. (1982). Karakteristike inozemnog turizma u SR Hrvatskoj. Republički zavod za statistiku, Zagreb. Čorak, S., Marušić, Z. (ur.) (2009). TOMAS trendovi Znanstvena edicija, Institut za turizam, Zagreb. Deming, W.E.: Some Theory of Sampling (1966). Dover, New York. Hansen, M.H., Hurwitz, W.H., Madow W.G.: Sample Survey Methods and Theory, Vol.1 Methods and applications (1953). John Wiley & Sons, New York. Gastebefragung Österreich: Fragebogen - Sommer Metodološki priručnik za statistiku turizma (prijevod, 2001). Državni zavod za statistiku RH, Zagreb. Nardin S. (2005). Tourism of Tomorrow - Travel Trends and Forces of Change. ETOUR - European Tourism Research Institute. Ostersund. Priopćenje /1 12, Turizam mjesečni podaci (2009). Državni zavod za statistiku, RH. Priopćenje /1-12, Turizam kumulativni podaci (2009). Državni zavod za statistiku, RH. Priopćenje /1 12, Turizam mjesečni podaci (2010). Državni zavod za statistiku, RH. Priopćenje /1-12, Turizam kumulativni podaci (2010). Državni zavod za statistiku, RH. SAS/STAT Software Enhancements, Version 8.2 (2007), SAS Institute Inc. Stavovi i potrošnja inozemnih turista TOMAS 87 (1987). Institut za turizam, Zagreb. Stavovi i potrošnja inozemnih turista u Hrvatskoj TOMAS 89 (1989). Institut za turizam, Zagreb. TOMAS 94 (1994). Institut za turizam, Zagreb. TOMAS 97 (1997). Institut za turizam, Zagreb. TOMAS Ljeto 2001 (2002). Institut za turizam, Zagreb. TOMAS Ljeto 2004 (2005). Institut za turizam, Zagreb. V. LITERATURA I IZVORI PODATAKA 115

123 TOMAS Ljeto 2007 (2008). Institut za turizam, Zagreb. Studija izvedivosti satelitskog računa turizma Republike Hrvatske, Institut za turizam, Survey on Foreign Tourists in the Republic of Slovenia in 2009 (2010). Statistical Office of the Republic of Slovenia, Ljubljana, Tourism Satellite Account: Recommended Methodological Framework (TSA: RMF 2008). United Nations Statistics Division (UNSD), Statistical Office of the European Communities (EUROSTAT), Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD), World Tourism Organization (UNWTO), Working Group on the Collection of the Statistical Information in the Field of Tourism (2003). EUROSTAT, Luxembourg. 116

124 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia VI. PRILOG/ APPENDIX Napomena: U tablicama je za oznaku decimalnog mjesta korišten decimalni zarez. Točka (.) označava nepostojeću vrijednost. Note: Decimal comma is used instead of decimal point in all attached tables in the Appendix. Missing value is marked by dot. (.) 117

125 118

126 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia POPIS TABLICA U PRILOGU/ LIST OF TABLES IN APPENDIX PRILOG A/ APPENDIX A A1. DOB TURISTA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ AGE OF TOURISTS BY COUNTRY OF ORIGIN A2. DOB TURISTA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ AGE OF TOURISTS BY COUNTRY OF ORIGIN A3. GENERACIJSKE SKUPINE TURISTA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ GENERATION GROUPS OF TOURISTS BY COUNTRY OF ORIGIN A4. STUPANJ OBRAZOVANJA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ LEVEL OF EDUCATION BY COUNTRY OF ORIGIN A5. MJESTO STALNOG BORAVKA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ PLACE OF PERMANENT RESIDENCE BY COUNTRY OF ORIGIN A6. MJESEČNA PRIMANJA KUĆANSTVA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ HOUSEHOLD MONTHLY INCOME BY COUNTRY OF ORIGIN A7. PRATNJA NA PUTOVANJU PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ TRAVEL PARTY BY COUNTRY OF ORIGIN A8. MOTIVI DOLASKA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ MAIN MOTIVES FOR VISITING DESTINATION BY COUNTRY OF ORIGIN A9. UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ FREQUENCY OF VISITING CROATIA BY COUNTRY OF ORIGIN A10. UČESTALOST DOLASKA U TURISTIČKO MJESTO PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ FREQUENCY OF VISITING DESTINATION BY COUNTRY OF ORIGIN A11. UČESTALOST DOLASKA U OBJEKT PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ FREQUENCY OF VISITING ACCOMMODATION ESTABLISHMENT BY COUNTRY OF ORIGIN A12. IZVORI INFORMACIJA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ SOURCES OF INFORMATION BY COUNTRY OF ORIGIN A13. INTERNET KAO IZVOR INFORMACIJA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ INTERNET AS A SOURCE OF INFORMATION BY COUNTRY OF ORIGIN A14. ORGANIZACIJA PUTOVANJA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ TRIP ORGANISATION BY COUNTRY OF ORIGIN A15. NAČIN REZERVACIJE SMJEŠTAJA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ ACCOMMODATION BOOKING BY COUNTRY OF ORIGIN A16. KORIŠTENJE INTERNETA PRILIKOM REZERVACIJE SMJEŠTAJA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ USE OF INTERNET IN ACCOMMODATION BOOKING BY COUNTRY OF ORIGIN A17. TRENUTAK REZERVACIJE SMJEŠTAJA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA / THE MOMENT OF ACCOMMODATION BOOKING BY COUNTRY OF ORIGIN A18. NAČIN REZERVACIJE PRIJEVOZA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ TRANSPORT BOOKING BY COUNTRY OF ORIGIN A19. KORIŠTENJE INTERNETA PRILIKOM REZERVACIJE PRIJEVOZA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ USE OF INTERNET IN TRANSPORT BOOKING BY COUNTRY OF ORIGIN A20. PRIJEVOZNO SREDSTVO PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ PRINCIPAL MODE OF TRANSPORT USED BY COUNTRY OF ORIGIN A21. KORIŠTENJE NISKOTARIFNIH ZRAČNIH PRIJEVOZNIKA U DOLASKU U HRVATSKU PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ USING THE LOW-COST CARRIER WHEN FLYING TO CROATIA BY COUNTRY OF ORIGIN 119

127 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A22. DULJINA BORAVKA U HRVATSKOJ PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ LENGTH OF STAY IN CROATIA BY COUNTRY OF ORIGIN A23. DULJINA BORAVKA U TURISTIČKOM MJESTU PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ LENGTH OF STAY IN DESTINATION BY COUNTRY OF ORIGIN A24. KORIŠTENI KOMERCIJALNI SMJEŠTAJNI OBJEKTI ZA VRIJEME ODMORA U HRVATSKOJ PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ COMMERCIAL ACCOMMODATION ESTABLISHMENTS DURING SUMMER VACATION IN CROATIA BY COUNTRY OF ORIGIN A25. PREHRANA UKLJUČENA U CIJENU SMJEŠTAJA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ MEALS INCLUDED IN ACCOMMODATION PRICE BY COUNTRY OF ORIGIN A26. AKTIVNOSTI ZA VRIJEME BORAVKA U DESTINACIJI PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ ACTIVITIES WHILE STAYING IN DESTINATION BY COUNTRY OF ORIGIN A27. ODLAZAK NA IZLETE TIJEKOM BORAVKA U DESTINACIJI PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ GOING ON TOURS OR SELF ORGANIZED TRIPS AND EXCURSIONS WHILE STAYING IN DESTINATION BY COUNTRY OF ORIGIN A28. STUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTIČKE PONUDE MJESTA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ LEVEL OF SATISFACTION WITH ELEMENTS OF TOURISM DESTINATION SUPPLY BY COUNTRY OF ORIGIN A29. UTJECAJ ELEMENATA PONUDE NA IZBOR DESTINACIJE PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ FACTORS INFLUENCING DESTINATION CHOICE BY COUNTRY OF ORIGIN A30. PROSJEČNI IZDACI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE PO OSOBI PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA U EURIMA/ AVERAGE TRIP EXPENDITURES PER PERSON BY COUNTRY OF ORIGIN IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama prijevoza/ By type of trip and transportation means A31. PROSJEČNI DNEVNI IZDACI TURISTA U DESTINACIJI PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA U EURIMA/ AVERAGE DAILY EXPENDITURE OF TOURISTS IN DESTINATION BY COUNTRY OF ORIGIN IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama usluga/ By type of trip and type of service PRILOG B/ APPENDIX B B1. DOB TURISTA PREMA ŽUPANIJAMA/ AGE OF TOURISTS BY COUNTY B2. DOB TURISTA PREMA ŽUPANIJAMA/ AGE OF TOURISTS BY COUNTY B3. GENERACIJSKE SKUPINE TURISTA PREMA ŽUPANIJAMA/ GENERATION GROUPS OF TOURISTS BY COUNTY B4. STUPANJ OBRAZOVANJA PREMA ŽUPANIJAMA/ LEVEL OF EDUCATION BY COUNTY B5. MJESTO STALNOG BORAVKA PREMA ŽUPANIJAMA/ PLACE OF PERMANENT RESIDENCE BY COUNTY B6. MJESEČNA PRIMANJA KUĆANSTVA PREMA ŽUPANIJAMA/ HOUSEHOLD MONTHLY INCOME BY COUNTY B7. PRATNJA NA PUTOVANJU PREMA ŽUPANIJAMA/ TRAVEL PARTY BY COUNTY B8. MOTIVI DOLASKA PREMA ŽUPANIJAMA/ MAIN MOTIVES FOR VISITING DESTINATION BY COUNTY B9. UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU PREMA ŽUPANIJAMA/ FREQUENCY OF VISITING CROATIA BY COUNTY B10. UČESTALOST DOLASKA U TURISTIČKO MJESTO PREMA ŽUPANIJAMA/ FREQUENCY OF VISITING DESTINATION BY COUNTY 120

128 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B11. UČESTALOST DOLASKA U OBJEKT PREMA ŽUPANIJAMA/ FREQUENCY OF VISITING ACCOMMODATION ESTABLISHMENT BY COUNTY B12. IZVORI INFORMACIJA PREMA ŽUPANIJAMA/ SOURCES OF INFORMATION BY COUNTY B13. INTERNET KAO IZVOR INFORMACIJA PREMA ŽUPANIJAMA/ INTERNET AS A SOURCE OF INFORMATION BY COUNTY B14. ORGANIZACIJA PUTOVANJA PREMA ŽUPANIJAMA/ TRIP ORGANISATION BY COUNTY B15. NAČIN REZERVACIJE SMJEŠTAJA PREMA ŽUPANIJAMA/ ACCOMMODATION BOOKING BY COUNTY B16. KORIŠTENJE INTERNETA PRILIKOM REZERVACIJE SMJEŠTAJA PREMA ŽUPANIJAMA/ USE OF INTERNET IN ACCOMMODATION BOOKING BY COUNTY B17. TRENUTAK REZERVACIJE SMJEŠTAJA PREMA ŽUPANIJAMA/ THE MOMENT OF ACCOMMODATION BOOKING BY COUNTY B18. NAČIN REZERVACIJE PRIJEVOZA PREMA ŽUPANIJAMA/ TRANSPORT BOOKING BY COUNTY B19. KORIŠTENJE INTERNETA PRILIKOM REZERVACIJE PRIJEVOZA PREMA ŽUPANIJAMA/ USE OF INTERNET IN TRANSPORT BOOKING BY COUNTY B20. PRIJEVOZNO SREDSTVO PREMA ŽUPANIJAMA/ PRINCIPAL MODE OF TRANSPORT USED BY COUNTY B21. KORIŠTENJE NISKOTARIFNIH ZRAČNIH PRIJEVOZNIKA U DOLASKU U HRVATSKU PREMA ŽUPANIJAMA/ USING THE LOW-COST CARRIER WHEN FLYING TO CROATIA BY COUNTY B22. DULJINA BORAVKA U HRVATSKOJ PREMA ŽUPANIJAMA/ LENGTH OF STAY IN CROATIA BY COUNTY B23. DULJINA BORAVKA U TURISTIČKOM MJESTU PREMA ŽUPANIJAMA/ LENGTH OF STAY IN DESTINATION BY COUNTY B24. KORIŠTENI KOMERCIJALNI SMJEŠTAJNI OBJEKTI ZA VRIJEME ODMORA U HRVATSKOJ PREMA ŽUPANIJAMA/ COMMERCIAL ACCOMMODATION ESTABLISHMENTS DURING SUMMER VACATION IN CROATIA BY COUNTY B25. PREHRANA UKLJUČENA U CIJENU SMJEŠTAJA PREMA ŽUPANIJAMA/ MEALS INCLUDED IN ACCOMMODATION PRICE BY COUNTY B26. AKTIVNOSTI ZA VRIJEME BORAVKA U DESTINACIJI PREMA ŽUPANIJAMA/ ACTIVITIES WHILE STAYING IN DESTINATION BY COUNTY B27. ODLAZAK NA IZLETE TIJEKOM BORAVKA U DESTINACIJI PREMA ŽUPANIJAMA/ GOING ON TOURS OR SELF-ORGANIZED TRIPS AND EXCURSIONS WHILE STAYING IN DESTINATION BY COUNTY B28. STUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTIČKE PONUDE MJESTA PREMA ŽUPANIJAMA/ LEVEL OF SATISFACTION WITH ELEMENTS OF TOURISM DESTINATION SUPPLY BY COUNTY B29. UTJECAJ ELEMENATA PONUDE NA IZBOR DESTINACIJE PREMA ŽUPANIJAMA/ FACTORS INFLUENCING DESTINATION CHOICE BY COUNTY B30. PROSJEČNI IZDACI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE PO OSOBI PREMA ŽUPANIJAMA U EURIMA/ AVERAGE TRIP EXPENDITURES PER PERSON BY COUNTY IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama prijevoza/ By type of trip and transportation means B31. PROSJEČNI DNEVNI IZDACI TURISTA U HRVATSKOJ PREMA ŽUPANIJAMA U EURIMA/ AVERAGE DAILY EXPENDITURE OF TOURISTS IN CROATIA BY COUNTY IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama usluga/ By type of trip and type of service 121

129 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia PRILOG C/ APPENDIX C C1. DOB TURISTA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ AGE OF TOURISTS BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C2. DOB TURISTA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ AGE OF TOURISTS BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C3. GENERACIJSKE SKUPINE TURISTA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ GENERATION GROUPS OF TOURISTS BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C4. STUPANJ OBRAZOVANJA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ LEVEL OF EDUCATION BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C5. MJESTO STALNOG BORAVKA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ PLACE OF PERMANENT RESIDENCE BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C6. MJESEČNA PRIMANJA KUĆANSTVA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ HOUSEHOLD MONTHLY INCOME BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C7. PRATNJA NA PUTOVANJU PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ TRAVEL PARTY BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C8. MOTIVI DOLASKA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ MAIN MOTIVES FOR VISITING DESTINATION BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C9. UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ FREQUENCY OF VISITING CROATIA BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C10. UČESTALOST DOLASKA U TURISTIČKO MJESTO PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ FREQUENCY OF VISITING DESTINATION BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C11. UČESTALOST DOLASKA U OBJEKT PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ FREQUENCY OF VISITING ACCOMMODATION ESTABLISHMENT BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C12. IZVORI INFORMACIJA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ SOURCES OF INFORMATION BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C13. INTERNET KAO IZVOR INFORMACIJA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ INTERNET AS A SOURCE OF INFORMATION BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C14. ORGANIZACIJA PUTOVANJA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ TRIP ORGANISATION BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C15. NAČIN REZERVACIJE SMJEŠTAJA PREMA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ ACCOMMODATION BOOKING BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C16. KORIŠTENJE INTERNETA PRILIKOM REZERVACIJE SMJEŠTAJA PREMA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ USE OF INTERNET IN ACCOMMODATION BOOKING BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C17. TRENUTAK REZERVACIJE SMJEŠTAJA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ THE MOMENT OF ACCOMMODATION BOOKING BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C18. NAČIN REZERVACIJE PRIJEVOZA PREMA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ TRANSPORT BOOKING BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C19. KORIŠTENJE INTERNETA PRILIKOM REZERVACIJE PRIJEVOZA PREMA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ USE OF INTERNET IN TRANSPORT BOOKING BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C20. PRIJEVOZNO SREDSTVO PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ PRINCIPAL MODE OF TRANSPORT USED BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C21. KORIŠTENJE NISKOTARIFNIH ZRAČNIH PRIJEVOZNIKA U DOLASKU U HRVATSKU PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ USING THE LOW-COST CARRIER WHEN FLYING TO CROATIA BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C22. DULJINA BORAVKA U HRVATSKOJ PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ LENGTH OF STAY IN CROATIA BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY 122

130 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C23. DULJINA BORAVKA U TURISTIČKOM MJESTU PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ LENGTH OF STAY IN DESTINATION BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C24. KORIŠTENI KOMERCIJALNI SMJEŠTAJNI OBJEKTI ZA VRIJEME ODMORA U HRVATSKOJ PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ COMMERCIAL ACCOMMODATION ESTABLISHMENTS DURING SUMMER VACATION IN CROATIA BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C25. PREHRANA UKLJUČENA U CIJENU SMJEŠTAJA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ MEALS INCLUDED IN ACCOMMODATION PRICE BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C26. AKTIVNOSTI ZA VRIJEME BORAVKA U DESTINACIJI PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ ACTIVITIESI WHILE STAYING IN DESTINATION BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C27. ODLAZAK NA IZLETE TIJEKOM BORAVKA U DESTINACIJI PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ GOING ON TOURS OR SELF-ORGANIZED TRIPS AND EXCURSIONS WHILE STAYING IN DESTINATION BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C28. STUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTIČKE PONUDE MJESTA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ LEVEL OF SATISFACTION WITH ELEMENTS OF TOURISM DESTINATION SUPPLY BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C29. UTJECAJ ELEMENATA PONUDE NA IZBOR DESTINACIJE PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ FACTORS INFLUENCING DESTINATION CHOICE BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY C30. PROSJEČNI IZDACI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE PO OSOBI PREMA VRSTI SMJEŠTAJA U EURIMA/ AVERAGE TRIP EXPENDITURES PER PERSON BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama prijevoza/ By type of trip and transportation means C31. PROSJEČNI DNEVNI IZDACI TURISTA U HRVATSKOJ PREMA VRSTI SMJEŠTAJA U EURIMA/ AVERAGE DAILY EXPENDITURE OF TOURISTS IN CROATIA BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama usluga/ By type of trip and type of service 123

131 124

132 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A PRILOG/ APPENDIX OBILJEŽJA TURISTIČKE POTRAŽNJE I POTROŠNJE PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ CHARACTERISTICS OF TOURISM DEMAND AND EXPENDITURES BY COUNTRY OF ORIGIN VI. PRILOG A/ APPENDIX A 125

133 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A1. DOB TURISTA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ AGE OF TOURISTS BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Dob turista (godine)/ Age of tourists (years) Do 29/ Up to 29 19,3 19,0 16,6 21,6 19,9 23,2 18,0 22,5 20,6 20,3 23,0 14,1 24,0 20,4 21,3 18,0 30 do 49/ 30 to 49 55,7 63,7 54,2 51,8 51,0 61,7 51,6 64,5 59,2 48,4 59,0 49,2 58,1 50,5 64,1 59,7 50 i više/ 50 and over 25,1 17,3 29,2 26,6 29,1 15,1 30,4 13,1 20,2 31,4 17,9 36,7 18,0 29,1 14,6 22,3 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 A2. DOB TURISTA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ AGE OF TOURISTS BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Dob turista (godine)/ Age of tourists (years) Do 25/ Up to 25 7,9 6,9 8,9 8,9 7,7 7,8 7,7 8,6 8,7 6,9 9,2 6,6 6,6 10,2 6,9 6,9 26 do 35/ 26 to 35 28,6 35,5 22,5 32,8 28,5 35,7 22,3 35,8 29,5 27,5 31,3 18,0 33,7 32,9 28,2 27,7 36 do 45/ 36 to 45 30,8 34,1 30,5 24,8 27,4 34,6 32,2 36,1 36,4 25,7 35,0 30,5 33,8 21,2 40,1 33,4 46 do 55/ 46 to 55 17,3 13,4 19,5 19,4 17,4 13,2 16,3 14,9 13,5 16,8 11,3 21,2 16,8 14,6 17,1 20,0 56 i više/ 56 and over 15,4 10,2 18,7 14,2 19,0 8,7 21,6 4,5 12,0 23,1 13,2 23,6 9,1 21,1 7,7 12,0 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 (aritmetička sredina)/ (arithmetic mean) Prosječna starost/ Average age 41,4 39,3 43,0 40,9 42,4 38,2 43,2 37,6 40,0 43,6 39,5 45,3 38,9 41,8 39,4 41,3 VI. PRILOG A/ APPENDIX A 126

134 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A3. GENERACIJSKE SKUPINE* TURISTA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ GENERATION GROUPS* OF TOURISTS BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Generacijska skupina (prema godini rođenja)/ Generation group (according to year of birth) Generacija Y (Do 30)/ Generation Y (Up to 30) 23,0 23,2 19,4 25,8 24,3 30,0 20,6 25,8 24,5 22,9 26,7 17,1 28,0 24,8 25,4 18,9 Generacija X (31 do 50)/ Generation X (31 to 50) 54,5 60,8 54,3 51,1 49,2 56,8 52,4 64,6 57,7 47,4 56,2 47,0 55,8 48,1 61,4 62,9 Baby boomers (51 do 67)/ Baby boomers (51 to 67) 18,8 14,2 21,3 19,1 21,2 11,9 21,8 9,2 14,5 23,6 14,9 28,7 15,3 20,2 13,2 17,2 'Golden age' (68 i više)/ 'Golden age' (68 and over) 3,7 1,8 5,0 4,1 5,2 1,3 5,1 0,4 3,3 6,1 2,2 7,1 0,9 6,8. 1,0 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 * Prema Nardin S. (2005) Tourism of Tomorrow - Travel Trends and Forces of Change. ETOUR - European Tourism Research Institute. Ostersund/ According to Nardin S. (2005) Tourism of Tomorrow - Travel Trends and Forces of Change. ETOUR - European Tourism Research Institute. Ostersund. A4. STUPANJ OBRAZOVANJA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ LEVEL OF EDUCATION BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Završena škola/ Level of education Osnovna škola/ Primary school or less 1,0 0,3 1,8. 1,8 1,5 1,1 0,1. 0,1 0,2 1,6 0,3 0,4 2,6 1,2 Srednja škola/ Secondary school 39,0 44,0 38,8 45,8 40,9 47,8 38,2 38,8 41,0 33,5 35,3 17,0 20,4 24,0 49,4 43,8 Viša škola/ Two-year college 30,2 20,4 32,0 32,8 36,3 26,8 29,1 33,8 28,6 33,6 32,7 39,4 25,8 28,3 15,3 21,0 Fakultet i više/ University or higher 29,6 35,3 27,3 21,3 21,0 23,8 31,4 26,7 30,3 32,3 31,8 41,0 52,6 46,4 32,8 34,0 Ostalo/ Other 0,2. 0,1.. 0,1 0,2 0,6. 0,5. 1,1 0,9 0,9.. UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG A/ APPENDIX A 127

