RAST DAGNJI (Mytilus galloprovincialis, Lamarck, 1819) NA ISTO^NOJ OBALI ISTRE

Transcription

1 ISSN X CODEN RIBAEG UDK: (497.5Istra) Izvorni znanstveni ~lanak RAST DAGNJI (Mytilus galloprovincialis, Lamarck, 1819) NA ISTO^NOJ OBALI ISTRE N. Maru{i}, S. Vida~ek, H. Medi}, T. Petrak Sa`etak Najva`niji ekolo{ki ~imbenik koji utje~e na rast dagnji jest hrana koja mora biti odgovaraju}eg sastava i u odgovaraju}oj koli~ini. Od ostalih ~imenika va`ni su temperatura i slano}a morske vode. Na rast dagnji va`an utjecaj ima i gusto}a nasada. Rast dagnje br`i je u podru~jima gdje je stalni dotok slatke vode, ali zna~ajno sni`en salinitet ima negativan utjecaj na rast. U radu je pra}en rast dagnji u zaljevu Ra{a i uvali Budava te je najve}i rast dagnji zabilje`en u vrijeme najvi{ih vrijednosti temperature mora, a vrlo mali rast pri niskim vrijednostima saliniteta mora. Klju~ne rije~i: Mytilus galloprovincialis, dagnja, rast dagnji, Istra UVOD Dagnja (M. galloprovincialis), kao i ostale vrste roda Mytilus, naj~e{}e i najgu{}e naseljava zonu plime i oseke. Ograni~ena dubinska rasprostanjenost uvjetovana je biolo{kim faktorima predacije i kompeticije, a ne nemogu}no{}u pre`ivljenja u uvjetima koji vladaju u dubljim slojevima infralitoralne zone (Gosling, 1992). Rast dagnji Na prirast dagnji utje~u veli~ina i dob jedinke, genotip te ekolo{ki ~imbenici. Kod dagnji istih veli~ina i dobi uzgajanih u jednakim uvjetima primije}ena je razli~ita dinamika rasta te se ovakva pojava pripisuje djelomi~nom utjecaju genotipa na prirast dagnji (Gosling, 1992). Najva`niji ekolo{ki ~imbenik rasta jest hrana koja mora biti odgovaraju}eg sastava i u odgovaraju}oj koli~ini. U zimskom razdoblju na podru~jima s niskom koli~inom hranjivih tvari dagnje Nives Maru{i}, dipl. ing., asistent, Prehrambeno biotehnolo{ki fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb, e mail: nmarusic@pbf.hr; dr.sc. Sanja Vida~ek, vi{i asistent, Prehrambeno biotehnolo{ki fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb, e mail: svidacek@pbf.hr; dr. sc. Helga Medi}, docent, Prehrambeno biotehnolo{ki fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb, e mail: hmedic@pbf.hr; dr. sc. Tomislav Petrak, redoviti profesor u trajnom zvanju, Prehrambeno biotehnolo{ki fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb, e mail: tpetrak@pbf.hr 19

