INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 1 of 63
|
|
- Jason Smith
- 5 years ago
- Views:
Transcription
1 INŽENJERSTVO NAFTE I GASA 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 1 of 63
2 galati za koso-usmereno bušenje gmerenja u koso-usmerenim bušotinama 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 2 of 63
3 USMERENO (DIRIGOVANO) BUŠENJE Bušenje usmerenih, tj. dirigovanih bušotina može se definisati kao izrada kanala bušotine pod željenim uglom otklona i horizontalnim rastojanjem od vertikale do cilja ispod površine tla. Verovatno je najvažniji aspekt usmerenog (dirigovanog) bušenja to da omogućava proizvođačima širom sveta da eksploatišu ležišta koja nije moguće ekonomično dostići na drugi način. Ostvarivanje pozitivnih ekonomskih efekata, koje omogućuje ova tehnika bušenja, postiže se primenom savremenih sistema upravljanja i kontrolnomernih instrumenata, odnosno, različitih tipova elektronskih mernih uređaja i softvera u cilju dobijanja podataka o putanji kanala bušotine u realnom vremenu. Primena usmerenih bušotina povećava se iz godine u godinu, a pri eksploataciji ležišta ispod površine vode (mora) izrada usmerenih bušotina je postala uobičajeni način bušenja kanala bušotina. Prema željenom cilju bušotine i konačno dostignutom uglu otklona kanala bušotine, tehnologija izrade usmerenih bušotina se uslovno može podeliti na: Koso-usmereno bušenje Horizontalno bušenje 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 3 of 63
4 Istorijat dirigovanog bušenja Interesovanje za usmereno bušenje je započelo oko kada je prvi put primenjeno merenje ugla otklona kanala bušotine, tokom razrade naftnog polja Seminole u Oklahomi, SAD. Početkom prva koso-usmerena dirigovana bušotina je izrađena u Huntington Beach, Kalifornija, SAD. Bušotina je izrađena sa lokacije na obali do naftnih peščara ispod mora korišćenjem klina za skretanje. Long Beach, Kalifornija, SAD (1930 ) Dirigovano bušenje je u Kaliforniji prvenstveno korišćeno iz neetičkih razloga sa ciljem prelaska granica poseda. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 4 of 63
5 Stoga je dirigovano bušenje imalo prilično negativan publicitet sve dok nije iskorišćeno za gušenje eruptirajuće bušotine Madeley No.1 blizu Conroe, Teksas, SAD. Krater koji je nastao posle erupcije, progutao je postrojenje za bušenje i imao je prečnik od 50 m. Ova primena je imala za posledicu, da je dirigovano bušenje postalo način savladavanja erupcija, i prihvatili su ga izvođači i kompanije. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 5 of 63
6 Tehnologija koso-usmerenog bušenja Kontrolisanom koso-usmerenom bušenju pristupa se u sledećim slučajevima: zaobilaženje zaglavljenog alata (»Side tracked hole«), usled nemogućnosti njegove instrumentacije bušenje iz pristupačne prema nepristupačnoj lokaciji bušenja, npr. u naseljenim mestima bušenje ispod morske površine (»Offshore«) vraćanje kanala bušotine u željeni pravac bušenje iz neproduktivnog ili iscrpljenog ležišta u novi produktivni sloj bušenje koso-usmerenih pomoćnih bušotina u cilju stavljanja pod kontrolu eruptirajuće nekontrolisane bušotine 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 6 of 63
7 Zaobilaženje zaglavljenog alata, usled nemogućnosti njegove instrumentacije. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 7 of 63
8 Bušenje iz pristupačne prema nepristupačnoj lokaciji bušenja, npr. u naseljenim mestima. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 8 of 63
9 Bušenje iz pristupačne prema nepristupačnoj lokaciji bušenja, koja se nalazi ispod vode. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 9 of 63
10 Bušenje ispod morske površine 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 10 of 63
11 Bušenje do ležišta koja su ispod sonih doma. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 11 of 63
12 Bušenje više kanala iz jedne bušotine u nove produktivne slojeve. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 12 of 63
13 Vraćanje kanala bušotine u željeni pravac 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 13 of 63
14 Bušenje koso-usmerenih pomoćnih bušotina u cilju stavljanja pod kontrolu eruptirajuće nekontrolisane bušotine. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 14 of 63
15 Osnovni tipovi putanja Prvi korak u planiranju bilo koje koso-usmerene bušotine je izbor oblika ili tipa putanje, tj. trajektorije kanala bušotine za dostizanje konačnog cilja u bušotini. Uobičajeno je da se praktično koriste tri osnovna tipa putanje i jedna modifikovana putanja kanala bušotine (sl.1), kao što su: A. putanja formiranja i održavanja ugla otklona, tj. nagiba B. putanja formiranja-održavanja obaranja i/ili održavanja obaranja ugla otklona tj. nagiba (modifikovana tip S) C. putanja formiranja-održavanja i obaranja ugla otklona, tj. nagiba (tip S) D. putanja kontinuiranog podizanja ugla otklona tj. nagiba 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 15 of 63
16 Slika 1. Osnovni tipovi putanje kanala bušotine. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 16 of 63
17 Putanja formiranja otklona: i održavanja ugla Putanja formiranja i održavanja ugla otklona, tj. nagiba (»Build and hold type«) podrazumeva postupak za podizanje ugla otklona od vertikale do željene veličine, a zatim održavanje tog ugla do konačnog cilja (kriva A na sl. 1). Kod ovog tipa putanje ugao sa kojim se dostiže konačni cilj jednak je maksimalno dostignutom uglu u fazi podizanja ugla putanje. Takođe, ovaj tip putanje zahteva i najmanje uglove otklona od vertikale za dostizanje željenog cilja. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 17 of 63
18 Putanja formiranja -održavanja, obaranja i/ili održavanja: Putanja formiranja-održavanja, obaranja i/ili održavanja (»Build-hold drop and/or hold- Modified S type«), naziva se i modifikovanom S putanjom. Željeni cilj se dostiže pod nekim uglom otklona od vertikale koji je manji od maksimalno dostignutog ugla u sekciji održavanja (kriva B na sl. 1). Maksimalni uglovi primenjeni kod ovog tipa putanje veći su od putanje građenja i održavanja ugla otklona (kriva A), ali manji od dostignutih uglova krivom S. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 18 of 63
19 Putanja formiranja - održavanja i obaranja ugla otklona: Putanja formiranja-održavanja i obaranja ugla otklona (»Build-hold and drop«- S type) ima približni oblik latiničkog slova S. Trajektorija ili putanja se sastoji iz podizanja ugla do željene veličine, održavanja tog ugla i njegovog obaranja, tako da se željeni cilj, dostiže vertikalnim kanalom bušotine (kriva C na sl.1). Ovaj tip putanje zahteva veće uglove otklona od vertikale nego kod putanje formiranja i održavanja ugla otklona ( kriva A ). 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 19 of 63
20 Putanja kontinuiranog građenja ugla otklona: Putanjom stalnog podizanja ugla otklona (»Continuous build«), dostiže se željeni cilj sa konstantnim podizanjem ugla (kriva D na sl.1). Ovaj tip putanje kanala bušotine ima najveće uglove otklona od vertikale od svih tipova putanja. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 20 of 63