135 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A5. MJESTO STALNOG BORAVKA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ PLACE OF PERMANENT RESIDENCE BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Mjesto stalnog boravka/ Place of permanent residence Ruralno područje (manje od stanovnika)/ Rural area (less than inhabitants) Manji grad ili naselje ( stanovnika)/ Smaller town or village ( inhabitants) Grad ( stanovnika)/ Town ( inhabitants) Veliki grad (više od stanovnika)/ City (more than inhabitants) 7,7 11,1 7,4 12,6 4,7 10,3 7,2 6,4 7,3 6,3 9,3. 3,9 3,2 5,8 5,6 22,5 15,8 21,3 30,9 21,8 30,2 24,7 18,8 24,5 12,1 22,7 10,4 22,2 20,8 19,3 28,8 43,5 33,5 41,3 42,1 43,0 46,1 43,2 47,7 51,9 48,6 39,7 39,4 43,1 47,2 47,0 31,3 26,3 39,6 30,0 14,4 30,4 13,4 25,0 27,1 16,3 33,1 28,3 50,2 30,8 28,7 27,9 34,2 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 A6. MJESEČNA PRIMANJA KUĆANSTVA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ HOUSEHOLD MONTHLY INCOME BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Mjesečna primanja kućanstva/ Household monthly income Do 500 eura/ Up to 500 1,5 3,2 0,1 1,0 0,5 3,8. 3,3 3,6. 3,1 1,5.. 5,4 5,3 501 do eura/ 501 to ,8 15,7 4,2 7,1 5,3 13,5 4,1 9,3 11,8 6,3 9,3 7,7 0,6 0,8 37,8 25, do eura/ to ,4 31,0 10,5 21,0 9,5 26,1 9,2 20,7 19,3 15,9 19,8 17,5 6,3 6,0 27,0 26, do eura/ to ,1 26,4 15,0 30,6 18,1 26,7 15,2 26,8 35,5 9,1 27,3 14,0 10,2 19,7 16,9 25, do eura/ to ,8 14,4 21,3 19,3 22,1 15,3 21,9 22,6 13,6 14,5 21,3 15,7 22,5 19,9 8,3 9, do eura/ to ,9 4,3 24,1 14,0 21,6 9,8 24,7 11,0 12,4 20,9 13,8 16,4 18,8 27,9 1,7 3, do eura/ to ,2 2,7 16,7 5,8 15,2 2,7 15,4 1,6 1,2 27,2 4,8 10,9 13,8 7,5. 2, euro i više/ and more 7,3 2,4 8,1 1,3 7,9 2,0 9,4 4,7 2,6 6,1 0,8 16,4 27,8 18,3 2,8 2,3 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG A/ APPENDIX A 128

136 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A7. PRATNJA NA PUTOVANJU PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ TRAVEL PARTY BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Pratnja na putovanju/ Travel party S članovima obitelji/ With family members 52,3 56,5 50,5 51,5 46,4 57,8 48,6 60,0 53,9 47,1 56,3 48,1 48,8 40,6 73,3 67,9 Sam(a)/ Alone 3,1 4,1 2,3 2,5 5,0 2,7 3,3 3,5 4,4 0,9 3,5 2,4 3,0 5,6 1,7 1,6 Samo s partnerom/ With a partner only 33,1 25,9 36,7 32,3 35,5 26,6 38,9 26,4 30,7 40,2 28,3 38,5 35,2 40,1 18,9 24,7 S prijateljima (poznanicima)/ With friends or acquaintances 11,6 13,5 10,6 13,6 13,1 12,9 9,2 10,1 11,0 11,8 11,8 11,0 12,9 13,7 6,0 5,7 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 A8. MOTIVI DOLASKA* PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ MAIN MOTIVES FOR VISITING DESTINATION* BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Motivi/ Motives Pasivni odmor, opuštanje/ Passive rest and relaxation 75,1 77,7 74,2 68,1 70,6 84,2 75,0 73,2 86,0 76,2 70,1 72,0 67,2 74,8 89,2 72,9 Zabava/ Entertainment 44,1 39,8 45,5 50,1 53,0 41,4 48,0 40,9 40,9 43,1 44,3 36,4 36,7 31,5 24,9 35,2 Nova iskustva i doživljaji/ New experiences 25,3 18,2 23,9 28,8 21,5 22,6 22,6 30,1 27,8 28,8 33,3 18,0 35,1 37,1 14,4 26,8 Uživanje u jelu i piću, gastronomija/ Enjoying food, drinks, gastronomy 21,9 20,5 24,7 21,7 20,9 18,5 27,4 20,6 8,1 29,5 20,1 25,5 22,9 27,0 7,5 10,8 Upoznavanje prirodnih ljepota/ Visiting natural attractions 20,9 11,4 21,6 14,0 18,5 26,2 19,2 29,0 18,5 27,6 20,5 29,4 32,2 25,0 7,5 21,4 Posjet rodbini i prijateljima/ Visiting friends and relatives 8,6 19,2 8,1 15,8 11,1 4,7 4,7 4,3 4,9 6,6 5,4 4,2 3,5 7,1 10,0 28,2 Bavljenje sportom i rekreacijom/ Sport and recreation 8,3 7,8 9,0 9,5 7,4 12,5 7,4 9,5 7,7 2,4 8,4 5,1 10,9 5,0 2,3 5,7 Upoznavanje kulturnih znamenitosti i događanja/ Visiting cultural attractions and events 7,1 5,4 5,6 4,8 6,7 2,9 6,0 13,1 6,2 12,5 7,3 18,1 13,3 18,8 6,2 4,3 Zdravstveni razlozi/ Health reasons 4,7 7,0 4,6 5,1 3,7 5,3 6,3 0,8 9,7 4,2 4,5 1,6 0,7 2,5 13,8 2,6 Ronjenje/ Scuba diving 3,6 2,5 3,4 3,5 1,8 2,8 4,2 7,3 8,9 2,7 4,0 2,7 2,1 2,6 4,2 1,0 Drugi motivi/ Other 3,2 3,7 2,3 4,7 4,1 0,4 3,5 5,0 1,6 4,9 1,6 2,7 2,5 3,8 6,3 2,1 Kupovina/ Shopping 2,3 0,3 1,4 1,1 1,8 2,1 3,5 3,5 0,9 2,2 3,2 4,5 3,2 3,2 1,5 1,1 Wellness/ Wellness 1,7 0,7 2,8 1,2 2,8 0,5 1,6 0,2 2,3 0,5 1,9 1,5 3,5 1,6 0,4 0,1 Poslovne obveze/ Business 0,8 1,7 0,3 1,0 1,1 0,3 0,6 0,5 0,4. 1,8 1,6 0,8 0,4 0,4 0,2 Vjerski razlozi/ Religious reasons 0,3 0,3 0,6 0,2 0,3 0,1 0, ,8. * Mogućnost više odgovora/ Multiple response. VI. PRILOG A/ APPENDIX A 129

137 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A9. UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU* PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ FREQUENCY OF VISITING CROATIA* BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Broj posjeta Hrvatskoj/ Number of visits to Croatia Prvi posjet/ First visit 14,0. 12,6 2,5 13,0 11,1 9,6 13,4 5,0 21,9 14,2 41,3 37,1 47,1 1,7 2,1 Drugi posjet/ Second visit 12,7. 11,5 5,9 10,4 11,9 9,7 25,1 14,6 11,3 18,2 23,6 19,3 17,4 4,1 12,4 3 do 5 posjeta/ 3 to 5 visits 34,1. 34,9 21,3 31,0 40,7 43,4 39,5 51,7 36,8 38,2 29,8 27,6 26,3 15,0 23,0 6 i više posjeta/ 6 visits and more 39,2. 41,0 70,3 45,5 36,3 37,4 22,0 28,7 30,0 29,5 5,3 16,0 9,2 79,2 62,5 UKUPNO/ TOTAL 100,0 0,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 * Odnosi se samo na inozemne turiste/ Data refer to foreign tourists only. A10. UČESTALOST DOLASKA U TURISTIČKO MJESTO PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ FREQUENCY OF VISITING DESTINATION BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Broj posjeta destinaciji/ Number of visits to destination Prvi posjet/ First visit 38,4 18,1 36,1 18,5 37,7 44,3 37,0 43,8 36,5 49,9 46,4 74,8 65,5 74,9 16,9 27,6 Drugi posjet/ Second visit 21,3 17,1 21,2 21,7 25,4 19,8 24,4 23,1 21,4 19,9 24,8 20,4 23,1 14,7 11,4 21,6 3 do 5 posjeta/ 3 to 5 visits 24,5 36,1 24,7 30,7 22,6 25,8 23,6 26,6 35,3 13,6 20,5 4,3 7,0 9,6 42,6 27,9 6 i više posjeta/ 6 visits and more 15,8 28,7 18,1 29,1 14,2 10,1 15,1 6,6 6,7 16,6 8,2 0,5 4,4 0,8 29,1 22,9 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG A/ APPENDIX A 130

138 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A11. UČESTALOST DOLASKA U OBJEKT PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ FREQUENCY OF VISITING ACCOMMODATION ESTABLISHMENT BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Broj posjeta smještajnom objektu/ Number of visits to accommodation establishment A12. IZVORI INFORMACIJA* PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ SOURCES OF INFORMATION* BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Prvi posjet/ First visit 53,5 35,6 52,8 34,1 52,1 58,4 54,8 55,4 53,7 60,7 63,8 84,8 80,8 83,9 34,1 51,6 Drugi posjet/ Second visit 18,2 20,0 16,1 23,9 26,3 14,5 19,7 19,6 18,9 13,4 16,7 12,9 11,5 8,8 14,2 15,2 3 do 5 posjeta/ 3 to 5 visits 15,7 24,7 16,1 17,9 9,9 18,7 14,5 19,0 21,7 11,6 13,5 1,9 4,4 6,5 34,1 15,9 6 i više posjeta/ 6 visits and more 12,6 19,8 15,0 24,1 11,7 8,4 11,0 5,9 5,8 14,4 6,0 0,5 3,3 0,8 17,7 17,3 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Izvori informacija/ Sources of information Prijašnji boravak/ Previous visits 31,5 42,3 31,0 42,1 31,3 32,8 30,2 32,2 38,7 23,9 33,9 4,3 12,8 8,2 40,5 34,1 Preporuke rodbine ili prijatelja/ Recommendations of friends and relatives 28,2 26,2 26,4 22,1 32,7 31,1 23,1 32,6 32,9 22,2 33,1 30,4 36,0 31,3 33,5 37,5 Internet/ Internet 26,8 14,5 27,1 21,4 20,2 24,6 28,2 40,2 32,9 36,6 24,9 34,3 34,7 42,4 7,7 12,8 Brošure, oglasi, plakati/ Brochures, advertisements and posters 19,3 7,6 20,4 18,6 10,6 19,3 24,0 19,4 15,5 24,2 18,2 25,8 30,5 28,1 4,7 22,3 Nisu bile potrebne nikakve informacije/ No need for any information 12,1 19,2 11,7 17,3 15,8 8,5 11,3 6,8 8,8 12,9 9,7 5,4 4,6 6,2 23,7 20,3 Članci u novinama ili časopisima/ Articles in newspapers and magazines 10,2 5,9 10,1 10,6 11,7 8,7 13,1 6,8 1,8 15,6 5,5 15,6 9,3 19,9 1,6 9,2 Preporuke turističke agencije ili kluba/ Advice by travel agency or travel 7,8 7,1 6,1 5,8 5,3 8,7 10,1 6,2 9,7 7,4 10,0 20,9 16,6 11,7 5,0 8,1 Radio, televizija, film ili video/ Radio, TV, film or video 7,7 3,1 8,7 6,5 7,5 4,3 7,6 5,8 1,8 15,5 9,3 11,2 11,6 13,1 3,2 6,6 Turistički sajmovi, izložbe/ Tourism fairs and exhibitions 4,8 1,6 5,6 4,1 5,2 2,5 6,0 5,5 1,0 5,8 5,6 8,3 3,1 7,2 1,0 2,5 * Mogućnost više odgovora/ Multiple response. VI. PRILOG A/ APPENDIX A 131

139 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A13. INTERNET KAO IZVOR INFORMACIJA* PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ INTERNET AS A SOURCE OF INFORMATION* BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Internet kao izvor informacija/ Internet as a source of information Stranice hrvatskih turističkih zajednica/ureda (nacionalne, lokalnih)/ Croatian Tourism boards' web pages (national, local) Stranice smještajnih objekata/ Web page of accommodation TripAdvisor, Expedia, Adriatica.net, Holidaycheck.de i slično/ TripAdvisor, Expedia, Adriatica.net, Holidaycheck.de and similar 42,0 51,8 36,3 51,0 39,0 45,8 34,7 54,3 36,8 19,6 48,2 40,0 48,5 47,4 28,0 16,3 41,5 50,8 44,2 31,2 32,8 41,6 56,7 24,5 45,2 50,9 32,2 47,2 38,9 51,4 30,4 56,2 35,4 15,2 44,7 28,8 39,9 24,5 40,5 18,4 32,3 56,9 19,4 22,5 41,3 49,1 13,2 15,4 Društvene mreže (Twitter, YouTube, FaceBook, MySpace, blogovi)/ Social networks (Twitter, YouTube, FaceBook, MySpace, blogs) 30,1 18,5 29,2 45,9 26,7 20,7 23,5 35,6 22,5 32,8 30,8 64,0 21,1 35,8 35,1 50,4 * Mogućnost više odgovora/ Multiple response. Napomena: Na skupu ispitanika koji su koristili internet kao izvor informacija./ Note: For those who used Internet as a source of information. A14. ORGANIZACIJA PUTOVANJA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ TRIP ORGANISATION BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Organizacija putovanja/ Trip organisation Posredstvom putničke agencije/ Through a travel agency 33,5 15,7 33,7 23,8 33,3 32,3 37,4 30,4 27,2 42,4 35,0 68,9 42,8 57,4 10,9 28,1 Paket-aranžman (prijevoz i smještaj)/ Full package tour 5,5 0,8 3,1 2,1 1,6 3,7 4,8 2,6 4,6 3,7 1,3 45,5 19,0 39,0. 0,3 Samo smještaj organiziran posredstvom putničke agencije/ Only accommodation organised by a travel agent Samo prijevoz organiziran posredstvom putničke agencije/ Only transport organised by a travel agent 27,6 14,9 30,4 21,5 31,4 28,7 32,6 27,7 22,7 37,7 33,8 17,6 21,9 15,2 10,5 27,6 0,5. 0,2 0,2 0,3.. 0,1. 1,0. 5,8 1,8 3,2 0,4 0,2 Samostalno organizirano/ Independently organised 66,5 84,3 66,3 76,2 66,7 67,7 62,6 69,6 72,8 57,6 65,0 31,1 57,2 42,6 89,1 71,9 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG A/ APPENDIX A 132

140 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A15. NAČIN REZERVACIJE SMJEŠTAJA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ ACCOMMODATION BOOKING BY COUNTRY OF ORIGIN (%) A16. KORIŠTENJE INTERNETA PRILIKOM REZERVACIJE SMJEŠTAJA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ USE OF INTERNET IN ACCOMMODATION BOOKING BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Rezervacija smještaja/ Accommodation booking Posredstvom turističke agencije/ Through a travel agency Izravno sa smještajnim objektom/ Directly with an accommodation establishment Posredstvom Hrvatske turističke zajednice ili ureda (nacionalnog, lokalnog)/ Through Croatian tourism board offices (national, local) Na neki drugi način/ Other Nije unaprijed rezerviran/ No prior booking 33,0 15,6 33,5 23,6 32,9 32,3 37,4 30,2 27,2 41,4 35,0 63,5 40,6 54,4 10,3 27,9 44,4 61,5 45,9 48,0 41,2 42,9 46,3 40,7 42,4 41,6 39,1 29,7 37,1 39,1 64,8 34,9 2,3 2,8 2,1 2,6 1,7 3,4 1,7 1,5 4,0 0,3 3,8 1,5 4,2 2,6 0,8 3,2 1,8 3,1 1,1 2,6 1,2 1,4 1,8 0,5 2,5 1,7 1,5 0,3 9,6. 5,4 2,8 18,6 17,0 17,5 23,2 23,1 20,0 12,8 27,1 23,8 15,0 20,6 5,0 8,5 3,9 18,7 31,2 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Korištenje interneta prilikom rezervacije smještaja/ Use of Internet in accommodation booking Posredstvom turističke agencije/ Through a travel agency Izravno sa smještajnim objektom/ Directly with an accommodation establishment Posredstvom Hrvatske turističke zajednice ili ureda (nacionalnog, lokalnog)/ Through Croatian tourism board offices (national, local) 53,1 28,8 54,1 59,4 51,7 42,2 59,1 57,1 38,4 77,4 31,2 49,5 42,3 64,9 19,8 39,1 44,7 29,6 43,4 45,7 43,0 35,2 58,9 40,7 21,3 66,1 33,5 79,4 62,3 81,9 8,9 30,7 65,3 78,2 53,4 47,3 65,4 91,0 64,3 29,1 53,4. 86,1 67,9 86,2 100,0. 30,2 UKUPNO/ TOTAL 48,7 31,2 48,0 50,2 47,4 40,7 59,1 47,5 29,0 71,4 35,2 59,9 54,1 73,2 10,4 34,4 VI. PRILOG A/ APPENDIX A 133

141 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A17. TRENUTAK REZERVACIJE SMJEŠTAJA* PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ THE MOMENT OF ACCOMMODATION BOOKING* BY COUNTRY OF ORIGIN (%) A18. NAČIN REZERVACIJE PRIJEVOZA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ TRANSPORT BOOKING BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Trenutak rezervacije smještaja/ The moment of accommodation booking Manje od tjedan dana prije dolaska/ Less than a week before arrival 1 do 4 tjedna prije dolaska/ 1 to 4 weeks prior to arrival 5 do 8 tjedana prije dolaska/ 5 to 8 weeks prior to arrival 9 do 12 tjedana prije dolaska/ 9 to 12 weeks prior to arrival Više od 12 tjedana prije dolaska/ More than 12 weeks prior to arrival 7,6 12,5 5,9 12,0 8,7 5,5 6,0 7,1 2,5 8,0 9,2 6,1 7,6 6,9 10,5 8,5 20,6 31,1 15,2 22,1 18,5 32,4 17,6 17,7 25,7 9,0 22,1 14,8 27,3 13,6 32,1 33,2 30,1 26,0 29,1 20,7 34,8 27,4 32,5 36,5 38,1 28,2 36,7 33,0 33,2 35,0 27,9 34,5 17,6 13,9 18,9 15,1 17,3 17,2 19,5 15,8 10,5 26,2 17,4 29,1 16,8 19,0 2,4 11,7 24,2 16,4 30,9 30,1 20,7 17,5 24,4 22,8 23,2 28,5 14,7 16,9 15,1 25,6 27,0 12,0 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 * Za one koji su unaprijed rezervirali smještaj. / For those who booked the accommodation in advance. Rezervacija prijevoza/ Transport booking Posredstvom turističke agencije/ Through a travel agency Izravno s prijevozničkom kompanijom/ Directly with transport company Posredstvom Hrvatske turističke zajednice ili ureda (nacionalnog, lokalnog)/ Through Croatian tourism board offices (national, local) Bez prethodne rezervacije/ No prior booking 5,9 0,8 3,3 2,3 1,9 3,7 4,8 2,7 4,3 4,6 1,3 51,5 20,9 42,4 0,4 0,6 3,8 2,6 1,6 0,2 2,8 1,1 1,1 2,2 2,6 2,7 2,3 33,5 9,8 30,1 3,6 1,6 0,2. 0,1 0,3 0,1 0, ,5 0,9.. 1,4 90,2 96,6 95,0 97,2 95,3 95,2 94,2 95,0 93,1 92,7 96,5 14,5 68,4 27,5 96,0 96,4 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG A/ APPENDIX A 134

