Savjetnik za zdravlje i prevenciju stresa u radu sa multikulturnim strankama i problematičnim društvenim grupama

Transcription

1 GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION * 1 Savjetnik za zdravlje i prevenciju stresa u radu sa multikulturnim strankama i problematičnim društvenim grupama Izdavač Granatengasse 2 A Graz Telefon: + 43 /316/ Fax:+43/316/ office@omega-graz.at U okviru projekta Zdrav u multikulturnom okruženju na radnom mjestu- migranti i problematične društvene grupe Sufinansijeri Redakcija: Mag. Hermine Gassner, Nomawethu Kelbitsch, Peter Kenny Dizajn: Hannes Ziesler Štampa: DruckWerk Graz Grac, Austrija 2003

2 2 * GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION SADRŽAJ... 2 SADRŽAJ I RAZLOZI NASTAJANJA SAVJETNIKA... 3 ZAHVALNICA... 4 Prvi dio: razlozi nastajanja stresa na radnom mjestu UVOD U PRVI DIO... 5 STRES... 7 POČETNI TEST - IMA LI NA MOME RADNOM MJESTU STRESA UZROKOVANOG SAMIM RADNIM MJESTOM?... 7 OSNOVNE INFORMACIJE... 9 UZROCI STRESA POSLJEDICE STRESA (NA POSLU) OPHOĐENJE SA STRESOM, PREVENCIJA I MOGUĆA RJEŠENJA LITERATURA ZA PRVI DIO Dio drugi: specifični problemi i strategija u radu sa izbjeglicama, migrantima i problematičnim društvenim grupama UVOD U DRUGI DIO: RAZLOZI ZA NASTAJANJE SAVJETNIKA: PROJEKAT ZDRAV U MULTIKULTURNOM OKRUŽENJU NA RADNOM MJESTU- MIGRANTI I PROBLEMATIČNE DRUŠTVENE GRUPE NESIGURNOST NA RADNOM MJESTU STRUKTURA ORGANIZACIJE I NEDOSTATAK INFORMACIJA VRIJEME KOMUNIKACIJA KONFLIKTI NA RADNOM MJESTU FAKTORI USLOVLJENI KULTUROM EMOCIONALNI ZAHTJEVI I SAKRIVANJE SOPSTVENIH OSJEĆAJA (APSTINENCIJA) KORISNE MJERE I STRATEGIJE PSIHO- SOCIJALNI PROGRAMI ZA OSOBLJE PROBRANI REZULTATI ISTRAGA/ IZJAVE ISPITANIKA ZAKLJUČNA RIJEČ RIJEČI MOTIVACIJE LITERATURA ZA DRUGI DIO... 63

3 GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION * 3 Uvod- razlozi nastajanja savjetnika Ovaj savjetnik nastao je u okviru projekta Zdrav u multikulturnom okruženju na radnom mjestu- migranti i problematične društvene grupe. 1 On sadržava vrijedne spoznaje o stresu i opteraćavajućim faktorima na radnom mjestu, posebno u radu sa izbjeglicama, azilantima, migrantima i problematičnim društvenim grupama. Kao baza za izradu savjetnika služi jedno internacionalno istraživanje, u kojem su učestvovali saradnici sa odgovarajućim strankama sa raznih instituta u Gracu, Barseloni i Kopenhagenu; informacije eksperata te odgovarajuća literatura i internet. Konkretno biti će prikazani poteškoće i otežavajući faktori u svezi sa ovim radnim mjestom te prijedlozi za njihovo rješavanje. Ovaj savjetnik je napravljen da bi poslodavcima i zaposlenicima kao i njihovim predstavnicima dao podršku i omogućio raspoznavanje potencijalnog rizika za stres, kao i zauzimanje praktičnih strategija za njegovu razgradnju. Savjetnik se može dobiti na njemačkom, engleskom, španjolskom, danskom, francuskom, bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku. Može se zatražiti u Verein OMEGA ili pročitati na internet stranici: Verein für Opfer von Gewalt und Menschenrechtsverletzungen Organization for Victims of Violence and Human Rights Violations Granatengasse 2 A Graz Telefon: +43 / 316 / Fax:+43 / office@omega-graz.at Pobliže informacije u vezi sa projektom, istraživanjima, i rezultatima itd. nalaze se u projektnom izvještaju na njemačkom i engleskom jeziku. Inoformacije su dostupne takođe preko Verein OMEGA. 1 Co-financed by the European Agency for Safety and Heath at Work together with: Government of County Steiermark, Department for Industry and Finance, Fonds Gesundes Österreich

4 4 * GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION Zahvalnica Posebno se zahvaljujemo: Za finansijsku potporu: Europäische Agentur für Sicherheit und Gesundheitsschutz am Arbeitsplatz i Fonds Gesundes Österreich; Dr. Martinu Sprengeru koji nam je za cijelo vrijeme izrade projekta stajao na raspolaganju; partnerima projekta CEPS- ITD i danskom Crvenom krstu; posebno zahvaljujemo Juan Pedregosa, Cristina Riera, Lars Diemer, Elizabeth Starska, Karen-Inger Thorsen, Marianne Briand saradnicima u istraživanjima; svim predavačima i učesnicima seminara u okviru projekta, kao i Vereinu OMEGA i njenim saradnicima i naravno svim saradnicima na projektu. Naravno zahvaljujemo i svim onim saradnicima koji nisu spomenuti ovdje, a su doprinjeli na ovaj ili onaj način izradi projekta i Guidelinesa.

5 GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION * 5 Prvi dio Opšte informacije o stresu na radnom mjestu Uvod u prvi dio Prema principima UNO-a, WHO-a, i ILO-a svaki čovjek ima pravo na sigurno radno mjesto i zdravo okruženje, koje će mu omogućiti normalan socijalni i ekonomski produktivan život. Ovo ima poseban značaj, jer odrasli provode trećinu svog života radeći. Radom se omogućava ekonomski neovisan život, razvijanje sposobnosti, kao i ostvarivanje socijalnih kontakata. Na drugoj strani, zaposleni su često izloženi opasnim situacijama i doživljavaju stres na radnom mjestu. Uzroci ovim pojavama su različiti i mnogobrojni. Stres nastaje na klasičan način preopterećenjem na radnom mjestu i nedstatkom vremena, čije uzroke često treba tražiti u samoj organizaciji, nivou izobrazbe radnika ili jednostavno u nesigurnosti u pogledu zadataka izdatih radnicima. Ako saradnici dolaze iz drugih kulturnih okruženja, povećava se mogućnost nastajanja stresa. Nesporazumi i komplikacije gomilaju se u multikulturnim timovima između ostalog i zbog slabog poznavanja jezika zemlje u kojoj se boravi, ali i zbog različitih kulturnih normi i načina komunikacije. Ovaj problem se intenzivira kroz stalnu političku i privrednu nesigurnost u društvenim kretanjima ( global village ), te stoga broj ljudi, koji migriraju svojevoljno, ili su na to prinuđeni, stalno raste. Sa ovim ne raste samo broj zaposlenih randnika- gostiju,

