SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ BIOLOGIJE

Transcription

1 ISHODI UČENJA SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ BIOLOGIJE OSIJEK,

2 Naziv studijskog programa Nositelj i izvoditelj studija Trajanje studija Obujam/bodovi Uvjeti za upis na studij Naziv koji se stječe završetkom studija Ishodi učenja Kompetencije koje student stječe završetkom studija SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ BIOLOGIJE Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Odjel za biologiju Preddiplomski studij u trajanju od 3 godine odnosno 6 semestara 180 ECTS Četverogodišnje srednje obrazovanje i zadovoljeni uvjeti razredbenog postupka za upis Sveučilišni prvostupnik / prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) Nakon uspješno završenog studijskog programa student će moći: Povezati spoznaje o nasljeđu sa znanjima o strukturi gena i DNA, te povezati organizaciju staničnih struktura i biomolekula s njihovom funkcijom. Predstaviti osnovna saznanja o strukturi, funkciji, klasifikaciji i raznolikosti mikroorganizama i gljiva (Fungi) Objasniti pojmove vezane za morfologiju, anatomiju, histologiju, fiziologiju i evoluciju biljaka i životinja. Razumjeti temeljne postavke ekologije biljaka i životinja, interakcije između biljaka i životinja i okoliša te načine njihove prilagodbe i rasprostranjenosti. Definirati temeljna načela i pojmove: opće, analitičke, anorganske, organske kemije i biokemije. Primijeniti teorijsko i praktično znanje u obradi podataka, njihovoj interpretaciji i odabiru odgovarajućih matematičkih i/ili statističkih metoda u biologiji. Koristiti principe rada najčešće upotrebljavanih laboratorijskih tehnika i instrumentalnih metoda u biologiji i kemiji Planirati i izvoditi terenska istraživanja koja uključuju različite metode uzorkovanja, determinaciju, obradu i pohranu biljnog i životinjskog materijala. Prvostupnici će moći upisati neki od diplomskih studija iz područja prirodnih znanosti polje biologija ili u kombinaciji s drugim ponuđenim poljem (na Odjelu za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ili Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu). Ukoliko je prvostupnik završio preddiplomski studij biologije s izbornim modulom kemija moći će upisati diplomski nastavnički studij biologije i kemije na Odjelu za biologiju. Prvostupnici su kompetitivni za radna mjesta u laboratorijima u svojstvu suradnika-laboranta-tehničara. Prvostupnici su kompetitivni za radna mjesta u nadzornim i stručnim službama zaštićenih područja (Nacionalni parkovi, Parkovi prirode, Županijske javne ustanove itd.) Prvostupnici su kompetitivni za radna mjesta u sklopu gradskih uprava (komunalna poduzeća, zelene površine i dr.) Prvostupnici su kompetitivni za radna mjesta u tvrtkama koje brinu o javnozdravstvenoj i komunalnoj higijeni, veterini te zaštiti bilja (dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, fumigacija i dr.)

3 OBVEZNI PREDMETI Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja FIZIKALNI TEMELJI INSTRUMENTALNIH METODA U BIOLOGIJI BBO103 Preddiplomski studij biologije Prvi Obvezni dr.sc. Vera Cesar, izv. prof. dr.sc. Branimir Hackenberger Kutuzović, docent Jasenka Antunović, asistent mr.sc. Lidija Begović, asistent Selma Mlinarić, asistent Željka Lončarić, asistent dr.sc. Sandra Stepić, viši asistent 4 ECTS Hrvatski i engleski Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: Objasniti važnost primjene prikladnih metoda u biološkim istraživanjima Adekvatno koristiti temeljna znanja iz fizike u korištenju instumentata Opisati, povezati i kritički analizirati osnovne principe rada najčešće upotrebljavanih instrumentalnih metoda Objasniti princip povezanosti između potrebe za određenim tipom rezultata i upotrebe određenih metoda i mjernih instrumenata Analizirati spoznaje dobivene mjerenjima Organizirati korištenje određenih laboratorijskih instrumenata Napraviti plan kombiniranja određenih metoda u svrhu dobivanja cjelovitih podataka Zaključiti o potrebi povezivanja praktičnog rada i učenja teorijske osnove Sadržaj predavanja: Princip rada svjetlosnog mikroskopa, fluorescentnog mikroskopa i elektronskog mikroskopa. Mikroskopija. Princip rada vage. Vaganja. Princip rada ph-metra. phmetriranje. Princip rada termometra. Mjerenje temperature. Princip rada kisikove elektrode. Princip rada spektrometra. Spektrometrija. UV spektrofotometrija. IR i nearir spektrometrija. Princip rada fluorometra. Fluorometrija i spektrofluorometrija. Princip rada elektroforeze. Princip rada centrifuge. Centrifugiranja. Glavni principi kromatografskih tehnika. Tankoslojne kromatografije. Plinske kromatografije. Tekućinske kromatografije. Princip rada atomskog absorbera. Princip rada spektrometra masa. Kombinacije instrumentalnih metoda. Sadržaj praktikuma: Mikroskopiranje. Spektrometrija. UV spektrometrija. nearir spektrometrija. Fluorometrija. Centrifugiranje. Mjerenje ph. Mjerenje koncentracije kisika. Vaganje. Elektroforeza. Izoelektrično fokusiranje. Tankoslojna kromatografija na papiru i na gelu. Kromatografija u stupcu. Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju docent i izvanredni profesor iz biologije uz pomoć asistenata Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju docent, izvanredni ili redoviti profesor uz pomoć asistenata Izrazite masu 0,573 g u mg i μg. Koja je elektroda uobičajena na ph-metrima? Što je kontaktni termometar?

4 U kojem dijelu spektra zelena boja najviše reflektira? Kojem dijelu spektra pripada svjetlost valne duljine 610 nm? Kako glasi Lambert-Beer-ov zakon? Što je monokromator? Koje su karakteristike tankoslojne kromatografije? Kako se zove pločica s definiranim mjestima adsorbirane tvari (bendovima)? Na shematskom prikazu rotora znakom x označite kako bi razmjestili 6 uzorka koje trebate centrifugirati: Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) Što je indeks loma? Što je okular? Koje komponente čine kondenzor? Što je numerička apertura? Kakvu svjetlost koristifluorescentni mikroskop za dobivanje slike objekta? Zašto je elektronski mikroskop dobio je naziv elektronski? Što je na nativnu elektroforezu u poliakrilamidnom gelu O čemu ovisi gibanje čestica u električnom polju? Koje su karaktristike SDS elektroforeze? Za kakva mjerenja se koristi kisikova elektroda? CILJ: Instrumentalne metode nezaobilazan su subjekt svakog suvremenog biološkog istraživanja. Student će u ovom kolegiju upoznati i naučiti osnovne principe rada najčešće upotrebljavanih instrumentalnih metoda od kojih će većinu primjenjivati pri radu u praktikumima tijekom daljeg studija. Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan 2 1 ukupno Način polaganja ispita Pismeni i usmeni SKOOG A.D., HOLLER F.J., NIEMAN A.T., 1998: Principles of Instrumental Obvezna literatura Analysis, Saunders Golden Sunburst Series. RUZIN, S.E., 1999: Plant Microtechnique and Microscopy. Oxford University Press, New York, Oxford. Preporučena literatura MAC DONALD, 1975: Fizika za biologe i medicinare, Školska knjiga, Zagreb. RICKWOOD, D., FORD, T.C., STEENSGAARD, J., 1994: Centrifugation: esential data, John Wiley & Sons, Chicester - New York. RUBBI, C.P., 1994: Light microscopy: essential data. John Wiley & Sons, Chicester New York. ŠTRAUS B., STAVLJENIC-RUKAVINA A., PLAVŠIC F., 1997: Analiticke tehnike u klinickom laboratoriju, Medicinska naklada, Zagreb.

5 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje BIOLOGIJA STANICE BBO104 Preddiplomski studij biologije Prvi Obvezni dr.sc. Vera Cesar, izv.prof. Jasenka Antunović, asistent mr.sc. Lidija Begović, asistent Selma Mlinarić, asistent 6 ECTS Hrvatski i engleski Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: Objasniti važnost primjene spoznaja o građi i funkciji stanica u živome svijetu Adekvatno koristiti temeljnu biološku terminologiju Opisati, povezati i kritički analizirati osnovne znanstvene spoznaje o građi i funkciji stanica Objasniti princip dinamičke povezanosti između struktura i njihovog funkcioniranja u stanici Analizirati spoznaje o kontinuitetu staničnih procesa Promatrati stanične strukture mikroskopom Napraviti preparate za mikroskopsku analizu Zaključiti o potrebi povezivanja praktičnog rada i učenja teorijske osnove Sadržaj predavanja: Kemijski sastav stanice. Pregledni plan stanične organizacije: protocite, eucite. Kompartimentizacija stanice. Organizacija i kemizam biomembrana. Oblici transporta kroz biomembranu. Citoskelet. Struktura i funkcija interfazne jezgre: kromosomi, DNA i geni. Kontrola genske ekspresije. Stanični ciklus. Replikacija. Transkripcija. Mitoza i endomitoza. Mejoza i crossing-over. Endoplazmatski retikulum, ribosomi i biosinteza proteina. Golgijev sustav, lizosomi, peroksisomi, glioksisomi, vakuole. Mitohondriji: ultrastruktura i funkcija. Stanična energetika. Plastidi i plastidni pigmenti. Ultrastruktura kloroplasta i fotosinteza. Diferencijacija stanica, kontrola rasta i kancer. Stanična imunost. Sadržaj praktikuma: Upotreba svjetlosnog mikroskopa: okularni i objektni mikrometar. Moćrazlučivanja i upotreba imerzijskog objektiva. Korištenje stereomikroskopa i fotodokumentacija. Protocite i eucite. Biomembrane: vitalno bojenje, granična plazmoliza. Interfazna jezgra. Mitoza. Izrada citoloških preparata. Endomitoza. Mitotska aktivnost: izračunavanje mitotskog indeksa. Mejoza. Crossing-over. Plastidi: kromoplasti, leukoplasti, etioplasti. Kloroplasti i fotosintetski pigmenti. Upotreba fluorescentnog mikroskopa. Izolacija kloroplasta. Centrifugiranje. Elektroforetsko razdvajanje proteina. Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanredni ili redoviti profesoruz pomoć asistenata Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanredni profesor iz biologije uz pomoć asistenata Koristeći imerzijsko ulje mikroskopirali ste i izmjerili duljinu bacillusa koja je iznosila 2 podjeljka okularne skale. Baždarenjem pomoću objektnog mikrometra odredili ste da 1 podjeljak okularne skale ima duljinu 0.82 μm. Koji objektiv ste koristili i kolika je duljina mjerenih bacillusa? Što je radna daljina mikroskopa?

6 Što je osnovna građevna jedinica biopolimera: amiloze, amilopektina, Primjer provjere i glikogena i celuloze? vrjednovanja Koji organizmi pripadaju u eubakterije? Što je nukleoid? Od čega se sastoje biomembrane? Što je kolesterol? Što je olakšana difuzija? Kako molekula glukoze prolazi kroz biomembranu? Gdje se nalaze molekule celuloza sintetaze? Što je citoskelet? Koje su karakteristike biljnih stanica? Što je hitin? Što je heterokromatin? Od čega je građena DNA? Što su vodikove veze? Od čega je građennukleosom? Kako se sintetizira 5'-->3' lanac DNA? Što su DNA-vezujući proteini? Koja je funkcija kinetohornih mikrotubula? Što je sinptonemalni kompleks? Nacrtajte par subtelocentričnih kromosoma na kojima se crossing-over dogodio na duljem kraku u diplotenu, dijakinezi i metafazi I. Koje su karakteristike sestrinskih kromatida? Što je transkripcija? Koja je uloga promotora Koja je funkcija ρ proteina? Nacrtajte strukturnu formulu dezoksiadeninozinmonofosfata. Što je ori? Kako su građeni "aktivirani" nukleotidi? Kako djeluje DNA polimeraza I? Opišite rad DNA ligaze. Što su spliceosomi? Koja je funkcija jezgrinih pora? Kako je građen ribosom? Nabrojite adaptorske molekule. Koji su organeli autonomne citoplazmatske uklopine? Gdje se događa glikozilacija proteina? Koji enzimi se nalaze u peroksisomima? Gdje se nalaze lipokromi? Opišite etioplaste? Što je ubikinon? Koja je funkcija enzima Rubisco? Opišite necikličku fosforilaciju. Koliko molekula piruvata nastaje procesom glikolize od jedne molekule glukoze? Koja je funkcija ATP sintaze? CILJ: Zadaća kolegija je dati temeljna znanja o gradi, strukturi i funkciji Opća i posebna znanja stanice, osnovnejedinice života. Posebno je važno da studenti usvoje princip koja se stječu na kolegiju/ dinamičke povezanosti izmeđustruktura i njihovog funkcioniranja u stanici, te opće i specifične da usvoje spoznaju o kontinuitetu staničnih kompetencije (cilj) procesa. Poseban cilj praktikuma je samostalan rad studenata u smjeru razumijevanja ivizualizacije dogadanja u stanici. Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan 3 3 ukupno 45 45

7 Način polaganja ispita Obvezna literatura Preporučena literatura Praktični, pismeni i usmeni ALBERTS, B., BRAY, D., LEWIS, J., RAFF, M., ROBERTS, K., WATSON, J.D., 1994: Molecular biology of the cell. 3rded. Garland Publishing, Inc., New York London. COOPER, G., HAUSMANN, R., 2004: Stanica molekularni pristup. Medicinska naklada Zagreb. HILYARD, N.C., BIGGIN, H.C., 1989: Fizika za biologe. Školska knjiga, Zagreb. IKIC, D., PAVELIC, K., SPAVENTI, R., 1989: Onkogeni i faktori rasta. Globus, Zagreb. DENFER, D., ZIEGLER, H., 1991: Botanika: morfologija i fiziologija. Školska knjiga, Zagreb. PAVELIC, K., SPAVENTI, R., 1992: Molekularna onkologija. Globus, Zagreb. RUBBI, C.P., 1994: Light microscopy: essential data. John Wiley & Sons, Chicester New York. BOWES, B.G., 1996: A colour atlas of plant structure. Manson Publishing, London. CAMPBELL, N.A., 1996: Biology, 4th ed. Benjamin/Cummings Publishing Co., Menlo Park, CA. DENIS, D.T., TURPIN, D.H., LEFEBVRE, D.D., LAYZELL, D.B., 1997: Plant metabolism. 2nd ed. Longman, Edinburgh Gate, Hralow. VOET, D., VOET J.G., 2004: Biochemistry, 3rd ed. John Wiley & Sons, Inc. New York.

8 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja MIKROBIOLOGIJA BBO105 Preddiplomski studij biologije Prvi Obvezni doc. dr. sc. Ljiljana Krstin, doc. dr. sc. Goran Palijan Zorana Katanić, asistent Ivana Turković Čakalić, stručni suradnik 4 ECTS Hrvatski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Definirati i opisati temeljne pojmove iz slijedećih mikrobioloških tema: a) morfologija i struktura bakterijskih stanica, b) fiziologija bakterija, c) utjecaj fizičkih i kemijskih čimbenika na bakterijske stanice, d) osnovna svojstva virusa i subviralnih infektivnih čestica, e) životni ciklus virusa, f) tipovi virusnih genoma, g) onkogeni virusi, h) epidemiologija virusnih i bakterijskih zaraznih bolesti. Samostalno obavljati laboratorijski rad s virusima i bakterijama. Upoznavanje s kolegijem Morfologija, struktura i fiziologija bakterijske stanice Uloga bakterija u životu prirode i čovjeka Glavni oblici bakterija, tehnike bojanja Bakteriologija vode Antibiogram Identifikacija pojedinih bakterija i virusa Glavna svojstva virusa, morfologija i struktura virusnih čestica Metode uzgoja i prijenosa biljnih virusa Simptomatologija virusnih bolesti Serološke metode u istraživanju virusa Virusne stanične uklopine Epidemiologija pojedinih virusnih bolesti Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć asistenta i stručnog suradnika Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć asistenta 1. Čvrsti bakteriološki medij sadrži: a) više od 20 % agara b) 10 do 20 % agara c) 0.1 do 0.2 % agara d) 1 do 2 % agara 2. Francesco Redi, Louis Jablot i Louis Pasteur su zaslužni za: a) razvoj teorije fermentacije b) obaranje teorije spontane generacije c) razvoj abiogeneze d) otkriće prvih antibiotika 3. Vanjski sloj bakterijske stanice se sastoji od:

9 Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) a) sluzavog omotača i kapsule b) glikokaliksa, stanične stijenke i membrane c) vanjske i unutrašnje membrane d) G + i G - stanične stijenke 4. Zaokružite točnu tvrdnju o veličini, morfologiji te svojstvima virusa: a) prosječni promjer virusnih čestica je u rasponu od µm b) virusi su obvezni paraziti c) virusi imaju staničnu građu d) virusi ikozaedralne simetrije štapićastog su oblika 5. Povežite pojmove: a) Dmitrij Ivanovski, b) prvi otkriveni animalni virus, c) Edward Jenner, d) virus žute groznice virus slinavke i šapa prvi otkrio postojanje virusa (virus mozaika duhana TMV) prvi otkriveni virus čovjeka razvio cjepivo protiv velikih boginja 6. Virus se od stanice do stanice u zaraženoj biljci širi: a) provodnim elementima b) plazmodezmijama c) floemom d) ksilemom Mikroorganizmi su najjednostavniji oblici života, zato je posebno važno da studenti dobiju znanja o njihovoj strukturi, funkciji i klasifikaciji kao i temeljima organizacije života. Također, vrlo je važna spoznaja o graničnim formama između živog i neživog. Studenti će dobiti osnovna saznanja o bakterijskim, biljnim i animalnim virusima te subviralnim patogenima. Poseban cilj praktikuma je samostalan rad studenata u praktičnoj manipulaciji mikroorganizmima. Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan 2 2 ukupno Način polaganja ispita Pismeni i usmeni Obvezna literatura Juretić N. (2002) Osnove biljne virologije; Duraković S. (1999) Opća mikrobiologija Preporučena literatura Znanstveni radovi iz područja mikrobiologije

10 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) OPĆA ZOOLOGIJA BO106 Preddiplomski studij biologije Prvi Obvezni dr. sc. Enrih Merdić, izv.prof. mr. sc. Nataša Turić, viši asistent Goran Vignjević, asistent 6 ECTS Hrvatski i engleski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Definirati i opisati što je život i razlikovati životinjske oblike Naučiti osnove sistematike s posebnim osvrtom na sistematiku zoologije Objasniti ishvatiti pojamove vrsta, podvrsta i porodica Shvatiti izolacijske mehanizme Upoznati podjelu životinjskog carstva Proučiti osnovna tkiva te povezati strukturalni i funkcionalnu stranu tkiva Analizirati usporediti i shvatiti funkcionalnu kompleksnost života kroz proučavanje organiskih sustava Otkriti razloge osnovnih oblika ponašanja životinja Unutar kolegija se objašnjava što je život, raznolikost životinjskih oblika, Uvodi se u osnove sistematike gdje objašnjavaju pojmovi vrsta, podvrsta, sistematske kategorije, specijacija, izolacijski mehanizm i nonenklatura. Upoznavanje s podjelom životinjskog carstva. U poglavlju histologije daju se temeljne odrednice građe i funkcioniranja osnovnih tkiva. Objašnjava se strukturalna i funkcionalna kompleksnost životinjskih organizama kroz analizu organskih sustava: pokrovni, potporni, mišićni, živčani, osjetni, probavni, dišni, optjecajni, izmetni, hormonalni i rasplodni. Na kraju studenti se upoznaju s osnovnim značajkama ponašanja životinja. Nastava se izvodi na Odjelu za biologiju u učionici i praktikumu Nastavu izvodi izvanredni profesor iz biologije, dva asistenta i dva stručna savjetnika Studenti imaju kolokvij svaki dan i to ono gradivo koje su čuli na predhodnom predavanju i praktikumu. Na kraju tjedna je veliki tjedni kolokvij (trećina gradiva) Ukupno postoje tri velika kolokvija Ukoliko studenti polože sva tri kolokvija oslobođeni su pisanja pismenog dijela ispita. Kako se koriste biokemijske analize u sistematici Kakvi su homologni a kakvi analogni organi? Navedite neke probleme kod određivanja životinja Navedi oblike pokretanja kod životinja Koje su funkcije pokrovnog sustava Koja je razlika a koja je sličnost intracelularne i ekstracelularne probave Nabroj oblike molekularnih prenosa informacija u organizmu Opiši nespolno razmnožavanje i usporedi s spolnim U okviru ovog kolegija studenti se trebaju upoznati s osnovnim pojmovima zoolološke znanosti koji u mu potrebni za razumijevanje učenja svih zooloških disciplina. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 3 3 ukupno Način polaganja ispita Ispit se sastoji iz tri dijela: praktični (gradivo praktikuma) te pismeni i usmeni.

