'rivatizaaia rate .., A~NJI NA~EDAK VOJAJSF-~ Zapovj~dni broci\5lavuijc _., AKO NE S~DJELUJES NE MOZES N~ POBIJEDITI '\,,. \ \

Transcription

1 BESPLATNI PRIMJERAK.., AKO NE S~DJELUJES NE MOZES N~ POBIJEDITI Telekomunikacije i m~diji - preraspodiela uloga i viseprotezna strategija _.,,. OSVRT 'rivatizaaia rate A~NJI NA~EDAK VOJAJSF-~ ' Zapovj~dni broci\5lavuijc I") 0 0 o, 0 ~ ' \ ' '\ \ ~ ' \ '~ 0 \ ' \ ',\ '" I") '\ \. I") ' '.... \ \ \ I'- I'- \ '\,,. \ ' ~ / '

2

3 PAUBENAMOC TOP KALIBRA 125mm S GLATKOM CUEVI BORBENA SPOSOBNOST KOMPJUTORIZIRANI SUSTAV NADZORA PAUBE POKRETUIVOST MOTOR SNAGE 1000 KS SPOSOBNOST PREZIVUAVANJA VISOK STUPANJ BALISTICKE ZASTITE SUSTAV ZASTITE POSADE Stanciceva 4, Zagreb tel , fax REPUBLIKA HRVATSKA

4 S A D R Z R J BROJ 39. GODINA VIII. rujan GEOSTRATEGIJSKA VAZNOST EUROAZIJE (II. dio) Sukob Zapada i islama 48 DALJNJI NAPREDAK RAZVOJA JSF-a U protekloj godini u sklopu razvoja novog americkog borbenog zrakoplova JSF (Joint Strike Fighter, o kojem je vec bilo rijeci na stranicama Hrvatskog vojnika) doslo je do vaznih novina, koje ce biti iznesene u ovom clanku 66 ZAPOVJEDNI BROD SLAVUTIC U Splitu je pocetkom srpnja boravio zapovjedni brod Ukrajinske ratne mornarice Slavutic sto je ujedno bio i prvi posjet ratnog broda neke zemlje koja nije clanica NATO saveza HRM-u HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

5 HRVATSKI V&JNIK Nakladnik: Ministarslvo obrane Republike Hrvatske Glavni i odgovorni urednik general bojnik Ivan Tolj Zamjenik glavnog i odgovornog urednika brigadir Miro Kokic lzvrsni urednik satnik Dejan Frigelj Urednicki kolegij: Vojna tehnika satnik Tihomir Bajtek Ratno zrakoplovstvo, Osvrt notporucnik Robert Barie Ratna mornarica porucnik Dario Vuljanic Vojni suradnici pukovnik dr. Dinko Mikulic, dipl. ing. pukovnik J. Martincevic-Mikic, dipl. ing. bojnik mr. Mirko Kukolj, dipl. ing. bojnik Damir Galesic, dipl. ing. bojnik Berislav Sipicki, prof. porucnik Ivana Aropovic, B. of Arts (Ee. i Fr.) Dr. Vladimir Pasagic, dipl. ing. Dr. Dubravko Risovic, dipl. ing. Dr. Zvonimir Freivogel Mislav Brlic, dipl. ing. Dario Borbolic, dipl. ing. Josip Pajk, dipl. ing. Viii Kezic, dipl. ing. Iva Stipetic, dipl. ing. Dorko Bandula, dipl. ing. Klaudije Rodonovic Boris Svel Graficka redakcija Hrvoje Brekalo, dipl. ing. Zvonimir Frank Ante Perkovic notporucnik Devor Kirin zastavnik Tomislav Brandt 6 l GOJKO SUSAK - Velebni prilog uskrsu domovine (4) Prave odluke u pravo vrfjeme 9 l Geostrategijska vamost Euroazije (II. dio) Sukob Zapada i islama Dubravko T rstenjak, Darko Bandula 22! Na vrhu piramide Tamo gdje stoluje mocnik svfjeta Matija lvenk: 32 l Ako ne sudjelujes ne mozes ni pobijediti Telekomunikacfje i medfji - preraspodjela uloga i viseprotetna strategfja Iva Siipeiic 3 9! T elemedicina i cjeloviti sustav zdravstvene skrbi Iva Stipetic, OSVRT 44 l Privatizacija rata Dario Barbalic RA TNO ZRAKOPLOVSTVO 48! Datinji napredak razvoja JSF-a Klaudfje Radanovic 56! Teska strojnica Gecal 50 (GAU-19/A) Velimir Sevreiic RA TNA MORNARICA 66! lzvanobalna ophodna plovila (OPV) Boris Svel 7 6! Zapovjedni brod Slavutic Dario Vuffanic VOJNA POVIJEST 82! Hrvatska vojska kroz povijest (XXXI. dio) Dubrovacko brodovye na svim morima svfjeta Velimir Vuksic, Darko Bandula Marketing Sonja Juricon, dipl. oecc Kompjutorski prijelom i priprema HRVATSKA VOJNA GLASILA Tisak Hrvatska tiskara d.d., Zagreb Naslov urednistva Zvonimirova 12, Zagreb, Republika Hrvatska Brzoglasi 385 1/ Dalekoumnoiivac (fax) 385 1/ , Marketing tel: 385 1/ fax: 385 1/ Rukopise, fotografije i ostalo tvarivo ne vrocorno Copyright HRVATSKI VOJNIK, RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

6 GOJKO SUSAK - Velebni prilog uskrsu domovine (4) PRAVE ODLUKE U PRAVO VRIJEME sovored o danima stvaranja Hrvatske i njezine oruzane sile te svom udjelu u tome, susax je jednom prigodom rekao. "Mi smo znali sto hocerno, a mnogi to nisu shvatili. Na tom uspjehu najprije treba cestitati hrvatskome narodu, a onda nasem vodstvu, u prvom redu Predsjedniku Tuc1manu, koji je imao viziju i znanje, ali iznad svega odlucnost da donese prave odluke u pravo vrijeme" U pravo se o tome radi, o pravim odlukama u pravo vrijeme. Ministar Susak u svojoj bogatoj politic"koj karijeri mnogo je takvih donio. No, o tome nerado govori, tako da je medu novinarima ministar Susak vec proglasen najsutljivijim ministrom. Tvrdnje zlobnika kako suti jer nema sto red rjecito je demantirao kada je trebalo braneci u svijetu hrvatske interese i pojasnjavajuci razloge nekih poteza hrvatskog vodstva, kao npr. u sluc"aju operacija Bljesak i Oluja. "Da sam pric"ao o svojim zaslugama" - rekao je jednom Susak - "nikad ne bih napravio posao. Ovaj resor sto manje prica, to vise napravi". Praktic"ki dovrsivsi zadacu - zemlja je oslobodena, pred Hrvatsku vojsku i njezina ministra stavljena je sljedeca zadaca hrvatsku Oruzanu silu treba tako organizirati da osigura opstojnost Hrvatske i da svojim ustrojem otvori vrata vojnim integracijama koje su hrvatski strateski interes. Najprije prikljuc"enje Partnerstvu za mir, a potom i punopravnom c"lanstvu u NATO-u. Kako je tu zadacu Susak proveo? Ponovno pusta da drugi O tome govore. I to tko? Ni vise ni manje nego ministar obrane SAD-a Perry, koji je Suska nekoliko puta primio ne samo kao ravnopravnog kolegu nego kao prijatelja, s osobitim postovaniem. Nekompetentnog ministra, nedosljednog politicara, opasnog c"ovjeka, potencijalnog kandidata za Haag, kako se ministra Suska cesto c"astilo kod kuce, a katkad i u inozemstvu, ne bi doc"ekivala pocasna postrojba americ"kih marinaca, ne bi mu bila otvorena tajna vrata Pentagona, ne bi sudjelovao u zajednickom planiranju buducih poteza i akcija. Tim c"inom i Perry i SAD rekle su sto misle ne samo o Susku nego i o napadima na njega. Jer nitko ne maze red da Amerikanci nisu dobro informirani. Sacuvali Hrvatsku Vojska se po ratnoj logici ne bi trebala povladti kad DI HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

7 pobjeduje. Mi smo se igrali rnacke i misa. Mogli smo u zapadnoj Slavoniji imati akciju, testirati njihov "zivcani sustav". Ali ako mi jugogenerali zaprijete da ce razoriti Pulu, Rijeku i Split zato sto sam zauzeo Kusonje, a ja znam da oni to mogu, tada cu ja narediti svojoj vojsci: "Stani na Kusonjama". Sacuvali smo Pulu, Rijeku i Split bez ispaljenog naboja. Delbianco tvrdi da je on za to zasluzan. Neka uzme slavu, nema veze tko je zasluzan, glavno je da smo sacuvali gradove. Trebalo je u tom ludilu donositi odluke. Ne cu tvrditi da su sve bile ispravne. Danas, nakon svega, bilo bi tesko motivirati ljude na obranu. Kad smo stali tu gdje jesmo, jos uvijek smo mogli samo mahati njihovim zrakoplovima, i od njih 400 tek pokoji pogoditi. U upotrebi su imali 4000 tankova. Da ne govorim o topovima, brodovima, strjeljivu... Mi smo tigra vukli za rep i rezali koliko smo mogli, ali nikad do te mjere da se on stvarno drzne. Cak ni danas, kad se doista imamo cime suprotstaviti, nitko ne bi donio odluku o totalnom ratu. Cijeli smo rat pokusali izbjed rat. Apsurdno, zar ne? Ni toga nema u zamisljenoj vojnoj doktrini. Danas ne bih nista, kad gledam unatrag, mijenjao u taktici. Bilo je neuspjesnih akcija i na Pokupskom i u Posavini. Ali strateske odluke ne bih mijenjao ni danas. Onaj tko je vidio pokolj u Uzdolu, jasno je da ne ce vjerovati u mogucnosti suzivota. Danas taktika "Ne provociraj", "Ne uzvracaj" vise ne vrijedi. Vise nismo u poziciji u kojoj smo bili na pocetku rata. Danas za nekoliko sati mozemo stici u Knin. Od mod, smjeti i htjeti najvaznije je mod, a 91. to nismo mogli. Kad oslobodimo okupirana podruqa, vojni ustroj u cijeloj Hrvatskoj bit ce isti. Postoji mogucnost da u dva kotara, Glini i Kninu i bude nesto drukdji, ali ne dolazi u pitan]e kontrola granica, to je u ovlasti drzave. Drukciie znad da tamo ne cemo imati ni jednu vojarnu vojske. Za Hercegovce nije izgubljen san da Hercegovina bude sastavni dio Hrvatske, to smo uvijek i bili, jer nama formalna granica nikada nije nista znadla Kafu da sam drugi coviek u drzavi. Po cernu sam ja drugi fovjek? Ni jednim potezom nikad se nisam postavio na tu poziciju. Ja sam stitio autoritet ministra obrane i to cu ciniti i dalje. Ali na poziv svakoga potpredsjednika i premijera u Vladi, a posebno predsjednika drzave, spreman sam ponijeti odgovornost. Jer njima sam odgovoran. Nikada nisam izdao ni jednu zapovijed koja bi bila u suprotnosti s odlukama onih "iznad mene!" U biografiji nije nebitan podatak da je upravo Gojko Susak, kada je sadasnji Predsjednik dr. Tudman pocetkom osamdesetih izveden pred kornunisticki sud i poslije otpravljen u zatvor, strajkao zbog toga gladu pred zgradom Ujedinjenih naroda. Svojeglav i uporan, kakav vec jest, nije se ni tada ni poslije obeshrabrio zbog neuspjeha. Nastavio je svoju djelatnost na tih, nerevolucionaran nacin, I prigodom Tudmanovog puta u Kanadu, prije demokratskih promjena, dornacin mu je bio upravo Susak. Po povratku u domovinu Suskov politicki put od dana Sredisnjeg odbora HDZ-a, preko ministra iseljenistva, zamjenika ministra obrane i na kraju do ministra obrane, uglavnom je poznat. Poznato je da je upravo Susak jedini ministar u svim dosadasnjim vladama (postavljen je 18. rujna 1991.) i da su, kao po pravilu, bas preko njegove osobe isle kritike koje su kao svoj krajnji cilj imale Predsjednika Tudmana. Gojko Susak ljubazno nam je odgovorio na niz pitanja. Gdje su granice nase strpljivosti. Na isuvise ucestale provokacije pobunjenih Srba kao da nitko vise ne reagira. Oni uporno ruse, a mi gradimo. Ako usporedujete njihove provokacije s onim sto im uzvratimo - vise oni dobiju. Ali, dakako, to nije pravo rjesenje, Dokad cerno trpjeti? Ako ne bude drugog izlaza i kada budemo imali prave procjene da je potrebno krenuti - mi cerno krenuti. Mnogi nam bivsi borci porucu]u da vise ne bi isli na bojiste, jer nisu mogli izdrzati u rovovima, uvijek iznova podnositi provokacije. Sto porucuju? Najvjerojatnije to porucuju oni iz nekih podruqa gdje nije bilo rata. Nisu vise mogli izdrzati? Nasi mladici na boiistu ne misle tako. Tisti nas i stalno prisutan problem oko Maslenice. Mi smo Maslenicu ponovno otvorili. Ako nas oni ponovno budu tukli, onda cemo poduzeti ono sto moramo poduzeti. Sto to znaci? To sto sam rekao. Hocerno Ii se mi na kraju povuci s Maslenice, iz Zemunika, Peruce? Ni teoretski. A zar ne govori ovaj novi nacrt zenevskoga sporazuma, koji bismo mi trebali potpisati zajedno s pobunjenim Srbima, o tome kako se i nase snage moraju povuci 20 kilometara od crte razgtanicenja u UNPA-zonama? Moramo povuci tesko oruzje, kao i oni, uostalom, ali ostat ce hrvatska vlast i Hrvatska vojska i policija tu gdje se mi nalazimo. Ostaje, zapravo, ono sto je potrebno da bi se ocuvao red i mir. Nema nikakvog povlacenja. U obzir samo moze doci povlacenje prema Kninu. Kako ocjenjujete stanje u postrojbama Hrvatske vojske? Moral nam je visok. To mozete najbolje vidjeti, ako odete rnedu njih. Mislio sam na stupanj organiziranosti Hrvatske vojske. Takoder je visok. Ako mi imamo oko ljudi u rovovima na crti razgranicenja, mjesecima bez ikakvih vecih ekscesa, mislim da to govori samo za sebe. Kazu nam da Hrvatska ne radi neke odlucnije korake zbog toga jer je Hrvatska vojska preslaba da bi se suprotstavila bivsc] JU-armiji, odnosno sadasnjo] srpskoj, a koja se obucavala i sakupljala oruzje vise od 45 godina. Ako smo se imali hrabrosti suprotstaviti srpskoj agresiji godine 1991., kada nismo imali nista, valjda sad mozemo imati hrabrosti za takvo sto. Respektabilna vojna silo 0 raznim ocjenama o respektabilnosti Hrvatske vojske te stanju hrvatske ratne industrije vase je pitati, a moje odgovarati. Ne bih zelio govoriti koliko je Hrvatska vojska danas respektabilna. To je vise posao vojnih strucnjaka i njihove procjene. U javnosti se cuju jedni i drugi stavovi. Od svega ipak najvise zaprepascu]e da bivsi minis tar obrane i zapovjednik stozera general Spegelj daje kvalifikacije kako su i u Ministarstvu obrane i u Glavnom RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

8 stozeru nestrucni ljudi. Ne znam na koga to misli, rnozda na generala Bobetka ili nekog drugog. Strucnost i nestrucnost definira se u usporedbama. Meni, kao resornome ministru, moze se prigovoriti da nisam vojnik. Ovo sam ministarstvo shvatio kao i svako drugo. Moja uloga je nad najbolje kadrove i sredstva da bi sustav funkcionirao. Smatram da je u interesu i Hrvatske da civil, bez obzira tko to bio, bude na celu Ministarstva obrane, jer mi ne zelimo Hrvatsku kao vojnu drfavu, vec kao demokratsku drzavu. Vojska je samo jedan od cimbenika zastite i uspostave drzavnoga poretka: Jesam Ii ja u ove dvije i pol godine opravdao povjerenje koje su mi ukazali Predsjednik Republike i predsjednici vlada, do njih je i do hrvatskog naroda da na temelju nepristranih analiza to zakliuce. Trebalo bi vidjeti u kakvome je stanju tada bila Hrvatska vojska, u kakvim se uvjetima opremala, u kakvom je stanju hrvatska ratna industrija, te kolika je odgovornost HV-a bila tada i danas. Za ministra obrane, podsjetit cu, dosao sam u trenutku kad je vec postojao embargo na uvoz oruzja. Hrvatska vojska ne samo po procjenama i izvjescima onih koji su u nasemu ministarstvu za to zaduzeni, vec i na osnovi drugih izvjesca moze osloboditi cijeli hrvatski teritorij, ako bude potrebno i silom. Pri tome ponovio bih ono sto govori i Predsjednik Republike: da je prvi cilj nase drzavne politike s minimalnim zrtvama dod do onoga cemu tezimo. Ali, budemo Ii stavljeni pred gotov cin i ako ne bude drugoga nadna, znat cemo i drugim sredstvima odgovoriti na taj izazov i osloboditi nase prostore. Konfederacija i federacija Pitanje federacije i konfederacije nije uvjetovano? Nije. Imat cerno problema objasniti Hrvatima u BiH da nije rijec o istodobnom procesu. U federaciji ce biti osiguran potpuni paritet u vlasti izmedu Muslimana i Hrvata. No, sad vec svi znaju kako bi vlast trebala funkcionirati. U svakom slucaju, ako hrvatski dijelovi BiH nisu naslonjeni na Hrvatsku, oni nemaju sansu za opstanak. Zato hrvatska politika procjenjuje da je oportuno ici u konfederaciju s BiH. A sto aim Hrvati na referedumu odbace konfederaciju? Nisam ni ja bezbrizan. Stalno u snu pricam, budim se i sanjam kantone. Ali, imam srecu da dugo ne pamtim snove. Mi precesto podcjenjujemo zrelost hrvatskoga naroda. Ako se BiH ustroji kako je zamislieno i ako niesimo nase krajine, uvjeren sam da ce Hrvatska izglasovati konfederaciju. Bez obzira na to kako ce hrvatska sluzbena politika predociti Hrvatima potrebu za konfederacijom, to ipak nije ono o cemu su Hrvati prije tri godine razrnisliali, niti ce biti to sto ce mnogi Hrvati danas htjeti. Proizlazi da SU partizani pobijedili u raspravi s nacionalistima: Hrvatska ce biti onakva kako odluce velesile. Da smo popustili pod pritiscima velikih sila, Hrvatske ne bi bilo. Kooperativni jesmo, ali ne po svaku cijenu. Ostaje Ii pritom da je konfederacija strateskl interes Hrvatske? Da. Ljudi islamske vjeroispovijesti u Bosni nisu dosli s nekog drugog planeta, nisu doseljenici. I njima je takvo rjesenje u interesu. Steta sto je doslo do napetosti. Siecam se kako sam prije godinu dana, kad se jos mogao zaustaviti rat, dosao gospodinu Izetbegovicu, trazeci da sjedne za stol s Bobanom. Rekao mi je: Vi ste uveli hrvatski jezik na Sirokom Brijegu. Upitao sam ga: A koji bismo mi to jezik trebali tamo imati? Koji cete vi jezik uvesti? Odgovorio je Jos nismo odludlil Zasto su neki hrvatski dufnosnici podgrijavali napetosti? Bilo je nerazumnih poteza i izjava u ove cenn godine na svim stranama, pa i na naso], usprkos kontinuitetu hrvatske drzavne politike. Rat nosi frustracije. Jasno je da ce onaj tko je vidio pokolj u Uzdolu govoriti o nernogucnosti suzivota, Ostaje Ii nasa kuna u buducoj konfederaciji? Jasno, ali i Muslimani je mogu imati. Mislim da je u interesu da u konfederaciji bude jedan novae. Nadam se da ce procijeniti kako je ta i u njihovom strateskorn interesu. Bi Ii se ta teza o zastiti Hrvata u BiH putem federacije jednoga dana mogla prosiriti tako da se kaze kako bi se Hrvati iz Vojvodine najbolje mogli zastititi u konfederaciji Hrvatske sa Srbijom? Niu kojem obliku ne dolazi u obzir nikakvajugoslavija. To govorim u svoje i u ime Predsjednika Tudmana. Ne dolazi u obzir nikakav savez sa Srbijom, nikakva unija, federacija iii konfederacija. Suradnja - da! (Vecernji list, 9. travnja 1994.) Svi za Hrvatsku Zivio sam izvan domovine, u Kanadi, od do Poznajem Hrvate izvan domovine, idejna i politicka strujanja medu njima. Oni se u mnogocernu razlikuju, cak i ne slazu, ali su gotovo bez iznimke za slobodnu i suverenu hrvatsku drzavu, koju zele utvrcliti demokratskim putem i braniti svim sredstvima kojirna se drzave brane. Ako bi se u djelovanju hrvatskih gradana, gdje god oni zivjeli, pojavile ikakve nezakonitosti, ako bi itko od njih propagirao ili poduzimao nesto agresivno, kriminalno, o tome bi sudila i to bi znala osujetiti sama Republika Hrvatska. Ali svi znamo za djelovanje placenika koji desetljecima sustavno Hrvate izvan domovine zbunjuju, jedne drugima suprotstavljaju, nastoje ih navesti na nerazumne pothvate, iii ih likvidirati. Ipak, taj toliko zbunjivani i izrnuceni hrvatski svijet izvan domovine znao je u pravi cas povjerovati demokraciji mimo svakog terorizma. I mnogi smo dosll u domovinu, vjerujuci u demokraciju, uzdajuci se u nenasilje. Neprihvatljivo je sto "Politika" i njoj slicni tolike Hrvate zovu ustasama. Ustasa odavno nema. Ima mnogo Hrvata koji su spremni zrtvovati se za Hrvatsku! Covjek se mora pitati kako se ljudi sto izlaze u javnost poput onih iz "Politike" ne srame priznati da tako tijesno suraduju s raznim obavjestajnim siuzbama, koje jedino mogu imati uglavnom lazne podatke iii poluistine, ali uvijek ilegalno prikupljene, o kretanju tolikih ljudi po Hrvatskoj i Hrvata po svijetu. Odto imamo posla s urotom vojnih i obaviestainih snaga protiv hrvatske slobode. I takve snage usuduju se optuzivati Hrvate za nepostoiece protuzakonite urote i pothvate. B2I II HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

9 ;..-,.»--.I.~ - ~ S:.,.,,. Geostrat.eg ijska vaznost EUROAZIJE II. dio Sukob Zapada i islama Raspad Sovjetskog Saveza i komunizma na kraju dvadesetog stoljeca doveo je do sustinske promjene globalne sigurnosne i ideoloske podjele svijeta od dotadasnje, u kojoj je predniadlo suparnistvo izrnedu komunizma i kapitalizma (lstoka i Zapada), na novu globalnu podjelu u kojoj prednjaci suparnistvo izmedu Zapada i ostalih civilizacija, pri cernu se posebno snaznim istice suparnistvo izrnedu Zapada i islama. Nova podjela u kojoj Zapad i islam jedni druge sve vise dozivljavaju kao jedine globalne suparnike ve: danas dovodi do izvodenja brojnih gospodarskih i teroristickih operacija koje imaju za cilj preustroj sadasnjega geopolitickog ustroja i zauzimanje povoljnijih pozicija. ucestalost sukoba i povecanie njegove dinamike najintenzivnije je na podruqu Euroazije, na koje su u posljednjih nekoliko godina, kao na najbogatiji plijen nastao raspadom komunizma, pohrnuli i Zapad i islam Dubravko TRSTENJAK, Dorko BANDULA RUJAN, HRVATSKI VOJNIK II

10 N ove gi_obal~e podjele.sporije postaje sviesno pucanstvo na Zapadu, koje je zbog formalne politike svojih dotadasnjih vlada, koje su tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina promicali islam kao jednu od najsnaznfjih poluga za rastakanje ateistickog sustava vrijednosti kakav je vladao u Sovjetskom Carstvu, nespremne na spomenute promjene. Pucanstvo na Zapadu u tom smislu pokazuje visoki stupanj zbunjenosti, cemu znacaian doprinos svakako daje i trenutna formalna americka politika spram Bosne i Hercegovine i mirovnog procesa na Bliskom istoku. Povecanie broja kriza i sukoba, te zaostravanje postoiecih suprotnosti medu narodima i malim drzavama smjestenim na kljucnim geostrategijskim euroazijskim smjerovima, u kojima dolazi do sukoba razlidtih civilizacija, i to ponajprije islama i ostalih civilizacija medu kojima milenija pokazuju se najznacajnijim novim tipovima ugroza sigurnosti i suverenosti manjih drzava i drugih manjih civilizacija kako Euroazije tako i svijeta. Sukob Zapada i islama, koji se postupno sve vise zaostrava, predstavlja najznacajniji civilizacijski sukob na prijelazu u novo tisutliece. Njegovi razmjeri u mnogome nadilaze one izmedu nekadasnieg Sovjetskog Saveza kao Istoka i SAD kao Zapada, koje su trajale tek nekoliko desetljeca te su kao takve u svjetlu visestolietnih povijesnih sukoba Zapada i islama gotovo zanemarive. Euroazija kao najveci i najmnogoljudniji kopneni prostor, na kome se susrecu interesi svih velikih civilizacija, oduvijek je predstavljala najznacajnije popriste borbi izmedu islama i drugih civilizacija. Ogranicena Rusijom, Kinom, Iranom, Turskom i EU danasn]a Euroazija predstavlja jedinstveno strategijsko civilizacijsko i religijsko raskrtqe koje s jedne strane u smjeru nekadasnjeg puta ljeva putem aktiviranja i usmjeravanja drustveno-politiddh procesa medu malim euroazijskim narodima od strane velikih sila. Nerazumijevanje povijesnih zakonitosti i izostanak vlastite diplomatske i politicke tradicije prisutan kod vecine euroazijskih zemalja pokazuje se kao trajni razlog njihova cestog gubitka unutarpolitkkog konsenzusa i trajnog nesnalazenia u medunarodnoj politici. Sukob civilizacija s kojim mali narodi Euroazije svakodnevno zive i u kome djelatno sudjeluju, najcesce se pokazuje kao glavni cimbenik onernogucavanja ostvarenja njihovih gospodarskih i drugih drustvenih ciljeva, pretvarajuci ih time u svojevrsne taoce teritorija i globalnih geopolitidoh odnosa medu velikim silama. Preporod islama, te razvoj ostalih dmbenlka koji ponovno stvaraju preduvjete za znacajnije intenziviranje sukoba izmedu Zapada i islama, nepovoljno djeluju na stabilnost malih euroazijskih naroda, kako zapadne i islamske, tako i drugih civilizacija prisutnih u regiji. Sukob Zapada i islama, koji na euroazijskom prostoru traje vec trinaest stoljeca, odlucuiuce djeluje na emancipaciju novih naroda i drzava, a granica izmedu dviju civilizacija, koja se tijekom stoljetne povijesti neprekidno i naizmjenicno mijenjala u korist jedne iii druge civilizacije, redovito se uspostavlja duz podruda najtezih vojnih sukoba i stradanja naroda obaju civilizacija. Sadasni. preporod islama uvjetovan je brojnim cimbenicima koji SU U sustini odredeni moralnim, demografskim, gospodarskim i tehnoloskim promjenama od kojih su najvaznije vitalnost i vezanost na tradiciju Godina ZAPAD ISLAM Cuvar Zapada koji se znao oduprijeti mnogim izazovima najvise Zapada, pokazuje kako se dinamika neprijateljskog odnosa izmedu spomenutih civilizacija sve vise poiacava. Uspostavi novih geopolitiddh odnosa, osim raspada komunizma, pogoduje i kriza duha i krscanskog morala na Zapadu u kome najbogatije drzave promicu novi kapitalisticko liberalisticki svjetonazor koji islamu pruza dovoljno prostora za poticaj, novi zamah i procvat slkan onome iz vremena svoje najvece ekspanzije kad se nezaustavljivom brzinom prosifio na sve tada poznate kontinente svijeta. Ekstremni fundamentalisticki islam, koji odobrava teroristicko djelovanje protiv neduznih pripadnika drugih civilizacija, te ekstremni liberalni kapitalizam, koji odobrava vodenje bespostednih i krscanski gledano nemoralhih gospodarskih i finacijskih ratova, koji dovode do destabilizacije i osiromasenja drugih civilizacija, na pocetku novog svile povezuje Istok sa Zapadom, a s druge strane u smjeru sjever-jug omogucuje uspostavu prometnih koridora izmedu Rusije, Irana i Indijskog potkontinenta. Spomenuto obiljezje svojevrsnog religijskog, prometnog i energetskog raskrizja medu civilizacijama, za mnogobrojne narode koji na tim prostorima zive pokazuje se kao jedan od najvaznijih cimbenika u procesu njihova opstanka iii politicke asimilacije od strane globalnih sila. Izlozeni utjecaju susjednih velikih naroda i drugih velikih sila, mali narodi Euroazije neprekidno se nalaze u procesu borbe za vlastitu opstojnost i ocuvanje samobitnosti. Religiozna suprotstavljanja i nacionalni sukobi koji su karakteristicnl za sigurnosnu sliku drzava Euroazije, zbog globalnog euroazijskog znacenja cesto su puta plod izvanjskih okolnosti koje imaju za cilj ostvarenje globalnih ci Udjeli svjetskog putanstva koji se nalaze pod izravnim politirkim nadzorom Zapada i islama u % ukupnog svjetskog putanstva islamskog naroda zahvaljujuci kojima se u islamskim zemljama odrzava visoka stopa prirodnog prirasta i visoki stupanj kulturne i civilizacijske samosvijesti. Nastanak velikog broja mladog pucanstva, koje drustvo ogranlceno svojim gospodarskim i drugim drustvenirn mogucnostirna najcesce nije u rnogucnosu socijalno i gospodarski zbrinuti, pogoduje prihvacanju tradicije i usvajanju ideja o izvanjskim razlozima vlastite obespravljenosti i siromastva, Nezaposlenost i nedostatak financijskih sredstava za osnovne ziv- HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

11 otne potrebe pogoduju sirenju islama i vec duze vremena se pokazuju kao kljucni pokretaci osjecaja gubitka osobnog dostojanstva i dostojanstva sire zajednice koji prevladavaju medu mladim neobrazovanim pucanstvom u veoru nerazvijenih islamskih zemalja. Nezadovoljni svojim drustvenirn polozaiem i zavidni bogatim zemljama Zapada, koje dozivljavaju kao svojevrsne samozvane gospodare sviieta koji svoje bogatstvo dobrim dijelom Zapada izdrzale gotovo dvije stotine godina, odnosno sve do jedanaestog stoljeca kad krscani preuzimaju nadzor nad zapadnim Mediteranorn, te osvajaju Siciliju i Toledo. Godine krscani zapocin]u krizarske ratove, a predstoieca dva stoljeca vode uglavnom manje uspjesne ratove koji imaju za cilj osvajanje Svete Zemlje i prosirenje krscanstva na Srednji istok. U trinaestom stoljecu krizari od islama preuzimaju dijelove Sirije i Spanjolske, a Tradicionalna svadba u Afganistanu. Mladozenja odvodi mladenku s mirazom svojoj kucl drustvenog prava, tzv serijatskog prava. Serijatsko pravo koje propisuje osobno ponasanje, racunajuci pod tim na pravila pristojnosti, vjerske obrede i ispovijedanje vjere pa sve do sklapanja braka, nadna nasljedovanja i sklapanja ugovora rnedu gradanima i sl., bilo je sveto pravo islama. Tijekom mnogih narastaja to je pravo razradeno do u najsitnije pojedinosti i smatralo se obvezatnim za sve muslimane. Zahvaljujuci tom pravu, te misionarskom djelovanju i sirenju politickih pogleda, islam se vrlo brzo sido i ubrzo prenio u jugoistocnu Europu. Dolazak islama na obale Egejskog mora dovesti ce do uspostave Otomanskog Carstva koje ce vec u i'etrnaestom stoliecu biti sposobno za teritorijalna osvajanja veceg dijela Balkanskog poluotoka. Do godine muslimane s Pirinejskog poluotoka porazit ce krscani Portugala, Kastilje i Aragona do te mjere da ce islamska vlast prezivieti jedino u malom kraljevstvu Granade, gdje ce se zadrzati sve do godine Muslimane koji ce ostati u krajevima koje ce osvojiti krscanske postrojbe krscani ce prozvati Mudezarima i prisiljavati ih da nose odjecu kojom ce se razlikovati od drugih. Premda ce biti vazan gospodarski i'imbenik, muslimane iz Seville krscani ce protjerati godine 1248., a one iz Kastilje potkraj petnaestog stolieca. Nakon pada Granade godine odrzava]u zahvaljujuci postojanju sadasnjega svjetskog poretka, mladi islamisti psiholoski su pripravni na borbu za promjenu sadasnjega svjetskog poretka. Kolidna strasti i odricanja, koju su u toj borbi spremni dati za ostvarenje islamskih ciljeva, za zapadne analiticare, koji najcesce ne poznaju psiholosku strukturu islamskih ljudi, za sada se pokazuje advise netransparentnom, te stoga u najvecern broju slucajeva i nerazumljivom. Povijesne odrednice Jai'anje islama i njegovo sukobljavanje s drugim civilizacijama zapoi'inje u sedmom stoljecu prodiranjem Arapa i uspostavom islamske vlasti u Sjevernoj Africi, Pirinejskom poluotoku, Srednjem istoku, Perziji i sjevernoj Indiji. Pod vodstvom Muhamedovih nasljednika muslimanski su se ratnici vrlo brzo prosirili dolinom Eufrata i Tigrisa, zauzeli spomenuta podruqa i u isti mah velikim vojnim snagama ugrozili srediste Bizantskog carstva smiesteno u Carigradu. Nakon spomenutih osvajanja, za i'ije su ostvarenje trebali vise od stotinu godina neprekidnog ratovanja (tijekom sedmog stoljeca pa sve do sredine osmog stolieca), arapski su se muslimani nametnuli tadasniim civilizacijama kao uvazena vojna i politicka sila te su tada uspostavljene granice izmedu islama i Mongoli zauzimaju prostranija podruqa na sjevernim i istocnim granicama tadasnjeg islamskog carstva u Aziji. Mongoli, tada novi i najznai'ajniji politicki i vojni dmbenik na podrui'ju Euroazije, ne ce ugroziti islam vec ce naprotiv njegovim prihvacanjem pornoci njegovom daljnjem sirenfu na sjever i istok Euroazije. Godine kad su mongolski vladari Irana prihvatili muslimansku vjeru dornaceg pucanstva, islam je postao najrasirenija vjera u tada poznatom svijetu, On je prevladavao u cijeloj sjevernoj Africi, na Srednjem istoku od Egipta i Anatolije preko iranske visoravni do velikih prostranstava sredisnje Euroazije, a tu su vjeru ispovijedale i vladajuce manjine u porjei'jima Inda i Gangesa te jednako tako i male skupine duz veceg dijela Indijskog oceana i nekih dijelova Kine. Usprkos prostranstvu na kome se protezao i nepostojanju sredisnje politicke vlasti islam je bio jedinstven kao medunarodno drustveno i kulturno opce prihvaceni pokret koji se odrzavao na temelju sustava osobnog i Muslimansko ognjiste karaktertstlcno za stepska plemena srednje Azije sljedbenici islama bili su izlozem progonima premda su prema uvjetima ugovora o predaji od toga trebali biti zasticeni, Pobuna muslimana koja je izbila u Spanjolskoj godine zavrsila je sporazumom prema kome je Spanjolska istima ponudila da postanu preobracenici iii da se isele. Mnogi su preobracenici, koji su se samo prividno obratili, ostali u Kastilji, te su potajno ostali kod svojih muslimanskih vjerovanja i obicaja, Suprotno stanju na jugozapadnom dijelu Europe, u kome je Zapad u borbama s islamom biljezio uspjehe, na jugolstocnom dijelu Europe od cetrnaestog stoljeca zapodnje visestolietno razdoblje poraza Zapada pred RUJAN, HRVATSKI VOJNIK m