6 6 * GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION nego i broj migranata koji će kao ciljna grupa koristiti usluge zdravstvenih i socijalnih ustanova. Rad sa ljudima različitih kultura ima posebne teškoće koje se povećavaju sa činjenicom, da su ti ljudi bili prinuđeni napustiti svoju domovinu i često doživljavali traume. Ali rad i sa ostalim problematičnim grupama je isto tako komplikovan. Jednim istraživanjem provedenim među saradnicima organizacija koje rade sa izbjeglicama, migrantima i problematičnim društvenim grupama u Gracu, Kopenhagenu i Barseloni ustanovljeno je da 90% ispitanika stres na svome radnom mjestu opisuje kao srednjeg do jakog intenziteta, dok 40% smatra da je on jako intenzivan. Ovo pokazuje da se ovdje radi o vrućoj temi. Jedan ispitanik to opisuje ovako: Stres daje osnovnu dinamiku u radu. Ko nema stresa, radi premalo. On mora postojati. I kada su kapaciteti potpuno ispunjenji, preuzimaju se novi nalozi. Moramo još više raditi, inače će nam biti uskraćene subvencije. Važnost ove teme se povaćava sa činjenicom da okruženje na radnom mjestu a posebno stres pozitivno ili negativno se odražava na zdravlje i cjelokupno stanje, kako fizičko tako i psihičko.

7 GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION * 7 STRES Na osnovu sljedećih pitanja možete provjeriti koliko ste sami pogođeni stresom na radnom mjestu: Uvodni test: ima li na mom radnom mjestu problema sa stresom uzrokovanim poslom? Atmosfera Imate li utisak, da morate prekovremeno raditi da bi ste zadržali radno mjesto ili bili unaprijeđeni? Biti pod stresom- da li je to slabost, ili treba ozbiljno pristupiti? Dobivate li honorar za vaš posao i prijedloge? Da li vlada stalni pritisak da se uvjek više i brže radi? Zahtjevi Morate li završiti puno posla u kratkom vremenu? Da li teško nalazite posao? Da li ste zadovoljni poslom? Da li vam je posao dosadan? Kakva je mikroklima na radnom mjestu: je li bučno, temperatura odgovarajuća, dovoljno prozračeno i osvjetljeno? Da li se brinete za moguće opasnosti po zdravlje npr. upotreba hemikalija? Osjećate li se ugroženo od stranaka ili javnosti? Slobodno raspoređivnje Možete li utjecati na način izvršavanja zadataka? Učestvujete li u odlučivanju? Odnosi Imate li dobar odnos sa šefom? Kakve odnose imate sa kolegama- a ako ste rukovodeći kadar sa podređenima? Da li ste napadani, izloženi vrijeđanju ili zloupotrebi ovlasti vašeg pretpostavljenog? Da li ste šikanirani zbog boje kože, spola, etničke pripadnosti, invalidnosti itd.? Promjene Da li ste informisani o promjenama na vašem radnom mjestu? Da li učestvujete u tome?

8 8 * GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION Dobijate li pomoć za vrijeme ovih promjena? Imate li dojam, da ima mnogo promjena- ili nedovoljno? Uloga Da li su vam jasni zadaci i odgovornost? Morate li raditi poslove, za koje ne smatrate da pripadaju vama? Jeste li ikada morali raditi kontradiktorne poslove? Podrška Podržava li vas šef i radne kolege? Je li vam se prizna kada posao dobro obavite? Da li vam dolaze konstruktivni prijedlozi, ili imate dojam da vas samo kritikuju? Usavršavanje Posjedujete li odgovarajuće sposobnosti za izvršavanja radnih zadataka? Da li vas se podstiče da razvijate vaše sposobnosti? Tipični simptomi stresa na poslu na koje treba paziti: > Promjena ponašanja ili raspoloženja npr. problemi sa kolegama, razdraženost, neodlučnost, smanjenje radnog učinka > Osjećaj da se nešto ne može obaviti i da se gubi kontrola > Povećana konzumacija alkohola i cigareta ili čak zabranjenih droga > Zdravstveni problemi: glavobolja, nesanica, problemi sa probavom i srcem (Izvor: Bewältigung von arbeitsbedingtem Stress und seinen Ursachen: einige praktische Tipps für Arbeitnehmer: Factsheet: Ausgabe 31. Europäische Agentur für Sicherheit und Gesundheitsschutz am Arbeitsplatz)

9 GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION * 9 Osnovne informacije Šta je to stres uzrokovan radnim mjestom? Stres uzrokovan radnim mjestom može se definisati kao reakcija na emotivnom, kognitivnom i psihološkom planu kao i u ponašanju na mrske i štetne aspekte samog posla, organizacije i radne sredine. Ovo stanje obilježeno je jakim uzbuđenje i brigom, te stalnim osjećajom preopterećenja. (Izvor: Anna Diamantopoulou. Europa im Stress. Magazin Ausgabe 5 Stress lass nach. Europäische Agentur für Sicherheit und Gesundheitsschutz am Arbeitsplatz ) Stres uzrokovan radnim mjestom nastaje kada radni zadaci prevaziđu sposobnosti radnika i on ih više ne može savadati odn. Kontrolisati (Izvor: Bewältigung von arbeitsbedingtem Stress und seinen Ursachen: einige praktische Tipps für Arbeitnehmer: Factsheet: Ausgabe 31. Europäische Agentur für Sicherheit und Gesundheitsschutz am Arbeitsplatz)

10 10 * GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION Šta je to stres? Stres je intenzivno, neugodno stanje koje dugoročno ima negatvne posljedice na zdravlje, sposobnost i produktivnost čovjeka. Zato pod stresom razumijemo uvijek nešto negativno. Stres je individualna reakcija i rezultat interakcije okoline sa njenim zahtjevima i individue sa njenim sposobnostima, resursima i mogućnostima. Stres na radnom mjestu nastaje kada radni zadaci postanu veći od raspoloživih resursa npr. vremena. (Izvor: Merkblatt des Personalamt des Kantons Solothurn. Umgang mit Stress. Wie minimieren wir Stress? Februar 2003) Je li stres opasan? Jeste, ako je opterećenje veliko, a uticaj zaposlenika mali; ako je pomoć radnih kolega nedovoljna i honorar u formi plaće nedovoljan; ako samo vrijednovanje rada i status sa investiranim naporima ne stoji u harmoniji. U ovom slučaju stres je otrovni dašak smrti i radi se o negativnom stresu- distres -u. Ne, ako su uslovi rada optimalni, a ne maksimalni; ako je zaposleniku omogućena odgovarajuća samostalnost i pomoć, te radna klima prijateljska, a plaćanje shodno naporima. U ovom slučaju stres postaje korijenom života i izazov, a ne prijetnja. U ovom slučaju riječ je o tkzv. eustres -u- pozitivnom stresu. Važno je razlikovati izazov i stres. Izazov može motivirajuće funkcionisati i razlikuje se od stresa. Međutim, neugodan pritisak kojem bi čovjek bio dugoročno izložen može se pritvoriti u stres sa njegovim negativnim dejstvima.

