Komentari na tekst i sugestije za izmjenu dokumenta Strategija unapređenja kvaliteta života LGBT osoba. Juventas Podgorica, mart 2013.

Transcription

1 Komentari na tekst i sugestije za izmjenu dokumenta Strategija unapređenja kvaliteta života LGBT osoba Juventas Podgorica, mart. godine

2 Komentari na tekst i sugestije za izmjenu dokumenta Strategija unapređenja kvaliteta života LGBT osoba Uvodna napomena: Dokument sa nazivom Komentari na tekst i sugestije za izmjenu dokumenta Strategija unapređenja kvaliteta života LGBT osoba je izradio Juventas, nakon Javne rasprave o Strategiji unapreďenja kvaliteta ţivota LGBT osoba koja je odrţana Juventasu nije data prilika da tokom rasprave izloţi sve komentare na Strategiju. Dokument koji je pred Vama, zbog kratkog roka za njegovu izradu nije lektorisan. U dokumentu, zbog kratkog roka, ali i zbog lakše čitljivosti, nisu unijeti svi predlozi za unapreďenje Strategije. Juventas se stavlja na raspolaganje da pomogne Radnom timu da unaprijedi tekst Strategije, a naglašava potrebu da se nakon izjašnjavanja Radnog tima o komentarima i preporukama, tekst Strategije još jednom da zainteresovanim stranama na komentarisanje, a nakon toga organizuje nova javna rasprava o dokumentu. NASLOVNA STRANA Naslovna strana, brisati Finalni nacrt teksta ili Radna verzija OBRAZLOŢENJE: Finalni nacrt teksta ne moţe biti radna verzija. U pitaju je ili radna verzija ili finalni nacrt. GENERALNE NAPOMENE: U ciljelom dokumentu riječ orjentacija zamijeniti riječju orijentacija. Potrebno je lektorisati kompletan dokument. STRANA 2 UVOD: UČINIMO STVARNIM/ INTORDUCTION: MAKING IT HAPPEN Strana 2: Introduction: Making it happen,brisati 2

3 OBRAZLOŢENJE: U pitanju je zvanični dokument, koji potpisuje Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava. MeĎu jezicima u sluţbenoj upotrebi u Crnoj Gori nije engleski jezik. NAPOMENA: Ukoliko je potrebno komunicirati na engleskom jeziku, treba prevesti cijeli dokument. Strana 2, paragraf 1, reĉenica: Postoje ljudi, koji su zbog njihove stvarne ili percipirane seksualne orjentacije ili rodnog identiteta, izloženi različitim oblicima isključenja, nasilja i diskriminacije. izmijeniti PRIJEDLOG ZA IZMJENU: Postoje ljudi, koji su zbog svoje stvarne ili percipirane seksualne orijentacije ili rodnog identiteta, izloţeni različitim oblicima isključenja, nasilja i diskriminacije. Strana 2, paragraf 2: Savremeni razvoj utiče na društvene promjene i prilagođavanje ljudi novim tehnologijama. Tako nastaju novi uslovi za proizvodnju, distribuciju i potrošnju i podstiče se ekonomska saradnja i razvoj. Politička faza ovog procesa takođe traži prilagođavanje i međusobnu usklađenost. brisati OBRAZLOŢENJE: Stiče se utisak da autor tehnološki razvoj društva smatra odgovornim za homofobiju, te da je opravdan veći stepen homofobije u društvima sa niţim stepenom tehnološkog razvoja. Takva konstatacija, pored toga što predstavlja rizik da se uzme kao opravdanje za homofobiju, ne bi bila nuţno tačna, jer postoje primjeri koji je demantuju. Tako je stepen poštovanja ljudskih prava LGBT osoba veći u Švedskoj nego u Japanu, dok je Japan na većem stupnju tehnološkog razvoja od Švedske. Strana 2, paragraf 3: pogrešno citiran izvor, dopuniti Strana 2, paragraf 4: Kroz definisanje LGBT politike Vlada potvrđuje riješenost da Crna Gora počiva na principima slobode, demokratije, vladavini prava i poštovanju ljudskih prava i osnovnih sloboda. izmijeniti OBRAZLOŢENJE: Vlada ne definiše LGBT politiku, već politiku zaštite prava LGBT osoba ili politiku unapreďenja kvaliteta ţivota LGBT osoba. Strana 2, paragraf 5: Pri definisanju Strategije korišćena su najbolja iskustva, kao model kreairanja planova, Kraljevine Holandije, Kraljevine Norveške, Kraljevine Švedske, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, te Kanade, kao i vrijedni rezultati napora, preduzetih minulih godina, crnogorskog civilnog društva. brisati 3

4 OBRAZLOŢENJE: U ovom paragrafu je oslikano nerazumijevanje procesa koji vodi ka pisanju efektivne Strategije, kao i nerazumijevanje crnogorskog konteksta. U Crnoj Gori se, na ţalost, ne poštuju jednako prava LGBT osoba kao u Norveškoj ili Kanadi. Crnoj Gori, stoga, nije potrebna deklaracija, niti Strategija koja ima dominantno formu preporuka, već strateški plan rješavanja problema homofobije i transfobije. Dobar strateški plan sadrţi elemente koje predloţeni dokument ne sadrţi: a) opis procesa koji je doveo do pisanja strategije (u funkciji uvoda u tekst Strategije); b) pregled trenutnog stanja na osnovu dostupnih rezultata istraţivanja sa konkretnim podacima; c) jasno definisane strateške cijeljve, d) podcijljeve, odnosno operativne ciljeve; e) ključne aktivnosti koje podrazumijevaju definisanje podjele odgovornsti meďu duštvenim akterima, sa postavljenim vremenskim okvirima, definisanim potrebnim resursima; f) način evaluacije, sa definisanim načinima ocjenjivanja, odgovornim organizacijama koje vrše praćenje, definisanim načinom prikupljanja informacija; kao i g) definisan način obezbjeďivanja sredstava za sprovoďenje strategije. TakoĎe, stiče se utisak da je namjera autora da minimalizuje napore civilnog sektora. Dodati informacije o istorijatu razvoja Strategije i doprinosu nevladinih organizacija. Tekst o istorijatu razvoja Strategije prilaţemo kao ANEKS 1 komentarima na tekst i sugestijama za izmjenu dokumenta Strategija unapreċenja kvaliteta ţivota LGBT osoba Strana 2, paragraf 5: društva kulture ljudskih prava, izmijeniti PRIJEDLOG ZA IZMJENU: društva u kojima se gaji kultura poštovanja ljudskih prava Strana 2: potpisi autora, brisati OBRAZLOŢENJE: u pitanju nije autorski tekst (misli se i na uvod i na kompletan tekst strategije) već prijedlog teksta drţavne strategije. 4