12 IE islamom. Mala turska drzava u sjeverozapadnoj Anatoliji koja ce sve do godine predstavljati svojevrsnu pogranicnu postaju izmedu islamske drzave Seldzuka i Bizantskog carstva pokazat ce se kobna za povijest neislamskih naroda istocnog Sredozemlja. Napredovanje islama u Europu pod osmanovim zastavama zapocelo je oko godine kad je jedna ratnicka klika u Carigradu uspjela, podsredstvom sklopljenog braka, udniti svojim saveznikom turskog vladara Orhana I. ( ). Vee tijekom sezdesetih godina cetrnaesrog stolieca Turci ce stupiti u posjed Galipolja i Drinopolja. Unatoc pozivima bizantskog cara upucenirn papama u Avignonu kojima je zaklinjao Zapad na prufanje zurne pomoci, Turci su brzo preplavili veci dio njegovih pokrajina i godine od nekoc velikog Bizantskog carstva neosvojeno ce ostati sa- HRVATSKI VOJNIK Prizor iz brijacnice u Uzbekistanu mo Carigrad. Nakon zauzimanja balkanskih zemalja, zemlje krimskih Tatara i istocnih dijelova Anadolije, Turci ce na neko vrijeme prekinuti napredovanje u Europi i okrenuti se osvajanjima gornje Mezopotamije, gornjeg Egipta i Sirije. Godine Turcima ce se predati Kairo, jedan od tada najljepsih gradova svijeta, a ubrzo potom vec Turci ce zagospodariti istocnim Sredozemljem. Iste godine na vlast u Otomanskom Carstvu doci ce Sulejman Velicanstveni ( ) pod cijom ce se vladavinom carstvo gotovo udvostrudti, U Euroaziji carstvo ce se prosiriti na Armeniju i Mezopotamiju sve do Perzijskog zaljeva. Nakon prosirenja na istok Sulejman ce se ponovno usredo- Proizvodnja ulja za kuhanje mljevenjem sjemenki pamuka u primitivnom zrvnju pokretanom snagom goveda RUJAN, todti na Zapad, osvojiti Transilvaniju, Moldovu i Ugarsku i zapoceti s opsadom Beca. Tako golemo carstvo, kakvo Europa nije poznavala od vremena Rimskog Carstva, sve ce vise zabrinjavati Zapad, koji ce zbog toga uspostaviti savez krscanskih drzava. Spomenuti savez tesko ce poraziti tursko brodovlje u bici kod Lepanta, i premda taj poraz ne ce rezultirati strategijskim pomorskim promjenama (Berberske drzave Magreba ugrozavat ce i ciniti nesigurnom plovidbu zapadnim sredozemljem sve do 18. stolieca), uspjeh Zapada bit ce znacaian psiholoski iskorak Zapada iz dotadasnieg gubitnickog polozaja te ce kao takav pogodovati daljnjem udruzivanju europskih drzava u borbi protiv islama. Zahvaljujuci dvostoljetnoj borbi Hrvata i ostalih juznoeuropsklh naroda protiv islama, njegovo ce se napredovanje slomiti isprva na hrvatskoj crti obrane Klis-Velebit-Drava, a kasnije i na sjeveru, gdje ce oslabljenu tursku silu europske udruzene vojske poraziti godine tijekom turske opsade Beca, Otkrica na podruqu pomorske navigacije vec ce prije pridonijeti rasterecenju crte sukoba izmedu islama i Zapada u Europi putem otvaranja novih crta sukoba duboko u islamskom zaledu, a slicno ce djelovati i jaca nje Rusije koja ce srusitl dva stoljeca staro Tatarsko Carstvo. Borbe Habsburskog Carstva za prosirenje na istok, juznoeurcpskih naroda za oslobodenje od turske vlasti, te ruski uspjesi u borbama protiv islama na podruqu Crnog mora i Zakavkazja zadat ce smrtne udarce turskom imperiju koje ce ubrzo po tome postati najbolesnija drzava Europe. Nakon ponovnog neuspjesnog osvajanja Beca od strane turskog carstva godine zapocet ce trajno slabljenje islama na podruqu Euroazije te ce nakon gotovo tisucu godi na neprestanih sukoba Zapada i islama, islam poceti nezadrzivo nazadovati. Otomansko Carsrvo neprestano ce se smanjivati, a potkraj osamnaestog stoljeca zapocet ce i definitivno propadati. Od tada pa sve do pocetka dvadesetog stoljeca podrude pod nadzorom islama neprekidno ce se smanjivati. Oslabljeno djelovanjem unutarnjih i vanjskih neprijatelja Otomansko Carstvo postat ce

13 "bolesnikom Europe" cija ce bolest dovesti do otvaranja osjetljivog medunarodnog problema poznatog pod imenom "Pitanje Bliskog istoka", ili tzv istocno pitanje. Visenacionalna europska carstva ce se raspasti, a pobjednice I. svjetskog rata, Britanija, Francuska i Italija, uspostavit ce politicki i drugi nadzor nad podrucjern nekadasnjeg Otomanskog i Habzburskog Carstva. Uz potporu Rusije one ce nekada mocno Otomansko Carstvo svesti uspona i usvajanjem zapadne tehnologije (atomskim oruzjem danas raspolazu sve velike civilizacije svijeta) isprva uspostavile ravnotezu a potom i ostvarile preduvjete za izvodenje uspiesne borbe protiv sustava vrijednosti kakav danas prevladava u vodecim zemljama Zapada. Ne slucaino, stvarni preporod islama u devedesetim godinama u vecini islamskih zemalja, ukljucivo i onima koje ce poput Saudijske Arabije, Maroka, Tunisa, bogatih zemalja Perzijskog zaljeva i dr. sve donedavno biti naklonjene Zapadu, dovest ce do povratka izvornom islamskom moralu i drugim temeljnna podruqe danasnje im sadrzajirna islama. Isticanje Turske Republike. Kao prednosti suzivota islama i posljedica dugogodisnjih uspjeha Zapada i Kholm u Turkmenistanu - raskrizje putova za lndiju, Rusiju, Iran i Kinu Zapada, koji su u doba kolonijalizma i kasnije tijekom sedam Rusije, godine na podruqu Euroazije opstat ce samo cetiri politicki i gospodarski od Zapada i Rusije nezavisne islamske drzave, Turska, Saudijska Arabija, Iran i Afganistan. Kolike ce biti razmjere pobjede Zapada nad islamom najbolje pokazuju statisticki podatci prema kojima su u razdoblju od godine do zabiljezena devedeset i dva islamska vojna i politicka poraza koja su bili praceni gubljenjem teritorija. Nakon niza uzastopnih pobjeda nad islamom i drugim civilizacijama, u kojima ce kljucnu ulogu odigrati njegova tehnoloska oslabiti. Ona ce se nastaviti tijekom dvadesetih i tridesetih godina, a nakon II. svjetskog rata, u kojem ce ponovno dod do slabljenja zapadne civilizacije, borba za kolonijalno oslobodenje drugih civilizacija i naroda nezaustavljivom ce se brzinom nastaviti, te time pridonijeti snazenju vjerskog duha u islamskim zemljama. Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina u vecini islamskih zemalja pocet ce se ponovno razvijati protuzapadni politicki i kulturni pokreti koji ce pocetkom devedesetih godina vednu islamskih zemalja svijeta dovesti u stanje danasnjeg islamskog preporoda. desetih godina sirili pojedini islamski politicari i znanstenici, danas se cak i za dokazane prijatelje Zapada u kakve spadaju marokanski kralj Hasan, jordanski kralj Hussein, sultan od Bruneja i dr. pokazuje politicki nerazumnom. Islamske zemlje od Maroka na zapadu do Indonezije na istoku, te Nigerije i Kazahstana na jugu i sjeveru, od kraja sedamdesetih godina zahvaca snazan val islamizacije kojeg obiljezava sirenje uporabe islamskih simbola, vjere, institucija, politike i nevladinih organizacija koje promicu ideologiju Muhamedovih nasljednika. Spomenute organizacije u drustnadmoc, Zapad ce spram islamske i drugih civ- vu nastupaju isprva kao kulturne i socijalne i Uspon islama potkraj tek potom kao politicke, Neovisno o svom Godino ZAPAD ISLAM dvadesetog stoljeca stavu spram takvog sirenja, intelektualne i politicke vode u vedni islamskih zemlja koje J ,- - -,a - Uspon islama i njegov ponovni dolazak su tijekom sedamdesetih godina u vecini ,054 na svjetsku globalnu vojnc-politicku pozornicu potkraj dvadesetog stoljeca uvietovan je razlozima koji su slicni onima koji su doveli do slucajeva takve pojave ignorirale, a kasnije im se suprotstavljale, u devedesetim godinama sve im se manje suprotstavljaju, a zbog njihove no teritorijo koji se nalazi pod politiikim nndzorom prethodnog razvitka i jacanja ne samo islama prihvacenosti u narodu sve su vise sklone prido iii isloma u tisuiama tetvemih miljo vec i drugih civilizacija. Pad moci jedne civi hvacanju kompromisa. Islamski preporod ' lizacije, koja se kako nas povijest ud dolaskom kojemu je pogodovalo takvo ponasanje vlasti u ilizacija poduzeti kolonijalna osvajanja koja ce za osnovni cilj imati ostvarenje gospodarskih probitaka. S ciljem provodenja spomenutog cilja, Zapad ce u pokorenim kolonijama do svoga maksimuma slijedom logike svoga drustveno-politickog nastanka i uspona pocinje raspadati, slicno kao i evolucija ljudske vrste orvara prostor za jacanje i razvoj drugih islamskim drzavarna vremenom se prosirio u siroki intelektualni, kulturni, socijalni i politicki pokret za "oslobodenje" muslimana i preobracenje nevjernika diljem svijeta. Njegove provoditi doktrinu promicanja zapadnog sus vitalnijih civilizacija i kultura. Pad morala i kriza dosadasnje rezultate najbolje pokazuje tava vrijednosti i privilegiranja onih pripadnika drustva koje ce ih prihvacati, a sve sa ciljem izmjene dotadasnje kulturne, politicke i vojne tradicije islama. Propast kolonijalne politike Zapada, koja ce slicno kao i prije u povijesti naivecim dijelom biti uzrokovana unutarnjom neslogom u tadasnjem "carstvu", zapocet ce nakon I. svjetskog rata u kojem ce se dotadasn]! civilizacijski saveznici medusobno duha prisutna vec duze vremena kod vedne nautjecajnijih i najmocniiih naroda danasnje zapadne civilizacije predstavlja kljucni razlog nezaustavljivog slabljenja mod Zapada u dvadesetom stoljecu. To slabljenje, kojeg najveci broj pripadnika zapadne civilizacije najcesce nije svjestan, omogucilo je zapocinjanje dugotrajnog procesa u kojem su ostale civilizacije snagom demografskog podatak prema kojem su godine sve zemlje s iznimkom Irana bile vise islamske nego Ii sto su to bile deset iii petnaest godina prije. Ideje novoga islamskog preporoda, kojima je danas izvrgnuta milijarda muslimanskog pucanstva, presudno utjecu na svakodnevni zivot ljudi u islamskim zemljama koji sve vise pozornosti poklanjaju ocllasku u bogomolje, tradicionalnom odijevanju, tradicionalnoj pre- RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

14 Barbarsko podrucje Krscanstvo prije raskola Zapadno krscanstvo istoeno krscansivo Islam Prodor islama na Zapad Granice izmeau krseanstva i islama u Euroaziji godine 737. Granica izmeau krseanstea i islama godine Ill Granica izmeau krscanstva (zapadnog i istocnog) i islama u Euroaziji godine hrani, pracenju religioznih tiskovina i elektronskih medija koji populariziraju sirenje islama i sl. Siroki pokret za povratak izvornom islamu, koji je u osamdesetim godinama uhvatio kulturne korijene medu vednorn pucanstva islamskih zemalja, politirka vlast i/ili opozicija u tim zemljama vremenom su prosinl! u polrticke i druge drustvene organizacije kao sto su skole, pravosude, banke, socijalne ustanove i dr. Ulazak islama u spomenute organizacije rezultirao je posvemasniom zamjenom njihova dotadasnieg zapadnog ustroja s tradicionalnim islamskim, sto je cesto puta bivalo praceno osvetama spram dotadasnjih nositelja vlasti u tim organizacijama. Slicno kao HRVATSKI VOJNIK RUJAN, i u doba protestantske reformacije na Zapadu, klica potpore redu, disciplini i ocuvanju izvorne religije u islamskim zemljama isprva se prosirila medu mladim i obrazovanim ljudima pripadnicima srednje klase. Njihovi zahtjevi koji su u sedamdesetim i osamdesetim godi-. nama (slicno kao i nekada zahtjevi Luterana i Kalvinista) bili usmjereni na posvernasn]e promjene koje bi trebale zahvatiti sve dijelove po njima tada nemoralnog i korumpiranog drustva u devedesetim ce se godinama masovno poceti ispunjavati. Reforme sveucilista, pravosuda, gradova, zupanija, osnovnog i srednjeg skolstva, vojske itd. prosirit ce se do sredine devedesetih godina Granica lzmedu krscanstva (zapadnog i istocnog) i islama u Euroaziji godine cjelokupnim islamskim svijetom od Maroka do Indonezije i do Nigerije i Kazahstana. Razmjere uskrsnuca islama koje ce time nastupiti najbolje docarava statisticki podatak prema kojem je islam do godine u sezdeset i devet od prethodno spomenutih devedeset i dva slucaja gubitka muslimanske suverenosti u razdoblju preokrenuo postojece stanje i ponovno uspostavio svoju politicku suverenost. Samim tim i zahvaljujuci visokom prirodnom prirastu (na kraju dvadesetog stoljeca muslimani predstavljaju vecinsko pucanstvo u otprilike cerrdeser i pet nezavisnih zemalja svijeta, danlca organizacije UN) islam u tred milenij ulazi kao jedna od

15 najvitalnijih globalnih religija civilizacija svijeta. Nevladine organizacije Zapada i islama i njihovo nastupanje u Euroaziji Za Euroaziju i njezine male narode spram kojih nakon raspada komunizma agresivno nastupaju liberalni kapitalizam i islam jedan od najznacajnijih drusrveno-polmcki fenomen na kraju dvadesetog stolieca predstavlja djelovanje tzv. nevladinih udruga (Nongovernmental Organizations - NG'os). Kako one pod izravnim nadzorom neformalne mod na Zapadu, tako i one pod izravnim nadzorom islamske neformalne moci, nevladine udruge predstavljaju osnovnu polugu za rastakanje njihove drustvenopoliticke i kulturne kohezije putem misionarskog sirenja ideja islama iii liberalnog kapitalizma od strane islama i Zapada u novo priznatim drzavama Euroazije. Nadn djelovanja i samoodrzavanja spomenutih organizacija, koje svoje podrijetlo vuku jos iz starog Rima, u dvadesetom stoliecu isprva su unaprijedili islamski ideolozi koji su ih u pocetnoi inacici isprva poceli primjenjivati u islamskim dijelovima bivseg Sovjetskog Saveza i u Kini. Prilagodavajuci se novim drustvenirn promjenama i tehnoloskim inovacijama spomenute ce udruge od nekadasnjih, koje su po svojoj organizaciji i udnku bile slicne nekadasnjim srednjovjekovnim misionarima, u devedesetim godinama izrasti u suvremena poduzeca za proizvodnju preobracenika koja ce se odlikovati financijskom snagom, organizacijskom sposobnoscu i tehnoloskorn oprernljenoscu svojstvenom najvecim brokerskim kucama s Wall Streata i Citya. Njihovo djelovanje temeljno je usmjereno na sirenje utjecaja na fakultetima, skolama, u tiskovinama i elektronskim medijima i osobito neucinkovitim institucijama drustva. Rusenje sekularizma za slucaj islama iii rusenje nacionalizma za sluca] Zapada, predstavljaju sustinske zadace djelovanja nevladinih organizacija kao svojevrsnih specijalnih postrojbi cije je djelovanje presudno za vodenje be- Stepski lovac u predahu ispija caj u drustvu najvjernijeg prijatelja so kola skrvnih euroazijskih ratova u kojima dolazi do prosirenja zapadnog iii islamskog carstva na natin koji je slican onome u starom Rimu, tj. osnutkom novih provincija u kojima ce vlast obnasati novom Rimu odana klika. Nevladine organizacije koje se nalaze pod nadzorom neformalne mod sa Zapada razvijene su kasnije od islamskih, a njihov zamah i prosirenost u izravnoj su svezi s potrebama koje su se na "euroazijskoj sahovskoj plod" pojavile tijekom devedesetih godi- Kojim putom krenuti dalje? Jedno od "raskrlzia" Euroazije na. Premda su u nekim pojedinostima zapadne nevladine organizacije nadmasile islamske, njihov konacni cilj i tehnologija njegova postizanja vrlo su slicni, Primjer Egipta u kome pocetkom devedesetih godina, nakon obilnijeg smanjenja americke gospodarske i financijske pomoci, dolazi do pada zivotnog standarda i raspada sustava socijalnih institucija. Zorno pokazuje nadn i tehnologiju uspona nevladinih organizacija. Nesposobnost egipatske vlade za uocavanje ugroze i usvajanje socijalno izbalansiranog proracuna i poduzimanje drugih mjera socijalne politike, iskoristile su nevladine organizacije tako da su osnovale posebne ogranke i ustanove za pruzanje zdravstvene i socijalne pomoci, te osiguranje finacijskih sredstava za obrazovanje najsiromasnijih slojeva i stipendiranje najboljih pojedinaca na poznatim islamskim sveucilistima u Ieheranu, Meki, Kuala Lumpuru i dr. Nakon potresa u Egiptu godine upravo su te organizacije bile one koje su prve pritekle u pomoc nastradalima, podijelile prve besplatne obroke i pruzile utodste nastradalima mnogo prije nego Ii viadine institucije, dokazujuci time na posvema nedvosmislen i objektivan nacin svoju sposobnost i organiziranost neophodnu za preuzimanje vlasti. Nevladine organizacije, ciji su pripadnici u zemljama Euroazije gorljivo uvjereni u svoju misionarsku i preporoditeljsku ulogu, najveci broj svojih pristasa pronalaze medu intelektualcima i studentima. Zeljni promjena i indoktrinirani od strane neformalne mod naiveci broj od njih svoje prve borbe za vlast dozivljava jos u skolarna i na sveucilistima. Islamske nevladine organizacije svoje pristase najvecim dijelom novace na tehnickim i prirodnim fakultetima na kojima su profesori manje indoktrinirani i na razlicite nadne potkupljeni od strane Zapada. Suprotno tome zapadne nevladine organizacije svoje pristase najvecim dijelom novace na drustvenim i humanistickim fakultetima cije zauzimanje predstavlja osvajanje prve i temeljne odstupnice za njihovo daljnje nastupanje. Bez pretvaranja drustvenih fakulteta, a medu njima osobito onih koji se bave razvojem i procavanjem politicke i vojne RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

16 znanosti, u svojevrsne samostane za sirenje novog svjetonazora liberalnog kapitalizma neformalna rnoc sa Zapada tesko rnoze racunati na uspjeh, zbog cega je u ostvarenju toga cilja spremna i na najveca financijska ulaganja. Koristed postojecu nesposobnost sustava visokoskolskog obrazovanja i znanosti u zemljama Euroazije Zapad putem djelovanja svojih nevladinih organizacija, jednako kao i prije spomenuti islam, prodor u postoied sustav zapocinje unutar praznina postojeceg sustava nakon cega se postupno i ustrajno siri na sve njegove dijelove. Pruzanje potpore u obrazovanju, te stipendiranje i davanje financijske potpore putem razlidtih programa suradnje i pornod profesorima i mladim znanstvenicima, najucinkovitiji su primjeri djelovanja neformalne mod Zapada koja zbog nesposobnosti posroieceg sustava upravo mlade i cesto puta najinteligentnije pripadnike mladog narastaja uspijeva pridobiti za svoju misionarsku ulogu. Raspolazud finacijama i potporom koju ce im preko medija pruzati veleposlanici i drugi izvori moci, nevladine organizacije Zapada putem djelovanja mladih misionara vec ce sredinom devedesetih godina prosiriti svoj utjecaj na gotovo sva znacajnija sveucilista u europskom dijelu Euroazije. Slican uspjehu Zapada bit ce i uspjeh islamskih nevladinih organizacija, koje ce vec do devedesetih godina preuzeli vlast na gotovo svim znacajnijim fakultetima u islamskim zemljama, a kasnije se prosiriti i na vecini onih u novo uspostavljenim islamskim drzavama na podruqu Euroazije. Prihvacenost ideje novih misionara na podruqu Euroazije bit ce uvjetovana prije svega stupnjem drustvenih posljedica od strane dugotrajne komunisticke vladavine u kojoj ce se mentalno i drustveno razvijati mali euroazijski narodi. U nacelu i u zapadim i u islamskim nevladinim organizacijama prevladava mlado intelektualno pucanstvo koje se odlikuje slicnim znacajkama, Primjer Egipta u kome je napravljena socioloska studija koja je utvrdila znacaike novih egipatskih preporoditelja u tom je smislu vrlo ilustrativna. Prema njezinim rezultatima najgorljiviji mladi misionari u vise od osamdeset slucajeva imaju zavrseni fakultet iii su studenti; U vise od pedeset posto slucajeva StudiraJi SU iii studiraju tenhicke iii prirodne znanosti kao sto su medicina iii lnzeruerstvo, u sedamdeset posto slucaieva pripadaju donjem dijelu srednje klase, u svojim obiteljima predstavljaju prvi fakultetski obrazovani narasta], a vecinu djetinjstva su proveli u malim gradovima iii mjestima odakle su se njihove obitelji kasnije preselile u velike gradove. Egipatski misionari, a slicno tako i drugi, kako s podruqa islama tako i sa Zapada, u pravilu predstavljaju najbolje studente i najbolje obrazovane pripadnike svoga narastaja. Premda oni i intelektualci tvore tzv. udarnu (gardijsku) snagu novog preporoda njegova stvarna moc proizlazi iz gole- Remek-djelo islamske umjetnosti sacuvane u zapadnoj Europi - dvorac Alhambra u Spanjolskoj mog broja danova koji pripadaju gradskom pucanstvu, i to osobito srednjem sloju kakav pronalazimo medu trgovcima, obrtnicima, vlasnicima malih privatnih poduzeca i drugih poslovnih ljudi koji zive od privatnog posla. Odnos Zapada prema islamu Premda broj pripadnika islamske vjeroispovijesti u svijetu danas nadilazi milijardu, njihov broj u zemljama EU i SAD ne nadilazi brojku od deset milijuna (prema prognozama UNa na pocetku 21. stoljeca otprilike jednu cervrtinu svjetskog pucanstva iii otprilike 1.27 mili- jardi predstavljat ce pucanstvo muslimanske vjeroispovijesti). Sukob Zapada s islamom koji traje vec vise od godina, prema rnisljenju zapadnih geopolitkara trajno ce se zadrzan i u sliedecern stoliecu Mjereno zapadnim mjerilima vecina islamskih zemalja ne zadovoljava kriterije uspjesne moderne drzave, a cinjenica trajne sukobljenosti islamskih zemalja s drugim civilizacijama najbolji je dokaz "nekooperativnost" islamskih drzava u izgradnji i ocuvaniu novog postoieceg svjetskog poretka. Sukob muslimana i Hindusa u Indiji, muslimana i Zidova u Izraelu, muslimana i Kineza (Hana) u kineskim zapadnim provincijama, te muslimana i krscana u Africi (Nigerija i Sudan) iii Europi (Bosna i Hercegovina i SRJ) potvrda su za spomenutu tvrdnju, a posredno i razloge malobrojnosti muslimanskog pucanstva u zemljama Zapada. Usprkos brojnim pokazateljima zapadni politicari i nositelji formalne vlasti na zapadu nerado priz naju postojanje civilizacijskog sukoba izmedu Zapada i islama te poput americkog predsjednika Clintona u svojim rasdambama, koje se bave razlozima brojnih suvremenih sukoba izmedu islama i Zapada, kao krivce za lose odnose izmedu Zapada i islama prokazuju tzv. islamske ekstremiste iii fundamentaliste. Spomenute rasdambe koje su namijenjene sirokoj publici predstavljaju formalno stanoviste Zapada koje je uvjetovano strategijskim gospodarskim interesima koje vodece zemlje Zapada posjeduju u nekim islamskim zemljama. U stvarnosti putem djelovanja neformalne mod i tajnih saveznistava, Zapad protiv islama, mnogo vise nego Ii protiv drugih civilizacija, vec vise stotina godina izvodi vrlo ustrajno i sustavno nastupanje koje ima za cilj umanjiti gospodarsku i drugu snagu islamskih zemalja. Zapadne zemlje spram islamskih pokazuju netrpeljivost i obrnuto, sto je uvjetovano njihovim dubokim civilizacijskim i kulturoloskim razlikama. Od poimanja dobra i zla, drzave i njezinih gradana, uloge roditelja i djece, liberalizma i autoritarnosti, pa sve do pojmova jednakosti i hijerarhije, razlike Zapada i islama su velike i tesko premostive. One su posljedica stoljetnih procesa i kao takve se tesko mogu promijeniti. Gospodarske i socijalne promjene koje dovode do udaljavanja pucanstva od svog nacionalnog i lokalnog identiteta pridonose smanjenju tih razlika, ali samo u uvjetima HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

17 Tradicionalna godisnja proslava pobjede krscana nad muslimanima u spaniolskom gradu Villeni. Porazeni Maur sa zastavom kleci pokraj krscanske povorke gospodarskog napredka. U uvjetima gospodarskih potresa i kriza, njihov je utjecaj u islamskim zemljama upravo suprotan i dovodi do ekstremistirkog ponasanja u obliku isticanja temeljnih razlika islama i ostalih religija i kultura te agresivnog inzistiranja na njegovoj prevlasti. Procesi desekularizacije, koji su putem promocije vrijednosti demokracije i lib- eralizma kao univerzalnih vrijednosti svoj najveci zamah doziviel; upravo u dvadesetom stohecu, u procesu nastojanja smanjenja civilizacijskih napetosti pokazali su se za Zapad tek djelimice uspjesnim, Politicka doktrina Zapada temeljena na njegovoj vojnoj i gospodarskoj prevlasti nad ostalim civilizacijama, u vecini islamskih zemalja dovela je do jos veceg stupnja odbojnosti islama prema Zapadu. Muslimani smatraju kako ih je Zapad dva puta pokusao kolonizirati, i to politidd u proslorn stoljecu i kulturno u ovome. Krscanstvo s druge strane takoder pamti pokusaje nametanja islama i to osobito u krscanskirn dijelovima Euroazije i na Pirinejskom poluotoku. Sukobi krscanstva i islama danas SU Vjernici u islamskoj bogomolji u Berlinu RUJAN, HRVATSKI VOJNIK m

18 najbrojniji upravo na podruqu Euroazije na kojem se trenutno vode ratovi izmedu albanskih muslimana s Kosova i Srba, Azerbajdzanaca i Armenaca te Ingusa i Oseta. Muslimani danas cine tri do pet posto pucanstva u Niemacko], Nizozemskoj, Belgiji i Francuskoj. S obzirom da je gospodarska kriza u spomenutim i ostalim zemljama EU posljednjih godina povecala netrpeljivost njihova pucanstva spram stranaca, mnoge desne pohticke stranke u EU u svojim programima na visoko su mjesto istaknule novu antiimigracijsku politiku usmierenu prije svega protiv muslimana. probitaka i znanstveno povijesne znatizelje nego Ii stvarne nakane. Europa kakvu danas personificira EU/EMU, te osobito SAD, usprkos svim svojim civilizacijskim dosezima, koje misionari civilnog drustva i demokratskog liberalizma sire po zemljama Euroazije, u odnosu na islam u tred milenij ulaze jednako tako kao i u drugi tj. s neprijateljstvom spram islama i bez islama. Formalna zauzimanja nekih europskih komesara (ali i SAD-a) te drugih visokih zapadnih politickih duznosnika za sudbinu bosanskih muslimana uz istodobnu nebrigu i ponizavanje zapadnoeuropskih Hrabrost i odlucnost islama i danas predstavljaju njegove za Zapada najnetransparentnije znacajke Za razliku od zemalja EU u kojima muslimani predstavljaju politicki i kulturoloski zanemarivu manjinu, u europskom dijelu Euroazije postoje danas cetiri drzave u kojima muslimani cine politicku vecinu iii utjecajnu manjinu. To su Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i SR]. Osim spomenute prisutnosti muslimanskog pucanstva, spomenute zemlje dijele jos i neka druga obiljezja medu kojima se prije svega isticu nestabilnost njihova unutarnjeg poretka koja se nalazi u izravnoj svezi s visokom upletenoscu vanjskih drnbenika na drustveni i politick! zivot u tim zemljama. Zahvaljujuci njihovoj civilizacijskoj, nacionalnoj, religijskoj i socijalnoj slozenosti spomenuta upletenost ostvaruje se putem koristenja jednostavnih politickih mehanizama putem kojih se naglasava]u, pojacavaju iii prigusuju spomenute slozenosti koje irnaju za cilj odrfavanje kriznih stanja kao najkreativnijih stanja visoke politike. Suzivot izmedu razlicitih civilizacija u tim zemljama, koji se pokusava provesti, neformalna moc sa zapada puno vise izvodi s ciljem pragmaticnih HRVATSKI VOJNIK RUJAN, muslimana posljedica su s jedne strane njihove sigurnosti temeljene na povijesnom parncenju i vojnoj snazi Hrvata, a u jugoistocnom dijelu Europe Srba i njihovih strategijskih partnera Grka, te s druge strane vlastite slabosti i licemjerja zahvaljujuci kome Turska najvjerojatnije nikada ne ce postati danica EU/EMU. Zapadna Europa u svome drustvu ne zeli Tursku premda su se turski radnici na privremenom radu u Njernackoj, Austriji, zemljama Beneluxa i dr. pokazali marljivim i postenim. M,ilijuni Turaka koji su tijekom sezdesetih i kasnijih godina ovog stoljeca odlazili na rad u zapadnu Europu znacaino su pridonijeli njezinom sadasnjem razvitku i kao takvi predstavljaju njezinu neizbrisivu sponu s istokom i islamom. Odbijanje turskog zahtjeva za danstvom u EU nova Europa se dobrim dijelom odrekla i vecine od tri milijuna Turaka, koliko danas zivi u zapadnoj Europi, i vec vise od deset godina u njoj ima prebivaliste iii boraviste. Danasnje drzave zapadne Europe odricu Turskoj pravo na pripadanje europskoj kulturnoj i politicko] tradiciji premda se Turska pokazala i dokazala njihovom saveznicom (prvo javno saveznistvo s Turskom sklopili su Francuzi godine (kralj Francois I. sa sultanom Sulejmanom Velicanstvenim), drugo Britanci, Francuzi i Nijemci godine 1854., trece, Nijemci godine 1914., cetvrto Britanija i Francuska godine 1939., a peto danice NATO saveza godine 1952.), zbog cega se posustalo Otomansko Carstvo na kraju 19. stolieca nije nazivalo bolesnikom Azije vec bolesnikom Europe. Politika zapada na Balkanu koja se provodi unazad nekoliko godina pokazuje ne samo krizu morala i duha vec i duboke pukotine prisutne unutar saveznistva najmocnijih politickih struktura Zapada. Vodenje pristrane politike, promjena vlastitih politickih i moralnih stavova, te nagla promjena dotadasnjeg saveznika i okretanje novom savezniku, koji ce zasigurno jednako tako dozivjeti sudbinu svojeg prethodnika, samo su neki od primjera "balkanske politike" koju Zapad provodi na svekolikom podruqu Euroazije. Rastakanje nacionalnih i kulturnih osobitosti malih euroazijskih naroda izravna su posljedica spomenute politike, koja se premda posvema neuspjesna u svom nastupanju spram islamskih zemalja, pokazala uspjesnom kod vecine europskih euroazijskih drzava. Komunizam kao zajednidd nazivnik drzava u kojima spomenuta politika postize najvece uspjehe otkriva najvjerojatnije razloge njezina uspjeha. Desetljeca zivota u komunizmu Godina ZAPAD ISLAM Udjcli ulwpnog broja vojnilrn zcnmlja Zapndn iii islnmn kao "o ukupnog broja vojnikn u svijctu otupila su sposobnost euroazijskih ljudi za racionalno politicko i gospodarsko ponasanje, sro danas podjednako koristi i islamu i Zapadu. Bez komunizma i njegovih posljedica proctor liberalnog kapitalizma u srednju i istocnu Europu kao ni islama u srednju Aziju zasigurno ne bi bio ni tako brz ni tako temeljit. Osim u Europi pragmatlcan i licemjeran odnos Zapada spram islama razvidan je i iz njegovog odnosa spram novouspostavljenih muslimanskih drfava u azijskom dijelu Euroazije. U odnosu na spomenute zemlje, Zapad danas