11 Obvezna literatura Preporučena literatura MATONIČKIN, I., ERBEN, R. 2002: Opća zoologija. Školska knjiga, Zagreb. MILLER, S., HARLEY, J.P. 1996: Zoology. WCB Mc. Graw Hill Companiec Inc. Boston. RAVEN, P.H., JOHNSON G.B., 1996: Biology. WCB Mc. Graw Hill Companiec Inc. Boston. HABDIJA, I., PRIMC-HABDIJA, B., RADANOVIĆ, I., VIDAKOVIĆ, J., KUČINIĆ, M., ŠPOLJAR, M., MATONIČKIN, R., MILIŠA, M., 2004: Protista Protozoa i Metazoa Invertebrata. Funkcionalna građa i praktikum. Meridijani, Samobor.

12 Naziv kolegija KVANTITATIVNA BIOLOGIJA 1 Šifra BBO208 Studij Sveučilišni preddiplomski studij biologije Semestar Drugi Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija dr.sc. Tarzan Legović, prof. i dr.sc. Branimir K. Hackenberger, docent Suradnici na kolegiju Željka Lončarić, asistent Obujam / ECTS 4 ECTS Jezik Hrvatski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Definirati i opisati temeljne pojmove iz osnova matematičke analize (funkcije, derivacije, integrali) Naučiti osnovne funkcije te njihova svojstva, te primjenu u biologiji Naučiti derivirati i razumjeti pojam derivacije, te primjenu u biologiji Ishodi učenja Naučiti osnove integriranja, te primjenu integrala u biologiji Primijeniti integrale na problematiku vezanu uz biologiju Skicirati grafove funkcija koristeći diferencijalni račun i svojstva elementarnih funkcija Naučiti definirati i primijeniti osnovne parametarske i neparametarske statističke testove Repetitorij matematičke analize, funkcije, funkcije više varijabli. Derivacije Integrali Diferencijalne jednadžbe Uvod u statistiku (teorija vjerojatnosti, podaci, osnovna svojstva podataka, kombinatorika) Uzorkovanja, dizajn eksperimenta, Statistička i praktična značajnost, F test, t test, hi kvadrat test Sadržaj kolegija Statistička i praktična značajnost. t-test. Analiza varijance. (nastavne cjeline) Metoda najmanjih kvadrata, ANOVA, MANOVA, Spearmanov test, korelacija Laplaceova transformacija. Eulerova metoda. Metoda najmanjih kvadrata. Neparametarska statistika, Wilcoxonovi testovi, Krsuskal-Wallisov test, Friedmanov test, Poissonov test, Binomialni test, Analiza vremenskih serija, Cluster analiza. Wilcoxonovi testovi. Spearmanov test, Krsuskal-Wallisov test. Friedmanov test. Poissonov test. Binomialni test. hi2-test, Cochrainov test. Analiza vremenskih serija. Cluster-analiza. Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora i docenta iz biologije uz pomoć asistenta Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora i docenta iz biologije uz pomoć asistenta 1. Ulovili ste 3 šarana (Cyprinus carpio) na ribnjaku i izvagali ih, te dobili ove rezultate: 5 kg, 3.2 kg i 2 kg. Koliko šarana treba uloviti i izvagati kako bi se mogla procijeniti prosječna masa svih šarana na ribnjaku, tako da pogreška srednje vrijednosti ne bude veća od 5% srednje vrijednosti. 2. Riješite sljedeće: a)

13 b) 3. Izračunajte derivacije sljedećih funkcija: a) b) 4. Izračunajte sljedeće: a) b) Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju /opće i specifične kompetencije (cilj) Stjecanje osnovnih znanja iz područja matematičke analize i primjene u biologiji. Stjecanje teorijskog i praktičnog znanja u obradi podataka, njihovoj interpretaciji i odabiru odgovarajućih matematičkih i/ili statističkih metoda. Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan 2 1 ukupno Način polaganja ispita Pismeni i usmeni SIMON, W., 1986: Mathematical Techniques for Biology and Medicine, General Publishing Company, Toronto. Obvezna literatura BRITTON, F.N., 2003:Essential Mathematical Biology, Springer Verlag, London. ŠOŠIC, I., 2004: Primijenjena statistika, Školska knjiga, Zagreb. BOHL, E., 2001: Mathematik in der Biologie, Springer Verlag, Berlin. Preporučena literatura QUINN, P.G., 2002: Experimental Design and Data Analysis for Biologists, Cambridg University Press, Cambridge.

14 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja GENETIKA BBO210 Preddiplomski studij biologije Drugi Obvezni dr.sc. Vera Cesar, izv. prof. Jasenka Antunović, asistent mr.sc. Lidija Begović, asistent Selma Mlinarić, asistent 4 ECTS Hrvatski i engleski Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: Objasniti važnost primjene spoznaja o pojavama i zakonima nasljeđivanja, tj. prijenosa nasljednih osobina s generacije na generaciju Adekvatno koristiti temeljnu genetičku terminologiju Opisati, povezati i kritički analizirati osnovne znanstvene spoznaje o razlučivanju genetskih i okolinskih utjecaja Prakticirati naučeno teoretsko znanje za rješavanje genetičkih problema Analizirati povezanost između genoma i načina ekspresije pojedinih gena Staviti u odnos djelovanje pojedinog gena i skupine gena Zaključivati o složenim mehanizmima utjecaja na strukturu genoma Zaključiti o potrebi povezivanja praktičnog rada i učenja teorijske osnove Sadržaj predavanja: Geni i kromosomi: struktura i funkcija. Prijenos genetičkog materijala. Gametogeneza. Nasljeđivanje jednog gena: I. Mendelov zakon, intermedijarno križanje, kodominantni geni, test križanja. Zakon neovisne segregacije: II. Mendelov zakon, dihibridno križanje. Vezani geni i crossing-over. Rekombinacija gena. Mehanizmi genske rekombinacije u mikroorganizama: konjugacija, transformacija, transdukcija. Mehanizmi genske regulacije. Nuklearna i ekstranuklearna DNA. Mutageni i mutacije. Mutacije sensus stricto: adicija, delecija, frame-shift. Kvantitativne i kvalitativne promjene strukture kromosoma: duplikacija, delecija, translokacija, inverzija. Promjene broja kromosoma: euploidije, aneuploidije. Humana genetika: krvne grupe, HLA sustav, sindromi posljedica genetickih abnormalnosti. Geneticki inženjering, kloniranje. Populacijska genetika: kvalitativni i kvantitativni geni, ravnoteža i frekvencija gena. Sadržaj praktikuma: Citološka osnova nasljeđivanja. Gametogeneza. Monohibridno križanje. Dihibridno križanje. X 2 test. Vezani geni. Frekvencija rekombinanti. Vinska mušica. Mehanizmi determinacije spola. Barovo tijelo. Genska rekombinacija u bakterija. Kartiranje bakterijskog kromosoma. Uzgoj bakterija za potrebe genetičkih istraživanja. Replica plating. Kvantitativne i kvalitativne promjene strukture kromosoma. Izrada citoloških preparata. Promjene broja kromosoma. Humani kariotip. Odredivanje krvnih grupa. Postavljanje biljne kulture in vitro. Analiza frekvencije kvalitativnih (Hardy-Weinbergovaformula) i kvantitativnih (varijacijski poligon) gena u populaciji. Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanredni profesor iz biologije uz pomoć asistenata Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanredni ili redoviti profesor uz pomoć asistenata Nacrtajte strukturnu formulu odsječka molekule DNA u kojem je vidljivo komplementarno sparivanje AT i CG dučičnih baza.

15 Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) Koje su funkcije DNA polimeraze I? Što je promotor? Gdje se odvija transkripcija u eucitama? U kojem procesu sudjeluju spliceosomi? Što je amplifikacija gena? Kako je regulirana kontrola genetičke varijacije u prirodnoj populaciji? Što je merozigota? Što je i gdje se nalazi SAT zona? Opišite megasporogenezu? Tijekom kojeg procesa se događa nezavisna segregacija gena? Objasnite funkcioniranje ABO sustava krvnih grupa? Opišite Hershey i Chase -ov pokus. Crvene oči kod vinske mučice određuje spolno vezani gen, a njegov recesivni alel određuje bijele oči. Gen za zakržljala krila je dominantan i nalazi se na jednom od autosoma, a njegov recesivni alel određuje normalna krila. Kakve mušice i u kojim omjerima se očekuju pri križanju dihibridne ženke i mužjaka crvenih očiju i normalnih krila? Navedite primjer negativne inducibilne kontrole transkripcije. Nacrtajte shemu rada odabranog primjera. CILJ: Povezivanje spoznaja o nasljedu sa znanjima o strukturi gena i DNA, te o njihovom funkcioniranju glavni je cilj kolegija. Prakticiranje teoretskog znanja za rješavanje genetičkih problema. Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan 2 2 ukupno Način polaganja ispita Pismeni i usmeni CAMPBELL, N.A., 1996: Biology. 4th ed. Benjamin/Cummings Publishing Obvezna literatura Co., Menlo Park, CA. LEWIN, B., 2000: Genes VII. Oxford University Press Inc., New York. Preporučena literatura WINNACKER, E.L., 1987: From genes to clones: introduction to gene technology. VCH Verlagesellschaft mbh, Weinheim New York. JONES, R.N., KARP., A., 1988: Introducting genetics. John Murray Ltd., London. GRIFFITHS, A.J.F., MILLER, J.H., SUZUKI, D.T., LEVONTIN, R.C., GELBART, W.M., 1993: An introduction to genetic analysis. 5th ed. W.H. Freeman & Co., New York. ALBERTS, B., BRAY, D., LEWIS, J., RAFF, M., ROBERTS, K., WATSON, J.D., 1994: Molecular biology of the cell. 3rd ed. Garland Publishing, Inc., New York London. ZERGOLLERN, LJ. i sur., 1994: Humana genetika. Zagreb. FOSTER, G.D., TWELL, D., 1996: Plant gene isolation: principles and practice. John Wiley&Sons, Chicester New York. HUGES, M.A., 1996: Plant molecular genetics. Longman, Edinburgh gate, Harlow. BERG, J.M., TYMOCZKO, J.L., STRYER, L., Biochemistry, 5th ed. Freeman & Co., New York. VOET, D., VOET J.G., 2004: Biochemistry, 3rd Edition. John Wiley & Sons, Inc. New York.

16 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja ANATOMIJA BILJAKA BBO210 Preddiplomski studij biologije Drugi Obvezni dr. sc. Melita Mihaljević, docent Tanja Žuna Pfeiffer, asistent Dubravka Špoljarić, asistent Vanda Cvijanović, stručni suradnik 4 ECTS Hrvatski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Definirati temeljne pojmove iz botanike i botaničke nomenklature. Opisati svojstva, građu i funkcije biljne stanice. Usporediti građu i svojstva biljne i životinjske stanice. Opisati anatomsku građu vegetativnih organa biljaka, biljnih tkiva i struktura te njihovu funkciju. Načiniti svježe mikroskopske preparate različitih biljnih tkiva. Dokazati prisutnost različitih spojeva u biljnim stanicama i tkivima pomoću specifičnih reagensa. Razlikovati na preparatu, proučiti i opisati strukture karakteristične za biljnu stanicu, tkiva i vegetativne organe. Nacrtati uočene strukture i promjene te označiti crteže. Upoznavanje s kolegijem. Botanika u okviru biologije, razdioba botanike, sistematika. Opće osobine biljaka. Organizacija i funkcija biljnih eucita. Biljna stanica - stanična stijenka, stanični organeli. Vrste, svojstva i funkcije biljnih tkiva. Anatomija korijena. Anatomija stabljike primarne građe. Anatomija stabljike sekundarne građe. Anatomija lista. Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć asistenta Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć asistenta 1. Karakteristike stanične stijenke (zaokruži netočan odgovor): a) daje stanici čvrstoću i oblik b) razvijena je i u biljnim i životinjskim stanicama c) građena je od celuloze i pektina d) nemaju je rasplodne stanice mnogih alga. 2. Primarnim meristemima ne pripadaju: a) vršni meristemi b) bočni meristemi c) felogen d) interkalarni meristemi. 3. U primarna pokrovna tkiva ubrajamo i. 4. Stomatalni aparat građen je od: a) b c)

17 5. Sekundarni ksilem izgrađen je od: mrtvog dijela:, i te živog dijela: i. 6. Pridruži tip dlake karakterističan za pojedinu biljnu vrstu : a) pelargonija (Pelargonium zonale) 1. etažne dlake b) broćika (Galium aparine) 2. "T" dlake c) divizma (Verbascum phlomoides) 3. žljezdaste dlake d) hmelj (Humulus lupulus) 4. čekinjaste dlake 7. Koncentrične žile su građene, a bikolateralne. 8. Označite dijelove na slici poprečnog prereza kroz višegodišnju grančicu lipe (Tilia cordata). Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) Razvijanje sposobnosti samostalnog rada. Mikroskopiranje s ciljem razvijanja sposobnosti promatranja, uočavanja te povezivanja i zaključivanja. Priprema i izrada svježih mikroskopskih preparata biljnih tkiva. Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan 2 2 ukupno Način polaganja ispita Pismeni i usmeni DENFER, D., ZIEGLER, H., 1988: Botanika: morfologija i fiziologija. Školska Obvezna literatura knjiga, Zagreb. MOORE R., CLARK, W.D., STERN, K.R., VODOPICH, D., 1995: Botany. Wm. C. Brown Communications, Inc., Dubuque. BAČIĆ, T., 2003: Morfologija i anatomija bilja, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek. Preporučena literatura LEPEDUŠ, H., CESAR, V., 2010: Osnove biljne histologije i anatomije vegetativnih organa. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, Osijek.

18 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja MORFOLOGIJA BILJAKA S TERENSKOM NASTAVOM BBO213 Preddiplomski studij biologije Drugi Obvezni dr. sc. Melita Mihaljević, docent Tanja Žuna Pfeiffer, asistent Dubravka Špoljarić, asistent Vanda Cvijanović, stručni suradnik 4 ECTS Hrvatski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Opisati morfološku građu biljnih organa - korijena, stabljike, lista, cvijeta, cvata i ploda. Definirati i opisati funkcije biljnih organa i njihovih metamorfoza. Promatrati biljni materijal, uočiti karakteristične strukture i promjene te ih nacrtati i označiti crteže. Razlikovati tipove izdanka (palme, drveta, grmovi, polugrmovi, monokarpne i polikarpne zeleni). Prepoznati i imenovati biljne vrste te ih svrstati u osnovne sistematske kategorije. Sakupiti biljni materijal te izraditi herbarij i zbirku sjemenki i plodova. Istraživati na terenu te razlikovati tipove vegetacije i prilagodbe biljaka na kopnena, vodena/močvarna staništa. Koristiti stručnu botaničku literaturu i standardne ključeve za determinaciju biljaka. Upoznavanje s kolegijem Morfologija korijena Morfologija izdanka Drveće i zeleni Morfologija stabljike Morfologija lista Cvijet golosjemenjača Cvijet kritosjemenjača Cvatovi Ramnožavanje biljaka, oprašivanje i oplodnja biljaka Morfologija ploda Sjemenke i plodovi Terenska nastava zeljaste i drvenaste biljke (francuski i engleski tip parka, poplavna područja uz Dravu, Park prirode Kopački rit) Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć asistenata i stručnog suradnika Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć asistenata 1. Kako dijelimo biljke s obzirom na dužinu trajanja života izdanka i stupanj odrvenjenosti stabljike? 2. Navedite tipove metamorfoze korijena. 3. Pridružite biljnu vrstu tipu lista: a) igličasti 1. jasen

19 b) dlanasto sastavljen 2. divlji kesten c) neparno perasto sastavljen 3. smreka d) razdijeljen 4. gorski javor. 4. Napiši cvjetnu formulu cvijeta na osnovu sljedećih karakteristika: a) zigomorfna simetrija b) dvospolan cvijet c) vjenčić građen od pet međusobno sraslih latica d) čaška građena od pet međusobno sraslih lapova e) devet prašnika sraslih u cijev i jedan slobodan f) podrasla plodnica građena od jednog plodnog lista. 5. Prema crtežu odredi tipove cvata i imenuj vrstu biljke za koju je cvat karakterističan. 6. Maslačak (Taraxacum officinale L.) ima list, cvjetove skupljene u cvat i plod koji nazivamo. 7. Heterostilija je pojava, a nalazimo je kod. 8. Na crtežu označite dijelove klice. Razvijanje sposobnosti promatranja, uočavanja te povezivanja i zaključivanja Opća i posebna znanja kroz samostalan i timski rad pri terenskim istraživanjima. koja se stječu na kolegiju/ Služenje stručnom botaničkom literaturom i standardnim ključevima za opće i specifične determinaciju biljaka. kompetencije (cilj) Prikupljanje, determinacija biljnog materijala te izrada herbarija i zbirki. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 1 2 ukupno Način polaganja ispita Pismeni i usmeni DENFER, D., ZIEGLER, H., 1988: Botanika: morfologija i fiziologija. Školska Obvezna literatura knjiga, Zagreb. MOORE R., CLARK, W.D., STERN, K.R., VODOPICH, D., 1995: Botany. Wm. C. Brown Communications, Inc., Dubuque. BAČIĆ, T., 2003: Morfologija i anatomija bilja, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek. BOWES, G.B., 1996: A colour atlas of plant structure. Manson Publishing, Preporučena literatura London. DOMAC, R., 2002: Flora Hrvatske. Prirucnik za odredivanje bilja. 2. izd. Školska knjiga, Zagreb. NIKOLIĆ, T. ur. : Flora Croatica Database (URL Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu.