11 GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION * 11 Može li stres na radnom mjestu uticati na zdravlje? Šta je zdravlje? WHO-definicija: zdravlje Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duhovnog i socijalnog mira i ne znači samo odsutnost bolesti

12 12 * GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION Posao se može odraziti na zdravlje i mir, bilo pozitivno ili negativno. Posao može dati životu smisao i cilj. On može dati našem vremenu i životu konture i sadržaj. Mi možemo izgraditi naš identitet, samopoštovanje, socijalnu podršku i izvući materijalnu korist. U tom slučaju posao može biti jedan od najvažnijih faktora za poboljšanje zdravlja. Ako su radni uslovi loši, onda se mogu barem dugoročno očekivati bolesti, postojeća oboljenja ubrzati ili izazvati nova. Stres se onda može vidjeti na različite načine i na raznim nivoima- čovjek reaguje emocionalno. Stres ima uticaja i na socijalni život. Posljedice stresa opisane su pobliže u daljem tekstu. Ali prije toga spomenuli bismo faktore koji uzrokuju stres na poslu. Uzroci stresa Da bi se moglo djelovati protiv stresa, prvo se moraju pronaći njegovi uzroci. Ovih može biti mnogo, i kod svakog čovjeka mogu biti drugačiji. Faktori koji izazivaju stres zovu se stresori. Svaki stresor ne mora biti, ali može prouzročiti stres. Što više stresora djeluje na jednom mjestu, veća je mogućnost pojave stresa. Koji su primjeri stresa na poslu? Kategorije stresora Faktori samog posla Uloga organizacije Razvoj karijere Primjeri Preopterećenje u smislu opsega, vrste i jednoličnosti odn. mnogostranosti zadataka Tempo/promjena/značaj posla Radno vrijeme/rad u smjenama Mikroklima (buka, kvalitet zraka itd.) Stalne smetnje i prekidanje posla Izolacija (emocionalna ili izolacija uslovljena poslom) Slaba priprema posla Nejasnoće uloga (kontroverzni zadaci, jasnoća zadataka, više šefova) Uloge sa više značenja (nerazjašnjena odgovornost, očekivanja itd.) Opseg odgovornosti i jasnoća istih Premalo ili previše pomoći u napredovanju Sigurnost radnog mjesta (strah od gubitka radnog mjesta usljed privredne situacije, nedostatak posla)

13 GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION * 13 Šanse za napredovanje Cjelokupno zadovoljstvo pozivom Dodatna školovanja i usavršavanja Međuljudski odnosi, odnosi sa kolegama, pretpostavljenima, podređenima,strankama Struktura organizovanja, radna klima Prijetnja ličnoj sigurnosti primjenom sile ili uznemiravanjem Konflikti, šikaniranje Podrška Odjek- slab i uvijek negativan Atmosfera Samostalno određivanje, autonomija, prostor za agiranje, uticaj na donošenje odluka,mogućnost donošenja odluka samostalno vezano za posao ili neke specifične zadatke Rukovodeće strukture Način komunikacije Promjene- koliko su pogođeni promjenama o istim informisani Workplace Stress - General. Canadian Center for Occupational Health and Safety ( (adapted from: Murphy, L. R., Occupational Stress Management: Current Status and Future Direction. in Trends in Organizational Behavior, 1995, Vol 2., p. 1-14) Posljedice stresa (na poslu) 90% ispitanika tvrdi da stres negativno utiče na produktivnost njihovog rada, dok 30% smatra da je to jako izraženo. Ali, ne trpi samo produktivnost. Mnogi od njih imaju i zdravstvene poteškoće, za koje se može dokazati da stoje u vezi sa stresom. Većina njih ima višestruke probleme sa zdravljem. Najčešće se javljaju: 46% umor 30% glavobolja 30% bolovi u leđima 24% poremećaji spavanja 15% poremećaji probave

14 14 * GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION Osim toga, ispitanici navode i lično doživljene posljedice stesa: > depresija, migrena, alergije, agresivnost. Previše stresa zaista utiče štetno na zdravlje, smanjuje produktivnost i opterećava međuljudske odnose. Ako bismo bili izloženi negativnom stresu, onda to vodi u: Emocionalne / mentalne reakcije -strah -utučenost, depresija -osjećaj bespomoćnosti -unutrašnji nemir/neugoda/nervoza -razdraženost, ljutnja, nezadovoljstvo, bijes i uzbuđivanje -umaranje, nedostatak energije -smanjeni osjećaj sopstvene vrijednosti Kognitivne reakcije -problemi sa koncentracijom/ lako gubljenje koncentracije -smetnje sa pamćenjem, zaboravnost -smanjena mogućnost opažanja -problemi usvajanja novog gradiva -pomanjkanje kreativnosti i sposobnosti odlučivanja Ponašanje -pojačano pušenje -pretjerano ili nedovoljno ishranjivanje -tješenje konzumiranjem alkohola -zloupotreba droga i medikamenata -slabo kretanje -nepromišljenost i nervoza pri radu -smanjenje produktivnosti -slabije opsluživanje stranaka -ulaženje u nepotrebne rizike na poslu ili saobraćaju -pravljenje grešaka i nezgoda -druge forme destruktivnog ili samouništavajućeg ponašanja Ovakvo ponašanje može odvesti u bolest ili prijevremenu smrt!

15 GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION * 15 Tjelesne reakcije- poteškoće sa zdravljem -glavobolja, problemi sa želucom -poremećaji sna -znojenje bez fizičkog napora -napetost mišića koje u području vrata, glave i ramena dovodi do bola -sušenje usta i grla -žgaravica usljed pojačanog lučenja želučane kiseline Ekonomske posljedice -česta bolovanja i izostanci sa posla -pad kvalitete rada -visoki troškovi liječenja Posljedice u socijalnom dijelu života -smanjena sposobnost ostvarivanja kontakata i njihovog održavanja -socijalna izolacija -razdražljivost, pojačani konflikti -loša radna atmsfera Ovo praktično znači, da svaki zdravstveni ili radni aspekt može biti pod uticajem stresa uslovljenog radnim mjestom. Sve ove reakcije mogu voditi ka bolesti ili čak smrti- od oboljenja kardiovaskularnog sistema, raka usljed nedovoljnog ili prekomjernog konzumiranja hrane.

