^ITANJE KAO KLJU^NI ^IMBENIK RAZVOJA HRVATSKOGA DRU[TVA

Transcription

1 ^ITANJE KAO KLJU^NI ^IMBENIK RAZVOJA HRVATSKOGA DRU[TVA READING AS THE KEY FACTOR FOR THE DEVELOPMENT OF THE CROATIAN SOCIETY Lorenka Bu~evi}-Sanvincenti Knji`nice grada Zagreba, Mati~na slu`ba l.bucevic.sanvincentiºkgz.hr UDK / UDC (497.5) Stru~ni rad / Professional paper Primljeno / Received: Sa`etak U radu se ukazuje na problematiku ~itanja u Hrvatskoj i u svijetu i predo~uje djelovanje Radne grupe za ~itanje Hrvatskoga knji`ni~arskog dru{tva. S obzirom da je Hrvatska u postupku priprema za ulazak u Europsku uniju, Radna grupa `eli pru`iti metodologiju rada za pra}enje i istra`ivanje ~itateljskih navika, ukusa i interesa u hrvatskim narodnim i {kolskim knji`nicama. Klju~ne rije~i: ~itanje; ~itateljske navike; ukusi i interesi; narodne knji`nice; {kolske knji`nice Summary The article points to the problematics of reading in Croatia and the world, and presents the current activities of the Croatian Work group for reading, one of the youngest work groups of the Croatian Library Association. Since Croatia is now preparing to join the European Union, the Work group for reading aims to outline, through its activities, the working methodology that will be used in order to track and investigate the habits, tastes and interests of Croatian readers in public libraries across Croatia. Keywords: reading; reading habits; tastes and interests; public libraries; school libraries 1 Uvod O nepismenosti kao te{koj svjetskoj boljetici svjedo~e podaci UNESCO-a, prema kojima je ~ak 862 milijuna odraslih u svijetu elementarno nepismeno, tj. ne Vjesnik bibliotekara Hrvatske 49, 2(2006), ISSN VBH 2006.

2 L. BU^EVI]-SANVINCENTI: ^ITANJE KAO KLJU^NI ^IMBENIK RAZVOJA... zna ni ~itati ni pisati. 1 Sljede}a je kategorija elementarna ili primarna pismenost koja uklju~uje samo poznavanje ~itanja i pisanja kao osnovnih vje{tina, a stru~njaci ukazuju jo{ i na sekundarnu ili funkcionalnu pismenost koja se odnosi na razumijevanje pisanih uputa u svakodnevnom `ivotu, npr., pri popunjavanju ugovora ili obrazaca, uporabi raznovrsnih proizvoda, snala`enju u prometu, javnim ustanovama, trgovini i dr., te tercijarnu (informacijsku, ra~unalnu, internetsku, tehni~ku, medijsku, vizualnu, SMS) pismenost. Statisti~ki podaci dobiveni u posljednjem popisu stanovni{tva pokazuju da je i u Hrvatskoj stanje pismenosti zabrinjavaju}e. 2 Naime, 2 posto stanovni{tva elementarno je nepismeno, 685 tisu}a stanovnika starijih od 15 godina s nesvr{enom je osnovnom {kolom, od toga je 3 posto bez ijednog zavr{enog razreda, 22 posto stanovni{tva ima samo osnovnu {kolu, a tek 11 posto stanovni{tva ima vi{e i visoko obrazovanje. U razvijenim zemljama Europske unije pak 36 posto stanovni{tva ima vi{e i visoko obrazovanje 3 pa je stoga strate{ki interes svake razvijene zemlje, u koju se Hrvatska `eli bezuvjetno ubrojiti, pismeno i ~itateljski sposobno stanovni{tvo. U svim gore navedenim ~injenicama knji`ni~ari sagledavaju plodonosno polje svoga djelovanja jer je zada}a knji`nica promicanje knjige i ~itanja u dru{tvu koje se transformira, informatizira i globalizira. Razvijanjem kulture ~itanja, razvija se motivacija s obzirom na ~itateljevu dob, premo{}uje otpor prema knjizi, znanju i informaciji te razvija kreativnost. U ostvarenju tih ciljeva usmjerava se na kori{tenje suvremene informacijske tehnologije koja podrazumijeva raznovrsnost medija, odnosno pru`a uvid u interdisciplinarnost znanstvenih spoznaja. Pritom se posebna pa`nja treba pridati marginaliziranima, nezaposlenima, nepovla{tenima, djeci, starijima i osobama s posebnim potrebama. 