5 VAŽNE NAPOMENE: NAPOMENA 1: Nakon strane 2 dodati SADRŢAJ NAPOMENA 2: Nakon sadrţaja, ili na kraju samog dokumenta, dodati RIJEČNIK POJMOVA. Rječnik pojmova koji predlaţemo prilaţemo kao ANEKS 2 komentarima na tekst i sugestijama za izmjenu dokumenta Strategija unapreďenja kvaliteta ţivota LGBT osoba NAPOMENA 3: Dodati tekst o homofobiji I transfobiji u crnogorskom društvu pozivajući se na dostupne rezultate sprovedenih istraţivanja. PRIJEDLOG ZA TEKST: Iskoristiti već napisani tekst iz predloţene Strategije protiv homofobije I transfobije. STRANA 3 DOPRINOS CRNOGORSKE VLADE 1.1 PROMOCIJA I ZAŠTITA PRAVA I SLOBODA LGBT OSOBA Brisati cijelu stranu 3 ili njene djelove integrisati u uvod. OBRAZLOŢENJE: Strategije ne govore o doprinosima Vlade već o obavezama Vlade. O doprinosima Vlade se govori nakon postizanja rezultata kroz različite marketinške forme. I pored toga što smo stava da ovu stranu u cjelosti treba brisati, osvrućemo se na nju: Strana 3, paragraf 1, reĉenica: Dosadašnje aktivnosti Vlade Crne Gore bile su usmjerene na poboljšanje ukupnog položaja svih ranjivih grupa. brisati OBRAZLOŢENJE: Nisu sve dosadašnje aktivnosti Vlade Crne Gore bile usmjerene na poboljšanje ukupnog poloţaja svih ranjivih grupa. Vlada je imala homofobnog ministra za ljudska i manjinska prava. Brojne kritike su upućivane na adresu Vlade zbog 5

6 odsustva aktivnosti usmjerenih na poboljšanje poloţaja LGBT osoba. Tako je predsjedavajući konferencijom Pravda na Balkanu doc.dr.iur Jovan Kojičić, ocijenio da je do neodržavanja Parade Ponosa dovela isključivo institucionalna homofobija. Tekst u kom se nalazi pomenuta ocjena moţe se naći na sljedećem linku: Strana 3, paragraf 1, reĉenica: Afirmacija vrijednosti koje su zaštićene međunarodnim pravnim standardima, a posebno ljudskih prava i sloboda i borba protiv diskriminacije, pa i na osnovu seksualne orjentacije i rodnog identiteta, jesu prioritetni ciljevi. - Ova reĉenica je nejasna. Ne daje se informacija ĉiji su navedeni ciljevi prioritet. Strana 3, paragraf 1, reĉenica: Vlada Crne Gore teţi da strateškim pristupom, kroz analizu različitih oblika homofobičnog ponašanja, a sve u saradnji sa civilnim društvom i meďunarodnim ekspertima, razvija konkretne mjere čija će korodinirana realizacija mijenjati obrazac ponašanja. -Brisati dio kroz analizu razliĉitih oblika homofobiĉnog ponašanja ili dopuniti cijelu strategiju dokazima o uraċenoj analizi. GENERALNA NAPOMENA: U dokumentu Strategija unapreďenja kvaliteta ţivota LGBT osoba nema pominjajaj gotovo ni jednog istraţivanja ili analize na osnovu kojeg su izvedeni zaključci. Strana 3, paragraf 2, reĉenica: Kao odgovorna vlada države koja teži punopravnom članstvu u EU i NATO, Vlada je pokrenula čitav set politika u oblasti promocije i zaštite prava i sloboda LGBT osoba. - Dopuniti informacijama o politikama koje je Vlada već pokrenula. Strana 3, paragraf 2, reĉenica: To su jasne smjernice politike borbe protiv diskriminacije i borba za veću vidljivost LGBT osoba u društvu. - Dopuniti informacijama o smjernicama politika koje je Vlada već pokrenula, jer nije dovoljno reći to. Strana 3, paragraf 2, reĉenica: Riječ je o ozbiljnom društvenom procesu, čije rezultate nije moguće postići ad hoc aktivnostima ili preko noći. Posebno u tranzicionom društvu, kakvo je i crnogorsko. izmijeniti ili brisati OBRAZLOŢENJE: Ovako napisano zvuči kao odstupnica. Strana 3, paragraf 5, reĉenica: U septembru godine, crnogorska Vlada bila je prva u regionu Zapadnog Balkana domaćin međunarodne konferencije posvećene pravima i slobodama LGBT osoba. brisati 6

7 OBRAZLOŢENJE: Sve organizacije civilnog društva koje su uzele učešće u javnoj raspravi ili uzele učešće u ma koj fazi pisanja Strategije, bojkotavale su ovu konferenciju. Detaljno obrazloţenje bojkota se moţe pronaći na sledećim linkovima: Strana 3, paragraf 5, reĉenica: Projekat podrazumijeva podršku zemljama u pripremi mjera i sprovođenju akcija u cilju implementacije Preporuke Komiteta ministara Savjeta Evrope o mjerama za borbu protiv diskriminacije na osnovu seksualne orjentacije ili rodnog identiteta, što predstavljaju jasne ciljeve i ovog dokumenta. NAPOMENA: Navode se jasni ciljevi i ovog dokumenta. MeĎutim nigdje u dokumentu nisu na jasan način navedeni ciljevi. Strana 3, paragraf 6: U martu godine, Vlada Crne Gore predvodila je regionalnu inicijativu na najvišem nivou, u kojoj su učestvovali predstavnici 11 vlada regiona, a sa ciljem da razgovaramo o LGBT pravima u duhu mjera i sprovođenja akcija u odnosu na Preporuke Komiteta ministara Savjeta Evrope o mjerama za borbu protiv diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. Namjera nam je da podstaknemo veće jedinstvo i pošaljemo poruku o zajedničkoj posvećenosti unapređenju zaštite LGBT osoba i njihovoj vidljivosti i na Balkanu. brisati OBRAZLOŢENJE: Nije relevatno za Strategiju. Strana 3, paragraf 7: Kao rezultat uspostavljanja institucionalne saradnje između Vlade i predstavnika civilnog društva koji su posvećeni zaštiti prava LGBT populacije, Vlada je krajem godine formirala različite timove i stručne grupe u interesu sprovođenja najšireg oblika konsultovanja civilnog društva kod izrade strateških dokumenata i analiza pravnih propisa i obrazovnih programa u ovoj oblasti. Konsultativni proces je trajao godinu dana i sva ponuđena rješenja i inputi koji su dobijeni od strane LGBT zajednice su ozbiljno razmotreni i korišteni su pri izradi ovog dokumenta. Posebno, potpisani su brojni sporazumi o saradnji i zajedničkim akcijama između Vlade i civilnog društva, a u interesu jačanja povjerenja nadležnih državnih institucija i LGBT zajednice. izmijeniti, dopuniti nazivima radnih grupa i ciljevima za njihovo formiranje, pozvati se na izvore OBRAZLOŢENJE: Insistiranje na ovom paragrafu, odnosno oponiranje izmjenama ovog paragrafa bi ukazalo da je Vlada u novembru pogrešno informisala civilni sektor i svoje predstavnike, kada su formirane 3 radne grupe sa zadacima koji nisu isključivo konsultativne prirode kako bi autorski tim Strategije za unapreďenje poloţaja LGBT osoba imao materijal za pisanje naslovljenog dokumenta. Jedna radna grupa je imala zadatak da napiše predlog Strategije protiv homofobije sa akcionim planom 7