19 lslamsko shvacanje driave Prije nego sto je Muhamed propovijedao islam, Arapi su bili organizirani u plemena koja su bila podijeljena no klanove i rodove. Koko pustinja so svojim oazama ne omogucuje socijalnu i politicku organizaciju vecu od obitelji, klana iii u najboljem slucaju plemena, za postizanje veceg jedinstva potrebna je silo, koja je sposobna spojiti ljude razlicitih obicaja i tradicija. Poruka paslanika sadrzana u Kuranu omogucila je tu koheziju i zahvaljujuci materijalnim motivima ratnog plijena i zemljisnog vlasnistva (kao rezultata svetoga rota u ime Aloha) uspjela do nezavisni, ponosni i gorljivi ratnici postanu vjerni islamu. Zbog toga je vjera, bilo zbog poslanstva iii poziva no istinu, vrelo iz kajega izviru velika carstva. Zahvaljujuci njoj, tamo gdje bi inace suparnistvo i nesloga mogli zaprijetiti razdorom, dolazi do ujedinjenja i odbacivanja zelje za tastinom, te usmjeravanja ljudi Bogu. Vjersko odusevljenje omogucuje jaku pobudu volje za vlascu i no taj nacin oplemenjuje ono sto je prvobitno bilo dio nize covjekove prirode. Uzajamna pcmcr je neophodna zbog zadovoljenja covjekove potrebe za hranom, odijevanjem i stanovanjem i stoga se covjek mora ujediniti s mnogima od svoje vrste kako bi osigurao zastitu i obranu. lskustvo prisiljava ljude no udruzivanje s ostalim ljudima, a iskustvo zajedno s razmisljanjem osposobljava covjeka zivjeti. Covjek je politicko bice po prirodi i stoga je ljudsko udruzivanje prijeko potrebno. Sve dok vjera, naglasavanjem covjekovog viseg cilja i njegovog spasenja, ujedinjuje vladara i podanike, zivot zajednice u kojoj oni zive je osiguran. Zbog toga islam sjedinjuje teoloski pojam drzave s autoritarno-politickim i duhovnim, te svjetovnu vlast ujedinjuje u vjerskom i politickom autoritetu. U formiranju drzava i dinastija vjera predstavlja jedinstvenu pokretacku silu jer upravo zahvaljujuci njoj moguca je medusobna djelotvorna potpora svih ljudi, koje okuplja zajednicka veza (no prvom mjestu krvna veza i obiteljska tradicija), koji su tada sposobni svoju volju pretvoriti u stvarnost. Buduci do ljudski zivot zahtijeva organizaciju i udruzivanje, drzava koja to omogucuje prirodan je rezultat ljudskog zivota. Tijekom svog nastanka, razvitka i preobrazbe drzava prolazi kroz pet faza: osva janje, izgradivanje dinastije, dostignuce vrhunca, te opadanje i propast odnosno preobraz ba. U prvoj fazi nova skupina sklona vlasti postize svoj cilj i pobjedu nod svojim neprijatel jem, osvaja vlast i pobjeduje dotadasnju dinastiju. U toj fazi vladar je uzoran voda svojih ljudi u zadobivanju autoriteta, stjecanju imetka, te obrani i zastiti novoosvojenog teritorija. U drugoj fazi on postaje suveren i vlada sam bez svojih sljedbenika te se bori protiv njihova nastojanja za znacajnijim sudjelovanjem u vlasti. Koko bi oslabio one koji su mu porno gali u stjecanju vlasti vladar iznajmljuje ljude i nastoji sted pristase izvan kruga svojih dota dasnjih suradnika i rodaka koji zahtijevaju udio u njegovoj vladavini. Treca faza, koja nos tupa ucvrscenjem vladareve vlasti, faza je mime udobnosti i razbibrige u kojoj buduci do ljudska priroda tezi stjecanju bogatstva i ostavljanju za sobom slave, vladar sabire plodove svoje vladavine i vladanja. On odreduje poreze i druge namete, umjeren je u trosenju no sebe, ali istodobno podize sebi spomenike i palace, velikodusan je prema svojim podanici ma i pomagacima te redovito i obilato placa svoju vojsku kako bi ostavio dobar dojam no svoje saveznike i ulio strah u srca svojih neprijatelja. Zahvaljujuci vladarevoj velikodusnosti i sveopcem miru ova faza drfove pogodna je za razvoj znanosti i umjetnosti. Glavni grad kao sjediste vladara postaje kulturnim sredistem, a znanstvenici i umjetnici nadmecu se za njegavu naklonost. Zbog povecane raskosi i moraine raspustenosti, kod vladara i njegovih podanika no kraju ove faze zapocinje slabiti zanimanje za duhovne vrednote i unutarnji zivot, te postovanje znanstvenika i njihova rada. U cetvrtoj fazi vladar je zadovoljan s onim sto su izgradili on i njegovi prethodnici, zivi u miru so svojim susjedima, prijateljskim i neprijateljskim vladarima i oponasa svoje pretece. Peta faza kaju obiljefova vladareva pretercnost i rasipnost nastupa kao posljedica dotadasnje pretjerane vladareve pomame i zadovoljstva. Zbog velikodusnosti prema svojim bliskim suradnicima i izdasnosti no banketima s ciljem do osvoji i one kojima je povjerio velike duznosti koje nisu sposobni obavljati, vladar kvari svoj ugled i izglede medu plemenitim i uglednim ljudima i sljedbenicima svojih prethodnika. Troseci prekomjerno no svoje bahatosti vladar gubi i dio svoje vojske, jer trosi njihovu placu i sprjecava ih do go upoznaju. Zbog svega toga, te ispunjeni mrznjom prema njemu, njegovi podanici postaju spremni no nevjeru i izdaju. Njegovu dinastiju zahvaca prirodno starenje, te ukoliko se ubrzo ne pojave nove reformisticke snage, drfovu zahvaca posvemasnje propadanje. Spomenuti opis krize u drzavi danasnji mladi islamisti vide kao karakteristican za vecinu danasnjih islamskih drzava koje su nekada imale prisne odnose so Zapadom. Oni znaju do je veza izmedu uzlaznog i silaznog razvoja drzave, te vladara i podanika, uvjetovana psiholoskim i gospodarskim cimbenicima, te stoga svoje djelovanje usmjeravaju no siroke mase. Za drzavu koja je poput prirodnog organizma, podlozna rastu, zrelosti i starenju, zelja za mirom i sigurnoscu, udobnoscu, luksuzom i zadovoljstvom kakvu su ispoljili vladari u tim zemljama umanjila je njihovu odlucnost, hrabrost, jednostavnost, silovitost i ostale znacajke mod koje predstavljaju najjvaznije preduvjete svakog uspjesnog vladara, zbog cega su mladi islamisti posvema blizu svoje pobjede i preuzimanja vlasti u velikom broju islamskih zemalja. Autoritarna vladavina koju provode pojedini danasnji vladari u tim zemljama, u uvjetima izostanka gospodarske i financijske pomoci so Zapada moguca je jedino osloncem no vojsku, koja je jedina sposobna ocuvati red unutar drzave i zastitu od napada izvana, no kako to zahtijeva znacajna financijska sredstva koja je moguce stvoriti jedino oporezivanjem i daljnjim siromasenjem puka vladari su sve skloniji kompromisima s novim islamskim vodama. Nakon razdoblja sirenja i bogatstva, koji su vodili luksuzu i udohnu zivljenju, oni su svjesni do nastupa neizbjezno propadanje, a kako ne zele unistenje svojih dinastija pristaju no promjene. Samim tim vracaju se no korijene muslimanske filozofije prema kojoj do bi se izbjeglo neizbjezno propadanje u islamskoj drzavi vlast treba biti vjerska, zasnovana no Bozjem objavljenom zakonu. Drzava sarijatskog prava iz razdoblja uoblicavanja islama, upravo je zbog toga idealan uzor politicke organizocije. Poklanjanje pozornosti njenim nacelima i suprotstavljanje novim ugrozama ucinit ce islam ponovno mocnim i snaznijim od ostalih civilizacija sto ce pridonijeti blagostanju i bogatstvu svih mus limana. ldeologija i filozofija iz drugih civilizacija opasne su za religiju, a buduci do je religija temelj drzave, postoji opasnost do sva ona naucavanja koja nisu sarijatska obeshrabre razmisljanja puka iii ucenika, osobito ukoliko isti nisu upoznati s vjerskom znanoscu. Sirenje vjerske znanosti predstavlja stoga temeljni zadatak no koji jednako kao i no pobunu protiv tiranije imaju pravo svi, a oni koji imaju moc njezina provodenja, imaju i obvezu. Poslanikovim rijecima receno: "Onaj medu nama koji vidi nesto sto se Alahu ne svida mora to pro mijeniti silom ako ne moze rijecju, a ako ne moze cak ni tako, tada barem u svojem srcu." provodi jedinstvenu strategiju koja u sustini predstavlja svojevrsno unapredenje nekadasnjeg kolonijalnog pristupa spram islamskih zemalja za koji je bilo karakteristicno imperativno pruzanje potpore onim politickim snagama koje su prije svega bile spremne na gospodarsku i vojnu suradnju sa Zapadom. U skladu s tim i neovisno o demokratskom legitimitetu i odnosu vlasti spram vlastitog naroda, Zapad danas odrzava vrlo bliske odnose s danasnjirn srednjeazijskim vladarima koji svojim dielovanjem u najvecem broju slucaieva ne zadovoljavaju osnovne demokratske kriterije za ciju se provedbu Zapad licemjerno zalaze na drugim kontinentima i spram drugih naroda. Postovanje nacela demokracije i ljudskih prava, kakva Zapad s ciljem ostvarenja svojih gospodarskih, financijskih i sigurnosnih interesa namece europskim zemljama Euroazije, Zapad ne postavlja spram azijskih zemalja Euroazije i to prije svega zbog prije spomenutih interesa. Danasnji zapadni politicari i njihovi misionari zaduzeni za obranu ljudskih prava za razliku od svojih prethodnika koji su u razgovorima sa sovjetskom stranom na prvo mjesto isticali pravo naroda srednje Azije na nacionalnu i religijsku slobodu (spomenuti polititki stereotip Zapada jos uvijek postavlja spram Kine), danas nastupaju s posve drugih pozicija i s drugim ciljevima Zapad u islamskim zemljama Euroazije ne podrzava razvoj religije, a u nekima od njih u kojima vec danas ima znacajne gospodarske interese kao npr. u Turkmenistanu i Kazahstanu, svojim djelovanjem ne potice ni razvoj demokracije. Primjer Turkmenistana, u kojem i nadalje postoji jednopartijski politicki sustav na celu s predsjednikom Niyazovom, s kojim SAD odrzava]u vrlo dobre gospodarske i politicke odnose (od listopada Turkmenistan u SAD uziva status trgovacki povlastene drzave), najbolja je potvrda za spomenuto. Predsjednik Niyazov koji se sastao s predsjednikom Clintonom (posljednja sluzbena posjeta Niyazova Washingtonu bila je u travnju ove RUJAN, HRVATSKI VOJNIK m

20 godine) dokazani je borac ne samo protiv demokracije (u proliece godine u Turkmenistanu nije bila sluzbeno registrirana ni jedna politicka stranka) vec i protiv sirenja religije. Usprkos tome, a zahvaljujuci prije svega gospodarskim interesima, za koje su imperativno zainteresirani nositelji neformalne moci, tijekom spomenute posjete Niyazova su osim predsjednika Clintona primiii vanjskopoliticka tajnica Madeleine Albright, ministar obrane Whiliam Cohen, ministar za energetiku Federico Pena i brojni visoki dufoosnici americkih multinacionalnih poduzeca poput Shell oil, Enron, Case Corporation, John Deere i dr. U odnosu spram Iurkmenistana (o kojem sada govorimo kao primjeru koji vrijedi i za ostale drzave Euroazije) SAD zele povecati njegovu povezanost spram Zapada nastojed time smanjiti utjecaj susjednih regionalnih sila (prije svega Irana) na gospodarske i politicke procese u Iurkmenistanu. Gradnji plinovoda i naftovoda, koji bi trebali omoguciti nesmetani izvoz turkmenistanskog plina i nafte na svjetsko trziste, koji bi u najekonomicnijoj inacici trebao prelaziti preko Irana, SAD se najostrfje suprotstavljaju i imperativno predlazu novi, dufi, skuplji i ekoloski nepovoljniji smjer koji bi trebao prelaziti preko Turske. Oslanjaiuci se na saveznistvo s Turskom, SAD izrazavaiu spremnost na pruzanje financijske i druge pomoci za gradnju plinovoda i naftovoda koji ce iz Turkmenistana prolaziti ispod Kaspijskog mora, te teritorija Azerbajdzana i Gruzije do Turske. Potpora vlade SAD i inzistiranje na spomenutom projektu, koji lzravno ugrofava interese Rusije, inace najveceg regionalnog izvoznika plina, posredno proizvodi destabilizaciju sire regije putem djelovanja ruskih saveznika u Gruziji. Gruzija cija se suverenost time dovodi u pitanje trazi zastitu NATO saveza, no slicno slucaju kosovskih muslimana Zapad se oglusio na njezine pozive ostavljajuci time jos jedno euroazijsko fariste kreativno djelatnim. Spomenuti primjer koji zorno pokazuje posljedice koje u igri "macke i misa nastaju kad si neki misevi umisle da su macke" uglavnom zavrsava poznatim ishodom koji je dobrim dijelom razvidan i iz poznate Kissingerove izjave kako je za male drzave u odnosu na SAD tesko biti neprijatelj i kobno biti prijatelj, sto treba shvatiti najozbiljnije i opcenito, jer nisu SAD nista posebno u odnosu na ostale velike drzave i carstva. Svako carstvo i svaka sila podvaju na gospodarstvu i Zapad u sustini svoga nastupanja trazi gospodarske interese. Ukoliko su oni zadovoljeni uobicaiena pravila igre moguce je mijenjati, te se tako npr. popis uvjeta za ulazak u medunarodne institucije koje se nalaze pod nadzorom Zapada rnoze smanjiti Pomak crte bojista Zapada i islama na jugozapadnom Sredozemlju do maksimuma. Spomenuti primjer Iurkmenistana, (a slicno tome i Kazahstana i drugih azijskih drzava Euroazije), pokazuje kako se do statusa povlastenog trgovinskog partnera, a slicno tome i danstva u "Partnerstvu za mir" i drugim sigurnosnim udrugama i programima, dolazi na temelju mnogo "konkretnijih kriterija" od onih kakvi se npr. formalno postavljaju pred Hrvatsku iii neku drugu zemlju iz europskog dijela Euroazije. Smjerovi razvoja lslama u Euroaziji Glede daljnjeg razvoja islama na podrudu Euroazije zasad se naziru tri znacajna smjera razvoja koja,poticu velike euroazijske muslimanske drzave, a koje imaju svoje sliedbenike medu manjim euroazijskim drzavama i narodima. Prvi od smjerova, koji je usmjeren na povratak osnovnim nacelima Kurana i koji svako odmicanje od toga vidi kao vjerski prekrsa], razvija se u Iranu i svoje sljedbenike pronalazi medu tradicionalnim muslimanskim pucanstvom Euroazije. Drugi smjer razvoja islama usmjeren je na ocuvanje tradicionalnog islama koji je svojstven odredenoj zemlji iii regiji. Taj smjer danas prevladava u vecini azijskih euroazijskih zemalja, a tijekom visedesetljetne vladavine komunizma pokazao se kao dovoljno fleksibilan i otporan na izvanjske utjecaje. Ired tip razvoja islama, koji se ocituje u prilagodbi islama uvjetrma suvremenih tehnologija i modernog zivota, uvrijezio se na Zapadu i susrecemo ga u Turskoj. Taj tip razvoja snazno je izlozen kritikama pobornika izvornog islama koji ga smatraju izdajom osnovnih nacela islama sadrzanih u Kuranu. Tradicionalnom tipu islama, koji prevladava u vecini azijskih drzava Euroazije u posljednje se vrijeme sve vise suprotstavlja fundamentalistidd tip koji sire islamski teolozi skolovani izvan podruqa regije, uglavnom u Saudijskoj Arabiji i ostalim bogatim arapskim zemljama. Sirenje netrpeljivosti i mrznje izmedu njihovih pristasa, koji se nazivaju Wahabistima, i ostalom vecinom pucanstva, predstavlja vrlo opasnu pojavu koja bi mogla ugroziti postojece sigurnosno stanje u regiji. Primjer borbe protiv Wahabi pokreta u Uzbekistanu pokazuje kako se primjenom mjera represije sponienuti pokret tesko rnoze zaustaviti. Sirornasno pucanstvo lakse prihvaca ideje Wahabista i stoga se kao povoljnije mjere pokazuju mjere podizanja zivotnog standarda i kakvoce zivota pucanstva, Bogatije islamske zemlje koje raspolazu s odgovarajucim flnancijskim sredstvima koja se mogu namijeniti u spomenute svrhe za sada se pokazuju kao manje popularna odredista Wahabista. Osim spomenutoga kao ucinkovite pokazuju se i mjere ogranicen]a ideoloskog utjecaja Saudijske Arabije i ostalih arapskih zemalja na stanje u azijskim drzavama HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

21 Euroazije putern smanjenja broja studenata teologije koji se salju na studije u spomenute zemlje. Otvaranje vlastitih vjerskih sveudlista na kojima ce se velika pozornost pridavati vlastitim tradicionalnim religijskim i nacionalnim vrijednostima pokazuje se kao jedno od najpovoljnijih tjesenja. Ono s jedne strane ne ogranii'ava vjerske slobode i s druge strane ne steti stvaranju iii odrzavanju dobrih politickih odnosa kako s arapskim zemljama tako i sa zemljama Zapada. Razliku izrnedu muslimana srednje Azije i ostalih muslimana posljedica su njihova zivota u komunizmu tijekom kojega su se nerijetko udaljili od osnovnih nacela islama i prihvatili neke dijelove vrijednosnog sustava Zapada kao svoje. Primjer razlike u stavovima srednjeazijskih i ostalih muslimana u svezi nedavnih nuklearnih eksplozija u Pakistanu koje su u ostatku muslimanskog svijeta proslavljene kao rodenje islamske nuklearne bombe, samo je jedan od onih primjera iz kojega je razvidna specificnost srednjeazijskih u odnosu na ostale muslimane. Azijske zemlje Euroazije stoje na stanovistu koje je usmjereno protiv nuklearnog oruzja i opcenito nuklearne tehnologije. Razloga za takav njihov stav ima mnogo no najznai'ajniji su svakako kobno iskustvo koje su narodi srednje Azije, slicno kao i Japana, dozivjeli od uporabe nuklearne energije. Neizbjeinost sukoba Za siromasno pucanstvo islamskih zemalja danasnji Zapad predstavlja olicenje materijalistii'kog, arogantnog, represivnog i dekadentnog svijeta, koji prema njihovom uvjerenju svoje blagostanje i bogatstvo temelji na bijedi i patnji sirornasnih. Inzistiranje na tzv. univerzalnim kulturnim i civilizacijskim stecevinama, koje Zapad pokusava nametniti ostalim civilizacijama, pripadnici islama, vise nego Ii pripadnici drugih civilizacija, drze neprijepornim dokazom netolerancije i neprijateljstva koje Zapad sustavno siri spram drugih civilizacija i kultura. Vojna premoc koju Zapad koristi za oi'uvanje postojeceg svjetskog poretka, a koja se cesto puta koristi i za odrzavanje sadasnje politicke i druge podjele medu islamskim zemljama, frustrira vecinu pucanstva u islamskim zemljama, a ta je pojava osobito ucestala u onim zemljama u kojima prevladava islamski fundamentalizam. Propast komunizma, koji je predstavljao zajedii'kog neprijatelja Zapada i islama, takoder je djelovala na povecanie netrpeljivosti izmedu Zapada i islama, koji su izostankom dotadasnieg zajednii'kog globalnog neprijatelja dovedeni u poziciju novih globalnih supranika. Zbog svojih slicnosti niti islamska niti Zapadna civilizacija u sustini nisu spremne na kompromise po pitanju vlasti. Zbog religijskih obiljezja iz kojih proizlaze (obje su religije monoteisticke, univerzalne i misionarski usmjerene na preobracen]e nevjernika) suzivot koji i jedna i druga civilizacija nude svojim potencijalnim partnerima nije istinski ravnopravan, zbog cega je sukob izmedu njih neizbjetan, Sve dok islam bude opstao kao izvorni islam, a prema sadasnjim kretanjima vecina islamskih zemalja nalazi se na putu zadrzavan]a iii vracanja istinskom islamu, a Zapad nastojao opstati kao sticenik i promicatelj ideja krscanstva, od kojih se prema sadasnjim kretanjima vedna najbogatijih zemalja Zapada sve vise udaljuje, sukob izmedu Zapada i islama bit ce neizbjezan. Kompromisi koje najbogatije zemlje Zapada cine u tom smislu, a koji su usrnjereni na uspostavu nove svjetonazorske paradigme koja bi trebala srusiti postojece prepreke medu velikim civilizacijama, te se kao nova i povijesno neopterecena religija nametnuti ostatku svijeta, u islamskim se zemljama smatraju neiskrenima. Godina ZAPAD ISLAM mo , , _ 48, , ,6 6,3 11,0 Udjeli ukupne gospodorske proizvodnje zemalja Zapada iii islama u % ukupne gospodarske proizvodnje u svijetu Razvitak tehnologije koji je potrebu za klasii'nim nadzorom nad osvojenim teritorijem ui'inio sporednim na kraju dvadesetog stoljeca nije doveo do znai'ajnijeg smanjenja broja teritorijalnih sukoba izmedu Zapada i islama. Sukob Zapada i islama osobito je pojai'an u devedesetim godinama nakon pada Sovjetskog imperija i uspostave novih potencijalnih kriznih zarista izmedu Zapada i islama. Statistii'ki gledano pocetkom devedesetih godina od dvadesetosam subako izmedu islama i drugih civilizacija u devetnaest slui'ajeva u njima su sudjelovali pripadnici zapadne civilizacije. Nestanak kolonijalizma i vec duze vre mena prisutna nesposobnost islama za znai'ajnija teritorijalna osvajanja doveli su do sadasnje uspostave kratke kopnene granice izmedu Zapada i islama koja prolazi teritorijem danasnje Bosne i Hercegovine. Spomenuta granica, na kojoj sve do pocetka devedesetih godina nema otvorenih sukoba Zapada i islama, pod djelovanjem sila globalne mod tijekom godine prerasta u popriste civilizacijskog sukoba izmedu Hrvata i islamista. Oct spomenutog sukoba u kojem ce najprije najvise koristi imati Srbi, kao tada zajednii'ki hrvatsko-muslimanski protivnici, vremenom ce najvise globalno profitirati SAD (sto ce predstavljati i njezin vrhunac), koje ce potpisivanjem Daytonskog sporazuma i pozicioniranjem u Bosni i Hercegovini na najbolji mogud nacin pokazati svoju politicku i vojnu nadmoc nad svojim europskim saveznicima i Rusijom. (nastavit ce se) Literatura: 1. Turkistan Newsletter, 29. srpnja 1998., Speech Made by Turkish President Suleyman Demirel at "TRNC" Assembly" 2. Radio Free Europe/Radio Liberty, 9. srpanj 1998., Robert Lyle, "Brezinski Cautions Against Isolating Iran From Pipeline" 3. Official Kremlin Int'! News Broadcast, 12. svibanj 1998., President Yeltsin's Speech to the Executives of the Russian Foreign Ministry, "The Place and the Role of Russia in the Period of the Emergence of a Multipolar World" 4. Radio Free Europe/Radio Liberty, 26. svibanj 1998., B. Partridge, "Central Asia: Poverty Could Trigger Instability" 5. Moscow Times, 8. svibanj 1998., C. Gall, "Washington Now Notices Bold Caucasus" 6. Turkistan Newsletter, 1998, 6. svibanj 1998., Testemony of Energy Secretary Pena before the US International Relations Committee 7. Turkistan Newsletter, 1998, 6. svibanj 1998., Statement of Stephen Sestanovich before the House International Relations Committee, "U.S. policy Toward the Caucasus and Central Asia" 8. The Washingron Post, 24. travanj 1998., T.W. Lippman "Clinton Meets With Turknem President" 9. Radio Free Europe/Radio Liberty, 10. travanj 1998., B. Partridge, "Cacaus: Three Republics Look East and West" 10. Council on Foreign Relations, 1997., South Balkans Working Groups, "Thoward Comprehensive Peace in Southeast Europe Conflict Prevention in the South Balkans" 11. Council on Foreign Relations, Council on Foreign Relations Policy Initiatives, 1997.," Future Vision for U.S. Defense Policy Memorandum to the President from the National Security Adviser" 12. Touchstone, 1997, S.P. Huntington, "The Clash of Civilizations and the Remaking of World Order" 13. Penguin, 1996, C. McEvedy, "The New Penguin Atlas of Medielav History" 14. Foreign Affairs, ozujak/srpanj 1995., R. Holbrooke, 'funerica: A European Power" 15. Foreign Policy, ljeto 1991., M. Vlachos, "Culture and Foreign Policy" 16. International Affairs, sijecanj 1991., E. Mortimer, "Christianity and Islam" 17. National Geografic, srpanj 1988., T.J. Abercrombie, "When the Moors Ruled Spain" 18. Cambridge, 1988., J.M. Lapidus, "History of Islamic Societies" 19. National Geografic, studeni 1973., S. Michaud, R. Michaud, "Bold Horsemen of the Steppes" 20. Penguin, 1967, C. McEvedy, "The Penguin Atlas of Ancient History" 21. Cambridge, 1962, Rosenthal E.l.J., "Political Thought in Medieval Islam" RUJAN, HRVATSKI VOJNIK m

22 NA VRHU PIRAMIDE Tamo gdje stoluje mocnlk svijeta Matija IVANIC Priblizavarno Ii se doista tom dobu kad na zemlji ne ce vise biti nacija i kad ce na njoj cijeloj vladati jedan poredak, jedna vlada, jedno administrativno tijelo? Tko bi trebao biti na celu tog tijela jos nije kazano, ali Knez ovog svijeta bi svakako trebao jamdti nestanak obitelji jer ce djecu odgajati drustvo preko vlade, ukidanje prava na privatno vlasnistvo jer ce vlada biti vlasnik zemlje i svih drugih dobara. Slaboda vjeroispovijesti ne ce postojati jer ce i preostali vjernici biti podvrgnuti rigoroznom preodgajanju. oni koji ne uspiju promijeniti svoja vjerovanja bit ce vjerojatno smjesteni u velike koncentracijske logore iii ubijani kao psi jer ce vjera u Boga pod Knezom ovoga svijeta postati zlocin. sve osobne odluke pojedinaca donosit ce drugi, a sam covjek vise ne ce mod odludvati cak niti s kim ce se mod druziti, a riiec narod bit ce izbrisana iz svih rjecnika H oce Ii danas suvereni narodi dopustiti ostvarenje dvanaestog nacela Humanistickog manifesta koji tvrdi da je nabolja opcija prevladavanje granica nacionalnih suvereniteta pozivajud da se krene u izgradivanje svjetske zajednice u kojoj bi mogli sudjelovati svi tzv. dijelovi velike ljudske obitelji. Stoga se, stoji dalje u tom humanistickom nacelu, mi uzdamo u razvitak sustava svjetskoga zakona i svjetskoga poretka zasnovanog na transnacionalnoj saveznoj vladi. Priblizavamo Ii se doista tom dobu kad na zemlji ne ce vise biti nacija i kad ce na njoj cijeloj vladati jedan poredak, jedna vlada, jedno administrativno tijelo? Tko bi trebao biti na celu tog tijela jos nije kazano, ali Knez ovoga svijeta bi svakako trebao jamdti nestanak obitelji jer ce djecu odgajati drustvo preko vlade, ukidanje prava na privatno vlasnistvo jer ce vlada biti vlasnik zemlje i svi drugih dobara. Slaboda vjeroispovijesti ne ce postojati jer ce i preostali vjernici biti podvrgnuti rigoroznom preodgajanju. Oni koji ne uspiju promijeniti svoja vjerovanja bit ce vjerojatno smjesteni u velike koncentracijske logore iii ubijani kao psi jer ce vjera u Boga pod Knezom ovoga svijeta postati zlodn. Sve osobne odluke pojedinaca donosit ce drugi, a sam covjek vise ne ce mod odludvati cak niti s kim ce se mod druziti, a rijec narod bit ce izbrisana iz svih necnfka. Narodima koji su upravo izasli iz ralja komunistickog svijeta ovi pojmovi ne bi trebali biti nikakvom nepoznanicom. No, je Ii tome bas tako? Ako samo malo bolje pogledamo na politicku pozornicu nazalost lako je zamijetiti da jednako lose vide nekadasnji protivnici s obiju strana zeljezne zavjese. Nije Ii jos nedavno u Rimu vecina suverenih drzava pokusavala prenijeti dijelove svoga suvereniteta na Svjetski kazneni sud na celu kojeg bi opet trebao biti kakav pornocnik Kneza ovoga svijeta. Prema globalnom gradu Kako bi pak izgledao svijet u programu sllcno zamisljene svjetske institucije zorno se HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

23 ocrtava na analizi Pariza koju su izradili jos pocetkom sedamdesetih godina strucnjaci iz Programa svjetskih institucija. Da bi Pariz postao globalni grad, pisu oni mora se podvrgnuti procesu denacionalizacije i postati manje francuski. To pak zahtijeva "psihokultumu promjenu u odnosaiu prema tradicionalnoj ksenofobiji koju Francuzi sire oko sebe". Kako je to nernoguce provesti izravno, drzi se da bi se to moglo postid vecim izlaganjem pucanstva drugim kulturama, drugim jezicima, drugim nacinima da se nesto provede i drugim nadnima da se bude u pravu. Stoga jedan od tih srrucnjaka predlaze da se kulturni dogadaji udne svjetskim, kao na primjer nadnacionalni rock-koncerti. To bi sluzilo kao protuotrov "previse nacionalnoj i nekada nadonalistickoj kulturi". Dalje se u toj studiji navodi da Pariz vise ne bi trebao biti glavni grad Francuske jer ako bi nastavio dosadasnju ulogu grad bi ostao previse "etnocentrican" da bi postao svjetski grad. Orleans bi po autorima trebao postati novi "administrativni glavni grad francuskoga prostora". "Najvisi vrhovi francuske vlade (vanjska i fiskalna politika) ostale bi u Parizu", a administrativna struktura seli u provinciju i time struktura, gledanje i utjecaj francuske vlade postaju svjetski, umjesto samo francuski. U globalnom pak gradu nitko nije stranac. Menadzeri globalnih udruzaba koji nisu Francuzi, a zive u Parizu, moraju biti u mogucnosti da biraju i budu birani u vijece Pariza. Svjetski grad bi imao i svu potrebnu Infrastrukturu: hotele visoke kategorije, centre za konfekciju, mrezu telekomunikacija koja bi bila mnogo bolja od pariskoga telefonskog sustava, svjetsko sveuciliste i "financijski centar". Reformirani Pariz nudio bi globalnim menadzerirna dvije vrste stanova. Jedni bi bili u samom sredistu grada i sluzili bi onim rukovoditeljima koje zanima kultura, zabava i gradski zivot, a drugi bi bio za one koji SU vise okrenuti obitelji. Ovi bi se nalazili izvan grada gdje je cist zrak, drvece i sredstva kojima bi se smanjivao stres u onih koji pate od kulturnog soka Toliko o Parizu koji je naravno i dalje glavni grad Francuske. Premo globalnom sveucilistu No nakon pobjede nad vladama pojedinih zemalja Knez ovoga svijeta vodi velike bitke i sa sveudlistirna. Najranjavija su ona ciji je opstanak ovisan o privatnom kapitalu jer su tada u rukama onoga tko ih financira. Zbog kadrovskih potreba, stjecanja vjestine, novih tehnologija itd. nacionalizacija sveudlista postaje sve ozbiljnijom prijetnjom novoj globalnoj viziji. Svojedobno je u nekim nerazvijenim zemljama, poglavito onima Latinske Amerike sveuciliste bilo srediste dviju ideologija koje su najvise zagorcavale zivot globalnim arhitektima na tom podrudu: nacionalizam i socijalizam. Tamo su sveudlista imala stanovitu tradiciju nezavisnosti od vlade i nisu joj bila naklonjena, a ustaljeni su i izrazi neprijateljstva prema svim oblicima ''yanqui imperijalizma". Tako se globaloe korporacije iii njihove ispostave otvoreno upustaju u borbu protiv svjesne studentske mladezi, ali i njihovih profesora. Svojedobno je u Meksiku rektor Queretaro sveudlista Hugo Gutierrez na brzinu otpusten, dva mjeseca posto je pruzio otpor lokalnom menadzeru Coca Cole i sefu trgovacke komore jer SU ovi zeljeli da se jedan profesor posahe na dugo studijsko putovanje zbog svojih cudnih ideja. Rektor im je pak odgovorio da njega brinu "cudne ideje" Coca-Coline sluzbe za veze s javnoscu, ali to pak nikom nije bilo smijesno i guverner drzave ga je otpustio. Danas se pak utjecaj rnocnika na sveudlista provodi na nesto sofisticiraniji nadn, Prema rijecima otpustenoga rektora pet - sest kompanija davale su svaka manje od pet tisuca dolara godisnje sredinom sesdesetih godina sveudlistu Queretaro, a za uzvrat dobivale presudan glas u stvaranju sveudlisne politike. U drugim je slucajevirna primarna stanovita donacija sveucilistima gdje donator zapravo kupuje lokalnu potporu i pokazuje "drustvenu odgovornost", a pornaze i osiguravanje razvoja neideoloskih, tehnicki orijentiranih centara znanosti gdje se mogu provoditi istrazivanja zanimljiva za kompanije i gdje se moze oblikovati studentsko tijelo koje je apoliticno, bez sustava vrijednosti, neaktivisticno, koje zanimaju samo njegovi uspjesi. Bivse SU pak komunisricke zemlje nakon dolaska na vlast antikomunistickih i demokratskih stranaka bile preplavljene potporom upravo srusenim predstavnicima bivsih totalitarnih poredaka koji su korporacijama sluzili iskljucivo za obavljanje prljavoga posla usmjerenoga na omeksavanje i ucjenu novih vlasti oko stvaranja povoljne klime za proctor novoga imperijalizma u oslobodene zemlje. Osim toga predvida se i mogucnost globalnoga sveudlista koje ce biti nadnacionalno, tehnicko i prakticno. Studenti takvih sveudlista bi obavljali prakticnu izobrazbu iz tako vaznih predmeta kao sto su policijski rad. Ilustracije radi navodimo i popis takvih predmeta: Zdravlje, Nadzor pucanstva, Obrazovanje, Kriminologija, Odrzavanje javnoga reda i mira, Zastita od pozara, Ekologija, Ekonomika okoline, Unistavanje otpadaka, Trgovina-industrija, Poljoprivreda, Rudarstvo, Lokalno i drzavno upravljanje i administracija. S globalne katedre Serija predavanja preko televizije koja bi se mogla prosiriti na svaku zemlju svijeta, potis- nula bi moc, presnz i autoritet nacionalnih sveudlista, Naime tko radije ne bi ostao kod kuce pred televizorom i dobio diplomu masacusetskog instituta za tehnologiju, elitnu putovnicu za vanjski svijet nego studirao vlastite nacionalne tradicije i lokalne probleme. Red predavanja svjetskoga sveudlista bio bi prilagoden potrebama "stvarnoga svijeta" tj. usutkavala bi se svaka kritika sustava vrijednosti i drustvene pretpostavke koje se iza nje kriju. Obeshrabrivala bi se sumnja, traganje za drugim vizijama i druge neudnkovite intelektualne aktivnosti. U koordinatama kaosa i presedana No, svi ovi postupci odigravali su se u pravilu po odredenim koordinatama koji su naravno vrlo cesto bill na rubu odredenih moralnih ali i pravnih norma ponasanja ali najnoviji nas dogadaji nikako ne mogu ostaviti ravnodusnim. Rijec je, naime, 0 krizi koju je svojedobno slicno prozlvlavao Rimski imperij kad je vec bio na zalazu svoje moci i kad su mocni pojedinci, u pravilu vojni zapovjednici imenovali po svojim zeljama cak i vlastitoga cara ne obazirud se na bilo kakve posljedice. I dok se ta rnoguca boljetica uglavnom pripisivala sve mrsaviic] Rusiji, presedan je napravila upravo jedina preostala supersila - Sjedinjene Americke Drzave, One su, naime, bar po ocjenama ozbiljnijega dijela svjetskih analiticara prekrsile sve norme medunarodnog prava izvoded bombaske, tj. napadaje krstarecim raketama Tomahawk na Sudan i Afganistan kao znak osvete teroristima za pocinjena zlodjela oko americkih veleposlanstava u Africi. Ako su danas bili na redu Afrika i Azija tko rnoze jamdti da upravo sutra ne ce biti Europa. Ako su danas uporabljene konvencionalne rakete tko ce jamciti da bacad atomske bombe na japanske gradove ne ce to ponovno uciniti tamo gdje im zapne provedba politickih ciljeva. Znad Ii ovaj korak doista ukidanje medunarodnih granica koje svjetskom policajcu smetaju u njegovoj ne vise redarstveno] nego osvetnickoj akciji? Krsenjem tisudjetnih pravila, preskakivanjem svih medunarodnih ustanova Sjedinjene Drzave, ma koliko to god same zeljele takvim postupcima nisu uspjele postati novim Rimom, dapace, rimsku racionalnost kasnije ce dopuniti krscanska vjera pace grad progonitelj postati upravo zariste novoga covjeka i njegove kristocentricne uljudbe za razliku od amerikaniziranog Babilona u kojem ce ljudi razlidtim globalnim, ali i genetskim zahvatima i jednacenjima po boji, spolu, rasi, jeziku itd. postati bezlicna masa industrijskoga mesa potrebna za uzdrzavanje maloga trokutica na vrhu piramide u kojoj stoluje Knez ovoga svijeta. B2I RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