20 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) BESKRALJEŽNJACI BBO314 Preddiplpmski studij biologije Treći Obvezni dr. sc. Jasna Vidaković, prof. dr. sc. Dubravka Čerba, viši asistent Barbara Vlaičević, asistent Anita Galir Balkić, asistent Ivana Turković Čakalić, stručni suradnik 6 ECTS Hrvatski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći Razlikovati predstavnike različitih koljena beskralježnjaka. Uočiti različite prilagodbe kod kopnenih i vodenih beskralježnjaka na posebne uvjete staništa. Povezati anatomske prilagodbe povezane s načinom hranjenja (procjeđivači, usitnjivači, strugači, predatori) sa stilom života (sjedilački, polusjedilački, pokretni). Povezati procese tagmatizacije kod Arthropoda s prelaskom života iz vode na kopno. Prepoznati isključivo morske svojte beskralježnjaka obzirom na organe za osmoregulaciju. Prepoznati anatomske i morfološke značajke nametničkih beskralježnjaka. Povezivati anatomskih i morfoloških značajki beskralježnjaka s njihovim položajem u trofičkim nivoima svih tipova ekosustava. Samostalno izrađivati trajne i polutrajne preparate. Služiti se samostalno ključevima za determinaciju beskralježnjaka svih tipova ekosustava. Na temelju usvojenih znanja moći će povezati evolucijske srodstvene odnose između Echinodermata, Hemichordata i Chordata. Sadržaj predavanja: Opće osobine Protozoa. Anatomske i morfološke osobine Spongia (Porifera). Cnidaria kao diploblastični Metazoa. Anatomske i morfološke osobine Platodes s posebnim osvrtom na Neodermata. Koljeno Aschelminthes u svjetlu novih saznanja. Koljeno Mollusca anatomske i morfološke promjene povezane s načinom života. Komparativni pregled Oligochaeta, Polychaeta i Hirudinea. Značajke Arthropoda obzirom na procese tagmatizacije. Amandibulata i Mandibulata anatomske i morfološke značajke obzirom na tipove staništa, s posebnim osvrtom na nametničke člankonošce. Insecta adaptivna radijacija, morfologija i anatomija. Echinodermata radijalno simetrični deuterostomija s bilateralno simetričnom ličinkom i promjenjivim vezivnim tkivom. Sadržaj praktikuma: Protozoa funkcionalna građa, kretanje, hranjenje i razmnožavanje. Spongia anatomske i morfološke značajke isključivo vodenih organizama (akviferni sustav). Cnidaria diploblastični, primarno radijalno simetrični planktonski i nektonski organizmi. Platodes komparativni pregled anatomskih i morfoloških osobina obzirom na stil života (slobodnoživući, vanjski i isključivo unutrašnji nametnici). Aschelminthes raznolikost građe i funkcije. Mollusca komparativna anatomija i morfologija vodenih i kopnenih organizama, s posebnim osvrtom na Cephalopoda kao isključivo morskih predatora.

21 Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Annelida poredbena anatomija i morfologija maločetinaša, mnogočetinaša i pijavica. Arthropoda sličnosti i razlike u vanjskoj građi tijela štipavaca, pauka i grinja; nižih i viših rakova, i kukaca. Echinodermata osnovni plan građe tijela i unutrašnja funkcionalna građa, komparativno: stapčari, zvjezdače, zmijače, ježinci i trpovi. Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora iz biologije uz pomoć asistenata i stručnog suradnika Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora iz biologije uz pomoć asistenata i stručnog suradnika 1. Dopunite u tekstu pojmove koji nedostaju. Protozoa su. Tradicionalno su podijeljeni u četiri :,, i. Podjela se temelji na. Citoskelet je izgrađen od, i. Hrane se, i. Organeli za osmoregulaciju i ekskreciju su. Apikomplexa imaju za prodiranje u stanicu domadara. Uzročnici malarije pripadaju rodu. Ciliata se od ostalih praživotinja razlikuju po, i. Načini prijenosa nametničkih praživotinja su:, i. Primjer provjere i vrjednovanja 2. Zaokružite točan odgovor (jedan). Spongia (Porifera) su: a) životinje na organizacijskom nivou stanice. b) hoanoderma je izgrađena od pinakocita i porocita. c) leukon tip ima spongocel. d) isključivo se razmnožavaju spolno. e) imaju egzoskelet. f) točni su odgovori a), c) i e) g) točni su odgovori b) i c) h) točni su odgovori d) i e) i) točni su odgovori a) i c) j) svi su odgovori točni k) niti jedan odgovor nije točan 3. Navedite latinsko ime jedne slatkovodne i jedne morske spužve. 4. Navedite latinsko i hrvatsko ime jednog koralja. 5. Označite je li iznesena tvrdnja točna (T) ili netočna (N). 1. Cnidaria su diploblastične mnogostanične životinje. T N 2. Anthozoa imaju i meduzu i polip. T N 3. Skifopolip i hidropolip imaju ektodermalno ždrijelo. T N 4. Stijenka tijela izgrađena je od epiderma, mezogleje i gastroderma. T N 5. Skifopolip ima gastrovaskularnu šupljinu podijeljenu sa 4 teniole. T N 6. Zaokružite skupine koje ne pripadaju oblenjacima. Nematoda Hirudinea Monoplacophora Kinorincha Digenea Rotatoria Priapulida Errantia Lophophorata Gastrotricha

22 7. Dopunite u tekstu pojmove koji nedostaju. Plošnjaci su blastične životinje. Imaju simetrično tijelo. Tjelesna šupljina je jer je. Strukture za ekskreciju su. Probavilo je, a građa probavila je važna za klasifikaciju. U plošnjake ubrajamo, i. Neoderm posjeduju. Opistohaptor je struktura koja se nalazi na dijelu tijela, a posjeduju je. Lymnaea truncatula je važna za razvojni ciklus. Skoleks ili se nalazi na tijelu. Na skoleksu se nalaze. 8. Posložite po redu stadije u životnom ciklusu ovčjeg metilja na praznu liniju upišite redni broj: 1. odrasla jedinka sporocist miracidij cerkarija embrionirano jaje metacerkarija redija 9. Opišite vanjsku i unutrašnju građu trakavice. 10. Označite je li iznesena tvrdnja točna (T) ili netočna (N). Sustav za ekskreciju školjkaša su metanefridiji. T N Srce puža Viviparus viviparus nalazi se u plaštanoj šupljini. T N Glavonošci su dvospolci. T N Trohofora je zadnji ličinački stadij školjkaša Anodonta sp. T N Osfradiji su kemoreceptori mekušaca. T N Helix pomatia je prednjoškržnjak. T N Školjkaši imaju radulu. T N 11. Navedite osobine po kojima se Cephalopoda razlikuju od ostalih Mollusca. 12. Navedite osobine egzoskeleta Bivalvia (školjkaši) 13. Navedite karakteristike kolutićavaca i člankonožaca. Tjelesna šupljina Kolutićavost Optjecajni sustav Dišne strukture Probavilo Ekskrecijske strukture Površinu tijela prekriva Kolutićavci Člankonošci

23 14. Navedite barem četiri funkcije kloragogenog tkiva Kloragogeno tkivo nalazimo kod. 15. Dopunite u tekstu pojmove koji nedostaju: Hirudinea imaju tijelo izgrađeno od kolutića. Svaki kolutić se sastoji od. U ekskreciji sudjeluju i. Na prednjem i stražnjem dijelu tijela imaju. Funkcija tih struktura je. ¾ pijavica hrani se. Medicinska pijavica ima tri nazubljene, izlučuje koji sprječava zgrušavanje krvi i širi krvne žile te djeluje kao anestetik. 16. Zaokružite točan odgovor (jedan). Mnogočetinaši: a) su dvospolci. b) su isključivo morski organizmi. c) su isključivo sjedilački organizmi. d) imaju cerebralni ganglij u prostomiju. e) imaju veliger ličinku. f) imaju vanjsku spolnu oplodnju. g) imaju prostomijalne privjeske. h) točni su d) i g) i) točni su d), f) i g) j) točni su a), b) i g) k) točni su a) i e) l) svi su odgovori točni 17. Označite je li iznesena tvrdnja točna (T) ili netočna (N). 1. Tagmatizacija je proces spajanja kolutića tijela u metamere.t N 2. Tijelo kod Chelicerata sastoji se od prosome i opistosome. T N 3. Kliješta se kod Chelicerata nalaze na čeljusnim nogama. T N 4. Predljive bradavice pauka nalaze se na opistosomi. T N 5. Pauci imaju lepezaste i cjevaste uzdušnice. T N 6. Rakovi imaju sastavljene oči i nauplijevo oko. T N 7. Cladocera i Copepoda pripadaju višim rakovima. T N 8. Crustacea u miksocelu imaju hemolimfu. T N 18. Navedite nazive i broj člankovitih privjesaka na tijelu škampa (desetonožni dugorepi rak). 19. Opišite opći plan građe tijela Insecta (kukci) 20. Navedite dijelove trahealnog sustava kod kukaca 21. Navedite građu i opće osobine skupine Echinodermata (bodljikaši) 22. Gdje se nalazi madreporna pločica kod bodljikaša?

24 Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) Kod ježinca: Kod zvjezdača: Kod zmijača: Kod trpova: Aktivno korištenje stranih jezika u pretraživanju i izboru nastavnih sadržaja. Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan 2 3 ukupno Način polaganja ispita Pismeni i usmeni Obvezna literatura Preporučena literatura Habdija, I. i sur. (2004). Protista-Protozoa i Metazoa-Invertebrata. Funkcionalna građa i praktikum. Meridijani Samobor; Vidaković, J. i sur. (2007). Priručnik za terensku nastavu 2. Zoologija: beskralježnjaci mora. Ruppert, E.E., R. S. Fox and R. D. Barnes (2004). Invertebrate Zoology. A functional evolutionary approach. Seventh edition, Thomson Brooks/Cole.; Matoničkin, I. i sur. (1998). Beskralježnjaci. Biologija nižih avertebrata. Školska knjiga, Zagreb.; Matoničkin, I. i sur. (1999). Beskralježnjaci. Biologija viših avertebrata. Školska knjiga, Zagreb.

25 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje ALGE, GLJIVE I LIŠAJEVI BBO315 Preddiplomski studij biologije Treći Obvezni dr. sc. Melita Mihaljević, docent dr.sc. Filip Stević, viši asistet Dubravka Špoljarić, asistent Vanda Cvijanović, stručni suradnik 6 ECTS Hrvatski Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: Definirati opće značajke alga, gljiva i lišajeva Poznavati predstavnike skupina i ustroj sistematskih kategorija Definirati taksonomsku i filogenetsku povezanost Poznavati biologiju i ekologiju alga, gljiva i lišajeva Primijeniti vještine mikroskopske analize i determinacije slatkovodnih alga Prikupiti i determinirati morske alge te izraditi herbarij Izraditi trajne preparate alga Razlikovati jestive i otrovne vrste gljiva Prikupiti i determinirati lišajeve te izraditi lihenološku zbirku Primijeniti odgovarajuće strategije i metode poučavanja koje usmjeravaju učenike prema postizanju željenih ciljeva Sadržaj predavanja: Uvod opće značajke i diverzitet alga. Stanična građa, anatomija i morfologija talusa, razmnožavanje i razvojni ciklusi, ekologija, evolucija i raznovrsnost alga prema sistematskom položaju: prokariotske alge Cyanobacteria; Prochlorophyta; eukariotske alge Euglenophyta; Cryptophyta; Dynophyta; Haptophyta; Chrysophyta Chloromonadophyceae, Xanthophyceae, Chrysophyceae, Bacillariophyceae, Phaeophyceae; Rhodophyta; Chlorophyta Chlorophyceae, Zygnematophyceae, Charophyceae. Uloga alga u ekološkim sustavima. Zaštita vrsta i staništa alga. Carstvo gljiva (Fungi). Opće značajke (anatomija, morfologija, razmnožavanje, razvojni ciklusi) i sistematika skupina: Myxomycota (sluznjace), Phycomycota (algašice), Ascomycota (mješinarke), Basidiomycota (stapčare). Prepoznavanje jestivih i otrovnih gljiva. Lišajska simbioza, lihenizacija; morfologija, anatomija i fiziologija lišajeva. Ekologija lišajeva, rasprostranjenost, specifične vrste. Lišajevi bioindikatori kakvoće zraka. Sadržaj vježbi: Metode uzorkovanja alga. Taksonomska identifikacija i upoznavanje stanične grade, morfologije talusa te morfologije nekoliko vrsta iz svakog sistematskog odjeljka alga. Kulture alga (metoda demonstracije). Izrada trajnih preparata alga. Upoznavanje općih morfoloških i anatomskih značajki gljiva i lišajeva: Phycomycota, Ascomycota, Basidiomycota, lihenizirane gljive. Određivanje predstavnika svakog sistematskog odjeljka carstva gljiva. Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć viši asistenta i asistenta

26 Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć višeg asistenta i asistenta Navedite glavne sličnosti i razlike između prokariotskih i eukariotskih organizama. Navedite glavne sistematske kategorije alga. Primjer provjere i vrjednovanja Navedite i opišite metode uzorkovanja alga. Koja je uloga alga u ekološkim sustavima? Navedite pet najčešćih otrovnih vrsta gljiva u našim krajevima? Navedite osobine lišajeva zbog kojih ih koristimo kao bioindikatore kakvoće zraka? Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) Razvijanje sposobnosti samostalnog rada Mikroskopiranje s ciljem razvijanja sposobnosti promatranja, uočavanja te povezivanja i zaključivanja Izrada trajnih preparata alga Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan 3 2 ukupno Način polaganja ispita pismeni (tri kolokvija tijekom trajanja kolegija) i usmeni ispit MÄGDEFRAU, K., EHRENDORFER, F., 1997: Udžbenik botanike za visoke škole. Sistematika, evolucija i geobotanika. 4. izd. Školska knjiga, Zagreb. SITTE, P., ZIEGLER, H., EHRENDORFER, F., BRESINSKY, A., 1991: Obvezna literatura Strasburger Lehrbuch der Botanik. (33. Auflage). Gustav Fischer Verlag, Stuttgart, Jena, New York. NASH, T.H.III., 1996: Lichen biology. Cambridge University Press. BOŽAC, R., 2003: Gljive. Morfologija, sistematika, toksikologija. 5. izd. Školska knjiga, Zagreb. HINDAK, F., KOMAREK, P., RUZICKA, J., 1973: Kluc na urcovanie vytrusnch rastlin. Slovenske pedagogicke nakladatelstvo, Bratislava. RIEDL, R., 1970: Fauna und Flora der Adria. Verlag Paul Parey, Hamburg, Preporučena literatura Berlin. WIRTH, V., 1995: Die Flechten Baden-Württembergs 1-2 (2. Auflage). Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart. KIRK, P.M., CANNON, P.F., DAVID, J.C., STALPERS, J. A., 2001: Dictionary of the Fungi. 9 th ed. CABI Publishing, Wallingford.

27 Naziv kolegija BIOKEMIJA 1 Šifra BBO317 Studij Preddiplomski studij biologije Semestar Treći Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija dr.sc. Elizabeta Has-Schön, izv.prof. Valentina Pavić, asistent Suradnici na kolegiju Rosemary Vuković, asistent Senka Majić, asistent Obujam/bodovi 4 ECTS Jezik Hrvatski i engleski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Povezivati strukture biomolekula s njihovom funkcijom Predviđati mogućnost odvijanja biokemijskih reakcija u definiranim uvjetima Izračunavati brzine biokemijskih reakcija kataliziranih enzimima Predviđati mogući utjecaja spojeva (i novosintetiziranih) na brzinu odvijanja enzimskih reakcija Ishodi učenja Spoznati važnost vitamina u prehrani za odvijanje biokemijskih procesa u živim organizmima Uspješno odabrati enzimski preparat potreban za eksperimentalni rad ili samostalno izolirati enzim iz biološkog supstrata Vršiti pročišćavanje i izolaciju proteina i nukleinskih kiselina iz biološkog materijala Povezati strukturu informacijskih makromolekula sa prijenosom genetske informacije i principima nasljeđivanja Uspješno planirati i provoditi biokemijske pokuse Upoznavanje s predmetom Reverzibilne molekularne interakcije Aminokiseline, peptidi, proteini Enzimi, slobodna energija, energija aktivacije Osnovni principi enzimske kinetike, alosterički enzimi Regulacija količine i aktivnosti enzima (inhibicija i aktivacija) Kofaktori enzima, vitaminska osnova u građi kofaktora Sadržaj kolegija Primjeri mehanizama enzimskih reakcija (serinske proteaze, (nastavne cjeline) karboksipeptidaza A, lizozim) Strukturni proteini (kolagen, elastin, proteoglikani) Građa nukleotida i nukleinskih kiselina Tijek genetske informacije Genska šifra Replikacija, traskripcija, translacija Rekombinacije, mutacije i popravak DNA Kontrola ekspresije gena Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora iz biologije uz pomoć asistenata iz biologije Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora iz biologije uz pomoć asistenata iz biologije Nacrtaj titracijsku krivulju asparaginske kiseline i odredi njezinu izoelektirčnu točku Objasni uzroke i način nastajanja sekundarnih struktura u proteinima Definiraj i objasni značenje osnovnih kinetičkih konstanti enzima koji slijede kinetiku Michaelisa i Mentenove.

28 Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) Navedi posttranslacijske modifikacije kolagena. Koliko DNA-polimeraza poznaješ? Po čemu se razlikuju? Koji je mehanizam elongacije polinukleotidnog lanca DNA? Zašto DNApolimeraze trebaju, a RNA-polimeraze ne trebaju klicu? Koja je zadaća enzima aminoacil-trna sintetaza? Napiši reakciju koju kataliziraju spomenuti enzimi. Koliko ima takovih enzima i koje su im osobine? Koje su najčešće modifikacije RNA molekula u prokariota, a koje u eukariota? Organizacija biokemijskog laboratorija Opći principi koji se moraju poštovati pri radu s biološkim materijalom Osnovne metode pročišćavanja i izolacije biomolekula Samostalnost u laboratorijskom radu. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 2 2 ukupno Način polaganja ispita Pismeni i usmeni BERG, J.M., TYMOCZKO, J.L., STRYER, L., 2006: Biochemistry, 6th ed., Freeman & Comp., New York. BERG, J.M., TYMOCZKO, J.L., STRYER, L., 2002: Biochemistry, 5th ed., Obvezna literatura Freeman & Comp., New York. VOET, D., VOET, J.G., 1995: Biochemistry, 2nd ed. J.Wiley & Sons Iinc., New York. NELSON, D.L., COX, M.M., 2000: Lehninger Principles of Biochemistry, 3rd ed., Worth Publishers, New York Preporučena literatura GARRETT, R.G., GRISHAM, C.M., 1995: Biochemistry, Saunders College Publishing, Fort Worth. MATHEWS, C.K., VAN HOLDE, K.E., 1996: Biochemistry, 2nd ed. Benjamin and Cummings Publishing Company, California. DEVLIN, T.M. (ed.), 1997: Textbook of Biochemistry with Clinical Correlations, 4th ed., Wiley-Liss, New York. WILSON, K., WALKER, J., 1997: Principles and Techniques of Practical Biochemistry, 4th ed, Cambridge University Press, Cambridge. HOLME, D.J., PECK, H., 1998: Analytical Biochemistry, 3rd ed., Addison Wesley Longman Ltd., New York.

29 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ OPĆA EKOLOGIJA BBO310 Preddiplomski studij biologije Treći Obvezni dr.sc. Stjepan Krčmar, prof. 2 ECTS Hrvatski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Definirati i opisati povijesni razvoj ekologije. Pojasniti odnos ekologije prema drugim znanstvenim područjima. Shvatiti temeljne postavke ekologije. Razlučiti biotičke sustave. Skicirati i objasniti biogeokemijske cikluse. Utvrditi i objasniti abiotičke čimbenike. Definirati i objasniti biotičke čimbenike. Shvatiti utjecaj čovjeka na atmosferu i globalnu klimu. Razumjeti važnost ozonskog omotača. Objasniti utjecaj čovjeka na hidrosferu, kriosferu, pedosferu, litosferu i biosferu. Definicija ekologije. Odnos ekologije prema drugim znanstvenim područjima. Temeljne postavke ekologije. Biotički sustavi (jedinka, populacija, životna zajednica, ekološki sustav, biomi, biosfera). Biogeokemijski ciklusi. Abiotički čimbenici. Biotički čimbenici. Utjecaj čovjeka na atmosferu i globalnu klimu. Ozonski omotač. Utjecaj čovjeka na hidrosferu i kriosferu. Utjecaj čovjeka na pedosferu i litosferu. Utjecaj čovjeka na biosferu. Trajno održivi razvoj. Glavni uzroci globalnih promjena. Zaštićena područja. Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog sveučilišnog profesora Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog sveučilišnog profesora Definirajte što je ekologija. Navedite abiotičke čimbenike. Objasnite što je populacija i navedite elemente populacije. Skicirajte i objasnite ciklus kruženja ugljika. Opišite što je kompeticija i navedite nekoliko primjera. Nabrojite biotičke čimbenike. Objasnite zašto i kako freoni oštećuju ozonski omotač. Nacrtajte i objasnite ciklus kruženja dušika. Usporedite idiobiološke i sinbiološke sustave Navedite kategorije zaštićenih područja u RH. Temeljne spoznaje o ekologiji kao suvremenoj znanstvenoj disciplini. Osnovne spoznaje o biotičkim sustavima, biotičkim čimbenicima, položaju

30 opće i specifične čovjeka u ekosferi, te glavnim uzrocima globalnih promjena. kompetencije (cilj) Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan Ukupno 2 30 Način polaganja ispita Pismeno i usmeno Obvezna literatura Glavač V Uvod u globalnu ekologiju. DUZPO, Zagreb 211 pp. Krohne D.T General ecology. Brooks/Cole Pub. Co., 512 pp. Preporučena literatura Townsend C.R., Begon M., Harper J.L Essentials of ecology. Blackwell Pub. 544 pp.