8 što je i učinjeno, a što se u ovom dokumentu pokušava sakriti. Dalje, ako je to i bio konsultativni proces, onda nikako ne moţe da stoji da su sva ponuďena rješenja i inputi koji su dobijeni od strane LGBT zajednice ozbiljno razmotrena i korištena pri izradi ovog dokumenta, jer bi današnji dokument imao makar jednu istu riječ kao i prethodni dokument. Rečenica Posebno, potpisani su brojni sporazumi o saradnji i zajedničkim akcijama između Vlade i civilnog društva, a u interesu jačanja povjerenja nadležnih državnih institucija i LGBT zajednice je višak u ovom paragrafu, jer za konsultativni proces nije vaţno potpisivanje sporazuma, već komunikacija, koja je sa jednim dijelom LGBT zajednice namjerno izostala. STRANA SVRHA I CILJEVI STRATEGIJE NAPOMENA: Poglavlje prije svega treba dopuniti ciljevima strategije, jer iako se najavljuju u naslovu, izostaju u tekstu. Prva dva paragrafa predstavljaju ponavljanje već rečenog u uvodu i djelu Doprinos Vlade Crne Gore. Treći paragraf predstavlja nesistematsko nabrajanje mogućih aktivnosti, te ni svrha nije dobro objašnjena. PRIJEDLOG TEKSTA OVOG POGLAVLJA: Strategija za opšti cilj ima poboljšanje ukupnog društvenog poloţaja LGBT osoba u Crnoj Gori i njihove bolje integracije u crnogorsko društvo. Strategija, kao skup konkretnih mjera i aktivnosti definiše ciljeve, oblasti djelovanja, nosioce aktivnosti, periode realizacije i evaluaciju, odnosno, način praćenja i realizacije utvrďenih operativnih ciljeva. Strategijom se stvaraju dobri preduslovi za unapreďenje i implementaciju politike zaštite ljudskih prava LGBT osoba u Crnoj Gori, što podrazumijeva konkretnu primjenu meďunarodno-pravnih i na njima zasnovanih ustavnih i zakonskih standarda koji se odnose na ljudska prava. Strategija, takoďe, podrazumijeva koordinirane, udruţene i sinhronizovane napore Vlade Crne Gore sa organizacijama civilnog društva u pruţanju političke i druge moguće podrške zaštiti i unapreďenju ljudskih prava LGBT osoba. Ova Strategija je nastala kao sistemski odgovor Vlade Crne Gore na uočen visok nivo homofobije i transfobije u crnogorskom društvu, neposredno i posredno dokazivu visoku izloţenost LGBT osoba diskriminaciji i nasilju, te nedostatak konkretnih mjera koje vode ukupnom poboljšanju poloţaja LGBT osoba u crnogorskom društvu. Strategija se rukovodi osnovnim principom da su seksualna orijentacija i rodni identitet sastavni dio ličnosti svakog čovjeka i ne smiju biti osnov za diskriminaciju i zloupotrebu. 8

9 Diskriminacija zasnovana na seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu obuhvata svako razlikovanje, isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, koje ima za cilj ili efekat poništavanja ili odstupanja od jednakosti pred zakonom. Zabrana diskriminacije predstavlja jedno od osnovnih načela koncepta zaštite ljudskih prava i sloboda. Do sada su na meďunarodnom i regionalnom nivou donijeti brojni dokumenti, povelje, deklaracije, rezolucije, koji zabranjuju diskriminaciju. Iako se u svim dokumentima eksplicitno ne navodi zabrana diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, koncept nediskriminacije obuhvata široke garancije poštovanja ljudskih prava, uključujući i seksualnu orijentaciju i rodni identitet. Neki od najvaţnijih meďunarodnih dokumenata u kojima je zabranjena diskriminacija, danas već prerastaju u meďunarodne običaje. MeĎu njima se nalaze: Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, MeĎunarodni pakt o graďanskim i političkim pravima, MeĎunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Konvencija Ujedinjenih Nacija o pravima djeteta, Evropska konvencija o ljudskim pravima. S toga se ovom Strategijom namjerava uspostaviti i drugačiji odnos društva prema LGBT osobama u Crnoj Gori koji bi se ogledao u uspostavljanju ravnopravnog statusa sa pripadnicima većinske seksualne orjentacije i eliminisanju predrasuda i otpora karakterističnih za tradicionalni odnos prema ovoj populaciji. Ciljevi i zadaci ove Strategije mogu se ostvariti samo integralnom saradnjom i podjelom odgovornosti svih društvenih aktera zaduţenih za sprovoďenje aktivnosti iz strateških i operativnih ciljeva navedenih u Strategiji, kako bi došlo do suštinskog poboljšanja poloţaja LGBT zajednice u Crnoj Gori i ostvarenja svih ljudskih prava pripadnika/ca LGBT populacije, bez diskriminacije. CILJEVI STRATEGIJE Opšti cilj Strategije je poboljšanje ukupnog društvenog poloţaja LGBT osoba u Crnoj Gori i njihove bolje integracije u crnogorsko društvo. Strategija je podijeljena na oblasti koje definišu vaţne sfere društvenog ureďenja u kojima su intervencije neophodne: (1) Ljudska prava; (2) SprovoĎenje zakona; (3) Obrazovanje; (4) Zdravstvena zaštita; (5) Socio-ekonomska podrška; (6) Mediji, kultura i umjetnost; (7) Sport 9

10 NAPOMENA: izmijeniti nazive pobrojanih oblasti shodno konačnim nazivima poglavlja. Juventas predlaţe sledeće nazive: (1) Pravni, intitucionalni okvir i implementacija zakona (koje obuhvata predloţene oblasti: Ljudska prava i SprovoĎenje zakona), (2) Obrazovanje i sport, (3) Zdravstvena zaštita (4) Socio-ekonomska podrška (5) Mediji, kultura i umjetnost. 1) Poglavlje 1 Strateški cilj 1.1 Upisati kada se usvoji konačan tekst Operativni cilj Upisati kada se usvoji konačan tekst Strateški cilj 1.2 Upisati kada se usvoji konačan tekst Operativni cilj 2) Poglavlje 2 Strateški cilj 2.1 Upisati kada se usvoji konačan tekst Operativni cilj Upisati kada se usvoji konačan tekst Strateški cilj 2.2 Upisati kada se usvoji konačan tekst Operativni cilj NAPOMENA: Upisati nazive poglavlja, strateške i operativne ciljeve za svako poglavlje. 10

