PRIJAVA PLANA TRAJNOG USAVRŠAVANJA ZA MEDICINSKE SESTRE

Transcription

1 PRIJAVA PLANA TRAJNOG USAVRŠAVANJA ZA MEDICINSKE SESTRE HKMS - E0001 NAZIV USTANOVE: OPĆA BOLNICA DUBROVNIK ADRESA: Roka Mišetića 2, TELEFON: 020/ FAX: 020/ uprava@bolnica-du.hr DATUM NAZIV TEME Senilna makularna degeneracija prikaz OPIS Senilna makularna degeneracija (SMD) je bolest koja se javlja na području žute pjege (makule), na najrazvijenijem dijelu mrežnice. Bolest rezultira gubitkom centralnog vida odnosno vidne oštrine. Cilj ovog istraživačkog rada je bio prikazati broj intravitrealnih injekcija ukupno apliciranih pacijentima kroz desetogodišnji vremenski period te njihov učinak na pacijente.istraživanje je bilo retrospektivno iz arhive Odjela za oftalmologiju i optometriju Opće bolnice. Analizirani su svi oboljeli kojima je u periodu od do g. postavljena dijagnoza vlažne SMD i koji su primili anti VEGF (anti vascular endothelial growth factor) intravitrealno.svi oboljeli imali su kompletni oftalmološki pregled: pregled vidne oštrine; biomikroskopiju; aplanacijsku tonometriju; pregled fundusa u širokoj zjenici na biomikroskopu te fluoresceinsku angiografiju.u Općoj bolnici u liječenju SMD intravitrealnom aplikacijom anti VEGF- om tretirano je 153 očiju u 141 pacijenta. Ukupno je dano 360 injekcija, a broj injekcija po godinama kretao se od 2 injekcije godine, do 99 injekcija godine. Broj injekcija u isto oko kretao se od jedne do devet, medijan dvije injekcije. Bilateralnu aplikaciju imalo je 14 osoba, od kojih žena 58 %. Nije bilo PREDAVAČ (VODITELJ) Robert Bender, dipl.med.techn.. MJESTO ODRŽAVANJA

2 statistički značajne razlike između lijevog i desnog oka. Najmlađa dob bila je 55 godina, a najstarija 91 godina. U dobi od godina bilo je 78 % osoba, gdje su u prosjeku žene bile nešto starije od muškaraca, ali razlika nije bila statistički značajna. Srednja vrijednost vidne oštrine prije terapije bila je 0,16, a nakon terapije 0,25. Najčešći komorbiditet bila je hipertenzija, u 67 % slučajeva. Komplikacije su se javile rijetko, samo nakon 5 % injekcija, a najčešća je bila sufuzija Specifičnosti pacijenata liječenih od karcinoma pluća u dnevnoj bolnici za onkologiju Opće bolnice prikaz Karcinom pluća najčešće nastaje iz epitelnih stanica glavnih i segmentalnih bronha, a mnogo rjeđe iz malih odnosno perifernih bronha. Obuhvaća skupinu tumora koji inače potječu iz raznih tkiva koja se nalaze u plućima. Takav tumor raste polagano, često bez simptoma, podmuklo. Vrlo brzo se širi u ostale organe, dok su rezultati liječenja proširene bolesti još uvijek nezadovoljavajući. Glavni čimbenik nastanka karcinoma pluća je pušenje, a u ostale spadaju aero zagađenje, izlaganje azbestu, ionizacijsko zračenje, nikal, krom i arsen, kao i pasivno pušenje. Prilikom liječenja karcinoma pluća najvažnije je vrijeme, odnosno pravovremena dijagnoza. U dijagnostici se koriste razne metode, invazivne i neinvazivne, uključuju uzimanje anamneze, fizikalni pregled pacijenta, laboratorijsku obradu, tumorske markere, citološku analizu, bronhoskopiju te analizu citopatoloških uzoraka. Kod procjene koliko se bolest proširila i zahvatila koriste se RTG srca i pluća, zatim CT toraksa, abdomena i mozga, UZV abdomena, kao i scintigrafija kostiju. Također se snima RTG kostiju, obavlja se citološka punkcija, biopsija limfnih čvorova, MR, PET-CT, medijastinoskopija kao i punkcija koštane srži. Najveći naglasak u skrbi o pacijentu s karcinomom pluća stavlja se na rano otkrivanje, Marijana Šuperak, dipl.med.techn.