16 16 * GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION Ophođenje sa stresom, prevencija, moguća rješenja Da li se pojavljuju svi simptomi zajedno, kakvu pomoć treba tražiti? Normalno ne nastupaju svi simptomi zajedno. Oni se pojavljuju u jednom procesu, koji se sastoji iz više faza. Pojedine faze se mogu opisati na sljedeći način: faza znakovi/siptomi Moguća rješenja Faza 1 - upozorenje Rani signali upozorenja javljaju se prije na emocionalnoj nego na fizičkoj bazi. Oni mogu trajati i godinu dana dok se ne ustanovi da su oni u stvari uzroci stresa. > Difuzni osjećaj straha > Utučenost > Dosđivanje > Apatija > Emocionalni umor > Govoriti o osjećajima > Godišnji odmor > Promjena ustaljenog i redovnog posla > Uzeti vremena za sebe,posvetiti se sebi Faza 2 - blaži simptomi Upozoravajući simptomi su intenzivniji. Promjene na tijelu moguće je primjetiti ako stres traje 6-18 mjeseci. > Poremaćaji sna > Česte glavobolje/prehlade > Pojačan fizički i psihički umor > Bolovi u mišićima > Povlačenje na društvenom planu > Razdražljivost > Jača utučenost > Potrebne su veće promjene načina života > Kratkoročno profesionalno savjetovanje

17 GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION * 17 faza znakovi/siptomi Moguća rješenja Faza 3 intenzivnije reakcije na kumulativni stres Ova faza nastupa kada se ignorišu gore opisane faze. Stes počinje intenzivnije da se odražava na karijeru, porodični život i lično zdravlje. > Pojačana konzumacija alkohola, nikotina i droga > Depresija > Fizičkoi psihičko zamaranje > Smanjeni libido > Čir > Bračne svađe > Plač > Intenzivni strah > Nefleksibilnost > Povlačenje > Nemir > Nesanica > U ovoj fazi se preporučuju hitne medicinske pretrage kao i posjet psihologu Faza 4- jake kumulativne reakcije na stres Ova faza je označena kao samounišavajuća i nastupa nakon 5-10 godina djelovanja stresa > Prijevremeno napuštanje poziva > Astma > Srčani problemi > Ozbiljne depresije > Smanjen osjeaćaj sopstvene vrijednosti i samouvjerenja > Nesposobnost vođenja poslova > Nesposobnost uređivanja privatnog života > Povlačenje > Nekontrolisani bijes, ljutnja i brige > Suicidne misli > Drhtanje mišića > Ekstremni hronični umor > Pretjerane reakcije bez većeg povoda > Nemir

18 18 * GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION faza znakovi/siptomi Moguća rješenja > Česte nesreće > Nepažnja, zaboravljanje > Paranoično ponašanje > Profesionalna pomoć je prijeko neophodna Workplace Stress - General. Canadian Center for Occupational Health and Safety ( (from: Anschuetz, B.L. The High Cost of Caring: Coping with Workplace Stress in Sharing: Epilepsy Ontario. Posted 29 November 1999) Rezerve Svi ljudi ne reaguju isto na opterećenje tokom dužeg vremenskog perioda; to ovisi o konkretnoj situaciji i pojedincu. Nekada se može izdržati više, nekada manje. Neko bolje rasplaže sa vremenom čak i kada vlada veliki pritisak, neko opet bolje podnosi napete međuljudske odnose. Kako ćemo se odnositi prema stresorima, ovisi i o dodatnim rezervama koje nam pomažu da lakše savladamo stres.

19 GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION * 19 Važne rezerve Slobodni prostor za djelovanje Što više možemo sami planirati, raspodjeliti i kontrolisati neki posao, manja je mogućnosti da se zapadne u stresne situacije. Saradnja, oslanjanje Što se više možemo pouzdati u radne kolege i što se više pomažemo, manje će se zapadati u stres. Razmjena informacija i razgovor Ako smo više uključeni u proces planiranja i odlučivanja vezan za neki posao ili problem, opasnost od stresa je manja. Fizički i psihički fitnes Ako se dobro osjećamo, zdravo hranimo i dovoljno krećemo, možemo imati u teškim situacijama hladnu glavu. Organizacija, planiranje, smislen posao Manje će se zapadati u stresne situacije, ako se posao dobro isplanira i mogući nepredviđeni događaji ukalkulišu. Što više smisla i konkretnih ciljeva možemo prepoznati u nekom poslu, lakše ćemo prevladati teške situacije. Kako izbjeći stres? a. Stresore isključiti Prvo moramo analizirati situaciju > Šta je prouzročilo stres? > Gdje se pojavljuje stresor? > Kada će djelovati? > Zašto će djelovati? Onda se može pokušati isključiti pronađene stresore u saradnji sa kolegama i pretpostavljenima.

20 20 * GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION b. Pojačavanje resursa Mi posjedujemo resurse, iz kojih crpimo snagu za prevlađivanje teških situacija. Oni su kvazi naši vitamini, putem kojih se jača otpornost na stres. Zato se ti resursi moraju obnavljati dnevno: > Dobra organizacija, planiranje i priprema posla > Ostvariti dobru i otvorenu komunikaciju koja će ulijevati povjerenje > Postići ravnotežu u kreiranju života, tako da opuštanje i balansiranje nađu svoje mjesto. Postoji li nešto, što bih ja mogao da učinim u ophođenju sa stresom kojeg doživljavam? Prevladavanje stresne situacije često nije moguće odmah. Zato je važno, pronaći odgovarajuće mogućnosti u ophođenju sa stresnim situacijama tako, da bi se sačuvalo duhovno zdravlje. Postoji puno mogućnosti da čovjek sam u ophođenju sa stresom nešto poduzme. Organizacija Canadian Mental Health Association preporučuje sljedeće strategije na radnom mjestu: Smijati se- je jedna od najboljih i najjednostavnijih metoda za smanjivanje stresa. Pričajte viceve kolegama, pogledajte kakav veseo film kod kuće sa prijateljima, čitajte komedije i probajte sagledati situaciju i na komičan način. Naučite se opuštati, više puta na dan duboko udahnuti zrak, napraviti redovne pauze za opuštanje. To traje samo par sekundi i tako je jednostavno, da se može izvesti na svakom mjestu. Preuzmite kontrolu nad svojom situacijom: najbolje je na početku radnog vremena izdvojiti 10 minuta i napraviti raspored posla i prioriteta za taj dan. Ako postoji problem, saopštite ga vašim kolegama iskreno, ali budite konstruktivni i dajite praktične prijedloge. Budite realni u odnosu na ono što zahtjevate da se uradi.

21 GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION * 21 Šta bih mogao još poduzeti da bih poboljšao svoje duhovno zdravlje? Deset opštih savjeta za dobro psihičko zdravlje 1. Izgrađivanje povjerenja Uoči svoje sposobnosti i slabosti, prihvati ih i izvlači iz posla što je više moguće na osnovu datih sposobnosti 2. Jedi zdravo, ostani u formi 3. Nađi vremena za porodicu i prijatelje Uravnotežena raznovrsna ishrana, sport, pauze- sve ovo pomaže u reduciranju stresa i uživanju života Odnosi se moraju njegovati; ako ih smatramo kao nešto što se podrazumjeva, nedostajaće nam; nećemo dijeliti tugu i radost života sa drugima 4. Daji podršku i uzimaj je Prijatelji i porodica procvjetaju, ako se stave na probu. 5. Napravi dobar proračun Finansijski problemi uzrokuju stres. Preveliki izdaci za naše želje umjesto potrebe često predstavljaju problem 6. Angažman na dobrovoljnoj bazi Biti uključen u zajednicu daje smisao, cilj i zadovoljstvo u životu, koji se ne mogu ostvariti plaćenim poslom 7. Savlađivanje stresa Svi mi imamo stresne situacije, ali mora se naučiti ovladati njima- to donosi mentalno zdravlje 8. Zajedno smo jači Dijeliti probleme sa drugima koji su imali iskustva sa sličnim problemima pomaže njihovom rješavanju i odnosi osjećaj samoće 9. Identificiraj osjećaje i nauči regulisati ih 10. Nauči se da živiš u miru sa samim sobom Svako mora pronaći konstruktivne i odgovarajuće načine da izrazi svoje osjećaje npr. ljutnju, tugu, strah itd.. Upoznaj sam sebe; šta te doista čini sretnim; nauči da možeš uočiti, šta možeš promjeniti na sebi, a šta ne Workplace Stress - General. Canadian Center for Occupational Health and Safety (