24 Takozvana "mirna penetracija" trgovackih velevlasti u tude zemlje obicno je prvi korak za pravo osvajanje. Tipican sluca] takvog pothvata jest povlastena engleska lstocnoindijska kompanija koja je na kraju i drzavno za Englesku osvojila Indiju Po pravilu meaunarodni i unutarnji sukobi se vode uzduz najvaznijih prometnih komunikacija. Borba za takve komunikacije je zapravo borba za trgovacku prevlast u kojoj onda pobjednik diktira sve uvjete V BITKA ZA KLJUCEVE EUROAZIJE Povijesni cestovni smjerovi Matiia IVANIC K ad danas cak i povrsno bacimo pogled na zemljovid razlicitih medunarodnih iii pak unutarnjih sukoba onda se jasno razaznaje da se oni po pravilu vode uzduz najvaznijih prometnih komunikacija. Tamo gdje ne mogu penetrirati mirnim putem velesile uvijek po pravilu poticu medudrzavne lokalne i etnicke sukobe koji im onda zbog svoje unutarnje nerjesivosti omogucuju penetraciju tzv. mirotvornim putem kad dolaze u ulozi pomiritelja stvarajuci zapravo najcesce quasi upravu koja im onda omogucuie nadzor. nad svim potrebnim elementima zbog kojih su i potaknuli sukob. Kontinuirani rat za komunikacije Borba za takve komunikacije je zapravo borba za trgovacku prevlast u kojo] onda pobjednik diktira sve uvjete. Stoga doista nevjerojatno zvuce upozorenja na razlicite civilizaci- jske sukobe. Naime radi se prije svega o sukobima interesa, a ovi su onda sebi podvrgnuli tzv. zapadne vrijednosti protiv svih drugih. Jos jucer se to zvalo sukobima demokracije i totalitarizma, a danas prelazi u ideologiju ljudskih prava skrojenih po mjeri velikoga svijeta. No da se zapravo radi o kontinuiranom ratu za komunikacije sviedoce upravo tisuclietni trgovacki putevi kojima su naizmjence nastupali sad trgovci, a sad opet neciji vojnici. Ratovima SU se otvarali putovi i osvajala nova trzista. Vee HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

25 stoljecima s istim ciljem, kako oni prvobitni u obliku velikih pljackaskih ekspedicija iii lava na robove i radnu snagu pa sve do najnovijih najava klbernetickoga ratovanja, Tako je pocinjao rat Engleza s Kinom godine zato sto je Kina zabranila uvoz opijuma pa je tim potezom nastradala proizvodnja opijuma u britanskim podruqima. Pa i ameridci gradanski rat potekao je izmedu ostalog sto je sredisnja vlast ukinula ropstvo, a time svojim juznim drzavama otimala jeftinu radnu snagu. Jedan od povoda otkricu Amerike bio je trazenje najkraceg trgovackog puta u bogatu istocnu Aziju. Cortesovu ekspediciju na Mexico iii Pizzarovu na Peru vukla je zelja za zlatom. Takoder je poznat stogodisn]! rat izmedu Genove i Mletaka kroz 13. i 14. stoljece za prevlast nad vaznim tjesnacima izrnedu Egejskoga i Crnoga mora. Irecern pak punskom ratu pravi pokretac bilo je nastojanje u rimskom i italskom trgovackom i brodarskom svijetu da se ukloni jos uvijek jak takmac Kartaga. U ovom je slucaju i sam stari Katon imao dionicku dobit u brodovima. Iste je godine (146. prije Krista) pao i Korint kao drugi rimski trgovacki takmac. Portugalski pronalazak puta pak u Indiju oko Afrike znatno je ostetio gospodarstva, trgovinu pa cak i drzavnu poziciju talijanskih republika pa i naseg Dubrovnika. Stoga je njihova diplomacija, osobito mletacka uspjesno nastojala da sultana Sulejmana II. navede na rat s Portugalcima koji su zatvorili izlaze iz Perzijskoga zaljeva i Crvenoga mora u Indijski ocean. Globalna komunikacijska mreia starog doba hvatao sjevernu Siriju. 5. Tu je dolazio i arapsko-sirijski put (Petra-Damask-Homs-Haleb Aintab), a od njega su se, poglavito iz Damaska odvajali i pustinjski poprecru putovi k srednjem Eufratu, gdje se kasnije formirala Palmira. 6. Jedan njegov ogranak vodio je preko Male Azije na Crno more. 7. Drugi je polazio prema istoku obilazed sa sjevera Sirijsku pustinju i trazio povijesne prelaze preko Eufrata i Tigrisa. 8. Jedan se put odvaja od ovoga presavs. Eufrat i spustao dolje prema Babilonu i Perzijskom zaljevu, a drugi tako isto niz Tigris preko Asura i kasnijega Ktesifona takoder Perzijskom zaljevu. 9. Iz Babilona upisuje se put preko Zagros gorja prema Hamadanu (Agbatani) i spaja se na iranska trzista; ogranak mu skrece prema jugoistoku u staru Perziju, a odatle se produzuje u juzni dio Irana prema donjem Indu. 10. Nastavak iz Hamadana obilazi sa sjevera Iransku pustinju i prolazi tjesnacima "Kaspijskih vrata" (Aleksandrov vojni pohod dalje) i ide u Khorasan pa u oaze Merv i Herat (u ')\]eksandriju Arijaca") i Kasmira u Tibet i iz gornjega i srednjeg Pendzaba obilazeci Indijsku pustinju ulazio je u Hindustan iii se vezao na Arapsko more i njegove indijske Juke. 13. Od Assura isao je put u dolinu Tigrisa preko Sena i Bitlisa na Vansko jezero iii prema zapadu preko Diarbekra spajao gornji Eufrat, a onda su oba preko Armenije isla na Crno more sastajuci se ondje s poprjecnim sirijskocrnomorskim putem (iz Antiaba i Iskenderuna) iii u Kolhidu (Batum), gdje je ulazio put s Kaspijskoga na Crno more. 14. Tu se sa zapada svrsavala plovidba iz Egejskoga mora koja je na tim primorjima trazila zlatno runo transkontinentalnih trgovackih dobiti. 15. Crnomorsko-kaspijski put (danasnja zeljeznica Batum-Baku) produzivao se na istocnoj strani Kaspijskog mora dalje u Turkmenistan i sa zapadne strane nadopunjavao veliki transkontinentalni put koji je u rimsko carsko vrijeme trgovacki spajao crnomorsku trgovinu s istocnoazijskim prostorom, odnosno Kinom. 16. Da je "Puntska plovidba" starih Egipcana nalazila svoje pro- Takozvana "mirna penetracija" trgovackih velevlasti u tude zemlje obicno je prvi korak za pravo osvajanje. Tipican sluca] takvog pothvata jest povlastena engleska Istocnoindijska kompanija koja je na kraju i drzavno za Englesku osvojila Indiju. Glavni povijesnokomunikacijski smjerovi za koje se i manie-vise jos i danas vodi borba za prevlast su: 1. Saharski karavanski putovi iz plodne sredisnje Afrike (Sudan) na Sredozemno more. 2. Put nilske doline iz istocnog Sudana s precicom velike okuke rijeke njegova srednjega toka. 3. Iz gornjega Egipta preko na Crveno more, pa ovim morem na Jemen i Somali zemlje (Puntski put starih Egipcana). 4. Iz donjega Egipta isla je vec vrlo rano morska plovidba u palestinske i fenicke gradove, a kopneni put isao je preko Sinajskog poluotoka. Dalje se ovaj put rasljao na ogranak koji je isao u Petrejsku Arabiju i dalje k jugu preko Medine i Meke u Jemen, a drugi u filistejsko primorje prebacivao se preko Karmela u Jeruzalemsku ravnicu pa izmedu Libanona i Antilibanona Petra, antickl grad i glavni grad nabatejske drzave i rezidencija njezinih vladara (Jordan). U proslosti vazno trqovaeko srediste i cvonste karavanskog prometa na putu iz juzne Arabije u Siriju produzuie se u Turkmenistan na Balkh i Samarkand; od Herata i Balkha maze se dohvatiti Kabul i niz klance spustiti se u Pendfab. Kabul i Balkh spajaju put preko Hindukusa Bamijanskom prevlakom. 11. Iz Turkmenistana (Ferghane) ide put izmedu Pamira i Tiansana na Jarkand i Kasgar u istocni Turkmenistan, a onda se produzuje od Kasgara obilazed Tarimsko pus to zavalje sa sjevera preko Aksua, 'Kuce, Karasara, Turfana i Barkula u Mongoliju na Urgu i u sjevernu Kinu odnosno u staru prijestolnicu Singan na Hoanghou. 12. I dalje prema istoku vezali se putovi iz Mongolije u Kinu, a put iz sjevernoga Pendzaba preko duzenje iz Jemena i Hadramauta, a isto tako i plovidba od usra eufratsko-tigriskoga Perzijskim zaljevom dalje u Indijski ocean uz juzno primorje Irana i dalje prema uscu Inda s tim da su obje ulazile u kopnenu prometnu struju pendzapsko-hindustansku. Vrlo je vjerojatno da je obratna plovidba Aleksandrova admirala Nearha bila upravo istrazivanje te prometnice. 17. Fenicko-kartazanska plovidba prema zapadu jos u predmikensko doba uz juzno prirnorje Male Azije i juznog ruba egejskih otoka pa dalje na Siciliju i Tunis pa na zapad Gibraltarskim vartima u zemlju Tartes (tarsis, Andaluziju); prema jugu od Gibraltara kartaski RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

26 admirali produzavali su plovidbu prema Gvinejskom zaljevu, a izrnedu Tartesa i britanskog otoda prometovali SU Iartesani, 18. Donekle usporedno s ovim pomorskim putem isao je kopneni promet iz Egipta i Palestine Arabije preko Kirenaike i Triplosa u Tunis i Aliir. Dalje. 18. Izmedu delte Nila i Krete postojao je promet s kretsko-egejskom kulturom vec za staroga eipatskog carstva, krizajuci se s onom fenicko-kartazanskom zapadnom plovidbom. Egipatsko-kretska plovidba produzavala se prema Dardanelima i ulazila u onu struju "Zlatnoga runa", 19. Odvojak egejskoga prometa prolazio je uz vardarsku dolinu prema srednjem Podunavlju, as maloazijskoga clijagonalnog puta, presavsl na Balkanski poluotok, uz dolinu Marice hvatao se vardarsko-moravskoga puta. 20. S egejskoga istocnog primotja isla su preko Male Azije prema istoku dva kopnena puta, obilazed jedan sa sjevera, a drugi s juga sredisnju maloazijsku pustinju pa zatim ulazili u struju sirijsko-crnomorsku i u asirskoarmensku. Dijagonalno od maloazijskoga sjeverozapada prema jugoistoku isao je treci put, koji je hetitsku glavnu drzavu spajao sa Sirijom i Mezopotamijom (Angora-Kaizarije Maras-Aintab). 21. Od fenlcko-kartaske plovidbe polazio je odvojakjonskim morem u lstrafivaeke ekspedicije kao prethodnica "mime penetracije" i vojnih osvajanja. Clanovi Richardsonove ekspedicije u Sudanu ( ) Jadransko pa preko sredisnjih i zapadnih alpa prema Rajni i Roni. 22. Drugi odvojak tog stozernog puta dolazio je prema uscu Rone pa je preko Galije trazio dolinama galskih (francuskih) rijeka izlaz na Germansko more (Sjeverno more) i Atlantik. 23. Iz Egejskog mora izasavsi u Crno poznata je grtka plovid- ba znala skrenuti uz istocno primotje Balkanskog poluotoka prema uscima Dunava, Dnjestra, Dnjepra i Dona pa su kopneni putovi uz te rijeke trazili veze s Baltikom i sredisnjim ruskim zemljama. 24. Protivno od ovih isao je put niz Volgu k Hvalinskom moru i ondje se nadovezivao na velike vec spomenute putove vodeci prema istoku. 25. Uralsko-sbtrski odnosno danasnji zeljeznicki put koji je vodio u Mongoliju nadovezivao je turkmenistanske smjerove. 26. Poznato je da se jos za Augustova vremena drzale Staine pomorske trgovacke veze izmedu egipatske Juke Myos Hormos na Crvenom moru i Indije preko Indijskog oceana. Bijase to veliko produzenje drevne "Puntske plovidbe" i vanjski plovidbeni luk usporedan uzem Nearhovu. Oba su bila posebice znacajna kad bi velike politicke promjene u Iranu i Turkmenistanu zakrcili kopnenu vezu izmedu mediteranskih i dalekih -istormh zemalja. 27. Poznata su pak putovanja budistickih misionara iz Indije u Kinu preko Jawe na Kanton i kineskih hodocasnika u Indiju pomorskim putem pocevs! od 2. stoljeca poslije Krista, a isto su tako poznata takva kopnena putovanja preko Tibeta. Da su pak iz Kine kopnenim putem isle veze preko Mandzurije do Koreje, a pomorskim u Japan pokazuje i sirenje kineske civilizacije na te zemlje. Kliucevi kop otvaraiu vrijeme mira i vrijeme rota Put svile kao svojevrsna metafora za kulturne doticaje Kine i Zapada. Nakon 250 mukotrpnih godina uspostavljena je kopnena prometnica, zahvaljujuci naporima urec:lenih drzava kojima je prolazila i na taj nacln povezala veliki euroazijski kontinent. Nesmetano kretanje omogucilo je procvat trgovine i ta, u punom smislu mec:lunarodna prometnica, postala je most za politicku, gospodarsku, znanstvenu i kulturnu razmjenu izmec:lu lstoka i Zapada Opcepovijesno znacenje trgovackih puteva koji su ujedno bili i vojnidd i politicki ali i uljudbeni pokazuje danasnja jagma za prevlast upravo nad tim smjerovima. Biti trgovacki dominatan na takvim smjerovima ujedno je veliko i odlucno politicko pitanje. Danas pak svekoliki sukob i prijepori oko Afganistana, Iraka, lrana nisu pitanja civilzacijskih sukoba koja ce rjesavati zamisljeni teroristi nego je zapravo jedinoj preostaloj velesili upravo stalo da pod izravnom iii neizravnom vlasti ima Turkmenistan i Afganistan, odnosno mjesta gdje se krizaju svjetske kopnene trgovacke pruge s prijelazima preko Hindikusa, Pamira, Tjensana, dakle izmedu Rusije i Irana od Zapada, a Kine i Indije s istoka. Na tim su se prijelazima nalazili kljucevi kojima se otvarahu iii zatvarahu opcepoviiesna troja vrata izrnedu istocne i zapadne polovice Kontinenta, tj. Euroazije. HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

27 " SIMETRICNI RATOVI stvarnost treceg tisucljeca Mijenja Ii se priroda rata, diplomacije, politike, te cjelokupne skate vrijednosti koja svoje korijene ima u vise tisudjeca dugoj tradiciji. Novom, stabilnom stanju trebali bi prethoditi razdoblje kaosa, nemira i presedana sa zaiednickirn nazivnikom - iracionalnost politike i asirnetricno ratovanje, nakon cega bi konacno trebao nastupiti viecni mir i blagostanje pod okriljem Svjetske vlade - IIIIP' gusnutost i brzina promjena znacajka je XX. stoljeca. Niz je primjera za tu tvrdnju. Iznimka nije ni nadn vodenja rata sro se maze vidjeti na,t njegovoj evoluciji od rovovskog nadna ratovanja kao temeljne odlike I. svjetskog rata, preko munjevitog rata tijekom II. svjetskog rata prema totalnom - asimetrkncm ratu buducnosti. Genezu promjene rnozerno nazrijeti u temeljnoj definiciji Karla von Clausewitza nastaloj u simetricnom, mehankkorn svijetu Sir Isaaca Newtona. I dok prvi kaze: "Rat nije nista drugo do nastavak politike drugim sredstvima (nastavak politike s dodatkom drugih sredstava)", drugi u svojoj slici odnose svodi na mjerljive velidne sila akcije i reakcije: "Svako tijelo zadrzava stanje mirovanja iii jednolikog gibanja po smjeru dok ga djelovanje sile ne prisili da prornijeni to stanje. Promjena gibanja je proporcionalna sili koja djeluje i odvija se u smjeru tog djelo- vanja. Sile akcije i reakcije sto djeluju na dva tijela jednake su i suprotnih predznaka". U simetrknom svijetu Clausewitza i Newtona stvari su bile jasne, pogotovo u smislu predznaka suprotstavljenih sila i velicine sila akcije i reakcije. Primjera za to je bezbroj. Sadasnjost, a poglavito buducnost odstupa od tog obrasca. Spomenut cemo dva primjera koji navjescuju takvu buducnost: najnoviji primjer financijske krize u Rusiji i njezinog spekulatlvnog inicijatora, Georgea Sorosa - burzovnog mesetara i filantropa koji pod okriljem The Soros Foundations sponzorira mnoge filantropske pothvate diljem svijeta i na taj nadn postaje "drzavnikom bez drzave", te drugi dogadaj, vremenski vrlo blizak - teroristicki napadaj na arnericka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji iza kojih navodno stoji takoder bogati, ali zaljubljenik u islam, Osama bin Laden, ratnik koji nema ni drzave ni zastave. I jedan i drugi su "beskucnici'' Petar JURIC sto ih ne sprjecava, stovise daje im dodatni poticaj "da se bore za bolji i pravedniji svijet", U njihovoj sjeni - u stvarnom, simetricnom svijetu klasicna obrana postaje srvar proslosti. Asimetrija je odta - pojedinci (Soros i bin Laden), prvi financijskim spekuladjam na koljena baca nekadasnju velesilu i sadasnju nuklearnu silu, danicu Vijeca sigurnosti UN-a dovodeci je pred slom, dok drugi, teroristickim napadajima (koje ponce ali podrzava, i priznaje one prijasnje) suprotstavlja se jedinoj hipersili na svijetu, SAD-u. Dotie na viso] razini izmedu tih dvojice protagonista uodjiva je Newtonova simetrija akcije i reakcije kao i njihovih predznaka, s jednom iznimkom - razlicitih domena djelovanja - jedan djeluje u podruqu financijskih spekulacija i svjetskog dobrocinstva i skrbi nad formalnim i neformalnim strukturama odgoja i obrazovanja, a drugi u podruqu "individualnog" terora za svete islamske ciljeve. Time je stvoren i klasican RUJAN, HRVATSKI VOJNIK m

28 obrazac borbe dobra i zla. I ne samo to "stvoreni su preduvjeti da svijet izlaskom iz te borbe bude bolji i ljepsi". Svijet buducnosti karakterizirat ce apsolutna asimetrija. Tako mozemo cuti nove termine: Svjetska vlada, Stalni medunarodni kazneni sud cijem nedavnom pristupanju drzave ce se dobrovoljno odreci svog suvereniteta, Medunarodna sredisnja banka i zajednkka medunarodna valuta, itd. Njihova temeljna odlika je asimetrija s obzirom na onu sliku svijeta kakvu smo dosad poznavali i na srecu jos poznajemo. Da li ce tako biti i u buducnosti? Asimetricni rat i sukobi niskog intenziteta Konvencionalno ratovanje bilo je temeljna odrednica gotovo svih ratova XX. stolieca. No vec tijekom tog istog stolieca, narocito u njegovoj drugoj polovici do izrazaja dolazi i primjena sile u neratnom obliku, i kako nas teorija ud, "radi se vise o osobnim, individualnim motivima nego o (medujdrustvenim problemima koji se medu ostalim pokusavaju rijesiti i silom oruzja". U starim vremenima dvije bi se vojske stopile u borbi i napredujuci, jedna drugu sjekla na komade. To razdoblje u znanstveno-tehnoloskom smislu obrednu zrtvu prinosilo je Hefestu, grckom bogu vatre i kovacke viestine, U kasnom XIX. stoljecu uz veliku zastupljenost paljbenog oruzja jedan dio posla jos uvijek se obavljao sabljom i kako ce reci Kipling "bilo je to vrijeme kad se ratovanje povremeno jos moglo smatrati igrom". Vode se takoder (izuzevsi rijetkih primjera) nisu izravno pojavljivali na popristu bitke. Oct tog vremena, pa sve do danasnjih dana borba postaje posao strojeva velike snage i dometa. Rat asimptotski tezi prema impersonalnosti nastojeci na taj nadn izbjeci mistitno] praksi zarivanja nozeva i rnaceva u ljude. No ta promjena nije bila tako skokovita kako bi se moglo naslutiti jer u I. svjetskom ratu mnogo je ljudi bas umrlo na vrhovima bajuneta. Bilo je to vrijeme velikog prijelaza sa starog nadna na nove nadne ratovanja - teoreticari rata opisuju ga kao vrlo prljav i neugodan posao. I dok je I. svjetski rat oznacavao rov, II. svjetski rat ce oznacavatl oklopna kolona i mocno zrakoplovstvo. Svaki znacajniji objekt na bojnom polju koji bi si dopustio luksuz mirovanja brzo bi bio unisten, Bio je to rat u kojem su strojevi postali jos veci i mocniji, dok je obican. vojnik bio manje vazan, ali nezamjenjiv u smislu da ta ista novonastala, suvremena oruzja ispita u borbi. Rat poprima znanstveno-tehnolosko obiljezje i od tada vise nista ne ce biti isto. Spona znanstvenih laboratorija i pokretnih vrpca postaje nositelj njegove dinamike i preokreta na bojistu u korist jedne ili druge strane. Rat u tom razdoblju, a pogotovo iza II. svjetskog rata i dalje je simetrican, tj. klasicno konvencionalni i karakterizira ga: sluzbeni nadzor rata zenevskim konvencijama, a kasnije i haskirn pravom; oruzane snage u drzavnom sastavu opremljene su simetricnim oruzjem (klasicno paljbeno oruzie sirokog spektra kalibara i dometa); i uporaba i Rat u Ceceniji kao izniman primjer asimetricnog rata zadrzavanje simbola mod poput nosaca zrakoplova, tankova iii borbenih zrakoplova za demonstraciju sile i zelje za obranom. Napredak u razvoju oruzja, kao i na drugim podruqima, i korisniku i zrtvi donosi nove teskoce, a problem proizlazi iz njegove specijaliziranosti te isto u odredenim borbenim okolnostima ne ce odgovarati svrsi. Poseban problem predstavljat ce sraz suvremene, disciplinirane vojske s kojom se upravlja iz jednog sredista s gerilskom taktikom ratovanja. Vecina od ukupno 160 oruzanih sukoba od godine do danas nije dosegnula prag sluzbenih ratova. U takvim sukobima tesko ce se naci zadovoljavajuci oblik reakcije koji bi slicio na borbu i u kratkom razdoblju poludo zeljene rezultate. Primjer takvog stanja, a i zacetak asimetricnog rara je rat u Vijetnamu. Osjecaj bespomocnosti koji se u takvom ratu rada dodatno se jos poiacava spoznajom da se neprijatelja ipak moze unistiti, ali uz iznimno veliku cijenu. Nuklearni napad ne ce unistit! samo zivot na tlu, na sto, pretpostavlja se, napadac pretendira, nego ce izazvati i do tada neutralne strane na odmazdu sto bi na kraju moglo eskalirati u 'totalni termonuklearni rat. Upravo ta cinjenica za stratege predstavljat ce nepremostivu prepreku. Razum ipak donosi pobjedu - svijet pristaje na hladni rat, rovovske pozicije koje ce dijeliti celicna zavjesa. Konkretno je to podrazumijevalo balansiranje izmedu nestabilnog mira i totalnog rata i svijesti o nizu prijelaznih stanja izmedu te dvije krajnosti. U praksi bi se taj slijed ocitovao na slieded nadn: promjena bi barem na pocetku imala izrazito nisku dinamiku i nastajala bi iz sasvim uobicajenih "nesporazuma iii cak bizarnosti" - eskalacijama manjih sukoba, u prvo vrijeme svrstanih pod oznaku "vojne pomoci, policijske akcije ili ogranicenog konvencionalnog rata", No tu vec nastupaju problemi kojih su svjesni glavni protagonisti sukobljenih strana - kako izbjeci eskalaciju "sporadicnog" rata u nuklearni rat. Sto je rjesenje za taj gordijski cvor? Da se podsjetimo. U gradu Gordiju, na obali Male Azije, postojao je prema legendi cvor koji je na svojim kolima nadnio frigijski kralj Gordios. Prema legendi vjerovalo se da ce onaj tko razmrsi cvor postati gospodar Svijeta. Aleksandar Makedonski dosavsi u Gordiju rnjesto da cvor razmrsi on ga presjece macern sto ce se smatrati predznakom njegovih velikih ratnih uspjeha. U poucku zvanom "Gordijev cvor" zrcali se jos jedna velika istina - "pokvarenost je uvijek laksa od vrline jer za sve pronalazi predcu", Da Ii se onda nazire rjesenje za "Gordijev cvor" - zarnrsena priroda konvencionalnog rata i njegove neminovne eskalacije u termonuklearni rat. U duhu drevne legende tko je razmrsi (iii presjece) trebao bi poput Aleksandra Makedonskog postati gospodarom Svijeta. Postoje li uopce takvi pretendenti? Moguce. Rat lisen strogih procedura medunarodnoga ratnog prava Kako se dogadaji odvijaju rjesenje se odto nazire u sukobima niskog intenziteta (UC - Low Intensity Conflict) iii nasilju ispod ratnog praga. Antagonisti LIC-a se bore asimetricnirn sredstvima i postupcima. Umjesto "maca" oni raspolazu s "polugom i cvrstim uporistem" kojima za razliku od Arhimeda vise ne zele, vec pomicu svijet. Njihova poluga su suvremene, lako dostupne dualne tehnologije poglavito informacijske, biokemijske, nuklearne, a uporiste dvojbenosti i asimetrija koja proizlazi iz paradigme globalnoga HRVATSKI VOJNIK RUJAN,

29 slobodnog trzista i njegovih produkata u sociopsiholoskom, ekonomskom i religijskom smislu, u literaturi danas poznatije pod terminom "sukob civilizacija". Zasto LIC? Vrlo jednostavno - njegova operativna izvedba lisena je strogih procedura koje proizlaze iz klasicne diplomacije i medunarodnoga ratnog prava. Izostaju zamrsene politicko-diplomatske procedure u stvaranju koalicija i omogucuju (naravno prikriveno iza paravana LIC-a) unilateralnost djelovanja u medunarodnim odnosima i to motivirano jednostavnim razlogom - plijen nije potrebno dijeliti sa saveznicima. I ne sarno to, gospodar Svijeta je sarno jedan. Kontrapunkt je to Zaljevskom ratu i politici tadasniega americkog predsjednika Georga Busha koji je imao trostruku opsesiju: a) nikada nista ne ciniti bez potpune potpore Ujedinjenih naroda; b) imati izricitu potporu, bez ikakvih ograda, sto je moguce veceg broja arapskih i muslimanskih drzava; c) pruzati dojam da ima potporu svih europskih drzava, prije svega Velike Britanije i Njemacke, ali i Francuske. Ta trostruka opsesija bila je prava politicka filozofija. I dokaz za to lezi u nastojanju Georgea Busha i njegova drzavnog tajnika Jamesa Bakera da uvijek tako djeluju da se Izrael ne nade u toj koaliciji. Tako su vodili pravedan rat protiv Iraka koji je izvrsio "agresiju na susjednu suverenu arapsku i muslimansku drzavu", a ne ciorusrick] vojni pohod. U LIC-u asimetricru rat se vodi asimetricnim sredstvima i postupcima. Antagonisti asimetricnog rata uglavnom se oslanjaju na oruzje koje se maze kupiti u trgovinama kao i na opce dostupne sirovine za proizvodnju improviziranog oruzja i eksplozivnih naprava. Klasicna vojna sila se ipak oslanja na arsenal i postupke koji je prilagoden odnosno razvijen za konvencionalan, tj. simetricni rat - drzava protiv drzave. Prije no sto je LIC, odnosno asimetricni rat usao u uporabu bile su nuzne neke doktrinarne pretpostavke - strategijski slozaj pet podruqa djelovanja: politickog, diplomatskog, gospodarskog, informacijskog te vojnog djelovanja. Jedina razlika je u petom podruqu, vojnog djelovanja koje za razliku od standardnog podrazumijeva sraz nekonvencionalne i konvencionalne vojne sile. Ako se na trenutak zadrfimo na petom podruqu, vojnom djelovanju, njegovu domenu karakterizira neodredenost - prostora, vremena i nositelja akcije. Ona je ujedno i lokalna i globalna. Slozenost problema pokusat cerno oslikati klasicnim nacelorn relativnosti. Znamo da jednoliko pravolinijsko kretanje ne utiece na mehankke pojave te iz toga proizlazi da svaki njihov zakon, koji vazi s obzirom na jedan koordinatni sustav, vazi i s obzirom na drugi koordinatni sustav, ako se ti sustavi s obzirom jedan na drugog krecu jednoliko pravocrtno. Naprijed receno predstavlja sustinu, klasicnog nacela relativnosti, koji se maze formulirati i na sljedeci nacin: sve mehanicke pojave dogadaju se po istim zakonima u svakom koordinatnom sustavu, koji se prema temeljnom Galilejevom koordinatnom sustavu krecu jednoliko pravocrtno. Analogija (aproksimativno) s klasicnim, simetricnim ratom je odta ali i ne potpuna. Iz jednostavnog razloga. Za razliku od svijeta Newtonovih aksioma rat je ipak drustvena pojava i podlezan je trvenju i neizvijesnosti. Uz strogo definiranu tehnologiju kojom raspolazu suprotstavljene strane te kako kaze Clausewitz "rat je podreden politici" njegov kraj je izvjestan, tj. ne smije eskalirati u totalni. Na strategijskoj razini politika, te ogranicenja koja proizlaze iz medunarodnoga ratnog prava, odreduju i nje- gove metode. Njegovo okoncan]e je odredeno ispunjenjem ciljeva jedne i/ili druge sukobljene strane. Uz recimo, priblizno istu tehnolosku razinu sukobljenih snaga, veleumnost koja se izdize iznad ustaljenih pravila slijedeci bitni, ako ne i kljucni cimbenik, koji rat kao drustvenu pojavu izdize iznad mehanickog svijeta, je duhovna snaga vojski suprotstavljenih strana. Clausewitz smatra da se duhovne sastavnice ne mogu iskljuciti u ratu i kaze: "Ratna djelovanja nikad se ne odnose samo na tvar, vec uvijek u isto vrijeme i na duhovnu silu, koja ovu tvar ozivljuje", Problem prornatrajuci na ovaj nadn takoder upucuje na asimerricnost. No ona je zanemariva ako se uzme u obzir da se sukob odvija u granicama medunarodnoga ratnog prava i sire gledano u politicko-diplomatskoj praksi oslobodenoj presedana. Za takav rat mozerno reci da ga karakterizira sirnetricnost i da se rat kao proces odvija u koordinatnom sustavu za koji vaze zakoni klasicne mehanike, tj. Galileo Newtonove mehanike. Sto se dogada kad se rat vodi u koordinatnom sustavu kaosa i presedana, fizikalno receno - na subatomskoj razini i u uvjetno receno domeni "Heisenbergovih relacija neodredenos- "Asimetricni ratnik" kao ratnik buducnostl ti"? Presedani se ponajprije odnose na tradicionalnu politicko-diplomatsku, gospodarsku i konvencionalnu vojnu praksu. Za ovu prvu (politicko-diplomatsku) eklatantan primjer predstavlja americki diplomat Richard Holbrooke, za onu drugu George Soros, a trecu njegov antipod Osama bin Laden. Za Holbrookea kazu da se metodologija njegove diplomacije krece u "koordinatnom sustavu planinarske vjestine i saha", Da bi oslikali to stanje predodrno si npr. planiranje slobodnim stilom i igru klasicnog saha koji podlijeze strogim pravilima. Spoj te dvije vjestine je vise od sah-in-saha iii sahansah - sah nad sahovima. U Holbrookovoj "sahovsko] igri" napadaj na protivnickog kralja vrsi se na vise od 64 crno- bijela polja s ciljem da se protivnika drzi u sahu, zaokupljenog, ne matiranog. Kako to izgleda u stvarnom svijetu Richard Holbrooke je dao u svojim diplomatskim memoarima "Zavrsiti rat - To End the War": "O temi Bosne u kojima je dan podrobni prikaz vanjskopolitickih bitaka Clintonove vlade postavlja ozbiljna pitanja americkog ukljucenja u etnicke sukobe na Balkanu. U tim dogadanjima Holbrooke igra ulogu pomocnog ministra vanjskih poslova za Europu te arhitekta Daytonske konferencije kojom je zavrsio rat u Bosni. Knjiga opisuje mirovne pregovore u Daytonu kojima je prekinut rat u Bosni i Hercegovini, kao i dogadaje koji su im prethodili. Osvrt objavljen u casoptsu 'The New York Review of Books' kao glavnu tezu knjige predstavlja tvrdnja da je predsjednik Bill Clinton bio gurnut u oruzanu intervenciju u Bosni, i to zbog toga jer je na kocki bio opstanak arnericke vjerodostojnosti. Citava Holbrookeova diplomatska inicijativa sjajan je primjer birokratske manipulacije, "izvedenoj za vrijedni cilj obnavljanja americke vjerodostojnosti i djelotvornosti u inozemstvu te odrzavanje u zivotu najuspjesnijeg vojnog saveza (NATO-a) u povijesti". Knjiga RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

