IZVEDBENI NASTAVNI PLAN

Transcription

1 Kolegij: OSNOVE BIOKEMIJE Voditelj: Katedra: Katedra za temeljne medicinske znanosti Studij: Klinički nutricionizam Godina studija: 1. godina Akademska godina: 2018./19. IZVEDBENI NASTAVNI PLAN Podaci o kolegiju (kratak opis kolegija, opće upute, gdje se i u kojem obliku organizira nastava, potreban pribor, upute o pohađanju i pripremi za nastavu, obveze studenata i sl.): Kolegij Osnove biokemije obvezni je kolegij na prvoj godini preddiplomskog studija Klinički nutricionizam i sastoji se od 15 sata predavanja i 10 sati seminara što ukupno čini 25 sati nastave i vrednuje se s 2,5 ECTS boda. Predavanja i seminari se održavaju u dvoranama Fakulteta zdravstvenih studija prema rasporedu oglašenom na mrežnim stranicama Fakulteta. Cilj nastave predmeta Osnove biokemije jest razumijevanje načina funkcioniranja ljudskog organizma na molekulskoj razini: kako proizvodi, koristi i pohranjuje energiju, stvara i razgrađuje molekuke koje održavaju metabolizam, prepoznaje najrazličitije stanične i izvanstanične signale i reagira na njih te kako regulira metaboličke procese. Nastavni program studentu omogućuje znanja nužna za razumijevanje biokemijske osnove brojnih bolesti, odnosno patobiokemijskih procesa. Temeljito shvaćanje biokemijskih načela trebalo bi pomoći studentima da razummiju i primjereno koriste biokemijsku dijagnostiku u dijagnostičkim postupcima radi poboljšanja zdravlja, sprječavanja bolesti i razumijevanja poremećaja u bilo kojoj životnoj dobi. Kroz seminare će studenti postupno povezivati pojmove obrađene na predavanjima a vezane uz ciljeve predviđene kolegijem. Popis obvezne ispitne literature: 1. R. Murray: Harperova ilustrirana biokemija, Medicinska naklada, Zagreb P. Karlson: Biokemija, Školska knjiga, Zagreb,1993. Popis dopunske literature: 1. L. Stryer: Biokemija, Školska knjiga, Zagerb, Štraus: Medicinska biokemija, Medicinska naklada, Zagreb, Nastavni plan: Popis predavanja (s naslovima i pojašnjenjem): P1-P2 Uvod u biokemiju. Vrste kemijskih veza u organskim spojevima. Funkcijske skupine organskih spojeva. Osnovni biokemijski pojmovi. Načini povezivanja atoma u organskoj kemiji. Funkcijske skupine organskih spojeva te podjela organskih spojeva. Poznavati intra- i intermolekulske veze u organskim spojevima. Prepoznati funkcijske skupine organskih spojeva i klasificirati molekule u skupine organskih spojeva.