22 22 * GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION Šta bi trebao poduzeti moj poslodavac, da bi smanjio stres prouzrokovan poslom kod mene? Vaš poslodavac je dužan štiti vaše zdravlje i obezbjediti vam sigurnost. Inspektori koji to kontrolišu poslodavce, doprinose poboljšanju uslova rada.vaš poslodavac bi trebao da ispita uzroke nasajanja stresa i da poduzme odgovarajuće mjere u smislu zaštite radnika prije nego što radnik oboli. Vi treba da sarađujete na taj način što ćete slijediti određene strategije i učestvovati u traženju problema i odgovarajućih rješenja. Razmislite- stres uzrokovan poslom je odraz problema organizacijske prirode, a ne slabosti pojedinca! Kako mogu pomoći u savlađivanju stresa uzrokovanog poslom? Ogovornost zaštite radnika na radnom mjestu od stresnih situacija pada na poslodavca. Da bi ste postigli što bolji efekat u zaštiti, treba da sarađujete sa vašim poslodavcem, sindikatom i drugim radničkim predstavnicima. Evo nekoliko ideja: > Razgovarajte sa vašim poslodavcem, sindikatom i drugim predstavnicima, ako ima problema; ako je situacija teška, obratite se direktno vašem poslodavcu; vaš predstavnik može isto tako načeti temu; > pomozite u traženju problema i mogućih rješenja, te načina njihove primjene, pomozite u ocjeni rizika vašeg poslodavca u vezi sa stresom- (pitanja sa uvodnog testa mogu biti korisna u otkrivanju problema i traženja rješenja za vaše radno mjesto) > pomozite u ispitivanju samih rješenja: da li će uopšte funkcionisati? > razgovarajte sa doktorom u preduzeću, ili ako postoji, sa službom za lična pitanja > ako nijedna od ovih mogućnosti ne donosi rezultate, obratite se inspekciji za rad > obratite se svome doktoru, ako se bojite za svoje zdravstveno stanje.

23 GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION * 23 Ideje saradnje u potrazi za rješenjem za otklanjanje stresa na radnom mjestu: Atmosfera > Probajte pronaći konstruktivne ideje koje će biti prijedlozi za poboljšanje. Zahtjevi > Postavite prioritete prilikom raspoređivanja posla; ako imate previše, dajte prijedloge šta bi se moglo izostaviti a šta nekom drugom dati bez pretjeranog opterećavanja drugih. > Obavjestite svoje pretpostavljene, sindikat i druge radničke predstavnike ako vidite da nećete moći izdržati i dajte prijedloge kako bi se mogao naći izlaz iz date situacije. > Pronađite nove zadatke koje ćete moći rješavati da bi ste napravili malo promjene. > Ako se brinete, informišite se o opasnostima i mjerama opreza na vašem radnom mjestu. > Uvjerite se da sljedite ispravnu strategiju, ako ona uopšte postoji. Samostalno odlučivanje > Zahtjevajte više odgovornosti prilikom planiranja posla. > Zahtjevajte da učestvujete u odlučivalju koje se tiče vašeg područja rada. Odnosi > Poduzmite odgovarajuće mjere ako vas neko šikanira tako što ćete stupiti u kontakt sa vašim šefom, predstavnicima ili radnim kolegama. Ako je vaš pretpostavljeni problem, onda biste možda mogli razgovarati sa njegovim šefom. Pripremite se za takve razgovore i pripremite dokazni materijal, kojim ćete moći dokazati da ste šikanirani. > Uvjerite se, da ste vi sa svojim ponašanjem stalno dobar primjer za ostale. Promjene > Tražite povratni izvještaj o kvalitetu obavljenog posla. Ako budete kritikovani, pitajte za upute i prijedloge za poboljšanje. Dodatno obrazovanje > Ako mislite da trebate i možete dalje razvijati vaše sposobnosti, predložite način za koji smatrate da je odgovarajući.

24 24 * GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION I promjena životnog stila može biti od pomoći- ona doduše neće rješiti problem, ali može pridonijeti smanjenju štetnih posljedica. Ova poboljšanja odn. promjene životnog stila odnose se na zdraviju ishranu, više sportskih aktivnosti, manje konsumiranje alkohola, ograničavanje odn. ostavljanje pušenja, te njegovanje i poboljšavanje kontakata sa porodicom i prijateljima. Šta poslije bolesti izazvanih stresom? I u ovom slučaju biste trebali razgovarati sa poslodavcem, sindikatom ili drugim predstavnicima zašto je došlo do oboljenja, te kako bi se to u budućnosti moglo izbjeći. Uvjerite se da će doći do promjena još prije nego što se vratite sa bolovanja na posao, ili ako to nije moguće onda što prije po povratku na radno mjesto. Kako mogu pomoći članovima moje porodice i prijateljima koji pate od stresa na poslu? Potpomaganje znači puno. Ohrabrite vaše kolege, rođake, prijatelje da supe u kontakt sa njihovim pretpostavljenim, sindikatom ili drugim radničkim predstavnicima. Ako je pretpostavljeni dio problema, probajte sami posredovati ili eventualno ukazati na rukovodeći kadar, koji bi mogao pomoći u datoj situaciji. Da bi se riješio problem, mora se raditi pronalaženju mogućih rješnja, i u tom slučaju biste i vi mogli biti od pomoći. Europäische Agentur für Sicherheit und Gesundheitsschutz am Arbeitsplatz. Fact-sheet: Ausgabe 31 - Bewältigung von arbeitsbedingtem Stress und seinen Ursachen: einige praktische Tipps für Arbeitnehmer