31 Naziv kolegija BIOKEMIJA 2 Šifra BBO420 Studij Preddiplomski studij biologije Semestar Četvrti Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija dr.sc. Elizabeta Has-Schön, izv.prof. Valentina Pavić, asistent Suradnici na kolegiju Rosemary Vuković, asistent Senka Majić, asistent Obujam/bodovi 4 ECTS Jezik Hrvatski i engleski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: U cjelosti razumjeti razgradne i biosintetske procese u živim stanicama Pratiti energetske promjene u staničnim metaboličkim procesima Razlikovati i uspoređivati metaboličke procese u organizmima na različitom stupnju evolucije Locirati mjesto metabolizma svih hranjivih tvari u subcelularnim strukturama, te pratiti njihov transport u ili između staničnih organela Spoznati kompleksne regulatorne mehanizme čije je djelovanje nužno za održavanje homeostaze Ishodi učenja Uočiti važnost vitamina u sastavu enzimskih kofaktora za djelovanje ključnih enzima u metabolizmu Povezivati međusobnu pregradnju različitih vrsta biomolekula (ugljikohidrata, proteina i masti) Pratiti sudbinu nekog metabolita ili sastojka hrane od resorpcije do potpune razgradnje ili pregradnje u nove spojeve Uočiti ključne razlike u metabolizmu između životinjskih, biljnih i bakterijskih organizama Razumjeti uzroke metaboličkih bolesti, te predviđati mogućnosti njihova najjednostavnijeg i logičnog liječenja Upoznavanje s predmetom Opći prikaz metabolizma, katabolizam i anabolizam, regulacija metabolizma Metabolizam ugljikodrata: transport glukoze u stanice, glikoliza, glukoneogeneza, pentoza-fosfatni put, metabolizam disaharida i polisaharida (glikogena glikogeneza i glikogenoliza, te škroba) Nastajanje metaboličke energije: ciklus limunske kiseline i oksidativna fosforilacija Sadržaj kolegija Metabolizam masti: triacilglicerola, fosfolipida i kolesterola. (nastavne cjeline) Razgradnja (ß-oksidacija) i sinteza masnih kiselina, sinteza fosfolipida, ceramida i gangliozida, sinteza kolesterola te spojeva koji nastaju iz kolesterola (steroidni hormoni, žučne soli, D-vitamin) Razgradnja aminokiselina i sinteza uree, sinteza aminokiselina i kofaktora, mobilizacija dušika iz zraka za potrebe ugradnje u biomolekule, kompleksna regulacija enzima glutamin-sintetaze Biosinteza i razgradnja purinskih i pirimidinskih nukleotida Fotosinteza Integracija metabolizma Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora iz biologije uz pomoć asistenata Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora iz biologije uz pomoć asistentata

32 Primjer provjere i vrjednovanja Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) Objasni razliku u energetskom doprinosu glukoze između anaerobnih prokariota, aerobnih prokariota i eukariota Koji su elementi prijenosnog lanca elektrona, uključujući i prostetičke grupe Nabroj metaboličke i fiziološke procese koji su povezani s nastajanjem protonskog gradijenta Nacrtaj formulu i objasni mehanizam reakcije u kojoj sudjeluje kofaktor NAD + (ili FAD, ili piridoksal fosfat, biotin, kobalamin ) Navedi i napiši najvažnije reakcije u metabolizmu u kojima nastaje spoj oksaloacetat (ili piruvat, acetil-coa, α-ketoglutarat ) Sticanje spoznaja o kompleksnim i međusobno ovisnim brojnim reakcijama u metabolizmu Teoretsko i praktično ovladavanje specifičnim biokemijskim tehnikama koje su nužne za praćenje metaboličkih procesa Uspješno samostalno planiranje, organiziranje i provođenje pokusa u svrhu praćenja metaboličke sudbine spojeva od interesa (sastojaka hrane, lijekova, polutanata) Donošenje ispravnih zaključaka na osnovu dobivenih rezultata metaboličkih pokusa Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 2 2 ukupno Način polaganja ispita Pismeni i usmeni Obvezna literatura Preporučena literatura ELIZABETA HAS-SCHÖN, 2002: ELEKTRONIČKI UDŽBENICI "METABOLIZAM UGLJIKOHIDRATA" I "OKSIDACIJSKA FOSFORILACIJA", PEDAGOŠKI FAKULTET, OSIJEK BERG, J.M., TYMOCZKO, J.L., STRYER, L., 2006: Biochemistry, 6th ed., Freeman & Comp., New York. BERG, J.M., TYMOCZKO, J.L., STRYER, L., 2002: Biochemistry, 5th ed., Freeman & Comp., New York. VOET, D., VOET, J.G., 1995: Biochemistry, 2nd ed. J.Wiley & Sons Iinc., New York. NELSON, D.L., COX, M.M., 2000: Lehninger Principles of Biochemistry, 3rd ed., Worth Publishers, New York GARRETT, R.G., GRISHAM, C.M., 1995: Biochemistry, Saunders College Publishing, Fort Worth. MATHEWS, C.K., VAN HOLDE, K.E., 1996: Biochemistry, 2nd ed. Benjamin and Cummings Publishing Company, California. DEVLIN, T.M. (ed.), 1997: Textbook of Biochemistry with Clinical Correlations, 4th ed., Wiley-Liss, New York. WILSON, K., WALKER, J., 1997: Principles and Techniques of Practical Biochemistry, 4th ed, Cambridge University Press, Cambridge. HOLME, D.J., PECK, H., 1998: Analytical Biochemistry, 3rd ed., Addison Wesley Longman Ltd., New York.

33 Naziv kolegija FIZIOLOGIJA BILJA 1 Šifra BBO421 Studij Preddiplomski studij biologije Semestar Četvrti Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija dr.sc. Janja Horvatić, izv.prof. Suradnici na kolegiju Martina asistent Obujam/bodovi 8 ECTS Jezik Hrvatski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Definirati funkciju biljke na razini stanice, organa i biljke kao cjeline. Razumjeti transport vode kroz biljke na molekularnoj razini i razini organizma kroz povezanost tlo-biljka-atmosfera. Definirati vodni potencijal i njegovu važnost u funkcioniranju biljnih stanica. Ishodi učenja Opisati fiziološko-biokemijske procese koji se odvijaju u biljkama. Opisati prijenos asimilata kroz biljna tkiva. Identificirati enzime i ostale molekularne komponente potrebne za odvijanje važnih fizioloških procesa. Sažeti procese fotosinteze i staničnog disanja na razinu kemijskih jednadžbi. Analizirati razlike u autotrofnoj i heterotrofnoj ishrani biljaka. Odrediti kako promjene u okolišu utječu na ključne fiziološke proces. Sadržaj predavanja: Biljna stanica: građa i funkcija. Uvod u metabolizam: energija i enzimi. Voda i biljne stanice. Primanje, provođenje i izlučivanje vode u biljci. Primanje i prijenos hranidbenih elemenata. Svjetlosne reakcije fotosinteze, reakcije fotosinteze u tami (Calvinov ciklus), mehanizmi za koncentriranje ugljikova dioksida; prerada primarnih produkata fotosinteze; utjecaj okolišnih čimbenika na stopu fotosinteze. Fotorespiracija. Prijenos asimilata u biljci. Metabolizam ugljikohidrata i lipida. Metabolizam dušika. Disanje. Međusobni odnosi fotosinteze i disanja. Heterotrofne biljke. Fitokromi i fotomorfogeneza. Kontrola cvjetanja. Fiziologija gibanja. Faktori stresa u biljaka. Sadržaj praktikuma: Promatranje biljnih stanica i organela. Dokazivanje suberina. Bojenje biljnih stanica vitalnim bojama. Učinak fizičkih i kemijskih čimbenika na propusnost stanične membrane. Određivanje približnog temperaturnog maksimuma Sadržaj kolegija protoplazme. Promatranje tijeka plazmolize i deplazmolize mikroskopom. (nastavne cjeline) Gubitak i primanje vode tijekom plazmolize i deplazmolize. Traubeova stanica. Osmometar i Pfefferova stanica. Određivanje osmotskog potencijala staničnog soka metodom granične plazmolize. Određivanja vodnog potencijala metodom Chardakova i Briskina. Sadržaj slobodne i higroskopno vezane vode u biljkama. Kritična nezasićenost biljaka vodom i vodni deficit. Izlučivanje vode iz biljaka. Određivanje intenziteta transpiracije vaganjem. Određivanje kutikularne i stomatalne transpiracije pomoću kobaltnog papira. Određivanje intenziteta transpiracije. Mjerenje širine središnje pukotine puči metodom nitroceluloznih otisaka. Relativno određivanje otvorenosti puči infiltracijskom metodom po Mollischu. Potetometar. Gutacija. Određivanje količine vode izlučene tlakom korijena. Određivanje snage usisavanja vode korijenom metodom Liliensterna. Dokaz izlučivanja kisika tijekom fotosinteze. Dokaz škroba u listovima. Intenzitet disanja. Ovisnost dišnog kvocijenta o supstratu. Alkoholno vrenje. Dokaz ugljikohidrata. Dokazivanje bjelančevina i sekundarnih produkata. Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora iz biologije uz pomoć asistenta

34 Provjera i vrjednovanje Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora uz pomoć asistenta Prikažite grafički odnos relativnog staničnog volumena i tlaka u živoj stanici i objasnite odnos sile sisanja i relativnog volumena stanice. Koje su strukturne komponente tipične primarne stanične stijenke? Primjer provjere i vrjednovanja U kojim je uvjetima prisutan ciklički tok elektrona u svjetlosnim reakcijama fotosinteze i koja je njegova uloga u biljkama? Koja je ekološka prednost CAM biljaka u odnosu na C3 i C4 biljke? Što je objašnjeno Emersonovim efektom? Na koji se način u biljci provodi kontrola staničnog disanja? Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) Usvajanje temeljnih znanja potrebnih za razumijevanje fiziologije izmjene tvari i energije, fiziologije izmjene oblika i fiziologiji gibanja biljaka. Praktičnim radom studenti će razvijati praktične vještine izvođenja pokusa iz odabranih sadržaja fiziologije bilja. Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan 3 3 ukupno Način polaganja ispita Pismeni i usmeni DUBRAVEC, K., REGULA, I., 1995: Fiziologija bilja. Školska knjiga, Zagreb. Obvezna literatura REGULA, I., PEVALEK-KOZLINA, B., VIDAKOVIĆ-CIFREK, Ž., JELENČIĆ, B., 1997: Praktikum iz fiziologije bilja. Skripta za internu upotrebu. PMF, Zagreb. PEVALEK-KOZLINA, B., 2003: Fiziologija bilja. Profil, Zagreb. DENFFER, D., ZIEGLER, H., 1991: Botanika, morfologija i fiziologija. Školska knjiga, Zagreb. LIBBERT, E., 1993: Lerbuch der Pflanzenphysiologie. 5. Auflage. Gustav Preporučena literatura Fischer Verlag Jena, Stuttgart. BERG, J.M., TYMOCZKO, J.L., STRYER, L., 2002: Biochemistry, 5th ed. Freeman & Comp., New York. TEIZ, L., ZEIGER, E., 2002: Plant Physiology. Sinauer Assoc. Inc., Sunderland, Massachusetts.

35 Naziv kolegija TERENSKA NASTAVA 2 - BOTANIKA Šifra BBO424 Studij Preddiplomski studij biologije Semestar Četvrti Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija dr. sc. Melita Mihaljević, docent dr. sc. Filip Stević, viši asistent Suradnici na kolegiju Dubravka Špoljarić, asistent Vanda Cvijanović, stručni suradnik Obujam/bodovi 2 ECTS Jezik Hrvatski Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: Koristiti vještine uzorkovanja, determinacije i herbariziranja alga iz različitih biotopa Razviti sposobnost za utvrđivanje životnih zajednica alga Ishodi učenja Poznavati horizontalnu i vertikalnu distribuciju alga u ekološkim sustavima. Primijeniti vještine determinacije i mikroskopske analize stanične građe alga Prikupiti i izraditi herbarij morskih alga Izraditi trajne preparate alga Primijeniti odgovarajuće strategije i metode poučavanja koje usmjeravaju učenike prema postizanju željenih ciljeva Uzorkovanje alga iz različitih tipova staništa (jezera, rijeke, močvare, vlažna staništa, more). Određivanje osnovnih abiotičkih čimbenika koji utječu na razvoj alga. Sadržaj kolegija Konzerviranje, herbariziranje i taksonomska determinacija alga. (nastavne cjeline) Životne zajednice alga kopnenih voda i mora. Vertikalna i horizontalna distribucija alga u ekološkim sustavima. Alge kao pokazatelji kakvoće voda. Uvjeti u kojima se stječu Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć kompetencije asistenata i stručnog suradnika Provjera i vrjednovanje Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć asistenata i stručnog suradnika Primjer provjere i vrjednovanja Studenti trebaju aktivno sudjelovati u terenskim istraživanjima te popuniti terenski priručnik. Obvezna je izrada vlastitog herbarija morskih alga. Opća i posebna znanja Istraživanje na terenu i razvijanje praktičnih vještina uzorkovanja, koja se stječu na kolegiju/ determinacije, konzerviranja i herbariziranja prikupljenog materijala opće i specifične Korištenje stručne literature i standardnih ključeva za determinaciju alga. kompetencije (cilj) Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan ukupno 2 30 Način polaganja ispita praktični ispit HINDAK, F. (ed.), 1978: Slatkovodne riasy. Slovenske pedagogicke Obvezna literatura nakladatelstvo, Bratislava. RIEDL, R. (ed.), 1981: Fauna und Flora der Adria. Verlag Paul Parey, Hamburg, Berlin. DYKYOVA, D. (ed.), 1989: Metody studia ecosystemu. Academia Praha, Praha. Preporučena literatura STREBLE, H., KRAUTER, D., 2002: Das Leben im Wassertropfen. Kosmos, Stuttgart. SZE, P, 1993: A biology of the Algae. Wm. C. Brown Publishers.

36 Naziv kolegija ANIMANA FIZIOLOGIJA 1 Šifra BBO525 Studij Preddiplomski studij biologije Semestar Peti Status kolegija Obvezni Nositelj dr.sc. Branimir K. Hackenberger, docent kolegija Suradnici na dr.sc. Sandra Stepić, viši asistent kolegiju Obujam/bodovi 8 ECTS Jezik Hrvatski, engleski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Definirati i opisati temeljne pojmove iz opće fiziologije (homeostaza, negativna i pozitivna povratna sprega, difuzija, osmoza, izoosmotska i izotonična otopina, Na/K crpka, puferi i acidobazna ravnozeža i dr.). Upoznati se sa laboratorijskim životinjama i naučiti pravilno hvatati, rukovati i održavati ih. Upoznati se sa zakonom o dobrobiti životinja. Kvantitativno odrediti broj pojedinih krvnih stanica u krvi. Izračunati hematološke indekse. Kvantitativno odrediti osmotski potencijal eritrocita. Kvantitativno odrediti koncentraciju hemoglobina upotrebom različitih metoda. Razlikovati brzi i spori sinaptički prijenos. Objasniti pricip autokrine, parakrine, endokrine i neuroendokrine stimulacije. Objasniti interakciju rijanodinskog i dihidropiridinskog receptora te sarkoplazmatskog Ishodi učenja retikuluma, te ulogu ovog kompleksa u mišićnoj kontrakciji. Objasniti put električnog signala kroz srce i fiziološke događaje tijekom njegovog putovanja. Objasniti ulogu aktina, miozina i troponina u kontrakciji skeletnih mišića. Analizirati učinke adrenalina i noradrenalina na tkiva, te regulaciju njihova lučenja. Objasniti regulaciju lučenja inzulina i glukagona. Objasniti što su Stanniusove ligature i kako funkcioniraju. Objasniti rad žabljeg srca. Objasniti Frank-Starlingov mehanizam srca i zašto je on važan. Objasniti mikrocirkulaciju! Kako se kroz kapilare regulira krvni optok. Kakve su se prilagodbe dišnog sustava razvile u sisavaca koji rone. Objasniti razlike i sličnosti građe i funkcije pluća i škrga. Objasniti ulogu bikarbonat CO2 pufera u regulaciji ph. Razlikovati metaboličku i respiracijsku acidozu i alkalozu. Objasniti kako bubreg regulira ph krvne plazme. Objasniti što je bubrežni klirens i kako se određuje. Pojam i kratak povijesni razvoj fiziologije. Homeostaza. Temelji kontrolnih i povratnih mehanizama. Temeljni fizikalni i kemijski procesi u stanicama i tkivima. Izmjena tvari u stanicama i tkivima. Transportni mehanizmi u stanicama i tkivima. Fiziologija membranskih struktura. Nastajanje i značaj električnog gradijenta, bioelektriciteta i membranskog potencijala. Nastajanje akcijskog potencijala i signala na membranskim Sadržaj strukturama. Fiziologija animalnih organskih sustava i integrativna fiziologija: kolegija Komunikacija unutar i između neurona. Prijenos signala. Opće fiziološke osobine (nastavne osjetila. Kemijska osjetila. Mehanička osjetila. Temperaturna osjetila. Vid. Protok cjeline) informacija kroz živčani sustav. Organizacija živčanog sustava. Stanična sekrecija. Sekrecijski mehanizmi. Žlijezde s vanjskim i unutarnjim izlučivanjem. Hipotalamusna kontrola. Neurohormoni. Stanični mehanizmi djelovanja hormona. Fiziološki učinci hormona. Hormoni beskralježnjaka. Žlijezde s vanjskim izlučivanjem. Energetika izlučivanja. Temelji mišićne kontrakcije. Mehanika i regulacija mišićne kontrakcije.