142 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A19. KORIŠTENJE INTERNETA PRILIKOM REZERVACIJE PRIJEVOZA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ USE OF INTERNET IN TRANSPORT BOOKING BY COUNTRY OF ORIGIN (%) A20. PRIJEVOZNO SREDSTVO PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ PRINCIPAL MODE OF TRANSPORT USED BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Korištenje interneta prilikom rezervacije prijevoza/ Use of Internet in transport booking Posredstvom turističke agencije/ Through a travel agency Izravno s prijevozničkom kompanijom/ Directly with transport company Posredstvom Hrvatske turističke zajednice ili ureda (nacionalnog, lokalnog)/ Through Croatian tourism board offices (national, local) 54,2 33,6 49,4 68,0 29,7 29,8 49,4 18,3 38,1 100,0. 45,0 59,1 68,1 100,0 100,0 62,7 25,3 46,8. 37,4 15,1 57,3 74,9. 88,6 100,0 83,0 62,9 73,0. 17,6 74,1. 100,0 100,0 100, ,0 66,7... UKUPNO/ TOTAL 58,6 26,5 50,0 68,1 35,3 25,0 51,1 42,5 14,6 94,4 100,0 63,1 60,9 70,7 10,0 18,5 Prijevozno sredstvo/ Mode of transport Automobil/ Car 67,0 81,8 63,5 71,2 66,0 81,2 69,4 82,6 86,4 45,5 84,1 5,0 53,9 10,4 88,4 87,7 Automobil s kamp-kućicom/ Car with caravan 10,8 3,7 16,7 13,7 10,6 4,8 12,9 4,1 0,8 27,4 5,0 0,6 5,4 4,3 3,4. Automobil s plovilom na prikolici/ Car with craft on trailer 0,7 1,7 0,5 1,3 0,9 0,2 0,3 1,3. 1,3.. 0,5.. 0,1 Autodom/ Motorhome or motorcaravan 5,2 0,4 8,0 2,5 10,0 1,6 5,6 1,3. 18,6 1,6. 3,1 2,0.. Autobus/ Bus 4,6 6,5 4,0 4,7 1,8 10,3 3,7 5,9 9,1 1,3 1,2 0,9 1,5 1,6 3,8 9,7 Motocikl ili bicikl/ Motorcycle or bicycle 2,8 1,7 3,4 4,4 4,4 1,4 4,1 1,8 3,0 1,6 4,6. 1,4 0,4 1,1 0,9 Vlak/ Train 0,3 0,6 0,2 0,6. 0,2 0,1... 1,0. 0,5 4,0.. Zrakoplov - čarter let/ Airplane - charter flight 3,0. 1,3 0,3 0,4 0,3 1,5 0, ,2 14,0 25,4.. Zrakoplov - redovit let/ Airplane - regular flight 4,5 0,8 2,0. 1,2 0,1 1,4 2,3 0,8 4,3 2,5 44,8 17,9 50,6 0,4 0,8 Brod ili trajekt/ Ship or ferry 0,9 2,6 0,3 0,8 4,5.. 0,2... 0,9 1,5. 2,8 0,9 Jahta ili jedrilica/ Yacht or sailboat 0,2 0,2 0,1 0,4 0,1. 1, ,6 0,3 1,4.. UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG A/ APPENDIX A 135

143 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A21. KORIŠTENJE NISKOTARIFNIH ZRAČNIH PRIJEVOZNIKA U DOLASKU U HRVATSKU* PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ USING THE LOW-COST CARRIER WHEN FLYING TO CROATIA* BY COUNTRY OF ORIGIN (%) A22. DULJINA BORAVKA U HRVATSKOJ PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ LENGTH OF STAY IN CROATIA BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Niskotarifni prijevoznik/ Low-cost carrier Korišten/ Used 51,3. 48,8. 76,8. 65,3 77,5. 34,0 46,0 42,0 52,8 57,2. 9,9 Nije korišten/ Not used 48,7 100,0 51,2. 23,2 100,0 34,7 22,5 100,0 66,0 54,0 58,0 47,2 42,8 100,0 90,1 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 0,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 * Odnosi se samo na inozemne turiste koji su u dolasku u Hrvatsku koristili zrakoplov - redovni let./ Data refer to foreign tourists comming to Croatia by airplane - regular flight, only. Broj noćenja u Hrvatskoj/ Number of overnights in Croatia 1 do 3/ 1 to 3 0,9 2,0 0,8 0,9 0,6 0,1 1,5 0,2.. 3,6 0,5 0,6 1,6. 1,7 4 do 7/ 4 to 7 40,5 44,8 38,0 41,6 44,0 46,9 41,8 30,0 37,8 33,8 45,8 33,0 41,8 52,9 48,5 40,9 8 do 10/ 8 to 10 27,4 28,4 22,5 24,8 30,7 30,3 24,5 35,8 38,9 22,7 27,2 23,2 23,1 21,2 36,2 35,7 11 do 14/ 11 to 14 16,1 11,2 19,5 15,3 10,6 15,8 14,5 22,4 12,8 17,3 15,2 22,9 19,0 17,4 9,8 17,4 15 do 21/ 15 to 21 12,0 11,5 14,7 13,6 11,2 6,2 14,1 10,2 8,1 16,6 7,3 18,0 14,3 5,5 3,7 4,2 22 do 28/ 22 to 28 1,5 0,1 1,8 2,4 1,2 0,3 1,7 0,1. 7,9 0,8 2,5 0, i više/ 29 and more 1,7 2,0 2,6 1,4 1,7 0,3 1,9 1,3 2,4 1,7 0,2. 0,3 1,4 1,8. UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG A/ APPENDIX A 136

144 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A23. DULJINA BORAVKA U TURISTIČKOM MJESTU PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ LENGTH OF STAY IN DESTINATION BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Broj noćenja u mjestu/ Number of overnights in destination A24. KORIŠTENI KOMERCIJALNI SMJEŠTAJNI OBJEKTI ZA VRIJEME ODMORA U HRVATSKOJ PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ COMMERCIAL ACCOMMODATION ESTABLISHMENTS DURING SUMMER VACATION IN CROATIA BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia 1 do 3/ 1 to 3 3,6 3,8 3,8 1,2 5,6 1,5 4,8 3,8. 1,7 6,0 2,8 8,9 4,2 4,1 3,0 4 do 7/ 4 to 7 46,9 49,0 45,0 44,1 51,0 54,6 46,8 37,8 43,0 45,6 49,8 38,3 49,5 66,1 50,9 45,4 8 do 10/ 8 to 10 24,9 26,8 20,7 23,5 26,5 26,7 22,7 31,9 36,5 20,7 24,3 25,9 21,6 15,6 34,7 34,4 11 do 14/ 11 to 14 13,7 9,6 16,3 14,8 8,3 12,4 11,5 21,2 11,6 13,9 13,5 23,9 12,7 12,5 5,7 15,2 15 do 21/ 15 to 21 8,3 9,0 10,7 12,7 6,0 4,0 11,2 3,9 6,5 10,0 5,4 8,8 6,9 1,2 2,8 1,9 22 do 28/ 22 to 28 1,2 0,1 1,8 2,2 0,9 0,3 1,2 0,1. 6,5 0,8 0,3 0,1 0, i više/ 29 and more 1,4 1,7 1,7 1,4 1,6 0,3 1,9 1,3 2,4 1,7 0,2. 0,3. 1,8. UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Broj komercijalnih smještajnih objekata/ Number of commercial accommodation establishments 1/ 1 86,8 88,7 85,7 95,2 86,4 89,3 87,8 81,6 96,0 77,6 90,1 83,3 75,5 77,4 90,7 87,8 2/ 2 9,2 8,8 8,8 4,3 6,4 8,4 7,8 15,1 4,0 19,0 7,9 13,1 15,3 17,3 8,4 10,2 3 i više/ 3 and more 4,0 2,5 5,5 0,4 7,2 2,3 4,4 3,3. 3,4 2,1 3,7 9,1 5,3 0,9 2,1 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG A/ APPENDIX A 137

145 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A25. PREHRANA UKLJUČENA U CIJENU SMJEŠTAJA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ MEALS INCLUDED IN ACCOMMODATION PRICE BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Prehrana u smještajnom objektu/ Meals in accommodation establishment Bez prehrane/ Without meals 68,9 66,8 73,7 77,2 69,9 77,0 58,2 78,2 72,7 80,9 76,6 14,6 49,3 22,6 74,5 67,3 Doručak/ Breakfast 7,5 9,0 6,5 4,1 6,7 3,3 10,7 3,4 3,0 3,5 5,1 14,5 13,5 26,5 9,6 6,6 Polupansion/ Half board 18,5 18,8 16,0 16,9 20,0 15,1 25,6 10,3 21,3 13,7 14,5 47,5 23,6 37,4 11,3 21,2 Puni pansion/ Full board 3,0 4,0 2,2 0,8 2,5 2,0 3,1 5,7 1,4 1,1 2,1 16,1 8,3 7,0 0,8 4,4 'All-inclusive'/ All-inclusive 2,1 1,3 1,6 1,0 0,9 2,6 2,3 2,4 1,6 0,9 1,7 7,4 5,3 6,5 3,8 0,5 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG A/ APPENDIX A 138

146 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A26. AKTIVNOSTI* ZA VRIJEME BORAVKA U DESTINACIJI PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ ACTIVITIES* WHILE STAYING IN DESTINATION BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Aktivnosti/ Activities Rang/ Rank Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia 1. Plivanje i kupanje/ Swimming and bathing 99,1 99,5 99,0 99,1 98,4 99,8 99,2 99,8 100,0 99,1 99,5 98,3 98,9 98,4 100,0 98,1 2. Odlazak u slastičarnice, 'kafiće' i sl./ Going to cafe bars, cake shops and similar 96,2 97,3 98,1 96,7 94,5 95,9 97,1 92,5 96,7 97,6 93,2 95,0 95,2 96,2 98,3 99,1 3. Odlazak u restorane/ Going to restaurants 89,9 89,6 92,4 85,9 93,5 85,4 90,8 89,2 87,5 93,4 88,5 90,3 93,1 96,4 87,8 91,9 4. Odlazak u kupnju/ Shopping 82,0 80,2 85,2 79,1 81,1 77,7 82,5 72,8 85,4 85,1 78,2 88,8 84,2 93,4 80,8 90,4 5. Šetnje u prirodi (pješačenje)/ Nature walk 73,1 78,3 73,7 71,0 70,0 78,3 68,0 76,5 75,7 65,8 75,8 62,2 78,1 63,9 83,6 71,3 6. Posjet lokalnim zabavama/ Attending local entertainment events 68,9 78,0 71,0 77,2 66,4 63,3 66,5 68,0 74,7 61,8 58,8 58,3 62,6 68,1 64,5 68,6 7. Razgledavanje znamenitosti/ Sightseeing 61,8 58,5 57,0 65,7 61,1 56,4 52,8 65,8 69,5 67,1 63,3 68,3 74,0 78,6 62,6 77,2 8. Izleti u nacionalne parkove/ Visiting national parks 44,6 41,1 43,1 39,5 38,7 43,3 43,9 47,5 57,3 41,1 41,3 68,0 68,5 56,4 41,2 40,0 9. Ples ili disco/ Dance or disco clubs 44,6 45,7 40,1 46,6 47,6 44,6 41,0 37,2 53,5 46,2 45,1 54,0 55,2 58,7 44,2 50,6 10. Posjet koncertima/ Attending concerts 39,4 47,6 37,0 49,5 38,5 29,7 34,6 31,6 41,0 39,7 38,2 52,5 41,1 47,5 41,4 41,7 11. Posjet muzejima i izložbama/ Visiting museums and exhibitions 39,3 33,8 37,7 35,0 34,9 32,2 36,7 44,7 42,0 40,3 40,3 62,7 58,4 69,6 27,2 51,5 12. Sportovi na vodi (jedrenje, jedrenje na dasci, skijanje na vodi)/ Water sports (sailing, surfboarding, water skiing) 38,4 32,0 37,7 45,3 40,0 32,7 32,6 34,4 43,7 39,2 37,0 49,6 41,5 49,8 28,7 29,9 13. Ronjenje/ Scuba diving 33,6 41,9 32,3 41,4 26,4 38,0 25,7 36,6 37,2 24,0 29,4 30,8 36,5 30,5 29,5 32,9 14. Zdravstveno-rekreacijski i wellness programi/ Health, recreation and wellness programs 32,5 32,1 33,8 31,9 37,2 27,2 34,6 17,5 35,0 36,1 29,3 36,0 34,0 42,1 20,1 34,3 15. Vožnja biciklom/ Cycling or mountain biking 29,5 26,2 32,1 34,5 36,8 20,5 25,8 17,5 25,3 49,3 24,3 19,2 26,3 29,7 13,1 21,6 16. Obilazak vinskih cesta (vinarija)/ Visiting wine roads (wineries) 25,9 20,4 25,3 26,8 30,6 22,7 28,4 27,1 15,3 32,6 22,6 30,3 31,4 27,9 15,2 29,3 17. Tenis/ Tennis 24,5 18,3 27,2 29,4 23,0 20,8 30,0 14,6 17,1 36,8 15,6 36,4 25,2 21,6 10,7 16,3 18. Posjet kazalištu i priredbama/ Visiting theatres plays and performances 24,3 23,8 19,2 27,3 26,9 23,5 21,4 18,9 23,6 26,3 24,3 49,8 31,4 42,7 25,3 32,6 19. Ribolov/ Fishing 22,6 25,9 24,1 30,7 25,4 16,3 21,7 13,2 21,0 19,2 15,4 17,0 20,1 21,1 12,5 21,0 20. Obilazak cesta maslinovog ulja (uljara)/ Visiting olive oil roads (olive oil mills) 18,2 13,0 18,5 19,0 22,4 16,7 21,5 13,2 13,8 19,4 12,2 22,7 24,1 18,1 12,6 15,3 21. Promatranje ptica/ Birdwatching 17,6 11,8 18,1 21,8 12,1 17,7 15,0 18,5 19,7 19,8 23,6 19,9 19,2 19,8 20,6 6,2 22. Avanturistički sportovi/ Adventure sports 15,6 16,2 14,3 20,2 12,6 16,4 15,0 10,9 12,9 15,5 16,0 26,8 15,7 12,7 22,0 6,7 23. Golf/ Golf 12,3 5,6 16,0 14,1 9,5 7,5 13,9 7,7 3,0 25,3 7,5 30,0 13,5 8,3 3,2 8,4 24. Planinarenje/ Hiking 11,5 10,6 10,1 13,2 7,1 12,8 9,6 17,1 9,9 9,2 12,8 15,2 9,3 14,9 21,0 15,7 25. Jahanje/ Horse riding 10,0 5,2 12,3 11,1 9,1 5,4 12,9 4,0 7,4 21,5 8,7 9,8 10,7 10,7 4,1 4,2 * Prikazan je postotak ispitanika koji se pojedinom aktivnošću u destinaciji bave ponekad ili često/ Proportion of respondents who occasionally or frequently participated in the activity during their stay in a destination. VI. PRILOG A/ APPENDIX A 139

147 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A27. ODLAZAK NA IZLETE* TIJEKOM BORAVKA U DESTINACIJI PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ GOING ON TOURS* OR SELF-ORGANIZED TRIPS AND EXCURSIONS WHILE STAYING IN DESTINATION BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Odlazak na:/ Going on: Samostalno organizirane izlete/ Self-organised trips and excursions Izlete organizirane posredstvom turističke agencije/ Tours organised by travel agencies/touroperators * Mogućnost više odgovora./ Multiple response. 45,7 45,1 44,9 42,5 42,9 48,4 45,4 54,0 49,9 38,9 43,1 36,7 53,7 55,9 32,4 43,5 18,0 10,2 15,2 14,1 16,8 16,7 21,1 16,8 18,5 19,5 10,8 57,6 27,8 36,8 10,6 16,6 VI. PRILOG A/ APPENDIX A 140

148 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A28. STUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTIČKE PONUDE MJESTA PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/ LEVEL OF SATISFACTION WITH ELEMENTS OF TOURISM DESTINATION SUPPLY BY COUNTRY OF ORIGIN (%) Rang*/ Rank* Elementi ponude/ Elements of tourism supply Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Ljepota prirode i krajolika/ 1. Scenic and natural beauty Pogodnost za provođenje obiteljskog odmora/ 2. Suitability for a family holiday Ljubaznost osoblja u smještajnom objektu/ 3. Friendliness of staff in the accommodation establishment Kvaliteta hrane u restoranima izvan smještajnog objekta/ 4. Quality of food outside the accommodation establishment Osobna sigurnost/ 5. Personal safety Gostoljubivost lokalnog stanovništva/ 6. Friendliness of local people Kvaliteta hrane u smještajnom objektu/ 7. Food quality in the accommodation establishment Pogodnost za kratki odmor/ 8. Suitability for short break holiday Slikovitost i uređenost mjesta/ 9. Picturesquesness and tidiness of town (resort) Komfor smještaja/ 10. Comfort of accommodation Kvaliteta usluga u smještajnom objektu/ 11. Service quality in the accommodation establishment Bogatstvo gastronomske ponude u mjestu/ 12. A wealth of gastronomic offers Čistoća plaža/ 13. Clean beach Ekološka očuvanost/ 14. Environmental preservation Kvaliteta informacija u destinaciji/ 15. Quality of information in destination Vrijednost za novac' gastronomske ponude/ 16. 'Value for money' for gastronomic offers 'Vrijednost za novac' smještaja/ 17. 'Value for money' for the accommodation Ponuda organiziranih izleta u okolicu/ 18. Supply of organised sightseeing trips Bogatstvo sportskih sadržaja/ 19. Wealth of sport activities offered Prometna dostupnost mjesta/ 20. Accessibility of this place Prezentacija kulturne baštine/ 21. Presentation of cultural heritage Kvaliteta označavanja znamenitosti/ 22. Quality of tourism signage for attractions Bogatstvo sadržaja za zabavu/ 23. Variety of entertainment opportunities Raznolikost kulturnih manifestacija/ 24. Variety of cultural events Opremljenost i uređenost plaža/ 25. Equipment on the beach and beach tidiness Mogućnost za kupnju/ 26. Shopping opportunities Kvaliteta lokalnog prijevoza/ 27. Quality of local transport Ukupni boravak/ Entire stay * Rang prema zbroju postotaka za ocjene 'vrlo dobro' i 'odlično'./ Rank according to sum of 'excellent' and 'very good' marks. Stupanj zadovoljstva/ Level of satisfaction : Vrlo visok/ Very high Visok/ High Srednji/ Middle Nizak/ Low Vrlo nizak/ Very low VI. PRILOG A/ APPENDIX A 141

149 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A29. UTJECAJ ELEMENATA PONUDE NA IZBOR DESTINACIJE PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA*/ FACTORS INFLUENCING DESTINATION CHOICE BY COUNTRY OF ORIGIN* (%) Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Elementi ponude/ Elements of tourism supply Ljepota krajolika/ Beauty of nature 62,3 69,5 61,1 57,1 61,4 58,3 62,4 67,3 56,9 66,9 54,7 65,0 71,8 70,1 65,3 51,9 Osjećaj sigurnosti u zemlji/ Feeling of personal safety 57,6 62,7 54,5 55,0 60,2 55,5 53,9 67,2 54,5 64,6 55,9 56,1 56,5 58,5 50,3 41,7 Povoljne cijene/ Acceptable prices 54,9 53,8 58,1 60,0 53,0 51,5 54,5 49,3 49,3 57,7 55,0 54,1 52,5 69,9 45,4 42,4 Gostoljubivost/ Friendliness 54,8 59,9 55,8 57,0 53,4 49,6 54,8 54,4 40,0 64,4 47,2 59,8 52,1 60,9 53,6 46,3 Kvaliteta smještajne ponude/ Quality of accommodation 53,7 60,3 56,7 53,8 51,1 47,8 53,6 52,1 42,3 56,0 48,3 58,7 57,8 67,6 52,6 45,4 Imidž zemlje/ Image of the country 48,2 42,6 50,6 42,5 48,3 42,3 47,4 61,1 39,4 52,7 43,9 55,0 54,8 56,6 37,0 35,6 Kvaliteta ugostiteljske ponude/ Quality of restaurants 48,1 49,5 49,1 43,3 46,5 41,6 50,0 52,0 33,8 59,0 42,5 61,4 56,4 62,9 48,8 43,3 Ekološka očuvanost/ Environmental preservation 46,4 48,6 48,2 46,5 46,6 37,7 47,1 36,5 34,3 60,1 44,2 57,0 53,5 58,5 60,4 35,1 Mogućnosti za zabavu/ Entertainment opportunities 44,0 37,7 46,5 49,1 46,1 40,2 45,8 38,6 35,7 52,5 39,1 52,5 48,8 43,3 30,4 32,0 Mogućnosti za sport i rekreaciju/ Sport and recreation opportunities 41,9 31,9 44,1 46,1 44,3 39,3 42,3 41,2 33,6 46,2 44,0 49,3 46,6 47,8 35,4 28,7 Blizina ovog mjesta/ Proximity of this destination 40,6 50,8 40,5 43,0 40,6 36,3 42,7 29,3 26,4 44,1 44,9 47,9 40,0 40,1 68,0 27,7 Kulturna baština/ Cultural heritage 34,9 29,9 35,9 33,8 34,0 28,4 39,7 35,0 19,9 38,7 35,5 60,0 49,7 48,4 30,2 23,3 Urbanistička i arhitektonska skladnost mjesta/ Urban and architectural harmony of the place 34,5 30,4 37,7 27,5 35,1 24,6 36,1 34,0 26,4 47,6 35,6 48,5 45,1 46,8 34,6 21,6 Mogućnosti za kupovinu/ Shopping opportunities 32,1 25,2 34,2 33,1 26,5 31,8 34,8 28,5 22,6 42,4 33,0 52,7 37,6 37,9 32,6 21,0 * Prikazan je udio ispitanika koji su utjecaj na izbor destinacije pojedinog elementa ponude ocijenili velikim ili vrlo velikim / Proportion of respondents who marked the element's influence on destination choice as important or very important is presented. VI. PRILOG A/ APPENDIX A 142

150 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A30. PROSJEČNI IZDACI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE PO OSOBI PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA U EURIMA/ AVERAGE TRIP EXPENDITURES PER PERSON BY COUNTRY OF ORIGIN IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama prijevoza/ By type of trip and transportation means Hrvatska/ Croatia Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destinaion Prosječan broj osoba/ Average size of travelling party (in number of p Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destinaion Prosječan broj osoba/ Average size of travelling party (in number of p Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) person) person) 669,80 101,31 28,72 539,77 2,8 9,3 459,89 35,91 12,49 411,49 2,7 9,0 Prema vrstama putovanja/ By type of trip Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent 773,58 115,17 90,29 568,12 2,8 8,6 615,93 47,81 81,69 486,44 2,4 7,3 Individualna putovanja/ Individually organized trips 621,39 94,85 0,00 526,54 2,9 9,6 431,73 33,77 0,00 397,96 2,8 9,3 Prema vrstama prijevoza/ By means of transport Automobil/ Car 598,40 81,42 25,46 491,51 2,9 9,2 460,66 36,03 12,73 411,91 2,8 9,1 Automobil s prikolicom/ Caravan, motorhome 658,12 97,77 0,00 560,34 3,1 12, Autobus/ Bus 646,27 102,94 50,38 492,96 2,0 8,1 462,49 39,44 19,26 403,79 1,8 7,7 Zrakoplov/ Air plane 1.324,42 283,97 90,69 949,77 2,5 8, Ostala prijevozna sredstva/ Other means of transport 773,85 122,04 21,99 629, ,9 71 7, Rezultati se ne prikazuju zbog malog broja ispitanika (n<20)./ The results are not presented due to small sample size (n<20).. Nema podatka./ Missing value. VI. PRILOG A/ APPENDIX A 143