2 P3 Aminokiseline. Struktura i svojstva aminokiselina; esencijalne i neesencijalne te proteinogene aminokiseline te njihov značaj u organizmu. Razlikovati esencijalne i neesencijalne aminokiseline. Klasificirati proteinogene aminokiseline i opisati njihova svojstva. Opisati nastajanje peptidne veze i definirati njene strukturne značajke. P4-P5 Peptidi. Biološki važni peptidi. Peptidi i princip njihove izgradnje. Biološki važni peptidi. Opisati nastajanje peptidne veze i definirati njene strukturne značajke. Nabrojiti fiziološki aktivne peptide. P6-P7 Proteini. Biološki značaj proteina. Proteini svojstva i značaj proteina u organizmu. Funkcije proteina. Patološka stanja vezana uz poremećaje u strukturi i funkciji proteina. Proteini plazme. Klasificirati proteine prema njihovoj funkciji i obliku. Objasniti građu i funkciju kolagena. Navesti dijagnostički značajne proteine u plazmi. P8-P9. Arhitektura proteina. Strukturne razine proteina. Uvod u strukturne razine proteina. Primarna, sekundarna, tercijarna i karterna struktura proteina. Denaturacija proteina. Prepoznati i opisati strukturne razine u arhitekturi proteina. Opisati primarnu, sekundarnu, tercijarnu i kvarternu strukturu proteina. Definirati denaturaciju proteina i njen značaj u biološkim sustavima. P10-P11 Mioglobin i hemoglobin Mioglobin i hemoglobin struktura i biokemijske osobitosti. Mioglobin i hemoglobinmehanizam i regulacija vezivanja plinova. Objasniti građu i funkciju mioglobina i hemoglobina. Objasniti biokemijsku osnovu anemije srpastih stanica. Opisati mehanizme vezivanja kisika, ugljikovog (IV) oksida te biokemijsku osnovu trovanja ugljikovim (II) oksidom. P12 Enzimi i koenzimi Klasifikacija i vrste enzima. Uloga enzima u metaboličkim reakcijama. Kinetika, mehanizam i regulacija enzimske aktivnosti. Kofaktori. Razjasniti kinetiku i mehanizam enzimski kataliziranih reakcija. Opisati utjecaj ph, temperature, koncentracije supstrata i inhibitora na aktivnost enzima. Podijeliti enzime prema tipu katalizirane reakcije. Opisati ulogu kofaktora u katalizi. Objasniti ulogu vitamina u katalitičkom djelovanju enzima. P13-P14 Ugljikohidrati. Biološki značajni monosaharidi, disaharidi i polisaharidi. Podjela i kemijske značajke ugljikohidrata. Biološki važni monosaharidi, disaharidi i polisaharidi. Struktura i fiziološka uloga ugljikohidrata. Klasificirati ugljikohidrate prema kemijskim karakteristikama. Prepoznati i opisati strukturne značajke

3 najznačajnijih predstavnika mono- di- i polisaharida. Objasniti i prepoznati vrste izomerija kod monosaharida. Navesti vrstu i izvore ugljikohidrata u hrani. Opisati značaj, raspodjelu i ulogu glikogena u organizmu. P15 Lipidi Definicija i podjela lipida. Fiziološki značajni predstavnici jednostavnih i složenih lipida. Biološki važne masne kiseline. Definirati i klasificirati lipide. Klasificirati masne kiseline. Razlikovati esencijalne i neesencijalne masne kiseline. Opisati građu i fiziološku ulogu triacilglicerola. Opisati građu i fiziološku ulogu fosfolipida i glikolipida. Popis seminara s pojašnjenjem: S1-S2 Funkcijske skupine organskih spojeva. Nomenklatura organskih spojeva. Funkcijske skupine organskih spojeva te podjela organskih spojeva. Imenovanje organskih spojeva. Prepoznati funkcijske skupine organskih spojeva te imenovati molekule prema pravilima IUPAC nomenklature. S3 Reaktivnost organskih spojeva. Povezivanje i pretvorbe organskih molekula. Kemijske reakcije organskih spojeva. Stvaranje peptidne veze (dobivanje dipeptida i polipeptida), disulfidni mostovi, biološke oksidacije i redukcije. Poznavati reaktivnost organskih spojeva. Objasniti stvaranje peptidne veze. Opisati intermolekulske veze u proteinima. Objasniti procese biološke oksidacije i redukcije. S4-S5 Biološki značaj proteina. Funkcije proteina u organizmu. Biokemijska važnost proteina u organizmu. Funkcije proteina i poremećaji u funkciji biološki važnih proteina. Poznavati biokemijsku važnost proteina u organizmu. Navesti i opisati biološke funkcije proteina te objasniti poremećaje u funkciji proteina u organizmu. S6-S7 Svojstva ugljikohidrata. Biološki značajni ugljikohidrati. Strukturne značajke ugljikohidrata. Vrste izomerija. Pripadnost steričkom redu. Biološka važnost i nutritivni značaj mono-, di- i polisaharida. Poznavati strukturnu organizaciju ugljikohidrata. Prepoznati i opisati vrste izomerija. Odrediti pripadnost steričkom redu. Navesti i opisati biološke funkcije mono, di- i polisaharida te njihov značaj u prehrani. S8-S9 Lipidi. Biološki značaj lipida. Strukturne značajke lipida. Biološki značajni predstavnici jednostavnih i složenih lipida. Triacilgliceroli i njihov medicinski značaj. Esencijalne i neesencijalne masne kiseline; nezasićene i zasićene masne kiseline. Značaj lipida u prehrani.