37 Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Energetika mišicne kontrakcije. Adaptacije mišića. Živčana kontrola mišićne kontrakcije. Fiziologija glatkih, poprečno prugastih i sračanog mišića. Temelji fiziologije ponašanja. Opći sustav cirkulacije. Fiziologija srca. Hemodinamika. Periferna cirkulacija. Regulacija cirkulacije. Kisik i ugljični dioksid u animalnim organskim sustavima. Regulacija ph. Pluća i škrge. Regulacija izmjene plinova. Fiziologija plivajućeg mjehura. Fiziologija bubrega kralježnjaka. Nebubrežni osmoregulatorni organi kralježnjaka. Osmoregulatorni organi beskralježnjaka. Fiziologija probave. Bazalna i standradna brzina metabolizma. Odnos biometrijskih parametara i brzine metabolizma. Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć višeg asistenta Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć višeg asistenta 1. Depolarizacija tubula direktno je povezana s otvaranjem Ca 2+ kanala na sarkoplazmatskom retikulumu: a) skeletnog mišića b) srčanog mišića c) skeletnog i srčanog mišića d) niti skeletnog, niti srčanog mišića 2. Koji od navedenih faktora najbolje objašnjavaju povećanu brzinu glomerularne filtracije: a) snižen tlak neto filtracije b) vazokonstrikcija aferentnih arteriola c) povećan kapilarni hidrostatski tlak u glomerulu d) povećan hidrostatski tlak Bowmanove čahure e) povećan onkotski tlak plazme 3. Ispunite sljedeću tablicu: Primjer provjere i vrjednovanja Poticaj Hormon Cilj TSH edukcija somatostatina redukcija PIH ACTH kalcitonin tiroksin ili kalcitonin prolaktin ili laktogen štitna žlijezda hipofiza hipofiza korteks nadbubrežne žlijezde rast ekdison protorakalna žlijezda Glavni učinak smanjenje konc. Ca++ u krvi ubrzanje metabolizma produženje kostiju sinteza glukoze iz aminokiselina inzulin Beta stanice L. otoka prihvat glukoze u mišićne stanice 4. Za svaki od navedenih nutrijenata, odaberi tvar koja je najpotrebnija za njegovu apsorpciju u crijevu: a) željezo b) Ca 2+ c) kolesterol

38 Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju /opće i specifične kompetencije (cilj) A. intrizički faktor B. feritin C. žučne soli D. vitamin D E. tripsin 5. Odnos količine tjelesnih tekućina u intracelularnom i ekstracelularnom prostoru određuje fizikalna pojava koja se naziva. Studenti će moći opisati i objasniti osnovna temeljna načela funkcioniranja životinjskih organizama na različitim razinama biološke organizacije na razini molekula, stanica, organskih sustava i cijelog organizma. Studenti će znati pravilno rukovati laboratorijskom opremom. Studenti će znati pravilno rukovati i održavati laboratorijske životinje. Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan 3 3 ukupno Svaki student dobiva završni seminar kojeg mora dovršiti do zadanog datuma te ga Način prezentirati 10-minutnim predavanjem. Izrađen završni seminar te odrađene vježbe i polaganja položen završni kolokvij iz praktikuma (bez zaostataka) je uvjet za potpis iz kolegija. ispita Student je dužan, uz uspješno izrađen i prezentiran seminar i položen kolokvij iz praktikuma, pristupiti pismenom i usmenom dijelu ispita. Obvezna literatura Preporučena literatura WITHERS, C.P., 1992: Comparative Animal Physiology, Saunders College Publishing, Los Angeles RANDALL, D., BURGGREN, W., FRENCH, K., 2002: Eckert Animal Physiology Mechanisms and Adaptation, W. H. Freeman and Company, New York. SCHMIDT-NIELSEN, K., 1998: Animal physiology, Cambridge University Press, Cambridge. PAUL, J.R., 2001: Physiologie der Tiere, Thieme, Stuttgart.

39 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) MOLEKULARNA BIOLOGIJA BBO526 Preddiplomski studij biologije Peti Obvezni dr.sc. Ivna Štolfa, docent Rosemary Vuković, asisten 6 ECTS Hrvatski "Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Opisati temeljna znanja o molekularnom ustroju stanice Povezati organizaciju staničnih struktura i biomolekula s njihovom funkcijom Koristiti temeljne molekularno-biološke metode (izolacija i karakterizacija DNA i RNA, PCR, RT-PCR, RFLP) Definirati i opisati procese sinteze i popravka DNA, Definirati i opisati procese sinteze i obrade RNA i proteina Objasniti mehanizme regulacije genske aktivnosti Razlikovati različite načine stanične signalizacije Definirati i opisati faze staničnog ciklusa Spoznati važnost molekularno bioloških procesa u različitim bolestima Upoznavanje s kolegijem Raznolikost i organizacija prokariotskih i eukariotskih genoma Replikacija Popravak i održavanje genomske DNA Sinteza i dorada RNA Regulacija ekspresije RNA Sinteza, dorada i regulacija proteina Unutarstanični transport Stanična signalizacija Stanični ciklus Metode u molekularnoj biologiji Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć asistenta Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć asistenta Nabrojite moguće mehanizme regulacije translacije! Navedite kovalentne modifikacije histona te kako one utječu na regulaciju genske ekspresije! Koji su enzimi neophodni za odvijanje stanične replikacije u prokariotskim stanicama? Objasnite funkcioniranje G proteina! Što je RT-PCR? Nabrojite lipidne modifikacije proteina! Koja je funkcija RNA-polimeraze III u eukariota? Koja je funkcija MCM proteina? Objasnite mehanizam transporta proteina u jezgru! Koji su koraci u obradi pre-mrna do zrele mrna? Timski rad u izradi seminara i vještina u njegovoj prezentaciji. Samostalnost u laboratorijskom radu. Nastava Predavanja Seminari Vježbe

40 sati/tjedan ukupno Način polaganja ispita Obvezna literatura Preporučena literatura Seminarski rad, pismeni, usmeni Alberts, B., Bray, D., Lewis, J., Raff, M., Roberts, K., Watson, J.D., 1994: Molecular biology of the cell. 3rd ed. Garland Publishing, Inc., New York London. Voet, D., Voet, J.G., 2004; Biochemistry, 3rd ed. John Wiley & Sons, Inc. New York. Lewin, B., 2000: Genes VII. Oxford University Press Inc., New York. Cooper G.M. i Hausman R.E.: 'Stanica - molekularni pristup' (The Cell - A Molecular Approach), Washington, ASM Press, 5e; Medicinska naklada, Zagreb, 2010., hrv. izdanje. Ambriović Ristov A. i sur.: 'Metode u molekularnoj biologiji', IRB, Zagreb, 2007.

41 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične EKOLOGIJA BILJA BBO527 Preddiplomski studij biologije Peti Obvezni dr.sc. Janja Horvatić, izv.prof. Aleksandra Kočić, asistent 4 ECTS Hrvatski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Definirati utjecaj ekoloških čimbenika na život i rasprostranjenost biljaka i biljnih zajednica. Objasniti utjecaj klime, svjetlosti, vode i vlage, oborina i vjetra te tla na biljke. Procijeniti utjecaj biotičkih faktora na biljke. Odrediti i usporediti odabrana fizikalna i kemijska svojstva različitih uzoraka tipova tla. Definirati vodni režim staništa i biljaka. Promatrati antropogeni utjecaj na staništa. Grupirati više biljke prema načinu preživljavanja u nepovoljno godišnje doba. Analizirati sastav i strukturu odabranih fitocenoza. Sadržaj predavanja: Ekologija bilja, definicija i osnovni pojmovi. Ekološki čimbenici i njihov utjecaj na život i rasprostranjenost biljaka i biljnih zajednica. Abiotički: klima, svjetlost, voda i vlaga, oborine, vjetar, tlo, fizikalne i kemijske značajke tla, geološka podloga. Biotički faktori: simbioza, parazitizam, kompeticija, povezanost biljaka i životinja. Antropogeni utjecaj. Fitocenoza kao producentska komponenta ekosistema. Vegetacija. Primarne i sekundarne biocenoze. Sukcesije. Sadržaj praktikuma: Određivanje fizikalnih i kemijskih svojstava različitih uzoraka tipova tla. Mikroklimatske značajke staništa fitocenoza. Vodni režim staništa i biljaka. Bioindikacija onečišćenja zraka kartiranjem epifitskih lišajeva. Analiza sastava i strukture odabranih fitocenoza. Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora iz biologije uz pomoć asistenta Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora iz biologije uz pomoć asistenta Izračunajte dubinu prodiranja kiše u tlo ako su poznati podaci: količina oborine 60 mm; sadržaj trenutne vlage 20% vol.; retencijski kapacitet tla 30%vol. Na koji su način povezani nadmorska visina i količina organske tvari u tlu? Poredaj vrste od onih ispod kojih se stvara najkiseliji prema vrstama sa najmanje kiselim humusom (jela, ariš, lipa, bukva, jasen, smreka i bor, hrast, javor i grab) Kako su zaštićeni od nepovoljnih uvjeta pupovi kod hemikriptofita? Koju klimu ima dio Hrvatske iznad 1200 m nadmorske visine? Grupirajte više biljke prema načinu preživljavanja u nepovoljno godišnje doba. Usvojiti znanja o interakcijama između biljaka i okoliša te načinima prilagodbe biljaka utjecaju abiotičkih i biotičkih ekoloških čimbenika. Cilj je kolegija povezati ekološki čimbenike i rasprostranjenost biljaka i biljnih zajednica.

42 kompetencije (cilj) Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan 2 2 ukupno Način polaganja ispita Pismeni i usmeni GRAČANIN, M., ILIJANIĆ, LJ., 1977: Uvod u ekologiju bilja, Školska knjiga, Zagreb. ŠEGULJA, N., HRŠAK, V., 1988: Priručnik za fitocenološka i ekološka Obvezna literatura istraživanja vegetacije. Mala ekološka biblioteka Hrvatskog ekološkog društva, Zagreb. ŠEGULJA, N., TOPIĆ, J., 1994: Vodič za terensku nastavu iz geobotanike i ekologije bilja. PMF, Zagreb. ŠEGOTA, T., FILIPČIĆ, A., 1996: Klimatologija za geografe. Školska knjiga, Zagreb. Preporučena literatura CRAWLEY, J. M Plant Ecology. Blackwell Science. VUKELIĆ, J., RAUŠ, Đ., 1998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb.

43 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja EKOLOGIJA ŽIVOTINJA BBO528 Preddiplomski studij biologije Peti Obvezni dr. sc. Stjepan Krčmar, prof. dr.sc. Alma Mikuška, viši asistent Davorka Hackenberger, asistent 2 ECTS Hrvatski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Definirati uvjete života i pojam ekoloških čimbenika. Objasniti pojam ekološke valencije, životnog staništa, ekološke niše. Razvrstati i povezati djelovanje klimatskih čimbenika na životinjske organizme. Analizirati i usporediti biotičke čimbenike: neutralizam, kompeticija, mutualizam, komensalizam, parazitizam, amensalizam i predatorstvo. Sažeti čimbenike kretanja životinjskih populacija, objasniti populacijske teorije Shvatiti strukturu životne zajednice i odnose ishrane. Analizirati osnovne kategorije odnosa između sastavnih komponenti ekološkog sustava. Objasniti stvaranje i razlaganje organske tvari u ekološkom sustavu. Skicirati tok energije u ekološkom sustavu. 10. Objasniti organsku produkciju ekološkog sustava i definirati čimbenike sukcesija. Pojam ekološkog sustava. Uvjeti života i pojam ekoloških čimbenika. Ekološka valencija, životno stanište, životni oblik, ekološka niša. Klimatski čimbenici: toplina, svjetlost, voda, zračna strujanja, makroklima, ekoklima, mikroklima. Klimatska pravila i fenološke pojave. Edafski čimbenici. Analiza i usporedba biotičkih čimbenika. Ekologija populacije. Čimbenici kretanja životinjskih populacija. Životna zajednica. Odnosi ishrane. Ekološki sustav. Tvari i energija u ekološkom sustavu. Sukcesije i preobražaji ekološkog sustava. 15. Grupiranje i klasifikacija ekoloških sustava. Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog sveučilišnog profesora iz biologije uz pomoć asistenata Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog sveučilišnog profesora iz biologije uz pomoć asistenta Definirajte što je ekološka valencija i potkrijepite to primjerima. Objasnite kako ekološki čimbenici djeluju na organizme. Objasnite što je piramida energije. Napišite jednadžbu za prvi zakon rasta populacije. Imenujte glavne kategorije interspecijskih odnosa. Napišite jednadžbu za energetsku bilancu jednog trofičkog stupnja.

44 Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) Navedite metode za mjerenje primarne produkcije. Nabrojite pet općih značajki predatora. Objasnite čimbenike sukcesija. 10. Nacrtajte i opišite bioklimatogram za vrstu Ceratitis capitata. Analiza djelovanja abiotičkih čimbenika na životinjske organizme. Usporedba i analiza biotičkih čimbenika. Temeljne spoznaje o ekologiji populacije, životnoj zajednici, te ekološkom sustavu u jednom funkcionalno dinamično povezanom obliku u kakvom se nalaze u prirodi. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 2 2 Ukupno Način polaganja ispita Pismeno i usmeno Obvezna literatura Price W.P Insect Ecology. John Wiley & Sons. Inc. New York 874 pp. Schowalter T.D Insect ecology. Elsevier Inc. 482 pp. Preporučena literatura Lambert M. and Williams J Animal ecology, Franklin Watts, 370 pp.

45 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/ bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) EVOLUCIJA BBO629 Preddiplomski studij biologije Šesti Obvezni dr.sc. Jasna Vidaković, prof. dr.sc. Dubravka Čerba, viši asistent Barbara Vlaičević, asistent Ivana Turković Čakalić, stručni suradnik 4 ECTS Hrvatski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Definirati pojmove: evolucija, mikroevolucija i makroevolucija. Objasniti promjene koje su se događale tijekom geoloških razdoblja (raspored kopna, plutanje kontinenata, tektonski poremećaji i klimatske promjene). Povezati mehanizme koji dovode do evolucijskih promjena, s posebnim naglaskom na važnost promjena u okolišu. Primijeniti saznanja iz odslušanih botaničkih i zooloških kolegija i povezati s evolucijskom ekologijom razumjeti pojmove ekološka ništa, inter- i intraspecijski odnosi. Uočiti važnost anatomije, morfologije i fiziologije organizama kao pokazatelja evolucijskih srodstvenih odnosa i prilagodbi na životne uvjete. Saznati o važnosti fosila koji su jedan od dokaza evolucije. Povezati važnost masovnih izumiranja te adaptivnih radijacija koje slijede nakon njih. Primijeniti saznanja iz odslušanih botaničkih i zooloških kolegija u povezivanju povećanja strukturalne složenosti od jednostavnih životinjskih i biljnih organizama sve do vrste Homo sapiens, odnosno Angiosperma. Sažeti i prezentirati usvojena saznanja kako bi mogli objasniti značaj evolucijske misli. Na temelju saznanja o evoluciji čovjeka aktivno promicati toleranciju među ljudima. Sadržaj predavanja: Definicija pojmova evolucija, mikroevolucija i makroevolucija. Postanak svemira i Sunčevog sustava, postanak planeta Zemlje. Pregled geoloških razdoblja, raspored kopna, plutanje kontinenata, tektonski poremećaji i klimatske promjene. Mehanizmi evolucije: adaptacije, nasljeđivanje i varijacije, prirodna selekcija, mutacije i genetički drift. Evolucijska ekologija: kompeticija, ekološke niše, klasifikacija interspecijskih interakcija. Geografske varijacije vrsta, specijacija, izumiranje vrsta. Dokazi evolucije: biogeografija, komparativna anatomija, komparativna embriologija, molekularna biologija; metode datiranja starosti fosila, procesi fosilizacije, fosili kao dokazi evolucije. Adaptivna radijacija i masovna izumiranja. Teorije o postanku Protozoa i mnogostaničnih organizama (Fungi, Plante, Animalia). Evolucija čovjeka. Sadržaj seminara: Frekvencija gena u populaciji. Nasljeđivanje i izvori genetičke varijabilnosti. Komparativni i eksperimentalni modeli adaptacija. Djelovanje selekcije u populaciji.

46 Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja Spolna selekcija i spolna kompeticija. Interspecijska interakcija, mehanizmi izolacija. Filetički gradualizam. Model isprekidane ravnoteže. Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora iz biologije uz pomoć asistenata i stručnog suradnika Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora iz biologije uz pomoć asistenata 1. Kako glasi definicija evolucije? 2. Što je mikroevolucija? 3. Objasnite pojam genetski drift. 4. Zaokružite točan odgovor. Slika desno prikazuje: a) alopatričku specijaciju b) simpatričku specijaciju c) parapatričku specijaciju 5. Zaokružite točan odgovor. Direktna selekcija: a) je tip prirodne selekcije koji dovodi do isticanja ekstremnih fenotipova u odnosu na one fenotipove koji se nalaze oko srednje vrijednosti b) predstavlja promjene u okolišu koje djeluju tako da počinje dominirati određeni fenotip unutar populacije c) je oblik prirodne selekcije pri kojoj dolazi do izražaja fenotip koji predstavlja srednje vrijednosti određene osobine d) je tip umjetne selekcije koji dovodi do isticanja ekstremnih fenotipova u odnosu na one fenotipove koji se nalaze oko srednje vrijednosti 6. Što su fosili? 7. Nabrojite i opišite 3 metode relativnog određivanja starosti stijena i fosila. 8. Zaokružite slovo T ako je tvrdnja točna, odnosno N ako je netočna: 1) Homologne su strukture znak morfološke divergencije. T N 2) Slični obrasci embrionalnog razvoja često su dokaz evolucijskih srodstvenih odnosa. T N 3) Analogne strukture su strukture istog podrijetla, ali različite funkcije. T N 4) Razvoj krila kod sisavaca, ptica i gmazova rezultat su divergentne evolucije. T N 9. Nabrojite kronostratigrafske jedinice. 10. Kada je formiran sunčev sustav? 11. Što su stromatoliti? Zašto su važni u proučavanju evolucije? 12. Koja su 4 moguća koraka kemijske evolucije? 13. Tko je predložio Teoriju o endosimbiozi? Koje zajedničke značajke povezuju prokariote s plastidima i mitohondrijem? 14. Zaokružite slovo T ako je tvrdnja točna, odnosno N ako je netočna: a) Ediakaran faunu čine fosili jednostaničnih organizama iz razdoblja pretkambrija. T N b) Fosili predstavnika ediakaran faune ukazuju na pojavu mnogostaničnih organizama prije milijardu godina. T N

47 c) Ediakaran faunu čine fosili mnogostaničnih organizama. T N d) Fosili predstavnika ediakaran faune pronađeni su samo u Australiji. T N 15. Nabrojite periode paleozoika. 16. Zaokružite točan odgovor. Kloroplasti biljaka i zelenih alga razvili su se iz pretka tipa: a) Heliobacterium s klorofilom c. b) Anacystis s klorofilom b. c) Prochloron s klorofilom b. d) Anacystis s fikobilinima. 17. Koji su prvi fotosintetički organizmi naselili kopno? Kada se to, prema fosilnim nalazima, dogodilo? 18. Koje su sličnosti zelenih alga i recentnih kopnenih biljaka (na molekularnom i staničnom nivou)? 19. Koji su organizmi najstariji poznati kralježnjaci? 20. Što je Cooksonia i kako je izgledao ovaj organizam? 21. Što su Tracheophyta? Navedite nekoliko njihovih prilagodbi. 22. Što su Labyrinthodontia? Navedite neke predstavnike. 23. Zaokružite slovo T ako je tvrdnja točna, odnosno N ako je netočna: a) Eustenopteron i akantostega su imali slično kukovlje. T N b) Eustenopteron i akantostega su imali bočnu prugu. T N c) Eustenopteron i akantostega nisu imali rep s repnom perajom. T N d) Eustenopteron i akantostega su primarno bili pentadaktilni organizmi. T N 24. Navedite 4 anatomske značajke Cotylosauria. 25. Zaokružite slovo ispred točne tvrdnje. a) Najpoznatiji predstavnik Pelicosauria je Dimetrodon. b) Kornjače imaju anapsidni tip lubanje. c) Therapsida su sisavcima slični gmazovi. d) Gimnosperme su evoluirale iz progimnosperma. d) Tvrdnje pod a) i c) su točne. e) Tvrdnje pod b) i c) su točne. f) Sve tvrdnje su točne. 26. Navedite barem pet osobina prvih sisavaca. 27. Što je Sinodelphys szalayi? 28. Koje promjene u anatomiji hominina su bile važne za razvoj dvonožnog hodanja? 29. Navedite spoznaje o vrsti Homo erectus. 30. Zaokružite slovo T ako je tvrdnja točna, odnosno N ako je netočna: a) Zadnje ledeno doba završilo je prije oko godina. T N b) U razdoblju zadnjeg ledenog doba pojavile su se kritosjemenjače. T N c) Zadnje ledeno doba imalo je vrhunac u epohi Pleistocena kada je ledeni pokrivač bio intenzivnije razvijen na južnoj hemisferi. T N d) Morske struje i zračne mase su čimbenici važni za pojavu i širenje leda. T N e) Stvaranje ledenog pokrivača važno je za otvaranje migracijskih puteva. T N f) Prema Milankovićevoj teoriji tri parametra Zemljine orbite su naročito važna u objašnjavanju periodičkog hlađenja Zemlje. T N

48 Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) Aktivno korištenje stranih jezika u pretraživanju i izboru nastavnih sadržaja. Na temelju pročitane literature stječu sposobnost pisanja seminarskog rada. Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan 2 1 ukupno Način polaganja ispita Pismeni i usmeni Obvezna literatura Preporučena literatura Mayr, E. (1998). To je biologija. Znanost o živom svijetu. Dom svijet, HPM, Zagreb. Parker, S., Bernor, R.L. (ED), (1996). Fossils. The practical guide to paleontology. Greenwich.; Futuyma, D.J., (1998). Evolutionary biology. Sinauer Associates Inc., Sunderland.; Janković, I., Karavanić, I., (2009). Osvit čovječanstva. Početci našega biološkog i kulturnog razvoja. Školska knjiga.