151 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A30. nastavak/ continued PROSJEČNI IZDACI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE PO OSOBI PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA U EURIMA/ AVERAGE TRIP EXPENDITURES PER PERSON BY COUNTRY OF ORIGIN IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama prijevoza/ By type of trip and transportation means Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destinaion Prosječan broj osoba/ Average size of travelling party (in number of p Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destinaion Prosječan broj osoba/ Average size of travelling party (in number of p Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) person) person) 718,77 104,40 30,05 584,32 2,9 10,1 483,73 48,65 16,17 418,92 2,9 9,7 Prema vrstama putovanja/ By type of trip Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent 713,74 93,04 88,55 532,15 2,9 9,3 540,31 41,19 76,43 422,69 2,8 8,4 Individualna putovanja/ Individually organized trips 721,35 110,23 0,00 611,12 2,9 10,5 468,55 50,65 0,00 417,90 2,9 10,0 Prema vrstama prijevoza/ By means of transport Automobil/ Car 687,48 97,27 34,41 555,80 3,0 9,9 500,99 49,10 17,04 434,86 2,9 9,9 Automobil s prikolicom/ Caravan, motorhome 734,34 104,02 0,00 630,32 3,1 12,5 355,71 43,40 0,00 312,32 3,5 10,5 Autobus/ Bus ,51 53,46 47,83 438,23 2,1 7,9 Zrakoplov/ Air plane 1.249,27 232,10 87,06 930,11 2,0 9, Ostala prijevozna sredstva/ Other means of transport 806,19 99,41 23, , ,9 54 5, Rezultati se ne prikazuju zbog malog broja ispitanika (n<20)./ The results are not presented due to small sample size (n<20).. Nema podatka./ Missing value. VI. PRILOG A/ APPENDIX A 144

152 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A30. nastavak/ continued PROSJEČNI IZDACI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE PO OSOBI PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA U EURIMA/ AVERAGE TRIP EXPENDITURES PER PERSON BY COUNTRY OF ORIGIN IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama prijevoza/ By type of trip and transportation means Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destinaion Prosječan broj osoba/ Average size of travelling party (in number of p Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destinaion Prosječan broj osoba/ Average size of travelling party (in number of p Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) person) person) 651,31 84,50 23,52 543,29 2,6 8,6 467,65 84,28 20,57 362,80 3,1 8,5 Prema vrstama putovanja/ By type of trip Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent 621,64 76,36 71,74 473,53 2,8 7,8 514,97 74,35 66,27 374,34 3,0 7,9 Individualna putovanja/ Individually organized trips 665,78 88,47 0,00 577,31 2,5 9,0 446,35 88,74 0,00 357,61 3,1 8,8 Prema vrstama prijevoza/ By means of transport Automobil/ Car 662,42 78,18 28,71 555,53 2,8 8,6 464,65 83,67 18,50 362,48 3,1 8,5 Automobil s prikolicom/ Caravan, motorhome 529,33 86,39 0,00 442,94 2,4 10, Autobus/ Bus ,24 75,51 45,72 341,00 2,6 8,1 Zrakoplov/ Air plane Ostala prijevozna sredstva/ Other means of transport 655,01 100,68 16,53 537, ,0 63 6, Rezultati se ne prikazuju zbog malog broja ispitanika (n<20)./ The results are not presented due to small sample size (n<20).. Nema podatka./ Missing value. VI. PRILOG A/ APPENDIX A 145

153 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A30. nastavak/ continued PROSJEČNI IZDACI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE PO OSOBI PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA U EURIMA/ AVERAGE TRIP EXPENDITURES PER PERSON BY COUNTRY OF ORIGIN IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama prijevoza/ By type of trip and transportation means Austrija/ Austria Poljska/ Poland Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destinaion Prosječan broj osoba/ Average size of travelling party (in number of p Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destinaion Prosječan broj osoba/ Average size of travelling party (in number of p Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) person) person) 668,50 88,19 29,75 550,56 2,8 8,7 561,30 116,11 23,47 421,73 3,0 9,1 Prema vrstama putovanja/ By type of trip Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent 653,73 86,07 86,14 481,52 2,8 8,2 688,91 120,39 73,73 494,79 3,1 9,5 Individualna putovanja/ Individually organized trips 676,29 89,30 0,00 586,99 2,7 9,0 501,72 114,11 0,00 387,61 2,9 8,8 Prema vrstama prijevoza/ By means of transport Automobil/ Car 672,78 80,68 28,75 563,35 2,8 8,8 514,88 105,22 18,39 391,27 3,1 9,0 Automobil s prikolicom/ Caravan, motorhome 537,76 81,56 0,00 456,20 2,7 10, Autobus/ Bus Zrakoplov/ Air plane Ostala prijevozna sredstva/ Other means of transport Rezultati se ne prikazuju zbog malog broja ispitanika (n<20)./ The results are not presented due to small sample size (n<20).. Nema podatka./ Missing value. VI. PRILOG A/ APPENDIX A 146

154 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A30. nastavak/ continued PROSJEČNI IZDACI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE PO OSOBI PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA U EURIMA/ AVERAGE TRIP EXPENDITURES PER PERSON BY COUNTRY OF ORIGIN IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama prijevoza/ By type of trip and transportation means Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destinaion Prosječan broj osoba/ Average size of travelling party (in number of p Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destinaion Prosječan broj osoba/ Average size of travelling party (in number of p Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) person) person) 519,99 85,03 21,08 413,88 2,8 9,6 859,21 138,23 28,99 691,98 2,7 10,3 Prema vrstama putovanja/ By type of trip Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent 670,90 94,34 78,51 498,04 2,3 9,8 952,14 143,00 77,24 731,90 2,8 8,3 Individualna putovanja/ Individually organized trips 464,62 81,61 0,00 383,00 3,0 9,5 803,36 135,37 0,00 667,99 2,7 11,4 Prema vrstama prijevoza/ By means of transport Automobil/ Car 493,08 84,89 17,29 390,90 3,0 9,1 773,40 120,76 35,99 616,64 2,8 8,9 Automobil s prikolicom/ Caravan, motorhome ,34 131,13 0,00 712,21 2,9 13,3 Autobus/ Bus Zrakoplov/ Air plane Ostala prijevozna sredstva/ Other means of transport Rezultati se ne prikazuju zbog malog broja ispitanika (n<20)./ The results are not presented due to small sample size (n<20).. Nema podatka./ Missing value. VI. PRILOG A/ APPENDIX A 147

155 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A30. nastavak/ continued PROSJEČNI IZDACI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE PO OSOBI PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA U EURIMA/ AVERAGE TRIP EXPENDITURES PER PERSON BY COUNTRY OF ORIGIN IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama prijevoza/ By type of trip and transportation means Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destinaion Prosječan broj osoba/ Average size of travelling party (in number of p Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destinaion Prosječan broj osoba/ Average size of travelling party (in number of p Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) person) person) 528,04 74,97 23,03 430,04 3,0 8, ,62 314,42 90, ,33 2,5 9,4 Prema vrstama putovanja/ By type of trip Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent 554,06 69,05 69,85 415,16 2,9 7, ,43 341,12 182, ,82 2,2 9,8 Individualna putovanja/ Individually organized trips 515,25 77,89 0,00 437,36 3,1 8, ,24 287,95 0, ,29 2,9 9,1 Prema vrstama prijevoza/ By means of transport Automobil/ Car 500,44 69,10 25,29 406,06 3,1 7, Automobil s prikolicom/ Caravan, motorhome Autobus/ Bus Zrakoplov/ Air plane ,15 315,10 97, ,35 2,6 9,4 Ostala prijevozna sredstva/ Other means of transport Rezultati se ne prikazuju zbog malog broja ispitanika (n<20)./ The results are not presented due to small sample size (n<20).. Nema podatka./ Missing value. VI. PRILOG A/ APPENDIX A 148

156 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A30. nastavak/ continued PROSJEČNI IZDACI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE PO OSOBI PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA U EURIMA/ AVERAGE TRIP EXPENDITURES PER PERSON BY COUNTRY OF ORIGIN IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama prijevoza/ By type of trip and transportation means Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destinaion Prosječan broj osoba/ Average size of travelling party (in number of p Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destinaion Prosječan broj osoba/ Average size of travelling party (in number of p Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) person) person) 1.142,11 177,38 59,19 905,54 2,6 8, ,94 271,91 79,50 965,53 2,2 7,6 Prema vrstama putovanja/ By type of trip Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent 1.393,17 207,02 136, ,85 2,5 8, ,35 330,55 154,14 982,66 2,1 7,6 Individualna putovanja/ Individually organized trips 949,41 154,62 0,00 794,79 2,6 8, ,72 209,44 0,00 947,28 2,3 7,7 Prema vrstama prijevoza/ By means of transport Automobil/ Car 1.262,84 141,08 49, ,50 2,5 8, ,56 231,74 32,97 790,85 2,5 7,7 Automobil s prikolicom/ Caravan, motorhome Autobus/ Bus Zrakoplov/ Air plane 1.110,63 245,00 86,08 779,55 2,5 7, ,93 291,63 96,43 995,87 2,3 7,5 Ostala prijevozna sredstva/ Other means of transport Rezultati se ne prikazuju zbog malog broja ispitanika (n<20)./ The results are not presented due to small sample size (n<20).. Nema podatka./ Missing value. VI. PRILOG A/ APPENDIX A 149

157 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A30. nastavak/ continued PROSJEČNI IZDACI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE PO OSOBI PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA U EURIMA/ AVERAGE TRIP EXPENDITURES PER PERSON BY COUNTRY OF ORIGIN IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama prijevoza/ By type of trip and transportation means Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destinaion Prosječan broj osoba/ Average size of travelling party (in number of p Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destinaion Prosječan broj osoba/ Average size of travelling party (in number of p Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) person) person) 352,97 28,67 8,87 315,43 3,0 8,5 502,36 50,50 21,89 429,97 3,0 8,9 Prema vrstama putovanja/ By type of trip Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent ,84 54,67 87,68 560,49 2,9 8,6 Individualna putovanja/ Individually organized trips 310,88 25,10 0,00 285,78 3,0 8,4 435,65 49,11 0,00 386,54 3,0 8,9 Prema vrstama prijevoza/ By means of transport Automobil/ Car 353,83 27,72 9,35 316,76 3,0 8,5 472,76 49,59 18,44 404,73 3,1 8,9 Automobil s prikolicom/ Caravan, motorhome Autobus/ Bus Zrakoplov/ Air plane Ostala prijevozna sredstva/ Other means of transport Rezultati se ne prikazuju zbog malog broja ispitanika (n<20)./ The results are not presented due to small sample size (n<20).. Nema podatka./ Missing value. VI. PRILOG A/ APPENDIX A 150

158 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A31. PROSJEČNI DNEVNI IZDACI TURISTA U DESTINACIJI PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA U EURIMA/ AVERAGE DAILY EXPENDITURE OF TOURISTS IN DESTINATION BY COUNTRY OF ORIGIN IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama usluga/ By type of trip and type of service ( ) Hrvatska/ Croatia Njemačka/ Germany Slovenija/ Slovenia Organizirana putovanja/ a/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Organizirana putovanja/ a/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Organizirana putovanja/ a/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Organizirana putovanja/ a/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Prosječni dnevni izdaci/ Average daily expenditure 58,00 66,01 54,66 45,57 66,46 42,62 58,01 57,50 58,24 43,29 50,50 41,68 Usluge ugostiteljstva/ Hospitality services 42,97 47,40 41,12 35,25 49,57 33,23 42,31 42,66 42,15 31,40 38,41 29,83 Smještaj/ Accommodation 28,62 28,02 28,86 24,59 27,91 24,12 28,68 27,12 29,38 23,20 25,45 22,70 Hrana vezana uz uslugu smještaja/ Food within accommodation services 5,27 8,10 4,09 4,33 10,11 3,52 4,23 6,45 3,23 2,48 5,92 1,71 Hrana izvan usluga smještaja/ Food outside accommodation services 6,43 8,22 5,68 3,97 7,63 3,46 6,92 7,22 6,78 3,74 5,15 3,42 Piće/ Beverages 2,65 3,05 2,48 2,35 3,93 2,13 2,48 1,87 2,76 1,98 1,89 2,00 Usluge trgovine/ Shopping 7,92 9,21 7,38 5,63 7,62 5,35 8,90 8,31 9,17 6,53 5,88 6,68 Hrana/ Food 4,05 4,69 3,78 2,83 3,46 2,75 4,55 4,92 4,38 3,54 4,09 3,42 Piće/ Beverages 1,53 1,44 1,57 1,61 1,78 1,58 1,51 1,02 1,73 1,74 1,13 1,87 Odjeća i obuća/ Clothes and footware 1,11 1,48 0,96 0,50 0,89 0,44 1,57 0,95 1,85 0,52 0,34 0,56 Ostalo/ Other 1,23 1,60 1,07 0,69 1,49 0,58 1,27 1,42 1,21 0,74 0,33 0,84 Ostale usluge/ Other services 7,11 9,41 6,16 4,69 9,27 4,04 6,80 6,53 6,93 5,36 6,22 5,16 Sport i rekreacija/ Sport and recreation 1,40 1,76 1,25 0,87 2,27 0,67 1,51 1,39 1,57 1,47 2,06 1,34 Kultura/ Culture 0,66 0,79 0,60 0,37 0,63 0,33 0,73 0,50 0,84 0,46 0,41 0,47 Zabava/ Entertainment 2,68 3,45 2,36 2,14 3,47 1,95 2,21 2,31 2,17 2,26 2,39 2,23 Izleti/ Excursions 1,44 2,01 1,21 1,11 2,56 0,90 1,15 1,32 1,08 0,87 0,88 0,87 Ostalo/ Other 0,94 1,39 0,74 0,20 0,33 0,18 1,20 1,02 1,28 0,30 0,47 0,26 - Rezultati se ne prikazuju zbog malog broja ispitanika (n<20)./ The results are not presented due to small sample size (n<20).. Nema podatka./ Missing value. VI. PRILOG A/ APPENDIX A 151

159 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A31. nastavak/ continued PROSJEČNI DNEVNI IZDACI TURISTA U DESTINACIJI PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA U EURIMA/ AVERAGE DAILY EXPENDITURE OF TOURISTS IN DESTINATION BY COUNTRY OF ORIGIN IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama usluga/ By type of trip and type of service ( ) Italija/ Italy Češka/ Czech Republic Austrija/ Austria Poljska/ Poland Organizirana putovanja/ a/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Organizirana putovanja/ a/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Organizirana putovanja/ a/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Organizirana putovanja/ a/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Prosječni dnevni izdaci/ Average daily expenditure 63,10 60,50 64,21 42,49 47,36 40,52 63,21 58,55 65,46 46,59 51,93 43,90 Usluge ugostiteljstva/ Hospitality services 45,85 40,96 47,92 31,06 34,72 29,59 47,85 42,50 50,43 34,33 37,33 32,81 Smještaj/ Accommodation 29,21 24,33 31,29 21,50 22,51 21,10 30,69 25,42 33,24 23,55 23,82 23,42 Hrana vezana uz uslugu smještaja/ Food within accommodation services 5,79 5,83 5,78 3,51 6,94 2,12 7,54 8,16 7,23 3,29 5,56 2,15 Hrana izvan usluga smještaja/ Food outside accommodation services 8,31 8,71 8,14 4,47 3,85 4,71 6,21 6,15 6,23 5,86 6,92 5,33 Piće/ Beverages 2,53 2,10 2,71 1,59 1,42 1,65 3,42 2,78 3,72 1,62 1,03 1,92 Usluge trgovine/ Shopping 8,94 10,09 8,45 5,76 5,87 5,72 7,90 7,61 8,04 6,35 6,97 6,04 Hrana/ Food 5,21 5,85 4,94 3,36 3,41 3,34 3,68 3,65 3,70 3,77 4,03 3,65 Piće/ Beverages 1,32 1,24 1,36 1,03 0,72 1,15 1,89 1,33 2,16 0,97 0,43 1,25 Odjeća i obuća/ Clothes and footware 0,85 1,37 0,64 0,47 0,79 0,34 1,08 1,14 1,04 0,65 1,36 0,29 Ostalo/ Other 1,55 1,64 1,50 0,91 0,95 0,89 1,25 1,49 1,14 0,95 1,15 0,86 Ostale usluge/ Other services 8,32 9,44 7,84 5,66 6,77 5,21 7,46 8,43 6,99 5,91 7,64 5,04 Sport i rekreacija/ Sport and recreation 1,80 1,66 1,86 0,89 1,14 0,79 1,26 1,50 1,15 1,07 1,74 0,74 Kultura/ Culture 0,54 0,34 0,63 0,37 0,48 0,32 0,47 0,45 0,48 0,86 1,55 0,52 Zabava/ Entertainment 3,46 3,97 3,24 2,77 3,13 2,62 2,40 2,48 2,36 2,05 2,19 1,98 Izleti/ Excursions 1,39 1,67 1,27 1,18 1,29 1,13 1,80 1,74 1,83 1,10 1,35 0,97 Ostalo/ Other 1,13 1,81 0,84 0,46 0,74 0,35 1,52 2,25 1,17 0,83 0,81 0,84 - Rezultati se ne prikazuju zbog malog broja ispitanika (n<20)./ The results are not presented due to small sample size (n<20).. Nema podatka./ Missing value. VI. PRILOG A/ APPENDIX A 152

160 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A31. nastavak/ continued PROSJEČNI DNEVNI IZDACI TURISTA U DESTINACIJI PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA U EURIMA/ AVERAGE DAILY EXPENDITURE OF TOURISTS IN DESTINATION BY COUNTRY OF ORIGIN IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama usluga/ By type of trip and type of service ( ) Slovačka/ Slovakia Nizozemska/ Netherlands Mađarska/ Hungary Rusija/ Russia Organizirana putovanja/ a/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Organizirana putovanja/ a/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Organizirana putovanja/ a/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Organizirana putovanja/ a/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Prosječni dnevni izdaci/ Average daily expenditure 43,16 50,61 40,33 67,44 87,83 58,50 52,71 55,40 51,54 117,71 118,64 116,70 Usluge ugostiteljstva/ Hospitality services 32,30 38,47 29,95 49,06 57,76 45,25 38,85 39,57 38,54 91,74 84,84 99,18 Smještaj/ Accommodation 22,30 23,65 21,78 30,97 26,62 32,89 25,92 25,65 26,03 56,73 49,26 64,79 Hrana vezana uz uslugu smještaja/ Food within accommodation services 4,24 8,28 2,70 3,45 5,88 2,38 4,11 5,46 3,53 24,82 24,66 25,00 Hrana izvan usluga smještaja/ Food outside accommodation services 4,49 4,20 4,59 9,40 15,64 6,66 6,88 6,50 7,05 6,52 6,52 6,51 Piće/ Beverages 1,28 2,34 0,88 5,25 9,62 3,33 1,94 1,96 1,94 3,66 4,40 2,87 Usluge trgovine/ Shopping 5,69 5,58 5,73 9,80 14,79 7,62 7,29 9,49 6,33 10,81 14,55 6,77 Hrana/ Food 3,29 2,51 3,59 4,99 7,04 4,09 4,13 4,97 3,77 2,13 2,14 2,13 Piće/ Beverages 0,58 0,70 0,53 2,69 4,34 1,96 0,91 0,65 1,03 1,95 2,77 1,07 Odjeća i obuća/ Clothes and footware 0,70 1,10 0,55 0,92 1,38 0,72 1,15 2,41 0,60 2,69 4,17 1,10 Ostalo/ Other 1,12 1,27 1,06 1,21 2,03 0,85 1,10 1,46 0,94 4,03 5,48 2,47 Ostale usluge/ Other services 5,18 6,55 4,65 8,57 15,28 5,63 6,56 6,34 6,66 15,16 19,25 10,75 Sport i rekreacija/ Sport and recreation 0,96 1,03 0,93 1,41 2,81 0,80 1,13 0,80 1,27 1,87 1,79 1,95 Kultura/ Culture 0,27 0,30 0,26 0,53 0,54 0,53 0,51 0,39 0,56 1,84 2,63 0,99 Zabava/ Entertainment 2,03 2,50 1,85 3,06 7,02 1,33 3,57 3,16 3,75 4,45 5,38 3,46 Izleti/ Excursions 1,59 1,82 1,50 2,14 3,16 1,69 0,83 0,81 0,83 4,80 6,18 3,32 Ostalo/ Other 0,33 0,90 0,11 1,43 1,75 1,29 0,53 1,17 0,25 2,20 3,27 1,04 - Rezultati se ne prikazuju zbog malog broja ispitanika (n<20)./ The results are not presented due to small sample size (n<20).. Nema podatka./ Missing value. VI. PRILOG A/ APPENDIX A 153