25 Savjetnik za zdravlje i prevenciju stresa u radu sa multikulturnim strankama i problematičnim društvenim grupama * 25 Izvori / Literatura za prvi dio Glavne međunarodne organizacije WHO -Svjetska zdravstvena organizacija WHO-definicija zdravlja: UNO - Ujedinjene nacije ILO - International Labour Organization Evropska organizacija za zdravlje i bezbjednost na poslu Informacije o stresu na poslu i ophođenju sa stresom (imena djela i organizacija na izvornom jeziku) Murphy, L. R.., Occupational Stress Management: Current Status and Future Direction. in: Trends in Organizational Behavior, 1995, Vol 2. Anschuetz, B.L. The High Cost of Caring: Coping with Workplace Stress in Sharing: Epilepsy Ontario. Posted 29 November 1999 Canadian Mental Health Association - -, Sources of Workplace Stress Richmond, British Columbia Europa im Stress. Magazin Ausgabe 5 Stress lass nach. Europäische Agentur für Sicherheit und Gesundheitsschutz am Arbeitsplatz Employment & social affairs, Health and safety at work : Guidance on work-related stress Spice of Life- or Kiss of Death? : European Comission Stress. At work. US National Institute for Occupational Safety and Health. DHHS (NIOSH) publicationno Healthy employees in Healthy Organisation-Good Practice in Workplace Health Promotion in Europe: Questionnaire for Self Assessment. BKK Bundesverband (Federal Association of Company Health Insurance Funds),Essen, 1999 Stress and Burn-out at Work: what s the problem. National Occupational Health and Safety Commission. Commonwealth of Australia. Canberra,

26 26 * Savjetnik za zdravlje i prevenciju stresa u radu sa multikulturnim strankama i problematičnim društvenim grupama Stressprävention am Arbeitplatz. An information webpage produced by the Swiss Secretatiat for the Economy and the Federation of Swiss Psychologists. Stress Questionnaire. Victorian Trades Hall Council. Victoria, Workplace Stress - General. Canadian Center for Occupational Health and Safety Best Advice on Stress Risk Management in the Workplace: Canada Erste europaweite Kampagne zur Bekämpfung von arbeitsbedingtem Stress Europäische Agentur für Sicherheit und Gesundheitsschutz am Arbeitsplatz. Factsheet: Ausgabe 31 - Bewältigung von arbeitsbedingtem Stress und seinen Ursachen: einige praktische Tipps für Arbeitnehmer Merkblatt des Personalamt des Kantons Solothurn. Umgang mit Stress. Wie minimieren wir Stress? Februar 2003 PCS Union Guide for tackling Stress at Work: Appendix 2 - Stress Questionnaire. appendix_2.htm IMPULS-Test. Betriebliche Analyse der Arbeitsbedingungenerkennen von Stressfaktoren und Optimieren von Ressourcen im Betrieb. $FILE/impuls_test.pdf

27 GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION * 27

28 28 * GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION Drugi dio Specifični problemi i strategije u radu sa izbjeglicama, migrantima i problematičnim društvenim grupama

29 GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION * 29 Uvod u drugi dio: Razlozi nastajanja savjetnika: Projekt Zdrav u multikulturnom okruženju na radnom mjestu- migranti i problematične društvene grupe Ovaj savjetnik nastao je u okviru projekta Zdrav u multikulturnom okruženju na radnom mjestu- migranti i problematične društvene grupe. Na izradi projekta radilo je udruženje Omega Graz u saradnji sa CEPS- ITD iz Barselone i Kulturhuset (Crveni krst) iz Kopenhagena u periodu od decembra do septembra Cilj projekta bio je, istražiti specifična opterećenja i rizike (posebno psihički stres, interkulturne i intrakulturne konflikte) u radu sa izbjeglicama, migrantima i problematičnim društvenim grupama, kao i traženje odn. razvijanje odgovarajućih modela za prevenciju od štetnog djelovanja (psihosomatske smetnje i tkz. Burnoutsindrom). Istraživanje u Gracu obuhvatilo je saradnike različitih Nevladinih organizacija kao i drugih zdravstveno- socijalnih ustanova koje rade sa navedenim skupinama. Saradnici ovih organizacija bili su ispitivani u pogledu subjektivnog doživljavanja opterećenja tokom rada. Slične ankete proveli su CEPS-ITD u Barseloni i Kulturhuset (Crveni krst) u Kopenhagenu. Na zajedničkim skupovima razmjenjena su prikupljena iskustva i saznanja. Razvojni proces omeginog Portobella Catering Service postao je malo obrtničko socijalno -ekonomsko preduzeće (Cafeteria in 5 Lärchen). Saradnici su učestvovali u seriji predavanja Zdravlje i prevencija stresa na radnom mjestu. Seminari su služili sakupljanju osnovnog znanja relevantnog za zdravlje, posebno u vezi sa radnim mjestom. Problemi i njihova moguća rješenja predstavljeni u drugom dijelu savjetnika, napravljeni su na bazi gore spomenutih istraživanja, te informacija iz literature, interneta i odgovarajućih eksperata. Rezultati studije pokazali su mnoštvo problema i faktora koji uzrokuju stres u radu sa izbjeglicama, migrantima i problematičnim grupama. Na pitanje Koji faktori najviše doprinose stresu na vašem radnom mjestu? ispitanici su odgovorili ovako: 50% nesigurnost posla 49% organizacijska struktura i promjene u organizaciji 27% previše radnih zadataka 38% nedovoljna oprema 35% udovoljiti ciljnoj grupi 26% komunikacija unutar tima 23% konflikti sa saradnicima i pretpostavljenima 18% konflikti sa strankama 13% problemi van radnog mjesta 7% kulturne razlike unutar radnih timova

30 30 * GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION 17% radna materijalna okolina 10% problemi sa smještajem djece 15% uspostavljanje kontakta sa ciljnom grupom 4% formiranje tima 7% komunikacija između koordinatora, rukovodilaca i saradnika 8% razno: > Nevidljiva savjest organizacije- vodeća figura, koja sve zahtjeva- više nego ona sama! > Nedostatak osoblja i prekovremeni rad > Skučen prostor > Različita radna mjesta > Slabe strukture i nejasnoće Ispitanici tvrde, da plata ne odgovara urađenom poslu i uslugama, što oni isto tako vide kao optećenje. Situaciju popravlja osjećaj, da se njihov posao uvažava od strane kolega i poslodavca (50%), te da oni sami doživljavaju svoj rad kao smislen, koristan i potreban. Pored toga, tu su se pokazali i drugi problemi odn. problematična područja. Problematična područja, koja su se ispostavila na osnovu upitnika, mogu biti svrstana u sljedećih 7 kategorija. Za svako područje navaden je jedan Guideline, tipični primjeri, pozadine problema, stresori, strategije vezane za prevenciju i djelomično detaljni prijedlozi rješenja. Svako obuhvaćeno područje može se čitati zasebno. Ta područja su sljedeća: NESIGURNO RADNO MJESTO STRUKTURA ORGANIZACIJE I NEDOSTATAK INFORMACIJA VRIJEME KOMUNIKACIJA KONFLIKTI NA RADNOM MJESTU FAKTORI USLOVLJENI KULTUROM EMOCIONALNI ZAHTJEVI I SKRIVANJE OSJEĆAJA (APSTINENCJA)... 53

31 GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION * 31 Nesigurno radno mjesto Primjer Zanini (48), samohrana majka četvoro djece, zaposlena je u jednoj organizaciji. Iznenada saznaje, da će se zbog političke situacije u zemlji smanjiti broj migranata i izbjeglica. Zbog toga će njen projekt biti ugašen za četiri mjeseca, a on otpuštena. Probrani rezultati istrage / izjave ispitanika Lična iskustva sa stresom u vašoj organizaciji: Osnovni problemi: socijalni projekti= nedostatak novca; nedostaci ljudskih i materijalnih resursa- teško rješivo Pozadine problema Rad sa migrantima, izbjeglicama i problematičnim društvenim grupama je često povezan sa nesigurnošću radnog mjesta, jer su organizacije i njihovi saradnici ovisni o subvencijama. Subvencije su uglavnom kratkoročne, a dalje finansiranje je nejasno. Ovo zavisi od političke orijentacije i privrednog stanja finansijera. Ova neizvjesnot je vezana i uz samu ciljnu grupu- ne može se unaprijed znati, koliko azilanata će doći u zemlju, a koliko napustiti (ovo zavisi i od političke situacije npr. politike dodjeljivanja azila).