11 STRANA ANTIDISKRIMINATORSKO ZAKONODAVSTVO Strana 4, poglavlje 1.3., paragraf 4: netaĉno citiran Zakon o medijima. U zakonu se pominje seksualna opredijeljenost ne seksualna orijentacija. Danas se izraz seksuano opredjeljenje smatra neprihvatljivim. U cilju ispravne interpretacije zakona, vaţno je citirati odredbe upravo onako kako su napisane, ne onako kako ih tumačimo. Strana 4, poglavlje 1.3., paragraf 5: Od posebnog značaja za transrodne osobe je nedavno usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju (2012), koji osiguranim licima obezbjeđuje plaćanje u iznosu od 80% cijene zdravstvene usluge koja uključuje i promjenu pola. - nepotpuna informacija, dopuniti i izmijeniti OBRAZLOŢENJE: Na dan pisanja strategije, nije bio gotov podzakonski akt odnosno protokol kojim se omogućava puna implementacija ovog zakona. Nadalje, potrebno je usvojiti ispravnu terminologiju. Danas se izraz promjena pola smatra neprihvatljivim te je zamijenjen terminom prilagoċavanje pola. U kreiranju dokumenta kao što je ova strategija potrebno je zadrţati poštujuću terminologiju koja u ovom slučaju podrazumijeva činjenicu da iz perspektive trans osoba to i nije promjena pola, već samo prilagoďavanje tijela polnom/rodnom identitetu za koji su oduvek osećale da imaju. S druge strane, ukoliko se citira zakon nepohodno je citirati odredbe onako kako su napisane (u Zakonu o izmjenama I dopunama zakona o zdravstvenom osiguranju stoji promjena pola ) Strana 4, poglavlje 1.3. paragraf 6: nejasan paragraf Predlaţemo da se ovo proglavlje zamijeni sljedećim informacijama: Ustav Crne Gore 1 zabranjuje neposrednu i posrednu diskriminaciju po bilo kom osnovu (čl. 8), pri čemu ne nabraja nijedan poseban osnov, pa ni seksualnu orijentaciju. Ustav zabranjuje i izazivanje ili podsticanje mrţnje ili netrpeljivosti po bilo kom osnovu (čl. 7). Posebnom odredbom proglašena je i jednakost svih lica pred zakonom, bez obzira na bilo koje lično svojstvo (čl. 17, st. 2). Zakon o zabrani diskriminacije 2 zabranjuje diskriminaciju zasnovanu, pored ostalog, i na rodnom identitetu i seksualnoj orijentaciji (čl. 2, st. 2). U poglavlju u kome su navedeni posebni oblici diskriminacije, u članu pod nazivom Diskriminacija po osnovu rodnog identiteta i seksualne orijentacije (čl. 19), predviďeno je da se diskriminacijom smatra svako pravljenje razlike, nejednako postupanje ili dovoďenje u nejednak poloţaj lica po osnovu rodnog identiteta ili 1 Ustav, Službeni list Crne Gore, br. 1/ Zakon o zabrani diskriminacije, Sl. List Crne Gore, br. 46/

12 seksualne orijentacije, kao i da svako ima pravo da izrazi svoj rodni identitet i seksualnu orijentaciju, ali i da se ne moţe pozvati da se o tome javno izrazi. Sa druge strane, ovaj zakon ne precizira definiciju termina rodni identitet i seksualna orijentacija, čime se ugroţava njegova sveobuhvatna primjena. MeĎu ostalim zakonima Crne Gore koji sadrţe odredbe o zabrani diskriminacije, prevashodno zakoni koji ureďuju oblasti obrazovanja, zdravstvene, socijalne i dječje zaštite, penzijskog i invalidskog osiguranja, jedino Zakon o radu 3 i Zakon o medijima 4 decidno odreďuju seksualnu orijentaciju kao nedozvoljeni osnov diskriminacije. TakoĎe, Zakon o radu zabranjuje i seksualno uznemiravanje (član 8), dok Zakon o medijima zabranjuje objavljivanje informacija i mišljenja koja podstiču diskriminaciju, mrţnju ili nasilje protiv osoba ili grupe osoba zbog njihove seksualne orijentacije (član 23). Krivični zakonik Crne Gore (u daljem tekstu KZ), u propisivanju sankcija za krivična djela diskriminacije ne prepoznaje diskriminaciju po osnovi seksualne orijentacije, čime ne obezbjeďuje adekvatnu primjenu Ustavne zabrane izazivanja ili podsticanja mrţnje po bilo kom osnovu. Naime, KZ ne predviďa na izričit način krivična djela Povreda ravnopravnosti (čl. 159) i Rasna i druga diskriminacija po osnovu seksualne orijentacije. TakoĎe, KZ ne sankcioniše podsticanje ili izazivanje mrţnje protiv seksualnih manjina i transrodnih osoba. Na kraju, Krivični zakonik sankcioniše zlostavljanje i postupanje na način kojim se vrijeďa ljudsko dostojanstvo (čl. 166a), iz nekog razloga koji je zasnovan na diskriminaciji. I ovdje se nameće potreba decidnijeg utvrďivanja osnova diskriminacije, kojim bi se obuhvatala seksualna orijentacija i rodni identitet, čime bi se adekvatnije uredio poloţaj LGBT osoba. Brak i vanbračna zajednica definisane su u Crnoj Gori kao zajednica ţivota muškarca i ţene, Ustavom (član 71) i Porodičnim zakonom (članovi 3, 12 i 15). Posljedica ovakvog zakonskog rješenja je da istopolni partneri ne mogu da ostvaruju imovinska i druga prava priznata heteroseksualnim partnerima u bračnoj ili vanbračnoj zajednici, kao što su pravo na izdrţavanje, pravo na imovinu stečenu zajedničkim radom, pravo na zakonsko nasljeďivanje, i tako dalje, suprotno evropskom standardu. Nasuprot evropskim standardima, gdje se porodični ţivot široko tumači kao zajednica ţivota osoba meďu kojima postoje stvarne bliske emotivne veze, Porodični zakon Crne Gore porodicu definiše kao zajednicu roditelja (u bračnoj ili vanbračnoj zajednici), djece i drugih roďaka (član 2). Na ovaj način, istopolni partneri koji ţive zajedno ne mogu se smatrati članovima porodice, a ne mogu se smatrati roditeljem djeteta svoga partnera niti sa svojim partnerom mogu biti u bračnoj ili vanbračnoj zajednici. Ostali zakoni, koji u cilju njihove primjene definišu porodicu, odnosno članove uţe porodice, ne uključuju istopolne partnere u krug članova porodice. Zakon o obligacionim odnosima 5 omogućava pravo na naknadu štete za duševne boli zbog smrti ili naročito teškog invaliditeta samo bračnom, odnosno vanbračnom drugu (član 208), što rezultuje neopravdanom diskriminacijom istopolnih partnera. Ni Zakon o zaštiti od nasilja 3 Zakon o radu, Sl. List Crne Gore, br. 49/2008 i 26/ Zakon o medijima, Sl. List Crne Gore, br. 51/2002 i 62/ Sl. List Crne Gore, br. 47/