30 nadalje tvrdi da samo jasno i snazno americko vodstvo, uz potporu stvarne sile kad je to potrebno, rnoze obuzdati zlo i prijetnje americkim interesima. "Bit ce jos Bosni u nasim zivotima", pisao je samo nekoliko mjeseci prije nego su oruzani sukobi izmedu Srba i kosovskih Albanaca povecali izglede da je nova Bosna vec zapocela. Richard Holbrooke u svojoj novoj knjizi nastoji prikazati da amerkka mirovna inicijativa u Bosni nije bila plod sustavnog planiranja vec je americki predsjednik bio jednostavno gurnut u balkansku pustolovinu kojoj se jos ne zna konacni ishod. U mikro svijetu politike i diplomacije Ponasanje protagonista na "subatomskoj razini" ili u postmodernom drustvu podhieze drugim zakonitostima za razliku od klasicne fizike koja se odlikuje preciznim odredivanjem i mjerenjem velidna, kao sto su trajektorija, brzina, ubrzanje, masa, impuls itd. koje ulaze u njezine temeljne jednadzbe. Postindustrijskom dobu sazdanom na neodredenosti, mrezno pozicioniranih entiteta s izrazenorn dualnom prirodom nuzan je radikalno drukdji pristup. Pokusaj definiranja nacina odvracania ugroze od strane skupina, mocnika, terorista za polaziste ima pokusa] definiranja faza nasilja koji isti provode prema nekoj suverenoj drzavi ili sire gledano regiji. Svicarski vojni casopis Allgemeine Schweiterische Militaerzeitschrift te faze nasilja definira sljedecim redoslijedom: "l. agitprop i organizacija - cilj je da se u masi razvije revolucionarna svijest i da se potakne na sudjelovanje u borbi protiv tlai'enja. Istodobno treba pridobiti simpatizere i pomagace te treba ustrojiti tajne revolucionarne celije; 2. ulicni nemiri - organiziraju se prosvjedi i sve su i'esci kao izraz sve veceg nezadovoljstva. Skupovi se pretvaraju u pobunu. Dolazi do ulii'nih pokolja s drzavnim i'uvarima reda - koji su u opasnosti da pod pritiskom mase izgube nadzor. Redarstvo i vojska koja zuri u pornoc djeluju represivno, sto polarizira javno misljenje; 3. zastrasivan]e - osobe ciljevi zastrasivanja su pripadnici redarstva, ljudi iz vlade i javne osobe koje se izjasnjavaju za akciju policije i vojske. Oni i njihovi srodnici su ugorzeni, muceni iii napadnuti. Izjavljeni cilj je pritom presutni sporazum uzajamnog zivi i pusti zivjeti; 4. terorizam - terorizam zeli stvoriti klimu kolapsa kako bi pucanstvo izgubilo povjerenje u redarstvo, vojsku i na posljetku u drtavu. To oduzimanje povjerenja se stvara time da se zakon udni neprovedivim. Svjedoke, porotnike i suce odnosno tuzitelje zasrrasuiu, prijete im, otimaju ih iii i'ak ubijaju. Na taj nadn treba spriieciti pogodene i ostale da svjedoi'e. To vladu prisiljava na izdavanje nuznih zakona koji joj primjerice dopustaju da osumnjicene osobe uhiti bez optuzbe iii da osobe osude na temelju izjava svjedoka koje ne saslusavaju na sudu. Takvo smanjivanje prava na slobodu dalje potkopava povjerenje naroda u pravnu drzavu i njezin pravorijek. Iako su i'uvari reda nazocni, od straha pred represijama prave se slijepi i nijemi na akcije terorista. Svoju djelatnost zastite cak sasvim napustaiu stanovitih dana i nod, Zbog straha za vlastiti zivot, dijelovi pucanstva prihvacaju se samopomoci i uzimaju zakon u svoje ruke. Spremno prihvacaju ponudenu ruku spasa, bilo da je to vojna hunta ili organizirana revolucionarna stranka koja ne obecava da ce stvoriti ni mir ni red. Jer prezivljavanje obitelji vainije je od politike; 5. gerila i gradanski rat - dobro etabliranom bazom organizirani revolucionarni pokret moze dopustiti eskalaciju sukoba u vodenje gerilskog rata, a kasnije i u gradanski rat. Pritom osiguravaju pobunjenicka podruda u Razmjer primjene protusile postiie se tzv. 'rules of engagement', pravilima angazmana poput naputaka o uporabi paljbenoga oruzja, pravilima ponasanja iii naputcima o uporabi nesmrtonosnog oruzja kao i skolovanim i stanju odgovarajucim ponasanjem svakog i'ovjeka u obrani. Treba dobrano uzeti u obzir da je ogranicavanje primjene sile protivno prirodi vojnika. Osobito kad se jedna strana bori konvencionalno a druga naprotiv prikriveno - dakle kad u postupku vojske i potencijalnog protivnika postoji asimetrija". Sorosov udar na globalizaciju i slobodno triiste Dolar je jedina valuta koju dosad Soros nije izravno spekulanvno napao. Sve je pocelo sa spekulauvnlm napadom na britansku funtu Posljedice jednog od brojnih teroristickih napadaja u lzraelu. lzrael kao drzava od svog osnutka permanentno se nalazi u vihoru asimetrlcnoq rata kojima je potkopana vlast drzave, Lokalnom ce godine Slijedile su jos neke europske redarstvu najprije izmaknuti djelotvornost spo- valute da bi se krug preko jugoistocne Azije i razumom zivi i pusti zivjeti, a kasnije konacno sada preko rublje zatvorio i na dolaru. Wall Street protjerati. U tim "oslobodenim" podrucjima se trese i Amerika je nakon sedam godina prvi vlada zakon revolucionara i sluzi kao temelj za put pred znakovima velike recesije. Temelji globdaljnji tijek kampanje. Ako se razlicita alnoga slobodnog trzista su uzdrmani. I vise od oslobodena podrui'ja mogu obuhvatiti u jedno toga - ono se strmoglavljuje. Da Ii treba ocekivati jedinstveno podrude, tamo se rnoze otvoreno sliedece Sorosovo pismo u kojem ce Svijetu proglasiti pobunjenii'ka vlada, unovai'iti predloziti protekcionizam i osnivanje Medunarodovoljno velik broj vojnika i izgraditi sigurnost. dne sredisnje banke i jedinstvene medunarodne Kasnije se moze prijed na otvorene vojne akcije valute. protiv drzavnih oruzanih snaga. Gerilski se rat Americki predsjednik 1. rujna dolazi u tako pretvara u gradanski rat. Moskvu, a na arnerickim financijskim trzistima Buduci da se namjera destabilizacije sasto-. iza sebe ostavljai kaos. "Gospodar financijskih ji u tome da se potkopa drzavnopravnost, svako trzista" trebao bi biti zadovoljan. Spekularlvnlm vlastito djelovanje mora biti u okviru zakona. napadajem na rublju prvi val krize udario je Protiv vojnika, skupina i gradanske obrane koji zapadnoeuropske investitore u Rusiji. Uz uzimaju zakon u svoje ruke kako bi se terorom Francusku, Italiju, Veliku Britaniju najace je svladao teror, mora se postupiti rigorozno. Ako je pogodena Njemacka i njemacke banke. Drugi val zajamcena drzavnopravnost, rnoze se postupiti krize upravo trese Wall Street. protiv uzurpatora. Pritom se pretezito radi o Financijska uzbuna izazvana krizom rublje zadovoljenju potreba sigurnosti i o pribavljanju koja se prosirila iz Moskve po cijelom svijetu informacija. samo treba poduprijeti neka Sorosova prijasnja HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

31 razmisljanja i njegova nastojanja o preustroju svijeta sa Svjetskom vladom na celu, Jstina je da je odjek ruske financijske krize globalnih razmjera zbog ne samo gospodarskih vec i pohtickih kretanja. No isto tako debakl rublje ne ce pokazati nedostatke ruskog drustva i proturieda u kojima se nalazi Jeljcin unatoc Clintonove potpore, ve: vise od toga. Upravo zbog politicke i sigurnosne tezlne Rusije kao velesile u danasnjem svijetu. Poznato je da tko zna koji put po redu medunarodni spekulanti na nisan uzimaju neku zemlju i povlace je dolje. No to je i dobro poznati sindrom, ciju su cijenu platili Tajland, Meksiko, Malezija i Koreja, a sada Rusija i Brazil, s tim da Rusija predstavlja iznimku par exellence. Pokusa] njezinog sunovracivanja u ponor za globalnog stratega je od sekundarnog znacenia, On upravo time zeli stvoriti nelagodu i nesigurnost globalnih razmjera (Rusija je uz visemilijunsko stanovnistvo i dalje nuklearna sila i jedan od cimbenika medunarodne sigurnosti). Upravo globalno slobodno rrziste (s ugradenom nesigurnosti) izniman je alat za posredno nesavanje nekih geopolitickih situacija. Prisjetimo se da je pocetkom kolovoza kad su se osjetila blaga podrhtavanja svjetskih financijskih trzista i uslijedio drastkr» pad vrijednosti nafte i plina na svjetskim burzama i uslijedile spekulacije o mogucoj financijskoj krizi u Rusiji celnici G7 zemalja vodili su dugotrajne telefonske razgovore s ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom o nacinima da se kriza preduhitri. Tijekom jednog takvog razgovorajeljcin-clinton, kako je bilo priopceno javnosti, uz nastojanje da se preduhitri financijska kriza razgovaralo se i o geostrategijskim problemima. Nije receno o kojima. Koji su geostrategijski problemi svijeta i koja je to geopoliticka enigma moguce je saznati upravo na web siteu Sorosova otvorenog drustva gdje se nalaze i takvi debatni prijedlozi npr. kako bi SAD s Rusijom trebao naci kompromisno rjesenje u svezi pitanja Afganistana dok bi u srnislu protuusluge Rusija pak trebala pokazati veci stupanj kooperativnosti u svezi pitanja Kosova. Na ocigled logicm prijedlozi, geopoliticki prihvatljivi za obje strane. No, da li je ipak tako? Tezinski ipak razliciti. Uz neupitnu geostrategijsku i geoprometnu vaznost Afganistana on sustinski predstavlja cilj koji treba tek dosegnuti. No ne kompromisnim rjesenjima, Prioritet NATO-a, tj. SAD-a je sirenje na Istok i to njegovim sjevernim krakom njemacko-poljskorn nizinom, te jufoim krakom ciji kontinuitet narusava upravo kosovska kriza koja time postaje operator od globalnog znacenja i za cije rjesavanje se pokrece niz kriznih zarista u svijetu. Sva dosadasnia, uz velike ljudske i rnaterijalne zrtve imale su temeljni nedostatak - nisu urodile presedanom. Takoder, pocetkom kolovoza, nakon teroristitkih napadaja na americka veleposlanstva u Keniji i Sudanu na globalnu scenu zbivanja stupa "usamljeni" ratnik Osama bin Laden. Slijede americka unilateralna vojna akcija, raketni napadaji SAD-a na Sudan i Afganistan cirne je povrijeden suverenitet nekoliko zemalja. Presedan je uspostavljen. Nije trebalo dugo cekati da ga jos netko potvrdi. Slijedi lansiranje sjeverno korejske balisticke rakete srednjeg dometa koja preliiece japanski teritorij i pada negdje u Tihom oceanu. U samo mjesec dana svijet ce pokazati, u gospodarskom, sigurnosnom pogledu niz svojih slabosti koje pod hitno treba riesavati, Tko ce biti pozvan da to ucini? Premo svjetskoj vladi Pokusaj pronalaska izlaska iz dvojbenog blagostanja slobodnog trzista trebao bi se dogoditi 20. ovog mjeseca u New Yorku na konferenciji "Demokracija u globalnom gospodarstvu" kad se britanski laburist Tony Blair i arnericki predsjednik Bill Clinton sastaju s jos nekim predsjednicima drzava. Na konferenciji bi se trebale konacno pronad tocke koje omogucavaju priblifavanje liberalizma i nemilosrdne ekonomije trzista s jedne, te ideje socijalne drzave s druge strane. Jos trenutno vladajuca paradigma slobodnog trzista i socijalnih potresa koje je izazvala ocito trazi i novu ideologiju koja bi tu patnju ucinila podnosljiviiom. Za Gerharda Schrodera (socijaldemokratskog kandidata za kancelara na njemackim rujanskim izborima) koji podupire Clinton-Blairov "trecl put" iii stvaranje nove Internacionale i njegovog ministra u sjeni Jost Stollmana dilema ne postoji - rjesenje je "treci put" izmedu liberalizma i socijalizma "po uzoru na austrornarksiste i bivsega jugoslavenskog predsjednika Josi pa Broza Tita". "Ireci put" je produkt forrnalno-neformalnog parnerstva Clinton-Blair i njihovog sagledavanja socijalnih problema te potreba socijalne reforme koja bi osigurala vecu socijalnu zastitu svim slojevima drustva, Izlaz vide u pronalazenju novog (globalnog) politickog modela koji bi najvjerojatnije, rame uz rame sa Svjetskom vladom na celu, jer smatraju da nacionalna dreava vise nije u stanju nositi se s globalnim problemom - kako uravnotefili gospodarski rast i socijalnu pravdu u nepovoljnoj medunarodnoj, gospodarskoj i politicko] klimi. Sve naprijed receno samo je predigra u pripremi izgradnje svjetskoga politickog sustava buducnosti. Pretpostavke su dace mnoge zemlje biti relativno iii barem nominalno demokratske, s tim dace neke demokracije vjerojatno biti autoritarnije. Razlog tome je sro svijet izobilja, tehnologije mora barem u pocetku biti donekle kozmopolitski, svjetovni, pacifisticki, relativisticki i hedonisticki. Stvaranjem takvih psihosociolosko ekonomskih preduvjeta na temeljima filozofije slobod- nog trzista uz potporu globalnih medija kod ljudi se nizbjefoo ugraduje svijest o neizbjeznosti puta koji vodi prema Svjetskoj vladi u kojoj ce mnoge funkcije preuzeti medunarodne organizacije. Niz primjera - politicke, financijske i gospodarske krize kod istih trebaju stvoriti nepovjerenje u sustavu, kako zagovornici svjetske vlade kazu, "herojskih kultura u kojima vladaju velike vode, aristokracija iii oligarhija darovitih, bogatih iii vojnicki sposobnih". Svjetovno-hurnanisticka kultura kao os buducnosti nije voljna ozakoniti bilo koji od tih tipova vladavine. Uz sav svietovno-humanisticki naboj kreatori novog svijeta ipak nisu zanesenjaci. I te kako su svjesni da koncept Svjetske vlade, barem dok ne zazivi punim zivotom ima i onu svoju iracionalnu stranu. Prema njima - do stanja u kojem ce se funkcije Svietske vlade obavljati s najvisom udnkovitoscu i dielotvornoscu ne ce se doci miroljubivim nacinom te je neminovno ukljucivanje u taj proces revolucionarnih metoda, iii kako oni kazu, znatnog nasilja. Ta metoda nije nista drugo do kontinuitet povijesnih procesa kao sto je to prije bio fasizam-komunizam. U zavrsnoj fazi civilizacijskoj nastupanja prema svjetskoj vladi to po svemu sudeci ustupa rnjesto antiterorizmu i terorizmu u novim sociopsiholoskim okolnostima. U krajnjem slucaju zar nismo svjedoci svakodnevnih zahtjeva za ocuvanjern mira i kontrole naorufanja, problema okolisa, ekonomskih odnosa, pitanja reda i zakona kojima se stvaraju veliki pritisci u smjeru miroljubivog razvitka prema svjetskoj federalnoj vladi. Svakako. No isti ti kreatori svjesni su da vjerodostojnost tog nastojanja izostaje, jer je rijec o vladi, ako bi do toga doslo mirnim putem. Ocito, osla njajuci se na povijesna iskustva za njih je nezamislivo da bi ta vlada bila jaka ako bi nastala miroljubivim putem. Nadalje to ne znaci da ne postoje mnogi nadnl za postizanje politicke suglasnosti, ali za njih pitanje vjerodostojnosti isto ako se to ostvari posve miroljubivim sredstvima. Da se tako nesto ne bi dogodilo Osama bin Ladena bi trebalo stvoriti da ne postoji. Kad vec govorimo o miru i miroljubivim sredstvima politike nije na odmet prisjetiti se jos nekih razmisljanja Karla von Clausewitza i njegovog videnja pitanja obrane i agresije: "Niste samo sjedili iza svojih obrambenih polozaja i dopustali da vas zaspe napad: uzvracali ste vatrom. Obicno je doista branitelj onaj tko je prvi zapucao u svakom ratu". S tim Clausewitzevim razrnisljanjem slozio se i Lenjin: ''.Agresor je uvijek ljubitelj mira (kao sto se uvijek izjasnjavao Bonaparte); on bi uvijek volio zauzeti nasu zemlju bez pruzanja otpora. Da bi ga se spriiedlo to uciniti, mora se biti spreman voditi rat i biti za njega pripravan. Drugim rijecima, upravo oni slabi, koji ce najvjerojatnije trebati obranu, trebali bi uvijek biti naoruzani kako ne bi bili porazeni". RUJAN, (nastavit ce se) HRVATSKI VOJNIK m

32 ,.. AKO NE SUDJELUJES NE,..,.. MOZES NI POBIJEDITI :. Telekomunikacije i mediji - preraspodjela uloga i vlseprctezna strategija Liberalizacija i otvaranje prema svijetu povecavaiu gospodarski prosperitet zemlje ali istodobno. povecavaju i rizike njegovog odrzavania. P,ritisak' mec:tunarodne konkurencije neizostavno dovodi do socijalnih posljedica koje potom uzrokuju politicku i vojnu destabilizaciju. Uzrok tom stanju je izostanak jasnih vizija i mehanizama za nadzor tih iznimno slozenih procesa. s druge strane znacen]e sintagme "Ako ne sudieluies ne motes ni pobijediti" treba shvatiti doslovce - pogotovo onu njezinu drugu stranu da je to zaista jedinstvena prigoda za (samo) sudjelovati i naravno, izgubiti Iva STIPETIC I skustvo financijskih i trzisnih kataklizmi vec dijele zemlje jugoistoka Azije, a odnedavno i Rusija, U slucaju ruske financijske krize presucuje se iii zaboravlja da joj je ne tako davno prethodilo rekonstruiranje, privatizacija, a time i internacionalizacija vlasnisrva velikih telekomunikacijskih operatora koji su kao "zivcani sustav" suvremenog svijeta presli u ruke onoga koji ce samo 1B HRVATSKI VOJNIK RUJAN, jednim pismom vodecern globalnom financijskom dnevniku, Financial Timesu, u kojem ce prdloziti devalvaciju rublje, Rusiju financijski baciti na koljena i izazvati smjenu vlade sa jos nesagledivim posljedicama. Odto je da u "ruskom poucku" telekomunikacijska infrastruktura nije shvacena kao nacionalno bogatstvo od strategijske vaznosti. Iz tog se moze nazrijeti i nepostojanje jasne slike stanja u buducnosti, pogotovo onih trendova koji se pojavljuju iznad podruqa izravnog nadzora vlade. Koko se prilagoditi na promiene koie nose potencijal destabilizaciie drustva? Razvitak je tehnologije prijenosnih medija, mikroprocesora i poluvodlca, algoritama za obradu signala i zastitno kodiranje tijekom posljednjih tridesetak godina omogucio djelomicnu iii potpunu informaticku tehnologizaciju svih ljudskih djelatnosti, Mikroelektronicki elementi prisutni su danas ne samo u

33 onim napravama kod kojih podrazumijevamo odredeni stupanj "inteligencije" poput suvremenih racunala, komunikacijskih iii dijagnostickih naprava, nego u jos vecem broju, u svakom uredskom i kucnom uredaju, vozilu, pomagalu iii igracki, Zahvaljujuci stalnom pojeftinjenju proizvodnje i nesegmentiranoj proliferaciji, mikroelektronika je orvorila nova poglavlje ekonomije koje se maze sazeti u pravilima "sto se vise prodaje, jos vise ce se prodavati" i "sto kvalitetnije, to jeftinije", u kojoj cini se ne vrijedi zakon ogranicenih resursa koji je cinio temelj klaskne ekonomije. Povezivanje komunikacijskih informacijskih puteva i stvaranje potrosacke potrebe za globalnim komuniciranjem u devedesetima oblikuju dva pojma - globalnu informacijsku infrastrukturu (GIi) i globalno informacijsko drustvo (GID) - koja namecu nave izazove ne samo znanosti, tehnologiji i industriji, vec oblikuju nave psihosocioekonomske uvjete i ne mogu se zanemariti unutar suvremenog polltickog iii filozofskog promisljanja, Komunikacijska tehnologija socioekonomskim teorijama dodaje jos nekoliko pojmova i pravila poput tehnografije, intelektualnog kapitala, tele-rada i usluga, savietnika savjetnika (i opcenito vanjskih usluga), konvergencije, slobode informacija, uklanjanja fizickih posrednika i pojavu tzv. inteligentnih posrednika i brokera znanja, eksponencijalno rastuce dobiti, inverznih cijena, "bogatstva izravno iz inovacije, a ne iz optimizacije" i "profita putern neproduktivnosti". Upravo razvitkom globalnih komunikacija - informacijskom revolucijom - artikulirali su se problemi procesa globalizacije povezani s opstankom civilizacije i povijesnog vremena. Svijet se (ponovno) promatra hollsticki i ciklicki, kao jedinstvena cjelina i analogijom, kao zivi organizam ( otvoreni sustav) za ciji opstanak je nuzno uskladivanje dijelova, dok se istodobno primjecuje trend apoliticnog libertarijanskog individualizma sklonog privatizaciji i liberalizaciji svih vitalnih funkcija, re evolucionizmu temeljenom na inventivnosti i odgovornosti pojedinca (prezivljavaju sposobniji, a ostali nisu vazni), obiljezenog dubokim nepovjerenjem u djelotvornost drzavnih i regulatornih tijela u sustavima prezrelih demokracija. Filozofska pozadina "novog pogleda na svijet" korespondira takoder s drevnim postulatima poput navoda iz stare kineske knjige Tao Te Ching, "Ono sto je nepromjenjivo jest promjena". Kako postaje jasno da su procesi opceg restrukturiranja, deregulacije i privatizacije nezaustavljivi i neizbjezni u bilo kojem dijelu svijeta, pojacava se tenzija i potreba za anticipiraiucim riesenjima blazim od (ionako neizvedivog) samodokidanja postojecih, neprilagodenih mehanizama i sustava. Takva tenzija osjeca se u po- zurivanju promjena prije godine koje zahvaca]u kliucna podruqa danasnje civilizacije - ekonomske sustave, ekologiju i industriju, energetiku, transport, obrazovanje, trziste radne snage, vojne sustave i doktrinu itd., a posebno "zivcani sustav" suvremenog svijeta - telekomunikacije. Naime, kako su pokretaci novih promjena upravo tehnoloska inovacija i konvergencija tehnologija, usluga i trzista, prilagodba ovih sektora podnje prije no sto je svekoliki (globalni) sustav razvio podrzavajuce mehanizme za integraciju, ponajprije pravne i sigurnosne mehanizme. Potreba za restrukturiranjem, privatizacijom i s time internacionalizacijom vlasnistva velikih javnih telekomunikacijskih operatera prethodi politii'koj zrelosti ljudskog drustva i kroz kvalitativne ekonomske promjene koje izaziva, oblikuje vrlo rizicni posao s kojim se suoi'avaju drzavna tijela u pokusaju zastite nacionalnih interesa. Za ilustraciju, o razdvajanju hrvatske paste i telekomunikacija i naknadnoj privatizaciji tehno- panije, vladina strateska tijela, medunarodne organizacije i dr. Isam problem "2000. godine" spada u podrui'je predikcijskog rjesavanja, a najteze pogada upravo telekomunikacije, stoga i sustave civilne i vojne sigurnosti koji se oslanjaju na senzorsko-procesorsko-komunikacijsko-afektorsku infrastrukturu u srcu koje su telekomunikacije. Potrebne su goleme investicije samo kako bi se rijesio ovaj problem bez opasnosti sveopce kataklizme. Osim ovog izdvojenog problema, znacajne investicije u razvoj kakvoce i brzine te sirenja civilne i vojne prijenosne infrastrukture obiljezavaju prvi stojni val globalizacijskih promjena pracen valovima re-regulacije i re-centralizacije kontrole. wro i ITU posljednjih se godina intenzivno bave upravo problemima konvergencije telekomunikacija i medija te propisuju (de)regulatorna pravila. Imperativ je Zelene knjige Europske komisije (1997.) da konvergencija ne bi trebala voditi dodatnoj regulaciji, vec da bi se postojeca regulativa trebala pri- Povezivanje komunikacijskih informacijskih puteva i stvaranje potrosacke potrebe za globalnim komuniciranjem u devedesetima oblikuju dva pojma - globalnu informacijsku infrastrukturu (GIi) i globalno informacijsko drustvo (GID) rnenadzerski krugovi raspravljaju jos od godine 1991., zakon o razdvajanju je vec duze vremena na dtanju, a konacni oblik moze se ocekivati tek potkraj ove godine, Kako bi se dobro upravljalo prilagodbom na promjene koje nose potencijal destabilizacije drustva, nuzno je predvidjeti sliku stanja u buducnosti - stvoriti viziju znacaiki i potreba informacijskog drustva - prema trendovima koji se pojavljuju iznad podrui'ja izravne kontrole vlada. Zbog danasnje vece frekvencije pobude (promjena izazvana ljudskim djelovanjem i artefaktima), statisticka analiza daje zastarjele podatke i'im je izvrsena ali pomaze predikciji. U suvremenom drustvu doista se osim prosirenja djelatnosti statistickih zavoda, razvija jedna nova djelatnost - privatne obavjestajne i predskazivacke usluge ("inteligence & forecasting") koje uposljavaju velike kom- lagoditi konvergencijama re da se evolucija nacionalnih TK sektora treba prepustiti silama kompetitivnog trzista, zbog cega se toliko i forsira privatizacija (npr. uvjet MMF-a za kreditiranje Hrvatskoj). Do kraja tekuce godine komisija ce pripremiti Akcijski plan konvergencije. Provokativno pitanje za ove nove ekstrernitete zemaljskih "sredista rnoci" ostaje iz kojih bi se sredstava trebala osigurati ulaganja u telekomunikacije, koje u smislu infrastrukture predstavljaju nacionalno bogatstvo? Telekomunikacije su po sebi visoko rizican, a ne koristan posao, jer osiguravaju dobit jedino stalnom inovacijom i preporadanjem organizacije i ponude usluga. Gurui nove ekonomije proklamiraju radikalno prilagodavanje poslovnih aktivnosti novoj srvarnosti kao kliuceve uspjesnosti poslovnih organizacija u svim djelatnostima po uzoru na uspiesne intormaticke RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

34 kompanije (IBM, Microsoft, Compaq,... ) - visok stupanj prilagodljivosti, promjena paradigme timske organizacije u mreznu organizaciju, brzi ciklus pronalazak-iskoristenje-dokldanje i vecu individualizaciju ponude (brigu o korisniku premostavaniern bezlicne tehno- i birokracije). No probleme postojeceg dubokog jaza razvijenih i nerazvijenih te Ireceg svijeta virtualnog informacijskog podneblja, tek spominju kao cinjemcu, ostavliajuci konkretna tjesenja "bona fide" djelovanju i vjerovanju u uspjesnu samoregulaciju globaliziranog svijeta/organizma i kolektivnu savjest. Svi argumenti ovih teorija podrzavaju hipoteze novog doba i poretka u kojem je pojedinac nositelj temeljnih vrijednosti, a cijeli svijet funkcionira Trend porasta broja GSM korisnika u milijunima I,., c godina nacki, progresivisticki odnosno povijesni sustav vrijednosti dovodi u pitanje. Savjest covjecanstva progovara danas o ekologiji i skladu civilizacije s prirodom (donekle po uzoru na "neproduktivne" stare civilizacije koje su se npr. uzdrzale od uporabe kotaca i koje je istisnula tehnoloska civilizacija). Utoliko je daljnji razvoj informatiddh tehnologija svakako pozeljan, jer nudi tzv. cistu tehnologiju, a mnoge procese stetne za covjeka i okolis izolira u virtualnu proteznost, steded energiju i prirodne pricuve, Promatrajuci trend sve tezeg prepoznavanja jedinstvenog "opceg interesa" (iii za logiku lijeve polutke mozga: "koju poruku skriva sum cestica?") i stoga sve vecu skrb i odgovornost manjih jedinica prema samima sebi donja procjena gornja procjena U samo dvije godine broj korisnika pokretnih telefona u lzraelu porastao je sa na , sto s obzirom na ukupan broj stanovnika od 5, 7 milijuna, svrstava lzrael kao "celularnu supersilu" iznad Velike Britanije, Njemacke i Francuske. lzraelska tarifa koju propisuje Maas Hachnassa (porezna uprava) je najmanja na svijetu, svega 2,5 centa po minuti, po broju ukupnih (celularnih i fiksno vezanih) telefonskih poziva nalazi se na drugom mjestu, dok je prosieeno vrijeme koje lzraelac provede u telefonskom razgovoru apsolutno najduze na svijetu: oko 600 minuta mleseeno, cak cetiri puta vise od amerlckoq prosjeka. Zanimljivo je da za razliku od svih drugih zemalja u lzraelu sav trosak snosi pozivatelj, model tarifiranja koji je iznimno stimulirao uporabu i poveeao povjerenje. Usporedno, u zemlji se biljezi visok postotak i brz porast broja racunata u domacinstvima; cak 44 posto podrzavajuci drustveno korisne aktivnosti poput obrazovanja, brige o zdravlju, kakvoci i blagostanju, te materijalizira nadmoralne vrijednosti, osiguravajuci osobnu slobodu i samorealizaciju i krecuci se dinarnicno samim rubom kaosa ("podnosljiva neravnoteza"). No ono sto nije tako izravno naglaseno je cinjenica da elementi sustava izravnim povezivanjem postaju pojacano meduovisni. Stoga je pitanje opstanka ponajprije osiguravanje uvjeta interaktivnosti svih dijelova, bez obzira na parcijalnu sposobnost prezivljavanja ("interaktivna demokracija", v. HV sijecanj 1998., str ). Tako se kroz nove promjene probija utopija sveopceg blagostanja, integracije i "jednakosti" izvedena balansiranjem rezultata velikog povijesnog eksperimenta - komunizma. Tenzija i osjeca] ugroze prisutni su djelomice zbog covjeku urodene surnnjicavosti prema novom, nepoznatom i nepredvidljivorn, a dielornicno i stoga sto se arhetipska slika covieka koji kroti i svladava prirodu, dakle salami, ju- HRVATSKI VOJNIK RUJAN, je, trziste - i usporedno, sve vece okrupnjavanje tvarnog svijeta kao posljednjeg utodsta, odnosno tvornice hrane i energije, trend je o kojem nacionalne drzave moraju voditi iznirnnu pozornost. (Rastuce znacenje agrikulture uravnotezuje naglaske u sintagmi "globalno selo".) Kapitalna ulaganja, optimizacija proizvodnje i zastitaprava pojedinca temelj su strategije u troproteznom tvarnom svijetu, a ulaganja u komunikacije, obrazovanje, protok financija, pozicija na valutnom trzistu i sl. tvore potencijal virtualne proteznosti, Virtualno ne mora odgovarati mjeri stvarnog U tom smislu, "mala" nacionalna drzava poput Hrvatske i sama predstavlja podruqe posebnih interesa, a njezina virtualna proteznost ne mora odgovarati mjeri tla. Dapace, sve vise se kroz virtualnu proteznost omogucava i istice koherentnost interesa prostorno distribuiranih zajednica koje ujedinjuju eticke, vjerske iii druge kulturoloske posebnosti (komunikacija jest temelj kulture), pa rnozemo zamisliti proteznosti virtualne nacionalne drzave (npr. u slucajevirna brojnog i rasirenog iseljenistva), virtualne vjerske zajednice itd., koje ovise ponajprije o tehnokomunikoloskoj razvijenosti s jedne, te svijesti o kulturoloskopovijesnom jedinstvu s druge strane. Na tlu, pretezno agrarno, neindustrijsko drustvo nerazvijenih zemalja s vedm nenaseljenim podrudima moze se shvatiti kao komparativna prednost za izravni skok u informacijsko drustvo intenzivnim ulaganjem u naprednu infrastrukturu i preskakanjem nekih razvojnih faza, prije svega onih industrijskih procesa koji na- Promjena paradigme TK od minimizacije troskova na maksimizaciju dobiti - pojedinaca, interesnih skupina, etickih skupina, naroda (iii u analogiji "koristan signal poiacan stohastickom rezonancijom"; vidi takoder HV sijecanj 1998.) - mogli bismo zakljuciti o globalizaciji virtualne proteznostl - tvornice mogucnosti digitalne zajednice, u koju spadaju komunikacije, informacije, financi- dobit = prlhod- T troskovi mreze (T) rusavaju lokalni ekosustav (takva je opcija npr. africkih zemalja; vidi HV ozujak 1998.). Hrvatska je nakon Domovinskog rata suocena s mnogim socioekonomskirn i gospodarskim izazovirna, medutim u novo stoljece ulazi sa znacajnim komparativnim prednostima kao dio prirodne zemljopisne i sve vise

