PRIMJENA ANTROPOMETRIJSKIH STANDARDA SZO-a U HRVATSKOJ

Transcription

1 Paediatr Croat 2008; 52 (Supl 1): Pregled Review PRIMJENA ANTROPOMETRIJSKIH STANDARDA SZO-a U HRVATSKOJ JOSIP GRGURIĆ* Svjetska zdravstvena organizacija je tijekom i godine objavila nove antropometrijske standarde za djecu do 5 godine života te ih je preporučila za upotrebu svojim članicama. Standardne krivulje SZO-a uveli smo u novo izdanje Zdravstvene knjižice djeteta predškolske dobi, time Hrvatska pristupa njihovoj primjeni, dok će se za djecu školske dobi i dalje upotrebljavati nacionalne referentne vrijednosti. Opširniji pregled krivulja rasta SZO-a može se dobiti na mrežnim stranicama SZO-a: who.int/childgrowth/en Deskriptori: RAST I RAZVOJ, ANTROPOMETRIJSKE KRIVULJE, STANDARDI I REFERENTNE VRIJEDNOSTI UVOD Praćenje rasta i razvoja djece najbolji je način utvrđivanja kvalitete zdravlja djece i potrebe preventivnog djelovanja na individualnoj i populacijskoj razini. Ocjena rasta i razvoja djece prvenstveno je u nadležnosti liječnika primarne zdravstvene zaštite, a temelji se na antropometrijskim mjerenjima i kliničkoj procjeni. Stoga, sistematsko longitudinalno praćenje rasta i razvoja i njegova evidencija u praktičnoj medicinskoj dokumentaciji (Zdravstvena knjižica djeteta) postaje obvezatno u medicinskoj skrbi djeteta, da bi se moglo pravovremeno uočiti odstupanje od normale i adekvatno intervenirati (1). U praćenju rasta i razvoja od izuzetnog su značaja antropometrijske krivulje rasta, nezaobilazni "alati" u utvrđivanju da li se neko dijete "normalno" razvija ili bilježi odstupanja u rastu. Kako je Svjetska zdravstvena organizacija tijekom i godine objavila atropometrijske standarde i preporučila ih za upotrebu svojim članicama, mi u Hrvatskoj smo pristupili njihovom uvođenju u praksu, pa se u tom *Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za praćenje rasta i razvoja djece predškolske dobi Klinika za dječje bolesti Zagreb Adresa za dopisivanje: Prof. dr. sc. Josip Grgurić Klinika za dječje bolesti Zagreb Zagreb, Klaićeva smislu uključila i Proljetna pedijatrijska škola. Prikaz načina dobivanja novih standarda SZO-a, prezentirat će izvorno voditeljica tog projekta Mercedes de Onis (2, 3). Valja naglasiti da nas od prvih pokušaja antropometrijskog mjerenja i praćenja rasta djece dijeli više od dva stoljeća. Najstarija longitudinalna studije o djeci je Montbeillardova iz godine kojom je registrirao krivulje rasta svog sina od njegovog rođenja do 18. godine mjereći ga svakih šest mjeseci. Te je podatke godine objavio Buffon. Rast većeg broja ispitanika proučavao je godine Quetelet. On je u medicinu uveo pojam antropometrija. Otprilike u to vrijeme (1852. g.) Guillot je preporučio periodično vaganje dojenčadi i djece radi utvrđivanja općeg zdravlja. Time je utvrdio visoku vrijednost prirodnog načina prehrane. Nakon toga, studije o tom problemu sve su brojnije. Godine Bowditch je u Americi tisućama osoba studirao visinu i težinu u odnosu prema nacionalnosti, socijalnom porijeklu i spolu. U Njemačkoj je Camerer oko godine studirao energetske potrebe od rođenja do odraslog doba. Boas utvrđuje varijacije u rastu i razvoju pojedinca i grupe. Mnogobrojne publikacije iza toga naglašavaju važnost rasta i razvoja na opće zdravlje djece. Od tada imamo nastojanja da se izrade odgovarajuće krivulje koje će reprezentirati rast neke populacijske skupine (4). Slijedom takvog razmišljanja pokušale su se napraviti krivulje rasta na nacionalnom planu te tzv. univerzalne krivulje rasta. Taj proces posebno se uvodi u drugoj polovici prošlog stoljeća. U tom smislu posebno mjesto zauzimaju krivulje rasta razvijene u američkom Nacionalnom centru za zdravstvenu statistiku (NCHS) iz godine koje su preporučene za široku uporabu od strane Svjetske zdravstvene organizacije kao međunarodne referentne krivulje rasta za djecu tijekom prvih 5 godina života (5-7). Od tih su krivulja one za djecu od rođenja do 2. godine života dizajnirane na temelju dobro uhranjene, zdrave djece, isključivo bjelačkog porijekla s malog područja u SAD-u hranjene uglavnom umjetnom prehranom. Kasnije najčešće spominjane zamjerke tim krivuljama su bile ograničenost uzorka djece samo na bijelu rasu iz SAD-a, uz to primjedbe su bile i na razmak između pojedinih mjerenja, jer interval od 3 mjeseca se ocijenilo kao predugo vremensko razdoblje u kojima su se uzimala antropometrijska mjerenja, a statističke metode dostupne u to vrijeme su označene kao neadekvatne za pravilan opis obrasca i varijabilnosti normalnog rasta (8-10).

2 PRIMJENA NOVIH STANDARDA RASTA SZO-a Krivulje su potom revidirane od strane NCHS/CDC (National Center for Health Statistics/Center for Disease Control and Prevention) godine (11, 12). Napravljene su na temelju povoljnijeg mješovitog uzorka dojene i nedojene djece, a uzorak djece je bio rasno i etnički raznolikiji od onog u prošlim krivuljama. Proširene su centilne granice na 3% do 97% (prije 5%-95%), raspon godina je povećan na 2-20 (uz odvojene krivulje rasta 0-36 mjeseci života), jasno su razgraničeni centimetri od inča te kilogrami od funta, a također su dizajnirane i nove krivulje indeksa tjelesne maseza-dob (13, 14). U uvodnom referatu naglašen je razlog i značaj praćenja rasta i razvoja djeca te originalnost u novom pristupu stvaranja antropometrijskih standarda koje predlaže Svjetska zdravstvena organizacija. Važno je i ovom prilikom naglasiti razliku između "standardnih krivulja" i "referentnih krivulja". Dok "standard" opisuje kako bi djeca trebala rasti odnosno postizanje maksimalnog genetskog potencijala u optimalnim okolišnim uvjetima, "referenca" opisuje rast određenih dobnih skupina djece koja žive na određenom prostoru o određenom vremenu pa prema tome te vrijednosti ne moraju nužno opisivati "optimalan" rast. U praksi se često referentne vrijednosti podrazumijevaju standardima, što nije točno. Referentne se vrijednosti mogu koristiti u komparativne svrhe, ali ne i za ocjenjivanje npr. javno zdravstvenih aktivnosti (15). Ideja za stvaranje novih krivulja rasta počela je početkom ih kada je Radna grupa za praćenje rasta djece SZO-a na temelju podataka iz literature i vlastitih istraživanja ocijenila da postojeće krivulje ne prezentiraju pravilno rast djece u ranom djetinjstvu, ponajprije zbog manjkave metodologije izrade krivulja te drugačijeg obrasca rasta dojene djece hranjene formulom i dojene djece (16). U travnju godine Svjetska zdravstvena organizacija objavila je prve rezultate: duljina/visina-za-dob, masa-za-dob, masa-za-duljinu ( cm), masa-za-visinu ( cm), indeks Slika 1. Tjelesna masa, duljina i opseg glave za dob za dječake od rođenja do 2. godine (percentile) Figure 1 Weight, length and head circumference for age percentiles: boys, birth to 2 yr tjelesne mase-za-dob, a u travnju