13 u porodici ne reguliše poloţaj LGBT osoba na adekvatan način. Shodno uskoj definiciji porodice, iz Porodičnog zakona, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici ne omogućava zaštitu istopolnih partnera koji ţive zajedno, jer zaštita koju ovaj zakon reguliše obuhvata članove porodičnog domaćinstva (član 3). Zakon o radu ne obezbjeďuje pravo na odsustvo sa rada uz naknadu zarade u slučajevima sklapanja braka, teţe bolesti ili smrti člana uţe porodice za istopolne partnere, jer se prema ovom zakonu isključivo bračni drug smatra članom uţe porodice, pri čemu se vanbračni partner ni ne spominje. Zakon poznaje dva vida usvojenja, potpuno i nepotpuno. Potpuno usvojenje faktički je omogućeno samo heteroseksualnim osobama, tj. bračnim i vanbračnim drugovima. Kako nevjenčane osobe mogu nepotpuno da usvoje, u posebno opravdanim slučajevima, LGBT osoba bila bi u zakonskoj mogućnosti da ostvari nepotpuno usvojenje. Nadleţno ministarstvo je potvrdilo da ne postoji zabrana da LGBT osoba usvoji dijete prema odredbama Porodičnog zakona ili prema odredbama drugih zakona. Za usvojenje nije podobna osoba koja ne pruţa dovoljno jemstva da će pravilno ostvarivati roditeljsko staranje, a to Centar za socijalni rad cijeni u svakom pojedinačnom slučaju. Do sada nije zabiljeţen slučaj da je LGBT osoba podnijela zahtjev za usvojenje, odnosno da je to pravo uskraćeno nekome zato što je LGBT osoba. Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti obezbjeďuje zaštitu porodice, pojedinca, djece u stanju rizika i lica u stanju socijalne potrebe, odnosno socijalne isključenosti. U smislu ostvarivanja prava, ovaj zakon propisuje da su svi graďani jednaki, čime se obezbjeďuje ostvarivanje prava i zaštite LGBT osobama, izuzev prava na materijalnu porodičnu pomoć, jer ovaj zakon definiše porodicu na način koji ne uključuje istopolne partnere, shodno Ustavu i Porodičnom zakonu. Pravo na penziju i invalidsko osiguranje, uključujući i pravo na starosnu penziju, kao i na nadoknadu u slučaju invaliditeta vaţi za sve osobe pod jednakim uslovima, pa samim tim i za LGBT osobe. MeĎutim, partner iz istopolne zajednice ne bi mogao da ostvari pravo na porodičnu penziju, jer su prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju samo bračni partner i djeca odreďeni kao članovi porodice kojima je to omogućeno. Prema Zakonu o nasljeďivanju, homosekusalni partner je nesporno isključen iz kruga naslednika koji imaju pravo da naslijede na osnovu zakona, jer su samo bračni i vanbračni drugovi, djeca, roditelji i drugi roďaci prepoznati kao zakonski nasljednici. Prema tome, istopolni partner bi bio u istoj poziciji kao i svaka druga osoba koja moţe da naslijedi na osnovu testamenta. Testamentalno nasljeďivanje je ograničeno pravom nuţnih nasljednika, koji pripadaju uţem krugu zakonskih naslednika, na nasljeďivanje nuţnog dijela zaostavštine (dijela kojim ostavilac ne moţe raspolagati). U smislu ostvarivanja medicinskih usluga, značajno pitanje za LGBT osobe je pravo na odlučivanje dobrobiti partnera, koje ureďuje Zakon o pravima pacijenata 6. Ovim zakonom se, pored ostalog, ureďuje utvrďivanje termina pruţanja medicinskih usluga, davanje informacija o medicinskoj intervenciji, kao i omogućavanje uvida u medicinsku dokumentaciju pacijentu i članovima njegove porodice (članovi 10, 11, 12. st. 6 Sl. List Crne Gore, br. 40/

14 3, 21. st. 4). Ovim odredbama su uskraćena prava istopolnom partneru, meďutim, zakon omogućava pacijentu da odredi lica koja će biti obaviještavana od strane zdravstvene ustanove o njegovoj bolesti i ishodu (član 29). U Crnoj Gori nije pravno regulisan poloţaj transrodnih osoba. Tek usvajanjem Zakona o zabrani diskriminacije godine izričito je uvedena zabrana diskriminacije po osnovu rodnog identiteta. Od posebnog značaja za transrodne osobe je usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju (mart godina), koji osiguranim licima obezbjeďuje plaćanje u iznosu od 80% cijene zdravstvene usluge koja uključuje prilagoďavanje pola iz medicinskih razloga. Nedostaju podzakonski akti koje ovaj zakon predviďa, kojim će se detaljno definisati postupak finansiranja dijela troškova tranzicije pola za transrodne osobe. Potrebno je propisati uslove i postupak za promjenu oznake pola u matičnim knjigama i ličnim dokumentima, dopunom Zakona o matičnim registrima (Sl. list CG 47/08) i Zakona o centralnom registru stanovništva (Sl. list CG 49/07) za one transrodne osobe koje se ne ţele podvrgnuti operaciji prilagoďavanja pola. U tom smislu potrebno je zahtjeve prema transrodnim osobama osloboditi bilo kakvih poniţavajućih i uvredljivih postupaka, bez ugroţavanja prava transrodnih osoba i bez eventualnih zahtjeva za sterilizacijom ili hiruškom operacijom promjene pola, što bi bilo u skladu sa Rezolucijom Komiteta ministara Savjeta Evrope 1728 (2010). TakoĎe, potrebno je propisati procedure za promjenu oznake pola u dokumentima koje ne izdaju samo drţavni organi. Imajući u vidu potrebu usklaďivanja više zakona s meďunarodnim standardima u pogledu izjednačavanja prava osoba homoseksualne orijentacije koje ţive u zajednici sa partnerima ili partnerkama istog pola sa pravima koja Crna Gora priznaje partnerima koji ţive u vanbračnoj zajednici, potrebno je donošenje zakona o pravima partnera u istopolnim zajednicama kojim bi se ova pitanja uredila u okviru jednog pravnog akta. Zakone o istopolnim zajednicama u Evropi imaju: Hrvatska i Slovenija, Andora, Austrija, Češka Republika, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, MaĎarska, Island, Luksemburg, Švajcarska, Švedska i Velika Biritanija. 78 U pogledu prava transrodnih osoba, neophodno je propisati uslove i postupak za promjenu oznake pola u matičnim knjigama i ličnim dokumentima, tako što će se dopuniti Zakon o matičnim registrima (Sl. list CG 47/08) i Zakon o centralnom registru stanovništva (Sl. list CG 49/07) i po potrebi usvojiti i odgovarajući podzakonski akt. 9 ). TakoĎe, potrebno je propisati procedure za promjenu oznake pola u dokumentima koje ne izdaju samo drţavni organi. 7 Izvor: 8Izvještaj o radu Stručne radne grupe za pripremu Analize pravnih propisa sa aspekta LGBT prava, sa usvojenim zaključcima, Podgorica, 21. februar Ibid 14

15 Preporučuje se uvoďenje člana u Zakon o zabrani diskriminacije pod nazivom Značenje pojmova korišćenih u ovom zakonu, kojim bi se definisali pojmovi rodni identitet i seksualna orijentacija, kako bi se olakšala primjena zakona i obezbijedila njegova ujednačena primjena. 10 Krivični zakonik Crne Gore (u daljem tekstu KZ), u propisivanju sankcija za krivična djela diskriminacije ne prepoznaje eksplicitno diskriminaciju po osnovi seksualne orijentacije i rodnog identiteta, čime ne obezbjeďuje adekvatnu primjenu Ustavne zabrane izazivanja ili podsticanja mrţnje po bilo kom osnovu. Naime, KZ ne predviďa na izričit način krivična djela Povreda ravnopravnosti (čl. 159) i Rasna i druga diskriminacija po osnovu seksualne orijentacije. TakoĎe, KZ ne sankcioniše podsticanje ili izazivanje mrţnje protiv seksualnih manjina i transrodnih osoba. Na kraju, Krivični zakonik sankcioniše zlostavljanje i postupanje na način kojim se vrijeďa ljudsko dostojanstvo (čl. 166a), iz nekog razloga koji je zasnovan na diskriminaciji. I ovdje se nameće potreba decidnijeg utvrďivanja osnova diskriminacije, kojim bi se obuhvatala seksualna orijentacija i rodni identitet, čime bi se adekvatnije unaprijedio oloţaj LGBT osoba u društvu. Potrebno je, dakle, usaglašavanje pravnog okvira sa stvarnim potrebama i meďunarodnim standardima, iniciranjem i usvajanjem promjena u sljedećim zakonima: Krivični zakonik; Zakon o matičnim registrima, Zakon o cetralnom registru stanovništva i Zakon o zabrani diskriminacije, usvojiti podzakonske akte kojim se definiše postupak finansiranja od strane drţave 80% troškova tranzicije pola za transrodne osobe, te pristupiti izradi i implementaciji Zakona o pravima partnera/partnerki u istopolnim zajednicama. STRANA INSTITUCIONALNI OKVIR NAPOMENA: Dio ovog poglavlja treba biti i Savjet za zaštitu od diskriminacije, kom se treba posvetiti jednako prostora koliko i ostalim institucijama. Drugim riječima, ukinuti poglavlje 1.5 Savjet za zaštitu od diskriminacije i skratiti informacije koje govore o istom na jedan paragraf. 10Ibid 15