2 ne mogu unijeti u organizam dovoljne koli~ine hrane za odr`avanje konstantnoga prirasta. Unesena se hrana iskori{tava za podmirenje metaboli~kih potreba, a prirast stagnira (tzv. nul rast). Ako koli~ina apsorbirane hrane nije dovoljna ni za podmirenje metabolizma, dagnja iskori{tava vlastite rezerve (negativni rast). U ljetnom periodu, kada koli~ina apsorbirane hrane prelazi metaboli~ke potrebe, vi{ak se hrane upotrebljava za prirast i reprodukciju (pozitivni rast), (Dardignac Corbel, 1990). Ostali ~imbenici va`ni za rast jesu temperatura, salinitet i koli~ina hranjivih soli u morskoj vodi (Sudarevi}, 1992). Na rast dagnji va`an utjecaj mo`e imati i gusto}a nasada. Kod gustog nasada pojedini {koljka{i (obi~no manji primjerci) ostaju zatvoreni izme u bisusnih niti drugih jedinki te im je smanjena dostupnost hrane. Svi navedeni ~imbenici djeluju sinergisti~ki i rezultiraju razli~itom sezonskom dinamikom rasta. Ovakve interakcije, uz ~este varijacije pojedinih ~imbenika, ote`avaju procjenu izravnog utjecaja bilo kojeg ~imbenika na rast dagnji (Gosling, 1992). Rasprostranjenost Samoniklu dagnju nalazimo na brojnim mjestima uzdu` isto~ne obale Jadrana. Naselja dagnji uglavnom su vrlo gusta i dosta prostrana. To osobito vrijedi za neka podru~ja, kao npr. Novigradsko more, [ibenski zaljev i kanal, Malostonski i Pulski zaljev. U manjoj mjeri isto vrijedi za u`e podru~je Splita, Zadra i Limskog kanala (Grubi{i}, 1967). Ako dagnja ima povoljne `ivotne uvjete, posti`e svoju tr`nu veli~inu (60 80 mm) ve} u drugoj godini `ivota. Osim jadranske dagnje koja ina~e obitava du` cijelog Sredozemlja, a nije rijedak gost i Crnog mora, dagnju nalazimo uz atlantsku obalu Francuske, Nizozemske sve do Sjeverne Irske. Na obalama Atlantika, u Europi i Sjevernoj Americi rasprostranjena je vrsta Mytilus edulis (Teskered`i} i sur., 2004). Uzgojna podru~ja Zaljev Ra{a nalazi se na isto~noj obali poluotoka Istre. Zbog dotoka rijeke Ra{e prisutan je veliki utjecaj bo}ate vode, {to je nu`no za uzgoj {koljka{a. Zaljev Ra{a relativno je dobro zatvoren zaljev s mnogo uvala, sadr`ava visoku koncentraciju hranjivih soli, obilnu produkciju planktona, povoljnu temperaturu i slano}u morske vode. U komercijalne svrhe uzgajaju se dagnje (Mytilus galloprovincialis) i kamenice (Ostrea edulis) (Hrs Brenko i sur., 1986). Uvala Budava nalazi se na isto~noj obali poluotoka Istre. Udaljena je od naseljenih mjesta, zaklonjena od udara vjetrova, ima dotok slatke vode i upravo zbog tih povoljnih uvjeta povoljna je za uzgoj {koljka{a i riba. MATERIJAL I METODE RADA Dagnja (Mytilus galloprovincialis) pripada obitelji Mytilidae. [koljka{ ima lju{turu lepezasta oblika. Na vanjskoj strani lju{ture ima jasno vidljive linije rasta. Lju{ture su relativno tanke i na dorzalnoj strani povezane s elasti~nim 20

3 ligamentom. Najdu`a os {koljke iznosi i do 150 mm, masa joj je i do 200 g, dok srednja lovna masa iznosi 40 g (Mili{i}, 1991). Tr`nu veli~inu od 60 mm dagnja dosti`e ve} nakon prve godine `ivota ako su joj `ivotni uvjeti povoljni i ako naselja nisu pregusta. Hrani se planktonom (Grubi{i}, 1967). Za istra`ivanje su iskori{tene dagnje (Mytilus galloprovincialis) uzgojene u zaljevu Ra{a i uvali Budava. Du`ina dagnji mjerena je u razdoblju od velja~e do rujna godine. Po~etna du`ina dagnji bila je od 45 do 55 mm, a srednja od 50 do 56 mm. Duljina je mjerena pomi~nim mjerilom (Scala, 150 mm). REZULTATI Prirast dagnji u razdoblju od velja~e do rujna kretao se od 47 mm (srednja nasadna du`ina) do 57 mm, a u zaljevu Ra{a od 51 (srednja nasadna du`ina) do 65 mm. Najve}i prirast dagnji zabilje`en u rujnu iznosio je 57 mm u uvali Budava, a 65 mm u rujnu u zaljevu Ra{a. Ukupni je prirast bio 14 mm u uvali Budava, a 8 mm u zaljevu Ra{a (Slika 1). Slika 1. Rast dagnji u uvali Budava i zaljevu Ra{a u razdoblju od velja~e do rujna Figure 1. Growth of mussels in Budava and Ra{a Bay in time period from February to September 21