21 Alati za koso-usmereno bušenje Najbolje alatke za koso-usmereno bušenje su one sa kojima se radi bušotina nominalnog prečnika i kod kojih naknadno proširivanje nije potrebno. Bez obzira koji se alati za skretanje i kasnije vođenje bušotine koriste, principi definisanja totalne izmene uglova, jačina kolena ( Dog-leg severity ), stvaranje novih uglova, pravaca i postavljanje lica alatki su isti. Uglavnom se koriste sledeći alati za skretanje (sl.2): a) klinovi za skretanje b) dubinski motori sa kosim prelazom c) dleta sa jednom mlaznicom 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 21 of 63
22 Klin za skretanje Dubinski motor sa kosim prelazom Dleto sa jednom mlaznicom Klin Kosi prelaz Dubinski motor Dleto Dleto Slika 2. Alati za koso-usmereno bušenje. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 22 of 63
23 a) Klinovi za skretanje Klin za skretanje ( whipstock ) je jednostavne konstrukcije i jedina alatka koja se uspešno može primeniti u svim vrstama, tj. svim čvrstoćama stena. On omogućuje orijentaciju i usmeravanje bušaćih alatki, tj. kanala bušotine u željenom pravcu. Prema načinu primene klin za skretanje može biti: klasični klin za skretanje stalni klin za skretanje Razlika između klasičnog i stalnog klina je u tome što se klasični klin nakon usmeravanja i skretanja vadi iz bušotine, dok se stalni klin nakon spuštanja u bušotinu i usmeravanja učvršćuje cementom ili nazubljenim čeljustima i u tom položaju ostaje stalno u bušotini. Klasični klin za skretanje: Dimenzije klasičnog klina za skretanje zavise od prečnika kanala bušotine i kreću se od 101,6 mm do 330,2 mm (4-13 ), sa nagibom od 2 25' do 5. Alat za usmereno bušenje najčešće se sastoji iz (sl.3): bušaćih šipki, bušaće šipke odabrane prema dimenzijama klina, klina za skretanje, prelaza za orijentaciju, stabilizatora, dleta. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 23 of 63
24 Slika 3. Klasični klin za skretanje a) položaj bušaćih alatki u klinu; b) prikaz zasecanja novog kanala bušotine pomoću klina. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 24 of 63
25 Nakon spuštanja klasičnog klina na dno bušotine (treba paziti da tokom spuštanja ne dođe do loma spajajućeg zavrtnja), spušta se na užetu merni instrument u orijentacioni prelaz i obavi se kontrolno merenje. U slučaju da je potrebna korekcija usmeravanja klina, ona se obavlja okretanjem niza alatki udesno u željeni položaj. Zadizanjem klina za cm, od dna bušotine i ponovnim spuštanjem sa opterećenjem od oko 6 10³ dan, kida se spajajući zavrtanj koji drži klin i stabilizator sa dletom. Nakon lomljenja klina uspostavlja se cirkulacija isplakom, i obrtanjem dleta o/min polagano se silazi niz klin, sa minimalnim opterećenjem primenjenim na dleto. Izlaskom dleta ispod pete klina postepeno se povećava opterećenje i nakon zabušivanja 2-3 m, vadi se dleto iz bušotine. Najkritičnija faza u procesu operacije sa klinom je momenat izvlačenja klina iz bušotine, tj. ulazak stabilizatora i dleta u korito klina. Trenutak izvlačenja stabilizatora u vrat klina, tj. prstena za zadizanje, registruje se na indikatoru težine. Nakon vađenja klina iz bušotine, prvo se u bušotinu spušta alat za proširivanje kanala bušotine, a nakon toga i alat za nastavak bušenja u koji mora biti ugrađena nemagnetna teška šipka. Tim alatom se buši 9-18 m, nakon čega se obavlja kontrolno merenje ostvarenih uglova u kanalu bušotine. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 25 of 63
26 U već usmerenom kanalu bušotine često je potrebno promeniti ugao nagiba ili azimuta, tj smera u levu ili desnu stranu, što se takođe obavlja pomoću klina. Pri tome je potrebno poznavati tri usmeravajuća faktora: postojeći nagib, tj. otklon kanala bušotine; smer, tj. azimut lica klina; traženi smer, tj. azimut i nagib kanala bušotine. Stalni klin za skretanje: Stalni klin za skretanje primenjuje se u sledećim slučajevima: za zasecanje i usmeravanje novog kanala bušotine u čvrstim i veoma čvrstim stenama; pri zasecanju novog kanala bušotine iz već zacevljenog dela kanala bušotine, tj. u koloni zaštitnih cevi. Prečnik stalnog klina je manji od prečnika bušotine za 3,2-12,7 mm (1/8-1/2 ). Korito klina (lice) nagnuto je pod uglom od 2-3 o, a poluprečnik zaobljenja korita je mm veći od nominalnog prečnika bušotine. U zavisnosti od prečnika klina i ugla nagiba korita dužina kosine klina iznosi 2,5-4,5 m. Na donji kraj klina postavlja se sidro dužine 8-10 m radi boljeg učvršćivanja klina u bušotini. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 26 of 63
27 Na vrhu klina ugrađuje se rupa za zavrtanj od 25,4 mm (1 ) kojim se klin veže na ostali deo alata. Zavrtanj se nakon polaganja klina u bušotinu odseca putem opterećenja ³ dan. Primenjuju se dve konstrukcije stalnih klinova: stalni klin bez čeljusti stalni klin sa čeljustima Stalni klin bez čeljusti: Stalni klin bez čeljusti (sl.4) primenjuje se pri zasecanju novog kanala bušotine iz starog nezacevljenog kanala bušotine, tj. u tzv. open hole. Nakon spuštanja na željenu dubinu orijentiše se kao i klasičan klin, a zatim cementira cementnom kašom. Odmah nakon završene cementacije, koja se obavlja kroz produžno vreteno, preseca se zavrtanj i alat se vadi iz bušotine. Bušenje niz klin (nakon stvrdnjavanja cementa) nastavlja se normalnim sastavom alata za koso-usmereno bušenje i to sa opterećenjem na dleto ³ dan i obrtanjem od oko 50 o/min. Sve dalje operacije u novom kanalu bušotine mogu se izvoditi bez ikakvih smetnji, što nije uvek slučaj kod upotrebe klasičnog klina. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 27 of 63
28 Slika 4. Konstrukcija i ugradnja stalnog klina bez čeljusti a) Klin i alatke za ugradnju i cementaciju klina; b) Klin je cementiran, alatke se izvlače iz bušotine; c) Zasecanje novog kanala bušotine; 1) Čelični klin; 2) Zavrtanj; 3) Orijentirajući prelaz; 4) Nemagnetska teška šipka sa oko 10³ dan teških šipki; 5) Bušaće šipke; 6) Sidro; 7) Vodilica (korišćeno dleto); 8) Vreteno; 9) Vrh zaglavljenih alatki koje se žele zaobići; 10) Stabilizator; 11) Dleto; 12) Teške šipke; 13) Cementni most; 14) Jezik klina 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 28 of 63
29 Stalni klin sa čeljustima: Stalni klin sa čeljustima (sl.5) primenjuje se pri zasecanju kanala bušotine u koloni zaštitnih cevi. Alat za skretanje sastoji se iz: pete za aktiviranje čeljusti; sidra; čeljusti; tela klina; zavrtnja za spajanje klina sa alatom; alata za glodanje i teških šipki. Nakon spuštanja klina na željenu dubinu i njegove orijentacije, aktiviraju se čeljusti koje učvršćuju klin u koloni zaštitnih cevi (cementacija nije potrebna), preseca se zavrtanj i zaseca se zaštitna cev sa čeonim glodačem. Po izlasku iz kolone zaštitnih cevi, tj. nakon njenog probijanja, vrši se proširivanje otvora posebnim alatima za prolaz dleta. Ovim postupkom se omogućuje spuštanje u bušotinu odgovarajućeg alata za nastavak bušenja. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 29 of 63