35 geopoliticki prepoznatljive cjeline, Euroazije: telekomunikacijska je infrastruktura dobro razvijena, strucni potencijal postoji, okolis je dobro ocuvan, polofaj je prirodno na raskrsnici puteva Baltik - Mediteran i istok - zapad. Dakle, zemlja turizma i komunikacija s ponudom vrhunskih proizvoda i usluga (npr. zdrava hrana, lijekovi, znanje) krojenom po mjeri zahtjevnog korisnika. Dadamo Ii ovoj viziji razvijenu informacijsku infrastrukturu - medusobno povezane i sigurne nacionalnu, drzavnu, akademsku, financijsku, prometnu, obrazovnu, zdravstvenu, teritorijalno zastitnu, izviestajnu i druge mreze posebne namjene - i sustav drustveno korisnog upravljanja resursima temeljen na informaticki podrzanom znanju, naslucujerno promijenjenu kljucnu ulogu nacionalne drzave u buducnosti, ponajprije kao mehanizma povjerenja, sigurnosti i mudrosti. Ukoliko je osigurana unutarnja kolektivna inteligencija sto podrazumijeva dobru socijalnu politiku, kao i optimalno iskoristavanje sposobnosti svih pojedinaca i resursa u svrhu ostvarenja zajednickih nacionalnih i opcih humanih vrijednosti, te visok stupanj interaktivnosti svih dijelova sustava, onda nema mjesta strahovanjima za opstojnost drzave kao sustava od izazova buducnosti. Takav umrezeni sustav udnkoviro se samostalno brani brzim ucenjern i prilagodbom (paradigma neuronskih mreza) razvijajuci strategiju za uvjete neprekidne krize i ugroze i dobar sustav motivacije, kako bi se osigurao angazman svih potrebnih resursa u svakom trenutku. Sigurnost sustava proizlazi iz dozivljaja i reakcije na ugrozu, sto ima osnov u psihologiji (npr. ponasan]e skupine u visokorizicnoj situaciji ovisi o tome pojacava Ii se iii amortizira strah i panika te korespondira sa sposobnoscu lidera da utemelji povjerenje i pruzi primjer). Pakao, zvan masovni mediji U posljednje vrijeme svjedoci smo svojevrsnog informacijskog rata usmjerenog protiv sposobnosti pojedinca - dominantne kolicine "losih viiesti" koje prenose emitirani mediji, posebno televizija, koja zbog osobina medija trazi slikovno zanimljiv i dinamican sadrfaj poput katastrofa, sukoba, opasnih akcija. (Zanimljiva je statistika velikih TV kuca koje prenose vijesti, poput CNN-a, SkyNewsa i drugih, koja pokazuje da se zarada ostvaruje samo onda kad postoje takvi alarmantni sadrzaji poput Zaljevskog rata, sukoba u Ruandi, velikih prirodnih nepogoda, pogibije princeze i sl.) Prirnijeceno je kako se djelatne i kreativne sposobnosti pojedinca, ovisnog o vijestima, koje sire osjeca] bespomocnosti, ugroze i nesigurnosti u vlastite snage i stvaraju potre- bu za neprestanim bivanjem "u tijeku" smanjuju, a zdravlje narusava. Kljuc problema prenadrazenih osjetila i (paradoksalno) smanjene situacijske svijesti je tzv. "MTV fenomen": privlacenie pozornosti zaobilazenjem smisla izazvano stalnom agitacijom osjetila (brza izmjena slika pracenih zvukom i alarmantnim porukama), kroz duze vrijeme djelovanja praceno informacijskim zagadenjem i sumom. Posravsi masovnim medijem, niti Internet kao decentralizirani otvoreni sustav nije lisen ovih udnaka - iako potrosac sadrzaja sam bira izvor i teme, u odredenim razdobljima pojavljuje se zasicenost gotovo svih izvora Celularna telefonija i Internet Korisnici su GSM telefona sve brojniji, krojnje korisnicke postaje sve pouzdanije i jeftinije. Ponudaci usluga natjecu se u ponudi dodatnih usluga koje se dodjeljuju na zahtjev korisnika i posebno naplacuju. Na taj nacin bolje se iskoristavaju mspolozive komunikacijske mogucnosti celularne telefonske mrefe. Sve popularnija je Internet usluga krotkih poruka do 160 znakova (SMS) koja omogucuje koristenje elektronicke paste i kakva postoji u javnom sustavu Airmail. Takoder u uporobu ulazi i pristup WWW informacijskom sustavu pomocu preglednika na osnovu HDML standarda (pandan HTML-u; HnP protokol) za male zaslone. Pristup lnternetu ostvaruje se preko komunikacijskog prolaza (gatewaya) davatelja GSM usluga kojim se osigurova TCP /IP komunikacija, prevodenje protokola, kompresija signala, sigurnost, tarifironje i administrocija. Najcesce je osigurona veza propusnosti 9600 bauda. Kake je svaka pokretna postaja povezana u mrezu CDPD protokolom paketnog celularnog prijenosa, koristenje lnterneta moguce je i bez uspostavljanja aktivne celularne veze, te stoga ne opterecuje zauzetost telefono niti rocun. No opisoni nocin, moli pokretni telefon pretvoro se u svokome dostupnu postoju povezonu u Internet. Medunorodni tzv. "rooming" je usluga lokolnog pristupo koju lokolni GSM operator nudi pretplotnicimo no temelju ugovoro s operoterimo u drugim dijelovimo svijeto. HPT imo sklopljen ugovor sa 69 operotero iz 39 zemoljo sirom svijeto. Tipicni korisnik avih uslugo je poslovno asobo koja mnogo putuje, starijo je ad 30 godino i imo visi prosjek prihodo. U buducnosti ce se ovokve usluge sve vise robiti primjerice zo procenje posiljoko i azurironje podataka u stvornom vremenu s tereno vijestima koje sire paniku, zatim prenose se svjetska zbivanja u faristu kroz prizmu pojedinaca koji objavljuju sadrzaje, kroz diskusione skupine koje tretiraju dnevna zbivanja i kao ekstrem, tzv spamming, odnosno simultani "napadaj" adresiranjem elekrronicke paste "sumnjivog sadrzaja" velikom broju korisnika po slucajnom iii nekom odredenorn uzorku (pojacavanje umnafanjem). Sve veca konkurencija ponudaca informacija, zahtjevniji korisnici i cinjenica da se politika kao komunikacijska praksa u cijelosti oslanja na medije kako bi ostvarila svoju ulogu ("pucki tribuni" u suvremenom svijetu) namecu kvalitativne promjene i pomak od distribucije sirovih informacija upitne relevantnosti k inteligentno obradenom znanju na zahtjev (inteligentni agenti, strateski i upravljacki konzalting, predvidanje... ). Za medije to znaci konvergenciju sadrzaja i pomak od masovnog na pojedinacno izviestavanje, vecu osobnost i profesionalnost izvjestitelja i konkurentnost gradenjem povjerenja u provjerenu "etiketu". U produkciji, kao jedan od ucinaka konvergencije tehnologija i sadrzaja, sve vise tzv. vanjske produkcije, a u prikupljanju informacija vece iskoristavanje sluzbi za informiranje i odnose s javnoscu, kao besplatnih izvora sve vise ukliucenih u stratesku razinu organizacija. Tko ce u buducnosti vladati svijetom Sile konvergencije preoblikuju medije i sadrzaje tezeci k jedinstvenom sustavu digitalnog prijenosa raznorodnih tipova poruka i stoga u smislu terminalne opreme, jedinstvenoj, modularno nadgradivoj, lako prenosivoj komunikacijskoj korisnickoj jedinici cija cijena tezi k nuli i postaje dostupna svima. U ratu niskih cijena masovne ponude koje se asimptotski priblifavaju nuli, ponuda usluga s dodanom vrijednoscu, dakle iznimna kakvoca, ostaje jedina naplativa trzisna kategorija. Za politicku strategiju bitno je sagledavanje cinjenice dace onaj tko nadzire supercestu virtualne proteznosti - "piiesak, staklo, zrak i vakuum" - biti medijski barun 21. stoljeca, (Po strani dnjenica da ce oni koji uspiju proizvesti zrak, jednog dana u buducnosti vladati svijetom.) Stoga postoji nekoliko specificnih podruqa u kojima uloga vlade ostaje sredisnja i jos kriticnija s pojacanom odgovornoscu: usmjeravanje procesa i dogovora, organizacija i upravljanje komunikacijskim odnosima. Ovo ukljucuje upravljanje radiospektrom (davanjem u zakup drazborn iii cak samo naplatom koristenja) u svrhu pravedne raspodjele medu konkurentskim uslugama, ogranicenja interferencije i stetnog elektromagnetskog djelovanja, upravljanje zemaljskom TK (telekomunikacijski) infrastrukturom i stimulaciju domace pratece industrije, promociju tehnickih i standarda kakvoce zbog osiguranja univerzalne kompatibilnosti i komparativnih prednosti, te jasnu artikulaciju nacionalnih ciljeva glede informacijskog sadrfaja i razvitka komunikoloskog znanja. Bitka za supercestu U svijetlu opisanih globalnih utjecaja i tenzija privatizacije iniciranih u osamdesetim RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

36 godinama politikom britanske premijerke M. Thatcher, privatizacija hrvatskoga telekomunikacijskog monopola i prethodno razdvajanje sektora paste i telekomunikacija je izvjesnost, dok je upravo trenutak u kojem ce se to ostvariti strateska odluka i kompromis spram vanjskopolitickih interesa. Najbolje tjesenje za Hrvatsku uzima u obzir ocuvanje nacionalnog Konvergencija telekomunikacija, informatike i emitiranih medija Strukturo telekomunikacijskih i medijskih organizacija rozvijala se usporedno s rozvojem tehnologije. Otkrice telegrofa i televizije dovelo je do uspostave vertikalno integrironih organizacijo kakve postoje donas, orijentironih no osiguravanje infrastrukture i usluga ali cvrsto vezonih uz vlastite korijene zemaljskih iii radio veza. Promjene potrainje potrosaca i pamak ekanomske poradigme no informaticku ekonomiju stvorile su pritiske koji izazivaju pramjene u strukturi industrije: satelitske i kobelske mreie stvorile su novu ponudu interaktivnih i usluga koje se placaju premo koristenju, te poveole konkurenciju telekomunikacijskim ponudacima, vertikalno integrirani medij koji stvora sadriaje, programira ih i odosilje vlastitom mreiom vise nije ucinkovit model; rozdvajonjem tih triju funkcijo troskovi se magu znatno smanjiti, Internet ponuda stvorila je sasvim nove usluge informacija, zabave i transokcija te utjecalo no promjenu razmisljanja i stilo iivota; usluge poput telekupovine profitirat ce uprovo iskoristavonjem poznovanjo iivotnih novika potrasaca, npr. nedostatkom vremena za odlazok u kupovinu. Rezultat je izgled donasnje ponude u kojoj se u Internet ponudi notjecu TK i ISP kompanije, o emitironi mediji odricu se svajih mreia. Telekomunikacije nalaze prednosti u suradnji i posredavanju sotelitskih operatera kako bi prosirile spek tar usluga, ponudile mogucnost jeftinog emitiranja med~ jskog sadriaja i uspastavile poloiaj no triistu zabave i poslovnih vijesti. Velike medijske kuce okrecu se sve vise programiranju i prodoji sodriajo kupljenog od nezavisnih producenata i povlace se s triista usluga transmisije, iskaristavajuci cinjenicu do prijenosni put postaje sve vise tronsporentan (satelitske, radio i zemaljske sirokopojosne blaga i njegovo koristenje za pokretanje razvoja drugih gospodarskih grana. Model privatizacije koji bi odgovarao nacionalnim interesima trebao bi sadrfavati originalna rjesenja, jer SU i uvjeti spedficni, UZ steceno iskustvo drugih zapadnoeuropskih (npr. europski giganti British Telecom, Deutsche Telekom, koji su ne bez gubitka i stete prezivieli privatizaciju i deregulaciju) iii srednje i istocnoeu- ropskih primjera (npr. Madarska iii Turska) gdje je tranzicijski proces sasvim drukdje tekao. Dobar primjer koristenja komparitivnih prednosti i uspiesnog partnerstva razvojnih agencija i telekoma pruza irski Eireann Telecom, dok je pokusa] privatizacije Telecoma Italia biranjem strateskih ulagaca, pokazao kako je ovaj pristup zastario (naime uvjete mreie) i taka sireci triiste reklama od cije dobiti apstaju. Mreini operateri u ponudu ukljucuju usluge s dodonom vr~ jednoscu i privlacniji sadrioj te pouzdanije komunikacije pokusovajuci astati diferencirani od telekoma. Uspjesni ISP-ovi takoder pokazuju teinju nopustanja transmisijskih usluga i orijentaciju no sodriaj i tzv. inteligentne usluge. Pastojeca se slika triista sve vise rozdvaja zahvoljujuci kombiniranom pritisku konkurencije i regulative. Tako konvergenciji prethodi krotkorocna divergencija. Moie se procijeniti kcko ce se oblikovati triiste do godine (prepoznofljiv uzorak ocituje se vec soda u preablikovonju americkog i britanskog triisto). Struktura ce biti vise vodoravno pavezana s vertikolno poloienom ponudo11t potrainjom. lnformatifka industrija Struktura ponude u informacijskom drustvu Prevladavat ce: panudaci ciste tronsmisije sirokopojasnim mreiama i pristupa lnternetu, distributeri programironog sadriaja koji ce se suociti s ogranicenim nacionalnim triistimo, nezovisni proizvodaci sodriaja kojih ce biti sve vise zo film i onalogne i digitalne elektronicke formate keko bude pojeftinila produkcijska tehnologijo. vlade odbili su svi potencijalni ulagad osim svjetskoga brzoekspandirajucega giganta AT&T-a). juznoeuropsko trziste telekomunikacija najmanje je zasiceno, dok su uvjeti relativno povoljni i stoga predstavlja potencijal naivece isplativosti. Bas kao i u zrakoplovnoj industriji, Europa je, suocena s americkim "kapitalcima'', prinudena na strateske odluke. Razvijene satelitske i bezicne komunikaci- je oslonac su euroazijskim zemljama gdje zemaljska infrastruktura nije razvijena jednoliko, niti jos dopire do dovoljnog broja krajnjih korisnika - npr. kabelske veze iii svjetlovodi i posebno, medunarodno povezivanje. Dok se troskovi uspostavljanja globalnih satelitskih interaktivnih komunikacija penju na desetke milijardi do1ara; uspostavljanje globalnih svjetlovodnih puteva prelazi okvire realne procjene. Prvo digitalizacija, zatim konvergencija prijenosnih medija (radio i telekomunikacija) i usluga od telefonije, Interneta, digitalnog 1V i radioemitiranja, konferencijskih usluga, financijskih transakcija i elektronickog poslovanja, znaci i prisutnost drugih sektora na istom trzistu s javnim telekomunikacijskim operaterima: IAP (davatelji Internet pristupa), kabelske 1V i satelitske kompanije, ICP (proizvodaci Internet sadrzaja), OSP (davatelji mreznih usluga) velikih softverskih kompanija (npr. Microsoft koji ulazi na trziste svih spomenutih usluga preko MSNBC, WeblV i satelitskog sustava) i cak elektroenergetskih operatera (tehnologijom prijenosa informacija elektroenergetskom mrezom). Neke alternativne usluge, posebno Internet telefonija, znacaino ruse cijenu klasicnih TK usluga. Takoder, nove vrste kombiniranih usluga nastale razvojem digitalnih interaktivnih medija, nametnule su se kao standard ponude, u kojoj prednjace ostali konkurenti. U Europi, veliki telekomi bore se za prezivljavanje uvodeci nove usluge i smanjujuci cijene, dok se istodobno vodi rat za trziste 1V prijenosa i vijesti, te posebno poslovnih vijesti (problem je prisutnost previse kanala uz ograniceno gledateljstvo). Medu velikim igradma, sasvim drukdjim pristupom sadrzaju izdvaja se agencija Bloomberg, koja emitira televizijski program preko Astra satelita i okuplja agencije vijesti AFP, EFE i ANSA, te ciji je vizualni identitet opisan kao "lv nalik zaslonu racunala s nekoliko prozora u koje teku informacije", prikazane kroz nekoliko usporednih perceptivnih kanala - sliku, zvuk, grafikone, brojcane prikaze. Jedan od kliuceva uspjeha za (zapadno)europske ponudace prijenosnih kanala i sadrzaja je dvosrnjerno uspostavljanje na globalnom trzistu - prema manje razvijenim i nezasicenim trzistima zemalja Euroazije i uspostavljanjem transatlantickih veza i partnerstava. U oba slucaja, europske se kompanije natiecu s americkima, Pred jednom od strateskih odluka buducnosti U Hrvatskoj se neprekidno ulagalo u razvoj i osuvremenjivanje postojecih sustava TK veza, sto je praceno organizacijskim i promjenama poslovanja HPT-a, te razvojem znanstvenoistrazlvackih i gospodarskih suradnji (npr. s HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

37 Kina i telekomunikacije Za kineski narod Kina je oduvijek predstovljala svijet za sebe, kontinentolnu cjelinu omedenu s cetiri mora, cija je kultura stara 5000 godina odnjegovana no filozofskom, holistickom shvacanju svijeta i pojava, ucenju taoizma i konfucijanizma. Za Kinu je stoga zemljoradnja visoko cijenjena "do bra" djelatnost koja uspostavljo ravnotezu ljudskog drustva so "zemljom i nebom", dok je trgovacka i izumiteljska kultura tipicno primorskih civilizacija (Grcka, Britanija, Nizozemska itd.) shvacena kao "mudra", ali ne i "debm", odnosno trajna. U vojnoj doktr~ ni Sun Ceo, zemljiste je takoder kljucni pojam. U kineskoj je tradiciji naglasen korijen, a ne grane, sto priblizava ideju o jedin stvenom narodu i drzovi kakva funkcionira od prvog ujedinjenja za vrijeme dinastije C'in i objasnjova glatko vracanje Hong Kongo pod okrilje Kine. Kasne devedesete stavljoju Kinu u srediste svjetske pozornosti. Amerika ju promatra kao potsnojolnu svjetsku (protu)silu 21. stoljeca i uporiste saveza ostalih zemalja Azije koje su izlezene pojacanom utjecaju SAD i sve vise nalaze zajednicke interese u suprotstavljanju (u perspektivi analiticari vide povod politickim saveznistvima s Rusijom iii lranom, zemljama srednje i jugoistocne Azije). Americke tvrtke vide ju pak kao najvece trziste vlastitih proizvoda, posebno tehnoloskih: gotovo polovica fovjecanstva ne rabi telefon, a veliki postotak "netelefonske civilizacije" predstavljaju Kinezi. Uz to, kineski dug SAD je sesti po redu, najveca zarada u trgovini je iz poslova s Amerikom koji pak za SAD predstavljaju najvece trgovacke gubitke. Mnoge su informaticke i telekomunikacijske americke i europske kompanije donas vec prisutne no kineskom trzistu (Intel, Seagate Technologies, Compaq, SCI Systems, Sprint, Nynex, BellSouth, GTE, Ericsson, Motorola Inc., STE Wireless,...). Internet mreza u Kini se pocela razvijati tek od godine 1993., kao i drugdje, prvo u znanstvenoj sredini (isle godine Hong Kong u kojem donas djeluje 40 ISP-ova s vise od korisnika uspostavlja prvu komercijalnu Internet uslugu), a donas su "Internet kafici" rastuce minitrziste. U meduvremenu su "umjerene ekonomske reforme" Deng Xiaopinga otvorile put poduzetnistvu (poduzetnicima se gotovo besplatno dodjeljuju zgrade i opremo za rad) i posebno proizvodnji visokotehnoloskih produkata ("Made in China") te stranom, pretezito americkom kapitalu. Postupne promjene regulative ne predstavljaju vise ugrozu ciljevima vlasti. Kina se demokratizira, podriavajuci razvitak ekonomije kapitala i osiguravajuci visoki desetpostotni rast nacionalnog prihoda. Kina donas prolazi usporedno industrijsku i informacijsku revoluciju. Za vlost kao i za kriticare kineske politike, prateca neo i tehnofilija predstav~ jaju dilemu hcce Ii se ave promjene pokazati kao kulturoloska i politicka zamka, "trojanski konj", odnosno "Pandorino kutija" liberalizma. Sangaj, koji postaje najvece financijsko, poslovno i tehnolosko sredste Kine (po modelu Hong Kongo), krcat je reklamomo medu kojima se susrecu i takve poput: "Internet - putovnica suvremenog, civiliziranog fovjeka". I dok nicu elektronicke cetvrti poput sangajskog Putua i Zonguankuna u Pekingu dorie statistike Kinu opisuju kao zemlju u kojoj 86 pasta stanovnistva ne rabi racunalo - 1,6 pasta obiteljskih racunala i 4, 1 posto planiranih nabovki - sto jos uvijek predstavlja trziste ad milijuna korisnika, s cak 2,5 milijuna ljudi mladih od 20 godina. Somo u Pekingu prisutno je vec 32 ISP-o. (Sta se tice Hong Kongo, vlasti su zadrzale pravo samostalne regulacije medija i komunikocija.) Prvi Internet hub za medunarodni mrezni promet u Kini, uspostavljen je u svibnju godine no lnstitutu za visokoenergetsku fiziku u CASNet mrezi. Slijede Znanstveni komunikacijski centar s 64 K - bitnom vezom (96.), hub no sveucilistu Qing Hua s 128 K vezama za akademsku mrezu CERNET (u koju su povezane i neke osnovne skole), China Net Ministarstva paste i telekomunikacija s 256K iznajmljenom vezom od Sprinta (koja predstavlja okosnicu za Kinu) i mrefo Ministarstva elektronicke industrije, koja povezuje vise od l 000 virtualnih terminala i planira uvodenje druge 256K veze so svijetom. Nakon ujedinjenja s Hong Kongom, Telekomunikacijski ured Pekinga uspostavio je ISDN vezu s Hong Kong Telecom i jos godine izravnu ISDN vezu so SAD preko AT&T kompanije (takva je veza koristena no Olimpijadi u Ari anti). Zanimljivo je kako se razvijaju kineske telekomunikacije i Internet, nalazeci najvise primjenu u telemedicini. Nacionalni zdravstveni mrezni sustav "Med Net" projekt je Ministarstva zdravstva, za kojeg potrebnu tehnolosku potporu osigurava kineski Golden Health Network. U sustav ce biti ukljucen i DAMA 10000, bezicni satelitski prijenos americkog ugovornoga partnera STM Wireless (proizvodaca hubova, VSATa, modema i dr. komunikacijske opreme) za spajanje 500 zdravstvenih ustanova te prijenos glasa, videokonferencija, podataka o pacijentima (koji ce biti pohranjeni no "Golden Health" karticama) te u svrhu teledijagnoze i konzultacija. Medu visokotehnoloskim rjesenjima razvijenim u Kini istice se primjena neuronskih mrefo, npr. tzv. Banyan mrefo (multiusage interconnection network, MIN) za upravljanje brzim ATM preklopnicima kakva je razvijena no Sveucilistu za postu i telekomunikacije u Pekingu. Vecino Kineza koji su poceli koristiti Internet, zasad ipak vide ovu vrst komunikacija ponajprije kao dobar mehanizam za elektronicko poslovanje i kupovinu stranih proizvoda. Uz to, ubrzano raste broj korisnika celularnih telefona u grodovima, a cijena uporabe se ubrzano smanjuje. Pomorski je sustav kakav se koristi no plovnim objektima po rijeci Yangce nekad stajao oko 1200 dolara no sat, dok je danasnja cijena svega nesto vise od 20 dolara. Za potrebe velikih poslovnih korisnika u Aziji, Intelsat je sklopio ugovor s Loral Orion Network o isporucivanju satelita i transpondera koji rode u C -pojasu, za satelitski ATM sustav, kojim bi se prvenstveno smanjili problemi nejednolike opterecenosti kapaciteta veza izmedu SAD i azijsko-pacificke regije. Zemaljske ce veze osigurati dvije vrste usluga: tzv. point-to-point povezivanje i virtualnu integriranu mrezu u zraku (VISN). Razvitak kineskih komunikacija dio je promjena koje zahvacdju cijelu Aziju. Malezija je razvila sirokopojasne multimedijske koridore, Singapur brzo razvija eleknonido poslovanje itd. Azija postaje podrucje najvecih ulaganja americkih i europskih kompanija, za koje kljuc uspjeha predstavlja sklapanje lokalnih partnerstava, kako bi se sto uspjesnije prilagodile trzistu. Shvacajuci kako su Kinezi dobri ucenici IW (informacijskog ratovanja), mnogi se pitaju mogu Ii se ocekivati inovativna rjesenja i kakva. Kina je vec dokazala svoju inventivnost, od razdoblja mehanickih izuma Kung Su Pana (koje su Jezuiti zajedno s kineskim ucenjima donijeli u Europu), te do vjeste prilagodbe marksisitickih ucenja vlastitoj kulturi. Spremnost Kine no mudro prihvacanje promjene duboko je ukorijenjena u tradiciji. Veliki mislioci poput Konfucija, znali su se pritajiti u nepovoljnim rozdobljima ocuvavsi kontinuitet drevne kulture do danasnjih dona. RUJAN, FER-om u odgoju kadrova, organizaciji konferencija te s Ericssonom N. Tesla, Siemensom Hrvatska, Koncarom, Elkom itd.) Napredne informacijsko-komunikacijske tehnologije i strucno znanje razvijali su se u nas od godine 1991., neprekidno i tijekom rata, kroz pilotske programe znanstvenih ustanova (FER, CARNet i dr.) cime je osiguran strateski odabir i brzo uvodenje Interneta i uskoro, ATM-a (tehnologije asinkronog sirokopojasnog prijenosa integriranih usluga) u komercijajnu uporabu, vec prije no sto je na razini Europske zajednice odluceno u korist ovih tehnologija i standarda (Francuska npr. tek od godine napusta Minitel sustav i vlastiti servis France Telecoma za pristup Internetu "Wanadoo", te usvaja standarde otvorenog sustava nuzne za ulazak u monetarnu uniju). Kolektivni nacionalni kapital, osim infrastrukture predstavlja i tehnoloski "know-how", strateski vazan za medunarodnu ponudu i izvoz vrhunskih hrvatskih proizvoda, usluga i konzajtinga primjerenih ekonomiji 21. stoljeca. U slucaju rasprodaje vlasnistva nad postojecim informacijskim prometnicama iii pravom gradnje bududh, u pitanje bi se dovela opstojnost nekomercijalnih sustava koji podrfavaju razvoj drustva znanja, poput CARNeta iii planirane mreze skolstva, te ciji se troskovi koristenja TK veza (sad u vlasnistvu drzave, sto ornogucava strateske odluke o npr. nekomercijajnom tarifiranju) i daljnja izgradnja financiraju iz proracuna. Privatizacija i regulacija samih usluga, koja olaksava prokompetitivne uvjete "virtuajnom" trzistu, naprotiv ne dovodi u opasnost nacionalne kapacirere, stovise, prisutnoscu zdrave konkurencije uvjetuje porast kakvoce usluga uz stalno pojeftinjenje. Ova je tema aktualna posljednjih mjeseci, otkad je raspisan natieca] za jos jednu, uz postojecu HPT mrezu, koncesiju GSM usluga (GSM 900) pokretne telefonije na deset godina. Cijena koncesije odredena je na 150 milijuna kuna. Sedam godina razvoja radiomreze, komutacijskog i naplatnog sustava te porast broja korisnika (vise od pretplatnika s planom povecanja na do kraja tekuce i na do godine 2000.), omogucili su konkurentnost HPT-ovih cijena, HRVATSKI VOJNIK m

38 dok je cijena koncesije jos nesto visa u odnosu na druge europske zemlje. Vijece za telekomunikacije odabrat ce u rujnu izmedu cetiri ponude za GSM 900, prema tehnicko] kakvoci, ulagackim planovima i vremenskom uskladivanju. Iako je mrefa pokretnih komunikacija visoko rentabilan posao, u Hrvatskoj su potrebna dodatna ulaganja kako bi se postigla dostatna pokrivenost tla i stanovnisrva. Zanimljivo je proanalizirati sastav skupina koje su predale ponude, jer dobro odslikavaju i opcenitu, globalnu situaciju tipicnih ulagaca na trzistu komunikacija i novih medija, te daju naslutiti podruqa djelatnosti i ciljeve kojima konkurenti teze. Zagitel Vlasnicki udio hrvatskih tvrtki INA i Zagrebacka banka je ukupno 52 posto s jednakim udjelima, 48 posto imaju najved europski i treci u svijetu TK operator Deutsche Telekom AG i madarski Westel 900 Mobile Telecommunications Co.Ltd., najveca takva tvrtka sredisnje i istocne Europe stvorena ulaganjima Matava (udio ima Detsche Telekom) i Media One Intl. (ulagac u Internet infrastrukturu mnogih nerazvijenih zemalja). Deutsche Telekom partner je France Telekoma (koji se mozda pridruzi ovoj skupini ukoliko dobije koncesiju) i zajedno imaju 20 posto vlasnickog udjela u kompaniji Sprint - trecem po velicini americkom TK operatoru na velikim udaljenostima, te ugovor o posredovanju usluga Global One u Europi. DT je predsjedao projektu Transeuropskih linija - TEL (HPT se ukliucuje u projekt godine 1993., dvije godine nakon pokretanja) sve do sijecnja ove godine, kad je predsjedanje preuzeo predstavnik MATAV-a. Dakle, prisutne su jedna od tri naiuspjesnije i najprofitabilnije hrvatske tvrtke (uz HPT i HEP), najveca domaca banka i dvije velike europske TK kompanije - kapital, financijski promet i strucno znanje u TK uslugama, ponajprije orijentirani na prijenos komunikacijskih usluga i Internet s perspektivom razvoja CATV i sirokopojasnih usluga (T-Online pristup Internetu Deutsche Telekoma ima oko dva milijuna pretplatnika, a DT je i naiveci vlasnik kabelskog sustava u Europi medu telefonskim kompanijama; pokusai uspostavljanja digitalnog TV sustava nije financijski dobro zavrsio za DT). Ova skupina asocira izravno na europske integracije i jacu povezanost hrvatske regulative s EU. Ukoliko dobije koncesiju, planira ulaganje vece od 1,5 milijarde kuna uz izravno otvaranje 450 radnih mjesta i pocetak rada s 1. svibnja VIP-net Croatia Slicno kao i u prethodnoj skupini, hrvatski ulagad imaju 51 posto udjela, od toga najvise dnevnik Vecernji list, a ostatak velika gradevinska tvrtka Ingra ( osnovana sezdesenh godina, s agendom poslova u Iraku, DDR-u, SSSR-u, Iranu i drugim zemljama ukliucenim u tadasnji pokret nesvrstanih, koja je na polju elektroenergetskih instalacija suradivala s HEP-om), te Hrvatska postanska banka, u drzavnorn vlasnistvu pod kapom HPT-a, koja bi nakon razdvajanja trebala ostati u sklopu sustava HP kao osnov profitabilnog poslovanja (informaticki podrzane postanske financijske usluge). Strani ulagad s udjelom od 49 posto su vodeci austrijski operator pokretnih TK, Mobilkom (75 posto austrijskog trzista) i Western Wireless Intl., americki operator bezicnog pnienosa prisutan u Europi, Africi i Aziji. Iz sastava ulagaca daje se naslutiti orijentacija na sire trziste bezicnih komunikacija, posebno prema Africi i Aziji, te vjerojatno, razvoj prema uslugama opcih i financijskih vijesti. Zanimljivo je spomenuti kako Vecernji list vec koristi vlastiti digitalni satelitski link za prijenos sadrfaja na druge lokacije tiskanja i Internet prijenos. Savjetodavni posao za ovaj konzorcij oba- Glavna podruqa istraiivanja razvoja i-i1tje caja informacijskih tehnologija na organizaa-ie i druitvo lnstituta za buducnost u protekloj godini: timski rod temeljen no mreinoj i posebno Web tehnologiji Internet u domocinstvu case studije tele-zojednico i orgonizocijske promjene uprovljonje znonjem preko Webo tehnogrofsko rosclombo trzisto novih medijo buducnost tronsokcijo vlja zagrebacka tvrtka CAIB u vlasnistvu Grupe Bank Austria (op. partnerstvo savjetodavnih agencija za razvoj i ulaganja i TK). U slucaju dobivanja koncesije, VIP -net ce uloziti 1,2 do 1,5 milijardi kuna, otvoriti stotinu radnih mjesta do kraja godine i jos oko 500 u idudh pet godina, te osigurati funkcionalnost vec za sest mjeseci. Hr Telekom - hrvatski konzorcij Jedina skupina u kojoj su svi ulagaci tvrtke i institucije registrirane u Hrvatskoj. Vlasnidd su odnosi uredeni ugovorom, s 2 do 23 posto udjela danica. Konzorcij sadnjavaju HEP, Dalekovod, zagrebacki FER, Enconet Intl., Institut za elektrotehniku Koncar, Tvornica elektricnih kabela Elka, Elektroprojekt inzeniering, Metroholding, splitski Brodo-. merkur, i osjedd holding Novalic, Vecina clanica okuplja strucni kadar sposoban za ovaj projekt, dok prakticnih iskustava na GSM trzistu nema. Osirn toga, neke od navedenih tvrtki suradivale su s HPT-om, a u GSM koncesiji vide prigodu za razvoj i ponudu hrvatskih proizvoda i usluga na medunarodnom trzistu, kao i za ponudu gostujucih pretplatnika u drugoj hrvatskoj GSM mrezi, Naglasak je na razvoju i prosirenju podrucia djelovanja etabliranih rvrtki, suradnji znanosti i gospodarstva, te oslanjanju na tuzemne industrije koje prate ulaganja u TK sektor. Sastav danica zanimljiv je kao asocijacija na dio resursa koje bi trebao povezivati i inforrnatidd podrzan jedinstveni sustav nacionalne sigurnosti (posebno elektroenergetska postrojenja). Kao koncesionar, Hr Telekom ulozio bi vise od 1,2 milijarde kuna te bi uz brzo uspostavljanje funkcionalnosti sustava otvorio tristotinjak novih radnih mjesta. Rumeli Telekom Osamdeset posto udjela u ovoj skupini ima turski Rumeli Holding, vlasnik Rumeli Telekoma, jednog od pet europskih GSM operatora koji najbrze rastu. Po 10 posto imaju dvije hrvatske banke o cijoj sudbini se nakon revizije podosta raspravljalo u javnosti, Gradska banka Osijek i Glumina banka. Plan je ove skupine ulagaca, kao i sastava najneobicnf]f ulaganje dvije milijarde kuna, razvoj satelitske mreze kojom bi se uz GSM do godine ostvarila svekolika pokrivenost, te donacija 7 posto prihoda hrvatskom mirovinskom fondu uz dodatni zajam.od sto milijuna kuna. Visoka ulaganja, partnersrvo turskog i izraelskog kapitala i plan sudjelovanja u sanaciji socioekonomskih problema u Hrvatskoj, asociraju na geostrateske i politicke ciljeve osvajanja trzista i stvaranje alijansi (tursko-izraelska suradnja povezuje se i s nezadovoljstvom Turske tretmanom od strane EU, zabrinutoscu stanjem u Iraku i postojanjem ruske suradnje s Grckorn i Sirijom). Satelitske komunikacije ukljucene u plan, upucuju na siri spektar usluga u buducnosti, a logkno bi bilo i razvijanje euroazijskog trzista za hrvatski "know-how". Svi ponudad planiraju osigurati pokrivenost barem 75 posto teritorija i vise od 90 posto naseljenih podruqa za manje od dvije godine. U jesen ce se, kako je najavljeno, u Saboru odlucivati o Zakonu o privatizaciji telekomunikacija, nakon cega slijedi priprema za medunarodnu ponudu dionica, te prodaja 20 posto dionica u javnoj ponudi. Odlukom Vlade, ne ce se traziti strateski ulagad, Prije provedbe razdvajanja pocetkorn iduce godine, imenovat ce se medunarodni revizori. Za ocekivati je da to bude jedan od "velike sestorice" koji su posljednjih godina uspostavili urede i u Hrvatskoj. Spomenimo jos, kako je HPT prosle godine pokrenuo novi projekt razvoja kabelske televizije i dobio koncesiju, a nastoji dobiti i koncesiju za paging sustav, te time navjescuje buducnost razvoja integriranih usluga telekomunikacijskog sektora i sektora posebnih usluga. (nastavit ce se) HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

39 TELEMEDICINA I CJELOVITI SUSTAV ZDRAVSTVENE SKRBI ovosti se na slobodno trziste uobicajeno uvode kroz primjenu koja nije od zivotne vaznosti, te stoga u pokusnom razdoblju ne zahtiievaju slozene regulativne zahvate. Takav je slucaj s trzistem zabavnih proizvoda pomocu kojeg se uvode suvremene tehnologije (posebno sucelja covtek-stroj) poput racunalskih simulacija iii vircualne scvarnosti i procjenjuju se trzisna i uporabna vrijednost. Pametne iskaznice, informacijski terminali posebne namjene (stoga nazvani "glupima" za razliku od visenamjenskih racunala), sirokopojasni prijenosni sustav, mikrosonde, genetski markeri, racunalska diiagnosticka vizualizacija i simulacija, telernedicinske kacige za terenski rad, implanti za nadziranje vitalnih funkcija i informacijsko trziste - znakovi su na telemedicinskoj "superautocesti" iii posluzimo Ii se drukcijom metaforom, specijalizirani "organi" sustava slozene, fraktalne anatomije. Bez obzira na demografski, psi- Kako se drustvo preoblikuje pod utjecajem suvremenih informacijskih tehnologija u informacijsko, s perspektivom '1 razvoja u drustvo znanja, tako se mijenjaju i sva podruqa skrbi o zdravlju. Prodiranje i konvergencija telekomunikacijskih i informacijskih usluga pracena je promjenom paradigme organizacija, uvoctenjem jedinstvenih standarda koji podrzavaju rad otvorenog sustava, pravnom re-regulacijom i uvoctenjem sasvim novih usluga hografski i tehnografski profil korisnika, zdravscvene informacije i usluge su vazne i uvijek zanimljive svima. Postojeci su "klasicni" zdravstveni sustavi iznimno skupi, dok je razina usluga nedostatna, posebno u primarnoj zdravstvenoj zastiti i prevenciji, sto posljedicno umanjuje djelotvornost sofisticiranijih (skupljih speciiallsrickih) dijagnostickih i terapijskih usluga te hirnih intervencija, u postizanju dugorocnih ciljeva podizanja kakvoce zivota i za to osnovne pretpostavke, zdravlja pojedinca. Razvojem zdravstveno orijentiranih telekomunikacija (ZOT) i komunikacijskih sucelja (racunala u sirern smislu) i njihovim uvodenjem u zdravstvenu praksu, stara se zamisao Iijecenja "na daljinu" - telemedicina - ozbiljuje poprimajuci obuhvatnije znacenje, no eek prilagodba cjelovitog zdravstvenog sustava novim mogucnosrima moze rijesiti stare probleme i osigurati kvalitativni pomak. Za to su potrebna znatna pocetna ulaganja, no danas su vec odte koristi koje u relativno kratkom vremenu RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