4 Opisati najvažnije značajke lipida. Objasniti podjelu lipida i masnih kiselina. Razlikovati esencijalne i neesencijalne masne kiseline. Opisati strukturu i biološki značaj zasićenih i nezasićenih masnih kiselina. Opisati građu i fiziološku ulogu te medicinski značaj triacilglicerola. Opisati značaj lipida u prehrani. S10 Probava i apsorpcija sastojaka hrane. Procesi razgradnje i apsorpcija proteina, ugljikohidrata i masti. Objasniti specifične procese razgradnje proteina, ugljikohidrata i masti u probavnom sustavu. Navesti specifične enzime, mjesto njihove aktivnosti u probavnom sustavu te poznavati specifičnosti njihova djelovanja. Navesti zimogene proteolitičkih enzima te objasniti načine njihove aktivacije. Obveze studenata: Svaku obvezu student bi trebao obaviti savjesno i u zadanim rokovima kako bi mogao slijediti nastavu kolegija i biti ocijenjen pozitivnom konačnom ocjenom. Redovito pohađanje svih oblika nastave je obvezno, a student mora pristupiti svim provjerama znanja. Za svaki nastavni sat vodi se evidencija prisutnosti. Student može opravdano izostati 30% od svakog oblika nastave, što potvrđuje odgovarajućim dokazom. Student koji izostane s više od 30% nastave gubi pravo na potpis i ne može pristupiti završnom ispitu. Time je prikupio 0 ECTS bodova, ocjenjuje se ocjenom F i mora ponovno upisati kolegij. Studentu se preporučuje ponoviti prethodna znanja iz opće, anorganske i organske kemije. Očekuje se aktivno sudjelovanje studenta u nastavi, te se student upućuje na samostalno pripremanje za temu predviđenu nastavnim planom i programom prema zadanoj literaturi. Za seminarsku nastavu student mora imati kalkulator, periodni sustav elemenata i metaboličku kartu te je dužan pripremiti zadane uratke. Ispit (način polaganja ispita, opis pisanog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja, kriterij ocjenjivanja): Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci. U vrednovanju rada studenata uzima se u obzir uspješnost studenata tijekom trajanja nastave te na završnom ispitu. Tijekom nastave studenti mogu ostvariti do 50 ocjenskih bodova te najviše 50 ocjenskih bodova na završnom ispitu, odnosno ukupno maksimalno 100 ocjenskih bodova. Pojedine nastavne obveze studenata za kolegij Osnove biokemije u akademskoj godini 2018./2019. vrednuju se raspodjelom ocjenskih bodova na način prikazan u tablici 1. Tablica 1. Vrednovanje nastavnih obveza studenata NASTAVNA VREDNOVANJE MAKSIMALAN BROJ OCJENSKIH BODOVA