2 Uloga hrvatskih knji`nica u promicanju ~itanja Djelovanje na podru~ju kulture, odgoja i obrazovanja mo`e se svesti na osmi{ljavanje, izradbu i provedbu projekata i poticajnih mjera kojima se doprinosi kvalitetnijem vo enju nacionalne kulturne politike. Tako, primjerice, knji`ni~ari u narodnim i {kolskim knji`nicama promi~u i poti~u ~itanje, podi`u prag pismenosti i razvijaju kreativnost putem posebnih programa i aktivnosti namijenjenih djeci pred{kolske i {kolske dobi, mladima i umirovljenicima, pripadnicima nacionalnih manjina, osobama s posebnim potrebama (u domovima umirovljenika, kazneno-odgojnim ustanovama, bolnicama i dr.), invalidnim osobama, slijepim, slabovidnim i osobama o{te}ena sluha, bolesnima i nepokretnima u obiteljskom domu i dr. Ti se programi i aktivnosti mogu provoditi 1 IRA: International Reading Associaton. Dostupno na: 2 Priop}enje Dr`avnog zavoda za statistiku (2002). Dostupno na: 3 Key Data on Education in Europe European Commission citirano: Dostupno na: 63

3 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 49, 2(2006) na razli~ite na~ine (radionice kreativnog pisanja, biblioterapija, informati~ko opismenjivanje) u lokalnim okvirima, ali i u suradnji na me unarodnim projektima. Kao primjer takve suradnje, navodimo UNESCO-v projekt Desetlje}e pismenosti: U taj se projekt, namijenjen opismenjivanju odraslih bez zavr{ene osnovne {kole kroz raznovrsne aktivnosti narodnih i {kolskih knji`nica, uklju~ila i Hrvatska programom Hrvatska bez nepismenih, koji provodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta RH u suradnji s Pu~kim otvorenim sveu~ili{tem iz Zagreba. 5 Nadalje, hrvatske se knji`nice, kao nositelji nacionalne strategije razvoja i o~uvanja kulturnih tradicija na nacionalnoj, pokrajinskoj i mjesnoj razini, uklju~uju u kulturnu razmjenu i europsku politiku suradnje kroz niz programa i projekata kao {to su, primjerice, CULTURE 2000, 6 NAPLE, 7 PULMAN, 8 PISA 9 itd. Uz uklju~ivanje u me unarodne projekte, od izuzetne je va`nosti i prihva}anje UNESCO-vih 10 i IFLA-inih 11 me unarodnih smjernica za rad narodnih i {kolskih knji`nica, te njihova ugradnja u temelje hrvatskog zakonodavstva. 3 Uloga Hrvatskoga knji`ni~arskog dru{tva u promicanju ~itanja: Radna grupa za ~itanje 3.1 Ciljevi, zadaci i program rada U okviru Sekcije za narodne knji`nice Hrvatskoga knji`ni~arskog dru{tva (HKD) osnovana je 19. prosinca Radna grupa za ~itanje. Na temelju Statuta i Pravilnika o radu HKD-a, Radna grupa za ~itanje ima {est ~lanova, koje su, na osobnu `elju, kandidirala njihova pokrajinska dru{tva. 12 Razlog utemeljenja Radne grupe za ~itanje jest taj {to u Hrvatskoj ne postoji znanstvena disciplina o ~itanju pa, prema tome, ni sustavno i znanstveno istra`ivanje o recepciji ~itanja. Do danas su mnogi pojedina~no ili preko pojedinih usta- 4 UN Literacy Decade. Dostupno na: 5 Kre}e program Hrvatska bez nepismenosti. Dostupno na: kv264/nepismeni.html 6 CULTURE Dostupno na: 7 NAPLE : National Authorities on Public Libraries in Europe. Dostupno na: 8 PULMAN. Dostupno na: 9 OECD/PISA. Dostupno na: 10 IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za {kolske knji`nice. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, Narodna knji`nica : IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za razvoj slu`bi i usluga / priredila radna skupina Sekcije za narodne knji`nice na ~elu s Philipom Gillom. Zagreb: Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, To su: Ljiljana Sabljak (predsjednica), Gradska knji`nica, KGZ, Zagreb; Ljiljana ^e{arek, Gradska knji`nica Rijeka; Sandra Bla`evi}, Knji`nica Gimnazije Matija Mesi}, Slavonski Brod; Lorenka Bu~evi}-Sanvincenti, Mati~na slu`ba KGZ-a, Zagreb; Gradska knji`nica i ~itaonica Vinkovci; Dino Alujevi}, Gradska knji`nica, KGZ, Zagreb; te Davorka Semeni}-Premec, Knji`nica Savski gaj, KGZ, Zagreb. 64

4 L. BU^EVI]-SANVINCENTI: ^ITANJE KAO KLJU^NI ^IMBENIK RAZVOJA... nova provodili sporadi~na istra`ivanja, ali nije nam poznato jesu li ti vrijedni napori polu~ili rezultate. Istra`ivanja su poja~ana u posljednjim desetlje}ima dvadesetog stolje}a zbog naglog porasta utjecaja elektroni~kih medija kao sve ozbiljnije konkurencije ~itanju u provo enju slobodnog vremena djece, mladih i odraslih. Stoga }e ova Radna grupa nastojati sustavnim istra`ivanjem ~itanja u narodnim i {kolskim knji`nicama skrenuti pozornost i pobuditi vi{e zanimanja za kriti~ne to~ke te pobolj{ati stanje. Isto tako, poticat }e se i suradnja s drugim ustanovama koje se bave kulturom i obrazovanjem te se uklju~iti u smanjivanje razlike u znanju pojedinih socijalnih skupina u dru{tvu. Radna grupa za ~itanje intenzivno }e sura ivati sa stru~nim tijelima HKD-a, s Hrvatskim ~itateljskim dru{tvom i drugim srodnim dru{tvima te, provo enjem niza programa za poticanje ~itanja, pra}enjem statistike ~itanja i strukture ~ita~a na dostatnoj stru~noj i profesionalnoj razini u okviru knji`ni~arske struke, opravdati svoje utemeljenje. Krajnji je cilj Radne grupe prerastanje u komisiju HKD-a i u~lanjenje u IFLA Reading Section. Radna grupa za ~itanje predstavila je posterom ^itanje kao klju~ni ~imbenik razvoja hrvatskoga dru{tva na putu u EU koncepciju svoga budu}eg djelovanja na 34. skup{tini Hrvatskoga knji`ni~arskog dru{tva u [ibeniku Tijekom objavljen je prijevod publikacije Narodna knji`nica: IFLA-ine i UNESCO-ve smjernice za razvoj slu`bi i usluga, koja je izazvala veliko zanimanje stru~ne javnosti. U kolovozu 2005., na 14. europskoj konferenciji ~itanja u Zagrebu, predstavljen je poster Pismenost bez granica Literacy without boundaries, a na IFLA-inoj 71. op}oj konferenciji u Oslu poster Encouraging libraries to became involved in literacy programs. Provedena je i anketa ^itateljski ukusi u Republici Hrvatskoj u javnim knji`nicama, o kojoj }e biti rije~i dalje u tekstu, i to o onom njezinom dijelu koji se odnosi na {kolske knji`nice. No, prije toga spomenimo jo{ i program rada za godinu obilje`en intenzivnim pripremama Okrugloga stola Programi poticanja ~itanja u narodnim knji`nicama koji }e se, u suorganizaciji s Komisijom za knji`ni~ne usluge za djecu i mlade` HKD-a, odr`ati na Me unarodni dan pismenosti 11. rujna ^lanovi Radne grupe za ~itanje djelatno }e sudjelovati na 21. svjetskom kongresu ~itanja u Budimpe{ti u kolovozu te na 35. skup{tini HKD-a u rujnu na Plitvi~kim jezerima. 3.2 Prvi pokazatelji istra`ivanja o ~itateljskim ukusima u {kolskim knji`nicama u RH Cilj i metodologija istra`ivanja Istra`ivanje je provedeno s ciljem utvr ivanja stanja ~itateljskih navika, ukusa i interesa u {kolskim knji`nicama. Analiza dobivenih rezultata trebala bi poticati programe i projekte ~itanja kod svih dobnih uzrasta obuhva}enih osnovnom i srednjom {kolom. U Hrvatskoj ima 831 osnovna i 348 srednjih {kola. Anketnom upitniku odazvalo se 10 posto {kolskih knji`nica iz Grada Zagreba, Zagreba~ke `upanije, Kra- 65