40 reforma donosi. Najsazetije, to su: smanjenje troskova (administracije, logistike, transporta, nadzora i obaviestavanja, svekolike skrbi po pacijentu, strucnog obrazovanja (djelomice), savjetovanja, istrazivanja, timskog rada, rnedunarodne suradnje), povecanje kakvoce (strucne prakse pojedinacno i u cijelosti, zdravlja pojedinca i drustva, znanstvenog uvida i spoznaje, informacija i znanja), povecanje ucinkovitosti (lijecnicke, administrativne, upravljanja resursima zdravstva, znanstvene interdisciplinarne i znanstveno - gospodarske suradnje, radne ucinkovitosti pojedinca i drustva u cijelosti, ulaganja), povecanje fleksibilnosti i inteligencije sustava (pobuda - osjetljivost - inteligencija - prilagodba - evolucija: decentralizacija - meduovisnost - interakcija - interdisciplinarnost - znanje /svijest, nacela/ - inteligencija viseg tipa /recentralizacija, integracija/ - inovacija /praksa/ - samoregulacija). tim strucniaka, organiziranih u deset radnih skupina. Posebno osjetljivo pitanje ustroja novog sustava predstavlja zakonska, eticko - deontoloska regulacija koja uzima u obzir tehnologizaciju i informatizaciju procesa. Iako je i u klasicnom zdravstvu prikupljanje i prijenos informacija najcesci posao, uspostavljanje jedinstvene baze podataka osobne prirode (visestruko pravno zajamcena privatnost i tajnost) o osiguranicima i pacijentima, kao i tehnoloskt olaksana i pojacana razmjena kao nuznosti kvalitetnijih usluga i ustede, u srediste pozornosti stavljaju zastitu privatnosti gradana. (Jedna od sest velikih konzultantskih tvrtki izracunala je da ce godisnja usteda americkom zdravstvenom sustavu samo od digitalizacije podataka svih osiguranika i stavljanje baze na raspolaganje ovlastenim korisnicima iznositi 15 milijardi USO!) Suvremena tehnologija omogucava zadovoljavaiucu sigurnost i tajnost pristupa i prijenosa informacije, dok kljucnim problemom ostaje zloporaba od strane ~ ~ ~ i razne lijecni&e udruge u cijelom svijetu nastoje i sluibenim preporukamo kvolitelno usmjerili razvoj l8lemedicine u budulnosli. Nakon usporedhe iskustavo i raspravo no konlerenciji o Telemedicini i dislribuiranoj medidnskoj inteligendji odrianoj u Vailu, Coloradu u oiujku prosle godine, Amerilka telemedidnska udrugo izdala je sluibene preporuke. Ne ulazeti tu u sadriaj, vet i toksativno nobrajanje pruia U icl u glavna pitunja koja ameri&i lijecnid smatraju vainima. Preporuke: I. Stupnjevitost i Ira~ prijenosnog sustova kaka bi 58 asigurale sve rmine uporabe i otvorenost, 2. Standardi za video kompresiju i preporuke glede po1rebnog kapaciteto; 3. Webilikacija procesnih medidnskih funkdja i sucelja koja osigumaju transpcnntnost plalfonni i rad s ogronilenim kapadlelom; 4. Jednostamost uporabe, prijateljska sulelja, lako asposobljavanje kadra, inlegrodjo i simplifikacija, moclulamost i premje&nje no lzv. desktop platforme; 5. Vi!eplatformska interoperabilnosl - otvoreni stoncbdi, tvareni sustavi i arhitelctura, uporaba COlS tehnologija; 6. Primjeno kod kuce (kuma njega, konzuhadje, informiranje, obrazovanjel; 7. Klinicki standardi i preporuke za nohavu i inlegradju opreme; 8. Strulno tanninologija vezano uz telememcinu:... preporulamo raspravu o terminologiji i uvodenje novih pojmo a kako bi 58 opisal utjeca~ tehnologije no oblikovanje zdravstvene skrbi u s'8dd IO do 20 godina". Som pojam telemedidno i drugi pojmovi rabljeni u ovom tekstu imoju mo siroko znacenje i lesto se rube no razne noline u joynosli, lesto i mo nepre<izno. U rekstu 58 nostojalo opisno pojasnili!irinu pojma kraz primjere primjene, a jeclinstvenu kratku delinkiju osnomog pojma le!ka je dati Prililno jasnom i preciznom lini 58 delinidja koju predlaie mr. Predrag Pale, pomocnik ministra znonosli i tehnologije za informatiku i predsjednik upravnog vijelo CARNeto: "(Telemedicina jel pruianje iii karistenje zdrmtvenih usluga le bavljenje medi<inskom znanastu bez ogronilenja zbag fizi&e udaljenosti. Dodojmo ovdje i jezgrovili molo l8lemedicine kojeg daje dipl. ini ljul,imko Similic s Odsjeka za fiziku PMF-a i jedan od asnivala CARNetu: "Holje pomicati podatke nego pacijente". lntegracija suvremenih tehnologija u medicinu Dosadasnja rasdamba ocekivanog udnka integracije suvremenih tehnologija u rnedicinsku sustavnu praksu, predstavlja uz analizu prilagodbe vojnog sustava, vjerojatno najjasniji i najrazradeniji primjer, koji odslikava temeljite promjene drustva u cijelosti. Analogijom i uvazavajud specificne znacajke i probleme drugih djelatnosti, moze se zakljuciti bez vecih odstupanja takoder o utjecaju slicnih prilagodbi drugih sustava, primjerice obrazovnog, civilno-zastitnog, pravnog i upravnog itd. Okvir reformiranog hrvatskog zdravstva i smjernice ustroja svih podruda trebao bi biti izraden do pocetka godine 1999., kako je najavljeno na drugoj sjednici Savjeta projekta reforme u srpnju. U projekt je ukljucen interdisciplinarni pojedinaca (hackeri, socijalni inzenjering i sl.) i vlasti (problem "Veliki brat"), regulativa, provodenje i nadziranje. Druga eticka pitanja koja prate telemedicinu su odgovornost u slucaju pogrieske izazvane tehnickim problemima koje mogu biti kobne po zdravlje i zivot pacijenta i pretpostavka otudenja odnosa pacijent - lijecnik ubacivanjem tehnoloskog sucelja u komunikaciju. Posebno pitanje savjesti i odgovornosti predstavlja uporaba ekspertnih. sustava i "umjetne inteligencije" u dnagnosnckoj i savjetodavnoj praksi, kao i brojni neprovjereni izvori "strucnih" informacija dostupni na Internetu. Sve spomenuto ne predstavlja novost lijecnickoj praksi, niti mijenja temeljna nacela, ali upravo ponovnim promislianjem moze pridonijeti jos vecem povjerenju u sustav, sto je iznimno vazno kao pretpostavka djelovanja, ali i kao psiholoski cimbenik udn- kovitosti. Problem se stoga svodi na dobro i pravedno uoblicavanje i provodenje zakona (temelj pravne drzave), te primjenu onih tehnickih tjesenja koja jarnce najvecu mogucu sigurnost i privatnost. Izgledno je kako ce se medicinska praksa preoblikovati u smjeru pravodobnijeg, preventivnog, dugorocnijeg, intimnijeg,' jeftinijeg i humanijeg djelovanja, jer ce razvojem tehnologija potpore i sucelja uvid u korisne informacije postajati sve izravniji, a Iskoristen]e lijecnickog vremena udnkovitije. Interaktivnost, kao posljedica i nuzan uvjet opstojnosti "umrezenog svijeta", omogucit ce bolju povratnu vezu (kvantitativno ali moguce i kvalitativno u heuristickorn smislu: ljudi su, kako je primijeceno, nerijetko iskreniji u depersonaliziranoj komunikaciji "sa strojem" i primorani jasnije uoblicavati svoje poruke). Srediste zdravstvene skrbi prebacivat ce se sve vise s Iijecnika na drusrvo i obitelj, uz osigurani strucni savjet "u svakom trenutku, na svakom mjestu". Tehnologija i pokretlpvost Uistinu, globalizacija komunikacija i sve veca dostupnost krajnje korisnicke opreme, otvaraju perspektivu visokog stupnja pokretnosti. Vazna korist pokretnosti je djelovanje medicinskog prakticara na udaljenom terenu (ne mora biti visokostrucna osoba), kojem je omogucena neprekidna komunikacija sa strucnjacima (koji se mogu nalaziti na vise lokacija), s posebnim naglaskom na vojni sanitet tijekom vjezbi i borbi, te civilne hitne intervencije u slucajevirna nesreca, nepogoda, evakuacija i sl., gdje je vazno duboko prodiranje i sto zurnije prufanje prve pomoci. Americka agencija za razvoj ARPA ulaze trenutacno u poboljsanje komunikacijskih telemedicinskih kaciga i razvoj telekirurgije, te razvoj naprava za nadzor fizioloskih signala koje se mogu nositi na ili biti ugradene u tijelo, cak tetovirane u kozu, Prema ARPA viziji, svaki bi vojnik na bojstu morao nositi cetiri lako prenosiva uredaja: GPS, identifikator cilja prijatelj/neprijatelj, uredaj za nadgledanje vitalnih funkcija, automatski komunikacijski link za emitiranje uzbuna u slucaju kritirnog odstupanja izmjerenih od normalnih fizioloskih vrijednosti. Drugi je oblik korisne uporabe ornogucen time sto gradanstvo postaje sve vise urnrezeno (npr. pokretne satelitske integrirane usluge, bezicna telefonija s dopunskim uslugama), pa ukoliko je osigurana komunikacija s jedinstvenim sustavom zdravstvene zastite, moze se npr. prigodom poziva hitnoj sluzbi (nezgoda iii iznenadna pojava kronicnih simptoma), bolje procijeniti opravdanost i vrsta intervencije, te trenutacnim uvidom Iijernika u dokumentaciju o pacijentu i referentne slucajeve, pruziti HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

41 kvalitetniji savjet u kracem vremenu i smanjiti panika. u slicnu svrhu mogu posluziti primjerice i javni terminali u gradovima uz ambulance, skole i mjesta s vecim prometom gradanstva, uz prometnice te na udaljenim i opasnim mjestima. Ovakva primjena izvrsno odgovara zemljama s razvedenim zemljopisom, mnogo ruralnih i nenaseljenih podruqa. Posebno mjesto primjene telekomunikacija (ne samo u medicini) su otoci i planinski vrhunci. Tako npr. od ovog proljeca djelatnici Dama zdravlja Hvar mogu sustavom videokonferencija s KBC Split (u realizaciji HPT TKC Split) obavljati specijalisticke konzultacije u svakodnevnom radu. Jedan ispitni sustav javnih terminala za "racunalnu hitnu pomoc" nedavno je uspostavljen u Kopenhagenu, kako bi se pruzanjem brze procjene simptoma i davanjem savjeta, pritisak na hitnu sluzbu i redovi pacijenata smanjili (primijeceno je, naime, kako velik broj ljudi odlazi u hitnu bez opravdanog razloga). Iako su zasad korisnici zadovoljni uslugom, tu se pojavljuje sumnja u pouzdanost ekspertnog sustava, ali ponajprije zbog toga sto se temelji na ugradenom znanju ljudi, a medicinska se dijagnostika u javnosti dozivljava vise kao svojevrsna intuitivna vjestina, nego kao znanstvena disciplina, terapija vise kao pokus nego provjerena metoda (s iznimkom kirurgije, koja se doima "jedina udnkovita"): Oprez i oklijevanje su korisni, jer ljudski je organizam svakako neusporedivo slozeni]i (i manje nam poznat) od proizvodnog postrojenja iii sarnonavodenih projektila. Lijecenje no daljinu Tri su dakle osnovna smjera razvoja primjene telemedicine: jedinstveni informacijski sustav u zdravstvu koji omogucuje bolje upravljanje resursima i decentralizaciju medicinskog i sustava osiguranja, obrazovanje medicinskog osoblja gradana, liiecenje na daljinu. Dok su prva dva podruda posebni slucajevi obuhvatnije informatizacije i decentralizacije poslovanja i obrazovanja, trece podruqe, lijecenje je posebnost medicine i srodnih znanosti. Postoje mnoga vec dobro ispitana podruda primjene telemedicine. Posebno znacajno kao potvrda i poticaj iskoristenju komparativnih prednosti, je to sto je u Hrvatskoj ostvareno nekoliko svjetskih prvijenaca uporabe racunala i racunalske komunikacijske mreze. Naime, upravo zbog ogranicenja, neki skuplji sustavi poput videokonferencijskog kabelskog i satelitskog prijenosa kirurskih operacija i dijagnosuddh nalaza, koji su se u telemedicinsku primjenu poceli mnogo ranije uvoditi u razvijenijim zemljama, nisu primjenjivani kod nas. Stoga nije postojala zapreka (isplativost prethodnih ulaganja) ranom pocetku istrazivanja primjene suvremenijih i jeftinijih racunalskih mreza kad su stvoreni tehnoloski uvjeti, najprije izgradnjom infrastrukture akademske racunalske rnreze (CARNet) i pokretanjem pilot projekata. Pretpostavka je naravno bilo medicinsko i Mapa utjecaja preoblikovanja sustava (zdravstva) u decentralizirani uz nove tehnologije kao pokretace promjena na uvoderue novih tehnologija, financije, znanje, kakvocu usluga, vecu meauovisnost i meaudjelovanje, razvoj i rast drustva, dobrobit pojedinca, kakvocu upravljanja resursima i sustavom, ucinkovitost sustava u cjelirti i konacno, opel boljitak tj. pomirenje pojedinacnih i opclh interesa. Svaka strjelica opisuje utjecaj jedne kategorije na drugu u pozitivnom smislu u smjeru strjelice, u veco] iii manjoj mjeri. Mjera nije prikazana. Odziv svake od kategorija ovisi o prilagodljivosti i drugim znacalkarna inzenjersko znanje vrhunskih i svjetski priznatih hrvatskih strucnjaka, Sarni pored telemedicinskih usluga sezu dalje u proslost - npr. telefonski i telefaks sustavi rutinske razmjene informacija i projekt telefonske kontrole elektrostimulatora srcanog ritma "Ieletrace" vec prije vise od deset godina - no zbog ogranicenja kakvoce prijenosnog sustava (posebno odnosa signal/sum) samo neke vrste podataka mogle su se prenijeti bez znatnijih ostecena (tekst, graflcki prikaz - npr. EKG i slicne fizioloske krivulje). Tek uspostavom racunalske mreze osiguran je kvalitetniji digitalni prijenos i omogucena uporaba jednostavnijih oblika telemedicine. Zanimljivo je spomenuti kako je tijekom napadaja srpskog agresora na Vukovar postojala komunikacija s bolnicom u Vukovaru i Zagrebom, tadasniom racunalskom hrvatskom mrezom koju neprijatelj nije mogao nadgledati. Uspostavom nacionalne Internet domene za Hrvatsku i medunarodne veze prema Austriji godine pocinje se razvijati hrvatski Internet, globalni prijenosni sustav otvorenih standarda i jedinstvenih protokola (TCP;1P). Kad danas razmatramo uporabu telemedicine i perspektivu razvoja, u prvom redu podrazumijevamo komunikaciju standardnim sveobuhvatnim protokolima, bez obzira na slozenost primijenjenih usluga. Godine izveden je prvi neurokirurski zahvat, originalnom metodom 3D C - FESS (racunalsko podrzana funkcionalna 3D endoskopska kirurgija sinusa) razvijenom na Zagrebackom sveudlistu (Klinika Salata MF, Odsjek ORL i cervikofacijalne kirurgije, prof. Ivica Klapan i PMF, Odsjek fizike, dip!. inz. Ljubimko Simicic) u okviru hrvatsko-arnerickog razvojnoistrafivackog projekta. Pacijent je bio 12-godisnji djecak ranjen tijekom rata vatrenim oruzjern u predjelu lijevog aka s krupnim subretinalnim, retinalnim i preretinalnim hemoragijama te rasprsenim izljevima krvi u ocno] staklovini, zbog cega nije vidio na lijevo oko. Dvadeset mjeseci nakon zahvata, kojim je izvaden puscani projektil i koji je zahvaljujuci tehnologiji skracen na svega 10 minuta, status je lijevog aka postao normalan, a vid dobar na oba aka. Bitno je obiljezje ave metode koristenje visokorazlucivog troproteznog modela kirurskog polja i lokacija instrumenata unutar polja u stvarnom vremenu (posljednje nije cobicaieno drugdje u praksi, vec se prikaz polja koristi samo za dijagnostiku i eventualno pripremu i simulaciju operacije). Prikaz se dobiva integracijom dijagnostickih slika dobivenih iz vise senzorskih uredaja koji su i sami specijalizirana racunala - racunalski tomograf (CT), uredaj za magnetsku rezonanciju (MRI), mikro endovideokamere - na osnovu standardnog DICOM protokola (Digital Imaging and Communication in Medicine). Sustavu kirurg maze izdavati i kratke govorne naredbe. Danasnja tehnologija ornogucuje prijenos snimaka racunalskorn mrezorn, obradbu RUJAN, HRVATSKI VOJNIK m

42 Telemedidna I merickoj vojloj.,..w S idejom globolne prisulnosti americkih vojnih paslrojbi, pojavljuju se i rjesenja zdravstvene skrbi o vojnicimo na terenu kaa dio strategfie znane pod nazivom medicinska zaffita snaga (FMPJ. Uz smanjeni opseg logistike i financija, telemedicina i iskoristovonje satelitskih komu nikocijskih sustovo kao i sredstovo digttolizocfie boi1sto (vidi tokoder HY br. 30) obecovoju dobra rje!enja le oplentto unaprjedenje skrbi. Tokoder, koko vjeruju u stoieru zo vojno medicinsku spremnost, mogli bi se nodici problemi neucinkovitosti birokratskog sustavo obovjestovanjo o posljedicomo izloienosti kemijskom oruiju vojniko kop su sudjelovoli u Zoljevskom ratu prfie osom godino. Prfie uspostove prisutnosti u Bosni, izvrseni su detoljni pregledi okolisa senzorimo vezonim na sustov nodzironja, koko bi se izbjegle slime situocije. Bosno je posluiilo i koo glovni ispnni poligon uporabe telemedicine no terenu. Uspostovljeno je ISDN mreio s tehnologijom prijenoso okviro (FR), glovnim hubom u Landstuhlskom medicin skom sreolslu u Njemackoj te cvorovimo u Toszoru u Modarskoj i 212. MASH jedinici u Tuzli. Toszor je povezon zernaljskim, o MASH satelitskim vezomo. Bosni su prethodile implernentoci je INMARSAT modemske transrnisije visokorozlucivih dijagnosti1kih sliko iz Somolije, pokretni CT skeneri koristeni su u Zoljevu i Somaliji u sustovu neurokirurskog i neurorodioloskog tele savjetovonja le prijenos uno-bijelih sliko i video-snimoko (dermatologijo, stomatologija; rodiologija) integrironim INMARSAT i full. duplex vezomo kopometo 56 i 64 Kbps respektivno, u pripremi potenoialnih boj1s11ico u Ruondi, no Hottiju i Mokedonip. Drugi srnjer rozvojo i implementocfie usrnjeren je na uporobu osobnih prfienosnika inlormocfia (OPI iu eng. Pl() odnosna chip racunala smjestenih no plasticnim karticama, koja bi trebola zomijeniti klosicne identifikoa"jske plolice. Zotim, uvode se visokatehnolo!ko komunikocfiska su1elja zo virtuolnu stvarnost nomijenjeno zdrovstvenim tehnicorimo no terenu (kocige, reti nolni aisplej i sl.j, umjetno intetigencijo i roboti. Pobo/isDnja satelitslcih vopiih komunikacija islcoristen;em spektra i pakrelnosti no du U proslom broju spornenuto je cinjenico i glavni rozlozi ustrojnosti na GEO satelitskim SUS tovimo u vojnoj primjeni, le glavni problem zogusenosti spektro i glamoznosti opreme. Vojnoj medicinskoj proksi uvodenjem telemeokine glovni oslonac postoju komunikocijski sustovi koje vojsko robi, s nogloskom na pokretnosti jedinico skrbi na terenu. Koko bi se prevladao problem zogusenosti u UHF podruqu, u omericki sustov uvedena je tehnologfia muhipleksironja DAMA (demand assigned muhiple access) koja omogucovo rozm. jenu podatoko izmedu mnogobrojnih monph terminala kop primoju signole i time uankovtto prosirenje ogronilenih resursa. Zo rozliku, u konvencionalnarn nolinu rodo, svoki pojedini korisnik odnosna terminol komuniciro sa satetllom uz utrosok svekotikog pojoso lrekvenoia pojedinog konola. Drugi nolin poveconja kopometo je prelazok na vise lrekvencfie (SHF i EHF pojos) koii nudi i vecu otpornost na ometonje. Prfie spornenuti Milstar sustov rodi u EHF podruqu s uzlaznarn vezom no 44 GHz, sr1oznarn no 20 GHz i medusatelitskom vezom u podruqu 60 GHL U tom sustovu ploniroju se 1etiri nova sateltto tzv. drugog bloka, koje projektira Lockheed Martin. Block 2 trebo omoguciti vece brzine prijenosa podatoko voine za prfienos slikovnih i muhimedriskih informacfia. lsporuko je zakozono zo ovu godinu, o lonsironje od do godine. Tako visoke lrekvena-ie pogodne su zo mole ontene i logone prijenosne terminale zo uporobu u pje!ostvu, motornim jeamicomo, plovnim objektimo, 1ok i podmornicomo. Tehnologiiam r11stjm11nja spektro (spread spectrum), postiie se vrlo veliko otpornost na srnetnje i visok stupanj pouzdonosti SUS tovo. Milstor koristi terminole poznote pod nozivimo Scott, Scomp i Smart-Ts. Drugi omericki obrombeni sustov satelitskih komunikocfia DSCS, kojeg koriste NATO, Froncusko i Veliko Britonija, rodi u SHF podruqu s fiksnim terminahmo AN/FSC-78 i AN/MSC- 61, priienosnim LID2000, LST-8000(V) i LST-800D(VJT (kop osim 1-bondo podriovo i J i G-bond zo komercijalni prijenos). Drugi sustov kojeg koristi NATO temelp se no spomenutim Skynet. satelitimo: Nies (NATO integrated communications system) rodi u SHF podruqu s dvo sateltta IVA i IVB i brojnim tipovimo terminola rozlilitih mogucnosti. Primjerice, Space Scot terminal proizvodala Matro Marconi, omogucuje koristenje FDMA, CDMA, FSK i spread spectrum modovo. Tokov terminal koriste i mornorice Njemolke, Nizozemske, Brttonije, Portugola i Spanjolske (u sustovu Hisposot). Zo britonski sustov Skynet, planirono je tehnolo!ko unoprjedenje, program Skynet 5, kojeg su trebole oktivno podrioti Froncusko i Njemo1ka. Skynet 5 ukljucivoo bi DAMA, spread spectrum i frequency hopping moduloaje. Prvo lonsironje sateltto zo seriju 5 plonirono je u rujnu 2004., o uspostavljanje sustovo u lipnju U meduvremenu su tri zemlje potpisole sporozum o rozvoju jedinstvenog vojnog satelitskog sustavo Trimilsatcom koiim bi se do godine zamfienili Skynet i Syracuse sustovi, o postoii mogucnost priklju1enja Belgije, Nizozemske, Kanode, ltolije i Spanjolske. Syracuse je zopoleo s rodom joi godine uz uporobu Telecom l A satelito i od todo se znacojno rozvjjoo. Komunikocfio s rlo obovlja se uz pomot pokretnih terminola. Froncuzi koriste oko 120 rozlilitih tipova, medu koiimo se posebno isti1e Symor II (SM) zo podmornice kojeg je rozvio Alcatel. Time je lroncus ko mornorico prvo opremilo podmornice za komunikociju u SHF podruqu (onteno se postovlja no postolje periskopa). Najmonp medu terminolimo je tip Syler II (VL), ontene promjero 0.9 metora, opremljen FDMA modemom kopoctteto 2.4 kbps. Tokoder je zno1ojno do svi terminoli iz Syler i Symor obtteij podriovoju ne!ilrironi koo i silrironi nacin rodo. Medu noyjjo tehnolosko rje!enja u podruqu vojmn satelitskih komunikocijo ubrajaju se tzv. Tri-bond terminali zo tropojosni pnjom, kokve od nedovno koristi 11. signolna brigodo omeri1 ke vojske 'Thunderbird. Promjena podru1jo prijomo stondordni X pojos zo vojne komunikoaje te civilni Ku i C pojosevi ostvoruje se zomjenom priiamni1ke rog ontene jednostovnom operocijam, koja ne traje duie od l O minuta. Qelovito opremo, kojo uklju1uje lunkcije komutocfie i usrnjerovanja, srnjesteno je u visenomjensko vozilio velike pokrerljivosti (HMMWV), ame se dodatno ubrzavo proceduro uspostove komunikocije na terenu. Trenuto1no je u uporobi lest tokvih terminala proizvodolo GTE, kop predstovljaju prototipno rjesenje AN/ISC l 56(V) STAR T SHF terminola, kokov ie kroz nekoliko godino zomiieniti sve postojece 858 i 938 terminole. U prototipu se koristi i druk1ip roshlodni sustov. Koo sto je donas uobilojeno, relotivni polaiaj pnjomni1ke postoje premo polazoju satetrto, utvrduje se pomoiu ugrodenog GPS sustovo. Tokoder, neophodni podatci o kretonju sateltto mogu se unoprijed upisoti u prijamnicku memoriju. Time je ukupno vrijeme potrebno zo uspostovljanje narmolnih uvjeto rodo sustovo no terenu skroieno no svega 30 do 60 minuto. snimaka i izradbu mod ela na drugom mjestu, te prijenos 3D modela natrag iii na trecu lokaciju, zbog konzultacija i kirurskog zahvata na daljinu - u gotovo stvarnom vremenu. U svibnju 1996., isti tim (Klapan - Simicic) postavio je i obavio prvo radioloskokirursko telesavietovanje izmedu KB Merkur i ORL Klinike Salata. Prvi dijagnostkkt CT uredaj poduprt DICOM medusklopom, programskom opremom i mreznim suceljem postavljen je u Zavodu za radiologiju KBC Zagreb na Rebru. Slijedilo je povezivanje ultrazvucnih uredaja. Drugog lipnja ove godine, Ministarstvo zdravstva pustilo je u rad teleradioloski nacionalni sustav, u kojem su preko telekomunikacijskih linija povezana 33 uredaja za CT i MRI dijagnostiku. Sustav omogucuje istodobni dvosmjerni prijenos zivih slika, zvuka i podataka, orijentiran je ponajprije telesavjetovanju i obrazovanju i zasad je jedinstven u svijetu, jer pokriva dtavu drzavu. Dalje unaprjedenje ove mreze omogucit ce nabava 5 najsuvremenijih MRI uredaja ja cine 2T. Time ce se osigurati zapadnoeuropski standard jednog takvog uredaja na milijun stanovnika. Prvi uredaj trebao bi stici u rujnu, na temelju ugovora sklopljenog zajednicki od strane Ministarstva zdra-. vstva i Ministarstva zna nosti i tehnologije s proizvodacem dijagnostickih uredaja, izraelskom tvrtkom Elscint. U svakodnevnoj primjeni sluzit ce Zavodu za radi ologiju KBC Zagreb, Rebro i Institutu za istra- zivanje mozga MF-a. Slican primjer teleradioloskog sustava i distribuirane cjelovite baze podataka pacijenata s bubreznim kamencima lijecenih postupkom sokvalne litotripsije (ESWL) predstavlja CARNetov pilot projekt u razvoju. Posebno podrucje, osjetljivo na kapacitet prijenosa i postupke sazimanja pokretnih' i inirujucih slika bez gubitka kakvoce je telepatologija, posebno patohistoloska dijagnostika za koju razlucivost i vjerni izgled tkiva s mogucnoscu povecanja predstavljaju kriterije uporabne vrijednosti. U Hrvatskoj su na Zavodu za patologiju MF-a (pod vodstvom prof. dr. Zarka Danilovica) stecena pozitivna iskustva s programskim sustavima PHAROS i ISSA (Vams d.o.o. Zagreb) koji rade u Windows okruzenju. Komunikacija s brojnim ustanovama u svijetu uspostavljana je najcesce izravno modemski, ali nekoliko uspjelih prijenosa obavljeno je i Internetom. Uz spajanje npr. robotskih mikroskopa moguce je uspostaviti sustav dobivanja nalaza "na zahtjev" i uciniti nalaze (naravno bez identifikacije pacijenta) dostupnima strucnjacima sirom svijeta, poput sustava robotskih teleskopa povezanih u Internet. Daljnja istrazivanja i razvoj nacionalnog sustava za telekirurgiju i dijagnostiku usmjerena su prema uporabi standardnih ATM i MPEG2 tehnologija za prijenos integriranih usluga i zahtjevnih video-signala u stvarnom vremenu izmedu udaljenih operacijskih dvorana i dijagnostickih centara, s ciljem pripreme i vodenja operacija. Novije inacice Internet protokola (IPv6) ukljucuju standardne mehanizme za prijenos, upravljanje prometom i zastitno kodiranje integriranih i video-usluga prema spomenutim standardima. Sliedeci korak - teleterapija. Slozeniji stupanj od telemedicinskog savjetovanja i dijagnostike imaju postupci pracenja terapije (teledijagnostika + povratna veza) te daljinskog upravljanja terapijom i na najvisem stupnju, samo izvodenje terapije, jednom rijecju teleterapija. Razvoj elektroterapijskih uredaja kakve bolesnici koriste samostalno, izazvao je potrebu za najslozenijim telemedicinskim postupcima. Takvi uredaji mogu biti fiksni (npr. uz bolesnicki krevet u obitelji), pokretni (npr. indikator SUK, tlakomjer i sl.) iii ugradeni (elektrostimulator, npr. tzv. pace-maker, stimulator motorike prugastih misica i sl.). U Hrvatskoj je u okviru CARNetovog pilot projekta "Telemedicina u elektrostimulaciji srca" (pod vodstvom prof.dr.sc. Ive Cikesa, Klinika za bolesti srca i krvnih zila KBC Rebro MF i dipl.inz. Bozidara Ferek-Petrica, FER Zagreb) razvijen sustav za telekontrolu i programiranje ugradenih elek- HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

43 rrostimulatora s elektrodnim kateterima te razvijen jeftini i za laicku uporabu jednostavan programator (vanjski uredaj). Kroz projekt su istrazivane pogodnosti CARNet infrastrukture, ukljucujuci i ATM prijenos visokog kapaciteta za primjenu u medicinskoj praksi, izdvojeni fizioloski signali i dijagnosticke slike koje uslijed prijenosa ne gube na kakvoci, razvijani elektronicki moduli eksperimentalnog sustava i baza podataka o pacijentima, te procjenjivana uporabna vrijednost sustava u okviru buduceg razvoja sveobuhvatnoga nacionalnog telemedicinskog sustava. U obzir je uzeta cinjenica da iako je sirokopojasna ATM okosnica nacionalne akademske mreze dobro jedna od najboljih u svijetu (155 i 622 Mbps veze izmedu cvorruh ustanova), problem siroko] primjeni prijenosa kapacitivno zahtjevnih podataka predstavlja slaba razvijenost mreze i rasprostranjenost terminalne opreme i prikliucaka unutar ustanova. Stoga je razmatrana najmanja osigurana infrastruktura u citavoj zemlji - modemski prijenos TF linijama (dialup komunikacija). Takav je prijenosni sustav (frekvencijski pojas TF kanala, analogni prijenos) pouzdan i siguran za prijenos telemetrijskih fizioloskih signala i parametara uredaja, koji se nalaze u podrudu niskih frekvencija cak i u stvarnom vremenu (npr. EKG: 0, Hz, EEG, pulsni val i dr. u jos nizem FP). Pizioloski signal se frekvencijski modulira u tonsko podruqe i demodulira na prijamnickom mjestu (za izravni TF prijenos) iii digitalizira i pakira za TCP;1P prijenos i prenosi u digitalnom obliku digitalnim i analognim TF linijama s obrnutim postupkom na priiamnickom mjestu. Osim poboljsane kakvoce i sigurnosti te mogucnosti kriptiranja, prednost je Internet prijenosa u tome sto se veza uspostavlja lokalnim pozivom, a oblik korisne informacije je jedinstven bez obzira na prijenosni medij (bakrena zica, svjetlovod, radioprijenos itd.). Prvog srpnja ove godine na predstavljanju projekta, prvi put u povijesti medicine Internetom je prenesen signal elektrokardiograma (EKG) u stvarnom vremenu. Signal mjeren na stvarnorn pacijentu i detektiran na stezaljkama elektrokardiografa na FESBU u Splitu, prenesen je do CARNet cvorista na FER-u u Zagrebu. U okviru pokaza obavljeno je i programiranje na pokaznom uredaju, tzv. virtualnom pacijentu, a za rujan je najavljeno reprogramiranje elektrostimulatora ugradenog pacijentu, u nazocnosti vece skupine medicinskih strucnjaka, Dvosmjerni komunikacijski kanal Zagreb-Split omogucio je sudjelovanje strucnjaka i posjetitelja na obje lokacije putem sustava videokonferencije ATM mrefom. Primjena ovakvog sustava smanjit ce potrebu putovanja bolesnika sa srcanim smetnjamana na redovite fizioloske pretrage u srediste za kontrolu u Zagrebu, kao i jos ucestalije kontrole parametara uredaja za bolesnike s ugradenim elektrostimulatorom. Rizici se izlaganja bolesnika nepovoljnim uvjetima znatno smanjuju, Razvojem jeftinih i lakih za uporabu programatora nave generacije povezanih komunikacijskom rnrezom sa sredistem za kontrolu, svaka ambulanta ili terenski Iijecnik pretvara se u pokretnu postaju za kontrolu i terapiju. To je primjer koji jasno pokazuje smjernice razvoja decentraliziranog zdravstvenog sustava. Trendovi razvoja tehnologije i zanimanja medicinskih strucnjaka za pojedina podruqa integracije, upucuju na sve vecu uporabu ovakvih i slicnih specijaliziranih naprava s 1,00E+OS 1,00E+04 1,00E+03 USO 1,00E+02 1,00E+01 1,00E+OO cijena 3D tehnolgije Od prvih podrucja primjene pocetkorn devedesetih u vojnim simulacijama, zatim arkadnih videoigara i konacno, u osobnim racunallrna, cijena 3D tehnologije drastlcno se smanjuje uz zadrzavanje vrhunskih performansi. lntel740 je graficki cip akcelerator s naprednim portom za izravnu komunikaciju s memorijom. Na trfistu se pojavio ove godine, a cijena mu je tek nesto visa od stotinu dolara. Real 3D prvi je razvio matienu plocu s ovim cipom nazvanu StarFighter prema prvom zrakoplovu koji je letio brzinom dvostruko vecom od brzine zvuka. Do godine analltlcarl lntorrnatlckoq trflsta predvidaju da ce 99 posto svih raeunala biti opremljeno ugradenom 3D grafikom odredenim stupnjem inteligencije i sofisticiranim senzorima, te na sve vecu uporabu robotskih sustava ili djelornicne robotizacije procesa, kakav je slucaj s nanosenzorima ili "robotskim rukama" za stabilni i ultraprecizni dugotrajni kirurski zahvat. Sve veca dostupnost simulacije uoci stvarnog zahvata jamci vecu sigurnost pacijenata. U novije vrijeme, unaprijedene su mogucnosti preciznog upravljanja elektromagnetskim poljem i navodenja mikroinstrumenata unutar tijela pacijenta, sto posebno koristi smanjivanju kompromisa kod stereotaksijskih postupaka (prodiranja izravno kroz tkivo do bolesnog mjesta u mozgu, npr. kod terapije Parkinson sindroma, kod kojeg nuzno nastaju ostecenja okolnog tkiva i zivcanih puteva) na temelju metoda koje se rabe za mjerenje gravitacije u fizici. Terapeutska mikrogranula, uvedena pod svod lubanje kroz uski proboj, magnetski se navodi kroz tkivo optimalnim smjerom, na temelju MRI prikaza. Zbog toga je glava pacijenta cijelo vrijeme zahvata smjestena u prostoru uredaja, a zahvat se obavlja s udaljenosti uz racunalsku potporu. Koliko je siroka mogucnost primjene MRI dijagnostike svjedoce i projekti pokrenuti na sveudlistima Pitsburgh i Carnegie-Mellon pocetkom ove godine, u svrhu ispitivanja rada "ljudskog operacijskog sustava i CPU", odnosno dinamicke vizualizacije aktivnosti mozga i ostvarenja modela misaonih procesa. Za primjenu u ispitivanjima mozga, rabe se MRI uredaji koji mogu pratiti promjene razine kisika u krvi u svakom kubicnom centimetru, u stvarnom vremenu. Dakle, filmski prikaz mozga u pogonu. Rezultati istrazivanja mogu primjerice unaprijediti shvacanje tzv. vizualnog razmisljanja (geometrijskog, apstraktnog) iii poremecaja kao sto je autizam, zatim behavioristickih, psihosocioloskih i flziolosklh poremecaja i terapije. Shvacanje najslozenije neuronske mreze i ljudske inteligencije predstavlja povratnu vezu medicinske prema informatickoi znanosti u razvoju umjetne inteligencije i sustava odlucivanja. Prava medicinska revolucija. Globalne komunikacije i razvoj telemedicine kao i primjene suvremenih IT u drugim znanostima olaksavaju razmjenu i povezivanje znanja unutar struke i sto je znacajnije, interdisciplinarno. Takoder, pospiesuiu promociju u javnosti, sto je vazno za podizanje opce svijesti i zdravstvene kulture, odnosno preventivnu praksu. Cinjenica da se na ovaj nadn maze povezati cijeli svijet pomaze nastojanju da se svijet shvati i dozivi holisticki, kao jedinstvena cjelina. Neposredna je korist npr. u sprjecavanju sirenja epidemija, ucinkovitijem humanitarnom djelovanju u slucaju velikih katastrofa neposrednim ukljucivanjem svih raspolozivih prostorno distribuiranih resursa. Dugorocno korisno je podizanje kolektivne svijesti o dmberudrna koji utjecu na zdravlje, poput ekoloskih, nutri cionistickih iii energetskih s primjenom poucka teorije kaosa o "leptirovom treptaju krilima" i nadajmo se, jacanje saviesti covjecanstva. RUJAN, lva.stipetic@public.srce.hr HRVATSKI VOJNIK m