30 Slika 5. Stalni klin sa čeljustima a) Postavljanje klina u bušotini; b) Aktiviranje čeljusti i presecanje zavrtnja; c) Početak zasecanja novog kanala bušotine; d) Nastavak zasecanja glodačem; e) Poslednja faza zasecanja čeličnim glodačem. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 30 of 63
31 b) Dubinski motori sa kosim prelazom Prednost dubinskih motora sa kosim prelazom nad ostalim bušaćim alatima za koso-usmereno bušenje sastoji se u sledećem: usmeravajući deo kanala bušotine buši se punim, tj. nominalnim prečnikom dleta dubinski motor ostaje u bušotini sve dok se ne postignu željeni nagib i smer (azimut) kanala bušotine kanal bušotine nema naglih iskrivljena, tj. kolena Slika 6. Prikaz kosog prelaza; ugao je 1 3 o (offset) 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 31 of 63
32 Uobičajeni alat za bušenje pomoću dubinskog motora se stoji se iz: dleta punog, tj. nominalnog prečnika dubinskog motora kosog prelaza (Bent Sub) nemagnetne teške šipke teških šipki ili bušaćih teških šipki bušaćih šipki 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 32 of 63
33 Za koso-usmereno bušenje najviše odgovaraju dubinski motori dužine 6 m, mada se zadovoljavajući rezultati postižu i dubinskim motorima od 9 m. Kod kraćih dubinskih motora nagib kosog prelaza igra bitnu ulogu pri podizanju ugla nagiba, dok kod motora dužine 9 m nagib kosog prelaza nema znatnijeg uticaja na brzinu porast ugla. Za odabiranje kosog prelaza može poslužiti tabela 1, pri čemu treba uzeti u obzir: prečnik bušotine; intenzitet podizanja ugla nagiba; dužinu kanala bušotine izrađivanog dubinskim motorom. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 33 of 63
34 Tabela 1. Elementi za izbor kosog prelaza: Spoljašnji prečnik dubinskog motora 101,6 mm (4 ) 168,3 mm (6 5/8 ) 190,5 m (7 ½ ) Preč. bušo. (mm) Nagib kosog prelaza Povećanje nagiba na 30 m Preč. bušo. (mm) Nagib kosog prelaza Povećanje nagiba na 30 m Preč. bušo. (mm) Nagib kosog prelaza Povećanje nagiba na 30 m 152, ½º 2 o o ,9 1 o 1 ½º 2 o 2 o 30 3 o 30 4 o , ½º 2 o 2 o 30 3 o 45 5 o ,4 1 o 1 ½º 2 o 2 ½º ,8 1 o 1 ½º 2 o 2 ½º 1 o 45 3 o 00 3 o 45 5 o ,9 1 o 1 ½º 2 o 2 ½º 2 o 00 3 o 30 4 o 15 5 o o 1 ½º 2 o 2 ½º 2 o 30 3 o 30 4 o 30 5 o ,9 1 o 1 ½º 2 o 2 ½º 1 o 15 2 o 00 3 o 00 4 o ,1 1 o 1 ½º 2 o 2 ½º 1 o 45 2 o 30 3 o Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 34 of 63
35 Pod uslovom da otklon bušotine izvodi sa turbinskim bušilicama, gde se tokom rada osovina turbinske bušilice okreće u desno, javlja se reaktivni momenat koji zaokreće bušilicu u levo. Ovaj reaktivni momenat se mora uzeti u obzir prilikom postavljanja turbinske bušilice u zadani smer, tj. azimut. Ponekad se skretanje kanala bušotine obavlja sa cementnog čepa ili mosta, i tada na uspeh skretanja utiču sledeći faktori: kvalitet cementnog čepa dužina cementnog čepa mesto postavljanja Cementni čep mora biti takvog kvaliteta da izdrži opterećenje od 20 10³ dan bušaćih alatki (bez obrtanja), uz veliku količinu cirkulacije isplake u trajanju od 5 min. Dužina cementnog čepa zavisi od slojeva u kojima se čep postavlja i kvaliteta cementacije. Praksa je pokazala da 100 m dužine cementnog čepa uglavnom zadovoljava. Pri tome, treba nastojati da se vrh cementnog čepa postavi u manje čvrstim slojevima i u zoni sa nominalnim prečnikom kanala bušotine. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 35 of 63
36 Usmeravajući dubinski motor sa savijenim kućištem 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 36 of 63
37 c) Dleta sa jednom mlaznicom Dleto sa ugrađenom jednom mlaznicom može se upotrebiti samo u slojevima male čvrstoće, tj. u slojevima gde se postižu mehaničke brzine bušenja od preko 12 m/h. Dleto sa stabilizatorom, prelazom za orijentaciju i nemagnetnom teškom šipkom (slika 7) spusti se na dno bušotine, usmeri se u željenom pravcu i optereti do 10 10³ dan. Pri tome treba primeniti maksimalno moguću količinu cirkulacije isplakom sa brzinom mlaza isplake i do 150 m/s, ali bez obrtanja bušaćih alatki. U odredjenim intervalima dleto se zadiže, a okretanje kolone bušaćeg pribora uspostavlja se nakon svakog izbušenog metra u cilju otklanjanja naprezanja u području dleta. Ponovo se postave alatke na dno bušotine, i izvrši se orijentacija u cilju bušenja sledećeg metra. Dalje bušenje se nastavlja do dostizanja otklona kanala bušotine 7-10, kada se dleto sa jednom mlaznicom izvlači iz bušotine. Za nastavak bušenja primenjuje se standardni sastav alata, sa kontrolnim merenjem nakon svakih izbušenih 9-18 m. U slučaju da je u nastavku bušenja potrebno korigovati dostignute uglove, ponovo se u bušotinu spušta dleto sa jednom mlaznicom i obavi se indentični postupak. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 37 of 63
38 Dleto sa jednom mlaznicom Jetting bit 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 38 of 63
39 Slika 7. Formiranje otklona kanala bušotine pomoću dleta sa jednom mlaznicom Nemagnetna teška šipka Nemagnetna teška šipka sačinjena je od specijalnog K-monel materijala, koji nema nikakvog uticaja na magnetnu iglu kompasa. Zbog toga je u nemagnetnoj teškoj šipki moguće obaviti merenje sa instrumentima koji u sebi sadrže iglu kompasa. U tabeli 2, su prikazane empirijske vrednosti o mogućnostima upotrebe nemagnetne teške šipke u funkciji nagiba i azimuta kanala bušotine. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 39 of 63
40 Tabela 2. Teoretsko ograničenje za upotrebu nemagnetne teške šipke: Dužina teške šipke (m) Razmak dozvoljene upotrebe Maksimalni ugao otklona 6 30 o od N ili S 60 o od E ili W 25 o 15 o od N ili S 60 o od E ili W 40 o 25 o o od N ili S 60 o od E ili W 80 o Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 40 of 63
41 Ostale alatke za koso-usmereno bušenje: Na slici 8, prikazane su i ostale alatke koje se ponekad upotrebljavaju u procesu izrade dela koso-usmerenog kanala bušotine. Usmeravanje i usmereno bušenje sa zglobnim otkloniteljem i lopatastim dletom izvodi se na isti način kao i sa dletom sa jednom mlaznicom. Slika 8. Različiti alati za formiranje otklona kanala bušotine 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 41 of 63
42 Konstrukcija pribora U procesu izrade krivine bušotine neophodno je odrediti maksimalnu dužinu i prečnik pribora koji se primenjuje za izradu zakrivljenog dela bušotine. Naime tokom izrade zakrivljenog dela bušotine, dolazi do određenog savijanja bušaćeg pribora koji se nalazi u krivini. Međutim, nisu svi pribori, koji se nalaze u sastavu bušaćeg pribora, savitljivi (na primer dubinski motori i telemetrijski uređaji) pa je potrebno odrediti radijus krivljenja bušotine ili dozvoljeni prečnik i dužinu krutog pribora. Na sl. 9 prikazan je pribor sa prečnikom (d) koji je postavljen u krivini bušotine sa prečnikom (D) i radijusom krivljenja (R), maksimalna dužina tog pribora i minimalni radijus krivljenja, da bi se mogao primeniti za izradu krivine, može se izračunati primenom sledećih formula (Karisson i dr, 1989): R min 2 L + = ( d D ) 2 2 ( D d ) L max = [ D d + 2R ( D d) ] Slika 9. Proračun dozvoljene dužine pribora u zakrivljenoj putanji bušotine - 1. Kruti pribor u krivini bušotine; 2. Zakrivljeni deo bušotine. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 42 of 63
43 Merenja u koso-usmerenim bušotinama Prvo single shot merenje u nezacevljenoj bušotini, Long Beach, Kalifornija Merenje ugla otklona kanala bušotine inklinometrima sa fluorovodoničnom kiselinom, prvi put je primenjeno krajem 1920-ih, tokom razrade naftnog polja Seminole u Oklahomi, SAD. Geolozi nisu mogli da načine logičnu konturnu mapu naftnih peščara i drugih slojeva. U proleće su izvršena i merenja sa inklinometrom sa magnetskom iglom, ustanovljeno je da DST ispitivanja nisu imala vezu sa stvarno dostignutom dubinom i da je većina bušotina iskrivljena a neke su imale otklon 38 od vertikale. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 43 of 63
44 Dleto u toku bušenja ne napreduje samo vertikalno, već se neželjeno ili namerno kreće po vertikalnoj i horizontalnoj ravni, koje možemo predstaviti kao X-Y ravan (slika 10). X ravan je definisana kao ravan smera, a Y ravan kao ravan nagiba. Uglovi odstupanja od pravca, tj. smera severa u ravni X nazivaju se uglovi smera ili azimuta bušotine ( direction angle ), a uglovi odstupanja u zamišljenoj vertikaloj ravni Y uglovi nagiba, tj. otklona kanala bušotine ( inclination angle ). 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 44 of 63
45 Kosousmerena bušotina Ugao nagiba - q, a ili I Vertikalna dubina - H Sever -N Azimut - f, e ili A Ravan azimuta - X Sl.10. Prikaz ravni nagiba i smera, tj. azimuta u procesu izrade kanala bušotine 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 45 of 63
46 Ugao nagiba, tj. otklona u vertikalnoj ravni ( inclination angle ) je lako definisati, dok se za određivanje odstupanja ugla u horizontalnoj ravni, odnosno azimuta ( direction angle ), koristi 90 o kvadratna šema (sl. 11). U 90 kvadratnoj šemi uglovi azimuta, tj. smera se uvek čitaju od severa ka istoku (N-E) ili zapadu (N-W), i od juga ka istoku (S-E) ili zapadu (S-W). U praksi se azimut još prikazuje i alternativno, tj. očitavanjem samo od pravca severa (N). Na primer ako je očitan azimut S20 Wto je identično sa uglom azimuta od α = 200. Slika 11. Kvadratna šema azimuta - 90 o 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 46 of 63
47 Prostorni položaj kanala bušotine ne može biti određen sve dok nisu poznati nagib i azimut u bilo kojoj tački kanala bušotine. Praktično to znači da je neophodno poznavati ove vrednosti u razmacima koji treba da budu što je moguće kraći. Zbog jednostavnije interpretacije kretanja kanala bušotine, za proračun se uzima da je razmak između dva merenja ravna linija. Zavisno od pojedinih situacija, merenja se izvode nakon svakih 10 do 50 m, a uobičajeno je merenje uglova na svakih izbušenih 30 metara. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 47 of 63
48 Stvarna vertikalna dubina bušotine (TVD) 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 48 of 63
49 Izmerena dužina kanala bušotine (MD) 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 49 of 63
50 Azimut je ugao u horizontalnoj ravni između pravca severa i pravca projekcije bušotine u smeru kazaljke na časovniku. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 50 of 63
51 Merni instrumenti Uređaji za merenje otklona kanala bušotine nazivaju se inklinometri. Postoji više različitih konstrukcija ovih instrumenata, a svi se mogu svrstati u dve osnovne grupe monoinklinometre i multiinklinometre. Monoinklinometri su instrumenti pomoću kojih se može vršiti merenje samo u jednoj tački. Posle svakog merenja aparat se izvlači na površinu radi očitavanja izmerene devijacije. Monoinklinometar Najčešće upotrebljavani instrument za definisanje uglova pri koso-usmerenom bušenju je jednosnimajući ( Single Shot ) foto-merni instrumenat (slika 12a). Sastoji se od sekcije kompasnog klatna (A), sekcije za foto-kameru (B), sekcije za baterije (C) i sekcije za satni mehanizam (D). Kompas i klatno, čine jednu celinu smeštenu u donjem delu instrumenta (u sekciji A), tako što je izvršena kombinacija magnetnog kompasa za pokazivanje azimuta i klatna sa olovnim viskom za pokazivanje otklona bušotine, tj. nagiba od vertikale. Opseg otklona klatna omogućava merenje uglova sa različitim intervalima od: 0-5 o ; 0-20 o i 0-90 o. Deklinacija kompasne igle je izbalansirana da se prilagodi datoj geografskoj širini, a kompasna igla pokazuje smer magnetnog severa. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 51 of 63
52 Slika 12. Merni jednosnimajući instrument (a) jednosnimajući instrument ( Single Shot ) A) kompasno klatno, B) sekcija za foto-kameru, C) sekcija za baterije, D) sekcija za satni mehanizam. (b) instrument smešten u nemagnetskoj teškoj šipki 1) Nemagnetska teška šipka; 2) Merni instrument; 3) Dosedna pločica; 4) Sedište teške šipke; 5) Kompas 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 52 of 63
53 Ugao nagiba bušotine u tački merenja određuje se pomoću klatna koje je posebnim osetljivim ležajem obešeno o gornji deo uređaja. Na vrhu klatna nalazi se marker u obliku krstića, koji se u zavisnosti od nagiba bušotine pomera iznad prstenastog stakla ispod kojeg se nalazi kompas za određivanje ugla azimuta. Ovaj deo kompasa ispunjen je sa tečnošću koja amortizuje potrese klatna u procesu merenja. Telo za uravnoteženje pritiska ima ulogu da kompenzuje širenje tečnosti u slučaju povećanih temperatura u bušotini. Pomoću zatvarača zatvara se gornji deo pribora izrađen od stakla otpornog na pritisak. Pre spuštanja instrument se sastavi, navije se satni mehanizam na određeno vreme koje je potrebno da on dostigne dno bušotine, stavi se u svoje kućište i spusti se na užetu, ili se ubaci u bušaće šipke. Merni instrument se zaustavlja u nemagnetnoj teškoj šipki, jer kompas, smešten u nemagnetnoj teškoj šipki, mora biti tako postavljen da se uticaj dleta i bušaćih šipki u najvećoj meri smanji. Svako kretanje instrumenta se prekida jedan minut pre početka snimanja. Kada instrument miruje u mernoj tački, na disk-film se snimi relativna pozicija kompasa i klatna. Nakon što je snimanje završeno, instrument se izvlači iz bušotine, film se ubaci u kutiju za razvijanje i razvije. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 53 of 63
54 Ovim instrumentom može se izmeriti otkon od vertikale do 90 o pri temperaturi od 150 o C. Za čitanje otklona na disk-filmu do 20 o (slika 13a) potreban je poseban čitač. Otklon bušotine od vertikale dobije se očitavanjem broja koncentričnih krugova koji označavaju stepene, od centra snimka do preseka linije označene krstićem. Magnetni sever na kompasu, tj. azimut se očitava nakon povlačenja linije od centra kruga kroz tačku preseka linija na krstiću od izbaždarene skale na obodu disk-filma ispod linije čitača. Očitane vrednosti sa disk-filma na slici 13a iznose: ugao nagiba 5 o, a azimut 35 o. Disk-film za 90 o očitava se direktno bez upotrebe čitača i prikazan je na slici 13b. Ugao nagiba očitava se na tački preseka horizontalne linije, a azimut se očitava na preseku vertikalne linije sa izbaždarenom skalom na obodu diskfilma. Na slici 13b očitana vrednost ugla nagiba iznosi 33 o, a azimuta 36 o. Slika 13. Izgled razvijenog disk-filma 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 54 of 63
55 Jednosnimajući Single shot instrument sposoban za orijentaciju alatki na dnu bušotine Merni instrument za orijentaciju bušaćih alatki na dnu bušotine u stvari je običan Single shot merni instrument sa dodatnim delovima, koji omogućuju da taj instrument deluje kao direktni ili indirektni instrument za orijentaciju alatki na dnu bušotine. Ovim instrumentom moguće je registrovanje podataka o postojećem otklonu bušotine i smeru otklanjajuće alatke na dnu bušotine na istom snimku. Osnovni princip ovog instrumenta je mehaničko uravnavanje kompasnog klatna Single shot -a sa referentnom linijom, dodatom na kružnom stalku u kućištu instrumenta. Kućište se uklapa u alatku za formiranje otklona pomoću zupca i tzv. kozje noge. Na ovaj način lice otklanjajuće alatke je određeno referentnom linijom na snimku, ili direktno prema magnetnom smeru, i/ili indirektno sa referentnom linijom na donjoj strani, tj. prema visku klatna kompasa. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 55 of 63
56 Postupak orijentacije je sledeći: sastavi se merni instrument pri upotrebi orijentirajućeg prelaza kod dubinskih motora zub tzv. kozje noge uvek se orijentiše u prelazu navrne se nemagnetna teška šipka i alat se spusti neposredno iznad dna bušotine instrument se napuni filmom, u kozju nogu se stavi olovni špijun i spusti se u bušotinu nakon izvršenog snimanja, merni instrument se izvuče iz bušotine, pregleda olovni špijun na kojem mora biti otisak zuba kozje noge i razvije se slika na razvijenom snimku, tj. disk-filmu pojaviće se orijentaciona linija koja direktno pokazuje smer otklona alatki. Multiinklinometri Multiinklinometri, multishot instrumenti, omogućavaju merenje devijacije u više tačaka u toku jednog spuštanja u bušotinu. To su su složeni uređaji koji imaju dva osnovna sklopa: kameru sa satnim mehanizmom i ugaonu sekciju. Aparat radi tako što fotokamera u određenim vremenskim intervalima snima ugaonu sekciju (slika br. 14). 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 56 of 63
57 Sa snimka se mogu očitati ugao pada i azimut. U kućište kamere smeštaju se baterije koje služe za pogon elektromotora koji pokreće film i za osvetljavanje ugaone sekcije u momentu snimanja. Satni mehanizam ima funkciju da u određenim vremenskim intervalima uključuje kameru koja pravi snimke ugaone sekcije. Satni mehanizam se na površini podešava u kojim intervalima će uključivati kameru. Najčešće se snimci prave svakog minuta. Zato je za vreme rada veoma važno znati u kom vremenu su obavljane koje radne operacije. Za snimanje se koristi sigurnosni pozitiv film. Kod bušenja klasičnom metodom instrument se u bušotinu spušta pomoću bušaćih šipki, a kod wire line sistema jezgrovanja za spuštanje instrumenta koristi se čelično uže kojim se izvlači aparat za jezgrovanje. Instrument radi sa dva tipa ugaonih sekcija (slika br. 15). Za merenje otklona u vertikalnim bušotinama koristi se ugaona sekcija koja meri odstupanja od vertikale od 0 do 17. Kod kosih bušotina koristi se ugaona sekcija čiji je raspon merenja od 5 do 90. Ugaona jedinica radi na principu magnetne igle ili žiroskopa. Instrumentom koji radi na principu magnetne igle nije moguće meriti devijaciju u zacevljenim bušotinama. Kamera počinje da snima u momentu kada se cev sa baterijama spoji sa instrumentom i od tog trenutka se meri vreme. Kada se instrument spusti na poziciju gde se vrši merenje najčešće se na toj poziciji zadrži 3 minuta da bi kamera napravila tri istovetna snimka. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 57 of 63
58 (b) (a) Slika 14. (a) Kamera instrumenta za merenje devijacije; (b) instrument smešten u nemagnetskoj teškoj šipki 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 58 of 63
59 Po završenom snimanju uređaj se iznosi na površinu, iz kamere se vadi film, koji se potom razvija, snimci se uvećavaju i vrši se očitavanje uglova. Podaci o merenju se unose u pripremljene tabele. Na osnovu podataka iz tabela crta se dijagram devijacije. Slika 15. Ugaone sekcije instrumenta za merenje devijacije 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 59 of 63
60 Azimut meren u bušotini, tj. dobijen očitavanjem disk-filma iz mernog instrumenta, odnosi se na magnetni sever i treba ga ispraviti u geografski azimut korekcijom magnetne deklinacije. Deklinacija je ugao između magnetnog i geografskog severa i za bilo koju lokaciju može se dobiti iz karti izogona. Ispravak magnetskog u geografski smer (azimut) izvodi se dodavanjem ili odbijanjem lokalne magnetske deklinacije prikazane u tabeli 3. Tabela 3. Ispravka magnetskog u geografski azimut Očitavanje na snimku N-E S-E S-W N-W Istočna deklinacija Dodaj smeru Odbij od smera Dodaj smeru Odbij od smera Zapadna deklinacija Odbij od smera Dodaj smeru Odbij od smera Dodaj smeru Potrebno je znati da li magnetski sever leži istočno ili zapadno od lokacije gde je merenje smera obavljeno. 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 60 of 63
61 Magnetska deklinacija Magnetska deklinacija je ugao između stvarnoggeografskog severa i magnetskog severa na bilo kojoj tački na Zemlji. Magnetski sever nije stacionarna tačka na zemlji i nije lociran uistoj tački u kojoj je geografski sever. Nalazi se (1998. god.) u severnoj Kanadi, blizu Lougheed Island. Deklinacija se menja sa vremenom, jer se magnetski sever polako pomera. Istočna deklinacija Zapadna deklinacija Lokacije na Zemlji gde je smer geografskog i magnetskog severa identičan (nulta linija deklinacije). 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 61 of 63
62 Primer: Istočna deklinacija Magnetska deklinacija za lokaciju Prudoe Bay, Alaska u je 30 (30 East) Očitavanjem filma posle merenja dobijeno je: S42 E (138 azimut) Smer, posle korekcije deklinacije: S12 E E (168 azimut) Drugo merenje na istoj lokaciji daje: S21 W (201 azimut) Smer, posle korekcije deklinacije: S51 W W (231 azimut) Zapadna deklinacija Magnetska deklinacija za lokaciju u Severnom moru, je 5 (5 West) Očitavanjem filma posle merenja dobijeno je: S42 E (138 azimut) Smer, posle korekcije deklinacije: S47 E E (133 azimut) Drugo merenje na istoj lokaciji daje: S21 W (201 azimut) Smer, posle korekcije deklinacije: S16 W W (196 azimut) 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 62 of 63
63 2. Tehnologija koso-usmerenog bušenja Tehnologija bušenja II Slide 63 of 63
Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije
Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant
More informationSIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako
More informationPodešavanje za eduroam ios
Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja
More informationIZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI
IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj
More informationBušilice nove generacije. ImpactDrill
NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza
More informationGUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević
GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel
More informationKAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.
9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98
More informationCJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA
KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces
More informationAMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,
AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam
More informationUvod u relacione baze podataka
Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako
More informationEduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings
Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za
More informationTRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT
TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02
More informationUlazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.
Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.
More informationNAUČ NI Č LANCI POREĐENJE SNAGE ZA JEDNU I DVE KONTRAROTIRAJUĆE HIDRO TURBINE U VENTURIJEVOJ CEVI DRUGI DEO
NAUČ NI Č LANCI POREĐENJE SNAGE ZA JEDNU I DVE KONTRAROTIRAJUĆE HIDRO TURBINE U VENTURIJEVOJ CEVI DRUGI DEO Kozić S. Mirko, Vojnotehnički institut Sektor za vazduhoplove, Beograd Sažetak: U prvom delu
More informationOtpremanje video snimka na YouTube
Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom
More informationENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION
VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA
More informationNIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a
NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6
More informationPROJEKTNI PRORAČUN 1
PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja
More informationTEHNO SISTEM d.o.o. PRODUCT CATALOGUE KATALOG PROIZVODA TOPLOSKUPLJAJUĆI KABLOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABLE CABLE ACCESSORIES
TOPOSKUPJAJUĆI KABOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABE CABE ACCESSORIES KATAOG PROIZVODA PRODUCT CATAOGUE 8 TEHNO SISTEM d.o.o. NISKONAPONSKI TOPOSKUPJAJUĆI KABOVSKI PRIBOR TOPOSKUPJAJUĆE KABOVSKE SPOJNICE kv OW
More informationPROFOMETER 5+ lokator armature
PROFOMETER 5+ lokator armature Instrument za testiranje betona 5. generacije Melco Buda d.o.o. - kancelarija u Beogradu: Hadži Nikole Živkovića br.2 Poslovna zgrada Iskra komerc, kancelarija 15/ II sprat
More informationSTRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13
MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog
More informationINSTALIRANJE SOFTVERSKOG SISTEMA SURVEY
INSTALIRANJE SOFTVERSKOG SISTEMA SURVEY Softverski sistem Survey za geodeziju, digitalnu topografiju i projektovanje u niskogradnji instalira se na sledeći način: 1. Instalirati grafičko okruženje pod
More informationDEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE
DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović
More informationKABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500
KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 kabuplast - dvoslojne rebraste cijevi iz polietilena visoke gustoće (PEHD) za kabelsku zaštitu - proizvedene u skladu sa ÖVE/ÖNORM EN 61386-24:2011 - stijenka izvana
More informationza STB GO4TV in alliance with GSS media
za STB Dugme za uključivanje i isključivanje STB uređaja Browser Glavni meni Osnovni meni Vrsta liste kanala / omiljeni kanali / kraći meni / organizacija kanala / ponovno pokretanje uređaja / ponovno
More informationMogudnosti za prilagođavanje
Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti
More informationCJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE
CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet
More informationPort Community System
Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS
More informationPrimer-1 Nacrtati deo lanca.
Primer-1 Nacrtati deo lanca. 1. Nacrtati krug sa Ellipse alatkom i sa CTRL tasterom. 2. Napraviti kopiju kruga unutar glavnog kruga (desni klik za kopiju). 3. Selektovati oba kruga pa onda ih kombinovati
More information- Vežba 1 (dodatan materijal) - Kreiranje Web šablona (template) pomoću softvera Adobe Photoshop CS
- Vežba 1 (dodatan materijal) - Kreiranje Web šablona (template) pomoću softvera Adobe Photoshop CS 1. Pokrenite Adobe Photoshop CS i otvorite novi dokument sa komandom File / New 2. Otvoriće se dijalog
More informationStruktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html
Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje
More informationTRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ
TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene
More informationAutomatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon
Automatske Maske za zavarivanje Stella Podešavanje DIN: 9-13 Brzina senzora: 1/30.000s Vidno polje : 98x55mm Četiri optička senzora Napajanje : Solarne ćelije + dve litijumske neizmenjive baterije. Vek
More informationIZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE
1 Zaglavlje (JUS M.A0.040) Šta je zaglavlje? - Posebno uokvireni deo koji služi za upisivanje podataka potrebnih za označavanje, razvrstavanje i upotrebu crteža Mesto zaglavlja: donji desni ugao raspoložive
More informationDC MILIAMPERSKA MERNA KLJESTA,Procesna merna kljesta KEW KYORITSU ELECTRICAL INSTRUMENTS WORKS, LTD. All rights reserved.
DC MILIAMPERSKA MERNA KLJESTA,Procesna merna kljesta KEW 2500 KYORITSU ELECTRICAL INSTRUMENTS WORKS,LTD Funkcije DC Miliamperska Procesna merna kljesta Kew2500 Za merenja nivoa signala (od 4 do 20mA) bez
More informationParametri koji definišu optimalnu proizvodnju naftnih bušotina pri primeni mehaničke metode eksploatacije
Parametri koji definišu optimalnu proizvodnju naftnih bušotina pri primeni mehaničke metode eksploatacije DUŠAN Š. DANILOVIĆ, Univerzitet u Beogradu, VESNA D. KAROVIĆ MARIČIĆ, Univerzitet u Beogradu, BRANKO
More informationRANI BOOKING TURSKA LJETO 2017
PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,
More information1. Instalacija programske podrške
U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena
More information3D GRAFIKA I ANIMACIJA
1 3D GRAFIKA I ANIMACIJA Uvod u Flash CS3 Šta će se raditi? 2 Upoznavanje interfejsa Osnovne osobine Definisanje osnovnih entiteta Rad sa bojama Rad sa linijama Definisanje i podešavanje ispuna Pregled
More information14. Merenja na optičkim komunikacionim sistemima
14. Merenja na optičkim komunikacionim sistemima Zadatak 1. Slabljenje optičkog vlakna meri se metodom unesenih gubitaka. Koristi se izvor optičke snage i sa referentnim optičkim vlaknom slabljenja a 0.
More informationSolarni kolektori BOSCH FCC-1S / Solar 4000 TF i FCB-1S / Solar 3000 TF
Solarni kolektori BOSCH FCC-1S / Solar 4000 TF i FCB-1S / Solar 3000 TF Mladen Kuparić, dipl. ing Sales manager BOSCH Grejna Tehnika 1 Solarni kolektori BOSCH FCC-1S / Solar 4000 TF i FCB-1S / Solar 3000
More informationPOSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA
Master akademske studije Modul za logistiku 1 (MLO1) POSEBNA POGLAVLJA INDUSTRIJSKOG TRANSPORTA I SKLADIŠNIH SISTEMA angažovani su: 1. Prof. dr Momčilo Miljuš, dipl.inž., kab 303, mmiljus@sf.bg.ac.rs,
More informationIdejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual
More information=17.493, 00 =32.744, , 00. Vrednost potrošno za popust 37%
=17.493, 00 BATERIJSKA BUŠILICA ODVIJAČ BS 18-A light Br. art. 57005044 2x1,5Ah Najlakša i najkompaktnija bušilicaodvijač u svojoj klasi. Odličan odnos mase i radnog momenta pritezanja. 15.744, 00 + 17.000
More informationFAKULTET TEHNIČKIH NAUKA
UNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA Nastavni predmet: Vežba br 6: Automatizacija projektovanja tehnoloških procesa izrade alata za brizganje plastike primenom ekspertnih sistema Doc. dr Dejan
More informationNejednakosti s faktorijelima
Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih
More informationDANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.
DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku
More informationSTRUKTURNO KABLIRANJE
STRUKTURNO KABLIRANJE Sistematski pristup kabliranju Kreiranje hijerarhijski organizirane kabelske infrastrukture Za strukturno kabliranje potrebno je ispuniti: Generalnost ožičenja Zasidenost radnog područja
More informationKONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU
KONFIGURACIJA MODEMA ZyXEL Prestige 660RU Sadržaj Funkcionalnost lampica... 3 Priključci na stražnjoj strani modema... 4 Proces konfiguracije... 5 Vraćanje modema na tvorničke postavke... 5 Konfiguracija
More information- Italy. UNIVERZALNA STANICA ZA ZAVARIVANJE, SPOTER - sa pneumatskim pištoljem sa kontrolnom jedinicom TE95-10 KVA - šifra 3450
- Italy UNIVERZALNA STANICA ZA ZAVARIVANJE, SPOTER - sa pneumatskim pištoljem sa kontrolnom jedinicom TE95-10 KVA - šifra 3450 ALATISTHERM D.O.O Koče Kapetana 25 35230 Ćuprija, Srbija Tel/fax : + 381 (0)
More informationECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP
ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural
More informationMindomo online aplikacija za izradu umnih mapa
Mindomo online aplikacija za izradu umnih mapa Mindomo je online aplikacija za izradu umnih mapa (vrsta dijagrama specifične forme koji prikazuje ideje ili razmišljanja na svojevrstan način) koja omogućuje
More informationSAS On Demand. Video: Upute za registraciju:
SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U
More informationStručni rad UDK: : =861 BIBLID: (2003),15.p MERENJE JAČINE MAGNETSKOG POLJA U HE ĐERDAP 1
Stručni rad UDK: 621.317.42:621.311.21=861 BIBLID: 0350-8528(2003),15.p. 63-70 MERENJE JAČINE MAGNETSKOG POLJA U HE ĐERDAP 1 Mladen Šupić, Momčilo Petrović, Aleksandar Pavlović Elektrotehnički institut
More informationUpute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair
More informationSTABLA ODLUČIVANJA. Jelena Jovanovic. Web:
STABLA ODLUČIVANJA Jelena Jovanovic Email: jeljov@gmail.com Web: http://jelenajovanovic.net 2 Zahvalnica: Ovi slajdovi su bazirani na materijalima pripremljenim za kurs Applied Modern Statistical Learning
More informationPriprema podataka. NIKOLA MILIKIĆ URL:
Priprema podataka NIKOLA MILIKIĆ EMAIL: nikola.milikic@fon.bg.ac.rs URL: http://nikola.milikic.info Normalizacija Normalizacija je svođenje vrednosti na neki opseg (obično 0-1) FishersIrisDataset.arff
More informationBENCHMARKING HOSTELA
BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991
More informationOpeners & Closers. Brave. Električni prihvatnici i magneti
Openers & Closers Brave Električni prihvatnici i magneti O&C Basic BASIC prihvatnici su najbolji i najjeftiniji izbor za standardne interfonske sisteme, pogotovo su podesne za korišćenje sa TCS interfonskim
More information47. Međunarodni Kongres KGH
47. Međunarodni Kongres KGH PRIMER DOBRE INŽENJERSKE PRAKSE PRI REKONSTRUKCIJI SISTEMA KLIMATIZACIJE I VENTILACIJE BIOSKOPA FONTANA NA NOVOM BEOGRADU Nebojša Žakula, Dipl.-Ing. nzakula@gmail.com 1 Tržni
More informationDr Dejan Bogićević, dipl. inž. saob., VTŠSS Niš Dušan Radosavljević, dipl. inž. saob., VTŠSS Niš; Nebojša Čergić, dipl. inž. saob.
Dr Dejan Bogićević, dipl. inž. saob., VTŠSS Niš Dušan Radosavljević, dipl. inž. saob., VTŠSS Niš; Nebojša Čergić, dipl. inž. saob., Policijska uprava, Sremska Mitrovica PRAKTIČNA PRIMENA REZULTATA CRASH
More informationUpotreba selektora. June 04
Upotreba selektora programa KRONOS 1 Kronos sistem - razina 1 Podešavanje vremena LAMPEGGIANTI 1. Kada je pećnica uključena prvi put, ili u slučaju kvara ili prekida u napajanju, simbol SATA i odgovarajuća
More informationCRNA GORA
HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA
More informationUNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine
UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:
More informationOTAL Pumpa za pretakanje tečnosti
OTAL Pumpa za pretakanje tečnosti Pretače tečnost bezbedno, brzo i čisto, na ručni i nožni pogon, različiti modeli Program OTAL pumpi je prisutan na tržištu već 50 godina. Pumpe su poznate i cenjene zbog
More informationPravljenje Screenshota. 1. Korak
Prvo i osnovno, da biste uspesno odradili ovaj tutorijal, morate imati instaliran GOM Player. Instalacija je vrlo jednostavna, i ovaj player u sebi sadrzi sve neophodne kodeke za pustanje video zapisa,
More informationSTANJA, POSTUPCI I FORMULE ZA KONTROLU TLAKA U BUŠOTINI
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET Diplomski studij naftnog rudarstva STANJA, POSTUPCI I FORMULE ZA KONTROLU TLAKA U BUŠOTINI Diplomski rad Dominik Girtšal N-168 Zagreb, 2017. Sveučilište
More informationPlavi Bosch merni alat
Plavi Bosch merni alat Cenovnik - Novembar 2018 Srbija CENOVNIK plavih profesionalnih Bosch mernih alata sa neobavezno preporučenim cenama 2 Robert Bosch d.o.o. NOV / 2018 SADRŽAJ DETEKCIJA... 3 Detektori...
More informationTutorijal za Štefice za upload slika na forum.
Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca
More informationANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD
More information1.7 Predstavljanje negativnih brojeva u binarnom sistemu
.7 Predstavljanje negativnih brojeva u binarnom sistemu U decimalnom brojnom sistemu pozitivni brojevi se predstavljaju znakom + napisanim ispred cifara koje definišu apsolutnu vrednost broja, odnosno
More informationPROSTORNO- POVRŠINSKE REŠETKE
1 VI Predavanje Dr Dragan Kostić, v.prof. PROSTORNO- POVRŠINSKE REŠETKE II deo 2 PROSTORNO POVRŠINSKE REŠETKE II deo PREGLED PRIMENJIVANIH SISTEMA U SVETU www.gaf.ni.ac.rs/arhkonstr/ 1 3 Patentirani sistemi
More informationKAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:
Past simple uporabljamo, ko želimo opisati dogodke, ki so se zgodili v preteklosti. Dogodki so se zaključili v preteklosti in nič več ne trajajo. Dogodki so se zgodili enkrat in se ne ponavljajo, čas dogodkov
More informationWWF. Jahorina
WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation
More informationKlasterizacija. NIKOLA MILIKIĆ URL:
Klasterizacija NIKOLA MILIKIĆ EMAIL: nikola.milikic@fon.bg.ac.rs URL: http://nikola.milikic.info Klasterizacija Klasterizacija (eng. Clustering) spada u grupu tehnika nenadgledanog učenja i omogućava grupisanje
More informationDIGITALNE METODE MERENJA UGAONE BRZINE MOTORA I POGONSKIH MEHANIZAMA
УНИВЕРЗИТЕТ У НИШУ МАШИНСКИ ФАКУЛТЕТ UNIVERSITY OF NIS FACULTY OF MECHANICAL ENGINEERING ЧЕТВРТИ СИМПОЗИЈУМ СА МЕЂУНАРОДНИМ УЧЕШЋЕМ ТРАНСПОРТ И ЛОГИСТИКА THE FOURTH SYMPOSIUM WITH INTERNATIONAL PARTICIPATION
More informationWindows Easy Transfer
čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih
More informationWELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!
WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina
More informationELEKTRIČNI I AKUSTIČNI SKENERI
OSNOVI GEOFIZIČKOG KAROTAŽA Jedanaesto predavanje ELEKTRIČNI I AKUSTIČNI SKENERI Sa razvojem karotažnih uređaja za skeniranje zida bušotine, uveden je potpuno novi koncept u geofizička karotažna merenja.
More informationUticaj koaksijalnog kabla na Yagi Antenu - 2. deo Dragoslav Dobričić, YU1AW
Uticaj koaksijalnog kabla na Yagi Antenu - 2. deo Dragoslav Dobričić, YU1AW dragan@antennex.com Uvod U prvom delu ovog članka [1] prezentirali smo rezultate istraživanja kako koaksijalni kabl kojim se
More informationStruktura i organizacija baza podataka
Fakultet tehničkih nauka, DRA, Novi Sad Predmet: Struktura i organizacija baza podataka Dr Slavica Aleksić, Milanka Bjelica, Nikola Obrenović Primer radnik({mbr, Ime, Prz, Sef, Plt, God, Pre}, {Mbr}),
More informationProgramiranje za internet zimski semestar 2013/2014. Java kroz primjere (skripta je u fazi izradi)
Programiranje za internet zimski semestar 2013/2014 Java kroz primjere (skripta je u fazi izradi) Zadatak broj 1 Nacrtati kocku. (Zanimljiv teži problem za razmišljanje: Nacrtat kocku čije će dimenzije
More informationPrimena karakteristika jednakog kvaliteta kašnjenjeeho-gubitak paketa u projektovanju Internetskih govornih veza
INFOTEH-JAHORINA Vol. 15, March 2016. Primena karakteristika jednakog kvaliteta kašnjenjeeho-gubitak paketa u projektovanju Internetskih govornih veza Aleksandar Lebl, Dragan Mitić, Predrag Petrović, Vladimir
More informationDa bi se napravio izvještaj u Accessu potrebno je na izborniku Create odabrati karticu naredbi Reports.
IZVJEŠTAJI U MICROSOFT ACCESS-u (eng. reports) su dijelovi baze podataka koji omogućavaju definiranje i opisivanje načina ispisa podataka iz baze podataka na papir (ili PDF dokument). Način izrade identičan
More informationTrening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze
Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija
More informationAUTODESK INVENTOR SKRIPTA. Uradio: Prof. Saša Ilić
AUTODESK INVENTOR SKRIPTA Uradio: Prof. Saša Ilić Sadržaj: Autodesk Inventor 2008...4 Radno okruženje programa inventor 2008...5 Početak rada u programu Autodesk Inventor 2008...6 Podešavanje programa
More informationYUG AUTOFLEX -KNOTT YUG
AUTOFLEX -KNOTT YUG. 2007.01.01. SADRŽAJ YUG PREDSTAVNICI I PARTNERI KNOTT AUTOFLEX YUG Predstavnici i partneri KNOTT Autoflex... I UREĐAJI ZA VUČU Nekočioni uređaji za vu ču...... 1/1-1/6 Nekočioni uređaji
More informationANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA
ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)
More informationVEŽBA 4 TOOLS - RAD SA ALATIMA
VEŽBA 4 TOOLS - RAD SA ALATIMA Tools (opis i rad sa alatima) Alati (Tools) Ovde ćemo objasniti alate koji se upotrebljavaju u Premiere Pro programu: Tool Bar - Alati 1: (V na tastaturi) Selection (strelica)
More informationMODEL NORMALIZACIJE UGLA KRETANJA U SISTEMIMA ZA PREPOZNAVANJE OSOBA NA OSNOVU HODA
MODEL NORMALIZACIJE UGLA KRETANJA U SISTEMIMA ZA PREPOZNAVANJE OSOBA NA OSNOVU HODA MODEL OF TRAJECTORY NORMALISATION IN HUMAN GAIT RECOGNITION SYSTEMS Petar Protić, Fakultet Organizacionih Nauka, Univerzitet
More informationPRINCIP PITALICA. O predmetu istraživanja treba prikupiti odgovore na pitanja: - ZAŠTO? - ŠTA? - KAKO? - KO? - ČIME? - GDE? - KADA?
Princip pitalica PRINCIP PITALICA O predmetu istraživanja treba prikupiti odgovore na pitanja: - ZAŠTO? - ŠTA? - KAKO? - KO? - ČIME? - GDE? - KADA? PRINCIP PITALICA 5 x zašto, 1 x kako Postojeće stanje
More informationKorak X1 X2 X3 F O U R T W START {0,1}
1) (8) Formulisati Traveling Salesman Problem (TSP) kao problem traženja. 2) (23) Dato je prostor stanja sa slike, sa početnim stanjem A i završnim stanjem Q. Broj na grani označava cijenu operatora, a
More informationTema: Mašine alatke za obradu rezanjem
Univerzitet u Beogradu, Mašinski fakultet Katedra za Proizvodno mašinstvo http://www.mas.bg.ac.rs http://cent.mas.bg.ac.rs Tema: Mašine alatke za obradu rezanjem 1) Zadatak 2) Osnovni princip rezanja 3)
More informationImplementacija sparsnih matrica upotrebom listi u programskom jeziku C
INFOTEH-JAHORINA Vol. 10, Ref. E-I-15, p. 461-465, March 2011. Implementacija sparsnih matrica upotrebom listi u programskom jeziku C Đulaga Hadžić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog
More informationBear management in Croatia
Bear management in Croatia Djuro Huber Josip Kusak Aleksandra Majić-Skrbinšek Improving coexistence of large carnivores and agriculture in S. Europe Gorski kotar Slavonija Lika Dalmatia Land & islands
More informationSikaProof A. ctors ntrac. Najsavremeniji potpuno zalepljeni hidroizolacioni sistem za podzemne delove konstrukcija
SikaProof A ctors ntrac BU Con Najsavremeniji potpuno zalepljeni hidroizolacioni sistem za podzemne delove konstrukcija 2 BU Con ntrac ctors HIDROIZOLACIJA PODZEMNIH OBJEKATA MEMBRANAMA Uticaji na konstrukciju
More informationRT-Thermolight RT-Thermolight. RT-Thermolight
Višeslojne ploče Multi Wall Sheets Sistem RT-Roof Lights RT-Roof Lights U-Paneli U-Panels Prednosti brza i laka instalacija svetlosna propustljivost toplotna izolacija otpornost na visoke temperaturu raznovrsnost
More informationUNIVERZITET U KRAGUJEVCU MAŠINSKI FAKULTET KATEDRA ZA PRIMENJENU MEHANIKU I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE. Lego robotika. Uputstvo i praktični primeri
UNIVERZITET U KRAGUJEVCU MAŠINSKI FAKULTET KATEDRA ZA PRIMENJENU MEHANIKU I AUTOMATSKO UPRAVLJANJE Lego robotika Uputstvo i praktični primeri Mentor: Studenti: Prof. dr Milan Matijević Lekić Aleksandar
More informationOdreñivanje troškova proizvodnje primenom PBC metode
Odreñivanje troškova proizvodnje primenom PBC metode VLADIMIR V. TODIĆ, Univerzitet u Novom Sadu, Stručni rad Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad UDC: 657.474.5 Osnovne karakteristike savremenog tržišta
More informationOffice 365, upute za korištenje elektroničke pošte
Office 365, upute za korištenje elektroničke pošte Naša ustanova koristi uslugu elektroničke pošte u oblaku, u sklopu usluge Office 365. To znači da elektronička pošta više nije pohranjena na našem serveru
More information