16 STRANA MONITORING NAPOMENA: Ovaj dio je apsolutno neprecizan i nepotpun. Predlaţe se izmjena naslova poglavlja u SPROVOĐENJE, PRAĆENJE I FINANSIRANJE STRATEGIJE NAPOMENA 2: Predlaţe se da ovo pogavlje bude zaključno Prijedlog teksta za poglavlje SPROVOĐENJE, PRAĆENJE I FINANSIRANJE STRATEGIJE: Strategija obuhvata period od. do godine, a biće realizovana kroz godišnje akcione planove. Prvi akcioni plan će obuhvatiti period od usvajanja Strategije do kraja. godine, a godišnji akcioni planovi će biti pripremani u toku posljednjeg kvartala tekuće godine za narednu godinu. Godišnjim akcionim planovima će se precizirati prioritetne mjere i aktivnosti koje treba sprovesti u toj godini. Za realizaciju aktivnosti predviďenih Strategijom i Akcionim planovima zaduţeni su: Ministarstvo pravde i ljudskih prava, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Agencija za zaštitu podataka ličnosti, Ministarsvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo prosvjete i sporta, Ministarstvo kulture, Ministarstvo odbrane, Ministarstvo zdravlja, Zavod za zapošljavanje, Uprava za kadrove, Uprava policije, Privredna komora, Nacionalni javni servis, 16

17 Ljekarska komora, Domovi zdravlja, Klinički centar Crne Gore, Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije, Institut za javno zdravlje, Fond za zdravstvenu zaštitu, Agencija za elektronske medije, Drţavno tuţilaštvo, Udruţenje ljekara, Udruţenje psihijatara, Novinarsko samoregulatorno tijelo, Unija poslodavaca. U realizaciji aktivnosti učestvuju : Nevladine organizacije Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Druga pravna i fizička lica. U cilju praćenja realizovanih aktivnosti Savjet za zaštitu od diskriminacije će formirati Radnu grupu za praćenje sprovoďenja Strategije. Radnu grupu će sačinjavati predstavnici institucija koje su prepoznate Strategijom i Akcionim planom kao nosioci pojedinih aktivnosti, kao i predstavnici odgovarajućih nevladinih organizacija. Zadatak Radne grupe je utvrďijivanje akcionih planova za primjenu Strategije, nadziranje njihovog ostvarivanja, ocjena postignutih rezultata, predlaganje promjena i dopuna Strategije na godišnjem nivou i informisanje Vlade Crne Gore o sprovoďenju Strategije. Sredstva za realizaciju Strategije će se obezbjeďivati: budţetom Crne Gore, donacijama, inostranom finasijskom podrškom. 17

18 Ukupni troškovi za sprovoďenje Strategije nijesu navedeni u ovom dokumentu, jer će troškovi za pojedine aktivnosti biti definisane na nivou godišnjih akcionih planova. Svi organi i institucije se obavezuju da, prilikom planiranja godišnjih budţeta, planiraju i sredstva za realizaciju aktivnosti koje su definisane akcionim planom, a Ministarstvo finansija će obezbjediti blagovremeno korišćenje tih sredstava. Mehanizmi evaluacije U cilju provjere procesa sprovoďenja i implementacije odluka donešenih na osnovu Strategije i Akcionih planova koji bi bili donešeni na osnovu Strategije, osnovaće se Radna grupu za praćenje sprovoďenja Strategije. Radnu grupu će osnovati Savjet za zaštitu od diskriminacije. Radna Grupa će biti sastavljena od predstvanika Vlade Crne Gore, kao i predstavnika NVO sektora koji se bave zaštitom prava LGBT populacije. Biće obezbijeďeno učešće i predstavnika NVO sektora i Vladinih institucija koje nemaju svoje direktne predstavnike u Savjetu. Radna grupa će prikupljati i analizirati podatke o realizaciji mjera i aktivnosti, vodeći se definisanim indikatorima uspješnosti preciziranim u akcionim planovima. Sprovodiće se i statistička istraţivanja i povremena ispitivanja javnog mnjenja, kako bi se utvrdilo da li je došlo do pozitivnih promjena u društvu. Pored istraţivanja, cijeniće se i mišljenje stručne i šire javnosti u ocjeni realizovanih mjera i postupaka, a sprovešće se i nadzor, evaluacija i izrada periodičnih godišnjih izvještaja o postignutom progresu u ovom domenu. Strana 7 POGLAVLJE 2: SEKSUALNA ORIJENTACIJA I RODNI IDENTITET U OBRAZOVANJU Poglavlje treba preformulisati na način da oslikava stanje u oblasti obrazovanja u trenutku kreiranja Strategije i pruţi adekvatne informacije o trenutnoj zastupljenosti ljudskih prava LGBT osoba, seksualne orijentacije i rodnog identiteta u obrazovnim planovima i programima. PonuĎeni tekst i mjere ne obuhvataju visoko obrazovanje, čime se pretpostavljaju samo djelimični rezultati na polju obrazovanja. S toga, potrebno je napraviti plan intervencija i u oblasti visokog školstva, uvaţavajući nezavisnost Univerziteta. Ne treba izostavljati ranije predloţene aktivnosti u ovoj oblasti, poput analize udţbenika i nastavnih planova i programa na nivou univerzitetskog obrazovanja, te stipendija za magistrature i doktorate u oblasti kvir studija, gej i lezbejskih studija, studija roda, a na taj način investirati u generaciju ljudi obučenih da o ovim temama pišu i govore iz mnoštva različitih perspektiva. 18