49 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) ZOOGEOGRAFIJA BBO637 Preddiplomski studij biologije Šesti Obvezni dr.sc. Enrih Merdić, izv.prof. dr. sc. Irena Labak, viši asistent dr. sc. Olga Jovanović, naslovni asistent 6 ECTS Hrvatski i engleski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Definirati areal Povezati povijesne razloge i sadašnje rasprostranjenje životinja Razvrstati različita životinjska područja Analizirati otočnu, reliktnu, faunu zatvorenih bazena Integrirati znanja pojedinih područja u sveobuhvatno znanje o rasprostranjenosti životinja Razlikovati životinjske karakteristike prema geografskom rasprostranjenju Prepoznati najvažnije predstavnike faune pojedinih područja Znati odgovoriti na pitanje: Zašto sjeverni mjedvjedi ne jedu pingvine Osnovni pojmovi i definicija zoogeografije. Ekološka, povijesna i regionalna zoogeografija. Povijest zoogeografije. Areal, aktivno i pasivno raseljavanje životinja i prepreke kod raseljavanja životinja. Fauna, endemi, relikti, rijetke i unesene vrste. Centri rasprostranjenja. Zasićena ili kontinentalna fauna. Fauna zatvorenih bazena. Otočna i reliktna fauna. Povijesna zoogeografija: geološka podjela zemljine povijesti, Wegnwrova teorija, fauna pleistocena i holocena u Hrvatskoj. Regionalna zoogeografija: Antartogaea. Notogaea: životinjski svijet Novog Zelanda, Australije i Tihooceanskih otočja). Neogaea: životinjski svijet Amazonske prašume, Ande, Srednje Amerike i Galapagoskih otočja. Artogaea: životinjski svijet Madagaskara, Afrike, Indije i Indokine, Arktika, Sjeverne Amerike, Azije i Europe. Zoogeografija u Hrvatskoj Nastava se izvodi na Odjelu za biologiju u učionici, praktikumu i kompjutorskoj učionici Nastavu izvode profesor, dva asistenta i dva stručna savjetnika Studenti imaju kolokvij svaki drugi dan i to ono gradivo koje su čuli na predhodnim predavanjima i praktikumu. Na kraju tjedna je veliki tjedni kolokvij (polovica gradiva) Ukupno postoje dva velika kolokvija Ukoliko studenti polože oba kolokvija oslobođeni su pisanja pismenog dijela ispita. Definicija faune Fauna zatvorenih bazena Diferencijacija faune Što je areal Zoogeografska podjela svijeta Koje su opasnosti za južnopolarni životinjski svijet Koja su područja u Palearktiku Upoznavanje životinjskog svijeta različitih kontinenata, otoka i oceana. U okviru seminara studenti će samostalno savladavati predviđene sadržaje. Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan ukupno

50 Način polaganja ispita Obvezna literatura Preporučena literatura Ispit se sastoji iz tri dijela: praktični (gradivo praktikuma) te pismeni i usmeni. UDVARDY, M., 1969: Dymanic Zoogeography. Van Nostrand Reinhol, New York. MAXLEY, S., 1989: Veliki atlas životinja. Mladinska knjiga, Ljubljana- Zagreb. LOMOLINO, M., RIDLE R., BROWN J. 2010: Biogeography. Elswere London- Paris-New York

51 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja Opća i posebna GEOBOTANIKA BBO632 Preddiplomski studij biologije Šesti Obvezni dr.sc. Oleg Antonić, izv.prof. 5 ECTS Hrvatski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Definirati i usporediti različite strategije biljnih vrsta s obzirom na njihovo širenje u prostoru. Objasniti okolnosti nastanka biljnih endema i potkrijepiti objašnjenja primjerima. Definirati životne oblike biljaka i razvrstati ih s obzirom na pojavljivanje u karakterističnim tipovima vegetacije. Nabrojati florna carstva na Zemlji i staviti ih u evolucijski i ekološki kontekst. Nabrojati florne elemente na području Hrvatske i potkrijepiti ih primjerima. Raščlaniti područje Hrvatske na tipove vegetacije uvažavajući osnovne ekološke gradijente. Analizirati utjecaj čovjeka na prostornu distribuciju biljnih vrsta. Navesti osnovne postavke u planiranju zaštite biljnih vrsta i potkrijepiti ih primjerima. Sadržaj predavanja: Rasprostranjivanje biljaka: autohorija, alohorija, kozmopoliti, neofiti. Endemi: postanak endema, paleoendemi, relikti, neoendemi, endemičnost flore. Areali, disjunkcije. Životni oblici biljaka. Florni elementi. Florna carstva. Glavne etape razvoja biljnog svijeta pod utjecajem promjena u geološkoj prošlosti Zemlje. Ekološki gradijenti u prostornim distribucijama biljnih vrsta. Prikaz vegetacije Zemlje i Europe. Biljnogeografski položaj i raščlanjenje vegetacije Hrvatske. Utjecaj čovjeka na areale biljnih vrsta. Zaštita biljaka u svijetu, Europi i Hrvatskoj: crvene liste, planovi zaštite vrsta i staništa. Sadržaj seminara: Student će samostalno izabrati i obraditi temu iz sljedećih područja: florne značajke pojedinih kontinenata, država, područja; značajke areala konkretnih biljnih vrsta, rodova, porodica i viših taksona; zaštita rijetkih i ugroženih biljnih vrsta na primjerima iz svijeta i Hrvatske; flora i vegetacija odabranog staništa u Hrvatskoj. Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora iz biologije Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora iz biologije Nabroji tipove rasprostranjivanja biljnih vrsta i procijeni za pojedini tip brzinu širenja vrste u prostoru. Kako disjunkcije areala utječu na razvoj endemizma? Koji su životni oblici biljaka tipični za močvarno stanište? Navedi primjere. Kakva je rasprostranjenost porodice Fagaceae na Zemlji, i za koja su staništa vrste iz te porodice najčešće vezane? Gdje su na Zemlji najzastupljenije vrste iz porodice Poaceae? Objasni rasprostranjenost roda Picea u geografskom i ekološkom prostoru. Opiši tipove visinske zonacije vegetacije u Hrvatskoj s obzirom na pripadnost makroklimatskoj zoni. Navedi staništa rijetkih biljnih vrsta u Hrvatskoj koja su najugroženija utjecajem čovjeka. Cilj kolegija je usvajanje temeljnih znanja o načinima rasprostranjivanja biljaka, te

52 znanja koja se stječu o zakonitostima prostorno-vremenskog rasporeda biljaka na Zemlji i u Hrvatskoj. na kolegiju / opće i specifične kompetencije (cilj) Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan 2 1 ukupno Način polaganja ispita Pismeni i usmeni Obvezna literatura Preporučena literatura

53 Naziv kolegija Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) TERENSKA NASTAVA 3 ZOOLOGIJA Obvezni dr. sc. Stjepan Krčmar, prof. dr.sc. Tomislav Bogdanović, viši asistent 2 ECTS Hrvatski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Shvatiti zoogeografske značajke nizinske Hrvatske. Prepoznati kolonije pojedinih vrsta ptica. Nabrojati najkarakterističnije životinjske vrste naplavnih vodenih staništa. Analizirati biologiju pojedinih vrsta (dnevna i sezonska dinamika pojedinih populacija). Usporediti faunu panonske i gorske Hrvatske. Objasniti utjecaj nadmorske visine na distribuciju pojedinih vrsta. Sažeti prilagodbe pojedinih životinjskih vrsta na klimatske uvjete. Prepoznati karakteristične životinjske vrste gorske Hrvatske. Imenovati karakteristične životinjske vrste sjevernog hrvatskog primorja. Primjeniti apsolutne i relativne metode za procjenu gustoće populacije. Postaviti različite klopke za uzorkovanje faune, te izraditi biološke zbirke. Upoznavanje sa faunističkim značajkama Parka prirode Lonjsko polje. Upoznavanje sa herpetofaunom, ornitofaunom, i teriofaunom gorske Hrvatske na osnovi posjeta Nacionalnom parku Risnjak, Snježniku, Park šumi Golubinjak, i Vrajžem prolazu.. Upoznavanje sa faunom sjevernog hrvatskog primorja na osnovi posjeta otoku Krku (Punat, Košljun, Baška), Crikvenici i Driveniku. Postavljanje različitih klopki za uzorkovanje kukaca u okolici mjesta Sunger. 5.Prepariranje, determinacija i izrada bioloških zbirki. Analiza faune sitnih sisavaca u okolici mjesta Sunger na osnovi uzorkovanja različitim klopkama. Upoznavanje sa špiljskom faunom na osnovi posjeta špilji Lokvarki. Studentska prezentacija svakodnevnih zapažanja, te rezultata uzorkovanja. Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog sveučilišnog profesora iz biologije i viši asistent Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog sveučilišnog profesora iz biologije i viši asistent Navedite vrste vodozemaca tipičnih za zapadni dio panonske regije. Nabrojite pet vrsta ptica iz Gorskog kotara. Navedite nekoliko vrsta gmazova iz sjevernog hrvatskog primorja. Opišite apsolutne metode za procjenu gustoće populacije. Opišite relativne metode za procjenu gustoće populacije. Skicirajte i objasnite pet različitih metoda za uzorkovanje kukaca. Nabrojite najkarakterističnije vrste kralježnjaka savske poplavne nizine (Lonjsko polje). Objasnite važnost i potrebu izrade bioloških zbirki. Nabrojite regionalne endeme Istre. 10. Navedite dvije vrste ptica gnjezdarica bukovih šuma. Samostalno određivanje i obrada prikupljenog materijala (skupina kralježnjaka i beskralježnjaka), istraživanje pojedinih mikrostaništa i upoznavanje funkcionalne povezanosti organizama i okoliša. Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan 2

54 ukupno 30 Način polaganja ispita Pismeno i usmeno Garms H. & Borm L Fauna Evrope. Mladinska knjiga, Ljubljana, 550 pp. Zahradnik J Insects. Aventinum Nakladitelstvi, Prague. 319 pp. Schneider Jacoby M. & Ern H Park prirode Lonjsko polje. Hrvatsko ekološko društvo Zagreb, 135 pp. Mrakovčić M., Brigić A., Buj I., Ćaleta M., Mustafić P., Zanella D Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode RH, 253 pp. Antolović J., Frković A., Grubešić M., Holcer D., Vuković M., Flajšman E., Grgurev M., Hamidović D., Pavlinić I., Tvrtković N Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode RH, 127 pp. Janev Hutinec B., Kletečki E., Lazar B., Podnar Lešić M., Skejić J., Tadić Z., Tvrtković N Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni Obvezna literatura zavod za zaštitu prirode RH, 95 pp. Belančić A., Bogdanović T., Franković M., Ljuština M., Mihoković N., Vitas B Crvena knjiga vretenaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode RH, 132 pp. Jardas I., Pallaoro A., Vrgoč N., Jukić-Peladić S., Dadić V Crvena knjiga morskih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode RH, 396 pp. Biološka raznolikost Hrvatske. Fauna. Priručnici za inventarizaciju i praćenje stanja DZZP, Zagreb Ozimec R., Bedek J., Gottstein S., Jalžić B., Slapnik R., Štamol V., Bilandžija H., Dražina T., Kletečki E. Komerički A., Lukić M., Pavlek M Crvena knjiga špiljske faune Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode RH, 371 pp. Zahradnik J Bees and Wasps. Aventinum Nakladitelstvi, Prague. 192 pp. Wachman E. und Saure C Netzflügler, Schlamm und Kamelhalsfliegen. Natur Preporučena literatura Buch Verlag, Augsburg, 159 pp. Haupt J. und Haupt H Fliegen und Mücken. Natur Buch Verlag, Augsburg, 351 pp.

55 IZBORNI PREDMETI Naziv kolegija Status kolegija Šifra Studij Semestar Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) ANATOMIJA I MORFOLOGIJA KUKACA Izborni BBZ40 Preddiplomski studij biologije Treći dr.sc. Stjepan Krčmar, prof. dr. sc. Alma Mikuška, viši asistent 2 ECTS Hrvatski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Opisati vanjski izgled tijela kukca. Nabrojati redove iz razreda kukaca. Razlikovati i opisati različite oblike usnih organa kukaca. Prepoznati i opisati različite oblike krila kukaca. Nacrtati i objasniti građu člankovite noge kukaca prema funkcionalnim prilagodbama. Navesti i opisati građu prsa i zatka kukca. Nabrojati i razlikovati razvojne stadije kukaca. Primijeniti ključeve za determinaciju različitih skupina kukaca. Strukturno i funkcionalno ustrojstvo kukaca. Uvod u morfološko anatomske osobitosti glavnih redova kukaca. Morfološko anatomske značajke glave kukaca. Usni organi kukaca. Pregled različitih tipova ticala kukaca. Morfološko anatomske odlike prsa kukaca. Morfološko anatomske odlike noge i krila kukaca. Morfološko anatomske odlike zatka kukaca. Prikaz različitih ključeva za determinaciju pojednih skupina kukaca. Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog sveučilišnog profesora iz biologije i viši asistent Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog sveučilišnog profesora iz biologije i viši asistent Navedite razvojne stadije u životu kukaca. Opišite građu ticala kukca. Opišite građu krila kukaca. Opišite građu usnih organa za bodenje i sisanje. Nacrtajte i opišite člankovitu nogu kukca. Opišite građu zatka kukca. Opišite građu organa za sisanje. Opišite građu usnih organa za grizenje. Nabrojite tri osnovna položaja glave kukaca prema uzdužnoj osi tijela. Objasnite građu kutikule u kukaca. Usvajanje znanja o anatomskim i morfološkim odlikama glavnih redova kukaca. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 1 1

56 ukupno Način polaganja ispita Pismeno i usmeno Steinmann H. and Zombori L An atlas of insect morphology. Akademiai Obvezna literatura kiado, Budapest, 253 pp. Romoser W.S. and Stoffolano J.G The science of entomology. WCB McGraw-Hill, 605 pp. Habdija I., Primc-Habdija B., Radanović I., Špoljar M., Matoničkin- Preporučena literatura Kepčija R., Vujčić-Karlo S., Miliša M., Ostojić A., Sertić-Perić M Protista-Protozoa, Metazoa-Invertebrata. Alfa, Zagreb, 584 pp.

57 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja BIOLOGIJA MORA BBZ43 Preddiplomski studij biologije Treći Izborni dr.sc. Goran Palijan, docent Anita Galir Balkić, asistent 2 ECTS Hrvatski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Definirati i opisati temeljne pojmove iz biologije mora: o važnijim biotičkim oceanskim sustavima (estuariji, stjenovite i pješćane obale, pelagijal, kontinentalna podina, duboko more, šume mangrova i smeđih alga, koraljni grebeni, polarna područja) i organizmima koji ih nasanjuju. o načinima nastanjivanja organizama u oceanskim ekosustavima o prilagodbama organizama pojedinom staništu Upoznavanje s kolegijem ( ) Fakultet Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju (docent ili više) iz biologije (razina 8.1 i 8.2 prema HKO) uz pomoć asistenta iz biologije Fakultet Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć asistenta 1. Supralitoral obuhvaća zonu: a) plime i oseke b) morskih cvjetnica c) prskanja valova d) niti jedan odgovr nije točan 2. Koje su funkcionalne skupine organizama pomičnih sedimenata? 3. Livade morskih cvjetnica važne su jer: a) ublažavaju djelovanje valova b) usporavaju morske struje c) akumuliraju organski materijal d) svi odgovori su točni 4. Želatinozni zooplankton: a) ima veliki udio vode u organizmu b) hrane se piko- i nanoplanktonom c) predatori su d) značajan su izvor detritusa 5. Lecitotrofne ličinke imaju: a) manje jaja s više žumanjka b) puno jaja s manje žumanjka c) manje jaja malo žumanjka d) puno jaja s puno žumanjka 6. Stenohalini organizmi: a) toleriraju promjene saliniteta

58 b) toleriraju promjene temperature c) slabo toleriraju promjene temperature d) niti jedan odgovor nije točan 7. Objasnite izraz: fizoklistne ribe. 8. Koje su najzastupljenije skupine unutar dubokomorskih bentoskih zajednica (s obzirom na način ishrane) i zašto? CILJ: Studenti će se upoznati s osnovnim abiotičkim i biotičkim čimbenicima Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) koji određuju prostornu i vremensku raspodjelu biljnih i životinjskih organizama u moru kao i temeljnim metodama kvalitativnih i kvantitativnih istraživanja. Poseban cilj seminara je da studenti samostalno obrade i izlože odabranu temu iz područja biologije mora s posebnim osvrtom na djelovanje čovjeka. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 1 1 ukupno Način polaganja ispita Pismeni i usmeni Obvezna literatura Nybakken J.W. i Bertness M.D. (2005) Marine biology

59 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) ZAŠTIĆENE ŽIVOTINJSKE VRSTE BBZ48 Preddiplomski studij biologije Treći Izborni dr.sc. Enrih Merdić, izv.prof. 2 ECTS Hrvatski i engleski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Definirati potrebe zaštite životinja Nabrojati kategorije zaštite Prepoznati važnost istraživanja zbog dobivanja validnih podataka Povezati domaću zaštitu s međunarodnom legislativom Objasniti razloge ugroženosti pojedinih kategorija ugroženosti Analizirati djelatnost čovjeka koja ugrožava životinje Usporediti ugorženost i zakonsku zaštitu Odlučiti djelovati zaštitarski i to obrazovanjem šireg kruga ljudi Razlozi ugroženosti životinjskih vrsta. Modeli zaštite. Određivanje kriterija ugroženosti. Mehanizmi zaštite putem međunarodnih konvencija i dogovora s posebnim osvrtom na EU legislativu (odnose se na Direktivu o staništima i Direktivu o pticama). Akcijski planovi zaštite pojedinih životinjskih vrsta. Zakonodavni okvir Republike Hrvatske. Pregled zaštićenih životinjskih vrsta svijeta i Hrvatske. Nastava se izvodi na Odjelu za biologiju u učionici, praktikumu i kompjutorskoj učionici Nastavu izvodi profesor Tijekom izvođenja kolegija studenti imaju izlaganje seminarskog rada koji je postavljen tako da povezuju dobiveno znanje. Koji su ciljevi kategorija i kriterija IUCN-a Navedite kriterije za ugroženu vrstu. Nabroj zaštićene prirodne vrijednosti zaštićena pordučja Nabroj razloge ugroženosti riba Koji je hrvatski naziv za Elaphe situla i koji su razlozi ugroženosti Koja ekološka skupina ptica je najugroženija i zašto Kako je zaštićen vuk Određivanje kriterija ugroženosti i upoznavanje sustava zaštite životinjskih vrsta, te prepoznavanje istih. Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan 1 1 ukupno Način polaganja ispita Ispit se sastoji iz dva dijela: seminarski rad i usmeni. RADOVIĆ, J. (UR.), 1999: Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Obvezna literatura Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša. Preporučena literatura CRVENE KNJIGE POJEDINIH SKUPINA ŽIVOTINJA