5 OBVEZA Međuispit Međuispit 40 Seminarski dio 10 Ukupno 50 Završni ispit Pismeni dio 25 Usmeni dio 25 Ukupno 50 UKUPNO 100 Međuispit Tijekom semestra planirana je pismena provjera znanja kojom se provjerava usvojenost gradiva s predavanja i seminara obuhvaćenog sadržajem kolegija. Pristupanje međuispitu je obvezno. Na pismenoj provjeri znanja student od ukupnog broja zadataka mora ostvariti minimalno 50% točnih odgovora kako bi zadovoljio kriterije za dobivanje ocjenskih bodova. Na međuispitu student može ostvariti ukupno najviše 50 ocjenskih bodova, a mora ostvariti najmanje 25 ocjenska boda. Međuispit čine zadaci zaokruživanja i/ili zadaci dopunjavanja, zadaci povezivanja te zadaci višestrukog izbora. Ocjenski bodovi za međuispit dodjeljuju se proporcionalno postotku postignutih bodova, i to prema bodovnoj skali ocjenjivanja u kojoj: 50% točnih odgovora donosi 25 ocjenskih bodova, a 100% točnih odgovora donosi 50 ocjenskih bodova. Položeni međuispit vrijedi tijekom tekuće akademske godine. Ocjenjivanje aktivnosti i uspješnosti na seminarima Tijekom seminarske nastave ocjenjivati će se aktivnost, pripremljenost i uspješnost studenata prilikom rješavanja teorijskih i problemskih zadataka. Pritom je maksimalan broj ocjenskih bodova koje student može ostvariti na seminarskom dijelu nastave je 10. Završni ispit i popravni međuispiti Student koji je uredno obavio sve oblike nastave i ostvario ukupno minimalno 25 ocjenskih bodova tijekom nastave stekao je pravo na potpis i pristupanje završnom ispitu. Student koji tijekom nastave ostvari manje od 25 ocjenskih bodova i ne zadovolji minimalni kriterij na međuispitu te student koji želi ostvariti veći broj bodova na međuispitu od postignutih imati će priliku jedanput pristupiti popravku međuispita u terminima koji su predviđeni Satnicom, te ako zadovolji na popravnom međuispitu moći će pristupiti završnom ispitu. Student koji želi ostvariti veći broj bodova na međuispitima, dobiva one ocjenske bodove koje je ostvario na popravom međuispitu. Student koji tijekom nastave i/ili na popravnim međuispitima ostvari manje od 25 ocjenskih bodova i/ili je izostao s više od 30% svih oblika nastave nije zadovoljio, ocjenjuju se ocjenom neuspješan (F) i mora

6 ponovno upisati kolegij Osnove biokemije. Završni ispit je obvezan, a sastoji se od pismenog i usmenog dijela i donosi maksimalno 50 ocjenskih bodova, a od toga 25 ocjenskih bodova na pismenom dijelu te 25 ocjenskih bodova na usmenom dijelu završnog ispita. Na pismenom i usmenom dijelu završnog ispita provjera se usvojenost cjelokupnog gradiva predviđenog nastavnim planom i sadržajem kolegija. Student mora i na pismenom i na usmenom dijelu završnog ispita točno odgovoriti na najmanje 50 % postavljenih pitanja. Student koji riješi 50% pismenog dijela zadovoljava minimalne kriterije za dodjeljivanje ocjenskih bodova te pristupa usmenom dijelu ispita. Ocjenski bodovi dodjeljuju se proporcionalno postotku postignutih bodova. Student koji na pismenom dijelu završnog ispita ne zadovolji minimalne kriterije pristupa ponovno završnom ispitu u narednim terminima ispitnih rokova. Vrednovanje usmenog dijela završnog ispita je sljedeće: 12,5 14 ocjenska boda: odgovor zadovoljava minimalne kriterije ocjenska boda: prosječan odgovor s primjetnim pogreškama ocjenskih bodova: vrlo dobar odgovor s neznatnim pogreškama ocjenskih bodova: izniman odgovor Oblikovanje konačne ocjene Konačna ocjena je zbroj ocjenskih bodova ostvarenih tijekom nastave i ocjenskih bodova ostvarenih na završnom ispitu. Ocjenjivanje u ECTS sustavu provodi se apsolutnom raspodjelom, odnosno temeljem konačnog postignuća. Završno ocjenjivanje je apsolutno, prema sljedećoj skali: A, 5, izvrstan ( bodova); B, 4, vrlo dobar (75-89,99 bodova); C, 3, dobar (60-74,99 bodova); D, 2, dovoljan (50-59,99 bodova). Mogućnost izvođenja nastave na stranom jeziku: Ostale napomene (vezane uz kolegij) važne za studente: Kašnjenje i/ili neizvršavanje obveza Nastava se održava u propisano vrijeme i nije moguće ulaziti nakon ulaska nastavnika. Na nastavu nije dozvoljeno unositi jela i pića te nepotrebno ulaziti/izlaziti s nastave. Zabranjena je uporaba mobitela za vrijeme nastave kao i za vrijeme provjera znanja. Akademska čestitost Dužnost je nastavnika promicati akademsku čestitost i zahtijevati od studenata poštivanje akademskih normi ponašanja sukladno odredbama Etičkog kodeks nastavnika, suradnika i znanstvenika Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, Etičkog kodeksa studenata Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci. Kontaktiranje s nastavnicima