4 Na Slikama 2. i 3. prikazane su promjene mjese~nih vrijednosti temperature i saliniteta u uvali Budava i u zaljevu Ra{a. Najvi{e temperature kao i najvi{e vrijednosti saliniteta zabilje`ene su u ljetnim mjesecima. Slika 2. Promjena mjese~nih vrijednosti temperature u uvali Budava i u zaljevu Ra{a od velja~e do rujna Figure 2. Monthly changes of temperature in Budava and Ra{a Bay in time period from February to September RASPRAVA Problem rasta dagnji istra`ivan je i u svijetu i u nas, a svi se autori sla`u da je brzina rasta dagnji uvjetovana ponajprije koli~inom fitoplanktonske hrane i temperaturom morske vode (Margu{ i Teskered`i}, 1983). Najve}i prirast u provedenim istra`ivanjima u uvali Budava i u zaljevu Ra{a dagnje su imale u ljetnim mjesecima. Tako je od lipnja do kolovoza du`inski prirast dagnji iznosio oko 2 3 mm. U prija{njim istra`ivanjima u zaljevu Ra{a du`inski prirasti dagnji nisu se zna~ajnije razlikovali s obzirom na nasadne gusto}e, dubine i godine promatranja. U objema godinama (1983. i 1985.) u razdoblju od kolovoza do listopada duljinski prirasti dagnji bili su podjednaki (3 5 mm) (Hrs Benko i sur., 1986). Pri temperaturama od 10 do 20 ºC koli~ina je hrane u moru najve}a pa 22

5 Slika 3. Promjena mjese~nih vrijednosti saliniteta u uvali Budava i u zaljevu Ra{a od velja~e do rujna Figure 3. Monthly changes of salinity in Budava and Ra{a Bay in time period from February to September se ostvaruje i najve}i prirast. Pri temperaturama vi{ima od 20 ºC i ni`ima od 5 ºC prirast dagnji plime i oseke u sjevernim krajevima Europe vrlo je usporen (Gosling, 1992). U Dardanelima je tako er ispitivana du`ina dagnji i zaklju~eno je da je najve}a du`ina postignuta u o`ujku i travnju (50 i 52 mm) pri temperaturi mora od 10 ºC, a najmanja u svibnju (21 mm) pri temperaturi mora od 25 ºC (Yildiz i sur., 2006). U provedenom je istra`ivanju najve}i rast bio u kolovozu i rujnu upravo u vrijeme najvi{ih vrijednosti temperatura mora, dakle pri vi{ima od 20 o C (Maru{i} i sur., 2009). Rast dagnje br`i je i u podru~jima uz stalan dotok slatke vode i uz pove}anu koli~inu fitoplanktonske hrane. Nizak salinitet zapravo ima negativan utjecaj na rast, a u ekstremnim slu~ajevima mo`e biti i letalan (Gosling, 1992). U zaljevu Ra{a i u uvali Budava u velja~i su zabilje`ene najni`e vrijednosti saliniteta (3,36 i 3,57 ), (Maru{i} i sur., 2009). ^injenica da nizak salinitet negativno utje~e na rast pokazala se i u na{em istra`ivanju jer je upravo najmanji rast zabilje`en u velja~i, pri najmanjim vrijednostima saliniteta. 23