3 postavljanje prave dijagnoze, liječenje i adekvatnu zdravstvenu njegu, te psihološku pomoć i rehabilitaciju. U ovom istraživanju smo prikazali statističke podatke oboljelih od karcinoma pluća u dubrovačkoj bolnici u periodu od do godine, te odgovorili na istraživačka pitanja o njihovom spolu, dobi, tipu karcinoma, jesu li pušači ili nepušači, koje su metode liječenja koristili te ukupno preživljenje pacijenata. Prema navedenom možemo zaključiti kako su najčešće oboljeli od karcinoma muškog spola i pušači, u dobi od 40 godina i naviše. Ključne riječi: karcinom, pušenje, liječenje, dijagnoza Palijativna skrb OB pet godina poslije prikaz Cilj ovog predavanja je prikazati rad Palijativnog odjela u Općoj bolnici od njegovog osnutka ( ) do danas. Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života pacijenta i njihovih obitelji suočenih sa problemima povezanim sa neizlječivom bolesti. Cilj zdravstvene njege palijativnog pacijenta je umanjiti ili odgoditi patnju i bol, pomoći i osigurati pacijentu kvalitetan život, omogućiti održanje dostojanstva u procesu umiranja te pružanje podrške obitelji koja sudjeluje u zbrinjavanju pacijenta. Palijativni pacijenti se dogovorno hospitaliziraju na Odjel-brza linija. Razlog hospitalizacije na Palijativni odjel su socijalni moment, ispraćaj umrlog i kontrola simptoma. Palijativni odjel OB je u evropskom prosjeku zadržavanja na odjelu. Sudionicima predavanja se prikazauju najčešće sestrinske dijagnoze i PZNJ za iste te važnost timskog multidisciplinarnog rada kao i suradnju s palijativnim timom Doma zdravlja. Kate Šutalo, Ivona Krmek, m.s.

4 Ukazat će se važnost provođenja supervizije među osobljem Palijativnog odjela U 15 sati Kvaliteta komunikacije u radu medicinskih sestara s prikazom rezultata dobivenih putem anketnog Komunikacija je preduvjet svakog kvalitetnog privatnog i poslovnog odnosa. Poseban naglasak možemo staviti na cjelokupni sistem funkcioniranja zdravstvene zaštite jer je to početak i kraj jednoga procesa kroz koji prolaze svi sudionici. Posrijedi nije samo komunikacijski odnos prema pacijentima, nego i uzajamna komunikacija u svakodnevnom radu među samim zaposlenicima. Komunikacijom predstavljamo sebe drugima, postižemo bolji odnos i povjerenje pacijenta te međusobno povjerenje zaposlenika. Dobra komunikacija unutar zdravstvenog tima pogoduje dobrim rezultatima u liječenju. Glavni cilj je utvrditi kvalitetu komunikacije u radu medicinskih sestara koji će obuhvatiti koliko su medicinske sestre zadovoljne međusobnom komunikacijom u procesu rada kao i kvalitetu komunikacije s nadređenim i suradnicima. Istraživanje će se obaviti putem anonimnih anketnih listića u kome se planira sudjelovanje najmanje 100 medicinskih sestara svih razina obrazovanja u razdoblju od 30 dana. Rezultati ispitivanja mogu poslužiti kao indikatori za poboljšanje komunikacijskih vještina u svrhu podizanja kvalitete zdravstvene njege i boljeg ishoda liječenja pacijenta. Ljiljana Milidragović, mag.rel.publ., Liječenje akutnog koronarnog sindroma u OB "" prije i nakon uvođenja permanentnog dežurstva Akutni koronarni sindrom nastaje kao posljedica akutne opstrukcije koronarne arterije. Posljedice ove bolesti ovise o stupnju opstrukcije i mogu se uvrstiti u nestabilnu pektoralnu anginu, infarkt miokarda bez ST elevacija (NSTEMI), infarkt miokarda sa ST elevaciom (STEMI) te mogu izazvati naglu smrt. Simptomi akutnog koronarnog sindroma uključuju smetnje u prsištu s Bruno Mihatović,

5 intervencijskog kardiološkog tima prikaz iskustva ili bez dispneje, mučninu, preznojavanje i sl. Dijagnoza bolesti se postavlja na temelju kliničke slike, EKG promjena i pozitivnih ili negativnih biokemijskih markera. Liječenje uključuje antitrombocitne i antikoagulantne lijekove, nitrate, β blokatore, a kod STEMI i hitnu reperfuziju fibrinolitika, perkutanu intervenciju ili ponekad kirurško premoštenje koronarnih arterija. U radu će biti prikazana invazivna kardiologija u OB prije uvođenja trajnog dežurstva invazivnog kardiološkog tima (2011 i 2012 godina kada su dolazili gostujuči lječnici ) i razdoblja (2013 i 2014 godine kada je uspostavljena trajna pripravnosta za intervencijsku kardiologiju 27/7 u OB ). HKMS - E0001 Sastavio: Niko Car, mag.med.techn. / Odjel za kvalitetu, edukaciju, suzbijanje bolničkih infekcija i vanjske pacijente GLAVNA SESTRA ZDRAVSTVENE USTANOVE Ime i prezime i potpis Kristina Muhoberac, dipl.med.techn. M. P. RAVNATELJ ZDRAVSTVENE USTANOVE Ime i prezime i potpis Doc.prim.dr.sc. Marijo Bekić, dr.med.