7 Kontaktiranje s nastavnicima može se obaviti izravno tijekom nastave, u naznačeno vrijeme konzultacija u uredu nastavnika te elektroničkim putem ( nastavnika i zajednički studenata). Informiranje o predmetu Sve službene informacije vezane uz nastavu kolegija studenti će dobiti tijekom uvodnog predavanja. Navedene informacije biti će dostupne na mrežnim stranicama Fakulteta zdravstvenih studija, kao i a dodatne obavijesti tijekom nastave objaviti će se putem zajedničkog studenata. Očekivane opće kompetencije studenata/studentica Od studenta se očekuje osnovno znanje iz opće, anorganske i organske kemije. SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (za akademsku 2018./2019. godinu) Datum Predavanja (vrijeme i mjesto) Seminari (vrijeme i mjesto) P1-P (14,00-20,00) Predavaona Z2 P7-P (8,00-14,00) Predavaona Z2 P13-P (15,00-18,00) Predavaona Z S1-S5 (9,00-14,00) Predavaona Z S6-S10 (13,00-18,00) Predavaona Z5 Vježbe (vrijeme i mjesto) Nastavnik

8 Popis predavanja i seminara: PREDAVANJA (tema predavanja) Broj sati nastave Mjesto održavanja P1 Uvod u biokemiju. 1 Predavaona Z2, FZS Vrste kemijskih veza u organskim spojevima. P2 Funkcijske skupine organskih spojeva. 1 Predavaona Z2, FZS P3 Aminokiseline. 1 Predavaona Z2, FZS P4 Peptidi. 1 Predavaona Z2, FZS P5 Biološki važni peptidi. 1 Predavaona Z2, FZS P6 Proteini. 1 Predavaona Z2, FZS P7 Biološki značaj proteina. 1 Predavaona Z2, FZS P8 Arhitektura proteina. 1 Predavaona Z2, FZS P9 Strukturne razine proteina. 1 Predavaona Z2, FZS P10 Mioglobin. 1 Predavaona Z2, FZS P11 Hemoglobin 1 Predavaona Z2, FZS P12 Enzimi i koenzimi. 1 Predavaona Z2, FZS P13 Ugljikohidrati. 1 Predavaona Z2, FZS P14 Biološki značajni monosaharidi, disaharidi i polisaharidi. 1 Predavaona Z2, FZS P15 Lipidi. 1 Predavaona Z2, FZS Ukupan broj sati predavanja 15 SEMINARI (tema seminara) Broj sati nastave Mjesto održavanja S1 Funkcijske skupine organskih spojeva. 1 Predavaona Z5, FZS S2 Nomenklatura organskih spojeva. 1 Predavaona Z5, FZS S3 Reaktivnost organskih spojeva. 1 Predavaona Z5, FZS S4 Povezivanje i pretvorbe organskih molekula. 1 Predavaona Z5, FZS S5 Funkcije proteina u organizmu. 1 Predavaona Z5, FZS S6 Svojstva ugljikohidrata. 1 Predavaona Z5, FZS S7 Biološki značajni ugljikohidrati. 1 Predavaona Z5, FZS S8 Lipidi. 1 Predavaona Z5, FZS S9 Biološki značaj lipida. 1 Predavaona Z5, FZS S10 Probava i apsorpcija sastojaka hrane. 1 Predavaona Z5, FZS Ukupan broj sati seminara 10 ISPITNI TERMINI (završni ispit) 1. Ispitni termini biti će objavljeni naknadno

9 7.