161 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia A31. nastavak/ continued PROSJEČNI DNEVNI IZDACI TURISTA U DESTINACIJI PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA U EURIMA/ AVERAGE DAILY EXPENDITURE OF TOURISTS IN DESTINATION BY COUNTRY OF ORIGIN IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama usluga/ By type of trip and type of service ( ) Francuska/ France Velika Britanija/ Great Britain Bosna i Hercegovina/ Bosnia and Herzegovina Srbija/ Serbia Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel age Individualna putovanja/ Individually organized trips Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel age Individualna putovanja/ Individually organized trips Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel age Individualna putovanja/ Individually organized trips Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel age Individualna putovanja/ Individually organized trips ent ent ent ent Prosječni dnevni izdaci/ Average daily expenditure 106,84 127,29 91,88 126,41 128,95 123,72 37,24-34,11 48,46 64,85 43,20 Usluge ugostiteljstva/ Hospitality services 77,72 87,70 70,42 96,57 92,30 101,10 29,19-25,67 35,78 45,50 32,66 Smještaj/ j/ Accommodation 43,98 39,23 47, ,26 43,58 65, ,43-18,49 24,78 27,32 23,97 Hrana vezana uz uslugu smještaja/ Food within accommodation services 11,74 12,50 11,19 18,59 18,49 18,69 3,24-1,71 4,85 9,19 3,46 Hrana izvan usluga smještaja/ Food outside accommodation services 17,41 30,30 7,98 15,14 18,79 11,27 4,19-3,37 4,06 6,26 3,35 Piće/ Beverages 4,58 5,67 3,78 8,58 11,43 5,55 2,33-2,10 2,09 2,74 1,88 Usluge trgovine/ Shopping 11,69 13,68 10,23 13,23 16,47 9,79 5,22-5,70 7,02 11,09 5,71 Hrana/ Food 5,66 7,30 4,45 5,43 6,67 4,11 2,56-2,83 3,22 4,49 2,81 Piće/ Beverages 1,58 1,75 1,46 2,60 3,33 1,83 1,48-1,59 1,57 1,55 1,58 Odjeća i obuća/ Clothes and footware 1,97 1,59 2,26 2,88 3,66 2,05 0,57-0,65 1,29 3,86 0,46 Ostalo/ Other 2,48 3,05 2,06 2,32 2,82 1,80 0,62-0,62 0,95 1,18 0,87 Ostale usluge/ Other services 17,43 25,91 11,23 16,61 20,18 12,82 2,83-2,74 5,66 8,26 4,82 Sport i rekreacija/ Sport and recreation 2,93 4,25 1,96 1,61 1,58 1,65 0,44-0,50 0,80 1,42 0,60 Kultura/ Culture 1,75 1,97 1,58 2,39 2,45 2,32 0,12-0,11 0,48 0,60 0,45 Zabava/ Entertainment 7,77 11,98 4,70 6,87 8,54 5,11 1,46-1,42 1,67 2,54 1,38 Izleti/ Excursions 3,40 5,01 2,23 3,27 3,91 2,59 0,72-0,60 0,92 1,13 0,86 Ostalo/ Other 1,58 2,71 0,76 2,47 3,71 1,16 0,09-0,11 1,79 2,57 1,54 - Rezultati se ne prikazuju zbog malog broja ispitanika (n<20)./ The results are not presented due to small sample size (n<20).. Nema podatka./ Missing value. VI. PRILOG A/ APPENDIX A 154

162 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B PRILOG/ APPENDIX OBILJEŽJA TURISTIČKE POTRAŽNJE I POTROŠNJE PREMA ŽUPANIJAMA/ CHARACTERISTICS OF TOURISM DEMAND AND EXPENDITURES BY COUNTY VI. PRILOG B/ APPENDIX B 155

163 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B1. DOB TURISTA PREMA ŽUPANIJAMA/ AGE OF TOURISTS BY COUNTY Dob turista (godine)/ Age of tourists (years) Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Do 29/ Up to 29 19,3 18,8 16,7 18,7 14,6 25,2 22,6 22,0 30 do 49/ 30 to 49 55,7 51,3 53,4 59,5 63,7 58,2 59,8 54,0 50 i više/ 50 and over 25,1 29,9 29,9 21,9 21,7 16,6 17,6 24,0 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 B2. DOB TURISTA PREMA ŽUPANIJAMA/ AGE OF TOURISTS BY COUNTY Dob turista (godine)/ Age of tourists (years) Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Do 25/ Up to 25 7,9 8,7 5,3 10,9 3,7 13,0 10,4 6,2 26 do 35/ 26 to 35 28,6 24,2 27,8 22,9 27,3 35,9 32,6 36,5 36 do 45/ 36 to 45 30,8 29,3 28,1 36,8 38,0 29,3 33,0 27,0 46 do 55/ 46 to 55 17,3 17,5 18,7 18,4 19,8 10,5 15,0 20,5 56 i više/ 56 and over 15,4 20,3 20,1 11,0 11,2 11,3 8,9 9,7 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 (aritmetička sredina)/ (arithmetic mean) Prosječna starost/ Average age 41,4 43,0 43,0 40,4 41,6 37,7 38,8 39,9 VI. PRILOG B/ APPENDIX B 156

164 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B3. GENERACIJSKE SKUPINE* TURISTA PREMA ŽUPANIJAMA/ GENERATION GROUPS* OF TOURISTS BY COUNTY Generacijska skupina (prema godini rođenja)/ Generation group (according to year of birth) Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Generacija Y (Do 30)/ Generation Y (Up to 30) 23,0 21,9 19,9 24,4 18,7 28,3 27,4 27,1 Generacija X (31 do 50)/ Generation X (31 to 50) 54,5 50,0 54,6 57,5 61,8 56,7 56,9 52,7 Baby boomers (51 do 67)/ Baby boomers (51 to 67) 18,8 22,0 22,1 15,3 16,4 13,1 13,9 18,4 'Golden age' (68 i više)/ 'Golden age' (68 and over) 3,7 6,1 3,4 2,8 3,1 2,0 1,9 1,7 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 * Prema Nardin S. (2005) Tourism of Tomorrow - Travel Trends and Forces of Change. ETOUR - European Tourism Research Institute. Ostersund./ According to Nardin S. (2005) Tourism of Tomorrow - Travel Trends and Forces of Change. ETOUR - European Tourism Research Institute. Ostersund. B4. STUPANJ OBRAZOVANJA PREMA ŽUPANIJAMA/ LEVEL OF EDUCATION BY COUNTY Završena škola/ Level of education Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Osnovna škola/ Primary school or less 1,0 1,5 0,1 2,5 0,7 1,0 1,4 0,9 Srednja škola/ Secondary school 39,0 41,3 46,2 40,7 27,7 52,6 34,1 27,5 Viša škola/ Two-year college 30,2 35,0 25,5 27,0 37,2 17,4 30,1 28,2 Fakultet i više/ University or higher 29,6 22,1 28,3 29,7 34,2 28,9 34,3 42,2 Ostalo/ Other 0,2 0,1.. 0,2 0,1 0,0 1,3 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG B/ APPENDIX B 157

165 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B5. MJESTO STALNOG BORAVKA PREMA ŽUPANIJAMA/ PLACE OF PERMANENT RESIDENCE BY COUNTY Mjesto stalnog boravka/ Place of permanent residence Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Ruralno područje (manje od stanovnika)/ Rural area (less than inhabitants) Manji grad ili naselje ( stanovnika)/ Smaller town or village ( inhabitants) Grad ( stanovnika)/ Town ( inhabitants) Veliki grad (više od stanovnika)/ City (more than inhabitants) 7,7 5,9 2,4 11,1 27,0 7,5 5,3 2,8 22,5 26,4 16,9 25,2 19,8 26,4 22,6 23,0 43,5 45,6 43,3 41,2 40,2 39,1 44,4 44,3 26,3 22,1 37,4 22,5 13,0 27,0 27,7 29,8 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 B6. MJESEČNA PRIMANJA KUĆANSTVA PREMA ŽUPANIJAMA/ HOUSEHOLD MONTHLY INCOME BY COUNTY Mjesečna primanja kućanstva/ Household monthly income Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Do 500 eura/ Up to 500 1,5 0,0 0,2 2,5 0,5 2,3 5,6 1,0 501 do eura/ 501 to ,8 8,0 2,5 11,4 3,4 12,8 14,9 8, do eura/ to ,4 19,8 13,1 13,1 10,1 23,0 19,3 14, do eura/ to ,1 17,5 21,2 16,3 22,1 27,8 24,0 19, do eura/ to ,8 22,4 15,2 16,1 26,5 15,1 14,3 19, do eura/ to ,9 17,2 23,1 18,7 21,9 10,0 8,8 14, do eura/ to ,2 10,2 16,8 10,5 11,6 4,0 3,9 8, euro i više/ and more 7,3 5,0 7,9 11,5 3,9 5,0 9,1 15,0 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG B/ APPENDIX B 158

166 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B7. PRATNJA NA PUTOVANJU PREMA ŽUPANIJAMA/ TRAVEL PARTY BY COUNTY Pratnja na putovanju/ Travel party Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva S članovima obitelji/ With family members 52,3 50,7 44,1 56,5 56,7 66,3 58,4 44,3 Sam(a)/ Alone 3,1 1,6 2,4 4,2 5,8 1,4 4,5 4,5 Samo s partnerom/ With a partner only 33,1 36,6 40,5 29,7 28,6 22,3 23,6 39,0 S prijateljima (poznanicima)/ With friends or acquaintances 11,6 11,1 13,0 9,5 8,9 9,9 13,5 12,2 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 B8. MOTIVI DOLASKA* PREMA ŽUPANIJAMA/ MAIN MOTIVES FOR VISITING DESTINATION* BY COUNTY Motivi/ Motives Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Pasivni odmor, opuštanje/ Passive rest and relaxation 75,1 74,1 78,6 66,3 70,4 81,1 76,6 71,9 Zabava/ Entertainment 44,1 52,9 54,4 43,3 40,3 30,0 29,8 32,6 Nova iskustva i doživljaji/ New experiences 25,3 19,1 36,3 21,5 26,7 24,3 21,2 32,6 Uživanje u jelu i piću, gastronomija/ Enjoying food, drinks, gastronomy 21,9 25,9 15,2 20,0 30,4 23,1 17,1 19,7 Upoznavanje prirodnih ljepota/ Visiting natural attractions 20,9 22,6 9,9 24,0 16,3 29,9 22,8 35,0 Posjet rodbini i prijateljima/ Visiting friends and relatives 8,6 5,2 8,5 12,8 26,8 4,4 4,8 5,9 Bavljenje sportom i rekreacijom/ Sport and recreation 8,3 9,0 5,6 15,1 9,4 3,5 11,2 5,8 Upoznavanje kulturnih znamenitosti i događanja/ Visiting cultural attractions and events 7,1 6,6 3,2 5,8 6,1 7,0 9,5 15,5 Zdravstveni razlozi/ Health reasons 4,7 3,2 4,3 8,5 9,5 3,2 5,1 4,1 Ronjenje/ Scuba diving 3,6 2,1 1,2 7,4 10,8 3,0 3,5 4,4 Drugi motivi/ Other 3,2 5,4. 2,6 3,7 1,4 3,2 3,8 Kupovina/ Shopping 2,3 2,5 1,2 2,3 2,9 0,6 2,8 3,4 Wellness/ Wellness 1,7 0,8 3,8. 2,7 0,9 0,9 1,2 Poslovne obveze/ Business 0,8 0,6 0,2 0,6 0,8 0,9 1,2 1,9 Vjerski razlozi/ Religious reasons 03 0,3 04 0, ,9 02 0, ,4 03 0,3 * Mogućnost više odgovora./ Multiple response. VI. PRILOG B/ APPENDIX B 159

167 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B9. UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU* PREMA ŽUPANIJAMA/ FREQUENCY OF VISITING CROATIA* BY COUNTY Broj posjeta Hrvatskoj/ Number of visits to Croatia Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Prvi posjet/ First visit 14,0 14,6 8,9 15,2 5,8 6,8 19,4 30,2 Drugi posjet/ Second visit 12,7 11,9 9,0 15,4 13,1 7,7 15,3 22,5 3 do 5 posjeta/ 3 to 5 visits 34,1 36,3 29,1 29,7 44,6 32,3 33,0 28,5 6 i više posjeta/ 6 visits and more 39,2 37,3 53,0 39,7 36,5 53,3 32,2 18,8 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 * Odnosi se samo na inozemne turiste./ Data refer to foreign tourists only. B10. UČESTALOST DOLASKA U TURISTIČKO MJESTO PREMA ŽUPANIJAMA/ FREQUENCY OF VISITING DESTINATION BY COUNTY Broj posjeta destinaciji/ Number of visits to destination Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Prvi posjet/ First visit 38,4 42,7 33,5 34,4 17,6 33,9 43,3 61,3 Drugi posjet/ Second visit 21,3 24,7 20,2 15,9 19,8 22,4 18,0 20,5 3 do 5 posjeta/ 3 to 5 visits 24,5 18,0 24,9 26,9 40,6 34,2 25,6 13,3 6 i više posjeta/ 6 visits and more 15,8 14,6 21,5 22,9 22,0 9,5 13,0 5,0 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG B/ APPENDIX B 160

168 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B11. UČESTALOST DOLASKA U OBJEKT PREMA ŽUPANIJAMA/ FREQUENCY OF VISITING ACCOMMODATION ESTABLISHMENT BY COUNTY Broj posjeta smještajnom objektu/ Number of visits to accommodation establishment Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Prvi posjet/ First visit 53,5 57,9 51,8 44,0 29,8 50,3 56,2 77,0 Drugi posjet/ Second visit 18,2 20,6 16,4 19,2 18,8 27,8 14,0 12,1 3 do 5 posjeta/ 3 to 5 visits 15,7 9,4 15,6 18,6 31,2 15,3 20,1 7,8 6 i više posjeta/ 6 visits and more 12,6 12,2 16,3 18,1 20,2 6,6 9,8 3,0 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 B12. IZVORI INFORMACIJA* PREMA ŽUPANIJAMA/ SOURCES OF INFORMATION* BY COUNTY Izvori informacija/ Sources of information Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Prijašnji boravak/ Previous visits 31,5 17,2 47,7 37,4 48,3 36,2 31,1 16,9 Preporuke rodbine ili prijatelja/ Recommendations of friends and relatives 28,2 24,8 25,9 27,6 24,6 32,3 34,5 36,1 Internet/ Internet 26,8 28,9 21,7 19,2 22,5 20,0 31,2 37,0 Brošure, oglasi, plakati/ Brochures, advertisements and posters 19,3 26,9 22,4 14,8 4,2 10,0 14,6 24,1 Nisu bile potrebne nikakve informacije/ No need for any information 12,1 16,4 6,5 17,7 14,3 11,5 8,6 10,9 Članci u novinama ili časopisima/ Articles in newspapers and magazines 10,2 21,9 4,4 7,7 1,9 4,3 5,0 7,8 Preporuke turističke agencije ili kluba/ Advice by travel agency or travel club 7,8 6,8 9,9 3,3 7,0 5,8 7,7 12,3 Radio, televizija, film ili video/ Radio, TV, film or video 7,7 16,8 2,8 4,3 0,6 2,2 5,3 5,6 Turistički sajmovi, izložbe/ Tourism fairs and exhibitions 4,8 9,3 2,7 1,5 2,4 1,7 2,5 4,5 * Mogućnost više odgovora./ Multiple response. VI. PRILOG B/ APPENDIX B 161

169 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B13. INTERNET KAO IZVOR INFORMACIJA* PREMA ŽUPANIJAMA/ INTERNET AS A SOURCE OF INFORMATION* BY COUNTY Internet kao izvor informacija/ Internet as a source of information Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Stranice hrvatskih turističkih zajednica/ureda (nacionalne, lokalnih)/ Croatian Tourism boards' web pages (national, local) Stranice smještajnih objekata/ Web page of accommodation TripAdvisor, Expedia, Adriatica.net, Holidaycheck.de i slično/ TripAdvisor, Expedia, Adriatica.net, Holidaycheck.de and similar 42,0 32,4 53,5 30,2 51,5 28,6 40,2 59,6 41,5 50,7 22,6 19,7 59,8 43,6 36,7 35,1 35,4 50,2 38,1 22,3 22,9 22,8 24,9 24,4 Društvene mreže (Twitter, YouTube, FaceBook, MySpace, blogovi)/ Social networks (Twitter, YouTube, FaceBook, MySpace, blogs) 30,1 40,1 34,3 31,5 11,9 18,7 23,9 26,4 * Mogućnost više odgovora./ Multiple response. Napomena: Na skupu ispitanika koji su koristili internet kao izvor informacija./ Note: For those who used Internet as a source of information. B14. ORGANIZACIJA PUTOVANJA PREMA ŽUPANIJAMA/ TRIP ORGANISATION BY COUNTY Organizacija putovanja/ Trip organisation Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Posredstvom putničke agencije/ Through a travel agency 33,5 47,3 30,2 18,5 13,2 18,6 35,7 31,5 Paket-aranžman (prijevoz i smještaj)/ Full package tour 5,5 4,1 4,8 0,3 1,4 4,3 7,4 17,9 Samo smještaj organiziran posredstvom putničke agencije/ Only accommodation organised by a travel agent Samo prijevoz organiziran posredstvom putničke agencije/ Only transport organised by a travel agent 27,6 42,6 25,4 16,9 11,8 14,3 27,4 12,0 0,5 0,7. 1,3.. 0,9 1,6 Samostalno organizirano/ Independently organised 66,5 52,7 69,8 81,5 86,8 81,4 64,3 68,5 UKUPNO/TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG B/ APPENDIX B 162

170 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B15. NAČIN REZERVACIJE SMJEŠTAJA PREMA ŽUPANIJAMA/ ACCOMMODATION BOOKING BY COUNTY Rezervacija smještaja/ Accommodation booking Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Posredstvom turističke agencije/ Through a travel agency 33,0 46,7 30,2 17,2 13,1 18,5 34,6 29,8 Izravno sa smještajnim objektom/ Directly with an accommodation establishment Posredstvom Hrvatske turističke zajednice ili ureda (nacionalnog, lokalnog)/ Through Croatian tourism board offices (national, local) 44,4 40,3 43,2 44,3 70,5 38,7 37,4 45,1 2,3 1,5 1,0 0,1 6,1 1,6 2,1 4,4 Na neki drugi način/ Other 1,8 0,2 1,7 3,2 1,2 5,7 3,5 1,6 Bez prethodne rezervacije/ No prior booking 18,6 11,3 24,0 35,2 9,1 35,5 22,4 19,1 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 B16. KORIŠTENJE INTERNETA PRILIKOM REZERVACIJE SMJEŠTAJA PREMA ŽUPANIJAMA/ USE OF INTERNET IN ACCOMMODATION BOOKING BY COUNTY Korištenje interneta prilikom rezervacije smještaja/ Use of Internet in accommodation booking Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Posredstvom turističke agencije/ Through a travel agency Izravno sa smještajnim objektom/ Directly with an accommodation establishment Posredstvom Hrvatske turističke zajednice ili ureda (nacionalnog, lokalnog)/ Through Croatian tourism board offices (national, local) 53,1 65,0 32,9 72,1 46,7 37,4 51,8 49,4 44,7 70,8 37,7 36,0 22,5 22,8 43,2 50,0 65,3 54,0 48,9. 70,0 32,6 73,8 82,6 UKUPNO/ TOTAL 48,7 67,5 35,9 46,2 29,1 27,6 48,2 51,6 VI. PRILOG B/ APPENDIX B 163

171 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B17. TRENUTAK REZERVACIJE SMJEŠTAJA* PREMA ŽUPANIJAMA/ THE MOMENT OF ACCOMMODATION BOOKING* BY COUNTY Trenutak rezervacije smještaja/ The moment of accommodation booking Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Manje od tjedan dana prije dolaska/ Less than a week before arrival 7,6 6,3 1,6 5,1 20,1 6,1 10,0 3,3 1 do 4 tjedna prije dolaska/ 1 to 4 weeks prior to arrival 20,6 18,4 8,1 20,2 21,1 42,2 32,4 20,2 5 do 8 tjedana prije dolaska/ 5 to 8 weeks prior to arrival 30,1 34,3 18,8 28,5 38,3 30,8 30,8 23,6 9 do 12 tjedana prije dolaska/ 9 to 12 weeks prior to arrival 17,6 18,0 28,0 23,8 12,5 8,0 9,3 20,4 Više od 12 tjedana prije dolaska/ More than 12 weeks prior to arrival 24,2 23,1 43,5 22,3 8,1 12,9 17,4 32,5 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 * Za one koji su unaprijed rezervirali smještaj. / For those who booked the accommodation in advance. B18. NAČIN REZERVACIJE PRIJEVOZA PREMA ŽUPANIJAMA/ TRANSPORT BOOKING BY COUNTY Rezervacija prijevoza/ Transport booking Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Posredstvom turističke agencije/ Through a travel agency 5,9 4,7 4,8 1,5 1,3 4,3 8,1 19,4 Izravno s prijevozničkom kompanijom/ Directly with transport company 3,8 2,9 0,4. 0,5 1,9 5,8 19,7 Posredstvom Hrvatske turističke zajednice ili ureda (nacionalnog, lokalnog)/ 0,2... 0,2. 0,2 1,3 Through Croatian tourism board offices (national, local) Bez prethodne rezervacije/ No prior booking 90,2 92,3 94,8 98,5 97,9 93,8 85,9 59,6 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG B/ APPENDIX B 164

172 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B19. KORIŠTENJE INTERNETA PRILIKOM REZERVACIJE PRIJEVOZA PREMA ŽUPANIJAMA/ USE OF INTERNET IN TRANSPORT BOOKING BY COUNTY Korištenje interneta prilikom rezervacije prijevoza/ Use of Internet in transport booking Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Posredstvom turističke agencije/ Through a travel agency 54,2 61,8 48,5 54,1 25,8 41,9 47,5 59,7 Izravno s prijevozničkom kompanijom/ Directly with transport company 62,7 83,3 71,3. 64,3 32,8 64,4 51,8 Posredstvom Hrvatske turističke zajednice ili ureda (nacionalnog, lokalnog)/ Through Croatian tourism board offices (national, local) 74, ,0. 100,0 56,3 UKUPNO/ TOTAL 58,6 71,6 50,9 54,1 42,8 37,8 58,4 55,3 B20. PRIJEVOZNO SREDSTVO PREMA ŽUPANIJAMA/ PRINCIPAL MODE OF TRANSPORT USED BY COUNTY Prijevozno sredstvo/ Mode of transport Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Automobil/ Car 67,0 62,1 71,3 74,3 73,8 81,5 68,1 46,4 Automobil s kamp-kućicom/ Car with caravan 10,8 18,7 9,4 7,7 11,6 2,9 3,9 3,8 Automobil s plovilom na prikolici/ Car with craft on trailer 0,7 0,4 0,2 1,4 1,3 0,6 1,4 0,5 Autodom/ Motorhome or motorcaravan 5,2 8,6 4,7 4,3 4,0 4,6 2,8 1,2 Autobus/ Bus 4,6 1,7 6,6 4,5 4,1 5,5 7,9 3,6 Motocikl ili bicikl/ Motorcycle or bicycle 2,8 2,1 6,7 6,6 3,6 0,5 0,1 1,5 Vlak/ Train 0,3 0,0 0,2... 1,3 0,4 Zrakoplov - čarter let/ Airplane - charter flight 3,0 2,3 0,3 0,3 0,1 1,9 4,9 15,3 Zrakoplov - redovit let/ Airplane - regular flight 4,5 3,8 0,5 0,4 0,4 2,0 6,9 22,5 Brod ili trajekt/ Ship or ferry 0,9 0,1 0,1 0,4 0,1 0,6 2,6 4,1 Jahta ili jedrilica/ Yacht or sailboat 0,2 0,1 0,3. 1,0. 0,1 0,6 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG B/ APPENDIX B 165

173 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B21. KORIŠTENJE NISKOTARIFNIH ZRAČNIH PRIJEVOZNIKA U DOLASKU U HRVATSKU* PREMA ŽUPANIJAMA/ USING THE LOW-COST CARRIER WHEN FLYING TO CROATIA* BY COUNTY (%) Niskotarifni prijevoznik/ Low-cost carrier Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Korišten/ Used 51,3 43,5 52,6 14,5 81,7 51,1 57,8 51,6 Nije korišten/ Not used 48,7 56,5 47,4 85,5 18,3 48,9 42,2 48,4 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 * Odnosi se samo na inozemne turiste koji su u dolasku u Hrvatsku koristili zrakoplov - redovni let./ Data refer to foreign tourists comming to Croatia by airplane - regular flight, only. B22. DULJINA BORAVKA U HRVATSKOJ PREMA ŽUPANIJAMA/ LENGTH OF STAY IN CROATIA BY COUNTY Broj noćenja u Hrvatskoj/ Number of overnights in Croatia Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva 1 do 3/ 1 to 3 0,9 1,0 0,8 1,1. 0,3 0,8 2,0 4 do 7/ 4 to 7 40,5 47,2 46,4 28,1 21,5 30,1 41,3 40,2 8 do 10/ 8 to 10 27,4 22,7 30,3 24,1 21,9 39,6 31,2 29,3 11 do 14/ 11 to 14 16,1 12,9 16,1 19,2 24,0 18,8 15,0 16,0 15 do 21/ 15 to 21 12,0 11,4 5,6 17,9 28,8 9,3 9,5 10,7 22 do 28/ 22 to 28 1,5 3,0 0,1 3,4 1,7 0,4 0,4 0,8 29 i više/ 29 and more 1,7 1,8 0,7 6,2 2,0 1,5 1,8 0,9 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG B/ APPENDIX B 166

174 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B23. DULJINA BORAVKA U TURISTIČKOM MJESTU PREMA ŽUPANIJAMA/ LENGTH OF STAY IN DESTINATION BY COUNTY Broj noćenja u mjestu/ Number of overnights in destination Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva 1 do 3/ 1 to 3 3,6 3,1 2,9 12,4 0,6 1,3 4,2 9,5 4 do 7/ 4 to 7 46,9 51,7 55,3 32,0 27,1 35,8 47,4 52,0 8 do 10/ 8 to 10 24,9 21,6 26,4 16,6 22,0 37,7 27,5 24,3 11 do 14/ 11 to 14 13,7 12,2 12,8 16,2 21,9 16,8 12,2 9,1 15 do 21/ 15 to 21 8,3 7,5 1,8 14,4 24,8 7,0 6,7 4,3 22 do 28/ 22 to 28 1,2 2,5. 2,1 2,1 0,4 0,3 0,2 29 i više/ 29 and more 1,4 1,4 0,7 6,2 1,4 1,0 1,6 0,7 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 B24. KORIŠTENI KOMERCIJALNI SMJEŠTAJNI OBJEKTI ZA VRIJEME ODMORA U HRVATSKOJ PREMA ŽUPANIJAMA/ COMMERCIAL ACCOMMODATION ESTABLISHMENTS DURING SUMMER VACATION IN CROATIA BY COUNTY (%) Broj komercijalnih smještajnih objekata/ Number of commercial accommodation establishments Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva 1/ 1 86,8 88,9 86,5 85,1 89,8 90,4 84,7 75,6 2/ 2 9,2 8,6 7,7 5,6 7,6 7,2 12,0 15,3 3 i više/ 3 and more 4,0 2,5 5,7 9,3 2,6 2,4 3,3 9,2 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG B/ APPENDIX B 167

175 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B25. PREHRANA UKLJUČENA U CIJENU SMJEŠTAJA PREMA ŽUPANIJAMA/ MEALS INCLUDED IN ACCOMMODATION PRICE BY COUNTY Prehrana u smještajnom objektu/ Meals in accommodation establishment Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Bez prehrane/ Without meals 68,9 68,7 69,7 76,1 83,7 76,1 66,1 42,2 Doručak/ Breakfast 7,5 3,9 9,8 10,9 1,6 1,8 11,6 19,6 Polupansion/ Half board 18,5 22,7 19,4 9,0 8,7 16,9 16,3 24,3 Puni pansion/ Full board 3,0 3,4 0,9 3,6 1,2 2,5 3,6 8,1 'All-inclusive'/ All-inclusive 2,1 1,2 0,2 0,4 4,7 2,7 2,4 5,8 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG B/ APPENDIX B 168

176 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B26. AKTIVNOSTI* ZA VRIJEME BORAVKA U DESTINACIJI PREMA ŽUPANIJAMA/ ACTIVITIES* WHILE STAYING IN DESTINATION BY COUNTY Aktivnosti/ Activities Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Rang/ Rank 1. Plivanje i kupanje/ Swimming and bathing 99,1 98,5 100,0 98,4 99,4 99,8 99,4 97,8 2. Odlazak u slastičarnice, 'kafiće' i sl./ Going to cafe bars, cake shops and similar 96,2 98,2 98,1 85,7 96,8 93,7 93,0 95,8 3. Odlazak u restorane/ Going to restaurants 89,9 91,8 82,5 86,5 91,9 91,8 91,5 94,6 4. Odlazak u kupnju/ Shopping 82,0 85,7 81,1 71,5 81,7 60,9 86,6 82,6 5. Šetnje u prirodi (pješačenje)/ Nature walk 73,1 62,1 86,3 68,3 71,1 87,4 74,8 72,3 6. Posjet lokalnim zabavama/ Attending local entertainment events 68,9 68,9 73,8 47,6 77,4 69,0 63,4 63,2 7. Razgledavanje znamenitosti/ Sightseeing 61,8 57,8 59,7 50,5 59,1 69,8 68,2 70,2 8. Izleti u nacionalne parkove/ Visiting national parks 44,6 41,2 27,6 45,5 53,2 72,5 50,6 49,9 9. Ples ili disco/ Dance or disco clubs 44,6 43,0 41,4 45,2 38,9 44,7 52,5 50,4 10. Posjet koncertima/ Attending concerts 39,4 48,5 24,3 30,9 51,5 24,0 39,5 41,0 11. Posjet muzejima i izložbama/ Visiting museums and exhibitions 39,3 43,2 29,5 29,3 36,2 25,2 46,2 55,2 12. Sportovi na vodi (jedrenje, jedrenje na dasci, skijanje na vodi)/ Water sports (sailing, surfboarding, water skiing) 38,4 42,5 32,6 41,3 36,4 23,1 45,1 38,0 13. Ronjenje/ Scuba diving 33,6 23,8 31,5 42,1 56,6 24,8 37,5 38,7 14. Zdravstveno-rekreacijski i wellness programi/ Health, recreation and wellness programs 32,5 27,6 48,9 26,0 38,7 16,9 26,3 30,0 15. Vožnja biciklom/ Cycling or mountain biking 29,5 33,4 39,9 30,0 31,5 14,3 20,5 17,4 16. Obilazak vinskih cesta (vinarija)/ Visiting wine roads (wineries) 25,9 26,1 28,3 30,8 26,8 11,7 25,5 29,2 17. Tenis/ Tennis 24,5 34,4 20,4 25,1 32,0 8,0 16,8 16,7 18. Posjet kazalištu i priredbama/ Visiting theatres plays and performances 24,3 30,6 14,1 19,9 14,5 14,2 31,4 36,5 19. Ribolov/ Fishing 22,6 17,4 34,6 28,3 30,5 10,0 18,2 18,9 20. Obilazak cesta maslinovog ulja (uljara)/ Visiting olive oil roads (olive oil mills) 18,2 20,3 15,9 28,9 18,2 5,8 19,9 19,1 21. Promatranje ptica/ Birdwatching 17,6 15,9 13,6 23,1 34,2 8,2 16,8 17,2 22. Avanturistički sportovi/ Adventure sports 15,6 17,0 10,9 19,4 22,4 6,8 18,1 12,6 23. Golf/ Golf 12,3 26,8 5,0 8,1 4,6 4,3 6,9 8,1 24. Planinarenje/ Hiking 11,5 8,1 12,9 15,3 7,9 5,4 18,9 14,2 25. Jahanje/ Horse riding 10,0 16,0 7,9 9,7 14,3 1,2 4,3 5,2 * Prikazan je postotak ispitanika koji se pojedinom aktivnošću u destinaciji bave ponekad ili često./ Proportion of respondents who occasionally or frequently participated in the activity during their stay in a destination. VI. PRILOG B/ APPENDIX B 169

177 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B27. ODLAZAK NA IZLETE* TIJEKOM BORAVKA U DESTINACIJI PREMA ŽUPANIJAMA/ GOING ON TOURS* OR SELF-ORGANIZED TRIPS AND EXCURSIONS WHILE STAYING IN DESTINATION BY COUNTY (%) Odlazak na:/ Going on: Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Samostalno organizirane izlete/ Self-organised trips and excursions 45,7 37,9 34,2 49,9 52,9 63,9 56,5 53,7 Izlete organizirane posredstvom turističke agencije/ Tours organised by travel agencies/touroperators * Mogućnost više odgovora./ Multiple response. 18,0 20,4 10,9 6,9 13,0 21,9 21,8 27,2 VI. PRILOG B/ APPENDIX B 170

178 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B28. STUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTIČKE PONUDE MJESTA PREMA ŽUPANIJAMA/ LEVEL OF SATISFACTION WITH ELEMENTS OF TOURISM DESTINATION SUPPLY BY COUNTY (%) Rang*/ Rank* Elementi ponude/ Elements of tourism supply Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Ljepota prirode i krajolika/ 1. Scenic and natural beauty Pogodnost za provođenje obiteljskog odmora/ 2. Suitability for a family holiday Ljubaznost osoblja u smještajnom objektu/ 3. Friendliness of staff in the accommodation establishment Kvaliteta hrane u restoranima izvan smještajnog objekta/ 4. Quality of food outside the accommodation establishment Osobna sigurnost/ 5. Personal safety Gostoljubivost lokalnog stanovništva/ 6. Friendliness of local people Kvaliteta hrane u smještajnom objektu/ 7. Food quality in the accommodation establishment Pogodnost za kratki odmor/ 8. Suitability for short break holiday Slikovitost i uređenost mjesta/ 9. Picturesqueness and tidiness of town (resort) Komfor smještaja/ 10. Comfort of accommodation Kvaliteta usluga u smještajnom objektu/ 11. Service quality in the accommodation establishment Bogatstvo gastronomske ponude u mjestu/ 12. A wealth of gastronomic offers Čistoća plaža/ 13. Clean beach Ekološka očuvanost/ 14. Environmental preservation Kvaliteta informacija u destinaciji/ 15. Quality of information in destination 'Vrijednost za novac' gastronomske ponude/ 16. 'Value for money' for gastronomic offers 'Vrijednost za novac' smještaja/ 17. 'Value for money' for the accommodation Ponuda organiziranih izleta u okolicu/ 18. Supply of organised sightseeing trips Bogatstvo sportskih sadržaja/ 19. Wealth of sport activities offered Prometna dostupnost mjesta/ 20. Accessibility of this place Prezentacija kulturne baštine/ 21. Presentation of cultural heritage Kvaliteta označavanja znamenitosti/ 22. Quality of tourism signage for attractions Bogatstvo sadržaja za zabavu/ 23. Variety of entertainment opportunities Raznolikost kulturnih manifestacija/ 24. Variety of cultural events Opremljenost i uređenost plaža/ 25. Equipment on the beach and beach tidiness Mogućnost za kupnju/ 26. Shopping opportunities Kvaliteta lokalnog prijevoza/ 27. Quality of local transport Ukupni boravak/ Entire stay * Rang prema zbroju postotaka za ocjene 'vrlo dobro' i 'odlično'./ Rank according to sum of 'excellent' and 'very good' marks. Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Stupanj zadovoljstva/ Level of satisfaction : Vrlo visok/ Very high Visok/ High Srednji/ Middle Nizak/ Low Vrlo nizak/ Very low VI. PRILOG B/ APPENDIX B 171

179 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B29. UTJECAJ ELEMENATA PONUDE NA IZBOR DESTINACIJE PREMA ŽUPANIJAMA*/ FACTORS INFLUENCING DESTINATION CHOICE BY COUNTY* Elementi ponude/ Elements of tourism supply Istarska Istria Primorskogoranska Primorje- Gorski Kotar Ličkosenjska Lika-Senj Zadarska Zadar Šibenskokninska Šibenik- Knin Splitskodalmatinska Split- Dalmatia (%) Dubrovačkoneretvanska Dubrovnik- Neretva Ljepota krajolika/ Beauty of nature 62,3 58,9 66,8 53,6 45,4 56,3 68,7 84,6 Osjećaj sigurnosti u zemlji/ Feeling of personal safety 57,6 52,2 81,6 49,0 28,8 58,6 57,8 63,1 Povoljne cijene / Acceptable prices 54,9 59,3 72,3 38,5 34,8 42,8 42,9 70,9 Gostoljubivost/ Friendliness 54,8 61,6 64,4 39,1 36,5 35,8 51,2 64,8 Kvaliteta smještajne ponude/ Quality of accommodation 53,7 56,8 57,5 45,2 41,2 36,7 53,1 72,5 Imidž zemlje/ Image of the country 48,2 53,0 58,5 38,2 19,5 27,7 49,9 68,4 Kvaliteta ugostiteljske ponude/ Quality of restaurants 48,1 58,8 38,6 37,0 34,7 29,6 50,4 70,7 Ekološka očuvanost/ Environmental preservation 46,4 57,0 47,7 27,7 26,8 28,0 46,0 59,0 Mogućnosti za zabavu/ Entertainment opportunities 44,0 55,4 51,1 31,5 25,2 25,1 36,3 52,5 Mogućnosti za sport i rekreaciju/ Sport and recreation opportunities 41,9 52,4 49,7 33,0 19,9 20,1 39,1 46,8 Blizina ovog mjesta/ Proximity of this destination 40,6 51,1 41,7 30,2 21,5 29,6 39,3 47,0 Kulturna baština/ Cultural heritage 34,9 49,4 22,6 27,9 16,0 25,0 34,7 57,2 Urbanistička i arhitektonska skladnost mjesta/ Urban and architectural harmony of the place 34,5 53,7 22,5 22,5 13,5 18,3 34,7 45,8 Mogućnosti za kupovinu/ Shopping opportunities 32,1 50,9 17,2 23,3 13,0 18,2 33,6 43,0 * Prikazan je udio ispitanika koji su utjecaj na izbor destinacije pojedinog elementa ponude ocijenili velikim ili vrlo velikim. / Proportion of respondents who marked the element's influence on destination choice as important or very important is presented. VI. PRILOG B/ APPENDIX B 172

180 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B30. PROSJEČNI IZDACI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE PO OSOBI PREMA ŽUPANIJAMA U EURIMA/ AVERAGE TRIP EXPENDITURES PER PERSON BY COUNTY IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama prijevoza/ By type of trip and transportation means Istarska Istria Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destination Prosječan broj osoba/ Average size of travelling party (in number of person) Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destination Prosječan broj osoba/ Average size of travelling party (in number of person) Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) 669,80 101,31 28,72 539,77 2,8 9,3 764,07 96,52 42,61 624,94 2,9 9,4 Prema vrstama putovanja/ By type of trip Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent 773,58 115,17 90,29 568,12 2,8 8,6 822,07 105,99 94,47 621,60 2,8 8,9 Individualna putovanja/ Individually organized trips 621,39 94,85 0,00 526,54 2,9 9,6 716,42 88,74 0,00 627,68 2,9 9,8 Prema vrstama prijevoza/ By means of transport Automobil/ Car 598,40 81,42 25,46 491,51 2,9 9,2 669,76 75,77 45,95 548,04 3,0 8,8 Automobil s prikolicom/ Caravan, motorhome 658,12 97,77 0,00 560,34 3,1 12,3 809,21 87,86 0,00 721,35 3,0 12,7 Autobus/ Bus 646,27 102,94 50,38 492,96 2,0 8, Zrakoplov/ Air plane 1.324,42 283,97 90,69 949,77 2,5 8, ,01 290,66 100, ,66 163,66 2,5 9,7 Ostala prijevozna sredstva/ Other means of transport 773,85 122,04 21,99 629,83 1,9 7, Rezultati se ne prikazuju zbog malog broja ispitanika (n<20)./ The results are not presented due to small sample size (n<20).. Nema podatka./ Missing value. VI. PRILOG B/ APPENDIX B 173

181 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B30. nastavak/ continued PROSJEČNI IZDACI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE PO OSOBI PREMA ŽUPANIJAMA U EURIMA/ AVERAGE TRIP EXPENDITURES PER PERSON BY COUNTY IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama prijevoza/ By type of trip and transportation means Primorsko-goranska Primorje-Gorski Kotar Ličko-senjska Lika-Senj Ave Ave Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destination Prosječan broj osoba/ erage size of travelling party (in number of person Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destination Prosječan broj osoba/ erage size of travelling party (in number of person Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) n) n) 557,07 76,06 18,27 462,74 2,8 8,2 628,44 108,67 13,84 505,92 3,0 11,3 Prema vrstama putovanja/ By type of trip Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent 513,52 72,08 61,95 379,49 3,0 7,6 682,60 128,14 82,58 471,88 2,8 7,7 Individualna putovanja/ Individually organized trips 575,29 77,72 0,00 497,57 2,7 8,5 617,53 104,75 0,00 512,78 3,0 12,0 Prema vrstama prijevoza/ By means of transport Automobil/ Car 568,74 72,87 16,65 479,22 3,0 8,5 581,21 99,93 15,23 466,05 3,1 10,4 Automobil s prikolicom/ Caravan, motorhome 437,77 74,15 0,00 363,62 2,6 9,5 723,26 135,81 0,00 587,45 2,7 19,3 Autobus/ Bus 604,45 111,65 75,24 417,55 1,9 6, Zrakoplov/ Air plane Ostala prijevozna sredstva/ Other means of transport 540,97 68,38 6,26 466,34 2,1 5, Rezultati se ne prikazuju zbog malog broja ispitanika (n<20)./ The results are not presented due to small sample size (n<20).. Nema podatka./ Missing value. VI. PRILOG B/ APPENDIX B 174

182 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B30. nastavak/ continued PROSJEČNI IZDACI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE PO OSOBI PREMA ŽUPANIJAMA U EURIMA/ AVERAGE TRIP EXPENDITURES PER PERSON BY COUNTY IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama prijevoza/ By type of trip and transportation means Zadarska Zadar Šibensko-kninska Šibenik-Knin Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destination Prosječan broj osoba/ Average size of travelling party (in number of person) Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destination Prosječan broj osoba/ Average size of travelling party (in number of person) Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) 608,27 117,99 13,12 477,16 2,8 12,0 569,98 90,03 16,82 463,14 3,0 9,6 Prema vrstama putovanja/ By type of trip Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent 803,15 131,20 95,86 576,09 2,6 11,3 702,87 100,48 88,70 513,69 2,8 8,6 Individualna putovanja/ Individually organized trips 577,37 115,89 0,00 461,47 2,9 12,1 538,89 87,58 0,00 451,31 3,1 9,9 Prema vrstama prijevoza/ By means of transport Automobil/ Car 586,70 112,27 12,25 462,18 2,8 11,7 548,74 83,68 12,69 452,37 3,0 9,4 Automobil s prikolicom/ Caravan, motorhome 588,93 128,33 0,00 460,60 3,1 13,6 644,08 104,58 0,00 539,51 3,6 12,1 Autobus/ Bus Zrakoplov/ Air plane ,71 212,34 104,11 661,27 3,2 10,6 Ostala prijevozna sredstva/ Other means of transport Rezultati se ne prikazuju zbog malog broja ispitanika (n<20)./ The results are not presented due to small sample size (n<20).. Nema podatka./ Missing value. VI. PRILOG B/ APPENDIX B 175

183 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B30. nastavak/ continued PROSJEČNI IZDACI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE PO OSOBI PREMA ŽUPANIJAMA U EURIMA/ AVERAGE TRIP EXPENDITURES PER PERSON BY COUNTY IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama prijevoza/ By type of trip and transportation means Splitsko-dalmatinska Split-Dalmatia Dubrovačko-neretvanska Dubrovnik-Neretva Ave Ave Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destination Prosječan broj osoba/ erage size of travelling party (in number of person Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destination Prosječan broj osoba/ erage size of travelling party (in number of person Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) n) n) 609,32 95,37 29,53 484,42 2,9 8,8 926,92 181,41 39,34 706,17 2,5 7,9 Prema vrstama putovanja/ By type of trip Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent 758,41 120,60 89,43 548,39 2,6 8, ,06 273,30 142,40 847,36 2,3 7,7 Individualna putovanja/ Individually organized trips 535,82 82,93 0,00 452,89 3,1 8,9 798,62 146,34 0,00 652,28 2,5 7,9 Prema vrstama prijevoza/ By means of transport Automobil/ Car 524,10 70,19 20,48 433,43 3,0 8,8 650,67 96,42 11,78 542,47 2,6 8,2 Automobil s prikolicom/ Caravan, motorhome ,23 87,00 0,00 411,22 3,0 8,6 Autobus/ Bus 580,23 72,70 45,91 461,61 2,2 10,0 972,61 127,16 29,83 815,62 2,0 7,3 Zrakoplov/ Air plane 1.098,67 238,63 83,98 776,07 2,5 7, ,66 324,91 86,36 961,39 2,4 7,2 Ostala prijevozna sredstva/ Other means of transport 718,28 100,85 26,79 590,64 1,8 7,2 746,00 87,56 7,77 650,66 2,2 9,0 - Rezultati se ne prikazuju zbog malog broja ispitanika (n<20)./ The results are not presented due to small sample size (n<20).. Nema podatka./ Missing value. VI. PRILOG B/ APPENDIX B 176