19 Ovaj dio teksta obiluje i tvrdnjama o značajnom doprinosu Vlade Crne Gore na ovom polju, dok istovremeno nije navedena ni jedna specifična aktivnost koja ide u prilog ovoj tvrdnji. Ne sporimo značajan doprinos Ministarstva prosvjete i nauke, ali treba precizirati postignute rezultate. Termin LGBT problematika koji je korišten u ovom tekstu, kao i u predviďenim mjerama, nije ispravan termin i krajnje je nejasan. Predlaţemo da se navedeni tekst poglavlja zamijeni sljedećim tekstom: Obrazovanje je ključno za razvoj i napredak svakog društva. U političkom i ekonomskom ambijentu Crne Gore obrazovanje dominira kao ključni izvor sveukupnog razvoja. U posljednjoj deceniji, uloţeni su intenzivni napori, uključujući i značajne kadrovske i druge potencijale, kako bi nacionalni obrazovni sistem bio poboljšan i modernizovan. Trajna intencija obrazovanja je da podrţi dalji razvoj Crne Gore kao graďanske, demokratske i drţave socijalne pravde, utemeljene na vladavini prava ali i da ubrza ekonomski i društveni razvoj, što podrazumijeva i poštovanje i dalje unapreďenje ljudskih prava i osnovnih sloboda. U Crnoj Gori svi su jednaki u ostvarivanju prava na obrazovanje, bez obzira na bilo koje lično svojstvo. Nije dozvoljeno fizičko, psihičko i socijalno nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje, vrijeďanje ličnosti, niti bilo koji drugi oblik diskriminacije. To su polazne vrijednosti koje promoviše i ova Strategija. MeĎutim, u crnogorskom društvu heteroseksualnost se uzima kao norma, i kao takva duboko je ukorijenjena, pored ostalog, u sistem obrazovanja. Crnogorski udţbenici i obrazovni programi i pored pozitivnih primjera u većem obimu zanemaruju raspravu o pravima seksualnih manjina, ali i teme koje se odnose na različitu seksualnu orijentaciju, istopolne zajednice i porodice. Ovime se dodatno produbljuje stepen homofobije i transfobije, čime se nepovoljno utiče na cjelokupni poloţaj LGBT osoba u našem društvu. Iako je zakonski ureďena zabrana diskriminacije i odreďena jednakost u ostvarivanju prava na obrazovanje, ne postoje kontrolni mehanizmi kojim bi se utvrdio stepen povrede prava LGBT osoba u školama, čime se ugroţava pravo LGBT osoba na obrazovanje u bezbjednom okruţenju. 19

20 Većina crnogorskih srednjoškolaca smatra da je homoseksualnost bolest, ali i da seksualne manjine nemaju pravo na svoju seksualnu orijentaciju 11. Grafik: Stavovi srednjoškolaca I, II i III razreda srednje škole o homoseksualnoj orijentaciji Slično je i mišljenje studenta, meďu kojima preovladava stav da je homoseksualnost vrsta bolesti ili poremećaja. 12 Istraţivanja ukazuju na nedostatak obrazovnih sadrţaja koji se bave pitanjima LGBT osoba na nivou osnovnog i srednjeg obrazovanja. 13 Analiza crnogorskih školskih programa i udţbenika pokazala je, sa jedne strane, da udţbenici promovišu ljudska prava, usmjeravaju razvoj demokratske političke kulture mladih, ali zapostavljaju raspravu o brojnim temama o seksualnoj 11Istraživanje, realizovano u okviru projekta Evropske vrijednosti za mlade NVO Juventas, CEMI i Bonum, sprovedeno je tokom novembra za potrebe projekta na 3593 važeća upitnika i potvrdilo je pretpostavke o homofobiji među srednjoškolcima. U anketi je korišćen stratifikovani dvoetapni uzorak učenika prvog, drugog i trećeg razreda srednjih škola u Crnoj Gori. 12M. Bojović, Stavovi studenata Univerziteta Crne Gore prema LGBT populaciji, Univerzitet Crne Gore, Fakultet političkih nauka Podgorica, Podgorica, septembar AleksandarSašaZeković, Analiza školskihudžbenika, Centarzagrađanskoobrazovanje 20

21 orijentaciji, seksualnim i rodnim identitetima itd. Zanemarivanjem postojanja različitih seksualnih orijentacija i nedostatak diskusije o pravima LGBT osoba u udţbenicima, dodatno se doprinosi stigmatizaciji i dugoročnoj netoleranciji i diskriminaciji. Ipak, domaći udţbenici uglavnom nemaju negativnih sadrţaja o seksualnoj orijentaciji, ali je često ignorišu. Time se Crna Gora, u pozitivnijem kontekstu, legitimiše u odnosu na neke regionalne primjere. Ovakvo stanje je suprotno Preporuci Komiteta Ministara Savjeta Evrope o mjerama borbe protiv diskriminacije zasnovane na seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu, u kojoj se nalaţe zemljama članicama da se preduzmu sve mjere u obrazovnim institucijama kako bi se širile tolerancija i uzajamno poštovanje. Stoga, uvoďenje i implementacija mjera, koje nuţno uključuju adekvatne obrazovne programe i sadrţaje, u smislu boljeg razumijevanja i objektivnog sagledavanja seksualne orijentacije i rodnog identiteta, kroz školske udţbenike, omogućiti će mladima da ţive slobodno u skladu sa svojom seksualnom orijentacijom i rodnim identitetom. Pored toga, ovakve mjere predstavljaju dugoročno rješenje u smislu suzbijanja homofobije, jer su usmjereni na kreiranje stavova i podizanje svijesti. Opšti zakon o obrazovanju 14 odreďuje da su graďani Crne Gore jednaki u ostvarivanju prava na obrazovanje, a njegovom izmjenom iz godine zabranjuje se fizičko, psihičko, i socijalno nasilje, maltretiranje i zapostavljanje, fizičko kaţnjavanje, vrijeďanje, seksualno zlostavljanje djece, učenika i nastavnika i svaki drugi oblik diskriminacije. 15 MeĎutim, zakonom nije propisano voďenje sistema za prevenciju i suzbijanje uznemiravanja, nasilja i diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta u obrazovnim institucijama. TakoĎe, nema propisane obaveze obrazovanja djece o zabrani diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta i o seksualnom obrazovanju. Pored ovog zakona, diskriminaciju u obrazovanju zabranjuje i Zakon o zabrani diskriminacije. S tim u vezi crnogorskom obrazovno-vaspitnom sistemu neće se koristiti sredstva koja u nastavnom procesu podstiču diskriminaciju, uključujući i one po osnovu rodnog identiteta i seksualne orijentacije. Nastavni proces će biti razvijan na način da afirmiše razumijevanje, toleranciju, socijalnu uključenost i društvenu koheziju. U kreiranju obrazovno-vaspitnog ambijenta, prosvjetne vlasti i školski autoriteti polaziće od zakonskih odredbi i ključnih vrijednosti ustavnog prava kao vodećih pretpostavki. TakoĎe, vodiće se računa da seksualna orijentacija i rodni identitet budu tretirani na svrsishodan i činjenicama zasnovan način. Školske vlasti treba da su svjesne prisustva neprihvatanja homoseksualnostii 14Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, Sl. List Crne Gore, br. 64/02, 31/05, 49/07 i 45/ Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, član 9a, Sl list Crne Gore, br 45/