godine drugi set podataka: opseg-glave-za-dob, opseg nadlaktice-za-dob, supskalpularni kožni nabor-za-dob, kožni nabor tricepsa-za-dob te miljokazi motoričkog razvoja (33). Praktično, za navedene antropometrijske pokazatelje dizajnirane su percentilne krivulje s naznačenim sljedećim percentilama: 3, 15, 50, 85, 97, te krivulje z-vrijednosti (standard deviation score) od -3 do +3. Z-krivulje predstavljaju broj standardnih devijacija udaljenih od medijana populacije normalne distribucije. Na primjeru krivulje tjelesne mase-za-duljinu/visinu granica z-vrijednosti od -2 predstavlja pothranjenost, a -3 jaku pothranjenost, dok krivulja z-vrijednosti +1 označava rizik od preuhranjenosti, +2 preuhranjenost, odnosno prekomjernu tjelesnu masu, a krivulja z-vrijednosti +3 označava pretilost (17). 19

3 Tijekom i godine očekuje se još objava podataka brzine rasta za masu, duljinu i opseg glave. Standardi brzine, odnosno dinamike rasta navedenih antropometrijskih parametara omogućit će rano prepoznavanje i pravovremenu intervenciju kod djece koja imaju tendenciju razvoja većih odstupanja tjelesne mase, visine i opsega glave. Podaci dinamike rasta opsega nadlaktice i supskapularnog nabora služit će samo u znanstvene svrhe. USPOREDBE U PRAĆENJU RASTA STANDARDNIM I REFERENTNIM KRIVULJAMA Uspoređujući percentilne krivulje SZO-a s krivuljama NCHS/CDC iz g. dolazi se do zaključka da su razlike najuočljivije u 1. godini života. Tijekom prvih 6 mjeseci života nove krivulje SZO-a za težinu su više od krivulja CDC-a za 0,4 standardne devijacije (SD), a tijekom sljedećih 6 mjeseci su niže (-0,6 SD), što se objašnjava činjenicom da je u drugoj polovici 1. godine života rast u najvećoj mjeri uvjetovan vrstom i količinom nadohrane. Tijekom druge godine života percentilne krivulje SZO-a za težinu su niže od CDC krivulja za 0,6 SD jer je većina djece iz uzorka SZO-a bila dojena i u 2. godini života. Tijekom godine percentilne krivulje SZO-a i CDC-a za težinu su slične. Percentilne krivulje SZO-a indeksa tjelesne mase-za-dob su konzistentno niže od dosadašnjih krivulja (18). Iz svega proizlazi da će se s uporabom novih krivulja SZO (u usporedbi sa starim krivuljama) zbog specifičnog obrasca rasta dojene dojenčadi, znatno češće dijagnosticirati pothranjenost tijekom prvih 6 mjeseci, a rjeđe nakon tog perioda. Nadalje, uporaba novih standarda će rezultirati većom prevalencijom preuhranjenosti koja će ovisiti o dobi, spolu i nutritivnom statusu indeks-populacije. Kako su djeca iz studije SZO-a nešto viša od djece na kojima su temeljene stare krivulje, prema novim krivuljama SZO-a češće će se dijagnosticirati smanjeni rast (19). VAŽNOST PRAVILNOG MJERENJA Rečeno je da su nam antropometrijske mjere glavni pokazatelji rasta djece. Upravo zbog toga važno je mjerenje Slika 2. Tjelesna masa, duljina i opseg glave za dob za djevojčice od rođenja do 2. godine (percentile) Figure 2 Weight, length and head circumference for age percentiles: girls, birth to 2 yr izvesti vrlo precizno poštujući određene standarde kod mjerenja. Naime, prilikom ispitivanja i dobivanja standardnih krivulja rasta trebalo je striktno provoditi odgovarajuće tehnike mjerenja. U principu bi takav način mjerenja trebalo provoditi i u svakodnevnom radu, a pogotovo kad uspoređujemo neku populaciju djece u odnosu na standardne krivulje. Zbog toga i na ovom mjestu ističemo važnost načina mjerenja koji se u svakodnevnom radu zapostavlja (20, 21). Način mjerenja tjelesne mase Prilikom vaganja upotrebljava se vaga koja bi trebala biti čvrsta, lako prenosiva i precizna (do 0,1 kg). Preporučuje se da se djeca mase do 15 kg važu na vagi do 16 kg koja ima preciznost do 20