5 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 49, 2(2006) pinsko-zagorske `upanije, Me imurske `upanije, Li~ko-senjske `upanije, Osje- ~ko-slavonske `upanije, Sisa~ko-moslava~ke `upanije, Primorsko-goranske `upanije, Vukovarsko-srijemske `upanije i Zadarske `upanije. S obzirom na veliku disperziju prostora obuhva}enih anketom i pristigle odgovore, dr`imo da uzorak mo`e biti mjerodavan za istra`ivanje i analiziranje. Upitnik je trebao dati podatke o ukupnom broju bibliografskih jedinica u fondovima anketiranih knji`nica, broju ~itaoni~kih mjesta i ~itateljskim ukusima korisnika. Unaprijed smo bili svjesni ~injenice da anketni upitnik ima nedostataka i da sve knji`nice nemaju jednako vo enu statistiku posudbe. Ipak, o~ekivali smo, s obzirom na to da su prvi put ispitivani ovakvi podaci na ovako {irokom uzorku, da }e svi odgovori, kao i prijedlozi i primjedbe pomo}i knji`ni~arskoj struci u planiranju daljnjih aktivnosti u okviru problematike kojom se bavimo. U sije~nju upitnik je odaslan u sve `upanijske narodne knji`nice s molbom da se raspa~a u svim osnovno{kolskim i srednjo{kolskim knji`nicama Rezultati Ukupan broj bibliografskih jedinica u fondu anketiranih knji`nica. U {kolskim knji`nicama fond je podijeljen na u~eni~ki i nastavni~ki, te na referentnu zbirku (enciklopedije, priru~nici, leksikoni i dr.). U u~eni~kom fondu nalazi se obvezna {kolska lektira, a u nastavni~kom metodi~ka i ostala stru~na literatura. Prema pristiglim odgovorima, ukupan fond u anketiranim knji`nicama uklju~uje jedinica, od ~ega su najzastupljenije dje~je knjige ( knjiga), a slijede knjige za odrasle (33.161), AV i elektroni~ka gra a (11.424), te referentna literatura (7.846) (Tablica 1). Tablica 1. Knji`ni~ni fondovi dje~je knjige knjige za odrasle referentna literatura AV i el. gra a UKUPNO Prostor za ~itanje. Prostor za ~itanje ili tihi rad va`no je mjesto u svakoj {kolskoj knji`nici jer omogu}uje korisnicima razvijanje potencijala za edukaciju, informiranje, razvijanje kulturnih i rekreacijskih navika, ~uvanje nacionalnoga kulturnog identiteta i sl. Tablica 2. Broj ~itaoni~kih mjesta prema vrstama gra e dnevne novine tjedne novine mjese~nici dje~ji ~asopisi ostalo UKUPNO Podaci pokazuju da {kolske knji`nice raspola`u s ukupno 482 ~itaoni~ka mjesta (Tablica 2). Nadalje, oni pokazuju kako mali broj {kolskih knji`nica prima dnevne (7) i tjedne novine (23), dok najve}i broj otpada na mjese~nike (179), 66