32 32 * GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION Stresori Sistem finansiranja- dugoročni ili kratkoročni projekti; nemogućnost prognoziranja; organizacije koje su upravo aktivne na psiho- socijalnom području, često su vezane uz finansije i pomoć, koje dugoročno niko ne garantuje. To vodi ka nesigurnosti saradnika, jer oni ne znaju, hoće li biti sredstava za njihovo radno mjesto kroz godinu dana. Nestručnost odn. nesposobnost komunikacije, čitanja i pisanja na potrebnom jeziku. Ovo je realna opasnost po radno mjesto, može doći i do gubitka istog i otežati traženje novog. Strategije za prevenciju Menadžment mora biti dobro organizovan i informisan, čak i u pogledu razvoja političke situacije u zemlji. Potrebne informacije moraju se pouzdano i jasno dostavljati saradnicima. Ovo omogućava transparentnost i predviđanje situacija, olakšava planiranje, te daje sigurnost. Saradnici bi trebali biti unaprijed informisani i o važnijim odlukama, promjenama, planovima u budućnosti, reorganizaciji, završetku projekata, novosklopljenim poslovima itd. Obavezno obezbjediti mogućnosti učenja jezika i za radno mjesto specifičnog usavršavanja.

33 GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION * 33 Struktura organizacije i nedostatak informacija Primjer Joy radi u jednoj organizaciji, ali nije dovoljno kvalifikovana za taj posao. Ona radi prekovremeno da bi pokrila svoju nesposobnost i da bi ispravno izvršila nametnute joj radne zadatke. Ne preostaje joj vremena za dalje usavršavanje. Ponekad sazna tek sutra, da je danas bio neki seminar za saradnike. To se više ne može uskladiti sa njenim rasporedom posla. Probrani rezultati istrage / izjave ispitanika Najveći broj ispitanika ima osjećaj da može uticati na svoj posao i imati odgovarajuću kontrolu nad njim. Ovo znači da oni posjeduju odgovarajuću samostalnost i samoodgovornost. Na drugoj strani, mnogi od njih misle, da po pitanju cjelokupne organizacije imaju slab ili nikakav uticaj, a isto je i što se tiče iznošenja prijedlogatako oni misle da su izloženi na milost i nemilost drugima. Polovina ispitanika dodaje da nema pismeni opis radnog mjesta. To dovodi do toga, da oni često rade ono što misle da moraju raditi. Ostaje nejasno, da li te se ideje slažu sa idejama organizacije. Ovo je štetno ne samo za organizaciju nego i za saradnika, koji je nesiguran i često ima dojam, da je prepušten sam sebi bez ičije podrške. Mnogi tvrde da je jasnoća i struktura problematična, te da često nedostaju relevantne informacije u pogledu zadataka, očekivanja, nadležnosti itd.. Imate li prijedloga za programe ili aktivnosti, koje bi dovele do smanjivanja stresa na radnom mjestu?...jasnije definisanje kompetencija i struktura- samnom još niko od rukovodećih struktura nije lično razgovarao jasnoća: uspostaviti jasne strukture komunikacije, obezbjediti prosljeđivanje relevantinih informacija. Jasno definisani radni zadaci i nadležnosti (odozgo) i regulisanje (godišnji odmor, raspored sati...) Lična iskustva sa stresom u vašoj organizaciji... Nedostaje mi spremnost za razgovor odgovornih oko regulisanja mojih zadataka i radnih sati Veliki faktor stresa: nejasne i nedovoljne informacije, prosljeđivanje zadataka / promjene, jasne upute... sve skupa: haotična organizacija na vrhu prouzroči još veći haos među saradnicima, što opet uzima previše vremena i energije potrebne za konkretne zadatke.

34 34 * GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION Ako nedostaje jasnoća i struktura, onda saradnici pokušavaju da ih uspostave, što još više ističe važnost ovog faktora: Šta poduzimate sami da bi ste smanjili stres na radnom mjestu? Pokušaj pravljenja sopstvene strukture- zadatke što je moguće jasnije formulisati Pokušavam se sam bolje organizovati i savladati poplavu informacija Protok organizacije, liste za provjeru, džepni kompjuter Svake sedmice nova podjela posla Unaprijed planirati, čvrsto provesti Dnevno planiranje Kao problematično označeno je i sljedeće: Vodeće struktur: Sprovođenje gotovo neizvodljivih zadataka protiv volje tima (Npr. nema sredstava za održavanje dodatnog kursa- kurs će se ipak održati i biti podjeljen među ionako propterećenim saradnicima). Pozadine problema Neke organizacije su usljed velike potrebe brzo formirane. Nedostatak toga leži u činjenici, da planiranje na organizacionom nivou nije zadovoljavajuće i da nedostaju jasni koncepti. Ovdje saradnici trpe od neinformisanosti o strukturama i postavljenim ciljevima organizacije, internim rukovodećim strukturama, nadležnostima itd. Dinamična situacija koja prati rad sa određenom ciljnom grupom (vidi poglavlje Nesigurno radno mjesto ) dodatno se odražava negativno na strukturu organizacijeovdje spada npr. nestalni broj izbjeglica (dolazak, zadržavanje, odlazak), njihove potrebe, politička situacija itd.. Za nezadovoljavajuće uslove na radnom mjestu često se mogu kriviti i interni faktori npr. nedovoljne strukture, slab protok informacija, nejasnoća, slab rukovodeći kadar, usmjeravanje prema potrebama ciljne grupe i brzo reagovanje bez vremena za pripremu.

35 GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION * 35 Stresori Nedostatak odgovarajućeg dogovora vezanog za posao Opis radnog mjesta- nejasan ili ga nema Nedovoljno obrazovanje ili premalo iskustva na području datog posla Nedostatak mogućnosti razvoja i napredovanja Nedovoljno specifično ili potpuni nedostatak usavršavanja na radnom mjestu Nejasno ili nerealistično postavljeni ciljevi Jezičke barijere Slabo rukovodstvo i organizacija Nepodesna razmjena informacija Konflikti između uloga Nedovoljni resursi (radno mjesto, materijal itd.) Slab eho i nedostatak komunikacije sa pretpostavljenim ili nadležnim Nemogućnost predviđanja radnih zadataka, potreba stranaka itd Nemogućnost odlučivanja i kontrole rada Slaba informisanost saradnika o nadležnostima, članovima timova strukturi organizacije itd.