4 točke: položaj peta, stražnjice, lopatica i stražnjeg dijela glave koji trebaju biti u kontaktu s okomitom plohom mjernog instrumenta ili zidom na kojem se nalazi metalni metar. Posebno paziti na položaj glave, koja treba biti u tzv. Frankfotovoj horizontali (zamišljena linija koja spaja zvukovod i donji rub orbite). Pomični trokut koji se nalazi na visinomjeru se čvrsto prisloni na vrh glave i očita vrijednost na metru. Mjerenje opsega glave Rast glave mjeri se frontookcipitalnim opsegom. Za mjerenje opsega glave upotrebljava se plastificirana mjerna vrpca s centimetarskom podjelom. Platnena se ne preporučuje jer se upotrebom izduži. Traka se postavi iznad obrva, oko glave iznad uški i preko okcipitalne izbočine. Pomicanjem preko stražnjeg dijela glave potrebno je pronaći mjesto najvećeg opsega glave. Mjerna traka treba biti postavljena okomito na dugu os lica i čvrsto stisnuta kako bi se komprimirala kosa i podležeća meka tkiva. Važno je naglasiti da su prilikom izvođenja mjerenja za dobivanje standardnih krivulja SZO-a 2006./2007. mjerenja na određenom lokalitetu uvijek odvojeno izvodile dvije posebno educirane osobe za studiju na standardiziranim aparatima te su nakon svakog seta mjerenja uspoređivali dobivene vrijednosti svakog parametra te su mjerenja ponavljali sve dok njihova mjerenja nisu postala manja od maksimalne dopuštene razlike (za težinu 100 g, opseg 5 mm, duljina/visina 7 mm, nabori 2 mm). Slika 3. Tjelesna masa, visina i indeks tjelesne mase za dob za dječake od 2. do 6. godine (percentile) Figure 3 Weight, stature and body mass index percentiles: boys, 2 to 6 yr 100 g. Djeca veće mase od 15 kg mogu se vagati na vagi s polugom (decimalnoj vagi). Dojenče za vrijeme vaganja treba biti golo, a veće dijete samo u gaćicama. Mjerenje tjelesne duljine/visine Visinu djeteta do navršene druge godine života nazivamo djetetovom duljinom, jer je mjerimo u ležećem položaju u tzv. koritu ili infantometru s vertikalnom pregradom za glavu i stopala. Za mjerenje djeteta u koritu potrebne su dvije osobe jedna koja fiksira glavu uz gornju pregradu i druga koja dijete s jednom rukom drži za koljena, a drugom pomiče podlogu do stopala i mjeri duljinu djeteta. Veća se djeca mjere stadiometrom. Dijete je prilikom mjerenja bez obuće, a treba paziti posebno na položaj četiri PRAĆENJE RASTA I RAZVOJA DJECE ZDRAVSTVENOM KNJIŽICOM DJETETA U zdravstvenoj zaštiti djece vrlo važno mjesto zauzimaju preventivne mjere u cilju optimalizacije rasta i razvoja djece. Zadnjih 20 godina u Hrvatskoj se pokušava implementirati novi sustav praćenja zdravstvene zaštite djece, a posebno praćenja rasta i razvoja djece. Na temelju sustavnog praćenja zdravlja djece koje se provodi u zemljama zapadnog svijeta te naših iskustava u primjeni Zdravstvene knjižice djeteta, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi uvelo je Zdravstvenu knjižicu za svu djecu od rođenja do puno- 21