6 ZAKLJU^AK Najve}i rast dagnji zabilje`en je u kolovozu i rujnu, u vrijeme najvi{ih vrijednosti temperature mora. Nizak salinitet u velja~i imao je negativan utjecaj na rast dagnji i upravo je u tom razdoblju zabilje`en najmanji rast. Od lipnja do kolovoza duljinski prirasti dagnji bili su oko 2 3 mm. Rast dagnji u uvali Budava i u zaljevu Ra{a do tr`i{nih veli~ina je zadovoljavaju}i i sli~an rastu dagnji na drugim lokalitetima poluotoka Istre. Summary GROWTH OF MUSSELS (Mytilus galloprovincialis) ON THE EAST COAST OF ISTRIA N. Maru{i}, S. Vida~ek, H. Medi}, T. Petrak Growth rate of mussels depends on ecological factors but largely on the amount of food. Food must be of adequate composition and amount. Other responsible factors are temperature and salinity. Growth of mussels is increased if there is inflow of fresh water. Very low values of salinity have negative influence on growth. The growth of mussels in Budava and Ra{a Bay is increased with an increase in sea temperature. The slowest growth was at the very lowest salinity values. Key words: Mytilus galloprovincialis, mussel, growth of mussels, Istria LITERATURA Dardignac Corbel, M. J.(1990): Traditional mussel culture. Aquaculture, 1, Gosling, E. M. (1992): Systematics and geographic distribution of Mytilus. In: Gosling, E. M. (ed.) The Mussel Mytilus: Ecology, Physiology, Genetics and Culture Developments in Aquaculture and Fisheries. Elsevier, Amsterdam pp. Nives Maru{i}, dipl. ing., asistent, Prehrambeno biotehnolo{ki fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb, e mail: nmarusic@pbf.hr; dr. sc. Sanja Vida~ek, vi{i asistent, Prehrambeno biotehnolo{ki fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb, e mail: svidacek@pbf.hr; dr. sc. Helga Medi}, docent, Prehrambeno biotehnolo{ki fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb, e mail: hmedic@pbf.hr; dr. sc. Tomislav Petrak, redoviti profesor u trajnom zvanju, Prehrambeno biotehnolo{ki fakultet, Pierottijeva 6, Zagreb, e mail: tpetrak@pbf.hr 24

7 Grubi{i}, F. (1967): Ribe, rakovi i {koljke Jadrana, Slobodna Dalmacija, Split, pp. Hrs Brenko, M., Medakovi}, D., Boha~, M. (1986): Biolo{ka valorizacija Zaljeva Ra{a. IV. Mogu}nost uzgoja {koljka{a. Pomorski zbornik, 24, Margu{, D., Teskered`i}, E. (1983): Uzgoj dagnji (Mytilus galloprovincialis) u uvali Martinska. Morsko ribarstvo, 3, Maru{i}, N., Vida~ek, S., Medi}, H., Petrak, T. (2009): Indeks kondicije dagnji (Mytilus galloprovincialis) u Uvali Budava i u Zaljevu Ra{a. Ribarstvo, 3, Mili{i}, N. (1991): [koljke i pu`evi Jadrana, Logos, Split. Sudarevi}, J. (1992): Analiza ekonomskih efekata uzgoja {koljaka u Malostonskom zaljevu. Magistarski rad, Zagreb. Teskered`i}, E., Teskered`i} Z., Legovi}, T., Branica, M., Tomec, M., Picer, M., Raspor, B., Picer, N., Klari}, D., Ahel, M., Terzi}, S., ]osovi}, B. (2004): Studija utjecaja na okoli{ za objekte akvakulture u zoni u{}a rijeke Krke. Zagreb, 2 46, 59 74, pp. Yildiz, H., Palaz, M., Bulut, M. (2006): Condition Indices of Mediterranean Mussels (Mytilus galloprovincialis L. 1819) Growing on Susspended Ropes in Dardanelles. J. Food Tech., 4, Primljeno: Prihva}eno: