ZAGREB - KULTURNI KAPITAL EVROPE 3000 UDRUŽENJE ZA RAZVOJ KULTURE - MO»VARA AUTONOMNI KULTURNI CENTAR -

Transcription

1

2

3 1 ZAGREB - KULTURNI KAPITAL EVROPE 3000 UDRUŽENJE ZA RAZVOJ KULTURE - MO»VARA AUTONOMNI KULTURNI CENTAR - ATTACK! MREŽA MLADIH HRVATSKE TRIBINE O POLOŽAJU NEZAVISNE KULTURE I KULTURE MLADIH U GRADU ZAGREBU I DEKLARACIJA Nezavisnu kulturu i kulturu mladih u gradu Zagrebu proteklih godina obilježavaju raznolikost i brojnost sadržaja, razvoj novih organizacijskih naëela i suradniëkih modela te meappleunarodna prepoznatost. Meappleutim, ta propulzivnost ne nailazi na adekvatan odgovor u kulturnoj politici, urbanom planiranju i politiëkim odlukama o razvoju grada. Istodobno inicijative mladih i za mlade suoëavaju se s poteškoêama u provedbi gradske politike prema mladima. Stoga su tijekom travnja i svibnja predstavnici nezavisne kulture i mladih pokrenuli javnu raspravu o položaju nezavisne kulture i mladih u gradu Zagrebu. Organiziranjem triju tribina zapoëet je proces raspravljanja, predlaganja i zagovaranja mjera za razvoj nezavisne kulture i mladih u razvoju grada. Uz sudjelovanje predstavnika nezavisne kulture i mladih, predstavnika javne uprave i predstavnika politiëkih stranaka, proces je rezultirao deklaracijom Nezavisna kultura i mladi u razvoju grada Zagreba koju je neposredno pred svibanjske lokalne izbore potpisala veêina stranaka i izbornih koali cija. Ishod potpisivanja deklaracije obznanjen je u 10. svibnja u sklopu simboliëkog otvorenja Centra za nezavisnu kulturu i mlade - Gorica. foto studio ToMe Ovdje donosimo izbor izjava iznešenih na tribinama i tekst deklaracije. Podrobnije informacije Êete naêi na:

4 2 ZAGREB - CULTURAL KAPITAL OF EUROPE 3000 ASSOCIATION FOR CULTURAL DEVELOPMENT - MO»VARA AUTONOMOUS CULTURAL FACTORY - ATTACK! CROATIAN YOUTH NETWORK DISCUSSION ROUNDS ON THE POSITION OF INDEPENDENT AND YOUTH CULTURE IN THE CITY OF ZAGREB Over the last few years, independent and youth culture in the city of Zagreb is characterized by a diversity and quantity of new programs, new organizational principles and collaborative models, and international recognition. However, this dynamic cultural development was not met with an adequate response in the cultural policy, urban planning and political decisions defining the development of the city. At the same time, youth initiatives are facing problems in the early stages of implementation of city s youth action plan. These are the reasons why representatives of the local independent culture and youth actors have initiated a public debate on the position of independent culture and youth in the city of Zagreb. By organizing three discussion rounds that took place throughout April and May 2005, a process got under way to debate, propose and advocate a set of measures that should secure the development of independent culture and youth in the city s development. With representatives of independent culture and youth, representatives of public administration and representatives of political parties all participating, the process produced a declaration Independent Culture and Youth in the Development of City of Zagreb that was, shortly before the local elections in May, signed by most of political parties and coalitions. The declaration includes 9 measures, including the city s commitment to establish a multifunctional center for independent culture and a macro-regional youth center in one of the city s abandoned industrial buildings, to open the existing cultural institutions to independent programs, to solve the problems with lease and long-term contracts of existing independent culture and youth venues, to participate in the establishment of a foundation for institutional development of independent culture, to implement and finance the city s youth action plan. The results of signing were made public at the symbolic opening of Independent cultural and youth center - Gorica, at one of the potential locations for the future center. Due to the specific local context of discussion rounds, the following segment with statements made there will not be translated into English. However, more extensive information can be found at:

5 Tribina #1 3 Nezavisna kultura u gradskoj kulturnoj politici 12. travnja 2005., Novinarski dom, Zagreb Govorili: Feapplea VUKI [Studij dizajna, Arhitektonski fakultet] Sanjin DRAGOJEVI [Fakultet politiëkih znanosti] Emina VIŠNI [SU Klubtura] Andrea ZLATAR [Gradsko poglavarstvo]. Vodio: Mario KOVA» Feapplea VUKI : Moja je teza da izmeappleu ova dva modela društvenoga ponašanja, dakle izmeappleu ove kulturne proizvodnje koja pretendira na neovisnost i politiëkog upravljanja gradom koje je po de niciji ovisno, postoji jedan jaz... Dakle, izmeappleu neovisne kulturne produkcije i politiëke ovisnosti, zapravo postoji ideologijska komponenta koju, Ëini mi se, nije lako nadiêi. A ona je, kada govorimo o znanstvenim istraživanjima u kulturi ili u povijesti kulture, pogotovo moderne kulture, Ëini mi se, dosta važna. Jer u suprotnom, kada bismo zaista bili u stanju slobodno misliti i slobodno objavljivati ono što slobodno mislimo, onda bismo, Ëini mi se, hm, ne baš vrlo lako, ali lakše, temeljili ove nove današnje prakse koje pretendiraju na neovisnost sutra. Sanjin DRAGOJEVI : Doista 80-tih i 90-tih godina dolazi do svojevrsnog bujanja neovisne scene i njezine produkcijske uloge u veêini zapadnoeuropskih gradova. Proces koji je zapoëeo 80tih godina svoj puni bum doživljava 90tih godina. Meappleutim, što je stajalo u temelju te promjene? Moram reêi duboka kriza gradskog razvoja. U principu se pokazalo, gotovo matematiëki toënim, da gradovi koji nisu osvijestili da su suoëeni s dubokom krizom nisu bili jako skloni transformativnim zahvatima unutar gradske kulturne politike. O kakvoj je krizi rijeë? Ona ima 4 kljuëna aspekta. Prvi aspekt je vezan za strateško promišljanje ukupnog gradskog razvoja. Dakle, veê 80-tih godina se vidjelo da je država blagostanja u krizi, da se gradovi ne mogu razvijati po istrošenim prošlim modelima, i da moraju svoj razvoj zasnivati strateški. Drugi element, koji je jako važan za kulturu, jest taj da se po prvi put se ozbiljno dovelo u pitanje funkcioniranje institucionalne kulture. Bez doista jako ozbiljnog pitanja kako funkcionira institucionalna kultura, koja je njezina uëinkovitost, kako poveêati internu uëinkovitost, kako je staviti u natjecateljski/takmiëarski/kompetitivni odnos s privatnim inicijativama i neovisnim inicijativama u kulturi taj se problem nije moglo riješiti. TreÊi aspekt te krize je u biti bio vezan za intersektorski tip razvoja. Gradovi su odjedanput shvatili da nije samo dovoljno strateški planirati, nego da je jako važno intersektorski djelovati. Dakle, da se sve ukupne resursne osnove grada moraju staviti u nekakav suodnos i da je to proces koji je bolan, težak, koji podliježe jednom relativno dugom vremenskom luku, dok se ne iznjedri neka razvojna opcija iza koje pojedini gradovi stoje. Ëetvrti element krize je pitanje urušavanja Ëitavih Ëetvrti, odnosno, fenomena koji još do danas nije riješen, da u europskim gradovima postoje sve veêe i veêe razlike u infrastrukturi u tipu kulturne ponude, u prestižnosti pojedinih Ëetvrti, odnosno pojedinih dijelova grada. Dakle, ova 4 temeljna aspekta krize, rekli bismo, krize gradskog razvoja na kraju 70-tih i poëetkom 80-tih godina dovela su do vrlo konkretnih politika razvoja koje su neovisnu scenu prepoznale kao jednu od najbitnijih generatora buduêeg razvoja gradova. Ja bih u tom smislu, rekao 4 primjera, a primjera naravno ima Ëitav niz. 4 primjera, 4 elementa krize i 4 grada koja su u tom smislu iznjedrili neke paradigmatske odnose kako tu krizu riješiti. Prvi grad koji bih spomenuo je Amsterdam. Amsterdam je doveo u pitanje funkcioniranje institucionalne kulture. Vrlo je ozbiljno poëeo pitati kako funkcioniraju nacionalne ustanove, jesu li one uëinkovite. I ono što je u našoj sadašnjoj sceni odjeknulo kao strašan bum, kao šok svim nacionalnim ustanovama u kulturi su poslali nekakvu reviziju. Da se vidi da li se javni novci troše na pravi naëin. Pokazalo se da tu ima odreappleenih manjkavosti, kao što i sami možete pretpostaviti. Nakon toga se išlo na vrlo ozbiljno istraživanje kako transformirati javni

6 4 sektor, kako mu naêi legalni i statusni položaj koji bi s jedne strane osnažio internu uëinkovitost, a s druge strane ga stavio u kompetitivni odnos s drugim sektorima. Tako su npr. nacionalni mu zeji postali fondacije, privatiziran je menadžment, i doista nakon nekog vremena se pokazalo da javne institucije podižu svoju internu e kasnost. Istovremeno, glavni kljuë po kojem su dijeljena sredstva, taj kljuëni element je tzv. programski kljuë nanciranja gdje se svi troškovi izvode iz programa, a ne izvode se troškovi programa kao neki dodatni troškovi s obzirom na institucionalne troškove. Dakle, nastupila je potpuno neka druga logika, koja je s ova dva temeljna djelovanja u gradskoj kulturnoj politici de facto izjednaëila položaj neovisne scene s institucionaliziranom. Drugi primjer su gradovi Velike Britanije koji su izrazito radili na tzv. programskom kljuëu. Osim toga, model Velike Britanije je takav da kljuëne odluke donose tzv. umjetniëka vijeêa. UmjetniËka vijeêa su proširila svoje Ëlanstvo, ne samo iz profesionalnih i strukovnih krugova, nego i iz sfere biznisa, turizma, kreativnih industrija itd. I podruëje kulture se poëelo promatrati kao visoko produktivno podruëje, i u tom smislu su utemeljeni na gradskoj i regionalnoj razini nešto kao strukturni fondovi, koji su upravo trebali povezati aktere iz podruëja kulture s onima iz sfere poslovnog svijeta. Bili su to fondovi koji su bili javni, ali su naprosto stavili ove aktere u meappleusobni odnos. Najviše je od toga pro tirala neovisna scena. TreÊi primjer je Dublin... Dublin je, dakle, pokazao da ako se na pravi naëin ne iskoristi ljudski potencijal, naprosto mladi ljudi kao kreativna snaga prije svega u kulturnim industrijama i prije svega u tzv. industriji zabave, grad kao što je Dublin ne može oëekivati ukupni razvoj.... I oni su doista prepoznali mlade ljude, dakle moguênost da oni prije svega projektno funkcioniraju i da Grad odvaja jako velika sredstva za projektno funkcioniranje, gdje Êe mladi ljudi biti vezani uz tehnologije, gdje Êe SveuËilište biti jedan od generatora kulturnog razvoja, gdje Êe naprosto studenti od SveuËilišne razine biti smatrani pozvanima da se ukljuëe u ukupni razvoj grada. Naravno da je u tome pomogao i en-

7 5 gleski jezik, i Dublin, i turizam itd. Govorim o nekim naprosto modelskim situacijama. Zadnji primjer koji bih ja spomenuo je Barcelona. Barcelona je pokušala riješiti taj problem upravo na stajalištu infrastrukture i regeneracije razliëitih dijelova grada putem jaëe involviranosti neovisne scene. Oni su napravili tzv. alternativni tip kulturnih susretišta gdje su javne vlasti poëele plaêati menadžment i ksne troškove odreappleenih gradskih prostora, ne samo za aktere iz samog grada, nego za aktere, umjetnike i neovisne skupine iz ukupnog europskog konteksta. Emina VIŠNI : U posljednjih nekoliko godina o kojim govorimo, kako nacionalni tako i lokalni institucionalni okvir, poëinje prepoznavati vrijednost ovog kulturnog polja, i to na naëin da otvara pozicije za nanciranje projekata i programa. Meappleutim, institucionalni okvir kroz svoje kulturne politike ne može prepoznati ovu scenu na razini prepoznavanja i podupiranja novih modela kulturne produkcije i suradnje. Ona se i dalje uglavnom vidi kao alternativna, u opozicijskom suodnosu prema institucionalnoj ili tzv. dominantnoj kulturi, a gradska i državna je administracija patronizira na naëin da skrbi za realizaciju pojedinih programa te pomaže pojedine aktere. No, njezin transformacijski potencijal ovakav aktualni kulturni sustav, s obzirom na svoje ustrojstvo, niti ne može prepoznati. Taj sustav, kako je u cjelini postavljen, prati servisnosanacijsku logiku te mu nije moguêe istovremeno odgovoriti na transformacijske potrebe. Primarno odgovarajuêi na permanentne i neutažive socijalne i infrastrukturne potrebe institucionalnog kulturnog sektora, kulturnih ustanova Grad ne potiëe niti programski razvoj ustanova.... Ovim nizom tribina želimo uêi u fazu stalnog javnog, jasnog zagovaranja moguêeg drugaëijeg principa djelovanja u kulturi. Smatramo da buduêi da sustav u cjelini, kao takav kakvim smo ga opisali, nije mogao, niti sada može prepoznati i u sebe unijeti dinamiëne modele programiranja, suradnje i sl., moramo poëeti razgovarati u kategorijama koje taj sustav razumije, odnosno poëeti se baviti infrastrukturnim i institucionalnim okvirom za djelovanje, i to na naëin da predlažemo dugoroëna rješenja koja Êemo pokušati raspraviti na ovim tribinama, a ne samo na naëin da osiguramo vlastiti razvoj kao nezavisna scena, nego na naëin da zauzme poziciju aktera prema transformaciji cjeline kulturnog sustava. Andrea ZLATAR: Jasno je iz svega toga da su institucije onaj jedini prostor koji ima sigurnost egzistencije i koji u ovim uvjetima nije izložen nekim veêim turbulencijama, dakle u nancijskom smislu, osim što naravno doživljava upitnike i propitivanje od strane javnosti, od strane umjetnika u smislu onoga koliko je kvalitetno ono što proizvode, odnosno ono pitanje koje smo si i mi postavili kad smo došli raditi u Grad, a to je - Što zagrebaëka kultura u smislu kulturnoga proizvoda dobiva za sve to, ne samo za programe, nego za plaêe, materijalne rashode i programe ujedno? Dakle, koliko košta taj proizvod? Prijelaz od ovakvog naëina nanciranja koji je naëin nanciranja putem donacija, plaêa, materijalnih rashoda i onda programa u obrnutu priëu, dakle u principijelno programsko nanciranje gdje se država, odnosno grad više ne bi ponašali kao producenti te kulture, nego doista kao naruëitelji toga programa je nešto što zahtijeva zakonske promjene na nacionalnoj razini. I tu se ne možemo zavaravati da to ovisi o razini gradske politike i o našoj volji kako Êemo mi nancirati ili ne nancirati, jer mi po sadašnjim zakonima imamo obaveze nancirati institucije u njihovom punom opsegu, dapaëe, do zadnje kune. Ëak ni nema zakonskog mehanizma kojim bismo mogli obvezati institucije da nešto uprihoappleuju. Jedini logiëan raëunski put je da se izraëunaju cijene programa, da u tim cijenama programa budu svi elementi, dakle svi elementi koji se tiëu plaêa, koji se tiëi materijalnih rashoda i programskog u užem smislu i da svi oni koji postoje na kulturnoj sceni kao moguêi subjekti koji izvode te programe ulaze u tržišnu utakmicu na ravnopravnim naëelima.

8 6 Tribina #2 Znamo što hoêemo! Rješavanje problema prostora za nezavisnu kulturu i mlade u Zagrebu 27. travnja 2005., Novinarski dom, Zagreb Govorili: Marko SAN»ANIN [Platforma 9,81] - Tomislav TOMAŠEVI [Mreža mladih Hrvatske] - Vladimir STOJSTAVLJEVI [Gradski ured za kulturu] - Željko UHLIR [Gradski ured za upravljanje imovinom Grada] Vodio: Mario KOVA» Mario SAN»ANIN: BuduÊi da ovaj tip kulture koji mi proizvodimo i opêenito javnih prostora omoguêavaju da grad bude ono što grad jest, jer to je jedino tkivo koje povezuje grad, takvi prostori se ne mogu gledati kroz ekonomsku dobit. Dakle, planiranje i realizacija tih prostora ne mogu biti stavljeni na tržište na naëin da moraju proizvoditi isti tip kapitala kao što ga proizvodi šoping centar ili stana koji se želi prodati. Jedna jako važna stvar koju trebamo shvatiti da mi upravo zbog toga imamo pravo kao graappleani zahtijevati utjecaj na urbanistiëke planove, utjecaj na sustav odluëivanja, slobodan dotok informacija o prostornom potencijalu grada. Nadalje, mislim da moramo djelovati na medije, educirati i senzibilizirati novinare da kad pišu o prostoru ne pišu o kvadraturi stana koji neki braëni par može kupiti na Kajzerici ili u nekim novim naseljima, nego da se pišu o tom prostoru. I s druge strane mislim da postoje naëini i strategije djelovanja na prostore koji su zauzimanje ziëkog prostora. Pod tim mislim na korištenje grada na taj naëin da se ti prostori zauzimaju, da se privremeno skvotiraju, da se zajedno djeluje i da se na bilo koji naëin omoguêi da se ti prostori uëine vidljivim i da se uëini vidljivim naša potreba da ih koristimo. I zadnja stvar koju mislim da je jako važno reêi to je da je potrebna neka zajedniëka platforma oko ostvarivanja tih ciljeva. Nedvojbeno je da svi imaju svoje prostorne potrebe i da je svakom prvo da ih rješava. No, meappleutim, stvarajuêi neki širi front djelovanja na temu novih kulturnih prostora, mislim da na takav naëin možemo stiêi puno dalje. Tomislav TOMAŠEVI : Glavni problem udruga mladih i za mlade u gradu Zagrebu je de nitivno vezan uz prostore, u prvom redu mislim na nedostatak uredskog prostora za udruge mladih i za mlade te one ne mogu bez takvog prostora uspješno realizirati neke svoje programe. Drugi tip prostornih potreba vezan je uz nedostatak prostora za konkretne programe, neformalne edukacije i prezentacijske aktivnosti...ono što treba konstatirati je da se gradski program djelovanja za mlade na razini grada Zagreba se ne provodi. To se može argumentirati s 3 Ëinjenice: Izdvojena proraëunska sredstva za provedbu gradskog programa djelovanja za mlade nisu dostatna i ne prate tu dinamiku provedbe na petogodišnjoj razini, znaëi do godine. Druga Ëinjenica je da još uvijek nije ustrojen ured, odjel za mlade na razini grada Zagreba koji bi se bavio provedbom tog gradskog programa koji bi bio nekakav kontakt izmeappleu samih mladih i uprave Grada Zagreba. TreÊa Ëinjenica je da je taj gradski program još uvijek samo katalog mjera i da nije usvojen plan provedbe koji bi konkretizirao toëne aktivnosti potrebne za svaku od tih mjera, indikatore, proraëunska sredstva, veri katore itd. da bi uopêe taj gradski program bio operativan. Tako da se može konstatirati da u biti još uvijek niti ne postoji gradska politika prema mladima. Ono što je prioritet udrugama mladih i za mlade je de nitivno, i to je foto studio ToMe

9 7 jedna od mjera i gradskog programa djelovanja za mlade i nacionalnog programa djelovanja za mlade, osnivanje makroregionalnog centra za mlade. U gradskom programu piše da bi trebalo osigurati prostor te prepustiti upravljanje udrugama mladih, a alternativa za upravljanje je osnivanje nekakve gradske institucije, posebne vrste koja bi imala hibridni model upravljanja izmeappleu mladih i predstavnika gradske uprave. Vladimir STOJISAVLJEVI : [T]o što nema popisa imovine, to odgovara svima. Odgovara jednom društvu, to niste ni vi, ni ja. Ali, odgovara onima koji su na ovaj ili onaj naëin, legitimnim, nelegitimnim, polulegitimnim naëinom, svejedno, ja ne optužujem, u nekom odreappleenom trenutku pred 10 godina uspjeli steêi neku imovinu i radi se o legalizaciji te imovine. U tom društvenom procesu je vrlo teško legalizirati gradsku imovinu, a da ne govorimo o tome da odnos države i grada naprosto ne postoji. Zaista ne postoji. U našem mandatu, nekoliko puta se govorilo o tome da Êe vojarne pripasti kulturi, pa onda naravno logiëno, slijedom impresije je trebalo pripasti mladima, kao recimo Rojcu u Puli, ili ne znam gdje sve ne. Kao što vidite, vojarne nismo dobili, nismo dobili tako ni tvornice. Dakle, ne postoji ta foto studio ToMe svijest o tome što znaëi u urbanoj sredini postindustrijskog grada kroz kulturne projekte ili jedan cjeloviti kulturni projekt napraviti jednu puno drugaëiju urbanu sredinu nego što Zagreb je... Vi ste naraštaj koji ima pravo na svoje zahtjeve, ali ipak morate gledati gdje su centri moêi i kako se to mijenja. Eto, toliko. Nisam htio nikako Vas dekuražirat, dapaëe, mislim da bez obzira na sve mi Êemo i dalje u tome sudjelovati, bez obzira i ne bili u Uredu, jer mislimo da je to za grad od neopisive važnosti. Ali hoêu reêi da se mora napraviti malo cjelovitiji, temeljitiji projekt koji bi govorio o socijalnim odnosima i moguênostima kulture... PolitiËari se uvijek sjete mladih pred izbore, to je bilo i u Jugoslaviji. Ali, mislim da bi bilo dobro da se ovo nastavi kontinuirano i mislim da se malo drugaëije postavi, da se postavi prema tome kako u toj novoj upravi [ne bi bilo kao u ovoj], u kojoj su uredi bili apsolutno veêinom, moram to reêi mirne savjesti, struëno osposobljeni, ali onda bi na Poglavarstvu politiëkom odlukom propadale ideje. Ja mislim da treba raëunati na to i da treba o tome razmišljati. Željko UHLIR: [O]no glavno što nas muëi, pogotovo iz mog aspekta je neriješeno vlasništvo koje je osnovni problem svega. U užem centru, mogu reêi Ëak u širem centru grada Zagreba, grad Zagreb neêe imati svoga vlasništva. Ono što Êe gradu Zagrebu ostati, mislim da Êe ostati oko 800/900 poslovnih prostora, nekakvi rubni dijelovi, bivši društveni domovi ili mjesne zajednice. Sve što je u centru, širem centru grada se vraêa da li Republici Hrvatskoj, zato što su takvi zakoni, ili ziëkim i pravnim osobama koje su podnijeli zahtjeve za povratom. Mi, kao uprava, imamo svoj pravni okvir, unutar njega se možemo kretati i nikako drugaëije. Ono što se trudimo, a to je da naappleemo put, da alternativi isto omoguêimo put da funkcionira u ovome gradu, makar velim, normativno to je vrlo teško, zato što Grad Zagreb nije sam koji sebi ureappleuje gospodarenje, veê tu država donosi zakone.

10 8 Tribina #3 Nezavisna kultura i mladi u Zagrebu nakon izbora 4. svibnja 2005., Novinarski dom, Zagreb Govorili: Milan BANDI [Socijaldemokratska partija Hrvatske] - Dorica NIKOLI [izborna lista Hrvatska demokratska stranka/hrvatska socioalno-liberalna stranka/demokratski centar/hrvatski demokršêani] - Vesna PUSI [Hrvatska narodna stranka] - Toni VIDAN [Zeleni za Zagreb] Vodio: Mario KOVA» Milan BANDI : Moramo konstatirati da je Grad Zagreb izgubio neke svoje prostore i ljude koji su djelovali u kulturi mladih, pri tome mislimo na nekadašnji Studentski centar, CKD KulušiÊ, LAP. Uz mnoga lutanja u tom segmentu, sada se upravo zahvaljujuêi radu i zalaganju mnogih ljudi, ta scena iznosi i artikulira svoje stavove, pita se o svojoj buduênosti i o ulozi kulture u gradu Zagrebu. Smatram, a to mi je jedan od zadataka i od prioriteta, da bi uz 14 postojeêih gradskih centara za kulturu, koji su pro lirani svaki po svom programu djelovanja za svoju sredinu, centar grada Zagreba treba oživjeti s jednim centrom za kulturu mladih koji bi u svojim prostorima mogao pružiti moguênost za djelovanje. Namjerno kažem samo djelovanje, jer artikulaciju programa, njegovo ustrojstvo i naëin rada treba ostaviti onima za koje smatram da bi u buduênosti s tim centrom i upravljali. Danas su od tih moguêih prostora neki i spomenuti prije svega prostor Paromlina, kojim je Grad Zagreb potpuno imovinski ovladao, zatim prostor Savske 25, kino Lika kao plesna scena, tu su Badel, Gorica i još nešto Êu dodati tu je sigurno i tunel GriË, tu je i prostor ZagrepËanke koja se ovih dana konaëno mora imovinsko pravno raspetljati i Grad Zagreb Êe ovih dana postati i službeno vlasnik prostora u Heinzelovoj ulici gdje se planira napraviti najveêa investicija u gradu Zagrebu, teška 500 ili 600 milijuna eura, sa svojevrsnim gradom u gradu. Sve su to prostori u kojima se mogu de nirati i uži projekti i programi potreba za mlade... Tu prije svega moram odati priznanje dijelu mladih unutar Gradske skupštine, prije svega mladih SDP-a koji su inicirali formiranje i osnivanje Odjela za mlade i VijeÊe mladih pri Gradskom uredu za obrazovanje i šport. Nadam se da je vrijeme da konaëno to zaživi i da se institucionalizira i da poëne djelovati. Svi su preduvjeti ispunjeni. Poglavarstvo je donijelo odluku, Gradska skupština se s tim složila, ured za obrazovanje i šport konaëno mora provesti odluke Gradskog poglavarstva i Gradske skupštine. Bez institucionalne forme nema ni sadržaja. NeÊe biti ni prostora, a ni uvjeta za djelovanje. Ja bih se usudio reêi bit Êe onoliko novaca u gradskom proraëunu, ako se igdje to može reêi, onda se to može reêi ovdje, koliko Êe biti kvalitetnih projekata. Mi sada imamo 9% proraëuna grada Zagreba za kulturu, poveêali smo ga zadnjih 5 godina preko 80%. Ali Êe za mlade biti onoliko sredstava, koliko bude kvalitetnih projekata. Jer gradski proraëun to može izdržati, a moraju iêi projekti mladih u prioritet. Pokrenuli smo, kao što rekoh godine, Program strategije kulturnog razvoja grada Zagreba, i za sljedeêu godinu imat Êemo završene te planove u rasponu od institucionalne do nezavisne kulture. Budite uvjereni da Êe VijeÊe za mlade, u kojem Êe biti predstavnici svih struktura mladih, a koje kreêe s radom na jesen ove godine, zajedno s Gradom utvrditi prioritete, a Grad Êe, a to je zadatak i buduêe Uprave, vjerujem i moje i mene osobno, izabrati najbolje projekte i biti garant da Êe oni biti završeni u rokovima koje svi zajedno postavimo. Dorica NIKOLI : Dakle, nama je prvenstveno cilj da se kulturu grada Zagreba, znaëi kulturnu politiku grada Zagreba, treba transformirati u pravcu nanciranja programa, a ne ustanova što donosi kvalitetniji kulturni proizvod. Zbog toga je potrebno izgraditi strategiju kulturne politike grada i unutar te strategije posebno obraditi kulturu u rubnim dijelovima grada, znaëi napraviti svojevrsni prsten grada, jer znamo da nam je

11 9 grad tako prometno zagušen da mi moramo dislocirati odreappleene stvari... Mi smatramo da bi za poëetak rješavanja prostornog smještavanja te alternativne scene bio pogodan prostor gdje je sada tvornica Gredelj. Vi znate da tamo postoje dvije hale koje su zaštiêene i ogromne su, jedna je samo oko 3000 m2, i da bi se te dvije hale mogle pretvoriti u takav jedan prostor. Vesna PUSI : I kao što je industrija bila okosnica razvoja velikih evropskih gradova i razvoja Zagreba u 20. st. tako se postavlja pitanje, što je okosnica, što je ono oko Ëega dalje žive, dinamiziraju se, rastu i razvijaju veliki gradovi u 21. stoljeêu. I možda nije neobiëno da je upravo mlada generacija dotaknula prva, ili meappleu prvima, tu temu, jer se naravno nje najviše tiëe. Po svim primjerima koje možemo vidjeti, glavna okosnica uspješne transformacije velikih evropskih gradova iz industrijskih u postindustrijske upravo su kultura, obrazovanje i infrastruktura. I s tog stanovišta, tema koja se stavila na dnevni red, tema mladih i njihovog angažmana i njihove kreativnosti, jest tema strategije razvoja velikih gradova - u ovom konkretnom sluëaju strategije razvoja Zagreb, pa zato smatram da se upravo projekti vezani na kulturu i teme koje kultura sa sobom nosi i problemi koje u tom podruëju treba rješavati mogu praktiëki izjednaëiti foto studio ToMe sa strategijom razvoja gradova...pretpostavka je da se svim nositeljima kulturnih projekata, svim nositeljima programa u kulturi organizira što ravnopravnije uvjete rada, a to je, kao što je veê reëeno, ideja da se zapravo u prvom redu nanciraju kulturni projekti i programi, a ne primarno institucije. Nešto što je dobro napravljeno u ovom razdoblju Ëetverogodišnje vlasti u Zagrebu je da je osigurana infrastruktura obnovom, ili poëetkom obnove centara za kulturu u gradu Zagrebu koji predstavljaju jednu takvu infrastrukturu, jednu takvu moguênost da se onda kulturni projekti smještavaju, natjeëu za prostor i koriste prostor tih kulturnih centara za svoju realizaciju bez obzira o kojoj vrsti projekata se radi. Taj pristup pretpostavlja da kulturni projekti izlaze na neku vrstu burze. Dakle, oni izlaze na neku vrstu svog javnog prikazivanja i traženja prostora u tim centrima, u tim prostorima koji postoje i gdje je infrastruktura osigurana, a svaki od tih projekata, jer ti centri nemaju svoju plesnu grupu, kazališnu grupu itd.,dobiva prostor i vrijeme koje mu je potrebno za realizaciju u toj vrsti infrastrukture, dakle, u toj vrsti prostora. U okviru te ideje da kultura i kulturni projekti trebaju biti okosnica razvoja, da je uz obrazovanje to jedan od glavnih instrumenata razvoja, oëito treba potražiti primjere i pronaêi ilustracije kako je to uspješno izvedeno u mnogim evropskim gradovima. Jedan od instrumenata koji se tu koristio i koji je, na neki naëin spomenut, su tzv. brown eld investicije. Za razliku od green eld investicija, dakle investicija koje, metaforiëno reëeno, kreêu od zelenog polja, brown eld investicije su karakteristiëne za velike gradove, a to znaëi iskorištavanje starih lokacija, bivših industrijskih velikih pogona injihovo pretvaranje u uglavnom kulturne objekte. Pitanje: Podržavate li transformaciju kulturnog sustava koja bi skrenula podršku prema programskim, a ne institucionalnim naëelima i time omoguêila ravnopravniji položaj svih aktera kulturne proizvodnje? I na koji naëin biste to ostvarili?

12 10 Toni VIDAN: Transformacija prema programskom tipu podrške bilo nancijske, bilo prostorne zvuëi dobro. Ali, postoji onaj minimum institucionalne podrške koji je neophodan... Mi smo za uspostavu sustava transparentne podrške inicijativa u nezavisnoj kulturi i djelovanju mladih, i sigurno da ozbiljan dio te podrške mora biti usmjeren na institucionalni razvoj novih inicijativa i osiguranje institucionalnog funkcioniranja postojeêih inicijativa koje su se dokazale na razini grada i korisnika tih institucija. Vesna PUSI : Ono što je gapplea. Andrea Zlatar poëela raditi kao gradska ministrica za kulturu je veê naznaka tog projekta i transformacije te scene. S jedne strane obnavljanje centara za kulturu, prostora koji se može koristiti. S druge strane treba uspostaviti tu burzu kulturnih projekata i neku vrstu tijela, VijeÊa, borda, bilo Ëega koji Êe odluëivati o tim projektima i njihovom korištenju postojeêih i svakog novog prostora koji se osposobi. Osposobljavanje prostora je jedan korak, meappleutim treba i zakonske promjene uvesti koje Êe omoguêiti da svi imaju pravo i mogu koristiti jednake uvjete rada. Treba promijeniti i zakonodavstvo kojim se to regulira i koji odreappleuje javni interes u kulturi. OËito je da u takvim odborima ili vijeêima koji bi odluëivali o takvim projektima koji bi se pojavili na burzi, takvi odbori ne mogu imati mandate duže od dvije godine... Dakle, glavni instrumenti su de niranje što je javni interes kroz zakonodavstvo, s druge strane uspostavljanje te burze i s treêe strane uspostavljanje takvog vijeêa s kratkim mandatima koji Êe s te burze selekcionirati projekte. Dorica NIKOLI : Smatramo da to tako treba biti i podržavamo tu transformaciju. Moram reêi da to nije ni lagano ni jednostavno. Mislim da zakonska regulativa uopêe nije potrebna, Grad Zagreb ima sve moguênosti, dakle može se raspisati javni natjeëaj i ono što je bitno je tko sjedi u tim VijeÊima koja odluëuju. Bitno je što je važno da bi Grad Zagreb investirao u neki program, jer je to u interesu za grad Zagreb. To trebaju odluëivati neovisni struënjaci koji ne bi došli u sukob interesa. Milan BANDI : Podupiremo sve kvalitetne programe i sa strane institucionalnog okvira i sa strane nezavisne scene. Dao bih akcent na kvalitetu programa. A koje instrumente koristiti? Mi neêemo zaboraviti na institucije i institucionalne programe, ali neêemo više tolerirati nekvalitetne programe s institucionalne scene. Tako Êemo stvoriti sredstva za kvalitetno nanciranje neovisne scene. Pitanje: Podržavate li zamisao da Grad su djeluje u suosnivanje kulturne fondacije koja bi okupljala sredstva iz razliëitih izvora, a u svrhu osnaživanja neovisnog kulturnog sektora? Milan BANDI : BuduÊa vlast u gradu Êe, zajedno s Vama kao partnerima, odraditi ovaj dio posla, a sve ostalo što bih rekao bih prejudicirao. U svojoj suštini podržavam ovu inicijativu. Dorica NIKOLI : Mi ne podržavamo ideju da Grad bude su nancijer u dijelovima, zato što mi smatramo da Grad ako Êe nešto nancirati i biti u tomu, onda to više neêe biti neovisno. Znate, tko daje novac i sredstva želi i utjecaj. Vesna PUSI : Takvu fondaciju treba osnovati, zato što onog Ëasa kad poënemo pregovore s Europskom Unijom morat Êemo raditi matching. Dakle, svatko tko se prijavljuje za sredstva na bilo koje Fondove Europske Unije morat Êe gurati i domaêa sredstva. Ovakva fondacija bi u sebi okupljala novce i iz Grada, i od sponzora i potencijalno od Države i iz meappleunarodnih fondacija. Dakle, nema nikakvog razloga da se Grad s pojedinim projektima ne natjeëe na meappleunarodnim fondovima i od toga stavlja novce u tu Fondaciju. Važan je model upravljanja tom Fondacijom. Važno je da budu kratkoroëni mandati.

13 11 DEKLARACIJA NEZAVISNA KULTURA I MLADI U RAZVOJU GRADA ZAGREBA Ovom deklaracijom želimo usuglasiti stavove sudionika u procesu buduêeg razvoja nezavisne kulture i sektora mladih u gradu Zagrebu - aktera koji djeluju u ta dva sektora i politiëkih stranaka koje Êe potancijalno sudjelovati u obnašanju vlasti, planiranju i odluëivanju o uvjetima za djelovanje tih sektora. Mjere unesene u ovu deklaraciju trebale bi omoguêiti stabilizaciju te trajni razvoj nezavisne kulture i programa mladih, koji bi svojom dinamiënošêu, novim stvaralaëkim i organizacijskim praksama te razvojnom orijentacijom trebali biti sastavni elementi buduêeg razvoja grada Zagreba. Te mjere su rezultat javne rasprave provedene tijekom travnja i svibnja u kojoj su sudjelovali predstavnici nezavisne kulture i mladih, zagrebaëka gradska uprava, državna uprava, politiëke stranke i šira javnost. Pozivamo stranke/liste da usvoje ovu deklaraciju i svojim se potpisom obavežu da Êe, uappleu li u gradsku skupštinu, poticati i podržavati provedbu deklaracije, a dobiju li mandat da sudjeluju u upravljanju Gradom Zagrebom odmah zapoëeti provoditi mjere navedene u deklaraciji u partnerstvu s predstavnicima nezavisne kulture i mladih. Provedba ovih mjera stvorit Êe minimalne preduvjete za stabilizaciju i razvoj tih sektora. Deklaracija je predstavljena javnosti u utorak, 10. svibnja na konferenciji za medije. Sveukupni razvojni potencijal suvremenog grada danas se više ne može odvojiti od ljudskog i socijalnog kapitala koji generairaju razliëite prakse samoorganizirajuêeg djelovanja njegovih graappleana. Paralelno sa svepristunijom konzumeristiëkom usmjerenošêu gradskog stanovništva suvremeni grad odlikuje sve veêi prostor artikulacije razliëitih samoniklih praksi i formi gradskog života. Suvremeni život grada postaje mjesto prožimanja razliëitosti te susreta mnoštvenosti interesa. Nezavisna kultura i široko polje djelovanja mladih predstavljaju potencijal spontane gradske inovacije, posjeduju izuzetnu vrijednost ne samo u smislu poboljšanja kvalitete gradskog života veê i kao element socijalne kohezije te transformacijski potencijal grada koji dolazi odozdo. U proteklih nekoliko godina u gradu Zagrebu nezavisna kultura i mladi pokazali su izrazito veliki stupanj komplementarnosti interesa te sinergijskih djelovanja koji su ih uëinili društveno vidljivima i meappleunarodno priznatima. BuduÊi da je izazov pred kojim stoji grad Zagreb ne samo zadovoljavanje narastajuêih potreba tih dvaju društvenih interesa, veê korištenje njihovih šire društvenih transformacijskih potencijala u svrhu razvoja grada, donosimo deklaraciju Nezavisna kultura i mladi u razvoju grada Zagreba. Nezavisna kultura Nezavisnu kulturu proteklih godina obilježavaju raznolikost sadržaja, razvoj novih organizacijskih modela i stalno pojavljivanje novih aktera. Ona je meappleunarodno prepoznata

14 12 kao jedan od najintenzivnijih generatora novih kulturnih strategija danas u Europi. Akteri nezavisne kulturne scene upravo su oni koji osiguravaju znaëajnu meappleunarodnu prisutnost hrvatske kulture i po kojima grad Zagreb ima svoju prepoznatljivost. Ta dinamiënost nezavisne kulture ne odlikuje, meappleutim, i kulturni sektor u cjelini. S ozbirom na poseban znaëaj i udio zagrebaëke kulture u okvirima nacionalne kulturne proizvodnje, Grad Zagreb treba preuzeti socijalnu i politiëku inicijativu transformiranja institucionalnog okvira kulture prema tzv. programskom kljuëu nanciranja kulturnog sektora u cjelini i prema višegodišnjem nanciranju programa, Ëime bi se dinamizirala kulturna proizvodnja te osigurali razvoj i stabilnost nezavisne kulture. Kako takva transformacija iziskuje dugoroëno mijenjanje postojeêe zakonske regulative, razvoj i stabilnost nezavisne kulture potrebno je do daljnjega osigurati alternativnim instrumentima. Ti instrumenti su rješavanje problema prostora za djelovanje, višegodišnje programske potpore i osnivanje javne zaklade koja bi iz javnih sredstava Grada Zagreba, Ministarstva kulture te stranih i privatnih potpora osiguravala strukturni razvoj i su nanciranje za pristup fondovima Europske Unije. Mladi Gradski program djelovanja za mlade donesen je godine. Njime je do predviappleeno foto studio ToMe

15 13 provoappleenje 87 mjera, podijeljenih u 8 podruëja kao što su zapošljavanje, obrazovanje i kultura. Grad Zagreb treba hitno inicirati provedbu politike djelovanja za mlade izradom provedbenog plana, osiguravanjem sredstava za prioritetne mjere i ustrojavanjem nadležnog tijela uprave. Takoappleer hitno treba krenuti u rješavanje najakutnijeg problema sektora mladih - nedostatka prostora za osnovno djelovanje i realizaciju programa mladih - osnivanjem makroregionalnog centra za mlade. Razvoj sektora nezavisne kulture i razvoj sektora mladih meappleusobno su uvjetovani i poticani. Mladi su najëešêa publika za nezavisno kulturno stvaralaštvo, ali Ëesto su i nositelji nezavisnog kulturnog djelovanja. Meappleutim, još važnije, ti sektori se preklapaju u aktivnostima neformalne edukacije, informiranja, meappleunarodne suradnje te razvijanja novih praksi djelovanja i organiziranja usmjerenih na širu društvenopolitiëku participaciju. Bez programa nezavisne kulture i programa mladih mladi mogu samo konzumirati, ali ne i stvarati kulturu, a društvo ostaje bez temeljnog socijalnog kapitala potrebnog za njegovu preobrazbu u društvo znanja i inovacije. Naposljetku, potrebno je razviti partnerski odnos nezavisne kulture i sektora mladih s gradskom vlašêu i upravom na rješavanju svih pitanja iz ove deklaracije, kao i drugih otvorenih pitanja. Mjere: U skladu s prethodnim razmatranjima zasebnih i zajedniëkih potreba sektora nezavisne kulture i sektora mladih obavezujemo se poticati i podržavati, a ako Êemo sudjelovati u upravljanju gradom Zagrebom i provoditi sljedeêe mjere: 1. Osnovati i opremiti neki od postojeêih veêih prostora na podruëju Donjeg Grada [npr. industrijski kompleks Badel- Gorica, Paromlin, ZagrepËanka i sl.] kao multifunkcionalni centar za nezavisnu kulturu i makroregio nalni centar za mlade, koji bi bio prilagoappleen speci Ënim prostornim zahtjevima za zajed niëko djelovanje nezavisne kulture i mladih. 2. Otvoriti postojeêu infrastrukturu ustanova u kulturi, pogotovu kulturnih centara, nezavisnim programima. 3. Donijeti kriterije za sklapanje višegodišnjih ugovora o dodjeljivanju prostora za permanentno odvijanje javnih programa od intere sa za grad. 4. Riješiti prostorne probleme postojeêih klubova za nezavisnu kulturu i za mlade u gradu Zagrebu MoËvare, Attacka! i kluba za net.kulturu MAMA. 5. Dovršiti ureappleenje i opremanje kompleksa Jedinstva te iznaêi primjereni model upravljanja. 6. Sudjelovati u osnivanju i nanciranju fondacije za institucionalni razvoj nezavisne kulture i za su nanciranje nezavisnih programa pri korištenju fondova Europske Unije. 7. Izraditi i donijeti plan provedbe Gradskog programa djelovanja za mlade. 8. Osnovati tijela uprave zadužena za provedbu Gradskog programa djelovanja za mlade. 9. Izdvojiti u rebalansu budžeta u adekvatna sredstava za provedbu Gradskog programa djelovanja za mlade.

16 14 Contacts / kontakti Autonomni kulturni centar - Attack! Budmanijeva 12 HR Zagreb Croatia t: +385 / 1 / w: BacaËi sjenki Bosanska 10 HR Zagreb Croatia t: +385 / 1 / m: bacaci_sjenki@europe.com BLOK - lokalna baza za osvjeæavanje kulture DobroniÊeva 16 HR Zagreb Croatia t: +385 / 1 / t: +385 / 1 / f: +385 / 1 / m: info@urbanfestival.hr w: CDU DeæeliÊev prilaz 26 HR Zagreb Croatia t: +385 / 1 / m: cdu@zamir.net Community Art Ilica 89 HR Zagreb Croatia t: +385 / 1 / m: community.art@inet.hr Kontejner TrnoveËka 3 HR Sesvete Croatia t: +385 / 98 / t: +385 / 91 / f: +385 / 1 / m: kontejner@mi2.hr Mreæa mladih hrvatske Ilica 35 [kod KDBH Preporod ] HR Zagreb Croatia t: +385 / 1 / f: +385 / 1 / m: mmh@ .htnet.hr w: Multimedijalni institut mi2 PreradoviÊeva 18 HR Zagreb Croatia t: +385 / 1 / f: +385 / 1 / m: mi2@mi2.hr w: Platforma 9,81 J. Gotovca 1 HR Zagreb Croatia +385 / 1 / m: info@platforma981.hr w: to, kako i za koga / WHW B. Trenka 4 HR Zagreb Croatia t: +385 / 1 / m: whw@mi2.hr Udruæenje za razvoj kulture Trnjanski nasip bb (tvornica Jednistvo) HR Zagreb Croatia t: +385 / 1 / m: mochvara@urk.hr w:

17 Platforma 9,81 TuristiËke transformacije / Touristic Transformations 15 Ubrzani turistiëki razvoj hrvatske obale Jadrana traži pravovremena promišljanja i prijedloge razvoja. PostojeÊe znanje i svijest o manifestacijama i tokovima turizma limitirani su njegovim prekinutim razvojem i skriveni Ëistim ekonomskim odnosom. Projekt TuristiËke transformacije ima za cilj prepoznati i uëiniti javno vidljivim posljedice i trendove turizma te konstruirati prijedloge intervencija u ove fenomene. Multidisciplinarni tim okupljen je s namjerom definiranja karakteristiëne pojave hrvatskog turizma uzimajuêi u obzir njegovu kulturološku, ekonomsku, socijalnu, ekološku i prostornu kompleksnost. The fast-track touristic development of the Croatian Adriatic coast requires timely consideration and suggestions for development. Existing knowledge and consciousness of the manifestations and courses of tourism are limited by its interrupted development and hidden by a purely economic relationship. The Touristic Transformations project has as its goal to recognize and make publicly visible the consequences and trends of tourism and to constitute recommendations for interventions into these phenomena. A multidisciplinary team has been assembled with the intent of defining phenomena characteristic for Croatian tourism taking into account its cultural, economic, social, ecological and spatial complexity.

18 16 TuristiËke transformacije / Touristic Transformations Luis FALCÓN - Tourist Resilience 19/02/2005 MM centar, Zagreb predavanje i diskusija u sklopu radionice TuristiËke transformacije #1 / lecture and discussion taking place within the Touristic Transformations workshop #1 Tema predavanja su turistiëke tehnologije i utjecaj turizma na izgraappleeni prostor na primjerima karakteristiënim za stanje španjolske obale. Kroz prizmu izgradnje za turizam, posebno se fokusirajuêi na dva hotela, neboder u Benidormu i ljetovalište na Kanarskim otocima, prikazane su moguênosti oblikovanja prostora za odmor i zabavu te njihove teritorijalne i ekonomske posljedice. Primjeri iz Španjolske uzeti su kao temelj za ponovno promišljanje naëina kojima lokalni socijalni i kulturni kontekst može reagirati na turistiëki razvoj koji je neminovan. TuristiËka tehnologija prezentirana je s ciljem rašëlanjivanja i prepoznavanja mehanizama funkcioniranja turizma u skladu s kojima se oblikuje prostor. The topic of the lecture was touristic technologies and the influence of tourism on built space with examples characteristic for the state of the Spanish coast. Through the prism of building for tourism, with a special focus on two hotels, a skyscraper in Benidorm and a resort in the Canary Islands, options for shaping spaces for relaxation and entertainment were presented, along with their territorial and economic consequences. The intent of showing Spanish building examples was directed towards rethinking the ways in which local social and cultural context may react to inevitable touristic development. Touristic technology was presented as a means of breaking down and recognizing the functioning mechanisms of tourism that shape space. Luis FALCÓN je voditelj istraživaëkog programa na Luis FALCÓN is the Research Director at the Institut Institut d arquitectura avançada de Catalunya [IAAC] d arquitectura avançada de Catalunya [IAAC] and a i arhitekt sa privatnom praksom u uredu LOAD iz Barcelone, specijaliziranom za turizam i arhitekturu. Bio celona, which specializes in tourism and architecture. privately practicing architect at the LOAD office in Bar- je koordinator na projektu Hypercatalunya kojim se He was a coordinator of the Hypercatalunya project, pokušalo definirati suvremeno stanje teritorija Katalonije i postaviti prijedloge njenog buduêeg razvoja. of the territory of Catalonia and pose suggestions for a project that tried to define the contemporary state Veliki dio tog projekta odgovarao je na teme turizma its future development. A large part of the project responded to the topics of tourism as one of the main kao jednog od glavnih ekonomskih i urbanistiëkih aktera tog prostora. Falcón kroz razliëite projekte, akademske, economic and urban actors of that space. Falcón researches touristic problems, their manifestations and samostalne ili profesionalne istražuje turistiëka pitanja, njihove pojavne i organizacijske principe. organizational principles through different projects, academic, independent or professional. u partnerstvu s / in partnership with the Institute of Advanced Architecture of Catalunya, Barcelona uz podršku Studentskog centra Zagreb, program Protokol / supported by the Student Center in Zagreb, program Protokol

19 17 Manuel GAUSA - Land Grids 07/03/2005 JugoistoËna kula Dioklecijanove palaëe, Split / Southeast tower of Diocletian s Palace, Split Pejzaž kao podsistemski multiteritorij / Landscape as a subsystem multi-territory predavanje i diskusija / lecture and discussion Radovi Manuela Gause i grupa s kojima suraappleuje redovito vrše znatan utjecaj zahvaljujuêi prepoznavanju aktualnih moguênosti teritorija, suvremenih prostornih potreba, kapaciteta teorije da se pretvori u nacrt te osmišljavanja nove uloge urbanista i arhitekata unutar kulturnih okvira. Njegova praksa je da teorije artikulacije teritorija konstruira simultano s izradom urbanistiëkih ili regionalnih planova. Logika otvorenih sistema koja je osnovna podloga svih njegovih radova materijalizira se u teoretskim i praktiënim prijedlozima koji pomiëu granice arhitektonske prakse. Kroz nekoliko vlastitih karakteristiënih projekata Manuel Gausa pokazao je promišljanje prostora razliëitih razmjera, od plana Ëitave Katalonije do oblikovanja arhitekture i pejzaža kao jedne cjeline u projektu Sociopolis u Valenciji. U kontekstu Splita ovo predavanje dolazi u vrijeme kad je na obali izuzetno potrebno promišljanje oblikovanja teritorija zbog ubrzanih pojava koje se dogaappleaju. Manuel GAUSA je voditelj znanstvenog programa na Institut d arquitectura avançada de Catalunya [IAAC] i arhitekt s privatnom praksom u uredu ACTAR arquitectura iz Barcelone, jedan od najzanimljivijih teoretiëara arhitekture danas. Dugi niz godina bio je glavni urednik Ëasopisa Quaderns, osnivaë je grupe Matapolis i Instituta za naprednu arhitekturu Katalonije koja je postavila novi diskurs u promišljanju grada i teritorija. Autor je i urednik brojnih publikacija kao što su Hicat - Hipercatalunya Research Territories; Barcelona Lab; Housing - New Alternatives, New Systems; The Metapolis Dictionary of Advanced Architecture: City, Technology and Society in the Information Age.

20 18 The works of Manuel Gausa and the groups he works with always have a great influence through the recognition of actualized possibilities of territory, contemporary spatial needs, capacities of theory to be transformed into a blueprint and the devising of new roles for the urban planner and the architect within the cultural framework. His practice is to construct theories of articulation of territory simultaneously with the drafting of urban or regional plans. The logic of open systems is the underlying base of all his work and materializes in the theoretical and practical suggestions that expand the boundaries of architectural practice. Through several of his own characteristic projects, Manuel Gausa demonstrated thinking of space on several different scales, from a plan of the entire Catalonia, to the shaping of architecture and landscape as a whole in the Sociopolic project in Valencia. In the context of Split, this lecture comes at a time when the coast is in need of reconsideration of the shaping of territory due to the fast pace of changes underway. Manuel GAUSA is the Scientific Director of the Institut d arquitectura avançada de Catalunya [IAAC] and a privately practicing architect in the office ACTAR arquitectura in Barcelona and one of the most interesting theoreticians of architecture today. He was the editor of the Quaderns journal for many years, and is one of the founders of the Matapolis group and the Institute for Advanced Architecture in Catalonia, an institution that has set a new course in the rethinking of city and territory. He is the author and editor of numerous publications including Hicat - Hipercatalunya Research Territories; Barcelona Lab; Housing - New Alternatives, New Systems; The Metapolis Dictionary of Advanced Architecture: City, Technology and Society in the Information Age. u partnerstvu s Institute of Advanced Architecture of Catalunya, Barcelona uz podršku Europskog pokreta, Split in partnership with the Institute of Advanced Architecture of Catalonia, Barcelona supported by the European Movement, Split

21 Swarm Intelligences - Caternetics Nick VRIEND 19 10/03/2005 klub za net.kulturu MaMa / net.culture club MaMa Shellingov model segregacije po prostornoj bliskosti, nanovo / Schelling s Spatial Proximity Model of Segregation Revisited predavanje / lecture Shelling je predstavio mikroekonomski model koji je pokazao kako integrirani grad može postati popriliëno segregiran i unatoë relativno blagim pretpostavkama o sklonostima pojedinaënih agenata, tj. kad ni jedan agent ne preferira konaënu segregaciju. ProuËavamo robustnost Shellingovog modela fokusirajuêi se posebice na pojedinaëne sklonosti kao njegovu pokretaëku silu. Pokazujemo da Ëak i ako svi pojedinaëni agenti strogo preferiraju savršenu integraciju, dinamika optimalnog odgovora vodi ka segregaciji. Takoappleer pokazujemo da jednodimenzionalna i dvodimenzionalna verzija Shellingovog modela prostorne bliskosti predstavljaju dva kvalitativno razliëita modela segregacije. Nick VRIEND predaje mikroekonomiju na Queen Mary sveuëilistu u Londonu. Istražuje funkcioniranje tržista i dinamiku interaktivnih procesa, a zanimaju ga i makroekonomska teorija, teorija igara, industrijska organizacija, ograniëena racionalnost i uëenje, kao i evolucijska ekonomija, eksperimentalna ekonomija i kompleksni adaptivni sustavi. Doktorirao je na institutu Europskog sveuëiliπta u Firenci na temi Eseji o decentraliziranoj trgovini. Schelling presented a microeconomic model showing how an integrated city could unravel into a rather segregated city, notwithstanding the relatively mild assumptions concerning the individual agents preferences, i.e., when no agent prefers the resulting segregation. We examine the robustness of Schelling s model, focusing in particular on the individual preferences as its driving force. We show that even if all individual agents have a strict preference for perfect integration, bestresponse dynamics will lead to segregation. We also argue that the one-dimensional and two-dimensional versions of Schelling s spatial proximity model are in fact two qualitatively very different models of segregation. Nick VRIEND is a Reader in Microeconomics at Queen Mary, University of London. He studied Economics at the University of Amsterdam, Philosophy at the University of Amsterdam. He finished his PhD at the European University Institute in Florence, Italy with the dissertation Essays on Decentralized Trade. Nick Vriend is Associate Editor of Computational Economics, the Journal of Economic Behavior and Organization, the Journal of Economic Dynamics and Control, and Macroeconomic Dynamics, and Editor of e-jemed. Keywords: Neighborhood segregation, Myopic Nash Equilibria, Bestresponse dynamics, Markov chain, Limit-behavior. design plakata / poster design: Ruta

22 20 Nevidljivi Zagreb / Invisible Zagreb Daniela BRASIL 17/03/2005 MM centar Lisboa Capital do nada [Lisabon - prijestolnica niëega / Lisbon Capital of Nothing] Daniela Brasil predstavila je projekt Lisaboa Capital do nada [Lisabon- prijestolnica niëega] koji je omoguêio graappleanima da koriste javne prostore za vlastitu kulturu i bio opreka reprezentativnoj kulturi institucija. Projekt je zanimljiv i zbog Ëinjenice da se u isto vrijeme održavala manifestacija Lisabon - kulturna prijestolnica Presentation of the project and lecture on experiences and knowledge gathered through the project that was to propose alternative cultural and urban strategies for redevelopment of the Marvila area of Lisbon. Lisbon Capital of Nothing was a transdisciplinary happening that included thirty days of daily public events. It tried to escape the logic of standardized affluent society, its bureaucratic norms and ruling cultural markets. Through mobilization of the population it helped people to claim public space as a common asset for the promotion of quality life. Daniela BRASIL roappleena Daniela BRASIL was born je u Rio de Janeirou. in Rio de Janeiro. Her education in arts, architecture Raznovrsno obrazovanje na podruëju umjetnosti, and urban planning has arhitekture i urbanizma shaped her unique work oblikovalo je njen jedinstveni rad na razmeapplei ovih these disciplines. Her on the intersections of disciplina. Svojim najnovijim projektima u Oxfordu, Oxford, Weimar and Lis- most recent projects in Weimaru i Lisabonu autorica istražuje urbani život and the city as a location bon research urban life i grad kao mjesto trajnog of constant social conflict društvenog konflikta koji manifested daily though se svakodnevno manifestira kroz kulturu. culture.

23 Swarm Intelligences - Caternetics Dražen DOMIJAN 21 19/04/2005 klub za net.kulturu MaMa / net.culture club MaMa Neuralna sinkronizacija / Neural synchronization Važno pitanje kod prouëavanja neuralne osnove percepcije je na koji naëin su informacije iz okoline reprezentirane u mozgu. KlasiËan odgovor na ovo pitanje je da je intenzitet podražaja proporcionalan frekvenciji okidanja akcijskih potencijala neurona. Meappleutim, to ne objašnjava kako se distriburana aktivnost velikog broja neurona koordinira u jedinstveni perceptivni doživljaj. Stoga je predložena nova moguênost koja uzima vrijeme kao neuralni kod. U ovom pristupu informacije se kodiraju tako da oni neuroni koji se aktiviraju simultano, kodiraju isti aspekt podražaja dok neuroni koji se aktiviraju u razliëitim vremenskim intervalima, kodiraju razliëite aspekte podražaja. U izlaganju je dan pregled argumenata za i protiv neuralne sinkronizacije kao mehanizma percepcije. Posebno je istaknuta važnost interdisciplinarnog pristupa ovom problemu buduêi da su argumenti koji se koriste dobiveni razliëitim metodama. Na primjer, matematiëki modeli sinkronizacije pokazuju da takav mehanizam ima ograniëeni kapacitet. S druge strane perceptivna istraživanja pokazuju da ljudi nemaju ograniëenje u reprezentiranju objekata iz okoline. Neurofiziološka istraživanja ne daju jednoznaëan odgovor buduêi da dio njih registrira sinkronizaciju, ali odreappleeni broj istraživanja ukazuje na razliku u frekvenciji okidanja neurona kao relevantnu varijablu. Na kraju izlaganja dane su i smjernice za buduêa istraživanja koja bi mogla rasvijetliti ovo pitanje. An important question that is posed in research of the neural basis of perception is the question of the way information from the environment is represented in the brain. The classical answer to this is that the intensity of the stimulus is proportional to the frequency of discharge of action potential of neurons. However, this does not explain how the distributed activity of a large number of neurons is coordinated into a unique perceptive experience. This is the reason why another possibility was suggested, one that sees time as a neural code. In this approach information is coded so that neurons that are simultaneously activated code the same aspect of the stimulus, while neurons activated in different time intervals code different aspects of the stimuli. This talk gives an overview of the pro and con arguments of neural synchronization as a mechanism of perception. Special importance is given to the interdisciplinary approach of this problem, since the arguments used were acquired by different methods. For example, the mathematical models of synchronization show that such a model has limited capacity. On the other hand, perceptive research show that people do not have limits in representing objects from their environment. Neurophysiological research does not give an unambiguous answer to this question since some of it registers synchronization, but some research points to the difference in the frequency of neurons discharge as a relevant variable. The conclusion of the talk gives directives for future research that may shed light on this problem. Dražen DOMJAN je doktorirao na SveuËilištu u Zagrebu na temu: Neuronske mreže za percepciju svjetlina i oblika. Radi kao asistent na Odsjeku za psihologiju, na SveuËilištu u Rijeci. Dražen DOMIJAN obtained a PhD in psychology from the University of Zagreb with his thesis Neural networks for form and lightness perception. He is an Assistant Professor at the Department of Psychology, University of Rijeka.

24 22 TuristiËke transformacije / Touristic Transformations Radionica #2/ Workshop #2 30/04-01/05/2005 MM centar, Zagreb Promjene koje globalni trendovi turizma uzrokuju na Jadranu promatrane su kroz studije specifiënih lokacija i fenomena. Kroz 12 tema prepoznate su pojave kljuëne za razumijevanje stanja i buduênosti turizma, odnosno njegovih socijalnih, kulturnih i prostornih posljedica. Multidisciplinarni tim sastavljen od predstavnika 9 struka imao je zadatak objasniti koncepte koji se pojavljuju i uoëiti potencijale i konflikte turizma u lokalnim sredinama. Rad je usmjeren stvaranju jasnih i komunikativnih poruka i rješenja koje mogu doprinijeti kvaliteti javnog diskursa u društvu u kojem turizam postaje dominantna djelatnost. Javni dio radionice održan je uz prezentaciju gostiju predavaëa Marka JakeliÊa s Arhitektonskog fakulteta i Saše BegoviÊa iz studija 3LHD. Prezentirane su prakse prostornog i urbanistiëkog planiranja koje izrazito intenzivno oblikuju odnose u turistiëkim podruëjima. Diskusija pod nazivom flturistiëki hibridi«otvorila je pitanja spajanja životnih navika s turistiëkim trendovima i spajanju turistiëkih aktivnosti i prostora s ostalim sadržajima. Neformalni dio programa nastavljen je u predvorju &TDa uz podršku DJ tima Groodanje. Changes caused on the Adriatic coast by global trends in tourism are viewed through studies of specific locations and phenomena. The twelve topics discuss the occurrences key to understanding the current state and future of tourism, including its social, cultural and spatial consequences. A multidisciplinary team of representatives of nine professions had the mission of explaining the appearing concepts and note the potential and conflicts of tourism in local communities. The work focused on the creation of clear and communicative messages and solutions that can contribute to the quality of public discourse in a society where tourism is becoming the dominant activity. The public part of the workshop was held with a presentation by guest lecturers Marko JakeliÊ from the Faculty of Architecture in Zagreb and the architectural studio 3LHD. Spatial and urban planning practices that intensely shape relations in coastal areas were presented. A discussion entitled Touristic Hybrids opened up questions of joining lifestyle habits with touristic trends and merging touristic activities and space with others. The informal part of the program was continued in the lobby of Theater &TD with the support of the DJ-team Groodanje.

25 O radu/on Labor Thomas LEHMEN: Stanica 4 / Station /05/2005 Goethe instutut / Goethe Institute 12/05/2005 Teatar &TD / &TD Theatre foto studio ToMe Thomas Lehmen je jedan od najvažnijih suvremenih koreografa, a dolazi iz kruga umjetnika okupljenih u Berlinskom Hebbel Theatru, žarištu nove europske kazališne scene. Projekt STANICE formiran je u obliku istraživanja autopoietskog karaktera sustava [karakteristike da se sistemi i živa biêa samo-obnavljaju, konstantno generiraju na molekularnoj razini sastavne dijelove koji su potrebni kako bi se oëuvala unutrašnja organizacija], kako u plesu tako i u drugim proizvodnim ili sociopolitiëkim okolišima. U predstavu Lehmen poziva plesaëe, koreografe, ali i pravnike, noêne Ëuvare, politiëare, nogometaše ili menadžere koji razmjenjuju iskustva u djelovanju unutar sustava. Lehmena zanima razvoj fluniverzalnog diskursa«koji ništa i nikog ne iskljuëuje. U sve više virtualnom i medijski posredovanom svijetu, umjetnost je prozor kroz koji se mogu misliti križanja izmeappleu razliëitih dijelova ovog svijeta. My work from this year is built around the theme, systems. Niklas Luhmann describes, for example, a social system as an autopoetic, self-referential system, a system grounded upon sense, which differentiates itself from an environment, and which operates through and is ultimately elementary of communications. These communications are the topic of concern. Of equal interest is the development of a universal discourse which excludes nothing and no one. In an increasingly virtual and exclusively media-distributed world, art is the window through which one can contemplate the intersections between different parts of this world. Thomas LEHMEN koncept, autor, koreogra ja / concept, author, choreography: Thomas Lehmen voditelj projekta / project manager: Sven-Thore Kramm asistencijaassistance: Cécile Buclin, Annette Fricker, Inge von Hehn umjetniëki savjeti / artistic advise: Petra Roggel [produkcija/ production], Katrin Schoof [dizajn / design] produkcija / production: Thomas Lehmen ko-produkcija / co-production: Podewil/Tanzwrkstatt Berlin, Kaaitheater Brussel, Vooruit Gent podržava / supported by: Senatsverwaltung für Wissenschaft, Forschung und Kultur, Berlin

26 24 O radu/on Labor k.o. Solo : Ciklus / 1 / Projekt O radu Solo : Ciklus / 1 / Projekt O radu Solo : Cycle / 1 / Project On Labour Koreogra ja i Izvedba / Choreography and Performance: Željka SanËanin Dramaturgija / Dramaturgy: Saša BožiÊ Koprodukcija / Co-production: Kombinirane Operacije & Centar za Dramsku Umjetnost / Center for Drama Art Scenogra ja / Scenography: k.o. Dizajn rasvjete / Light design: Aleksandar»avlek Design plakata / Poster design: Damir Gamulin projekt je realiziran kroz radnu platformu EkSperimentalne slobodne scene - Zagreb / the project has been realized through the working platform of the EkSperimental free scene, Zagreb Solo: Cycle / 1 / Project On Labour Projekt Solo : Ciklus / 1, koreografski je esej skupine k.o. koji se referira na razliëite aspekte fenomena umjetniëkog rada u mediju plesa i koreografije. Kroz autoreferencijalni sustav Solo : Ciklus / 1 se bavi istraživanjem normativne ideologije koreografske prakse zahvaëajuêi pitanje opipljivosti medija plesa kao takvog, njegove receptivne vidljivosti i znaëenjske neuhvatljivosti. IzvoappleaËica minimalistiëki precizno istražuje vidljivost i nevidljivost vlastitog koreografskog materijala manipulirajuêi osjeêajem da se materijal upravo stvara, trenutkom njegova nastajanja pred gledateljevim oëima. Krajolik koreografije izrazito je skulpturalan afirmirajuêi ideju Barthesovskog punctuma: detalja koji se ne stigne racionalizirati. Konstantno šireêi prostor manipulacije: od vlastitog tijela, preko prostora izvedbe, do percepcije gledatelja, Solo : Ciklus / 1, metodom stalne transformacije materijala pokušava umnožiti oznaëiteljsku praksu i na taj naëin potkopati vlastitu potrebu za smislom. Namjesto smisla pojavljuje se asocijativno-metamorfozni svijet potencijalnog. Dramaturgija Sola inzistira na rastu fikcionalnog, teatralnosti: Solo : Ciklus zbiva se istovremeno na tijelu, oko tijela izvoappleaëice, u oku i imaginaciji gledatelja. Neprestanim bujanjem koreografskog materijala izvedba bježi od konkretnosti potencirajuêi zauzvrat napetost opažajnog procesa. Saša BOŽI kontakt / contact: k-o@net.hr

27 The project Solo : Cycle / 1 is a choreographical essay by the group k.o. which refers to different aspects of the phenomena of artistic work in the medium of dance and choreography. Through self-referentiality, Solo : Cycle / 1 explores the normative ideology of choreographical practices, attempting to emphasize the tangibility of the dance medium, its perceptive visibility and semiotic elusiveness. With minimalistic precision, the performer investigates the [in]visibility of her choreographical material; she manipulates with the sense of producing the dance material at the very moment of performing it. The landscape of choreography is deliberately sculptural, affirming Barthes idea of the punctum: a detail that escapes every rationalisation. Expanding the territory of manipulation, from the performer s body, via the performing space and to the perception of the spectators, Solo : Cycle / 1 uses the method of constant transformation of the dance material and attempts to multiply the signifying process, in this way dissolving its own need for conceptual meaning. Instead of a conceptual meaning, what appears is a world of potentiality, associative and metarmorphical. The dramaturgy of Solo : Cycle insists on increasing the fictional level, theatrality: the process of the Solo happens simultaneously on the body of the performer, around the performer s body, and in the eye and imagination of the spectator. Through constant, exuberant growth of the choreographic material, the performance moves away from concrete meaning, exposing the tension of the perceptive process of the recipient. Saša BOŽI 25

28 26 O radu Nevidljivi rad Nevidljivi rad dio je cjelogodišnjeg projekta O radu Centra za dramsku umjetnost koji nizom umjetniëkih intervencija i diskusija problematizira specifiëni karakter rada u umjetniëkoj proizvodnji, njegovu materijalnost i nematerijalni uëinak, cijenu rada, upravljanje radom... Slaven TOLJ & Sandro ÐUKI Galerija Miroslav KraljeviÊ Slaven TOLJ je roappleen u Dubrovniku Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. OsnivaË je i voditelj Art radionice Lazareti, Dubrovnik od Izbor iz posljednjih izložbi i nastupa: SAMOSTALNE IZLOŽBE I AKCIJE: Buappleenja u vrtovima sunca, Galerija Josip RaËiÊ, Zagreb Linija, akcija u staroj gradskoj luci, Dubrovnik Bez naziva, Dom umeni, Brno , Mala galerija - Moderna galerija, Ljubljana Bez naziva, Urban Neighbourhoods, Kunstler haus, Bremen PERFORMANSI: Bez naziva, Brightness/Svjetlina, UGD Moderna galerija, Dubrovnik [cat.] Nature & Society, Here Tomorrow, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb [cat.] Globalization, Body in the East, Exit art, New York [cat.] SKUPNE IZLOŽBE: Cosmopolis: Microcosmos X Macrocosmos, State Museum of Contemporary Art - Costakis Collection, Thessaloniki, GrËka Light, Museum der Moderne Monchsberg, Salzburg [cat.] L arte del Mediterraneo, MACRO at Mattatoio, Roma [cat.] Interrupted games, Galerie fur Zeitgenossische Kunst, Leipzig [cat.] Nothing, Center for Contemporary Art, Sunderland [cat.] Documenta X, Kassel [cat.]

29 27 SCENOGRAFIJE Heiner Müller: Medeamaterial, režija Ivica Buljan, Mini teater/arl/cankarjev dom Bernard-Marie Koltès: Povratak u pustinju, režija Ivica Buljan, HNK Split Bernard-Marie Koltès: NoË Ëisto na robo gozdov, režija Ivica Buljan, Mini teater/cankarjev dom Sofoklo: Ajant, režija Leo KatunariÊ, Splitsko ljeto Sandro ÐUKI je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagreb kod prof. Ðure Sedera. Školovanje je nastavio na Kunstakademie Düsseldorf kod profesora Nam June Paika i Nan Hoover te na Meisterschuler on Kunstakademie Düsseldorf [prof. Nan Hoover]. Sudjelovao je na brojnim domaêim i meappleunarodnim izložbama. Od se bavi istraživanjima na podruëju digital imaging-a i digitalnim arhivama. Živi i radi u Zagrebu. Silvio VUJI»I & Dejan DRAGOSAVAC RUTA 10/06/2005. Galerija Nova Silvio VUJI»I roappleen je u Zagrebu. Studira na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i Likovnoj akademiji u Zagrebu. Dobitnik je nagrade 34. zagrebaëkog salona te nagrade Talijanske modne komore na Mittelmoda y2k Competition [Gorizia, Italija, 2000]. Održao je samostalne izložbe u zagrebaëkoj Galeriji SC 2001., Galeriji KrižiÊ Roban 2002, Galeriji Vladimir Nazor, u Studiju Muzeja suvremene umjetnosti u sklopu projekta Pilot04 [2004], te Izbjegavanje s Ivanom Franke i Damirom OËkom u MSU [2005]. Sudjelovao je u modnom projektu Ethno-Moda-Ethno u Pazinu 1999, na izložbi i modnoj reviji Big Torino 2000., na Fashion weeku u Sarajevu 2001., te na izložbi Here Tomorrow u selekciji Roxane Marcoci [MSU, Zagreb, 2002.]. Dizajnirao je kostime za BADco., Wax Factory, produkcije HNK Split i druge. Dejan DRAGOSAVAC RUTA roappleen je u Novoj Gradišci. Studirao je na Fakultetu grafiëke tehnologije u Zagrebu. Od radi u Arkzinu, izdavaëu istoimenog magazina, a pored magazina izdaje i knjige [Boris Buden Barikade, Dubravka UgrešiÊ Kultura laži, Igor MandiÊ Prijapov problem...], te CD-e [Boxer, Mance, Zhel...]. Sudjeluje u nekoliko preoblikovanja Ëasopisa, magazina i novina [PCChip, Nomad, Godine Nove, VeËernji list - nerealizirano, Slobodna Dalmacija, Bastard, Libra, Gordogan...]. Sudionik je niza domaêih izložbi dizajna, od Salona mladih, ZagrebaËkog salona, izložbi HDD-a 01, 02 i 03, te na Zgrafu, a radovi su mu objavljeni u Ëasopisima: Eye [UK], Print [SAD], AIGA journal [SAD] i knjigama Genius Moves [North Light Books - SAD], Two Colour Graphic [Rockport - SAD]. Radi na izradi identiteta, plakata i knjižica niza kulturnih udruga i nevladinih organizacija [mama - klub net. kulture, Kontejner - udruga za suvremenu umjetnost, Platforma 9,81...]. Kristina LEKO & IVAN MARUŠI KLIF 15/06/2005. Galerija Nova Kristina LEKO, roappleena u Zagrebu, likovna i video umjetnica jakog dokumentaristiëkog pristupa, zaokupljena razliëitim temama koje sežu od politiëkih do intimnih; akcije u javnom prostoru, intimisticki autobiografski radovi, komunikacijski i dokumentarni projekti u suradnji s razliëitim društvenim skupinama: Amerika, izložba u suradnji s hrvatskim iseljenicama u Astoriji, NY, ; Sarajevo International, video-komunikacijski projekt u suradnji s 12 doseljenika u Sarajevo, 2001.; O mlijeku i ljudima, izložba u suradnji s 10 maapplearskih i hrvatskih seoskih obitelji, 2002/03.; Sir i vrhnje, serija akcija i artefakata posveêena zaštiti zagrebaëkih mljekarica, u suradnji s BLOK-om, od 2002.; Mes objets trouves, zbrika znaëajnih predmeta, od 1992.; Škola gledanja, serija instalacija u javnim prostorima i radionica, 1994./97., Verfassungskorrekturbuerro - akcija u tijeku posveêena poboljšanju ameriëkog ustava, Ivan MARUŠI KLIF je multimedijalni umjetnik iz Zagreba. Diplomirao na School of Audio Engineering u Amsterdamu. Bavi se izradom svjetlosnih objekata i instalacija, povremeno scenografijama za kazalište, film i TV. Kao kompozitor, tonski snimatelj i producent radi glazbu, šumove i tonsku produkciju za kazalište, film i TV, te za umjetniëke projekte drugih autora. Od radi na podruëju interaktivnih instalacija, robotike i interaktivnog videa. Izlagao i nastupao u Hrvatskoj i Europi. Dobitnik nagrade Salona mladih godine.