5 na kojoj je u ime Ministarstva zdravstva bila prisutna i predstavnica iz tima Referentnog centra Ministarstva zdravstva za praćenje rasta i razvoja predškolskog djeteta, a naš je predstavnik također sudjelovao na Svjetskom kongresu pedijatara u Ateni gdje su predstavljene nove standardne krivulje rasta. Tada je dogovorena i pomoć predstavnika Svjetske zdravstvene organizacije u implementaciji novih standardnih krivulja rasta u Hrvatskoj, prije svega za uvođenje standarda za predškolsku dob. Kako se u Hrvatskoj uvodi Zdravstvena knjižica za praćenje rasta djece, predstavnici Hrvatske su predložili da se prvo u Zdravstvenu knjižicu uvedu nove standardne antropometrijske krivulje. S obzirom da su standardi SZO-a izrađeni za djecu od rođenja do 5. godine, a hrvatska zdravstvena knjižica predškolskog djeteta prati dijete i u 6. godini, to su statistički stručnjaci SZO-a na temelju standardnih krivulja interpolirali krivulju i za 6. godinu za potrebe Knjižice u Hrvatskoj. Tako da je Ured SZO-a izradio za Hrvatsku slijedeće krivulje za djecu do 6. godina, koje se nalaze u privitku Zdravstvene knjižice djeteta. Izrađene su krivulje u percentilnim vrijednostima jer se taj oblik u nas više-manje udomaćio. U prilogu ovog teksta dajemo standardne krivulje rasta djece koje se nalaze u Zdravstvenoj knjižici djeteta redom: Tjelesna masa, duljina i opseg glave za dob za dječake od rođenja do 2. godine (percentile) Slika 4. Tjelesna masa, visina i indeks tjelesne mase za dob za djevojčice od 2. do 6. godine (percentile) Figure 4 Weight, stature and body mass index percentiles: girls, 2 to 6 yr ljetnosti. Pravilnikom je Ministar zdravstva obligirao sve zdravstvene djelatnike koji rade u zdravstvenoj zaštiti djece da je ispunjavaju (1). Valja naglasiti da je Zdravstvena knjižica prihvaćena kao obveza u Nacionalnom planu aktivnosti za prava i interese djece od kojeg je usvojila Vlada RH na svojoj sjednici od 20. ožujka godine (22-24). O važnosti i rezultatima naših istraživanja s primjenom Zdravstvene knjižice izvještavali smo na mnogim pedijatrijskim skupovima pa i na prošlogodišnjoj Proljetnoj pedijatrijskoj školi (25-27). Na Školi je naglasak stavljen na nove antropometrijske standarde koje je uvela i preporučila Svjetska zdravstvena organizacija. U tom je smislu Ured SZO-a za Europu organizirao i konferenciju u ožujku godine u talijanskom Brindisiju Tjelesna masa, duljina i opseg glave za dob za djevojčice od rođenja do 2. godine (percentile) Tjelesna masa, visina i indeks tjelesne mase za dob za dječake od 2. do 6. godine (percentile) Tjelesna masa, visina i indeks tjelesne mase za dob za djevojčice od 2. do 6. godine (percentile) Na navedenom Kongresu u Ateni predstavljen je i računalni program za antropometrijsko praćenje djece koji se jednostavno može aplicirati na osobno računalo ili mobilni uređaj. U njega se unose osobni i antropometrijski podaci za svako pojedino dijete nakon čega program izračunava trenutnu percentilnu ili 22

6 z-vrijednost prema novim standardima rasta za svaki pojedini parametar. Program je posebno zanimljiv pedijatrima na primarnoj razini za praćenje rasta i razvoja djeteta kao pojedinca te kao i na razini cijele populacije djece u skrbi (28). Za školsku djecu izrađene su krivulje na temelju referentnih vrijednosti, koja se mogu naći na mrežnim stranicama SZOa. POVEZANOST SOMATSKOG RASTA I MOTORIČKOG RAZVOJA Dodatni novitet u ovom opsežnom antropometrijskom istraživanju jest uvođenje prozora dostignuća za 6 ključnih miljokaza u motoričkom razvoju koji pružaju jedinstvenu vezu somatskog rasta i motoričkog razvoja (29, 30). Prema poznatim podacima, studija SZO-a je prva longitudinalna studija koja je prema standardiziranom protokolu opisala razvoj grube motorike u multicentričnom i multietničkom uzorku zdrave djece koja žive u povoljnim okolišnim i ekonomskim uvjetima. U studiji su bilježeni "prozori dostignuća" odnosno vremenski period u kojem djeca iz studije svladavaju 6 motoričkih vještina. Sjedenje bez potpore, stajanje uz pomoć, puzanje u položaju šake-koljena, hodanje uz pomoć, samostalno stajanje, te samostalno hodanje. Spomenute motoričke vještine su bazične za postizanje uspravnog stava i kretanja, a ujedno su jednostavne za ocjenu. Kao što je rečeno, u Hrvatskoj se uvodi Zdravstvena knjižica djeteta za praćenje cjelovitog i longitudinalnog praćenja rasta i razvoja djece s posebnim naglaskom na neuromotorički razvoj pa zato i nismo uveli praćenje u obliku "prozora dostignuća" (31-34). ZAKLJUČAK Svjetska zdravstvena organizacija uvela je nove antropometrijske standarde za praćenje rasta djece od rođenja do 5. godina života uz optimalne uvjete okoline i namijenjeni su svoj djeci, bez obzira na geografsko ili etničko porijeklo. Preporuka je da novi standardi rasta SZO-a u praksi zamijene NCHS/SZO i NCHS/ CDC međunarodne krivulje rasta za dojenčad i djecu do 5. godine života. Kako hrvatska zdravstvena knjižica predškolskog djeteta prati dijete i u 6. godini, to su statistički stručnjaci SZO-a na temelju standardnih krivulja interpolirali krivulju i za 6. godinu za potrebe novog izdanja Zdravstvene knjižice u Hrvatskoj. Za školsku djecu upotrebljavat će se i dalje krivulje s referentnim vrijednostima koje se mogu naći na mrežnim stranicama SZO-a. LITERATURA 1. Grgurić J, Zakanj Z. Priručnik za praćenje rasta i razvoja djece predškolske djece Zagreb, Narodne novine, Garza C, DeOnis M. Symposium: A New 21st Century International Growth Standard for Infants and Young Children. Introduction. J. Nutr 2007; 137: Garza C, de Onis M. Rationale for a new international growth reference. Food and Nutrition Bulletin 2004; 25 (1): Švel I, Grgurić J. Zdravstvena zaštita djece. Zagreb, Školska knjiga Physical status: the use and interpretation of anthropometry. Report of a WHO Expert Committee. WHO Technical Series No 854. Geneva. World Health Organization Kuczmarski RJ, Ogden CL, Grummer-Strawn LM, Flefal KM, Guo SS, Wel R, Mel Z, Curtin LR, Roche AF, Johnson CL. CDC Growth Charts. URL, 7. Anonymus. CDC Growth Charts: United States. URL http// 8. WHO Working Group on Infant Growth. An evaluation of infant growth. Geneva. World Health Organization Victoria CG, Morris SS, Barros FC, de Onis M, Yip R. The NCHS reference and growth of breast and bottle-fed infants. J Nutr 1998; 128 (7): Dewey KG, Peerson JM, Brown KH, Krebs NF, Michaelsen KF, Persson LA, Salmenpera I, Wichhead RG, Yeung DI. The World Health Organization. Working Group on Infant Growth. Growth of breasted infant deviates from current reference data. A pooled analysis of US, Canadian and European data sets Pediatrics 1995; 96 (3): Hamill PVV, Drizd TA, Johnson CL, Reed RB, Roche AF, Moore WM. Phyisical growth. National Center for Health Statistics percentiles. Am. J. Clin. Nutr 1979; 32: Dibley MJ, Goldsby JB, Staching NW, Trowbridge FL. Development of normalized curves for the international growth reference: historical and technical considerations Am. J Clin Nutr 1987; 46: The WHO Multicentre