184 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B31. PROSJEČNI DNEVNI IZDACI TURISTA U HRVATSKOJ PREMA ŽUPANIJAMA U EURIMA/ AVERAGE DAILY EXPENDITURE OF TOURISTS IN CROATIA BY COUNTY IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama usluga/ By type of trip and type of service Istarska Istria Primorsko-goranska Primorje-Gorski Kotar Ličko-senjska Lika-Senj ( ) Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Prosječni dnevni izdaci/ Average daily expenditure 58,00 66,01 54,66 66,63 69,91 64,18 56,20 50,23 58,41 44,91 61,16 42,81 Usluge ugostiteljstva/ Hospitality services 42,97 47,40 41,12 51,46 50,89 51,88 38,61 32,20 40,99 33,12 43,27 31,80 Smještaj/ Accommodation 28,62 28,02 28,86 34,77 30,29 38,12 24,92 19,42 26,97 24,85 27,50 24,50 Hrana vezana uz uslugu smještaja/ Food within accommodation services 5,27 8,10 4,09 7,20 7,94 6,65 3,99 5,00 3,61 2,11 8,84 1,23 Hrana izvan usluga smještaja/ Food outside accommodation services 6,43 8,22 5,68 7,03 9,73 5,01 6,66 5,66 7,03 4,31 5,11 4,20 Piće/ Beverages 2,65 3,05 2,48 2,46 2,94 2,11 3,04 2,13 3,38 1,86 1,83 1,86 Usluge trgovine/ Shopping 7,92 9,21 7,38 8,03 9,58 6,86 9,53 8,53 9,90 7,71 11,70 7,19 Hrana/ Food 4,05 4,69 3,78 4,48 5,33 3,84 4,99 4,26 5,26 4,39 6,60 4,11 Piće/ Beverages 1,53 1,44 1,57 1,66 1,71 1,62 1,90 1,13 2,19 1,70 1,74 1,69 Odjeća i obuća/ Clothes and footware 1,11 1,48 0,96 0,76 1,11 0,50 0,96 1,43 0,79 0,93 1,50 0,85 Ostalo/ Other 1,23 1,60 1,07 1,13 1,43 0,90 1,68 1,72 1,66 0,69 1,86 0,54 Ostale usluge/ Other services 7,11 9,41 6,16 7,15 9,45 5,44 8,05 9,49 7,52 4,09 6,18 3,81 Sport i rekreacija/ Sport and recreation 1,40 1,76 1,25 1,07 1,34 0,86 2,78 3,45 2,53 1,00 2,33 0,82 Kultura/ Culture 0,66 0,79 0,60 0,55 0,56 0,54 0,39 0,42 0,38 0,30 0,60 0,26 Zabava/ Entertainment 2,68 3,45 2,36 2,64 3,54 1,97 3,14 3,69 2,94 2,29 2,75 2,23 Izleti/ Excursions 1,44 2,01 1,21 1,25 1,77 0,85 1,07 1,06 1,08 0,44 0,47 0,43 Ostalo/ Other 0,94 1,39 0,74 1,65 2,23 1,21 0,67 0,88 0,59 0,07 0,02 0,07 VI. PRILOG B/ APPENDIX B 177

185 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia B31. nastavak/ continued PROSJEČNI DNEVNI IZDACI TURISTA U HRVATSKOJ PREMA ŽUPANIJAMA U EURIMA/ AVERAGE DAILY EXPENDITURE OF TOURISTS IN CROATIA BY COUNTY IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama usluga/ By type of trip and type of service ( ) Zadarska Zadar Šibensko-kninska Šibenik-Knin Splitsko-dalmatinska Split-Dalmatia Dubrovačko-neretvanska Dubrovnik-Neretva Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Prosječni dnevni izdaci/ Average daily expenditure 39,90 51,18 38,23 48,12 59,76 45,75 55,00 63,14 51,07 89,80 110,61 82,13 Usluge ugostiteljstva/ Hospitality services 29,72 38,72 28,39 36,12 46,39 34,02 39,64 45,58 36,77 66,81 79,49 62,13 Smještaj/ Accommodation 21,73 26,16 21,08 24,42 25,51 24,20 25,11 26,71 24,34 41,16 42,48 40,67 Hrana vezana uz uslugu smještaja/ Food within accommodation services 2,65 7,58 1,92 3,77 11,98 2,09 4,72 7,46 3,40 10,47 17,36 7,93 Hrana izvan usluga smještaja/ Food outside accommodation services 3,85 3,67 3,87 5,55 5,51 5,56 7,00 8,27 6,39 9,68 11,51 9,00 Piće/ Beverages 1,49 1,30 1,52 2,38 3,40 2,17 2,80 3,14 2,64 5,50 8,14 4,53 Usluge trgovine/ Shopping 4,91 6,07 4,74 5,36 5,44 5,34 8,53 9,20 8,20 11,51 13,92 10,62 Hrana/ Food 2,76 3,93 2,59 3,06 2,71 3,13 3,71 4,41 3,37 4,20 3,68 4,39 Piće/ Beverages 0,99 0,85 1,01 1,12 0,83 1,18 1,31 1,08 1,41 2,15 2,40 2,06 Odjeća i obuća/ Clothes and footware 0,55 0,63 0,54 0,50 0,63 0,48 2,21 2,12 2,25 2,52 3,91 2,00 Ostalo/ Other 0,60 0,66 0,60 0,67 1,26 0,55 1,31 1,58 1,17 2,65 3,93 2,18 Ostale usluge/ Other services 526 5, , , , , , , , ,10 11,48 17, ,38 Sport i rekreacija/ Sport and recreation 0,94 0,92 0,94 0,93 1,18 0,88 1,11 1,32 1,01 1,69 2,83 1,28 Kultura/ Culture 0,51 0,86 0,46 0,38 0,40 0,37 1,06 1,25 0,97 1,76 2,36 1,54 Zabava/ Entertainment 1,97 1,61 2,03 2,31 1,63 2,45 2,42 3,50 1,90 4,52 5,54 4,15 Izleti/ Excursions 1,71 2,82 1,55 2,92 4,43 2,61 1,12 1,72 0,84 2,40 4,97 1,46 Ostalo/ Other 012 0,12 0, , , , , , , , , , , VI. PRILOG B/ APPENDIX B 178

186 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C PRILOG/ APPENDIX OBILJEŽJA TURISTIČKE POTRAŽNJE I POTROŠNJE PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ CHARACTERISTICS OF TOURISM DEMAND AND EXPENDITURES BY TYPE OF ACCOMMODATION VI. PRILOG C/ APPENDIX C 179

187 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C1. DOB TURISTA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ AGE OF TOURISTS BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Dob turista (godine)/ Age of tourists (years) Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Do 29/ Up to 29 19,3 14,5 14,9 20,2 22,0 30 do 49/ 30 to 49 55,7 55,6 57,3 50,6 58,9 50 i više/ 50 and over 25,1 29,9 27,8 29,2 19,1 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 C2. DOB TURISTA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ AGE OF TOURISTS BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Dob turista (godine)/ Age of tourists (years) Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Do 25/ Up to 25 7,9 5,3 6,0 10,7 7,7 26 do 35/ 26 to 35 28,6 26,9 24,7 23,4 33,7 36 do 45/ 36 to 45 30,8 30,6 32,8 28,3 32,3 46 do 55/ 46 to 55 17,3 18,4 18,7 18,3 15,8 56 i više/ 56 and over 15,4 18,8 17,8 19,2 10,5 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 (aritmetička sredina)/ (arithmetic mean) Prosječna starost/ Average age 41,4 42,8 42,8 42,5 39,6 VI. PRILOG C/ APPENDIX C 180

188 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C3. GENERACIJSKE SKUPINE* TURISTA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ GENERATION GROUPS* OF TOURISTS BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Generacijska skupina (prema godini rođenja)/ Generation group (according to year of birth) Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Generacija Y (Do 30)/ Generation Y (Up to 30) 23,0 18,3 17,4 23,5 26,2 Generacija X (31 do 50)/ Generation X (31 to 50) 54,5 54,5 58,4 49,7 57,1 Baby boomers (51 do 67)/ Baby boomers (51 to 67) 18,8 24,2 19,2 21,7 13,8 'Golden age' (68 i više)/ 'Golden age' (68 and over) 3,7 2,9 5,0 5,1 2,9 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 * Prema Nardin S. (2005) Tourism of Tomorrow - Travel Trends and Forces of Change. ETOUR - European Tourism Research Institute. Ostersund/ According to Nardin S. (2005) Tourism of Tomorrow - Travel Trends and Forces of Change. ETOUR - European Tourism Research Institute. Ostersund. C4. STUPANJ OBRAZOVANJA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ LEVEL OF EDUCATION BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Završena škola/ Level of education Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Osnovna škola/ Primary school or less 1,0 0,8 1,2 1,5 0,8 Srednja škola/ Secondary school 39,0 28,7 34,2 43,3 42,3 Viša škola/ Two-year college 30,2 29,8 34,1 31,8 28,7 Fakultet i više/ University or higher 29,6 40,4 30,5 23,3 28,0 Ostalo/ Other 0,2 0,3. 0,1 0,2 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG C/ APPENDIX C 181

189 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C5. MJESTO STALNOG BORAVKA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ PLACE OF PERMANENT RESIDENCE BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Mjesto stalnog boravka/ Place of permanent residence Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Ruralno područje (manje od stanovnika)/ Rural area (less than inhabitants) 7,7 4,7 7,2 6,2 10,4 Manji grad ili naselje ( stanovnika)/ Smaller town or village ( inhabitants) 22,5 19,3 22,4 25,0 22,6 Grad ( stanovnika)/ Town ( inhabitants) 43,5 44,2 38,0 43,8 43,8 Veliki grad (više od stanovnika)/ City (more than inhabitants) 26,3 31,8 32,4 25,0 23,2 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 C6. MJESEČNA PRIMANJA KUĆANSTVA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ HOUSEHOLD MONTHLY INCOME BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Mjesečna primanja kućanstva/ Household monthly income Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Do 500 eura/ Up to 500 1,5 0,7 0,9 0,6 2,5 501 do eura/ 501 to ,8 4,7 9,5 5,8 10, do eura/ to ,4 14,2 17,4 16,7 17, do eura/ to ,1 19,5 17,1 20,5 23, do eura/ to ,8 17,9 22,1 19,3 18, do eura/ to ,9 17,3 16,8 18,5 15, do eura/ to ,2 12,9 7,9 12,9 7, euro i više/ and more 7,3 12,7 8,3 5,7 5,4 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG C/ APPENDIX C 182

190 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C7. PRATNJA NA PUTOVANJU PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ TRAVEL PARTY BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY Pratnja na putovanju/ Travel party Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites (%) Privatni smještaj/ Private accommodation S članovima obitelji/ With family members 52,3 46,7 58,2 48,8 56,6 Sam(a)/ Alone 3,1 5,0 2,3 1,4 3,2 Samo s partnerom/ With a partner only 33,1 38,7 29,8 37,2 27,8 S prijateljima (poznanicima)/ With friends or acquaintances 11,6 9,6 9,7 12,6 12,4 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 C8. MOTIVI DOLASKA* PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ MAIN MOTIVES FOR VISITING DESTINATION* BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Motivi/ Motives Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Pasivni odmor, opuštanje/ Passive rest and relaxation 75,1 73,7 71,9 74,5 76,8 Zabava/ Entertainment 44,1 39,4 42,3 48,5 43,8 Nova iskustva i doživljaji/ New experiences 25,3 26,9 23,6 24,0 25,5 Uživanje u jelu i piću, gastronomija/ Enjoying food, drinks, gastronomy 21,9 20,4 27,1 21,4 22,1 Upoznavanje prirodnih ljepota/ Visiting natural attractions 20,9 24,8 21,1 21,4 18,3 Posjet rodbini i prijateljima/ Visiting friends and relatives 8,6 4,7 9,1 7,6 11,4 Bavljenje sportom i rekreacijom/ Sport and recreation 8,3 6,5 9,3 8,8 8,8 Upoznavanje kulturnih znamenitosti i događanja/ Visiting cultural attractions and events 7,1 11,2 8,3 6,0 5,4 Zdravstveni razlozi/ Health reasons 4,7 4,1 2,2 4,0 6,1 Ronjenje/ Scuba diving 3,6 2,6 3,6 3,5 4,3 Drugi motivi/ Other 3,2 2,4 5,5 4,5 2,4 Kupovina/ Shopping 2,3 3,6 3,2 1,7 1,8 Wellness/ Wellness 1,7 2,5 1,6 1,1 1,7 Poslovne obveze/ Business 0,8 2,2 0,1 0,3 0,4 Vjerski razlozi/ Religious reasons 0,3 0,2 0,2 0,6 0,1 * Mogućnost više odgovora/ Multiple response. VI. PRILOG C/ APPENDIX C 183

191 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C9. UČESTALOST DOLASKA U HRVATSKU* PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ FREQUENCY OF VISITING CROATIA* BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Broj posjeta Hrvatskoj/ Number of visits to Croatia Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Prvi posjet/ First visit 14,0 22,0 15,8 11,7 11,1 Drugi posjet/ Second visit 12,7 15,6 16,0 9,2 13,0 3 do 5 posjeta/ 3 to 5 visits 34,1 29,1 37,7 30,1 39,1 6 i više posjeta/ 6 visits and more 39,2 33,2 30,4 49,0 36,8 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 * Odnosi se samo na inozemne turiste/ Data refer to foreign tourists only. C10. UČESTALOST DOLASKA U TURISTIČKO MJESTO PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ FREQUENCY OF VISITING DESTINATION BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Broj posjeta destinaciji/ Number of visits to destination Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Prvi posjet/ First visit 38,4 51,1 42,1 32,8 34,8 Drugi posjet/ Second visit 21,3 20,7 30,6 19,5 21,1 3 do 5 posjeta/ 3 to 5 visits 24,5 18,5 17,8 23,0 30,0 6 i više posjeta/ 6 visits and more 15,8 9,8 9,5 24,7 14,1 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG C/ APPENDIX C 184

192 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C11. UČESTALOST DOLASKA U OBJEKT PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ FREQUENCY OF VISITING ACCOMMODATION ESTABLISHMENT BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Broj posjeta smještajnom objektu/ Number of visits to accommodation establishment Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Prvi posjet/ First visit 53,5 67,5 60,6 41,5 52,8 Drugi posjet/ Second visit 18,2 16,3 24,4 17,7 18,3 3 do 5 posjeta/ 3 to 5 visits 15,7 10,4 9,8 17,7 18,3 6 i više posjeta/ 6 visits and more 12,6 5,8 5,2 23,1 10,5 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 C12. IZVORI INFORMACIJA* PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ SOURCES OF INFORMATION* BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Izvori informacija/ Sources of information Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Prijašnji boravak/ Previous visits 31,5 20,7 17,0 35,0 37,5 Preporuke rodbine ili prijatelja/ Recommendations of friends and relatives 28,2 28,6 27,6 22,4 32,1 Internet/ Internet 26,8 30,6 30,5 25,6 24,8 Brošure, oglasi, plakati/ Brochures, advertisements and posters 19,3 23,3 26,4 19,7 15,5 Nisu bile potrebne nikakve informacije/ No need for any information 12,1 10,5 10,5 14,9 11,3 Članci u novinama ili časopisima/ Articles in newspapers and magazines 10,2 11,3 19,0 12,4 6,5 Preporuke turističke agencije ili kluba/ Advice by travel agency or travel club 7,8 16,1 9,3 4,4 5,5 Radio, televizija, film ili video/ Radio, TV, film or video 7,7 8,9 16,3 7,9 5,4 Turistički sajmovi, izložbe/ Tourism fairs and exhibitions 4,8 5,7 8,4 5,3 3,2 * Mogućnost više odgovora/ Multiple response. VI. PRILOG C/ APPENDIX C 185

193 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C13. INTERNET KAO IZVOR INFORMACIJA* PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ INTERNET AS A SOURCE OF INFORMATION* BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Internet kao izvor informacija/ Internet as a source of information Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Stranice hrvatskih turističkih zajednica/ureda (nacionalne, lokalnih)/ Croatian Tourism boards' web pages (national, local) Stranice smještajnih objekata/ Web page of accommodation TripAdvisor, Expedia, Adriatica.net, Holidaycheck.de i slično/ TripAdvisor, Expedia, Adriatica.net, Holidaycheck.de and similar 42,0 41,9 41,0 35,7 46,7 41,5 45,8 42,7 42,2 37,8 35,4 30,2 38,3 43,6 32,5 Društvene mreže (Twitter, YouTube, FaceBook, MySpace, blogovi)/ Social networks (Twitter, YouTube, FaceBook, MySpace, blogs) 30,1 30,1 48,8 27,8 27,7 * Mogućnost više odgovora./ Multiple response. Napomena: Na skupu ispitanika koji su koristili internet kao izvor informacija./ Note: For those who used Internet as a source of information. C14. ORGANIZACIJA PUTOVANJA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ TRIP ORGANISATION BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Organizacija putovanja/ Trip organisation Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Posredstvom putničke agencije/ Through a travel agency 33,5 55,8 49,3 26,7 23,2 Paket-aranžman (prijevoz i smještaj)/ Full package tour 5,5 18,0 6,9 0,7 1,5 Samo smještaj organiziran posredstvom putničke agencije/ Only accommodation organised by a travel agent Samo prijevoz organiziran posredstvom putničke agencije/ Only transport organised by a travel agent 27,6 36,3 41,6 25,5 21,6 0,5 1,5 0,8 0,4 0,0 Samostalno organizirano/ Independently organised 66,5 44,2 50,7 73,3 76,8 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG C/ APPENDIX C 186

194 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C15. NAČIN REZERVACIJE SMJEŠTAJA PREMA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ ACCOMMODATION BOOKING BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Rezervacija smještaja/ Accommodation booking Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Posredstvom turističke agencije/ Through a travel agency 33,0 54,3 48,5 26,3 23,1 Izravno sa smještajnim objektom/ Directly with an accommodation establishment Posredstvom Hrvatske turističke zajednice ili ureda (nacionalnog, lokalnog)/ Through Croatian tourism board offices (national, local) 44,4 36,9 42,0 46,8 47,3 2,3 2,2 2,9 0,6 3,3 Na neki drugi način/ Other 1,8 0,9 0,2 2,0 2,4 Bez prethodne rezervacije/ No prior booking 18,6 5,8 6,4 24,3 23,9 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 C16. KORIŠTENJE INTERNETA PRILIKOM REZERVACIJE SMJEŠTAJA PREMA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ USE OF INTERNET IN ACCOMMODATION BOOKING BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Korištenje interneta prilikom rezervacije smještaja/ Use of Internet in accommodation booking Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Posredstvom turističke agencije/ Through a travel agency 53,1 45,6 57,7 71,3 47,3 Izravno sa smještajnim objektom/ Directly with an accommodation establishment 44,7 55,0 66,1 57,7 28,1 Posredstvom Hrvatske turističke zajednice ili ureda (nacionalnog, lokalnog)/ Through Croatian tourism board offices (national, local) 65,3 70,3 48,9 67,2 65,7 UKUPNO/ TOTAL 48,7 50,0 61,4 62,5 35,8 VI. PRILOG C/ APPENDIX C 187

195 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C17. TRENUTAK REZERVACIJE SMJEŠTAJA* PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ THE MOMENT OF ACCOMMODATION BOOKING* BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Trenutak rezervacije smještaja/ The moment of accommodation booking Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Manje od tjedan dana prije dolaska/ Less than a week before arrival 7,6 4,8 3,8 6,9 10,9 1 do 4 tjedna prije dolaska/ 1 to 4 weeks prior to arrival 20,6 19,6 20,3 14,5 25,3 5 do 8 tjedana prije dolaska/ 5 to 8 weeks prior to arrival 30,1 33,3 38,7 23,0 30,7 9 do 12 tjedana prije dolaska/ 9 to 12 weeks prior to arrival 17,6 23,4 18,2 17,0 13,9 Više od 12 tjedana prije dolaska/ More than 12 weeks prior to arrival 24,2 19,0 19,1 38,6 19,2 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 * Za one koji su unaprijed rezervirali smještaj. / For those who booked the accommodation in advance. C18. NAČIN REZERVACIJE PRIJEVOZA PREMA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ TRANSPORT BOOKING BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Rezervacija prijevoza/ Transport booking Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Posredstvom turističke agencije/ Through a travel agency 5,9 19,5 7,7 1,2 1,5 Izravno s prijevozničkom kompanijom/ Directly with transport company 3,8 8,1 6,9 1,1 2,6 Posredstvom Hrvatske turističke zajednice ili ureda (nacionalnog, lokalnog)/ Through Croatian tourism board offices (national, local) 0,2 0,4. 0,1 0,1 Bez prethodne rezervacije/ No prior booking 90,2 72,0 85,4 97,7 95,7 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG C/ APPENDIX C 188

196 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C19. KORIŠTENJE INTERNETA PRILIKOM REZERVACIJE PRIJEVOZA PREMA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ USE OF INTERNET IN TRANSPORT BOOKING BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Korištenje interneta prilikom rezervacije prijevoza/ Use of Internet in transport booking Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Posredstvom turističke agencije/ Through a travel agency 54,2 51,9 51,0 86,4 51,5 Izravno s prijevozničkom kompanijom/ Directly with transport company 62,7 62,3 91,0 66,7 48,2 Posredstvom Hrvatske turističke zajednice ili ureda (nacionalnog, lokalnog)/ Through Croatian tourism board offices (national, local) 74,1 61,7. 100,0 82,6 UKUPNO/ TOTAL 58,6 55,9 73,5 77,3 50,2 C20. PRIJEVOZNO SREDSTVO PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ PRINCIPAL MODE OF TRANSPORT USED BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Prijevozno sredstvo/ Mode of transport Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Automobil/ Car 67,0 63,3 77,9 40,1 85,3 Automobil s kamp-kućicom/ Car with caravan 10,8 1,2 1,0 35,4 1,0 Automobil s plovilom na prikolici/ Car with craft on trailer 0,7 0,1 1,2 1,1 0,6 Autodom/ Motorhome or motorcaravan 5,2 0,2 0,4 16,5 1,2 Autobus/ Bus 4,6 8,5 5,0 2,1 4,0 Motocikl ili bicikl/ Motorcycle or bicycle 2,8 1,9 1,6 3,8 2,9 Vlak/ Train 0,3 0,2 0,4 0,2 0,5 Zrakoplov - čarter let/ Airplane - charter flight 3,0 10,7 4,5 0,0 0,6 Zrakoplov - redovit let/ Airplane - regular flight 4,5 13,1 6,4 0,5 2,2 Brod ili trajekt/ Ship or ferry 0,9 0,6 1,5 0,1 1,5 Jahta ili jedrilica/ Yacht or sailboat 0,2 0,4 0,2 0,2 0,2 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG C/ APPENDIX C 189