60 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja HEMATOFAGNI ČLANKONOŠCI (ARTHROPODA) BBZ41 Prediplomski studij biologije Četvrti Izborni dr.sc. Stjepan Krčmar, prof. Davorka K. Hackenberger, asistent 2 ECTS Hrvatski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Definirati skupine hematofagnih člankonožaca. Sažeti parazitizam kao ekološki pojam. Razlikovati morfološke i anatomske osobitosti hematofagnih člankonožaca. Prepoznati biološke značajke hematofagnih člankonožaca. Nacrtati i objasniti razvojne cikluse hematofagnih člankonožaca. Shvatiti vektorsku ulogu hematofagnih člankonožaca u širenju uzročnika zaraznih bolesti. Razlikovati simptome nekih bolesti koje uzrokuju bakterije, rikecije, virusi i protozoe a čiji su vektori hematofagni člankonošci. Odrediti pojedine skupine hematofagnih člankonožaca. Sistematika hematofagnih člankonožaca iz potkoljena: Cheliceriformes (kliještari), Crustacea (rakovi) i Hexapoda (šesteronošci). Morfološko anatomske osobitosti hematofagnih člankonožaca iz potkoljena: Cheliceriformes (kliještari), Crustacea (rakovi) i Hexapoda (šesteronošci). Razvojni ciklusi hematofagnih člankonožaca. Ekološke odlike: sezonska dinamika, ekološke niše, interakcija domadarektoparazit. Parazitizam kao ekološki pojam. Vektorska uloga hematofagnih člankonožaca u širenju uzročnika zaraznih bolesti. Bolesti koje uzrokuju: bakterije- tularemija; spirohete- povratna groznica; rikecije- pjegave groznice, Marsejska groznica, rovovska groznica, šikarska groznica, pjegavac; virusi- papatači groznica, žuta groznica, denga; protozoe-malarija. Postupci i literatura za determinaciju pojedinih skupina hematofagnih člankonožaca. Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog sveučilišnog profesora iz biologije uz pomoć asistenta Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog sveučilišnog profesora iz biologije uz pomoć asistenta Nabrojite četiri hematofagne porodice podreda Nematocera u redu dvokrilaca (Diptera). Objasnite što je fakultativni parazitizam. Napišite latinsko ime uši glave, uši odjeće, te stidne uši. Navedite morfološka obilježja po kojem se razlikuju Glossinidae ce-ce muhe od ostalih porodica Diptera (dvokrilci). Usporedite pojmove autogene i anautogene vrste. Objasnite gdje se odvija spolni a gdje nespolni ciklus uzročnika malarije. Navedite morfološka obilježja koja isključivo pripadaju člankonošcima. Pojasnite pojam trorodni krpelji. Navedite osnovnu morfološku razliku između porodica Argasidae i

61 Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) Ixodidae. Zaokružite latinski naziv uzročnika povratne groznice među ponuđenim odgovorima. Sistematika i vektorska uloga hematofagnih člankonožaca u jednom funkcionalno dinamično povezanom obliku u kakvom se nalaze u prirodi. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 1 1 ukupno Način polaganja ispita Pismeno i usmeno Lane R.P. and Crosskey R.W Medical Insects and Arachnids. Chapman Obvezna literatura & Hall, London, 722 pp. Lehane M Biology of blood sucking insects. Chapman & Hall, London 226 pp. Preporučena literatura Price P.W Insect Ecology. John Wiley & Sons, Inc. New York 874 pp. Habdija I., Primc-Habdija B., Radanović I., Špoljar M., Matoničkin-Kepčija R., Vujčić-Karlo S., Miliša M., Ostojić A., Sertić-Perić M Protista-Protozoa, Metazoa-Invertebrata. Alfa, Zagreb, 584 pp.

62 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ FITOBIOLOGIJA BBZ54 Preddiplomski studij biologije Četvrti Izborni dr.sc. Ljiljana Krstin, docent i dr.sc. Ivna Štolfa, docent Rosemary Vuković, asistent Zorana Katanić, asistent 6 ECTS Hrvatski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Spoznati važnost funkcionalne biljne hrane u svakodnevnoj prehrani Definirati i opisati najvažnije antioksidanse u biljkama i spoznati njihovu važnost za zdravlje ljudi Definirati osnovne biološke aktivne tvari u biljkama i opisati njihovo djelovanje i primjenu Odrediti sadržaj najvažnijih antioksidansa u biljnim ekstraktima te utvrditi njihovu antioksidativnu aktivnost Odrediti antimikrobno djelovanje biljnih ekstrakata na humane/biljne patogene Prakticirati teorijsko znanje o dobivanju pripravaka i čistih spojeva te o njihovoj biološkoj aktivnosti Primijeniti ekološki prihvatljive principe uzgoja i zaštite biljaka s ciljem očuvanja zdravlja čovjeka i smanjenja opterećenja okoliša Upoznavanje s kolegijem Biljke kao funkcionalna hrana i njihova važnost za ljudsko zdravlje Antioksidansi u hrani i biotehnološke metode za postizanje veće kvalitete hrane Dijetoterapija i nutritivna genetika kao suvremeni načini prevencije bolesti i održavanja zdravlja. Ljekovito i začinsko bilje Biološki aktivne tvari u biljkama Upotreba biljaka u alternativnoj i komplementarnoj medicini Kultura biljnog tkiva u proizvodnji biološki aktivnih tvari Zakonodavstvo na području biljnih lijekova, dodataka prehrani i kozmetici s posebnom namjenom vezano uz regulativu u EU i RH Organski principi i standardi u uzgoju biljne hrane Ekološki prihvatljive metode zaštite bilja. Biljke kao energetska sirovina Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz uz pomoć asistenata Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz uz pomoć asistenata Što je funkcionalna hrana? Objasnite što su antioksidansi i koja je njihova uloga u održavanju zdravlja čovjeka? Koja je primarna primjena kulture kosmatog korijenja? Koje medicinski značajne bioaktivna supstance sadrži biljka Catharanthus roseus? Mehanizam djelovanja taksola. Navedite metode ekstrakcije i separacije biološki aktivnih spojeva. Što je nitratna direktiva? Timski rad u izradi seminara i vještina u njegovoj prezentaciji. Samostalnost u laboratorijskom radu.

63 opće i specifične kompetencije (cilj) Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan ukupno Način polaganja ispita Seminar, pismeni, usmeni Kuštrak D (2005) Farmakognozija-fitofarmacija.Golden Marketing-Tehnička knjiga d.d., Zagreb. Handa SS, Singh SP, Longo KG, Rakesh DD (2008) Extraction Technologies Obvezna literatura for Medicinal and Aromatic Plants. INTERNATIONAL CENTRE FOR SCIENCE AND HIGH TECHNOLOGY, Trst. Joy PP, Thomas J, Mathew S, Skaria BP (1998) Medicinal plants. KERALA AGRICULTURAL UNIVERSITY Zdravi vrt (2010) Mozaik knjiga, Zagreb. Guo M (2009) Functional Foods: Principles and Technology. CRC Press Hrvatska poljoprivredna komora - Ekološka poljoprivreda ( Preporučena literatura Bidlack WR, Rodriguez RL (2011) Nutritional Genomics - The Impact of Dietary Regulation of Gene Function on Human Disease. CRC Press Nitratna direktiva -

64 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) BIOLOGIJA PROTOZOA BBZ43 Preddiplomski studij biologije Četvrti Izborni dr.sc. Goran Palijan, docent Anita Galir Balkić, asistent Ivana Turković Čakalić, stručni suradnik 2 ECTS Hrvatski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Definirati i opisati temeljne pojmove iz biologije protozoa: - o povijesti istraživanja protozoa - o klasifikaciji protozoa - o načinima hranjenja protozoa - o polimorfnim životnim ciklusima protozoa - o utjecaju zagađenja na zajednice protozoa Determinirati odabrane vrste slatkovodnih praživotinja. Upoznavanje s kolegijem Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz uz pomoć asistenta i stručnog suradnika Fakultet Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć asistenta iz biologije Kako glasi klasična klasifikacija protozoa temeljena na organelima za kretanje te navedite barem 5 značajki protozoa. Navedite koji su načini prijenosa nametnika te navedite po dva predstavnika za svaki oblik prijenosa Koja je dominantna skupina protozoa morskog sedimenta? Navedite funkcionalne hranidbene skupine protozoa. Objasnite kretanje kod Apicomplexa. CILJ: Usvojiti znanja o specifičnostima predstavnika podcarstva Protozoa, a u svezi s prilagodbama na ekstremne životne uvjete kao i njihova evolucijska povezanost sa čovjekom. Poseban cilj praktikuma je savladavanje osnovnih vještina i znanja potrebnih za rad na terenu i laboratoriju. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 1 1 ukupno Način polaganja ispita Pismeni i usmeni Obvezna literatura Fenchel T.M. (1996) Ecology of Protozoa: The Biology of Free-Living Phagotrophic Protists

65 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) EKOFIZIOLOGIJA ALGA BBZ37 Preddiplomski studij biologije Četvrti Izborni dr.sc. Janja Horvatić, izv.prof. mr.sc. Vesna Peršić, asistent 2 ECTS Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Odrediti koncentracije fotosintetskih pigmenata fitoplanktona. Objasniti principe znanstvene metode određivanja potencijala alga i njenu primjenu. Piripremiti hranjivi medij za laboratorijski uzgoj alga. Odrediti stupanj trofije i toksiciteta vode. Procijeniti kakvoću vode za ocjenu opće ekološke funkcije voda. Sadržaj predavanja: Fotosintetski pigmenti alga. Alge kao ekološki indikatori. Ciklus fosfora i dušika. Potreba algi za fosforom i dušikom u kopnenim vodama. Nutrienti i eutrofikacija kopnenih voda. Hranidbeni elementi i razvoj algi. Priprema i sastav hranidbenih otopina za uzgoj algi u laboratorijskim uvjetima. Laboratorijski biotestovi. Miniaturizirani biotest. Sadržaj praktikuma: Određivanje asimilacijskih pigmenata fitoplanktona. Mjerenje potencijala rasta alga (AGP) kulture alga Chlorella kessleri i Selenastrum capricornutum. Određivanje bioprodukcije, stupnja trofije i toksiciteta vode metodom miniaturiziranog biotesta. Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanredni profesor iz biologije uz pomoć asistenta Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanredni profesor iz biologije uz pomoć asistenta Nabroji obvezne skupne pokazatelje koji se koriste za procjenu kakvoće vode za ocjenu opće ekološke funkcije voda? Koje su prednosti, a a koji nedostaci minijaturiziranog biotesta? Nabrojite barem tri metode koje se koriste za procijenu ograničavajućih nutrijenata za rast i razvoj fitoplanktona? Navedite četiri stupnja onečišćenja voda prema KM sistemu indikatora. Koji se parametri koriste za izračunavanje indeksa trofičkog stanja prema Carlsonu? Cilj kolegija je objasniti principe znanstvene metode određivanja potencijala rasta alga kao i primjenu te metode te razvijanje praktičnih vještina za laboratorijski uzgoj alga. Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan 1 1 ukupno Način polaganja ispita Pismeni i usmeni SCHEFFER, M., 2001: Ecology of Shallow Lakes. Kluwer Academic Publishers, Obvezna literatura Dordrecht, Boston, London. VOLLENWEIDER, R., KEREKES, J., 1982: OECD: Eutrophication of Waters. Monitoring, Assessment and Control, Paris. Preporučena literatura GOPAL, B., WETZEL, G., 2004: Limnology in Developing Countries. Volume 4. International Association of Theoretical and Applied Limnology. International

66 Scientific Publications, New Delhi. SCHUBERT, L. E., 1984: Algae as ecological Indicators. Acad. Press, Inc., London, Orlando, San Diego, New York, Toronto, Montreal, Sydney, Tokyo.

67 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja FITOPLANKTON BBZ36 Preddiplomski studij biologije Četvrti Izborni dr.sc. Melita Mihaljević, docent dr.sc. Filip Stević, viši asistent Vanda Cvijanović, stručni suradnik 2 ECTS Hrvatski Nakon uspješno završenog kolegija student će moći: Definirati pojam fitoplankton Primijeniti usvojena temeljna znanja o ekologiji slatkovodnog fitoplanktona Analizirati kvalitativni i kvantitativni sastav fitoplanktona Razlikovati vrste fitoplanktona Definirati strukturu i sezonsku dinamiku fitoplanktonskih zajednica Objasniti horizontalnu i vertikalnu distribuciju fitoplanktona. Objasniti najvažnije abiotičke i biotičke čimbenike koji utječu na razvoj fitoplanktona Procijeniti stupanj trofije i kakvoću vode Koristiti stručnu literaturu i standardne ključeve za determinaciju fitoplanktona. Izraditi trajne preparate. Sadržaj predavanja: Fitoplankton definicija, podjela, osnovne energetske značajke u vodenim ekološkim sustavima. Prilagodbe na planktonski način života. Fitoplanktonske zajednice struktura i sezonska dinamika u različitim tipovima slatkovodnih ekoloških sustava. Horizontalna i vertikalna distribucija fitoplanktona. Fotosintetska aktivnost fitoplanktona. Utjecaj nutrijenata na razvoj fitoplanktona. Trofičke interakcije: fitoplankton zooplankton ihtiofauna. Fitoplankton kao indikator trofičkog stanja vodenih ekoloških sustava. Sadržaj vježbi: Kvalitativna i kvantitativna analiza fitoplanktona. Utvrđivanje biomase svježe tvari fitoplanktona. Analiza sadržaja klorofila-a, -b i c u uzorcima fitoplanktona. Saprobiološka analiza fitoplanktona. Upotrebe rezultata analiza u svrhu trofičke ocjene vodenih ekoloških sustava. Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz uz pomoć asistenta i stručnog suradnika Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz uz pomoć asistenta Fitoplankton kao primarni producent u jezerima - objasnite u kontekstu energetskog protoka. Direktni i indirektni pokazatelji količine fitoplanktona. Nabrojite i objasnite analize za utvrđivanje.

68 Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) Objasnite čimbenike koji utječu na razvoj fitoplanktona. Fitoplankton kao pokazatelj stupnja trofije objasnite na primjeru odabranog jezera. Sezonske sukcesije fitoplanktona objasnite na primjeru odabranog jezera. Razvijanje sposobnosti samostalnog rada. Istraživanje na terenu i razvijanje praktičnih vještina uzorkovanja. Mikroskopiranje s ciljem razvijanja sposobnosti promatranja i uočavanja. Priprema i izrada svježih i trajnih mikroskopskih preparata. Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan 1 1 ukupno Način polaganja ispita praktični i usmeni ispit REYNOLDS, C. S., 1984: The Ecology of Freshwater Phytoplankton. Obvezna literatura Cambridge University Press, Cambridge. REYNOLDS, C. S., 2006: Ecology of Phytoplankton. Cambridge University Press, Cambridge. Preporučena literatura SOMMER, U. (EDS), 1989: Plankton Ecology: Succession in Plankton Communities. Springer Verlag, Berlin. SOMMER, U., 1984: Planktologie. Springer Verlag, Berlin. HINDAK, F. (EDS), 1978: Slatkovodne riasy. Slovenske pedagogicke nakladatelstvo, Bratislava. VILIČIĆ, D., 2003: Fitoplankton u ekološkom sustavu mora. Sveučilište u Zagrebu, PMF, Zagreb, 196 pp. VILIČIĆ, D., 2002: Fitoplankton Jadranskog mora. Biologija i taksonomija. Sveučilište u Zagrebu, PMF, Zagreb, 247 pp.

69 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) GENETIČKO INŽENJERSTVO BBZ49 Preddiplomski studij biologije Peti Izborni dr.sc. Ljiljana Krstin, docent 2 ECTS Hrvatski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Definirati i opisati temeljne pojmove iz tehnologije rekombinantne DNA. Opisati osnovne tehnike i metode u kloniranju biljaka i životinja. Samostalno rješavati problemske zadatke iz područja genetičkog inženjerstva. Koristiti odgovarajuće računalne programe za analizu slijeda nukleinskih kiselina i izradu filogenetskih stabala. Razlikovati prednosti i nedostatke transgenih organizama. Analizirati mogućnosti primjene genske terapije. Raspravljati o etičkim pitanjima vezanim uz primjenu genetičkog inženjerstva. Upoznavanje s kolegijem Prokariotska i eukariotska DNA: razlike u mehanizmima regulacije genske aktivnosti Nuklearna i ekstranuklearna DNA Fragmentiranje DNA: restrikcijske nukleaze, restrikcijsko mapiranje Odvajanje molekula DNA po veličini: gel elektroforeza Određivanje slijeda nukleotida DNA Hibridizacija nukleinskih kiselina in vitro i in situ Kloniranje DNA: plazmidski i viralni vektori Fakultet Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docent ili iz biologije uz pomoć asistenta Fakultet Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docent ili iz biologije uz pomoć asistenta Navedite genetičke osnove u regulaciji biosintetskih procesa. Što je restrikcijska karta i kako je konstruirati? Koji enzimi se koriste u kloniranju gena? Navedite osnovne tehnike koje su omogućile razvoj tehnologija rekombinantne DNA. Što su plazmidni vektori? Objasnite postupak dobivanja transgenih biljaka. Što je transfekcija? Sažimanje, objašnjavanje i prezentiranje rezultata znanstvenih istraživanja. Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) ukupno 2 30 Način polaganja ispita Pismeni i usmeni DELIĆ, V., 1997: Genetičko inženjerstvo u biotehnologiji. PMF, Zagreb. Obvezna literatura VOET, D., VOET J.G., 2004: Biochemistry, 3rd ed. John Wiley & Sons, Inc. New York. Preporučena literatura WINNACKER, E.L., 1987: From genes to clones: introduction to gene

70 technology. VCH Verlagesellschaft mbh, Weinheim New York. IKIĆ, D., PAVELIĆ, K., SPAVENTI, R., 1989: Onkogeni i faktori rasta. Globus, Zagreb. PAVELIĆ, K., SPAVENTI, R., 1992: Molekularna onkologija. Globus, Zagreb. ALBERTS, B., BRAY, D., LEWIS, J., RAFF, M., ROBERTS, K., WATSON, J.D., 1994: Molecular biology of the cell. 3rd ed. Garland Publishing, Inc., New York London. BROWN, T.A., 1994: DNA sequencing: the basics. IRL Press, Oxford. BLACKBURN, G.M., GAIT, M.J., 1996: Nucleic acids in chemistry and biology. 2nd ed. Oxford University Press. FOSTER, G.D., TWELL, D., 1996: Plant gene isolation: principles and practice. John Wiley&Sons, Chicester New York. HUGES, M.A., 1996: Plant molecular genetics. Longman, Edinburgh gate, Harlow. BERG, J.M., TYMOCZKO, J.L., STRYER, L., 2002: Biochemistry, 5th ed. Freeman & Co, New York.