Growth Reference Study: Planing, Study, Design and Metodology. Food and Nutrition Bulletin 2004; 25 (1): WHO, URL; http // childgrowth/en 15. WHO Child Growth Standards. Training Course on Child Growth Assesment. WHO Geneve de Onis M, Garza C, Onyango AW, Borghi E. Comparison of the WHO Child Growth Standards and the CDC 2000 Growth Chards J. Nutr 2007; 137: Onyango AW, De Onis M, Caroli M, Shah U, Sguassero Y, Redondo N, Carroli B. Field- Testing the WHO Child Growth Standard sin Four Countries J. Nutr. 2007; 137: Zigler E. Growth Curves: Do the new WHO standards differ from existing references? Satelite Symposium: Nurition for Optimal Growth and Health in Infancy. 25th International Congress of Paediatrics in Athens 27th Aug WHO Expert Comittee, The use and Interpretation of Atropomettry,WHO Tech Rep. Ser 1995; WHO working group on infant growth. An evaluation of infant growth. The use and interpretation of antropometry in infants. Bulletin of the WHO 1995; 73: Grgurić J, Batinica M, Nenadić N. Praćenje somatskog rasta i stanja uhranjenosti djece predškolske dobi. Zbornik radova poslijediplomskog tečaja "Rast i razvoj djece u RH" 10 i 11 ožujka Grgurić J, Zakanj Z. Longitudinalno praćenje rasta i razvoja djece u Hrvatskoj primjenom Zdravstvene knjižice djeteta. Paediatria Croat 2000; 44 (supl 3): Pravilnik o primjeni Zdravstvene knjižice djeteta. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Zagreb, Narodne novine, Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od , Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, Narodne novine Grgurić J. Obvezni oblik praćenja rasta i razvoja djeteta Zdravstvenom knjižicom djeteta Paediatr Croat. 2007; 51 (supl 1): Grgurić J, Zakanj Z. Zdravstvena knjižica djeteta u praćenju rasta i razvoja djeteta. Medix 2004; 10 (supl 2): Zakanj Z, Grgurić J. Zdrastvena knjižica djeteta u praćenju rasta i razvoja djece. Dijete i društvo 2002; 3-4: WHO Software for assesing growth and development of the world's children. WHO Anthro for Mobile Device

7 29. WHO, WHO Motor Development study Windows of achivment for six gross motor development milestones. Acta Pediatrica 2006; 450: Wijnhoven T, de Onis M, Onyango AW et al. Assesment of gross motor development in the WHO Multicentre Growth Reference Study. Food and Nutrition 2004; 25 (1): Mejaški-Bošnjak V. Rani neurološki razvoj djeteta. Medix 2004; 10 (supl 2): Grgurić J. Zdravstvena knjižica djeteta u praćenju djece s neurorizikom. Gynecol Perinatol 2004; 12 (4). 33. Zakanj Z. Značaj perinatalnih čimbenika u Zdravstvenoj knjižici djeteta. Zbornik radova poslijediplomskog tečaja "Rast i razvoj djece u RH", Zagreb 30. i 31. ožujka Mejaški-Bošnjak V, Benjak V. Prijedlog praćenja neurorizične djece. Gynecol Perinatol 2004; 13 (4): Summary APPLICATION OF THE NEW WHO CHILD GROWTH STANDARDS IN CROATIA J. Grgurić The World Health Organization published new growth standards for children from birth to 5 years in 2006 and and has recommended their application to its member states. New WHO child growth standards are introduced to the new edition of the Croatian Child Growth Card for Preschool Children, while growth of school-aged children will be monitored by the national reference charts. Internet site for detailed overview and downloads of the WHO child growth standards: Descriptors: GROWTH AND DEVELOPMENT, GROWTH CHARTS, STANDARD AND REFERENCE VALUES 24