36 36 * GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION Strategije za prevenciju Voditi opsežne razgovore prilikom zapošljavanja: ustanoviti kvalifikaciju personala, voditi računa i o ličnim kvalitetima i sposobnostima Jasno i realistično postavljanje ciljeva Jasan pismeni opis radnog mjesta Definisati uloge i nadležnosti Postaviti prioritet na usavršavanje i planiranje personala Paziti na razvoj menadžmenta kroz izbor i obrazovanje rukovodećeg kadra Dobro i jasno planiranje posla i zadataka Obezbjediti dobru komunikaciju i rješenje konflikata među saradnicima Praćenje i obučavanje u uvodnoj fazi (2-3 mjeseca) za novajlije u organizaciji. Mora se znati ko je nadležan za novajliju, kome se on može obratiti Saradnike dobro i unaprijed informisati o važnim odlukama, promjenama ili budućim planovima, reorganizaciji, završetku projekta, važnim novim ugovorima itd. Komunikacija- povratna informacija na jasan i adekvatan način Poboljšati socijalne odnose i pomoć Uvesti demokratske strukture u odlučivanju i uključiti i saradnike; uz jasnu raspodjelu uloga da se zna, ko je zadnja instanca Savjeti poslodavcima: opisivanje radnog mjesta Opisivanje radnog mjesta može se na prvi pogled učiniti kao gubljenje vremena. Vaši zaposlenici znaju šta treba svaki dan raditi. Zbog čega je onda potreban komad papira, na kojem piše, što je i onako jasno? Istina je pak, da su i u najmanjem preduzeću aktuelne i tačne informacije o zaposlenima jako važne. Zašto vam treba dobar opis radnog mjesta Ovo je potrebno da bi zaposlenici mogli ustanoviti potrebe za usavršavanjem, mjerenje sopstvenih sposobnosti, kao i da bi se ispoštovao zakon. Opis radnog mjesta je važan dio u selekciji prilikom zapošljavanja. Opis radnog mjesta predstavlja više od nabrajanja onoga, što svaki saradnik treba da radi: on je opis zadataka, obaveza, nadležnosti. Ko ga pročita, odmah mu je jasno, kako bi morala da izgleda osoba koja će izvršavati te poslove. Opis radnih mjesta svih saradnika pomaže definisanju zadataka i odgovornosti i garant je izvršavanja svih poslova. Oni onda znaju da se zadaci ne ponavljaju ili duplo izvršavaju i znaju, ko je za njih odgovoran. Kako bi trebao da izgleda opis radnog mjesta? Idealna forma opisa razlikuje se od slučaja do slučaja. Treba obratiti pažnju da opis bude dinamičan, ako je posao, kao što je npr. rad sa izbjeglicama, migrantima i problematičnim društvenim grupama, isto tako dinamičan.tu postoje osnovni djelovi, koji svakako moraju biti obuhvaćeni:

37 GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION * 37 Naslov Počnite sa nazivom posla, kratko i sažeto Šta treba stajati u opisu: Samo ime posla. Imena se mogu mjenjati, ali struktura bi trebala ostati ista. Kratak opis osnovnih funkcija: Kratki sažetak u čemu se sastoji posao, zašto se sve radi i kakav rezultat treba biti. Lista glavnih zadataka: Razvrstajte zadatke po važnosti i koncentrišite se ako je moguće na rezultat, a ne na metodu izvođenja posla Nadgledanje / Nadležnost kontrolisanja: Navedite, ko je za koju vrstu kontrole nadležan, koliko se osoba mora nadgledati i šta tačno treba darade ovi ljudi. Kvalifikacije: Ova kategorija pomaže selekciji personala. Šta trebate sljedeće uraditi Proces opisivanja radnog mjesta ne smije da se završi ovdje. Mislite o tome, da je to jedan dokument, koji će služiti kako sadašnjim, tako i budućim zaposlenicima. To je osnova, putem koje vi birate personal i ne bi trebalo da se u žurbi za 10 minuta završi sastavljanje opisa.pokažite prvobitnu verziju osobi zaposlenoj na tom radnom mjestu. Šta ona misli o tome? Da li sadžava sve što ona radi? Dajte i svom direktno pretpostavljenom kopiju i postavite mu isto pitanje.ovo je moguće interesantna vježba, koja će pokazati, da li su saglasna sva tri nivoa o obavezama i nadležnostima date osobe i njenog radnom mjesta- tu biste mogli biti iznenađeni.obrađujte opis radnog mjesta sve dok ne budete zadovoljni s njim. Onda ga prosljedite direkciji, ako je imate. Tamo će vam saopštiti, da li je opis odgovarajući u pravnom smislu, i da li ste obuhvatili sve potrebne zahtjeve. Napisati opise radnih mjesta može vam se učiniti kao naporan posao i kao da pišete nešto, što je je ionako očito. Ali u budućnosti to vam može mnogo vremena uštediti, jer izbor osoblja, usavršavanje i metode nadgledanja bivaju eficijentnije. Bazirano na: Andrew Davies: caterer.com

38 38 * GUIDELINES ON HEALTH, WELL-BEING AND STRESS PREVENTION Savjet poslodavcima: kako voditi razgovore sa kandidatima Prilikom izbora odgovarajućeg osoblja za slobodno mjesto važno je obaviti temeljan razgovor. Ovdje treba obratiti pažnju, da je ne samo kandidat dobro pripremljen za razgovor i da je prikupio relevantne informacije, nego se i vi trebate kao ispitivač dobro pripremiti i raspolagati relevantnim informacijama o datom kandidatu. Isto tako je važno znati, šta se očekuje od razgovora. Lista sa pitanjima bi dobro poslužila. Prikupljene inoformacije i utisak koji ste stekli ne bi trebali biti jedini kriteriji za odlučivanje. Te informacije treba kombinovati sa drugim informacijama koje vam stoje na raspolaganju (npr. biografija). Vi se trebate uvjeriti, da ovakvi razgovori ne služe samo da bi se odabrao najbolji ili najpodesniji kanditat, nego i da bi se i kandidati upoznali sa preduzećem ili organizacijom. Utoliko je onda važno, da ne postavaljate samo vi pitanja, nego i da dajete obavještenja i da se vladate shodno vašoj reprezentativnoj funkciji u preduzeću (ljubaznost, kompetencija). Pobrinite se za ugodnu i opuštenu atmosferu za vrijeme razgovora i pobrinite se da kanditati budu lijepo primljeni. Prilikom konačne odluke treba obratiti pažnju i na to, da ne odlučuju samo lične simpatije spram nekog kandidata, nego da treba sagledati, da li je on podesan i dorastao zadacima koji ga očekuju; da li bi se on mogao prilagoditi postojećem timu, i kakva iskustva on donosi sa sobom. Važno je izvagati lične i stručne kompetencije. Tačno je da je primarni cilj razgovora sa kanditdatima odabrati najpodesnijeg za dato radno mjesto- ovo će naime najbolje funkcionisati, ako imate već sastavljen opis radnog mjesta, prije nego li uopšte raspišete konkurs. Bazirano na: Andrew Davies: caterer.com.