30 28 On Labor Invisible Labor foto studio ToMe Invisible Labor is a part of a year long project On Labor by Centre for Drama Arts. The project is conceived as a series of artistic interventions and discussions and its aim is to problematize and question the specific character of labor in the art production, its materiality and non material effects, the price of labor and its management... Slaven TOLJ & Sandro ÐUKI 17/05/2005 Gallery Miroslav KraljeviÊ Slaven TOLJ is born in Dubrovnik in He graduated at the Academy of Fine Arts in Sarajevo. He is the founder and director of Art Workshop Lazareti in Dubrovnik since A selection of the most recent exhibitions and performance art works: INDEPENDENT EXHIBITIONS AND ACTIONS: Awakenings in the Gardens of Sun, Gallery Josip RaËiÊ, Zagreb A Line, an action in the old city harbor, Dubrovnik No Name, Dom Umeni, Brno , Little Gallery - Modern Gallery, Ljubljana No Name, Urban Neighbourhoods, Kunstlerhaus, Bremen PERFORMANCE ART WORKS: No Name, Brightness/Svjetlina, UGD Modern Gallery, Dubrovnik [cat.] Nature & Society, Here Tomorrow, Museum of Contemporary Art, Zagreb [cat.] Globalization, Body in the East, Exit art, New York [cat.] COLLECTIVE EXHIBITIONS: Cosmopolis: Microcosmos X Macrocosmos, State Museum of Contemporary Art - Costakis Collection, Thessaloniki, Greece Light, Museum der Moderne Monchsberg, Salzburg [cat.] L arte del Mediterraneo, MACRO at Mattatoio, Roma [cat.] Interrupted games, Galerie fur Zeitgenossische Kunst, Leipzig [cat.] Nothing, Center for Contemporary Art, Sunderland [cat.] Documenta X, Kassel [cat.] SET DESIGNS: Heiner Müller: Medeamaterial, stage direction: Ivica Buljan, Mini teater/arl/cankarjev dom Bernard-Marie Koltès: Return to the Desert, stage direction: Ivica Buljan, Croatian National Theatre-Split Bernard-Marie Koltès: La Nuit juste avant les forêts, stage direction: Ivica Buljan, Mini teater/ Cankarjev dom Sophocles: Ajax, stage direction: Leo KatunariÊ, Splitsko ljeto Sandro ÐUKI graduated at the Academy of Fine Arts in Zagreb under the mentorship of professor uro Seder. He continued his education at Kunstakademie Düsseldorf under the mentorship of professor Nam June Paik and Nan Hoover and after that at Meisterschuler on Kunstakademie Düsseldorf [professor Nan Hoover]. He participated in numerous local and international

31 29 exhibitions. Since1998. he has been making research in the field of digital imaging and digital archives. He lives and works in Zagreb. Silvio VUJI»I & Dejan DRAGOSAVAC RUTA 10/06/2005 Gallery Nova Silvio VUJI»I was born in in Zagreb. He studied at the Faculty of Textile Technology and the Academy of Fine Arts in Zagreb. He was awarded at the 34th Zagreb Salon in 1999 and by the Italian Fashion Chamber at the Mittelmoda y2k Competition [Gorizia, Italy, 2000]. He held independent exhibitions in SC Gallery, Zagreb in 2001, Gallery KrižiÊ Roban 2002, Gallery Vladimir Nazor, in the Studio of the Museum of Contemporary Art as a part of their project Pilot04 [2004] and Izbjegavanje with two of his collegues Ivana Franke i Damir OËko in the same museum [2005]. He participated in the fashion project Ethno-Moda-Ethno in Pazin in 1999, at the exhibition and fashion show Big Torino in 2000, at the Fashion Week in Sarajevo in 2001 and at the exhibition Here Tomorrow for which he was selected by Roxane Marcoci [Museum of Contemporary Art, Zagreb, 2002]. He made costume design for BADco., Wax Factory, Croatian National Theatre-Split theatre productions and others. Dejan DRAGOSAVAC RUTA was born in 1971 u Nova Gradiška. He studied at the Faculty of Graphic Technology in Zagreb. From 1995 till 2004 he works for Arkzin - a publisher of the magazine Arkzin - that besides that also publishes books [Boris Buden: Barricades, Dubravka UgrešiÊ: Culture of Lies, Igor MandiÊ: Prijap s problem...] as well as CDs [Boxer, Mance, Zhel...]. He participates in the reshaping the visual form of several magazines and newspapers [PCChip, Nomad, Godine Nove, VeËernji list - not realized, Slobodna Dalmacija, Bastard, Libra, Gordogan...]. He also participated in a series of local graphic design exhibitions - Youth Salon, Zagreb Salon, exhibitions Croatian Design Society 01, 02 i 03, Zgraf, and his works were published in magazines: Eye [UK], Print [SAD], AIGA journal [SAD] and books Genius Moves [North Light Books - SAD], Two Colour Graphic [Rockport - SAD]. By designing placards and booklets he works on the creation of identity for a great number of independent cultural and nongovernmental organizations [MaMa - net.culture club, Kontejner - independent organization for contemporary art, Platform 9,81...]. Kristina LEKO & Ivan MARUŠI KLIF 15/06/2005 Gallery Nova Kristina LEKO, born 1966 in Zagreb, Croatia; visual and video artist, sometimes writer; concerened with a variety of issues ranging from political to intimate; actions in public space, as well as intimate biography-based works; strong documentary approach; communication and documentary projects in collaboration with different social groups; Amerika, an exhibition created in collaboration with Croatian immigrants in Astoria, NY, ; Sarajevo International, a video-communication project in collaboration with twelve Sarajevo immigrants, 2001; On Milk and People, an exhibition in collaboration with Croatian and Hungarian farmer families, 2002/03; Cheese and Cream, a serial of actions and artifacts dedicated to protection of the milkmaids of Zagreb, in collaboration with BLOK, since 2002; Mes objets trouves, a collection of everyday objects with historical references, since 1992; Visualy Based Perception Training, a serial of public installations and workshops, 1994/97; Verfassungskorrekturbuerro, an action in progress correcting and improving the USA Constitution, Ivan MARUŠI KLIF is a multimedia artist from Zagreb. He graduated from the School of Audio Engineering in Amsterdam. He makes light-providing objects and installations; occasionally he makes set designs for theatre performances, films and TV. As a composer, sound technician and producer he creates music, noises and makes sound production for theatre, film and television but also for artistic projects of other authors. Since 1996 he works in the field of interactive installations, robotics and interactive video. He had exhibitions and performed in Croatia and Europe. He was awarded at the Youth Salon in

32 30 Swarm Intelligences - Caternetics Jimmy WALES 12/05/2005 Novinarski dom / Croatian Journalists Association Emergentna zajednica Wikipedije / The Emergent Community of Wikipedia Jimmy WALES je pokretaë Wikipedije - s preko leksikografskih jedinica i 199 jezika najveêe višejeziëne enciklopedije na Internetu koja je posljednjih godina postala jedan od najopširnijih i najpoznatijih elektronskih izvora informacija i znanja na svijetu. Od drugih enciklopedija razlikuje je to što se za kreiranje sadržaja u potpunosti oslanja na suradniëko pisanje na Internetu: bilo tko je slobodan dodati i preurediti bilo koji tekst u njoj. Razlikuje je i to što, zbog tehnoloških moguênosti brzog i lakog objavljivanja kojemu svi imaju pristup, Wikipedija puno brže leksikografski prati aktualne fenomene. Svi sadržaji na Wikipediji objavljeni su pod GNU Licencom za slobodnu dokumentaciju i mogu se slobodno preuzimati, nadopisivati i dalje objavljivati. Ostvarivanje kvalitete sadržaja, koje druge inicijative masovne suradnje na Internetu poput Slashdota ili Ebaya rješavaju formalnim reputacijskim sustavima, Wikipedija ostavlja na dogovor svojim autorima. UsklaappleujuÊi razliëite stilove i mišljenja sa zajedniëkim ciljem što potpunijeg i nepristranijeg predstavljanja Ëinjenica oni pak stvaraju istinsku zajednicu. Na predavanju u Zagrebu Jimmy Wales Êe govoriti o nastanku, razvoju i oblicima organizacije i ustroja unutar zajednica Wikipedije. Jimmy WALES is the founder of Wikipedia - with over lexicographic units and 199 languages - the largest multi-lingual encyclopedia on the Internet, and one that has in the past few years become one of the most expansive and well-known electronic sources of information and knowledge in the world. It differs from other encyclopedias because the creation of contents relies completely on collaborative writing on the Internet: anyone is free to add or edit any of the texts. It also differs because the technological possibilities of fast and easy publishing accessible to all allows Wikipedia to quickly follow current phenomena. All contents on Wikipedia are published under the GNU License for free documentation and can be freely edited and published elsewhere. Wikipedia leaves the realization of the quality of the contents, solved by other mass collaboration initiatives on the Internet like Slashdot or Ebay by use of formal reputation systems, to discussion of the authors. By coordinating different styles and opinions with a joint cause of the most complete and independent presentation of facts, they shape a true community. For his presentation in Zagreb Jimmy Wales will talk of the founding, development and shapes of the organization and coordination within Wikipedia. Organizirano u suradnji s CarNETom / Organized jointly with CarNET Snimka predavanja bit Êe naknadno dostupna on-line na adresi / A recording of the lecture will be available on-line at:

33 Kolektivna akcija / Collective Action Etcétera /05/2005 Galerija Nova / Gallery Nova Stvarati i jesti / To Create and to Eat foto studio Arkzin Kolektiv Etcétera... osnovali su Federico Zukerfeld [Argentina] i Loreto Soledad Garin Guzman [»ile] poëetkom u Buenos Airesu.»lanovi su umjetnici iz razliëitih podruëja, poezije, drame, likovnih umjetnosti, glazbe i politiëki aktivisti. Dva svojstva odražavaju identitet kolektiva Etcétera...: Etcétera... je skvotirala napuštenu staru kuêu, tiskaru argentinskog nadrealista Juana Andralisa, koji je 1950-ih bio dio pariške grupe koju je vodio André Breton. Vrativši se u Buenos Aires, osnovao je izdavaëku kuêu i pokrenuo tiskaru. Nakon njegove smrti kolektiv Etcétera... sluëajno pronalazi taj prazni prostor i tamo osniva laboratorij umjetnosti i kazališta te biblioteku. Taj magiëni susreti s duhom nadrealizma omoguêio je grupi da proapplee kroz samostalno i nezavisno uëenje, s puno ideja koje povezuju umjetnost sa životom u spiritualnom podruëju, u snovima, kao i u politiëkim aspektima. Drugo svojstvo koje definira stavove kolektiva Etcétera... je predanost i prisustvo u društvenim sukobima otkada se kolektiv Etcétera... poëeo baviti kreacijom Escrachesa zajedno s grupom HIJOS [organizacija za ljudska prava koja okuplja sinove i kêeri nestalih ili protjeranih ljudi za vrijeme posljednje diktature]. Etcétera... radovima, manifestima i akcijama sudjeluje na protestima i demonstracijama zajedno s drugim borcima, kao i na ulicama, te u umjetniëkim i drugim kulturnim institucijama [kazalištima, muzejima, kulturnim centrima]. Etcétera... traži duh koji sadrži sve umjetniëke alate potrebne za ispunjenje svojih ciljeva. S metaforom kao poticajem za imaginaciju, Etcétera... se nada upotrebi zanesenog nepoštivanja kako bi ljude vratila u igru, ohrabrila kolektivnu razinu ukljuëenosti. The Etcétera... collective was founded by Federico Zukerfeld [Argentina] and Loreto Soledad Garín Guzman [Chile] at the beginning of 1998 in Buenos Aires. Members are artists from various fields such as poetry, drama, visual arts, music, and political activists. Two features have marked the collective s identity: Etcétera... squatted an old abandoned house that had been used as the printing house of Argentinean Surrealist Artist Juan Andralis who was part of the group from Paris led by André Breton during the 1950s. Upon returning to Buenos Aires he settled as a publisher in this printing house. After his death in 1994, Etcétera... collective came across this empty place by chance and set up a laboratory of arts, a theatre and a library. This magical meeting with the spirit of Surrealism allowed the group to go through self-guided and independent learning, with many ideas that link art with life both in the spiritual domain, in dreams, and in the political aspects. The other feature that has defined the attitude of Etcétera... is its commitment and presence in social conflicts. That is, ever since Etcétera... became involved in the creation of Escraches along with the group called HIJOS [human rights organization that gathers sons and daughters of disappeared and exiled people during the last dictatorship]. Etcétera... participates with its works, manifestos and actions in protest demonstrations along with other fighters, as well as in the streets and in artistic and cultural fields [theatres, museums, cultural centres]. Etcétera... seeks a spirit that holds all the artistic tools needed to fulfill its goals. Using metaphor as a stimulus for the imagination, they hope to use enthusiastic irreverence to bring people back into the game, in order to encourage a more collective level of involvement.

34 32 Nevidljivi Zagreb / Invisible Zagreb Privremeni ured / Temporary Of ce 02-19/06/2005 Galerija Nova / Gallery Nova Nevidljivi Zagreb, projekt Platforme 9,81, dvije se godine bavi otkrivanjem napuštenih gradskih prostora. Privremenim kulturnim dogaappleanjima od ovih prostora želimo uëiniti prostore javnosti i potaknuti razmišljanje o novim prostorima kulture. U suradnji s neovisnom kulturnom scenom vršimo utjecaj na kulturne i urbanistiëke politike grada s ciljem trajnog korištenja ovih prostora za mjesta otvorene kulturne razmjene. Od 02. do 19. lipnja Platforma 9,81 Êe otvoriti ured Nevidljivog Zagreba u Galeriji Nova. Programske aktivnosti projekta zamišljene u tom vremenu takoappleer Êe se preseliti u prostor galerije. U trajanju privremenog ureda u galeriji Êe se osim svakodnevnog rada na projektu i sastanaka s partnerskim organizacijama neovisne kulturne scene održati i dio programa predavanja te Êe ured biti svakodnevno otvoren javnosti, a dosadašnji rezultati i arhiva Nevidljivog Zagreba moêi Êe se slobodno pretraživati. Kroz prezentaciju metoda rada na projektu cilj ureda je potaknuti graappleane na samostalno otkrivanje napuštenih gradskih prostora te istaknuti pravo javnosti na prostor grada. Invisible Zagreb, a project of Platforma 9,81, has been involved in the past two years with the discovery of abandoned city spaces. Using temporary events, we wish to transform these spaces into public spaces and encourage thinking of new cultural spaces. In collaboration with the independent cultural scene we influence the cultural and urban planning policies of the city with the goal of using these spaces as locations of open cultural exchange. In the period from June 02-19, Platforma 9,81 will open the Invisible Zagreb office in Gallery Nova. Program activities of the project occurring in that time frame will also take place in the Gallery. In the duration of the temporary office, besides everyday work on the project and meetings with partner organizations of the independent scene, a part of the lecture program will take place there, the office will be open for the public every day and results and the archive of Invisible Zagreb will be open to all interested. The goal of the office is to use the presentation of the project s methods to prompt citizens to independently seek out abandoned city spaces and to promote the right of the public to city space. Projekt privremenog ureda je rad tima Nevidljivog Zagreba / The Temporary Of ce project was realized by the Invisible Zagreb team: Ana Boljar Damir Gamulin Ana Hušman Sandro Lendler Marko SanËanin [voditelj projekta / project leader] Ana ŠiloviÊ [koordinator / coordinator] Vesna VukoviÊ PR team: Karla BaπiÊ-JelinËiÊ Sonja BoriÊ Josipa KrižanoviÊ Izložba je realizirana u suradnji sa udrugom BLOK / The exhibition was jointly realized with the organization BLOK.

35 O radu / On Labor Politike virtuoznosti / Politics of Virtuosity 33 foto studio ToMe Željeli bismo zapoëeti razgovor na temu novih perspektiva politiëkih potencijalnosti izvedbe, virtuoznosti izvoappleaëa i mislioca, te svakodnevne virtuoznosti onih Ëiji je rad dijelom opêeg intelekta. Tijekom ova dva dana razgovorati Êemo o koordinaciji nove plesne/izvedbene inicijative u transformacijskoj situaciji Ljubljane, Tallina, Beograda, Zagreba. Pozivamo vas da sudjelujete u razgovorima o nedavnom razvoju dogaappleaja i novim potencijalnostima taktiëkih suradnji umjetnika, mislioca i aktivista koji iskazuju Ëin volje za proizvodnjom zajedniëkog. We would like to open talks on refocused perspectives of the political potentiality of performance, the performer s and thinker s virtuosity and the common virtuosity of those whose labor takes place in general intellect. In these two days a discussion on the coordination of new dance/performance initiatives in the transformative situation of Ljubljana, Bucharest, Tallinn, Belgrade, Zagreb will take place. You are invited to participate in the talks on recent developments and further potentialities of tactical collaboration among artists, thinkers and activists who are expressing an act of will for production of the common. UËesnici / Participants: Dalija A IN Ric ALLSOPP Saša ASENTI Selma BANICH Una BAUER Elke Van CAMPENHOUT Bojana CVEJI Dalibor DAVIDOVI Emil HRVATIN Ivana IVKOVI Nevenka KOPRIVŠEK Zane KREICBERGA Tomislav MEDAK Petar MILAT Aldo MILOHNI Irma OMERZO Manuel PELMUS Igor PRIBAC Goran Sergej PRISTAŠ Nikolina PRISTAŠ Barbara RAEL Priit RAUD Mårten SPÅNGBERG Ksenija STEVANOVI Ana VUJANOVI Mirna ŽAGAR, members of the editorial boards of performing arts magazines Frakcija, Maska and TKH etc.

36 34 Ništa se danas ne Ëini enigmatiënijim od pitanja: što to znaëi djelovati?. Taj se problem Ëini istovremeno enigmatiënim i nedosežnim - reklo bi se, u nebesima. Ako me nitko ne pita što je politiëka akcija, Ëini mi se da znam; ali ako to moram objasniti nekome tko pita, to pretpostavljeno znanje isparava u nepovezanost. [Paolo VIRNO]»etvrtak, 02/06/05. Mårten SPÅNGBERG: Powered by Emotions 18 h, Teatar &td Goldbergove varijacije J. S. Bacha u interpretaciji Glenna Goulda, improvizacija Stevea Paxtona, snimio Valter Werdin, pleše Mårten Spångberg. Autor i izvoappleaë: Mårten Spångberg. Glazba: Keith Jarrett: Köln Concert J. S. Bach Goldbergove varijacije u izvedbi Glenna Goulda Buena Vista Social Club u izvedbi Roberta Göbera i Jürgena Reichartza. Rasvjeta: Bruno Pocheron Koprodukcija: TanzWerkstatt Berlin. Podržali: Arts Grants Committee Sweden Swedish National Council for Cultural Affairs OmoguÊili: Gulbenkian Foundation P.A.R.T.S. Kaai Theater Hvala: Mette Ingvartsen Pedro Pinto. Mimikrija nije posljedica prostora, prije reprezentacije prostora. Kroz reprezentaciju prostora drama postaje osobita jer živo biêe, organizam, više nije ishodište koordinata, veê samo jedna od toëaka; ono gubi svoje privilegije i nije se u stanju više pozicionirati. Zanimljivo je da reprezentirani prostori bivaju multiplicirani suvremenom znanošêu: Finsleyevi prostori, Fermatovi prostori, Riemann-Chrisopffelov hiper-prostor [ovdje možemo pridodati i prostor virtualnih realnosti], apstraktni, uopêeni, otvoreni i zatvoreni prostori, prostori zgusnuti u sebe, razrijeappleeni, itd. OsjeÊaj osobnosti, osjeêaj distinkcije organizma od njegovog okruženja, povezanosti izmeappleu svjesti i pojedine toëke u prostoru, ozbiljno je poljuljan u ovim uvjetima. Tada imamo osjeêaj da postojimo u manjoj mjeri, ne s manje snage, nego s manje preciznosti, naši identiteti gube dio svoje arogancije. Oliver FRLJI : Danton s Death 20 h, Teatar &td BANANA GUERILLA vs ADU Georg Buchner: Dantonova smrt Redatelj: Oliver FrljiÊ Izvode: Nikola Badovinac Lada Bonacci Jelena Hadžimanev Danijela Kapusta Iva ViskoviÊ Petra Zanki Dramaturg Irena urik Producent Vanja Sremec Predstava Dantonova smrt mišljena je prije kao izvedbeni stroj s moguênošêu prikljuëka na razliëite druge strojeve [socijalni ili literarni, npr.] nego [re]produkcija stabilnih entiteta [pretpostavljenog znaëenja, npr.]. Kao inicijalna ideja uzeta je moguênost veza koje bi mogle biti uspostavljene izmeappleu ove izvedbe i razliëitih konteksta njezina pojavljivanja. Ono što se ovakvim postupkom uzima u razmatranje je njezin kvanitativni potencijal, njezin produktibilitet i parametri koji na njega utjeëu. Petak, 03/06/05. TaktiËko umrežavanje 10 h, klub za net.kulturu MaMa Sastanak plesnih [i interdisciplinarnih] inicijativa Stanica [Beograd], Nacionalni Plesni Centar [Bukurešt], Udruženje nezavisnih umjetnika [Ljubljana], Stara Elektrarna [Ljubljana], per.art [Novi Sad], Kanuti Gildi [Tallin], EkS-scena [Zagreb], HIPP [Zagreb], Zagreb - kulturni Kapital Evrope 3000 [Zagreb]

37 35 Igor PRIBAC: Produktivnost kulture 17 h, klub za net.kulturu MaMa Ukoliko pristajemo na ideju da kultura nema nikakvih znaëajnih ekonomskih efekata - što nije istina - pristajemo i na podreappleenu ulogu kulture u odnosu na profitabilne sektore društvenog života. Uz tezu Paola Virna o kulturi kao flsferi produkcije produkcijskih sredstava«pribac Êe argumentirati za ekonomski znaëaj kulture i ukazati na neke konzekvencije tog stava. Igor PRIBAC je docent za socijalnu filozofiju i filozofiju povijesti na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Bavi se poviješêu socijalne i politiëke misli, te suvremenih politiëkih teorija i socijalnih praksi. Alice CHAUCHAT & Alix EYNAUDI: Crystalll 20 h, Istra, ZKM Koreogra ja: Alice Chauchat & Alix Eynaudi Ples: Alix Eynaudi Dizajn svjetla: Bruno Pocheron Dizajn scene: Alexander Wolff Voditelj produkcije: Pauline Roussille U koprodukciji s Maskom [Ljubljana] Tanzquartier [BeË]. Uz prijateljsku podršku Tanzfabrik [Berlin] Monty [Antwerp] Künstlerinnenhof Die Höge Centre national de la danse [Pariz] Institut Français Ljubljana. Ova se plesna predstava bavi ornamentalnom, ukrasnom funkcijom izvedbe. U središtu je lik vrsne plesaëice u savršeno estetiziranom okružju, vrlo zahtjevnog dizajna svjetla koji istovremeno oëarava publiku i propituje to nekritiëko oduševljenje. Crystalll se bavi glorifikacijom plesa i tijela ženske plesaëice, ali i dovodi u pitanje i osporava to estetsko iskustvo. Alix Eynaudi i Alice Chauchat su mlade i vrlo uspješne francuske koreografkinje koje prvi puta prezentiraju svoj rad u Hrvatskoj. Gostovanje ostvareno u suradnji sa ZagrebaËkim kazalištem mladih. Subota, 04/05/ h - 14 h, klub za net.kulturu MaMa Diskusija 16 h - 18 h, klub za net.kulturu MaMa Diskusija BADco.: Fleshdance 20 h, Gliptoteka HAZU Koreogra ja: Nikolina Bujas-Pristaš PlesaËi: Pravdan DevlahoviÊ Ana Kreitmeyer Nikolina Bujas-Pristaš Dramaturgija: Ivana IvkoviÊ Goran Sergej Pristaš Glazba: Helge Hinteregger Dizajn rasvjete: Miljenko Bengez Video: Oliver Imfeld Kostimi: Silvio VujiËiÊ Vizualni savjetnik: Goran Petercol Savjetnici velikog srca: Tomislav Medak Ivana Sajko Aleksandra Janeva Izvršna producentica: Una Bauer Put [flesh] nije granica izmeappleu tijela i izvanjske materijalnosti, ona je haptiëka površina koja odreappleuje kretanje svojim svojstvom da opipom vidi, bez pogleda žudi, rastvori se u trenutku osjeta i trpnje. Žudnja puti nije usmjerena prema drugome veê jednostavno prema izvanjskome. Izlaganjem puti u sustavu ekonomije razmjene pogleda izvoappleaëi publici komuniciraju put kao materijalnost egzistencije.

38 36 DJ LABOSH: Method of Dehumanization h, Gliptoteka HAZU ZvuËni je eksperiment baziran na tradiciji evropskog turntableisma, a zasniva se na pronalasku jednog novog i neiscrpnog izvora loopa [fraza koja se beskonaëno ponavlja] na kraju reza/zapisa svake gramofonske ploëe kao osnovne jedinice elektronske glazbe, i njegove manipulacije osnovnim dj alatima. To je onaj dio ploëe gdje nema glazbenog zapisa i rezultat je iskljuëivo procesa njezine manufakture. Kako taj dio zvuënog zapisa ne podliježe autorskim pravima koji zaštiêuju audio vizualni sadržaj ploëe, ovim projektom se provocira i nefleksibilnosti postojeêih mehanizama za zaštitu autorskih prava. Pijanist/ica i plesaë/ica stoje u nesigurnom balansu na razvoappleu koje dijeli dvije suprotne sudbine: s jedne strane mogu postati primjeri nadniëarskog rada koji nije istovremeno produktivni rad; s druge strane, imaju kvalitetu koja podsjeêa na politiëku akciju.»ini se da svaki od tih potencijalnih razvoja priroappleen liku izvedbenog umjetnika - poiesis ili praxis, Rad ili Akcija - iskljuëuje svoju suprotnost. Ipak, od odreappleene toëke se nadalje alternativa mijenja u suuëesništvo: virtuoz radi [ËinjeniËno on ili ona je radnik/ca par exellence] upravo zbog Ëinjenice da njegova/njena aktivnost blisko podsjeêa na politiëku praksu. [Paolo VIRNO] Nothing appears so enigmatic today as the question of what it means to act. This issue seems both enigmatic and out of reach - up in the heavens, one might say. If nobody asks me what political action is, I seem to know; but if I have to explain it to somebody who asks, this presumed knowledge evaporates into incoherence. [Paolo VIRNO] Thursday, 02/06/05 Mårten SPÅNGBERG: Powered by Emotions 18 h, &td Theatre The Goldberg variations by J. S. Bach interpreted by Glenn Gould, improvised by Steve Paxton, lmed by Valter Werdin, danced by Mårten Spångberg With and by: Mårten Spångberg Music: Keith Jarrett: Köln Concert J. S. Bach from Goldberg Variations played by Glenn Gould Buena Vista Social Club played by Robert Göber and Jürgen Reichartz. Light realization: Bruno Pocheron Co-produced: TanzWerkstatt Berlin. Supported by the Arts Grants Committee Sweden, Swedish National Council for Cultural Affairs. Made possible by: Gulbenkian Foundation P.A.R.T.S. Kaai Theater. Thanks to: Mette Ingvartsen Pedro Pinto. Mimicry is not a consequence of space, rather of the representation of space. It is with represented space that the drama becomes specific since the living creature, the organism, is no longer the origin of the coordinates, but one point among others; it is dispossessed of its privilege and literally no longer knows where to place itself. It is remarkable that represented spaces are just what is multiplied by contemporary science: Finsley s spaces, Fermat s spaces, Riemann-Chrisopffel s hyper-space [we may add here too the space of virtual realities], abstract, generalized, open and closed spaces, spaces dense in themselves,

39 37 thinned out and so on. The feeling of personality, considered as organism s feeling of distinctness from its surroundings, of the connection between consciousness and a particular point in space, cannot fail to be seriously undermined under these conditions. We then have the feeling that we exist a little less, not with less strength, but with less precision, and our identities lose some of their arrogance. Oliver FRLJI : Danton s Death 20 h, &td Theatre BANANA GUERILLA vs ADU Georg Buchner s Death of Danton Director: Oliver FrljiÊ Performers: Nikola Badovinac Lada Bonacci Jelena Hadžimanev Danijela Kapusta Iva ViskoviÊ Petra Zanki Dramaturge Irena urik Producer Vanja Sremec This performance is conceived rather as a machine with the possibility of plugging into other machines [literary or social ones, for example] than as a [re]production of stable entities [presupposed meaning, for example]. As the starting point of this work there was the idea of different connections which would be established between this performance and the diverse contexts of its occurring. What we are concerned with is its quantitative potential, its productive ability and the parameters which effect its productiveness. Regarding Georg Buchner s play Death of Danton and the receptive pressure/dictate which it produces, we took it as a literary machine which works on previously and autonomously produced materials, semantically charging them. In other words, all performative materials were developed independently of Buchner s play, which came a posteriori. Depending on the performing context, Buchner s play can be considered as an additional centripetal force, which endows performance with consistency, linearity and eventually starts to function as its quasi cause. The language chosen for the performance is French. This decision came as result of attempts to eject the performers from the representative regime. Namely, six performers participate in this performance. Four of them do not speak French and they are also not able to read it without the help of a consultant who speaks French. Rather than interpreting its presupposed meaning, they had to deal with memorizing the text and correct pronunciation. The idea was to put the performers [especially performers who went through formal institutional actor training] in a situation which reduces the possibilities for operating with the semanticity of used textual material and which forces them to be more concerned with the technology of their performance. It was mentioned above that this performance is interested in different contexts of its occurrence. Apart from the perceptive changes it produces, it is also focused on the decrease and increase of its functionality depending on the spatial quality of a given location. Group dynamics is another field of interest and the performance explores changes through which it itself undergoes in this segment. Its special interest is the micropolitics of performance, types of relations between performers produced by the fact of performing in a particular context, a situation in which the performers are not only observed, but are also observers themselves. Friday, 03/06/05 Tactical networking 10 h, net.culture club MaMa Meeting of new dance [and interdisciplinary] initiatives Station [Belgrade] National Dance Center [Bucharest] Association of Independent Artists [Ljubljana] Stara Elektrarna [Ljubljana] per. art [Novi Sad] Kanuti Gildi [Tallin] EkS-scena [Zagreb] HIPP [Zagreb] Zagreb - Cultural Kapital of Europe 3000 [Zagreb]

40 38 Igor PRIBAC: Productivity of culture 17 h, net.culture club MaMa If we agree to the idea that culture has no meaningful economic effects - which is not true - we agree to the subordinated role of culture in relation with the profitable sectors of social life. Using Paolo Virno s thesis on culture as the sphere of production of production means, Pribac will argue for the economic significance of culture and point to some consequences of this attitude. Igor PRIBAC is a lecturer of social philosophy and philosophy of history at the Faculty of Philosophy in Ljubljana. His area of interest is the history of social and political thought and contemporary political theory and social practices. Alice CHAUCHAT & Alix EYNAUDI: Crystalll 20 h, Istra, ZKM Choreography: Alice Chauchat and Alix Eynaudi Dance: Alix Eynaudi Light design: Bruno Pocheron Set design: Alexander Wolff Manager production: Pauline Roussille Co-production: Maska [Ljubljana], Tanzquartier [Vienna]. With the friendly support of Tanzfabrik [Berlin], Monty [Antwerp], Künstlerinnenhof Die Höge and Centre National de la Danse [for studio loan]; Institut Français Ljubljana ornament, without describing another idea than its own being, then implements an aesthetic experience without object. Crystalll is a spectacular ornament that implements critique, not of the stage object but of its perception. We want to produce a double movement for the spectator: attraction, fascination for spectacularity self-realisation, awareness and wonderment for this state Both directions are implemented by the same elements, without proposing a critique of the represented object but provoking the audience to criticize their own gaze. We are interested in a critical relation that does not moralize such representations but brings about a doubt between conceptions and experience. Rather than directing all elements in the same direction, CRYSTALLL creates a conflict that does not ask for solutions. CRYSTALLL offers itself to a continuous practice of merging and distancing with/from a spectacular moment. CRYSTALLL problematises the ornamental function of performance. We call a performance s ornamental function its formal dimension, its capacity to give visual pleasure in itself, without any discursive aim other than defining aesthetics through its formal properties [ornament then appears as non-useful, freed from representative roles]; the ornamental object does not represent a concept other than itself but lets itself be contemplated without a link to an absent object. The spectacular function is its backside, the ability to bewitch, through which a performance can absorb its audience. The spectacular

41 39 Saturday, 04/06/ h, net.culture club MaMa Discussion h, net.culture club MaMa Discussion Nikolina PRISTAŠ / BADco.: Fleshdance 20 h, Gliptoteka HAZU Authors involved in the project: choreography: Nikolina Bujas-Pristaš dancers: Pravdan DevlahoviÊ Ana Kreitmeyer Nikolina Bujas-Pristaš dramaturgy: Ivana IvkoviÊ Goran Sergej Pristaš music: Helge Hinteregger light design: Miljenko Bengez video: Oliver Imfeld costumes: Silvio VujiËiÊ visual assistance: Goran Petercol advisors: Tomislav Medak Ivana Sajko Aleksandra Janeva executive producer: Una Bauer DJ LABOSH: Method of Dehumanization 21:30, Gliptoteka HAZU A sound experiment based on the tradition of European turntableism and founded on the new and boundless source of loops [a phrase endlessly repeating itself] at the end of the cut of every vinyl disc as the basic unit of electronic music, and its manipulation with basic DJ tools. It is the part of the record where there is no musical score and is the exclusive result of the process of its manufacture. Since this part of the musical score does not fall under the author s rights that protect the audiovisual content of the vinyl, with this project we are questioning the inflexibility of existing mechanisms for the protection of author s rights. In the choreography Fleshdance the tactile qualities of the surface space of the flesh do not dictate the movement, the movement dictates the appearance of the surfaces and their quality. Flesh is not the border between the body and the outside materiality; it is the surface which defines the movement by its quality to see with touch, longs without view, falls apart in the moment of feeling and suffering. The desire of the flesh is not directed towards the other, but simply towards the outside. By showing the flesh in the economy of gaze exchange, performers are communicating flesh as the materiality of existence. Animal bodies lose the ground under their feet, it constantly changes direction. Claws, wings, paws, palms, immobilized body parts, bodies that are touching the borders of the space. The joy of the flesh is not its desire or the possibility of its accomplishment; it exists in the multiplicity of the erogenous zones and the levels of intensity on the surface it makes. The pianist and dancer stand precariously balanced on a watershed that divides two antithetical destinies: on the one hand, they may become examples of wage-labour that is not at the same time productive labour ; on the other, they have a quality that is suggestive of political action. Each of the potential developments inherent in the figure of the performing artist - poiesis or praxis, Work or Action - seems to exclude its opposite. From a certain point onward, however, the alternative changes into a complicity: the virtuoso works [in fact she or he is a worker par excellence] precisely because of the fact that her or his activity is closely reminiscent of political praxis. [Paolo VIRNO]

42 40 Nevidljivi Zagreb / Invisible Zagreb Eva de KLERK 09/06/2005 Galerija Nova / Gallery Nova Eva de Klerk incijatorica je projekta NSDM werf [pristanište]. NSDM [Netherlands Shipbuilding and Dock Company] leži na sjevernoj obali rijeke Ij, toëno preko puta amsterdamske željezniëke stanice. Na ovom mjestu ogromnih hala, kranova, navoza i dokova bivšeg brodogradilišta, paralelnom gradu s vlastitom infrastrukturom [prostor od kvadratnih metara], živi i radi skvoterska kulturna scena Amsterdama koja je bila prisiljena iseliti se iz svojih prijašnjih prostora. Kolektiv umjetnika, kulturnih menadžera i zanatlija planira transformirati ovo bivše brodogradilište u mega art centar i eksperimentalni radni prostor. Usvojene su nove strategije djelovanja od ekonomskih do urbanistiëko-arhitektonskih te je ovaj kulturni kolektiv velikom medijskom akcijom ostvario novi prostor za razvoj kulture. Eva de KLERK govorit Êe neformalnim naëinima urbanistiëkog planiranja koje dopušta razvoj urbanih podruëja odozdo i o naëinu ukljuëivanja kulturne javnosti i neovisnih kulturnih radnika u proces razvoja grada. Svrha ovog projekta je razviti živi grad u kojem stanovnici i korisnici nisu više pasivni konzumenti veê ravnopravni partneri u urbanistiëkom planiranju. Eva de Klerk is one of the initiators of the project NSDM wharf. NSDM [Netherlands Shipbuilding and Dock Company] lies on the north shore of the river Ij, opposite Amsterdam s railway station. This locality of huge hangars, cranes, slipways and docks of the former shipyard, a parallel city with its own infrastructure [an area of square meters], is settled by Amsterdam s squatters cultural scene living and working there after being forced to move out of the spaces it used before. A collective of artists, cultural managers and craftsmen plans to transform this former shipyard into a mega art center and experimental working space. Different strategies of action ranging from the economical to urban planning and architectural have been appropriated, and this cultural collective has used media action to establish a new space for the development of culture. Eva de KLERK will speak of the informal ways of urban planning which allows for the bottom-up development of urban areas, about the ways of including the cultural public and independent cultural workers into the process of city development. The goal of this project is to develop a living town whose inhabitants and users are no longer passive consumers, but equal partners in urban planning. suorganizatori / jointly organized by: Platforma 9,81 & BLOK

43 Swarm Intelligences - Caternetics Dražen PRELEC 41 14/06/2005 klub za net.kulturu MaMa / net.culture club MaMa Bayesov serum istinitosti za subjektivna opažanja i podatke / A Bayesian Truth Serum for Subjective Data motiv s plakata, design Ruta Subjektivna prosudba, struëna kao i laiëka, dio je ukupnog ljudskog znanja. Istraživanja ponašanja, stavova i namjera standardna su u politologiji, psihologiji i ekonomiji; struëna subjektivna prosudba upravlja analizom ugroženosti okoliša, javnom upravom, ekonomskim predviappleanjima, znanstvenim hipotezama, vojnom doktrinom, umjetniëkim i pravnim tumaëenjima. Iako esencijalna u znanosti i upravi, subjektivna prosudba je takoappleer problematiëna, jer je teško znati jesu li struëne prosudbe autentiëne - izražene bez zavaravanja i samozavaravanja - i jesu li istinite. Dakle postoji problem i autentiënosti i istinitosti. PredavaË predstavlja metodu vrednovanja pri skupljanju subjektivnih podataka [predviappleanja, procjena] od struënjaka, dizajniranu za situacije gdje je objektivna istina intrinziëno ili praktiëno nedokuëiva. U toj situaciji, mišljenja struënjaka jedina su mjera prosudbene kvalitete. Metoda dodjeljuje visoke vrijedosti ne najuobiëajenijim odgovorima, veê odgovorima mnijenja. koji su uobiëajeniji nego što je to kolektivno predviappleeno, gdje predviappleanja daje ona ista grupa koja i odgovara. Ova jednostavna ispravka u kriteriju vrednovanja otklanja bilo kakvu potencijalnu pristranost u korist prosjeënog mnijenja. Istiniti odgovori maksimiziraju oëekivanu vrijednost Ëak i za struënjaka koji je kao Kasandra siguran da njegova prosudba predstavlja stav manjine. Dražen PRELEC je profesor menadžmenta na MIT-u, gdje predaje od Diplomirao je primijenjenu matematiku i doktorirao eksperimentalnu psihologiju na Harvardu. Ovu godinu provodi na Odsjeku za matematiku SveuËilišta u Zagrebu, a bavi se istraživanjem bihevioralne ekonomije, teorije odluëivanja, neuroekonomije i istraživanja Dražen PRELEC is a Professor of Management at MIT, where he has taught since He received his AB [applied mathematics] and PhD [experimental psychology] from Harvard. He is spending this academic year at the math department of the University of Zagreb. His research deals with behavioral economics, decision theory, neuroeconomics, and opinion research. Subjective judgment, from expert and lay sources, is a part of all human knowledge. Surveys of behaviors, attitudes, and intentions are standard in political science, psychology and economics; subjective expert judgment controls environmental risk analysis, public policy, economic forecasts, scientific hypotheses, military doctrine, artistic and legal interpretations. Although essential for science and policy, subjective judgment is also problematic, because it is hard to know if experts judgments are truthful - stated without deception or self-deception - and whether what the experts are saying is true. Hence, there is both a problem of truthfulness and of truth. I present a scoring method for collecting subjective data [forecasts, estimates] from experts, designed for situations where objective truth is intrinsically or practically unknowable. In this situation, the opinions of other experts provide the only index of judgmental quality. The method assigns high scores, not to the most common answers, but to answers that are more common than collectively predicted, with predictions drawn from the same group that generates the answers. This simple adjustment in the scoring criterion removes any potential bias in favor of the average opinion. Truthful answers maximize expected score even for an expert - a Cassandra - who is sure that her judgment represents a minority view.

44 42 Nevidljivi Zagreb / Invisible Zagreb Miha ZADNIKAR 16/06/2005 Galerija Nova / Gallery Nova Biotop Metelkova / Biotop Metelkova PoËetkom ovog mjeseca državna inspekcija Ministarstva za prostor i zaštitu okoliša Republike Slovenije objavila je poëetak rušenja dijela zgrada kulturnog kompleksa Metelkova u Ljubljani. Kulturna javnost Slovenije i šire regije medijskim pritiskom i potpisivanjem peticije, suprotstavila se ovoj odluci tivist, jedan je od kljuënih protagonista Miha ZADNIKAR, sociolog kulture i ak- te je rušenje obustavljeno razvoja AKC Metelkove. Preokupacije su do daljnjeg. S Mihom Zadnikarom razgovarat Êemo na etika i mikrosociajlna praksa. Voditelj mu kolektivni rad i realne utopije, socijal- o ovom i svim prijašnjim je kluba Gromka na Metelkovoj. Gromka pokušajima rušenja i graappleenja je polifunkcionalan kulturni prostor Ëiji Metelkove te o tome što Êe se identitet veže uz festivale inovativnih doista srušiti Metelkovu. glazbenih i kazališnih formi te alternativne O još uvijek neriješenom edukacijske programe RadniËko pankerskog sveuëilišta. pravnom statusu alternativnih prostora kulture u Ljubljani te urbanistiëkim aspektima neovisnog kulturnog djelovanja na lokaciji Metelkova. Autonomni kulturni centar Metelkova je referentni projekt za sve koji su se na našim prostorima Miha ZADNIKAR, cultural sociologist and bavili prostornim aspektima neovisne kulture. Dan- the development of AKC Metelkova. He activist, is one of the key protagonists of as preživljeni koncept tvornice kulture u napuštenim real utopias, social ethics and microso- is preoccupied with collective labor and industrijskim ili vojnim cial practice. He heads the club Gromka prostorima nije prošao bez in Metelkova. Gromka is a multifunctional transformacija u Metelkovoj. Predavanje Êe se osvr- festivals of alternative music and theater, cultural space whose identity is tied to nuti na etape razvoja, kulturne i politiëke aspekte te Workers Punk University. including the educational programs of the interesantnu mješavinu neprofitnog i profitnog sekto- Platforma 9,81 & BLOK organizatori / organizers: ra koji koegzistiraju u ovom prostoru. At the beginning of June the State Inspectorate of the Ministry of the Environment and Spatial Planning of the Republic of Slovenia announced the demolishing of part of the Metelkova complex of buildings in Ljubljana. Slovenia s cultural public and the wider regions opposed this decision with media pressure and the signing of a petition stopping the demolition for now. With Miha Zadnikar we will discuss this and previous attempts of demolishing and building Metelkova, including what will truly demolish Metelkova, the still unresolved legal status of alternative cultural spaces in Ljubljana and the urban planning aspects of independent cultural engagement on the Metelkova location. The autonomous cultural center Metelkova is a referential project for all in this region who have dealt with the spatial aspects of independent culture. Today s surviving concept of cultural factories in abandoned industrial or military spaces has not passed without intervention in Metelkova. The lecture will provide a look at the stages of development, cultural and political aspects and the interesting mix of non-profit and profit sector coexisting in the space.

45 Swarm Intelligences - Caternetics Gustav PEEBLES 43 16/06/2005 klub za net.kulturu MaMa / net. culture club MaMa foto Studio ToMe Koji su društveni i povijesni procesi omoguêili nacionalnim državama da stvore monopolistiëke valute, dok su se u predmodernom razdoblju valute natjecale u slobodnom i otvorenom tržištu? I koje su posljedice takvog stanja na teorije kolektivnog djelovanja? Misteriozna priroda novca, njegova sposobnost da sadrži vrijednost odvojenu od bilo kakve intrinziëne kakvoêe, poznata je ljudima od samog poëetka njegova korištenja. Ovo predavanje obratit Êe se razvoju, svrsi i ulozi valutnih rezervi i njihovog odnosa prema pojedinim grupama korisnika valute, npr. državljanima naspram meappleunarodnih trgovaca valutama. PromatrajuÊi povijesni slijed koji je iznjedrio danas uobiëajene valutne rezerve, kao i neke neobiëne, nove konfiguracije lokalnih valuta, zasnovanih na nestandardnim principima, predavanje Êe pokušati rasvijetliti zašto ljudi postaju vjerni korištenju pojedinih valuta ispred ostalih. Gustav PEEBLES je doktorirao antropologiju na SveuËilištu u Chicagu. TrenutaËno je postdoktorand na SveuËilištu Columbia u New Yorku. Wicksellov prigovor, ili zašto postoje valutne rezerve? / Wicksell s complaint, or, why do currency reserves exist? What social and historical process has occurred whereby nation-states have been able to create monopolistic currencies, whereas in the premodern era currencies competed in a free and open market? And what are the consequences of such situation for our theories of collective action? The mysterious nature of money, its ability to harbor value separate from any intrinsic worth, has been known ever since the beginnings of its use. This talk will address the development, purpose and the role of the currency reserve and its relationship to specific groups of currency users, eg. national citizens versus international currency traders. By looking at both the historical trajectory that built up today s standard currency reserves as well as at some odd, new configurations of local currencies, founded on different principles from the standard ones, the talk aims to shed light on why people become committed to carrying a particular currency over any other one. Gustav PEEBLES received his Ph.D. in Anthropology from the University of Chicago. Currently he holds a post-doctoral fellowship at Columbia University in New York City.

46 44 Swarm Intelligences - Vizualni kolegij/ Visual Collegium Marie-Luise ANGERER 18/06/2005 klub za net.kulturu MaMa / net.culture club MaMa Digital desire: Art+Media+Affection predavanje / lecture Predavanje problematizira digitalne medije u recentnom trenutku. Autorske taktike u novim medijima nakon desetljetnog iskustava i eksperimenata. Konceptualiziranje novih i digitalnih medija te njihove reference u umjetnosti, njihove posljedice i afekti. Marie-Luise ANGERER je profosorica umjetnosti i medijske teorije na umjetniëkoj akademiji u Kölnu. Autorica je knjige Body Options. Körper. Spuren. Medien. Bilder, BeË: Turia & Kant [drugo izdanje 2000] i suurednica Future Bodies. Vizualizacija tijela u znanosti i fikciji, BeË, New York: Springer The lecture discusses digital media at present, authorial tactics of new media after a decade of experiences and experiments, conceptualizations of new and digital media and their references in art, their consequences and affects. Marie-Luise ANGERER is Professor of Culture and Media Theory at the Art Academy of Media Cologne. She is the author of Body Options. Koerper. Spuren.Medien.Bilder, Vienna: Turia & Kant 1999 [2nd edition 2000] and coeditor of Future Bodies. Visualisierung Von Koerper In Science Und Fiction, Vienna, New York: Springer

47 TuristiËke transformacije / Touristic Transformations Radionica #3 / Workshop # /06/2005 Prostor buduêeg akvarija u Splitu / Future Aquarium in Split TuristiËki teritorij - treêa radionica na projektu TuristiËke transformacije DinamiËni multidisciplinarni razgovor o aktualnim turistiëkim fenomenima koji ubrzano mijenjaju socijalni, kulturni i prostorni okoliš u kojem živimo rezultirao je prepoznavanjem kljuënih koncepata i definicija. Superponiranjem specifiënih studija artikulirali su se zajedniëki stavovi oko stanja turistiëkog teritorija i novih tipova turista koji se direktno integriraju sa lokalnim kontekstom i unose nove kulturne pojave. ZnaËajan dio razgovora bio je fokusiran na odreappleivanje potrebe javne intervencije u turizmu i benefita koju lokalna sredina može imati ukoliko artikulira razvoj koji joj se dogaapplea. U tom kontekstu konaëni rezultat ovog projekta usmjeren je upravo razvijanju kritiëkih stavova u javnosti i stvaranjem potrebe za aktivnim promišljanjem promjena. Niz studija ponudio je vrlo specifiëna rješenja koja Êe biti javno prezentirana kao moguêe pozicije javnosti u odnosu na turizam. Studije o imaginariju putovanja, prepoznatljivom turistiëkom diskursu i informaciji u turizmu opêenito, ukazale su na kulturu turizma koja je razvijena ali nedovoljno osvještena i angažirana. Turizam kao aktivnost koja djeluje upravo stvaranjem imaginacije, doživljaja i senzacije otvara znaëajan kapacitet za razumijevanje i artikulaciju suvremenog društva i prostora. Na javnom dijelu radionice, u otvorenom razgovoru, kao gosti sudjelovali su jedni od kljuënih ljudi turistiëkog razvoja na obali. Profesor dr. Branko GrËiÊ, makroekonomist i dr. Lidija PetriÊ, profesorica turizma na Ekonomskom fakultetu u Splitu, poznatiji kao osobe koje su ekonomskim studijama i projektima sudjelovali na brojnim strategijama turistiëkog razvoja. Joško Stella, predstavnik lokalne vlasti, prisustvovao je kao osoba odgovorna za razvojna usmjerenja turizma na ovom podruëju. Naslovom razgovora TuristiËki teritorij i usmjerenjem diskusije prema novim stanjima okruženja u kojem živimo pokušalo se turizam postaviti izvan konteksta Ëiste ekonomije i turistiëke tehnologije i promatrati ga kao novi društveno generativni moment. Multidisciplinarno okruženje omoguêilo je da se pojedinaëna izlaganja o problematiënom stanju i pojedinaënim pokušajima pretvori u konstruktivan razgovor o moguêim rješenjima i aktivnim stavovima.

48 46 Tourist Territory - third workshop in the Touristic Transformations project A dynamic multi-disciplinary discussion on the current tourist phenomena that quickly change the social, cultural and spatial environment in which we live resulted in the recognition of key concepts and definitions. Different opinions on the state of tourist territories and types of tourists who directly integrate with the local context and bring in new cultural phenomena were articulated by superposing specific studies. A significant portion of the discussion was focused on determining the need for public intervention in tourism and the benefit the local community can have if it articulates the ongoing development. In this context, the final result of this project is directed precisely towards the development of critical public opinion and creation of a need to actively rethink changes. A number of studies offered very specific solutions that will be publicly presented as possible positions of the public in relation to tourism. The studies of imaginating travel, a recognizable touristic discourse and information in tourism in general, all pointed to the culture of tourism as developed, but insufficiently aware and engaged. Tourism as an activity that acts precisely through the creation of imagination, experience and sensation openness significant capacity for understanding and articulation of contemporary society and space. The public part of the workshop, an open discussion, included the participation of key people of touristic development on the coast. Professor Branko GrËiÊ, macro-economist, Lidija PetriÊ, PhD, professor of tourism at the Faculty of Economics in Split, both known for their participation in numerous strategies of development of tourism. Joško Stella, a representative of local government, participated as someone responsible for the directions of development in this area. The title of the discussion Tourist Territory and the direction of the discussion towards new states of the environment we inhabit tried to locate tourism outside of the context of pure economy and tourist technology, and to view it as a new social generative moment. This multidisciplinary environment made possible the transformation of separate statements on the problematic state into a constructive discussion on possible solutions and active positions.

49 Kolektivna akcija / Collective Action ŠKART 47 21/06/2005 Galerija Nova / Gallery Nova, Zagreb 23/06/2005 Galerija Otok / Gallery Otok, Dubrovnik Naše Ëudo veê se zbiva... Škart - dizajnerska grupa, nastala u Beogradu, deset godina kasnije je oformila hor i orkestar i upravo završila svoju prvu turneju koreografisanih priredbi, za koju svedoci kažu pravi hard-pop-koncert! Da li je sve to baš tako? [...] Ova nova vrsta samizdata [...] ima odreappleena svojstva koja karakteriziraju ŠKART i njegov rad: akcije su bile lukave, politiëke, ekonomske i uëinkovite. Kao i dosada, ŠKART nastavlja koristiti najjednostavnija moguêa sredstva za subverziju vladajuêih mehanizama moêi i medija, stvarajuêi na taj naëin novu vrstu paralelne, umjetniëke ekonomije koja se nalazi izvan tokova kolanja robe [...] i nudi prostor za razmjenu izvan konzumeristiëkog sustava. Njihovi projekti nisu namijenjeni umjetniëkom svijetu, a još manje umjetniëkom tržištu. UkljuËuju male skupine ljudi koji pridonose svojim znanjem i iskustvom. Oni omoguêuju tim ljudima da sudjeluju u simboliëkoj izmjeni dobara u kojoj zauzvrat dobivaju svoje dostojanstvo i identitet. To je tako za beogradske studente u zboru ŠKART... i za samohrane majke iz flžene«koje ukrašavaju platna vezenim aforizmima o politiëkoj stvarnosti. [...] Dragan ProtiÊ i Ðorapplee BalmazoviÊ su pripovjedaëi bajki koji znaju da zid koji dijeli svijet Ëinjenica od svijeta bajki uvijek negdje propušta. Oni su pripovjedaëi koji pozivaju i izazivaju slušaëe da zakoraëe flkroz ogledalo«i iskoriste umjetnost kako bi postali aktivni sudionici u svojoj vlastitoj povijesti. Dva umjetnika iz ŠKARTA su maappleioniëari umjetniëkih procesa na društvenoj pozornici, Ëarobnjaci koji ne prave razliku izmeappleu umjetnosti i života. Oni znaju da politika može biti samo poetiëna, a poezija samo politiëka. Jean-Baptiste JOLY iz Dissimile. Prospektionen - Junge europäische Kunst, katalog Staatliche Kunsthalle Baden-Baden 2002, str ŠKART - designer group, founded in 1990 in Belgrade, ten years later they established a choir and an orchestra and they have just completed their first road tour of choreographed performances that witnesses describe as real hard-pop-rock concerts! But is it all really so? [...] This new kind of samizdat [...] has certain attributes which characterize ŠKART and its work: the actions were sly, political, economical, and efficient. As in the past, ŠKART continues to use the simplest possible means to subvert the dominant mechanism of power and the media, thereby creating a new kind of parallel, an artistic economy that takes place outside the