71 Naziv kolegija EKSPERIMENTALNE BIOKEMIJSKE TEHNIKE Šifra BBZ39 Studij Preddiplomski studij biologije Semestar Peti Status kolegija Izborni Nositelj kolegija dr.sc. Elizabeta Has-Schön, izv.prof. Suradnici na kolegiju Rosemary Vuković, asistent Obujam/bodovi 2 ECTS Jezik Hrvatski i engleski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: objasniti temeljne principe najčešćih biokemijskih tehnika koje se koriste u proteomici i genomici primjeniti stečeno znanje o tehnikama izolacije, pročišćavanja i identifikacije proteina izabrati odgovarajući modelni organizam u određenom biokemijskom Ishodi učenja istraživanju izabrati optimalne tehnike i metode u dizajniranju vlastitog eksperimenta samostalno izvoditi neke od tehnika i metoda koje se koriste u suvremenim biokemijskim istraživanjima planirati i provoditi eksperimente na temelju određenog problema dokumentirati, predstaviti, raspraviti i kritički procjeniti dobivene rezultate koristiti originalne publikacije u području biokemije Upoznavanje s kolegijem Eksperimentalni sustavi Spektrometrija u proučavanju proteina Sedimentacijske tehnike Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Kromatografske tehnike Elektroforetske tehnike Identifikacija proteina Radioaktivnost Bioinformatika Klinička biokemija Uvjeti u kojima se stječu Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora iz kompetencije biologije uz pomoć asistenta Provjera i vrjednovanje Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora iz biologije uz pomoć asistenta Pomoću koje metode možete proučavati interakcije između proteina? Objasnite princip. Navedite prednosti disk elektroforeze u odnosu na kontinuiranu elektroforezu. Primjer provjere i Koje osobine čine Saccharomyces cerevisiae jednim od najvažnijih vrjednovanja modelnih organizama za istraživanje bioloških procesa u eukariota. Navedite razlike između monoklonskih i poliklonskih protutijela. Objasnite princip ELISE (indirektne i sandwich). Kojim je tehnikom moguće odrediti Mr proteina? Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) Cilj kolegija je stjecanje vještina i znanja o biokemijskim tehnikama, osobito o preparativnim i analitičkim tehnikama za proučavanje proteina. Po završetku kolegija studenti stječu dobre teorijske i praktične preduvjete za sudjelovanje u biokemijskim istraživanjima. Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan 2 1 ukupno 30 15

72 Način polaganja ispita Obvezna literatura Preporučena literatura Seminarski rad, pismeni, usmeni HOLME, D. J., PECK, H., 1998: Analytical Biochemistry. 3rd. Addison Wesley Longman Ltd., New York. WILSON, K., WALKER, J., 1997: Principles and Techniques of Practical Biochemistry. 4th., Cambridge University Press, Cambridge. WILSON, K., GOULDING, K. H. (EDS), 1991: A Biologist s Guide to Principles and Techniques of Practical Biochemistry. 3rd. Edward Arnold, London, New York.

73 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) ULTRASTRUKTURA STANIČNIH ORGANELA BBZ38 Preddiplomski studij biologije Peti Izborni dr.sc. Vera Cesar, izv. prof. Jasenka Antunović, asistent mr.sc. Lidija Begović, asistent Selma Mlinarić, asistent 2 ECTS Hrvatski i engleski Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći: Objasniti spoznaje o načinima preparacije i promatranja staničnih struktura Adekvatno koristiti metode fiksacije i dehidracije tkiva Izdvojiti prikladne tehnike kontrastiranja Napraviti ultratanke preparate Prakticirati naučeno teoretsko znanje o staničnoj ultrastrukturi Analizirati dobivene fotografije pojedinih struktura Staviti u odnos strukturu i funkciju staničnih struktura Prepoznati u analiziranim znanstvenim radovima preduvjete za valjano znanstveno zaključivanje Sadržaj predavanja: Ultrastruktura biomembrana: lipidni dvosloj, membranski proteini i njihove funkcije u transportu kroz biomembranu. Strukturna i funkcionalna povezanost jezgre i endoplazmatskog retikuluma: analiza elektronsko-mikroskopskih snimaka, transport molekula iz jezgre i u nju. Ultrastruktura Golgijevog aparata i njegovih produkata. Mitohondriji i plastidi: posebnosti ultrastrukture pod utjecajem različitih čimbenika. Citoskelet i diferencijacija stanica. Sadržaj praktikuma: Fiksacija živog materijala, priprema blokića, rezanje na ultramikrotomu, odlazak na Institut "Ruder Boškovic" i rad s elektronskim mikroskopom, interpretacija mikrofotografija. Zaključivanje. Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanredni ili redoviti profesor uz pomoć asistenata Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanredni profesor iz biologije uz pomoć asistenata Koje su temeljne razlike između TEM i SEM mikroskopa? Kako se vrši preparacija materijala za TEM? Opišite izradu prereza na ultramikrotomu? Koja je funkcija OsO 4? Opišite ultrastrukturu biomembrana? U kojoj mjeri TEM olakšava zaključivanje o procesima u stanici? Može li se na temelju TEM mikrofotografija zaključivati o promijenjenoj strukturi kloroplasta? Koje strukturne promjene kloroplasta su najčešće? Koje biljne strukture se mogu precizno determinirati isključivo SEM-om? Koja je izuzetno vrijedna primjena SEM-a u praksi? CILJ: Spoznaje o načinima preparacije i promatranja staničnih struktura doprinose razumijevanju njihova funkcioniranja što je cilj kolegija. Nastava Predavanja Seminari Vježbe

74 sati/tjedan ukupno Način polaganja ispita Obvezna literatura Preporučena literatura Pismeni i usmeni ALBERTS, B., BRAY, D., LEWIS, J., RAFF, M., ROBERTS, K., WATSON, J. D., 1994: Molecular biology of the cell. 3rd. Garland Publishing, Inc., New York - London. BOWES, B. G., 1996: A colour atlas of plant structure. Manson Publishing, London. RUZIN, S. E., 1999: Plant Microtechnique and Microscopy. Oxford University Press, New York, Oxford. VOET, D., VOET J. G., 2004: Biochemistry. 3rd. John Wiley & Sons, Inc., New York.

75 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegija Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja KOPNENI KRALJEŽNJACI HRVATSKE BBZ44 Preddiplomski studij biologije Peti Izborni dr.sc. Stjepan Krčmar, prof. dr.sc. Milorad Mrakovčić, prof. 2 ECTS Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Nabrojati vrste gmazova i vodozemaca na području istočne Hrvatske s posebnim osvrtom na rijetke vrste. Usporediti i navesti značajke faune gmazova i vodozemaca kontinentalnog i sredozemnog dijela Hrvatske. Navesti migratorne vrste u ornitofauni Hrvatske. Sažeti značajke teriofaune Hrvatske. Nabrojati rijetke, ugrožene i endemične vrste u fauni kralježnjaka Hrvatske. Shvatiti važnost vlažnih, travnatih i stepskih područja, kao i starih šuma za očuvanje biološke raznolikosti. Usvojiti značaj međunarodnih konvencija za zaštitu životinja i njihovih staništa. Definirati potrebu poštivanja Zakona o zaštiti prirode s posebnim naglaskom na faunu kralježnjaka. Faune vodozemaca i gmazova Hrvatske. Pregled ornitofaune močvarnih staništa od međunarodnog značaja u Hrvatskoj. Ornitofauna gorskih i planinskih staništa Hrvatske. Teriofauna Hrvatske. Specifičnosti faune kralježnjaka otoka hrvatskog Jadrana. Rijetke, ugrožene i endemične vrste. Ugrožena staništa. Uloga međunarodne konvencije u zaštiti životinja i njihovih staništa. Uloga i važnost Zakona o zaštiti prirode s posebnim naglaskom na kralježnjake. Ekonomski aspekti zaštite kralježnjaka u Hrvatskoj. Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog sveučilišnog profesora Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog sveučilišnog profesora Navedite hrvatsko i latinsko ime žabe koja na prstima ima proširenja u obliku jastučića, što nam ukazuje na arborealni način života. Nabrojite vrste zmija otrovnica (iz skupine Solenoglypha) koje žive u Hrvatskoj (hrvatski i latinski naziv). Navedite hrvatski i latinski naziv reda ptica koji je najbrojniji vrstama, kako u Hrvatskoj tako i u Svijetu. Navedite kako se naziva dvopapkar (hrvatski i latinski naziv) za čije je mlado karakterističan prugasti tip obojenosti. Opišite biologiju krtice. Napišite latinsko ime tekunice i ukratko objasnite ekološke značajke. Navedite osnovnu vrijednost Kopačkog rita za zajednicu ptica. Opišite oplodnju repaša. Navedite osnovne biološke značajke istočne Slavonije.

76 Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) Navedite latinsko ime guža koji nazivamo smičalina, a dolazi u Slavoniji. Temeljne spoznaje o fauni i ekologiji kopnenih kralježnjaka: vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca Hrvatske. Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan Ukupno Način polaganja ispita Pismeno i usmeno Garms H. & Borm L Fauna Evrope. Mladinska knjiga, Ljubljana, 550 pp. Schneider Jacoby M. & Ern H Park prirode Lonjsko polje. Hrvatsko ekološko društvo Zagreb, 135 pp. Mihaljević M., Getz D., Tadić Z., Živanović B., Gucunski D., Topić J., Kalinović I., Mikuska J Kopački rit. Pregled istraživanja i bibliografija. HAZU, Zagreb-Osijek, 188 pp. Antolović J., Frković A., Grubešić M., Holcer D., Vuković M., Flajšman E., Grgurev M., Hamidović D., Pavlinić I., Tvrtković N Crvena knjiga Obvezna literatura sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode RH, 127 pp. Janev Hutinec B., Kletečki E., Lazar B., Podnar Lešić M., Skejić J., Tadić Z., Tvrtković N Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode RH, 95 pp. Topić J., Ilijanić Lj., Tvrtković N. Nikolić T Staništa. Priručnik za inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja. DZZP, Zagreb 64 pp. Purger J. J Priručnik za istraživanje bioraznolikosti duž rijeke Drave. Sveučilište u Pečuhu, Pečuh, 248 pp. Preporučena literatura Mikuska J., Mikuska T., Romulić M Ptice. Vodič kroz biološku raznolikost Kopačkog rita. Matica hrvatska Osijek, 112 pp. Springer O., Mihaljević M., Getz D., Božičević S., Bognar A., Topić J., Merdić E., Krčmar S Kopački rit Park prirode. MZOPU RH, Zagreb, 155 pp. Mikuska J., Mikuska T., Mikuska A., Bogdanović T., Romulić M Gmazovi-Reptiles. Vodič kroz biološku raznolikost Kopačkog rita. Kratis, Sveta Nedjelja, 64 pp. Purger J.J Biodiversity studies along the Drava river. University of Pécs, Pécs, 328 pp.

77 Naziv kolegija FOTOSINTEZA Šifra BBZ45 Studij Preddiplomski studij biologije Semestar Šesti Status kolegija Izborni Nositelj kolegija dr.sc. Ivna Štolfa, docent Suradnici na kolegiju Zorana Katanić, asistent Obujam/bodovi 2 ECTS Jezik Hrvatski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Opisati molekularnu organizaciju fotosintetskog aparata i regulaciju fotosinteskih procesa Integrirati dosadašnja znanja o procesu fotosinteze Ishodi učenja Razlikovati ciklički i neciklički transport elektrona Definirati glavne enzime i produkte u Calvinovom ciklusu Sintetizirati sličnosti i razlike u fotosintezi C3, C4, CAM i vodenih biljaka Objasniti pojam fotoinhibicije i ulogu pigmenata ksantofila Razjasniti mehanizme regulacije fotosinteze u uvjetima stresa Upoznavanje s kolegijem Fotosinteza i evolucija Molekularna organizacija tilakoidnih membrana: fotosintetski pigmenti, fotosustavi, elektron-transportni lanac Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Reakcije na svjetlu Reakcije u tami: Calvin-ov ciklus Karakteristike fotosinteze kod C4, CAM i vodenih biljaka Utjecaj okolišnih činitelja na fotosintezu Regulacija fotosinteze u uvjetima stresa: fotoinhibicija, utjecaj temperature, manjak vode, prisustvo soli, teških metala i herbicida. Fakultet Uvjeti u kojima se stječu Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta ili iz biologije uz kompetencije pomoć asistenta Fakultet Provjera i vrjednovanje Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta ili iz biologije uz pomoć asistenta Opišite neciklički i ciklički tok elektrona i glavne razlike među njima! Navedite enzime Calvinovog ciklusa! Navedite glavne karakteristike fotosinteze kod C4 biljaka! Primjer provjere i vrjednovanja Navedite razlike i sličnosti C4 i CAM fotosinteze! Što je fotoinhibicija? Što je nefotokemijsko gašenje? Opišite ksantofilski ciklus! Opišite glavne učinke niskih temperatura na procese fotosinteze! Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) Samostalnost u obradi i prezentaciji seminarskih tema. Sposobnost pretraživanja i analiziranja aktualnih znanstvenih radova iz opisane tematike. Samostalnost u laboratorijskom radu Nastava Predavanja Seminari Vježbe (sati/tjedan) 1 1 ukupno Način polaganja ispita Pismeni i usmeni Obvezna literatura Raghavendra, A. S., 2000: Photosynthesis: a comprehensive treatise. Cambridge University Press, Cambridge. Preporučena literatura Heldt, H. W., 1999: Plant Biochemistry and Molecular Biology. Oxford University Press Inc., New York, Oxford.

78 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Nositelj kolegija Suradnici na kolegiju Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja TOKSIKOLOGIJA BBZ46 Sveučilišni preddiplomski studij biologije dr.sc. Branimir K. Hackenberger, docent Mirna Velki, asistent 2 ECTS Hrvatski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Definirati osnovne pojmove u toksikologiji. Objasniti mehanizme toksičnosti. Opisati odgovor organskih sustava na izloženost ksenobioticima Objasniti toksični učinak pesticida. Objasniti toksični učinak metala. Objasniti toksični učinak otapala i para. Objasniti toksični učinak radijacije i radioaktivnih tvari. Uvod s kratkim pregledom posvijesnog razvoja toksikologije Principi toksikologije Mehanizmi toksičnosti Toksikološki rizik, procjena i upravljanje Absorpcija, distribucija i ekskrecija otrova Biotransformacija ksenobiotika Toksikokinetika Akutna, subakutna, subkronična i kronična toksičnost Kemijska kancenogeneza Genetička toksikologija Razvojna toksikologija Odgovor organskih sustava na izloženost ksenobioticima Imunotoksikologija Toksični učinak pesticida Toksični učinak metala Toksični učinak otapala i para Toksični učinak radijacije i radioaktivnih tvari Animalna i biljna toksinologija Aplikativne toksikologije Toksikologija hrane Analitička i forenzička toksikologija Klinička toksikologija Toksikološka legislativa Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć asistenta Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju docenta iz biologije uz pomoć asistenta 1. Koja je temeljna razlika između otrova i toksina, navedite primjer? 2. Definirajte slijedeće pojmove: a. LOAEL: b. Biotransformacija: c. Antagonizam: d. Genotoksično: e. Teratogeno:

79 Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju /opće i specifične kompetencije (cilj) 3. Navedite dva tipa spojeva koji dovode do inhibicije serinskih esteraza (AChE, BChE) 4. Objasni koncept doza-odgovor. Nacrtajte standardnu krivulju odnosa doza-efekt i označite 4 najvažnije točke koje ju opisuju. 5. ppb je kratica za: a. µg/kg b. mg/kg c. ng/kg d. ng/l e. mg/ml Studenti će moći opisati i objasniti mehanizam djelovanja različitih toksikanata na organske sustave. Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan 1 1 ukupno Način polaganja ispita Obvezna literatura Preporučena literatura Svaki student dobiva seminar u kojem mora detaljno objasniti toksični učinak nekog pesticida ili metala. Student je dužan, uz uspješno napravljen seminar, pristupiti pismenom i usmenom dijelu ispita. Klaassen, C. D., (2008): Casarett and Doull's toxicology the basic science of poisons, McGraw-Hill Companies, Inc. Marquardt, H., Schafer, G. S., McClellan, D. R., Welsch, F. (editors), (1999): Toxicology, Academic Press, San Diego Klaasen, D. C., (2001): Toxicology. McGraw-Hill, New York. Wallace Hayes, A., (2001): Principles and Methods of Toxicology. Taylor & Francis, Philadelphia - London.

80 Naziv kolegija Šifra Studij Semestar Status kolegja Nositelj kolegija Obujam/bodovi Jezik Ishodi učenja Sadržaj kolegija (nastavne cjeline) Uvjeti u kojima se stječu kompetencije Provjera i vrjednovanje Primjer provjere i vrjednovanja BILJNOGEOGRAFSKE ZNAČAJKE ISTOČNE HRVATSKE BBZ47 Preddiplomski studij biologije Šesti Izborni dr.sc. Oleg Antonić, izv.prof. 2 ECTS Hrvatski Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: Razumjeti geološku povijest istočne Hrvatske i njezine posljedice na današnje ekološke uvjete. Razumjeti utjecaj reljefa na edafske uvjete, kao i na klimatske uvjete u gorskom i vodni režim u nizinskom području istočne Hrvatske. Razumjeti utjecaj hidrološke dinamike na vegetacijske sukcesije u istočnoj Hrvatskoj. Razumjeti utjecaj čovjeka na prostornu razdiobu vegetacije u istočnoj Hrvatskoj. Smjestiti vegetaciju istočne Hrvatske u širi fitogeografski i ekološki kontekst. Raščlaniti vegetaciju istočne Hrvatske na osnovne tipove, s obzirom na prevladavajuće ekološke gradijente. Opisati areale biljnih vrsta i zajednica u istočnoj Hrvatskoj, s posebnim težištem na rijetkim i ugroženim biljnim vrstama i staništima. Prepoznati glavne negativne antropogene utjecaje na rijetke i ugrožene vrste i staništa. Sadržaj predavanja: Geografska pripadnost istočne Hrvatske panonskoj regiji. Reljef i geomorfološka regionalizacija područja: zapadna Slavonija, slavonsko gromadno gorje, Požeška zavala, slavonska Podravina, Baranja, đakovačko-vinkovačka i vukovarska lesna zaravan, nizina Bosuta, slavonska Posavina. Klima, vode, geološka podloga i tlo. Fitogeografski položaj, klimazonalna vegetacija. Prikaz vegetacije istočne Hrvatske po tipovima: šumska, travnjačka, vodena i močvarna, korovna i ruderalna. Areali biljnih vrsta i zajednica u istočnoj Hrvatskoj, s osvrtom na rijetke i ugrožene vrste i njihova staništa. Sadržaj vježbi: Floristička i vegetacijska obrada konkretnih lokaliteta tipičnih za floru i vegetaciju istočne Hrvatske. Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora iz biologije Nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora iz biologije Opiši geološku povijest istočne Hrvatske nakon zadnje oledbe. Koje se makroklimatske zone susreću na području istočne Hrvatske i kako se to očituje u prisustvu flornih elemenata na tom području? Kako proces meandriranja rijeke utječe na prostornu razdiobu vegetacijskih tipova u istočnoj Hrvatskoj s obzirom na položaj u odnosu na glavno riječno korito? Na koji je način povezan reljef s rasprostranjenošću tipova vegetacije u istočnoj Hrvatskoj? Poredaj vrste drveća prema toleranciji na uvjete prekomjernog vlaženja u Spačvanskom bazenu: poljski jasen, obični grab, hrast lužnjak, bijela topola, hrast lužnjak, bijela vrba, crna joha. Usporedi aktualnu prostornu distribuciju vegetacije na području istočne Hrvatske s hipotetskom bez utjecaja čovjeka. Opiši aktualnu vegetaciju područja Kopačkog rita i poveži je s glavnim ekološkim gradijentima koji je uvjetuju.

81 Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju/ opće i specifične kompetencije (cilj) Nabroji najugroženije biljne vrste na području istočne Hrvatske i opiši njihova staništa. Cilj kolegija je usvajanje temeljnih znanja o ekološkim (geološkim, hidrološkim, klimatskim) uvjetima koji uvjetuju prostorni raspored flore i vegetacije u istočnoj Hrvatskoj, te s fitogeografskim i vegetacijskim značajkama tog područja. Nastava Predavanja Seminari Vježbe sati/tjedan 1 1 ukupno Način polaganja ispita Usmeni Obvezna literatura Preporučena literatura