22 transseksualnosti na koje upućuju nalazi gore pomenutih istraţivanja, i shodno tome treba da izbjegavaju rizike koji iz ovoga proizilaze. Vlada je odlučna u namjeri da škole u Crnoj Gori učini bezbjednim za sve učenike, bez obzira na njihovu različitost. Sigurno školsko okruţenje je neophodan uslov za kvalitetno obrazovanje. Zato će Vlada razvijati koncept koji podrazumijeva bezbjednu i podrţavajuću sredinu za učenike i zaposlene u kojoj se identifikuje i rješava homofobno nasilje u svim njegovim oblicima. LGBT adolescenti i nastavnici bi trebali da se osjećaju sigurno prilikom saopštavanja svog identiteta, a svi učenici bi trebalo da imaju doţivljaj da su zaštićeni od seksualnog uznemiravanja i nasilja. Vlada će uloţiti napore kako bi se povećalo znanje svih u školskoj mreţi o nasilju u vezi sa seksualnom orijentacijom i rodnim identitetom i njegovim izraţavanjem, uključujući društvene mreţe kao nova komunikacijska sredstva. Dugoročno, ovo će doprijeniti da društvo postane više tolerantno. Ciljevi Strateški cilj 3.1 Kreiranje sigurnog i tolerantnog školskog okruţenja za LGBT osobe. Operativni cilj Uspostavljen sistem za prevenciju i suzbijanje uznemiravanja, nasilja i diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta u obrazovnim institucijama. Operativni cilj Uključivanje LGBT tematike utemeljene na činjenicama i savremenim metodama u obrazovanju na svim nivoima. Operativni cilj Povećan nivo znanja i senzibilisanosti nastavnog kadra o LGBT pravima, seksualnom i rodnom identitetu. Mjera 1: Kontinuirano unapređivati kvalitet i praksu nastavnog procesa u vezi sa LGBT problematikom Ova mjera nije dovoljno jasna i nije precizna. Izmijeniti. PRIJEDLOG ZA IZMJENU: Ustanoviti i realizovati plan unapreďenja kvaliteta nastavnog procesa u vezi sa seksualnom orijentacijom i rodnim identitetom. 22

23 Mjera 2: Podsticati razvoj školske kulture koja treba da se temelji na demokratiji, poštovanju ljudskih prava i prihvaćanju različitosti i odsustvu nasilja i diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. nejasno, izmijeniti PRIJEDLOG ZA IZMJENU: Ustanoviti i pormovisati programe formalne i neformalne edukacije na svim nivoima obrazovanja koji za cilj imaju razvoj školske kulture temeljene na demokratiji, poštovanju ljudskih prava i prihvaćanju različitosti i odsustvu nasilja i diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Mjera 3: Istražiti potrebe, prava i položaj mladih, uključujući i mlade LGBT osobe. Ovo je aktivnost, a ne mjera. PRIJEDLOG ZA IZMJENU: Podsticanje i podrška realizaciji istraţivanjima koja za cilj imaju utvrďivanje poloţaja i potreba mladih LGBT osoba. Mjera 4: Pružati podršku nastavnom osoblju za integraciju LGBT tematike u nastavni proces sa ciljem snaženja postepenog sazrijevanja društva za prihvatanje različitosti. Ova mjera nije jasna i nije dovoljno konkretno definisana. PRIJEDLOG ZA IZMJENU: Uspostaviti sisteme podrške nastavnom osoblju pri procesu razvoja i implementacije plana unapreďenja kvaliteta nastavnog procesa u vezi sa seksualnom orijentacijom i rodnim identitetom. Mjera 5: Jačati kapacitete stručnih službi u srednjim školama za pomoć i podršku LGBT osobama, i shodno tome kreirati priručnik o LGBT perspektivi, prevenciji i sprječavanju nasilja po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Ovu mjeru je potrebno izmijeniti, s obzirom na korištenje nejasnih pojmova tipa LGBT perspektiva. TakoĊe prevencija i sprjeĉavanje su pojmovi sa istim znaĉenjem, te ih nije potrebno uzastopno ponavljati. Ovako postavljena mjera izostavlja probleme diskriminacije i uznemiravanja LGBT osoba u obrazovnim ustanovama, dok pod ovom mjerom takoċe nije podrazumijevano i visoko obrazovanje. PRIJEDLOG ZA IZMJENU: Jačanje kapaciteta stručnih sluţbi u obrazovnim ustanovama za pomoć i podršku LGBT osobama, s posebnim akcentom na sprječavanje nasilja i diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije i/ili rodnog ideniteta. Mjera 6: U osnovnim i srednjim školama promovisati izborne predmete koji su od dodatne važnosti za demokratsko i građansko obrazovanje i koji podržavaju otklanjanje tradicionalizma i stereotipa i uvažavaju evropsku perspektivu Crne Gore. Ova mjera je 23

24 nejasno definisana. Nije jasno koji predmeti su u pitanju, na koji naĉin će biti utvrċeno koji su to predmeti i ko će to utvrċivati, kao ni potreba navoċenja promocije evropske perspektive Crne Gore u konkretnom sluĉaju. PRIJEDLOG ZA IZMJENU: Podrška promociji izbornih predmeta koji na pozitivan način prezentuju ljudska prava LGBT osoba, seksualnu orijentaciju i rodni identitet u osnovnim i srednjim školama. Mjera 7: Podsticati saradnju škola i roditelja, lokalnih vlasti, policije, socijalnih službi i nevladinog sektora; razvijati dijalog profesionalne javnosti i organizacija civilnog društva iz oblasti ljudskih prava, LGBT zajednice. - Mjera ne obuhvata obrazovne institucije na svim nivoima obrazovanja. Posebno se izdvaja oblast LGBT zajednica bez definisanja konkretnog znaĉenja šta su autori podrazumijevali pod istom. PRIJEDLOG ZA IZMJENU: Promocija razvijanja dijaloga i zajedničke saradnje LGBT osoba, obrazovnih institucija, lokalnih vlasti, Uprave policije Crne Gore, socijalnih sluţbi i civilnog sektora na polju borbe protiv homofobije i transfobije u obrazovnim ustanovama. Mjera 8: Pokretanje školskih inicijativa nenasilja na svim nivoima, a kroz kampanje koje se odnose na nove društvene mreže obuhvatititi informacije o LGBT perspektivi i sprječavanju nasilja bilo koje vrste. Ovu mjeru potrebno je brisati. Već je sadrţana u okviru predloţene izmjene Mjere 5. Dodatno,konstrukcija inicijativa nenasilja nije adekvatna za naš jezik, dok je pojam nove društvene mreţe nejasan. Mjera 9: Analizirati zakonska i strateška dokumenata u skladu sa vizijom Strategije, kao i nastavne planove i programe i udžbenike u kontekstu zastupljenosti LGBT problematike; Uz razvijanje dijaloga na svim nivoima, predložiti mjere i načine za inoviranje novih izdanja udžbenika, tekstualnim i ilustrativnim sadržajem koji će mladima približiti ljudska prava LGBT osoba. Ova mjera je sadrţana u prijedlogu za izmjenu Mjere 1: Ustanoviti i realizovati plan unapreċenja kvaliteta nastavnog procesa u vezi sa seksualnom orijentacijom i rodnim identitetom. NAPOMENA: Analiza školskih udţbenika za srednje i osnovne škole je završena. Pojmovi zakonskih i strateških dokumenata koji su korišteni u ovoj mjeri su široki i neprecizni, te daju prostora za različita tumačenja onoga što je potrebno da bude uraďeno. Ponovo se koristi termin LGBT problematika koji nije uobičajen u profesionalnom govoru i pisanju o ljudskim pravima LGBT osoba. Ideje sadrţane u mjeri treba uzeti u obzir pri kreiranju aktivnosti vezanih za mjeru: Ustanoviti i realizvati plan unapreďenja kvaliteta nastavnog procesa u vezi sa seksualnom orijentacijom i rodnim identitetom. 24