6 L. BU^EVI]-SANVINCENTI: ^ITANJE KAO KLJU^NI ^IMBENIK RAZVOJA... dje~je ~asopise (150) i ostali tisak (123). S obzirom na broj anketiranih knji`nica, prosje~an je broj mjesta desetak stolica, {to odgovara stvarnom stanju u svim na{im {kolskim knji`nicama. Posudba. Mu{ko-`enski omjer je o~ekivan, jer svugdje, bez obzira na uzrast, osobe `enskog spola posu uju vi{e knjiga pa, prema tomu, i vi{e ~itaju (Tablica 3). Najmanja je razlika izme u dje~aka (6.043) i djevoj~ica (7.508) kod najni`eg osnovno{kolskog uzrasta. Vi{i osnovno{kolski uzrast pove}ava razliku izme u dje~aka (6.436) i djevoj~ica (9.505). Poznato je da u tom uzrastu djevoj~ice vole romanti~nije sadr`aje, povijesne, ljubavne romane, a dje~aci avanturisti~ke, kriminalisti~ke, pustolovne stripove i dr. Po~etak srednjeg obrazovanja naglo srozava posudbu kod dje~aka (2.726) u odnosu na djevojke (6.417). [to se pak ti~e nastavnog osoblja, podaci potvr uju da `ene (3.917) vi{e ~itaju od mu{karaca (1.497). Me utim, pri interpretaciji ovih pokazatelja ne smije se zanemariti ~injenica da je me u nastavni~kim osobljem manji broj mu{karaca. Naposljetku, na~injen je zbroj koji pokazuje ukupnu posudbu po spolovima: `enski spol ~itateljica i mu{ki spol ~itatelja. Statistika posudbe po strukama daje o~ekivane rezultate: najvi{e je pro~itano beletristike (45.698), zatim knjiga iz nastavni~kog fonda (35.230) i ~asopisa (4.040), dok je najmanje kori{tena referentna literatura (3.086). Tablica 3. Statistika posudbe u STATISTIKA POSUDBE U RAZRED ZNA- NOST BELE- TRISTI- KA ^ASO- PISI REFE- RENTNA ZBIRKA NASTAVNI FOND 1-4 o. {k o. {k sred. {k sred. {k NASTAVNO OSOBLJE UKUPNO ^itateljski ukusi u {kolskim knji`nicama. ^itateljski ukusi istra`ivani su na temelju popisa najposu ivanijih naslova izvan obvezne {kolske lektire koju propisuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta RH. Posebno su ispitani i ~itateljski ukusi nastavnika. Najvi{e se posu uju naslovi izvan propisane {kolske lektire, u osnovnim {kolama i dalje su naj~itaniji klasi~ni pisci (K. May, E. Kaestner, A. [enoa, Ezop), te suvremeni hrvatski autori (M. Gavran, H. Kova~evi}). Naj~itanija knjiga u Vukovarsko-srijemskoj `upaniji Glava{evi}eve su Pri~e iz Vukovara, {to ukazuje na ~injenicu da su djeca iz tog podru~ja jo{ uvijek zaokupljena ratnim doga anjima. 67

7 VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 49, 2(2006) Zanimljivost je i naj~itanija knjiga u jednoj manjoj {koli u Pribislavcu o dnevniku narkomanke. Analiza najvi{e posu ivanih naslova izvan propisane {kolske lektire u srednjim {kolama potvrdila je o~ekivanja prema kojima srednjo{kolci biraju sadr`aje primjerene njihovim interesima. To su, primjerice, Mi djeca s kolodvora ZOO Christiane F.; Na obali rijeke P. Coelha; Rose Madder S. Kinga; Miss maturalne zabave R. L. Stine itd. Naj~itanije su knjige po izboru nastavnika Da Vincijev kod D. Browna; Osjeti strah, a ipak to u~ini S. Jeffers; Bez sudbine I. Kertesza; Hiperaktivno dijete D. Kocijan-Hercigonja; djela G. Marquesa; U~ite ih da budu sretni R. A. Sulla; Vizualni likovni odgoj itd. Nastavnici biraju naslove ili po struci (psihologija, likovni odgoj) ili po manjinskoj pripadnosti (Ma ari ~itaju Kertesza) ili po trenutnoj popularnosti naslova (Da Vincijev kod) Rasprava Analiza prvih pokazatelja istra`ivanja ~itateljskih ukusa otvara brojna pitanja funkcioniranja {kolskih knji`nica, na koja je mogu}e odgovoriti, ali i djelovati tek sustavnijim i dugotrajnijim istra`ivanjem znatno slo`enijih, kako kvantitativnih tako i kvalitativnih pokazatelja. U ovom je istra`ivanju tek nazna~en problem vo enja statisti~kih podataka. Pri obradi pristiglih anketnih upitnika uo~eno je da neki knji`ni~ari ne znaju voditi statisti~ke podatke, pogotovo kod kori{tenja periodike. Daljnje bavljenje ovom tematikom neizbje`no nas vodi utvr ivanju kvalitetnijeg aspekta toga fenomena (npr., pobolj{ati, odnosno zapo~eti vo enje statisti~kih podataka). To otvara pitanje poja~anog djelovanja mati~nih slu`bi u savjetodavnom i odgojno-obrazovnom djelovanju u osnovnom i srednjo{kolskom knji`ni~arstvu. Drugo je va`no pitanje koje su karakteristi~ne zna~ajke postoje}eg sustava i kakve su promjene potrebne u tom podru~ju da bi se osiguralo u~inkovito funkcioniranje sustava {kolskog knji`ni~arstva u ovom segmentu. Budu}im smjernicama trebale bi se utvrditi knji`ni~areve kompetencije za kvalitetno promicanje pismenosti i ~itanja poznavanje predmeta u odabiru vrijedne knji`evno-umjetni~ke i estetske knjige, metodi~ka, pedago{ka i psiholo{ka osposobljenost, razvijene socijalne vje{tine, spremnost za promjene, {to upu}uje na prihva}anje cjelo`ivotnog u~enja kao na~ela `ivljenja. Isto tako, potrebno je osigurati institucionalnu podr{ku {kolskim knji`nicama od nacionalne do mjesne razine. Osobito je va`na financijska podr{ka u nabavi knjiga koja mora biti stalna, a otpisi se moraju provoditi po standardima kako bi se osloba ao prostor za nove naslove. Nabava je, naime, pogotovo beletristi~kih fondova koji nisu obvezna {kolska lektira, utvr ena i ograni~ena financijskom mogu}no{}u odnosno nemogu}no{}u, prostornim smje{tajem odnosno nedostatkom prostora; fondovi su ve}inom zastarjeli i neaktualni; odabir naj~itanijih knjiga odre en je knji`ni~arevim izborom pri nabavi (to su ve}inom popularni naslovi propagirani u sredstvima javnog priop}a- 68

8 L. BU^EVI]-SANVINCENTI: ^ITANJE KAO KLJU^NI ^IMBENIK RAZVOJA... vanja ili ponudom trgova~kih putnika, umjesto desiderata kao vodilje u nabavi novih naslova). 4 Zaklju~ak U okviru cjelokupne strategije kulturnoga razvitka Republike Hrvatske, koja je izra ena godine, uo~ava se {to sve mogu u~initi knji`nice svojim djelovanjem na samom po~etku 21. stolje}a. Narodne i {kolske knji`nice, pripremaju}i se za ulazak u Europsku uniju, razvijaju suradnju, razmjenu i kulturni dijalog u globalizacijskom procesu; {ire svoje mre`e i mre`e suradnje u zemlji i svijetu dosezanjem standarda opremljenosti i zakonodavne podr{ke; vra}aju knjizi i ~itanju status u dru{tvu; bivaju dvosmjernim provodnikom u razmjeni kulturnih dobara; posreduju kod uklju~ivanja gra ana u procese demokratizacije i dono{enja odluka. Na tom su tragu i aktivnosti Radne grupe za ~itanje, ~iji je krajnji cilj unaprijediti usluge narodnih i {kolskih knji`nica. LITERATURA CULTURE Dostupno na: IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za {kolske knji`nice. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, IRA: International Reading Associaton. Dostupno na: Key Data on Education in Europe European Commission citirano: Dostupno na: Kre}e program Hrvatska bez nepismenosti. Dostupno na: kv264/nepismeni.html NAPLE : National Authorities on Public Libraries in Europe. Dostupno na: naple.info Narodna knji`nica : IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za razvoj slu`bi i usluga / priredila radna skupina Sekcije za narodne knji`nice na ~elu s Philipom Gillom. Zagreb : Hrvatsko knji`ni~arsko dru{tvo, OECD/PISA. Dostupno na: Priop}enje Dr`avnog zavoda za statistiku (2002). Dostupno na: hrv/2002/8-3-1h2002.htm PULMAN. Dostupno na: UN Literacy Decade. Dostupno na: 69