197 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C21. KORIŠTENJE NISKOTARIFNIH ZRAČNIH PRIJEVOZNIKA U DOLASKU U HRVATSKU* PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ USING THE LOW-COST CARRIER WHEN FLYING TO CROATIA* BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Niskotarifni prijevoznik/ Low-cost carrier Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Korišten/ Used 51,3 44,5 60,8 32,7 70,3 Nije korišten/ Not used 48,7 55,5 39,2 67,3 29,7 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 * Odnosi se samo na inozemne turiste/ Data refer to foreign tourists only. C22. DULJINA BORAVKA U HRVATSKOJ PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ LENGTH OF STAY IN CROATIA BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Broj noćenja u Hrvatskoj/ Number of overnights in Croatia Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation 1 do 3/ 1 to 3 0,9 2,0 0,6 0,6 0,5 4 do 7/ 4 to 7 40,5 51,5 40,5 33,0 39,7 8 do 10/ 8 to 10 27,4 24,8 27,5 22,4 32,2 11 do 14/ 11 to 14 16,1 14,3 16,7 17,9 15,8 15 do 21/ 15 to 21 12,0 6,7 14,0 18,1 10,4 22 do 28/ 22 to 28 1,5 0,3 0,5 4,3 0,3 29 i više/ 29 and more 1,7 0,4 0,2 3,7 1,2 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG C/ APPENDIX C 190

198 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C23. DULJINA BORAVKA U TURISTIČKOM MJESTU PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ LENGTH OF STAY IN DESTINATION BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Broj noćenja u mjestu/ Number of overnights in destination Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation 1 do 3/ 1 to 3 3,6 5,4 2,2 3,6 2,8 4 do 7/ 4 to 7 46,9 59,2 47,6 40,2 44,8 8 do 10/ 8 to 10 24,9 22,1 27,9 20,1 29,1 11 do 14/ 11 to 14 13,7 10,6 15,3 16,1 13,6 15 do 21/ 15 to 21 8,3 2,5 6,6 13,2 8,3 22 do 28/ 22 to 28 1,2 0,1 0,3 3,6 0,4 29 i više/ 29 and more 1,4 0,1 0,1 3,2 1,0 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 C24. KORIŠTENI KOMERCIJALNI SMJEŠTAJNI OBJEKTI ZA VRIJEME ODMORA U HRVATSKOJ PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ COMMERCIAL ACCOMMODATION ESTABLISHMENTS DURING SUMMER VACATION IN CROATIA BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Broj komercijalnih smještajnih objekata/ Number of commercial accommodation establishments Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation 1/ 1 86,8 84,6 86,3 84,9 89,3 2/ 2 9,2 10,3 11,4 10,2 7,6 3 i više/ 3 and more 4,0 5,0 2,3 4,9 3,1 UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 VI. PRILOG C/ APPENDIX C 191

199 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C25. PREHRANA UKLJUČENA U CIJENU SMJEŠTAJA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ MEALS INCLUDED IN ACCOMMODATION PRICE BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Prehrana u smještajnom objektu/ Meals in accommodation establishment Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Bez prehrane/ Without meals 68,9 4,2 48,6 93,5 90,9 Doručak/ Breakfast 7,5 21,2 9,8 1,4 3,7 Polupansion/ Half board 18,5 55,8 37,2 5,1 4,1 Puni pansion/ Full board 3,0 9,5 4,4. 1,2 'All-inclusive'/ All-inclusive 2,1 9,2... UKUPNO/ TOTAL 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Privatni smještaj/ Private accommodation VI. PRILOG C/ APPENDIX C 192

200 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C26. AKTIVNOSTI* ZA VRIJEME BORAVKA U DESTINACIJI PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ ACTIVITIESI* WHILE STAYING IN DESTINATION BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY Aktivnosti/ Activities Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites (%) Privatni smještaj/ Private accommodation Rang/ Rank 1. Plivanje i kupanje/ Swimming and bathing 99,1 98,4 99,1 98,7 99,8 2. Odlazak u slastičarnice, 'kafiće' i sl./ Going to cafe bars, cake shops and similar 96,2 95,0 94,8 96,7 96,7 3. Odlazak u restorane/ Going to restaurants 89,9 88,0 92,6 87,2 92,4 4. Odlazak u kupnju/ Shopping 82,0 82,1 77,1 81,0 83,4 5. Šetnje u prirodi (pješačenje)/ Nature walk 73,1 72,4 71,4 73,4 73,7 6. Posjet lokalnim zabavama/ Attending local entertainment events 68,9 65,3 69,2 68,2 71,2 7. Razgledavanje znamenitosti/ Sightseeing 61,8 66,1 63,5 61,5 59,5 8. Izleti u nacionalne parkove/ Visiting national parks 44,6 50,7 44,1 39,3 45,1 9. Ples ili disco/ Dance or disco clubs 44,6 46,1 40,2 40,1 47,6 10. Posjet koncertima/ Attending concerts 39,4 39,3 48,1 41,3 36,7 11. Posjet muzejima i izložbama/ Visiting museums and exhibitions 39,3 47,2 46,3 33,1 38,0 12. Sportovi na vodi (jedrenje, jedrenje na dasci, skijanje na vodi)/ Water sports (sailing, surfboarding, water skiing) 38,4 33,4 45,8 39,6 38,8 13. Ronjenje/ Scuba diving 33,6 28,2 33,1 32,9 37,0 14. Zdravstveno-rekreacijski i wellness programi/ Health, recreation and wellness programs 32,5 42,6 32,2 31,1 28,1 15. Vožnja biciklom/ Cycling or mountain biking 29,5 19,9 26,6 42,3 26,3 16. Obilazak vinskih cesta (vinarija)/ Visiting wine roads (wineries) 25,9 24,9 30,2 27,2 24,7 17. Tenis/ Tennis 24,5 25,4 34,4 29,4 19,1 18. Posjet kazalištu i priredbama/ Visiting theatres plays and performances 24,3 31,0 31,6 22,7 20,6 19. Ribolov/ Fishing 22,6 17,2 18,2 26,4 23,6 20. Obilazak cesta maslinovog ulja (uljara)/ Visiting olive oil roads (olive oil mills) 18,2 18,0 23,6 20,2 15,9 21. Promatranje ptica/ Birdwatching 17,6 15,6 17,4 19,5 17,4 22. Avanturistički sportovi/ Adventure sports 15,6 12,8 14,8 17,7 15,8 23. Golf/ Golf 12,3 13,0 23,3 18,2 6,0 24. Planinarenje/ Hiking 11,5 12,6 7,5 11,0 11,9 25. Jahanje/ Horse riding 10,0 8,0 12,4 15,5 6,8 * Prikazan je postotak ispitanika koji se pojedinom aktivnošću u destinaciji bave ponekad ili često/ Proportion of respondents who occasionally or frequently participated in the activity during their stay in a destination. VI. PRILOG C/ APPENDIX C 193

201 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C27. ODLAZAK NA IZLETE* TIJEKOM BORAVKA U DESTINACIJI PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ GOING ON TOURS* OR SELF-ORGANIZED TRIPS AND EXCURSIONS WHILE STAYING IN DESTINATION BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Odlazak na:/ Going on: Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Samostalno organizirane izlete/ Self-organised trips and excursions 45,7 45,2 45,6 41,9 48,6 Izlete organizirane posredstvom turističke agencije/ Tours organised by travel agencies/touroperators 18,0 30,4 24,2 12,2 14,0 * Mogućnost više odgovora./ Multiple response. VI. PRILOG C/ APPENDIX C 194

202 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C28. STUPANJ ZADOVOLJSTVA ELEMENTIMA TURISTIČKE PONUDE MJESTA PREMA VRSTI SMJEŠTAJA/ LEVEL OF SATISFACTION WITH ELEMENTS OF TOURISM DESTINATION SUPPLY BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY (%) Rang*/ Rank* Elementi ponude/ Elements of tourism supply Ljepota prirode i krajolika/ 1. Scenic and natural beauty Pogodnost za provođenje obiteljskog odmora/ 2. Suitability for a family holiday Ljubaznost osoblja u smještajnom objektu/ 3. Friendliness of staff in the accommodation establishment Kvaliteta hrane u restoranima izvan smještajnog objekta/ 4. Quality of food outside the accommodation establishment Osobna sigurnost/ 5. Personal safety Gostoljubivost lokalnog stanovništva/ 6. Friendliness of local people Kvaliteta hrane u smještajnom objektu/ 7. Food quality in the accommodation establishment Pogodnost za kratki odmor/ 8. Suitability for short break holiday Slikovitost i uređenost mjesta/ 9. Picturesquesness and tidiness of town (resort) Komfor smještaja/ 10. Comfort of accommodation Kvaliteta usluga u smještajnom objektu/ 11. Service quality in the accommodation establishment Bogatstvo gastronomske ponude u mjestu/ 12. A wealth of gastronomic offers Čistoća plaža/ 13. Clean beach Ekološka očuvanost/ 14. Environmental preservation Kvaliteta informacija u destinaciji/ 15. Quality of information in destination 'Vrijednost za novac' gastronomske ponude/ 16. 'Value for money' for gastronomic offers 'Vrijednost za novac' smještaja/ 17. 'Value for money' for the accommodation Ponuda organiziranih izleta u okolicu/ 18. Supply of organised sightseeing trips Bogatstvo sportskih sadržaja/ 19. Wealth of sport activities offered Prometna dostupnost mjesta/ 20. Accessibility of this place Prezentacija kulturne baštine/ 21. Presentation of cultural heritage Kvaliteta označavanja znamenitosti/ 22. Quality of tourism signage for attractions Bogatstvo sadržaja za zabavu/ 23. Variety of entertainment opportunities Raznolikost kulturnih manifestacija/ 24. Variety of cultural events Opremljenost i uređenost plaža/ 25. Equipment on the beach and beach tidiness Mogućnost za kupnju/ 26. Shopping opportunities Kvaliteta lokalnog prijevoza/ 27. Quality of local transport Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Ukupni boravak/ Entire stay * Rang prema zbroju postotaka za ocjene 'vrlo dobro' i 'odlično'./ Rank according to sum of 'excellent' and 'very good' marks. Privatni smještaj/ Private accommodation Stupanj zadovoljstva/ Level of satisfaction : Vrlo visok/ Very high Visok/ High Srednji/ Middle Nizak/ Low Vrlo nizak/ Very low VI. PRILOG C/ APPENDIX C 195

203 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C29. UTJECAJ ELEMENATA PONUDE NA IZBOR DESTINACIJE PREMA VRSTI SMJEŠTAJA*/ FACTORS INFLUENCING DESTINATION CHOICE BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY* (%) Elementi ponude/ Elements of tourism supply Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Ljepota krajolika/ Beauty of nature 62,3 67,8 66,1 62,5 58,7 Osjećaj sigurnosti u zemlji/ Feeling of personal safety 57,6 60,3 58,9 57,8 55,9 Povoljne cijene / Acceptable prices 54,9 53,0 61,9 62,4 49,8 Gostoljubivost/ Friendliness 54,8 56,3 58,8 61,8 48,7 Kvaliteta smještajne ponude/ Quality of accommodation 53,7 59,3 62,1 53,6 49,4 Imidž zemlje/ Image of the country 48,2 51,2 56,7 50,7 43,6 Kvaliteta ugostiteljske ponude/ Quality of restaurants 48,1 54,4 61,7 49,0 42,0 Ekološka očuvanost/ Environmental preservation 46,4 50,1 55,2 52,9 38,6 Mogućnosti za zabavu/ Entertainment opportunities 44,0 44,6 51,4 50,3 38,3 Mogućnosti za sport i rekreaciju/ Sport and recreation opportunities 41,9 43,5 51,8 46,9 36,2 Blizina ovog mjesta/ Proximity of this destination 40,6 45,6 51,7 45,1 33,4 Kulturna baština/ Cultural heritage 34,9 38,9 48,2 38,1 28,6 Urbanistička i arhitektonska skladnost mjesta/ Urban and architectural harmony of the place 34,5 38,7 45,4 40,7 26,4 Mogućnosti za kupovinu/ Shopping opportunities 32,1 32,9 45,2 36,7 26,5 * Prikazan je udio ispitanika koji su utjecaj na izbor destinacije pojedinog elementa ponude ocijenili velikim ili vrlo velikim / Proportion of respondents who marked the element's influence on destination choice as important or very important is presented. VI. PRILOG C/ APPENDIX C 196

204 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C30. PROSJEČNI IZDACI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE PO OSOBI PREMA VRSTI SMJEŠTAJA U EURIMA/ AVERAGE TRIP EXPENDITURES PER PERSON BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama prijevoza/ By type of trip and transportation means Hoteli/ Hotels Ave Ave Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destination Prosječan broj osoba/ erage size of travelling party (in number of person Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destination Prosječan broj osoba/ erage size of travelling party (in number of person Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) n) n) 669,80 101,31 28,72 539,77 2,8 9,3 994,89 147,54 62,17 785,18 2,5 7,9 Prema vrstama putovanja/ By type of trip Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent 773,58 115,17 90,29 568,12 2,8 8,6 970,64 157,84 120,10 692,70 2,5 7,9 Individualna putovanja/ Individually organized trips 621,39 94,85 0,00 526,54 2,9 9, ,92 136,50 0,00 884,42 2,6 7,9 Prema vrstama prijevoza/ By means of transport Automobil/ Car 598,40 81,42 25,46 491,51 2,9 9,2 850,16 90,25 45,24 714,68 2,7 7,9 Automobil s prikolicom/ Caravan, motorhome 658,12 97,77 0,00 560,34 3,1 12, Autobus/ Bus 646,27 102,94 50,38 492,96 2,0 8,1 758,80 105,10 77,80 575,90 1,9 7,4 Zrakoplov/ Air plane 1.324,42 283,97 90,69 949,77 2,5 8, ,29 308,06 105, ,83 2,3 8,0 Ostala prijevozna sredstva/ Other means of transport 773,85 122,04 21,99 629,83 1,9 7, ,69 220,67 38,53 944,49 1,9 7,3 - Rezultati se ne prikazuju zbog malog broja ispitanika (n<20)./ The results are not presented due to small sample size (n<20).. Nema podatka./ Missing value. VI. PRILOG C/ APPENDIX C 197

205 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C30. nastavak/ continued PROSJEČNI IZDACI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE PO OSOBI PREMA VRSTI SMJEŠTAJA U EURIMA/ AVERAGE TRIP EXPENDITURES PER PERSON BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama prijevoza/ By type of trip and transportation means Turistička naselja/ Holiday dwellings Kampovi/ Campsites Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destination Prosječan broj osoba/ Average size of travelling party (in number of person) Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditureses Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destination Prosječan broj osoba/ Average size of travelling party (in number of person) Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) 814,18 100,06 45,59 668,53 2,9 9,0 609,45 86,47 21,32 501,67 2,9 10,6 Prema vrstama putovanja/ By type of trip Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent 879,30 100,07 97,29 681,94 2,9 8,4 670,31 87,80 80,14 502,38 3,0 10,1 Individualna putovanja/ Individually organized trips 756,75 100,04 0,00 656,70 3,0 9,5 587,40 85,98 0,00 501,42 2,9 10,8 Prema vrstama prijevoza/ By means of transport Automobil/ Car 777,18 81,21 43,74 652,23 3,0 9,1 580,07 77,87 36,11 466,10 2,9 10,1 Automobil s prikolicom/ Caravan, motorhome ,76 94,01 0,00 562,76 3,0 12,2 Autobus/ Bus 566,41 73,50 60,99 431,91 2,2 8, Zrakoplov/ Air plane 1.100,60 248,59 55,92 796,10 3,1 8, Ostala prijevozna sredstva/ Other means of transport ,76 96,80 11,19 496,76 1,8 5,7 - Rezultati se ne prikazuju zbog malog broja ispitanika (n<20)./ The results are not presented due to small sample size (n<20).. Nema podatka./ Missing value. VI. PRILOG C/ APPENDIX C 198

206 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C30. nastavak/ continued PROSJEČNI IZDACI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE PO OSOBI PREMA VRSTI SMJEŠTAJA U EURIMA/ AVERAGE TRIP EXPENDITURES PER PERSON BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama prijevoza/ By type of trip and transportation means Privatni smještaj/ Private accommodation Ave Ukupni izdaci za putovanje/ trip expenditures Izdaci za prijevoz/ Travel expenditures Provizija organizatora putovanja/ Travel agent fee Izdaci tijekom boravka u destinaciji/ Expenditures in destination Prosječan broj osoba/ erage size of travelling party (in number of person Prosječan boravak (broj noćenja)/ Average stay (in number of overnights) n) 495,68 84,39 11,21 400,08 3,0 9,4 Prema vrstama putovanja/ By type of trip Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent 535,78 82,66 53,41 399,72 3,0 8,5 Individualna putovanja/ Individually organized trips 485,02 84,85 0,00 400,18 3,0 9,6 Prema vrstama prijevoza/ By means of transport Automobil/ Car 471,00 79,22 9,70 382,08 3,0 9,4 Automobil s prikolicom/ Caravan, motorhome Autobus/ Bus 513,78 73,57 23,13 417,08 2,2 10,4 Zrakoplov/ Air plane 908,76 192,79 43,95 672,01 2,7 8,2 Ostala prijevozna sredstva/ Other means of transport 672,61 102,47 17,55 552,59 1,9 7,7 - Rezultati se ne prikazuju zbog malog broja ispitanika (n<20)./ The results are not presented due to small sample size (n<20).. Nema podatka./ Missing value. VI. PRILOG C/ APPENDIX C 199

207 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C31. PROSJEČNI DNEVNI IZDACI TURISTA U HRVATSKOJ PREMA VRSTI SMJEŠTAJA U EURIMA/ AVERAGE DAILY EXPENDITURE OF TOURISTS IN CROATIA BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama usluga / By type of trip and type of service ( ) Hoteli/ Hotels Turistička naselja/ Holiday dwellings Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Prosječni dnevni izdaci/ Average daily expenditure 58,00 66,01 54,66 99,90 88,03 112,66 74,36 81,15 69,06 Usluge ugostiteljstva/ Hospitality services 42,97 47,40 41,12 80,80 67,83 94,76 58,75 60,28 57,57 Smještaj/ Accommodation 28,62 28,02 28,86 47,91 37,19 59,44 36,43 31,64 40,17 Hrana vezana uz uslugu smještaja/ Food within accommodation services 5,27 8,10 4,09 20,38 18,38 22,53 9,59 9,69 9,51 Hrana izvan usluga smještaja/ Food outside accommodation services 6,43 8,22 5,68 6,96 7,01 6,90 9,98 15,14 5,96 Piće/ Beverages 2,65 3,05 2,48 5,56 5,25 5,89 2,75 3,80 1,93 Usluge trgovine/ Shopping 792 7, , , , , , , , ,13 Hrana/ Food 4,05 4,69 3,78 2,56 2,52 2,59 3,93 4,78 3,28 Piće/ Beverages 1,53 1,44 1,57 2,13 2,14 2,11 1,31 1,48 1,18 Odjeća i obuća/ Clothes and footware 1,11 1,48 0,96 1,81 2,10 1,50 0,61 0,79 0,47 Ostalo/ Other 1,23 1,60 1,07 2,05 2,20 1,89 1,31 1,45 1,20 Otl Ostale usluge/ Other services 711 7, ,41 6, ,54 11,23 9, , ,39 5, Sport i rekreacija/ Sport and recreation 1,40 1,76 1,25 1,82 1,81 1,83 1,75 2,25 1,36 Kultura/ Culture 0,66 0,79 0,60 1,08 1,20 0,94 0,37 0,43 0,33 Zabava/ Entertainment 2,68 3,45 2,36 3,42 3,04 3,83 3,77 6,34 1,77 Izleti/ Excursions 1,44 2,01 1,21 3,10 3,59 2,58 1,24 1,35 1,16 Ostalo/ Other 0,94 1,39 0,74 1,13 1,59 0,64 1,30 2,01 0,75 VI. PRILOG C/ APPENDIX C 200

208 / summer / Attitudes and Expenditures of Tourists in Croatia C31. nastavak/ continued PROSJEČNI DNEVNI IZDACI TURISTA U HRVATSKOJ PREMA VRSTI SMJEŠTAJA U EURIMA/ AVERAGE DAILY EXPENDITURE OF TOURISTS IN CROATIA BY TYPE OF ACCOMMODATION FACILITY IN EUROS Prema vrstama putovanja i vrstama usluga / By type of trip and type of service ( ) Kampovi/ Campsites Privatni smještaj/ Private accommodation Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Organizirana putovanja/ Trips organized through a travel agent Individualna putovanja/ Individually organized trips Prosječni dnevni izdaci/ Average daily expenditure 47,29 49,63 46,50 42,73 47,00 41,72 Usluge ugostiteljstva/ Hospitality services 34,15 34,87 33,91 28,39 27,64 28,57 Smještaj/ Accommodation 26,22 24,47 26,82 19,70 17,99 20,10 Hrana vezana uz uslugu smještaja/ Food within accommodation services 0,72 1,36 0,50 0,53 0,47 0,55 Hrana izvan usluga smještaja/ Food outside accommodation services 5,28 7,24 4,61 6,41 8,09 6,02 Piće/ Beverages 1,93 1,79 1,97 1,75 1,09 1,90 Usluge trgovine/ Shopping 775 7, , , ,86 10, ,23 Hrana/ Food 4,50 5,29 4,23 4,45 6,91 3,87 Piće/ Beverages 1,65 1,13 1,83 1,20 0,80 1,29 Odjeća i obuća/ Clothes and footware 0,73 0,92 0,67 1,13 1,45 1,06 Ostalo/ Other 0,87 1,08 0,79 1,08 1,38 1,00 Otl Ostale usluge/ Other services 539 5, , , , , ,93 Sport i rekreacija/ Sport and recreation 1,21 1,30 1,17 1,27 1,94 1,11 Kultura/ Culture 0,46 0,38 0,48 0,65 0,78 0,62 Zabava/ Entertainment 2,05 2,83 1,78 2,60 3,48 2,39 Izleti/ Excursions 0,84 0,92 0,81 1,11 1,24 1,08 Ostalo/ Other 0,85 0,91 0,83 0,84 1,37 0,72 VI. PRILOG C/ APPENDIX C 201

209 202

210