50 48 Kolektivna akcija / Collective Action Colectivo Situaciones circulation of merchandise [...] and offers access to an exchange that takes place outside the consumerist system. Their projects are not conceived for the art world and are even less intended for the art market. They involve small groups of people who contribute their knowledge and experience. They enable those people to participate in a symbolic barter system through which they regain their dignity and identity. This is true for the Belgrade students in the ŠKART choir... and for the single mothers of Žena, who adorn fabric with embroidered aphorisms about the political reality. [...] Dragan ProtiÊ and Ðorapplee BalmazoviÊ are storytellers who know that the wall which separates the world of facts from the world of fairytales is always potentially permeable. They re storytellers who invite and dare listeners to step through the looking-glass and use art to become active agents in their own history. The two artists from ŠKART are magicians of artistic processes in the social arena, wizards who see no difference between art and life. They know that politics can only be poetic and poetry can only be political. Jean-Baptiste JOLY from Dissimile. Prospektionen - Junge europäische Kunst, exhibition catalog, Staatliche Kunsthalle Baden-Baden 2002, p suorganizacija predavanja / joint organization of lecture: WHW & Art radionica Lazareti / Art Workshop Lazareti COLECTIVO SITUACIONES [Edgardo Fontana, Diego Sztulwark, Verónica Gago, Natalia Fontana, Mario Santucho, Sebastián Scolnik] je kolektiv koji se bavi militantnim istraživanjima. Žive i rade u Buenos Airesu. Posljednje tri godine rade u bliskoj suradnji s nezaposlenim radnicima, seljacima, aktivistima za ljudska prava i drugim instancama novih društvenih protagonista u Argentini. Svoja iskustva su okupili u nekoliko knjiga, Ëlanaka, pamfleta, od kojih su neki nastali u su-autorstvu s pripadnicima tih pokreta. [...] Doista, iskustvo militantnog istraživaëa nalikuje iskustvu zaljubljenog, pod uvjetom da pod ljubavlju podrazumijevamo ono što pod njom podrazumijeva jedna velika filozofska tradicija: ne nešto što se dogaapplea jednome u odnosu prema drugome, nego proces koji kao takav obuhvaêa dvoje ili više. Tako se sebstvo pretvara u zajedništvo. U takvoj ljubavi se sudjeluje. O takvom procesu ne odluëuje se intelektualno: on obuhvaêa postojanje dvoje ili više. To nije iluzija nego autentiëno iskustvo antiutilitarizma. U ljubavi, u prijateljstvu, suprotno mehanizmima koje smo dosad opisali, nema objektnosti ni instrumentalizma. Nitko nije pošteappleen od onoga što ta veza može uëiniti, niti itko izlazi nekontaminiran. Ljubav ni prijateljstvo ne doživljava se nevino: oni nas sve mijenjaju. Te potencijalnosti - ljubav i prijateljstvo - imaju moê da oblikuju, kvalificiraju i preoblikuju subjekte koje zahvate. Ta ljubav - ili prijateljstvo - stvara se kao odnos koji nadilazi ono što je do tog trenutka bilo predstavljeno kao individualnost, stvarajuêi integrirani lik koji se sastoji od više individualnih tijela. I istodobno, takva kvalifikacija pojedinaënih tijela koja sudjeluju u tom odnosu razbija sve mehanizme apstrakcije - dispozitive koji pretvaraju tijela u kvantificirane, razmjenjive objekte - isto tako karakteristiëne za kapitalistiëko tržište kao što su i drugi mehanizmi numeriëke objektifikacije. Stoga tu ljubav smatramo uvjetom militantnog istraživanja.[...] foto studio Arkzin

51 49 Militantna istraživanja / Militant research 23/06/2005 Galerija Nova / Gallery Nova, Zagreb 27/06/2005 Galerija Otok / Gallery Otok, Dubrovnik COLECTIVO SITUACIONES [Edgardo Fontana, Diego Sztulwark, Verónica Gago, Natalia Fontana, Mario Santucho, Sebastián Scolnik] is a collective involved in militant research based in Buenos Aires. For the last three years, they have been working closely with unemployed workers, peasants, human rights activists and many other instances of Argentina s new protagonism. They have collected this experience in several books, articles, and pamphlets, some of which are co-authored with the movements themselves. [...] In fact, the experience of the militant investigator resembles that of a person in love, on the condition that by love we understand that what a certain large philosophical tradition - the materialist one - understands by it: not something that happens to one in relation to the other, but a process that as such takes two or more. That transforms the self into the common. One participates in such a love. Such a process is not decided on intellectually: it takes the existence of two or more. It is not an illusion, but an authentic experience of anti-utilitarianism. In love, in friendship, contrary to the mechanisms we have described to now, there is neither objectuality nor instrumentalism. No one is spared from what that relation can do, nor does anyone come out uncontaminated. One does not experience love or friendship in an innocent way: we all come out reshaped by it. These potentialities - love and friendship - have the power to shape, qualify, and remake the subjects they capture. This love - or friendship - is created like a relationship that goes beyond that what until that moment was presented as individuality, creating an integrated figure composed of more than one individual body. And at the same time, such a qualification of the individual bodies that participate in this relationship breaks up all the mechanisms of abstraction - dispositives that turn bodies into quantified, interchangeable objects - also characteristic of the capitalist market as the other mechanisms of numbered objectification. We therefore consider this love as a condition of militant investigation. [...] suorganizacija predavanja / joint organization of the lecture: WHW & Art radionica Lazareti / Art Workshop Lazareti

52 50 Kolektivna akcija / Collective Action Chto delat? 24/06/2005 Galerija Nova / Gallery Nova 21/06/2005 Rijeka Osnovana poëetkom 2003, Chto delat / What is to be done? / Što da se radi? grupa je umjetnika [Nikolaj Olejnikov, Kiril Shuvalov, Tsaplja i Glucklja, Dmitri Vilenski], filozofa [Artem Magun, Alexej Penzin, Oxana Timofejeva] i pisaca [David Riff, Alexander Skidan] koji žive u Petrogradu, Moskvi, Njižnom Novgorodu i Berlinu. Dosada je izašlo 8 brojeva novina - br. 1: What is to be done?, kolovoz 2003; br. 2: Autonomy Zones, listopad 2003; br. 3: Emancipation from/of Labor, sijeëanj 2004; br. 4: International Now-here, travanj 2004; br. 5: Love and Politics, svibanj 2004; br. 6: Revolution or Resistance?, kolovoz 2004; br. 7: Drift - Narvskaya Zastava, rujan 2004; br. 8: State of Emergency, sijeappleanj Internetske verzije svih brojeva mogu se naêi na No one takoappleer slijede strateški cilj što znaëi da osiguravaju platformu za promišljanje solidarnosti, kako u lokalnom mikropolitiëkom smislu tako i u internacionalnom. Cilj nije samo da se ponovno preispitaju i aktualiziraju razliëiti kritiëki pristupi i teme, nego da se upotrijebe u otkrivanju novih naëina Ëitanja Radna grupa Chto delat?/što da se radi? objavljuje novine na ruskom i engleskom tematski usmjerene na današnju poetiku i politiku s posebnim naglaskom na rusku umjetniëku i intelektualnu situaciju. Grupa je takoappleer aktivna u razliëitim umjetniëkim projektima, ukljuëujuêi javne akcije, radijske programe i umjetniëka istraživanja javnog prostora. Njezin je najnoviji izložbeni i istraživaëki projekt Drift - Narvskaya Zastava, istraživanje zajednice konstruktivistiëko-proleterskog susjedstva u Petrogradu. Naše novine - dosada je izašlo osam brojeva - odražavaju heterogenost naše radne grupe za koju meappleudisciplinarna suëeljavanja nisu samo izražavanje osobnih sliënosti ili razlika ni akademske vježbe veê razotuappleujuêa sredstva udruživanja i proizvoappleenja protu-znanja koje odgovara uvjetima u kojima se razvija današnja ruska kultura. Svaki broj je eksperiment koji uvlaëi umjetnike, kritiëare i filozofe u uzavreli uredniëki proces koji rezultira teorijskim tekstovima, umjetniëkim projektima, prijevodima slobodno dostupnih tekstova, upitnicima, dijalozima i stripovima. U cjelini uzevši profil novina može se opisati kao nešto izmeappleu teorijskog Ëasopisa i fanzina. Ipak, one se od fanzina razlikuju uglavnom u tome što njihov cilj nije samo održavanje na životu glasa naše mikrozajednice niti obraëanje intimnom krugu. Njihovo objavljivanje obiëno prati odreappleena dogaappleanja, dijele se besplatno na skupovima ili izložbama gdje dopiru do šire kulturne javnosti. Kao dodatak umjetniëkim radovima ili kao intervencija, novine su taktilni medij, okidaë. foto studio Arkzin i ponovnog ispisivanja lokalne situacije, kao i da se doprinese razgranatoj meappleunarodnoj diskusiji o promjenjivim odnosima izmeappleu umjetnosti i politike. Ukratko, naš je cilj da udružimo razliëite sudionike, kolektive i zajednice, kako iz Rusije tako i iz inozemstva, osiguravajuêi prostor u kojem mogu misliti, raspravljati [i nadamo se djelovati] zajedno. David RIFF i Dmitry VILENSKY urednici novina Chto delat?

53 51 Founded in early 2003, Chto delat/what is to be done? is a group of artists [Nikolai Oleinikov, Kirill Shuvalov, Tsaplya and Glucklya, and Dmitry Vilensky], philosophers [Artem Magun, Alexei Penzin, Oxana Timofeeva], and writers [David Riff, Alexander Skidan] based in St. Petersburg, Moscow, Nizhny Novgorod and Berlin. Eight issues of the newspaper have been published to date - No. 1: What is to be done?, August 2003; No. 2: Autonomy Zones, October 2003; No. 3: Emancipation from/of Labor, January 2004; No. 4: International Now-here, April 2004; No. 5: Love and Politics, May 2004; No. 6: Revolution or Resistance?, August 2004; No. 7: Drift - Narvskaya Zastava, September 2004; No. 8: State of Emergency, January The Internet version of all issues can be found on This workgroup publishes an English-Russian newspaper on issues central to poetics and politics today, with a special focus on the Russian artisticintellectual situation. The workgroup also engages in a variety of art projects, including public actions, radio programs, and artistic examinations of urban space. Its most recent exhibition and research project is Drift - Narvskaya Zastava, a community-examination of a constructivist-proletarian neighborhood in Petersburg. Our newspaper - of which eight issues have appeared to date - reflects the heterogeneity of our workgroup, for whom crossdisciplinary encounters are not only articulations of personal similarities or differences, nor academic exercises but a nonalienated means of getting together and producing counterknowledge adequate to the conditions under which contemporary Russian culture is evolving. Each issue of the newspaper is an experiment that draws artists, critics, and philosophers into a heated editorial process, which results in theoretical essays, art projects, open-source translations, questionnaires, dialogues, and comic-strips. On the whole, its format could be described as something between a theoretical journal and a fanzine. However, the key difference to a zine is that our goal is not only to reclaim the voice of our micro-community or to speak to an intimate audience. The newspaper is usually produced in connection with specific events and is distributed for free at congresses or exhibitions, where it reaches a broader cultural public. As a supplement to artworks or as an intervention, the newspaper is a tactical medium, a trigger. However, it also pursues a strategic goal, namely to provide a platform for rethinking solidarity, both in a local micro-political sense and as a basis for internationalism. The goal is not only to readdress and actualize a variety of critical approaches and notions, but also to use them to invent new ways of reading and re-writing the local situation, as well as contributing to the unfolding international discussion on the changing relationship between art and politics. In short, our goal is to bring together a variety of contributors, collectives, and communities from both Russia and abroad, providing a space in which they can think, argue [and hopefully act] together. David RIFF and Dmitry VILENSKY editors of the newspaper Chto delat? suorganizacija predavanja / joint organization of lecture: What, How & for Whom/WHW & Drugo more

54 52 Kolektivna akcija / Collective Action 25/06-17/07/2005 Galerija Nova / Gallery Nova Chto delat? / What s to be Done Contra Filé Etcétera... Grupo de Arte Callejero Guerilla Art Action Group ŠKART Taller Popular de Serigra a The Revolution Will Not Be Televised Serija predavanja i izložba Kolektivna akcija koju udruga za vizualnu kulturu Što, kako i za koga/ WHW organizira u Galeriji Nova tijekom svibnja i lipnja predstavljaju neke od sudionika izložbe Kolektivna kreativnost koju je WHW 1. svibnja otvorio u Kunsthalle Fridericianum u Kasselu. Namjera izložbe Kolektivna kreativnost je preispitati ulogu kolektivnog stvaranja u suvremenoj umjetnosti s osobitim naglaskom na tradiciji grupnog djelovanja u IstoËnoj Evropi i Latinskoj Americi, gdje je kolektivnost posljedica specifiënih [Ëesto represivnih] društvenih okolnosti, te na taj naëin i preispitati homogenu verziju evropskog modernizma i sudjelovanja tzv. marginalnih sredina u njemu. Pritom iznimno važnom smatramo Ëinjenicu da je izložba o umjetniëkim kolektivima artikulirana iz specifiëne generacijske perspektive i iz pozicije djelovanja u Zagrebu, tzv. marginalnom evropskom centru koji ima dugu tradiciju grupnog djelovanja. Interes za istraživanje fenomena zajedniëkog rada i kolektivne kreativnosti posljedica je svakodnevne prakse kustoskog kolektiva Što, kako i za koga/whw, The series of lectures and exhibition Collective Action organized by What, How & for Whom/WHW in Gallery Nova during June 2005 present some of the participants of the exhibition Collective Creativity opened by WHW in the Kunsthalle Fridericianum in Kassel, Germany on May 1st. The intention of the exhibition Collective Creativity is to rethink the role of collective creation in contemporary art, with a special emphasis on the tradition of group action in Eastern Europe and Latin America where collectivity is often a consequence of a particular [oftentimes repressive] social setting, and to investigate the homogeneous version of European modernism and the participation of so-called marginal milieus within it. We consider it highly relevant that the exhibition of artistic collectives is articulated from a specific generation perspective and position of working in Zagreb, a so-called marginal European center with a long tradition of group activity. The interest in researching the phenomena of joint labor and collective creativity is a consequence of the everyday practice of the curatorial collective What, How & for Whom, whose work is exposed to reexamining the group s internal dynamic, its strategies and extent of influence. The topic of collective came out of the intensive collaborations present on the independent non-institutional scene in Croatia, along with the awareness of its participants that it is precisely collaboration and solidarity that shape the base for the practices and initiatives that articulate cultural action as a part of social action. Ëiji je rad nužno izložen preispitivanju specifiëne unutarnje dinamike grupe, njezinih strategija i dosega. Tema kolektivnog proistekla je iz intenzivnih suradnji koje se proteklih nekoliko godina dogaappleaju na nezavisnoj inzvaninstitucionalnoj sceni u Hrvatskoj, uz svijest njenih sudionika da su upravo suradnja i solidarnost baza za prakse i inicijative koji artikuliraju kulturno djelovanje u terminima društvene akcije.

55 foto studio Arkzin 53

56 54 OPERACIJA: GRAD / OPERATION: CITY Platforma 9,81 and [BLOK] have both thematicized in their previous projects the city and the social phenomena that shape the physical image of the city [Platforma 9,81] on one side and the cultural imprint of urbanity in a form that is constantly disappearing because the city is not made up of its houses, but its inhabitants and their everyday spatial and cultural practice [BLOK]. This evident complementarity - Platforma 9,81 and research of urban planing and architectural aspects of the city and [BLOK] and research of the cultural-event aspects of city life - lead to the starting point for a joint project. It is conceptually tied to the connecting of contemporary urban planning praxis and the analogous artistic and cultural strategies that make up the alternative to the current planning of urban development and the creation of new knowledge of the city in general. foto studio ToMe

57 /09/2005. organizatori / organizers: [BLOK] i Platforma 9,81 Operacija: grad dvotjedna je manifestacija koja Êe, koristeêi prostorne resurse neiskorištenih ili pod-iskorištenih prostora istoëne bivše industrijske zone Zagreba, pitanje tranzicije i transformacije tih prostora, s posebnim naglaskom na njihovu kulturnu iskoristivost, staviti u središte javnog interesa grada. Kroz ovaj specifiëni oblik privremene kolonijalizacije želimo ukazati na potrebu stvaranja novog modela privremenih i trajnih oblika javnih prostora i kulturnih programa. Pored UrbanFestivala kao središnjeg dogaappleanja, u programiranje su ukljuëene organizacije i inicijative neinstitucionalne scene koje se u svom radu promišljaju nove naëine kulturne proizvodnje, upotrebu novih tehnologija i medija te su aktivne na planu kulturnih politika: Kontejner, Multimedijalni Institut, Community Art, BacaËi sjenki, URK, EkS-scena, Centar za dramsku umjetnost, WHW, ATTACK, groove sanctuary, Subverzije, a koji Êe svoju produkciju u vrijeme trajanja manifestacije izmjestiti u prostore istoëne zone. Pokušat Êemo u spomenutom urbanom okružju stvoriti novu kulturno-umjetniëku i zabavnu zonu, podruëje novih društvenih atrakcija, kako bismo u realnom vremenu i prostoru ispitali funkcioniranje novog modela kulturne institucije. Platforma 9,81 i [BLOK] u svim su dosadašnjim projektima tematizirali grad, odnosno sklop društvenih fenomena koji sa jedne strane tvore fiziëku sliku grada [Platforma 9,81], a s druge nastaju kao kulturni otisak urbanosti, u formi koja je u stalnom nastajanju jer grad nisu kuêe veê njegovi stanovnici i njihove svakodnevne prostorne i kulturne prakse [BLOK]. Iz ove oëite komplementarnosti - Platforma 9,81 i istraživanje urbanistiëkoarhitektonskih aspekata grada te [BLOK] i istraživanje kulturnih - dogaappleajnih aspekata gradskog života - nastala su polazišta za zajedniëki projekt. Koncepcijski se projekt veže uz spajanje suvremenih urbanistiëkih praksi te analognih umjetniëkih i kulturnih strategija koje su alternativa trenutnom planiranju gradskog razvoja i stvaranju novog znanja o gradu opêenito. Operation: City is a two-week manifestation that will use spatial resources of unused or under-used spaces of the east formerly industrial zone of Zagreb to bring into the focus of the city s public interest questions of transition and transformation of those spaces, with an emphasis on their cultural utility. Using this specific shape of temporary colonization we wish to emphasize the need of creating a new model of temporary and permanent public spaces and cultural programs. Besides the Urban Festival as the central event, the programing consists of numerous organizations and initiatives of the non-institutional scene whose activities envision new ways of cultural production, use of new technologies and media, and who are active in the cultural policy field: Kontejner, Multimedia Institute, Community Art, BacaËi sjenki, URK, Eksperimental Free Scene, Center for Drama Art, WHW, ATTACK, groove sanctuary, Subversions, who will displace their production into the eastern zone spaces during the duration of the manifestation. We will attempt to create a new cultural-artistic and entertainment zone in the mentioned urban environment to test the functioning of the new model of cultural institutions in real time and space.

58