44 Medunarodni voinopoliticki osvrt Privatizacija Dario BARBALIC Nakon i zavrsetka hladnog rata, postao je vidljiv jedan novi fenomen - pojava privatnih vojski, koje poput tradicionalnih placenika prodaju svoje usluge, no koje se nikako ne bi mogle svrstati pod uobicaieni opis placenika. Organizacije poput MPRI-a, Executive... Outcomesa iii Levdana djeluju uz dopustenje svojih vlada, pridrzavajud.se striktnog kodeksa djelovanja Za vrijeme ofenzive angolskih snaga protiv UNITA-e lovcima angolskih zracnih snaga su upravljali juznoafricki plloti-placenlcl Ṗojava privatnih vojski, koje bi se zapravo bolje mogle nazvati privatnim savjetodavnim vojnim organizacijama, u posthladnoratovskom raz. doblju poklopila se s nekoliko dmbenfka. Prvi i mozda najvazniji je stalno smanjivanje vojnih troskova u svjetu nakon godine To je posebno odto na primjeru danas jedine svjetske supersile - SAD-a. Taj trend je znatno ogranido polje djelovanja SAD-a i njezinih zemalja saveznica: mogucnost intervencija u lokalne i regionalne sukobe je bitno ogranicena, Uz to i javnost SAD i drugih zemalja nije raspolozena za odobravanje takvih intervencija (to se vidi po burnim polemikama u SAD-u o slanju amerkkih snaga u Bosnu i Hercegovinu). Drugi cimbenik je veliko povecan]e upravo takvih vrsta sukoba u mnogim podruqirna svijeta. Pokusai; njihovog smirivanja pomocu medunarodnih snaga pod pokroviteljstvom UN do sada su se pokazali iii uzaludnima (npr. u Somaliji i Angoli) iii u najbolju ruku dvojbenima (Kambodza), Isto tako, u nekim krizama gdje je broj zrtava vjerojatno presao i milijun (Ruanda 1994.) i koje su se II] HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

45 mogle sprijeciti brzom intervencijom malog kontigenta vojnih snaga, zbog nespremnosti velikih sila da udu u takve intervencije nakon neuspjeha medunarodnih mirovnih operacija nije nista udnjeno, U takvim uvjetima nakon zavrsetka hladnog rata na svjetsku politicku scenu stupilo je nekoliko organizacija koje su u posljednjih nekoliko godina pokazale prednosti ali i nedostatke tog novog fenomena privatizacije rata. Njihova primarna motivacija nije ostvarivanje politickih ciljeva vec ostvarivanje zarade, ali usprkos tome one mogu i te kako posluziti kao "nesluzbeni" provoditelji politickih ciljeva neke zemlje. Te organizacije se ne bave samo iznajmljivanjem vojnika koji sudjeluju u lokalnim sukobima za racun legitimne vlade, vec se bave i drugim aktivnostima - zastitom industrijskih postrojenja zapadnih korporacija u nerazvijenim zemljama, obukom pripadnika regularnih orufanih snaga neke drzave (posebno specijalnih postrojbi), ako je potrebno i antiteroristickom borbom. Naravno, sve za novae. Pritom, te organizacije ne prihvacaju svaki ugovor, vec samo poslove od legitimnih vlada, koje odobravaju vlade zemalja u kojima su smjestene, Osim njih, sve vise im se obraca]u i medunarodne humanitarne organizacije (agencije UN-a, Crveni kriz, Liiecnici bez granica i drugi) ciji su pripadnici u mnogim slucajevirna izlozeni pogibelji za vrijeme rada na terenu. Glavni igraci U svijetu sada djeluje nekoliko privatnih vojnih savjetodavnih organizacija, od kojih su najpoznatije Executive Outcomes (EO) i MPRI. EO je po mnogim procjenama vodeca organizacija te vrste u svijetu. Osnovana je u Jufooafrickoj Republici i djeluje uz dopustenje vlade te zemlje. Prihod EO u posljednje cetiri godine prema izjavama njezinih predstavnika iznosi 55 milijuna dolara, ali drugi izvori tvrde da je on znatno veci, Tako britanski list Daily Telegraph navodi godisnju zaradu izmedu 25 i 40 milijuna dolara, a neke druge procjene spominju i do 100 milijuna dolara godisnje. Dosad EO je primarno djelovao na podruqu Afrike (Angola, Sierra Leone), a prema riiedma bivseg pripadnika te organizacije Lafrasa Luitingha EO je mogao u kratko vrijeme intervencijom u Ruandi prije cetiri godine zaustaviti krvoprolice, na isti nadn kako je to uradio u Sierra Leoneu. EO je poznat i po tome da je to jedina od navedenih organizacija koja za svoje osoblje osigurava punu medicinsku zastitu. Druga najpoznatija organizacija te vrste je americki Military Professional Resources Inc (MPRI), osnovana 1987., koju je casopis Time nazvao "najvecorn korporacijskom skupinom vojnih strucnjaka na svijetu". Svi rukovoditelji MPRI-a su donedavno bill na visokim polofajima u americkim oruzanirn snagama. Prema podatcima iznesenim na web stranicama MPRI-a, ta organizacija je u posljednjih deset godina prosjecno godisnje zaradila 7,2 milijuna dolara, a u je postignut prihod veci od 24 milijuna dolara. Prema podatcima korporacije, u njezinom sastavu je 350 uposlenih, a radi strucne ekspertize dostupno je vise od 2000 vojnih casnika. MPRI po vlastitim riedma djeluje samo u podruqima za koja je dobivena dozvola americkog rmrustarstva vanjskih poslova. Dosadasnje poznate aktivnosti MPRI-a ukljucuju pomoc u izobrazbi hrvatskih oruzanih snaga, provodenje trogodisnjeg programa "Uvjezbaj i opremi" oruzanih snaga Federacije Bili, djelovanje sa svedskim i tajvanskim orufanim snagama, te nekoliko nespecificiranih ugovora. Spominje se da MPRI djeluje i u Angoli, ali to do sada nije potvrdeno. Naiveca britanska kompanija je Defence Systems Llmited (DSL), koju je formirao godine bivsi pripadnik SAS-a Alastair Morrison koji se borio tokom sedamdesetih u Dhofaru. U sastavu DSL-a najveci je broj bivsih pripadnika SAS-a i SBS-a. DSL je specijaliziran za riesavanje sigurnosnih problema u visokorizicnim podruqima, Prema kompaniji, to su procjene prijetnji, osiguravanje specijalistickog osoblja, zastlta rudnika i naftnih polja, siguravanje komunikacijskih ruta, osiguranje tehnicke opreme i strucnjaka. Ako je moguce, DSL djeluje primarno u savietnicko] ulozi ne uplicuci se aktivno u konflikte, Sadasnji klijenti DSL su korporacije De Beers Juznoafricki instruktor, pripadnik organizacije Executive Outcomes pokazuje pripadniku angolskih specijalnih snaga rukovanje strjeljackim oruzlern (postrojenja kompanije u Angoli, Rusiji i Zairu), Texaco and Chevron (Angola), Anglo American (Mali), Schlumberger (Alzir, Kolumbija, Nigerija, Pakistan), British Gas (Kolumbija, Rusija); Betchel (Alzir), BHP Minerals (Kanada, Kirgizija, Rusija), BAT (Rusija), American Arilines (Jufoa Amerika). Osim nabrojanih privatnih korporacija, DSL ima sklopljene sigurnosne/vojne ugovore u Bocuani, Bruneima i Saudijskoj Arabiji, a njegovim se uslugama zastite sluze i agencije UN-a. Od ostalih poznatijih organizacija te vrste tu su jos izraelski Levdan (poznat po tome da je poslao 200 instruktora koji su uvjezbavali sigurnosno osoblje kongoanskog predsjednika Pascala Llssouba u razdoblju od tri godine, koji je nakon toga narudo izraelsko oruzje u vrjednosti 10 milijuna dolara), Vinnel Corp (americka organizacija koja RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

46 uviezbava pripadnike saudijske nacionalne garde u sklopu ugovora vrijednog 170 milijuna dolara; predsjednik Vinella je bivsi americki ministar obrane Frank Carlucci), Sandline International (britanska organizacija koja je nedavno pretrpjela tezak udarac kad je pozvana od bivseg premjera Papue-Nove Gvineje Juliusa Chana da privede kraju dugogodisnji gerilski rat; nakon sto se vojska usprotivila angafiran]u britanske organizacije, izbio je skandal koji je doveo do protjerivanja 70 pripadnika Sandine International i zapljene vec dovedene opreme, te ostavke govaracki stol s angolskom vladom. Cijena angaziranja EOa bila je 60 milijuna dolara. Cini se skupo, ali svota je zapravo beznacajna u usporedbi s troskovima misija UN-a u Angoli (UNAVEM i UNOMA su do sredine prosle godine potrosili 678 milijuna dolara, ne postigavsi nista, a dnevni troskovi ovih misija UN-a su milijun dolara). Pritom je EO u Angoli imao najvise 500 pripadnika, a njegove ukupne zrtve su iznosile samo 20 1judi. Isti uspjeh je postignut u Sierra Leoneu, gdje EO ni u jednom trenutku nije imao vise od 250 ljudi na terenu. Placenicl iz sastava EO za vrijeme operacija u Sierra Leoneu Juliusa Chana). Nacin djelovanja Najbolji (i javno najpoznatiji) prikaz nadna djelovanja nabrojenih organizacija predstavljaju operacije EO-a u Angoli i Sierra Leoneu. U Angoli je EO uspio postici cilj koji su dotad neuspjesno pokusavali dosed UN (a jos prije, za vrijeme hladnog rata, vojne snage iz Kube i bivseg DOR-a koje su bile stacionirane u Angoli) - prisiljavanje pobunjenickog pokreta UNITA i njegovog vode Jonasa Savimbija da dodu za pre- No, usprkos gustoj dzungli koja je pogodovala gerilskim operacijama pobunjenika, EO je zahvaljujuci svojoj organiziranosti i opremljenosti savladao gerilske snage koje su bile slabo uviezbane i nedostatno organizirane, privevs; uspjesno dugogodiso]! sukob kraju. Kljuc uspjeha EO-a u oba sukoba bio je osiguravanje vlastitih sredstava potpore, tj. neovisnost u opskrbi od vlasti zemlje koja ih je angazirala. Drugo nacelo u borbenim djelovanjima slijedi cistu vojnicku logiku: EO ne ce nikada poduzeti borbenu operaciju ukoliko svom ljudstvu ne moze osigurati zracnu potporu, bilo borbenim vrtoletima bilo zrakoplovima. Na primjer, za zauzimanje dija- Za citatelje "HRVATSKOG VOJNIKA" r , VELIKI POPUST u PRETPLATI! : Posaljite mi ogledni primjerak glasila HALO IP Godisnja pretplata (12 brojeva) 80 kn! 92 s upl.atnic~m za pretplatu na naslov: vp Polugodisnja pretplata (6 brojeva) 50 kn! lme 1.pre.z1m~: c=::::::-! Pretplacujem se na brojeva HALO 92 : Ullca I broj: :!zreiite popunjeni kupon, nalijepite ga na dopisnicu! Posta~s~i broj r I! 1 posalllte na naslov: L I rnjesto: : I , MOP RH (D HALO 92J v...:u

47 mantskih polja Kono u Sierra Leoneu, EO je angazirao tijekom trodnevne operacije samo 85 ljudi, ali uz punu zracnu potporu. U obje zemlje za tu su se svrhu rabili transportni vrtoleti Mil Mi-17 i borbeni vrtoleti Mil Mi-24. EO nastoji kapitalizirati postignuti uspjeh, ostajud i dalje na popnstu zbivanja. Tako je nakon obustavljanja borbi UNITA-e i vladinih snaga kompanija DiamondWorks (odnosno njezina podruznica Branch Energy Ltd) dobila znatne koncesije za iskoristavanje dijamanata, a nakon toga je EO angaziran da pruzi zastltu. Za razliku od ucinkovitog djelovanja EO-a, primjer djelovanja organizacije Stablico u Zairu, koju je angazirao bivsi predsjednik Mobutu, bio je sasvim drukd]i (negativni) primjer. Stablico (koji se nikada nije bavio takvim operacijama) je angazirao velik broj placenika (od kojih su vecina bili bosanski Srbi bez ikakvog znatnijeg vojnog iskustva), ali bez osiguranja nadna njihove potpore. Na kraju sve je propalo - Kabilini vojnici lako su svladali nesposobne placenike koji SU Se vise baviji pljackom i nasiljem nad lokalnim stanovnistvom, negoli borbom protiv gerilaca. Konacni ishod price se zna - Mobutuov rezim je zasluzeno srusen, Uz EO i nabrojene druge organizacije, postoje i organizacije iste vrste koje su strogo specijalizirane za samo odredene vrste operacija, i koje mogu angazirati ne samo vlade vec i vece organizacije (EO, MPRI i drugi) kojima bi mogle zatrebati njihove specijalizirane viestine, Takva je i americka kompanija AirScan, specijalizirana iskljucivo za zracne operacije. Osoblje AirScana (koje prema rjecima predstavnika kompanije ima potrebne vojne vjestine koje su iznad uobicajenog prosjeka) tako je uposleno u zastiti naftnih polja u Cabindi (Angola), koje eksploatira konzorcij stranih naftnih kompanija (Chevron i jos neke europske kompanije) u suradnji s angolskom vladom. AirScan je angolskoj vladi dao nekoliko prijedloga zastite naftnih polja od napadaja lokalnih gerilaca, a trenutacno u tu svrhu rabi modificirane lake zrakoplove Cessna 337 opremljene taktickim radiouredajima i GPS navigacijskim sustavom, te izvidnickom opremom (IC/IV sustavi WF-360TL ili WF-160DS). Ti zrakoplovi provode 24-satni zracni nadzor naftnih polja, leted na visini izmedu 2440 m i 3660 m. U SAD-u AirScan obavlja dnevne i nocne zracne misije nadzora klasificiranih objekata americke vlade i lansirnih mjesta americkih vojnih satelita. AirScan je angolskoj vladi dao i prijedlog zracnog motrenja angolskih teritorijalnih voda. Predlozeni pro- gram bi se sastojao od tri faze, pri cemu bi AirScan osigurao potrebnu opremu (zrakoplovi), organizaciju sredista za djelovanje i obuku posada. Krajnji cilj bi bilo pokrivanje cijele angolske obale i kasnije davanje vodenja cijele operacije u ruke angolskoj vladi. Prednosti i nedostatci Nabrojene operacije su bez sumnje prikazale prednosti novog koncepta privatizacije rata Privatne vojne organizacije pokazale su se daleko djelotvornijima u rjesavanju lokalnih sukoba od misija UN-a opterecenih glomaznom (i u mnogim slucajevima potpuno nedjelotvornom) birokracijom i razlicitim interesima zemalja koje su dale kontigente svojih vojnih snaga za neku operaciju pod okriljem UN. Isto tako se pokazalo da privatne organizacije mogu djelovati (uz blagoslov vlada zemalja u kojima su osnovane) i u podruqirna gdje se zemlje poput SAD-a ne mogu angazirati bilo zbog visoke cijene poduzimanja klasicne vojne operacije, bilo zbog unutarnjih i vanjskopolitickih razloga. Ali, navedene operacije su pokazale i ozbiljan problem prisutan kod ovih "privatnih" vojnih organizacija - to je cinjenica da su one izvan svake demokratske kontrole, sto uvijek otvara prostor mogucim zlouporabama (sto ce se dogoditi ako npr. narkokartel iznajmi usluge neke od tih organizacija?). Konacni sud o privatizaciji rata mod ce se donijeti tek nakon nekog vremena, kada budu skupljena veca iskustva u tim aktivnostima. Tek tada ce se moci presuditi je Ii privatizacija rata dovela do pronalazenia djelotvornog nacina za rjesavanje lokalnih sukoba, iii je stvorila nave sigurnosne probleme u posthladnoratovskom razdoblju. Literatura: 1. Generals For Hire; Time International, 1. sijecnja Private US Companies Train Armies Around the World; US News and World Report, 2. kolovoz Privatizing War - How Affairs of State are Outscored to Corporations Beyond Public Control; The Nation Magazine, 8. travnja Retired Generals Sell Expertise Overseas; Associeted Press, 23. studeni Soilders For Sale; Time International, 26. svibnja Market forces: how hired guns succeeded where the United Nations failed; Jane's International Defense Review 3/1998

48

49 Klaudiie RADANOVIC ranas je vojna industrija u svijetu na prekretnici - iii ce u stalnom trendu smanjivanja narudzbi uspjeti dati proizvod koji je po svojim znacaikama univerzalan, iii nestaje u neumitnosti trzisnih zakona. Prvo tjesenje je bilo netipicno za vojnoindustrijske komplekse koji su se ponosili visokospecijaliziranim proizvodima iznirnne kakvoce. Na tom polju su se ponajprije isticale SAD, koje su isle toliko daleko da su postojali posebni proizvodaci za potrebe USAF-a (americke zracne snage) i unutrasnjost zmajeva zrakoplova za mornaricko-rnarinsku i zrakoplovnu komponentu americkih oruzanih snaga bitno razlikuju, ali i nadalje su kompatibilni u proizvodnom smislu, tj. mogu se proizvoditi na istoj proizvodnoj liniji. Vanjska istovjetnost je odrzana, ali pitanje je pod koju cijenu. U nekim krugovima se vec mogu cuti i zabrinuti glasovi kako je to postignuto smanjivanjem sposobnosti prezivljavanja, a posebice djelomicnim uklanjanjem stealth tehnologija. Postavlja se pitanje koliko ce sve to utjecati na uspjesnost cjelokupnog projekta. Smanjivanje troskova koje proistice iz uporabe jedinstvenih sustava pogonske skupine, avionike, procesa odrfavanja i logistike mozda ne u proteklog godini u sklopu razvoja novog americkog borbenog zrakoplova JSF Qoint Strike Fighter, o kojem je ve: bilo rijeci na stranicama Hrvatskog vojnika) doslo je do vaznih novina, koje ce biti iznesene u ovom danku Lockheed Martinov prijedlog JSF-a USN-a (americka ratna mornarica). Bila je nezamislivo da koja od te dvije komponente americkih oruzanih snaga ima istu opremu kao ona druga. No sada je na pomolu neviden presedan, ratno zrakoplovstvo, mornarica i marinski korpus ce dobiti jedinstven zrakoplov, novi lovac nazvan JSF (Joint Strike Fighter). Problemi programa Ta cinjenica bitno komplicira projekt, jer istodobno se moraju ispuniti ponekad i oprecni zahtjevi. To je dovelo do znatnog zastoja u samom programu i prvotna ideja o potpunoj jedinstvenosti je morala biti odbacena. Sada se ce biti dostatno da bi opravda toliku buku koja se vec nekoliko godina dize oko programa. Prvotnih 3000 primjeraka, koliko iznose procijene potreba USAF-a, USN-a, USMC-a te britanskog narucitelja (RAF-a i RN-a) moglo bi biti smanjeno zbog moguce neoptimalnosti postignutih znacajka. Prema odgovarajucim izvorima nije bilo dovoljno financijskih sredstava da se pride razvoju triju razlidtih letjelica, ali za dvije gotovo istovjetne (sa samo manjim, ponekad kozrnetickim razlikama) i bliskog srodnika - jest. Posljednjih nekoliko mjeseci protivnici tako radikalnog pristupa zadovoljno trljaju ruke. Povod njihovoj sred je zahtjev Pentagona za revidiranjem stalno RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

50 lzgled Boeingovog JSF-a; na slici je predlofena momaneka inaclca eskalirajuce cijene razvoja JSF-a (DARPA je predvidjela izdvajanje od 23.9 milijuna dolara za potrebe tog programa u 1998., ali su se troskovi popeli na preko 150 milijuna USD), koja je vec dovela do promjene programirane cijene iz podruqa milijuna na vise od 40 milijuna USD. Jedini zahvat koji preostaje, a koji moze to neplanirano povecan]e cijene po primjerku dovesti na pocetni iznos, je smanjivanje pocetnih zahtjeva sa zeljenih na nuzne, cime bi se donekle umanjile pocetne trazene sposobnosti, ali bi i nadalje zrakoplov zadovoljavao sve bitne operativne parametre. Prva smanjivanja bi bila izvedena na polju doleta i pokretljivosti koje su prema tvrdnjama Pentagonovih revizora "iznad potrebnih", a dodatne ustede su izvedive i na podruqu avionike, senzorskih sustava i opdh performansi. Usporedno s postupkom revidiranja pojavile su se i optuzbe za to povecanje cijene. Ovaj put su usmjerene na USN zbog potrebe za manjim brojem nesto skupljih letjelica, koje su sposobne ponijeti ved korisni teret, otporne su na koroziju koja je izrazita u danim uvijetima, a imaju nesto cvrsci zmaj, podvozje i dodatnu kuku za kocenje. Moguce je ocekivati daljnje zaostravan]e na relaciji USAF - USN. ]SF bi bio jedini zrakoplov koji poliiece s nosaca, a ima stealth karakteristike, pa bi u skladu s tim i podnio naiveci teret u nekom buducem sukobu vedh razmjera zbog vece vjerojatnosti prefivljavanja. Sto se pak amenckog ratnog zrakoplovstva tice, ono posjeduje F-117, B-2 i F-22 koji su svi temeljeni na stealth principima u veco] iii manjoj mjeri, te im JSF nije toliko nuzan, kao letjelica koja je sposobna prezivjeti prvih nekoliko dana intenzivnih operacija. No ni mornarica ne zeli ostati jedina koja prima udarce, pa su njezini pripadnici koji su programu izjavili kako se za sada ne misle povuci iz njega "jer se potrebno smanjivanje cijene moze postid i na drugim poljima - poput uklanjanja STOVL karakteristika i prelaska na CTOL (Conventional Take-Off and Landing - konvencionalno polijetanje i slijetanje) princip". Ova tvrdnja nosi znantu tezinu zbog cijene VfOL uredaja, ali i zbog potrebe za vecom kolicinorn radnih sati i posebne opreme nuzne za -njegovo odrzavanje, To je dovelo do odredene stagnacije u programu, jer nije uputno ubrzati ni jedan od tri derivata (CV, CTOL i STOVL) zbog dodatnih kasnjenja u fazi razvoja kao i dodatnih sredstava koja su u takvom procesu nuzna. Program ]SF ce rnozda biti prvi koji ce prekinuti nekoliko tradicija koje su godinama predstavljale jednu od nepokolebljivih osnova amenckog vojnog stroja. Boieng koji je posljednjih 60-tak godina bio poznat iskliudvo po letjelicama strateske namjene (bombarderi) usao je s ozbiljnim namjerama u utrku za dobivanje koncesije u programu kojem je tema u biti lovacko-jurisni zrakoplov, prvi put u svojoj povijesti bi USN mogla dobiti zrakoplov kompanije koja do tada nije nikada proizvela ni jednu letjelicu koja je poletjela s nosaca zrakoplova. Povijesni razvoj programa JSF Pocetkorn amerkka obrambena organizacija DARPA je 1Irema zahtjevima USMC-a (United States Marine Corps, americki Marinski korpus) razmatrala mogucnost pokretanja zrakoplovnog programa koji bi dao novi STOVL zrakoplov (Short Take-Off Vertical Landing - zrakoplov s kratkom stazom polijetanja i vertikalnim slijetanjem) koji bi zamijenio McDonnell Douglas AV-88 (americka kopija britanskog BAe Harriera) kojem je polako prolazilo vrijeme. Godinu dana kasnije bili su pripremljeni ugovori za Lockhedi MDD, kojima je dodijeljena uloga glavnih natjecatelja u programu, a nekoliko mjeseci kasnije oni su i dodijeljeni. Tim ugovorima se predvidala izradba modela u prirodnoj velicini koji bi bili pokretani probnim agregatima temeljenim na razlicitim principima ostvarivanja STOL karakteristika. Nekako istodobno je Boeing obznanio da je spreman ud u taj program, koji je tada nosio oznaku ]AST (Joint Advanced Strike Technology - zajednicka napredna napadna tehnologija), a tada je i MoD (britansko ministarstvo obrane) naznadlo kako bi se vrlo rado I,] HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

51 ukljucilo u njega. Tijekom DARPA dodjeljuje programu oznaku X-32A/B koji je predominantno koristena za Boeingov ]SF projekt, ali su jednako pravo na tu oznaku imali i Lockheed i MDD (koji je dvije godine kasnije postao dio nave megakorporacije Boeing MDD). Iako zanimljiv u tehnoloskom pogledu, program ]AST nije imao potpuno odredenu buducnost, USMC je predao narudzbu za oko 600 primjeraka, sro bi u odredenim situacijama bilo dostatno, ali u ovom slucaju nije pokrivalo dovoljan udio troskova glede daljnjeg nastavka samog programa. Otkazivanjem dvaju programa - A/F-X (jurisn] mornaridd stealth zrakoplov koji je trebao dobiti oznaku A-12) za potrebe USN i MRF (Multi-Role Fighter - visenarnjenski lovac) za potrebe USAF-a, Pentagon je jasno dao na znanje obim sluzbama da moraju prihvatiti inicijativu novog zajednickog zrakoplova, koji je pokrenut pod oznakom ]AST. Godine je ]AST progutao DARPA-in program CALF (Common Affordable Light Fighter - zaiednicki jeftini laki lovac) s obrazlozenjem da je bolje i financijski pogodnije razvijati jedan zajednicki projekt za USAF, USN i USMC nego dva relativno slicna programa koji se gotovo preplecu po karakteristikama i namjenama, a postoji velika vjerojatnost da bi barem jedan od korisnika mogao postati veliki narucitelj bilo kojeg od njih. Tu odluku je podipirala i cinjenica da je velik broj osnovnih zahtjeva koje su dale sve tri sluzbe americkih oruzanih snaga bio gotovo istovjetan, a razlike nisu bile toliko izrazene kao u prijasnjim desetljecima. Prvotno je bilo zamisljeno da DARPA razvije jedan prototip koji bi bio zajednicki svim timovim koji se natjeru, a koji bi bio sposoban primiti razlicite pogonske skupine. No kako je doslo do bitnog prosirenja cjelokupnog projekta svaki od natjecatelja je razvio svoj vlastiti model, koji je u biti predstavljao samo ljusturu u koju su ugradivani ostali sustavi visoke tehnologije, a koji predstavljaju stvarnu bitjast-a. Kako to obicno biva s americkm vojnim projektima, tako je i JAST nadrastao osnovnu DARPA-inu specifikaciju. Izvori tih promjena su ponajvise u zahtjevima USN za maritimnoscu novog zrakoplova, mogucnoscu velikog doleta i sposobnoscu nosenja dvaju ubojnih sredstava mase po 900 kg u unutrasnjem oruzanom prostoru. Tijekom izdan je RFP (Requesrt For Proposal - zahtjev za prijedlozima) koji je krajnje definirao natjecateljske timove i dao prijedloge koje danas poznajemo. Bitno je napomenuti da je MDD-ov prijedlog otpao zbog nekih sitnijih nedostataka poput nepotpunog procesa testiranja, kao i otpora prema letjelici sa dva razlidta motora. Tako je program koji je zapoceo potkraj osamdesetih kao ASTOVL, nastavio se kao JAST, napokon dosao u zadnju fazu kada je dobio i ime pod kojim ga danas znamo - ]SF. C:.-E ~ ] ] JSF ce biti prvi borbeni zrakoplov u SAD-u, od pocetka projektiran i izraden za potrebe tri korisnika (USAF, USN, USMC), koji su dosad zasebno naruclvau borbene letjelice RUJAN, HRVATSKI VOJNIK m

52 Boeingov simulator JSF-a u postrojenjima kompanije u Seattleu rabi se za procjenu znacajki Boeingova dizajna Primiena JSF-a JSF, bilo u izvedbi Boeing/MDD-a iii Lockheed Martina zajedno s Northrop Grummanom predstavlja nesto vise od novog zrakoplova. To je visenamjenska leteca platforma sirokog spektra djelovanja i niske cijene u usporedbi s ostalim zrakoplovima koji su u razvoju iii tek ulaze u naoruzan]e. CTOL inadca namjenjena USAF-u koja bi zamijenila F-16 i A-10 kostala bi tek 28 milijuna USD, CV (Carierr Vessel - mornarkka inacica) 34, a STOVL namijenjen USMC-u 31 milijun USD. Sve navedene cijene su u vrijednosti USD iz 1994., kada su napravljene procjene potrebnog broja zrakoplova: 1763 CTOL-a, CV-a i 609 STOVL-ova, dok je RN (Royal Navy - britanska ratna mornarica) zainteresirana za nabavu oko 60 letjelica kojima bi zamijenila svoje Sea Barriere. USAF zeli svojim letjelicama zamijeniti F-16 u ulozi taktickog lovca za ostvarivanje nadmoci u zraku, kao i za djelovanje po ciljevima na zemlji. Istodobno bi bili zamijenjeni i A-10 koji su dosad obavljali ulogu bliske zrakoplovne potpore trupama na zemlji. Kao zamjena F-16 JSF bi postao tzv. low-capability (niskosposobna) komponenta u pogledu obrane amenckog zracnog prostora, gdje bi high-capability komponentu predstavljao F-22, koji ce u sljedecim godinama postupno zamijeniti nezaboravnog F- 15. Zamjenom A-10 tim zrakoplovom ne ce se nista izgu- biti - razina zastite pilota u izvodenju tih, inace vrlo opas. nih misija bit ce jednak, ali se ne ce kao do sada temeljiti na fizicko] tj. oklopnoj zastiti, vec na veco] brzini, pokretljivosti i stealth tehnologijama. U sustavu USN JSF ce zamijeniti F/A-18A/B u obje namjene, pruzanja obrane zracnog prostora i dostave ubojnog tereta na cilj. Istodobno su nedavno iz naoruzan]a povuceni i A-6, pa uloga srednjeg bombardera-penetratora namijenjenog letu na malim visinama i nocnim uvijetima takoder dolazi u domenu JSF-a. Bit ce potrebno dosta vremena kako bi se mogla odrediti optimalna kombinacija JSF-a i F/A-18E/F koju ce nositi nosad zrakoplova iz sastava USN, ali uzimajud u obzir sposobnosti obaju zrakoplova realno je ocekivati jednaku udnkovitost kao i sadasnieg sastava zrakoplovne komponente, ali uz nesto manji broj letjelica. Tu tvrdnju potrkrjepljuje cinjenica da ce uz nesmanjene sposobnosti dopreme UQQjnih sredstava na cilj u nocnim uvjetima, biti povecane -te sposobnosti L po danu uz dodatne stealth i stand-off mogucnosn (stand-off je vezano uz oruzja povecanog dometa - op. aut.). USMC namjerava svojim JSF-ovima zamijeniti borbene zrakoplove AV-SB i F/A-18A/B. Prvi je do sad bio namijenjen. potpori u akcijama marinskog desanta i neposredne potpore trupama, dok je potonji bio namijenjen ostvarivanju zracne nadmod i jurisnirn operacijama. Kako bi se osigurale sve potrebne karakteristike Model Lockheed Martinovog dizajna JSF-a rabljen za ispitivanja u NASA-inom zracnem tunelu u istraiivackom sredi~tu Lewis Research Center gj HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

53 mlaznica motora (normalni polozaj u letu) LF sustav kompanije Allison jedna od dvije Rolls-Royceove mlaznice za stabilizaciju letjelice po uzduzno] osi mlaznica motora (polozaj pri vertikalnom slijetanju/uzlijetanju) zakretni ispusnl kanal s tri lezaja Pogonski sustav Lockheed Martina X-35 (LF sustav spregnut s glavnim motorom pornocu prijenosne osovine) jet screen kompanije Rolls-Royce mlaznice za STOVL Pogonski sustav Boeinga X-32 (koncept izravnog uzgona, za STOVL) nuzne za takve misije, zapoviednistvo marinskog korpusa je zahtijevalo uvrstavanje stealth karakteristika, rnogucnost vremenski kratkotrajnog ubrzanja na nadzvucne brzine i sposobnost nosenja velikog ubojnog tereta. Upravo ti zahtjevi kojima je trebalo ukomponirati stealth, STOVL i supersonicne mogucnosti u jedan zrakoplov predstavljaju i najveci izazov koji je postavljen pred konstruktore. Istodobno je nuzno postici autonomnost svakog zrakoplova koji je namijenjen USMC-u, sto nas dovodi i do zahtijeva za sarnostalnoscu krajnjeg proizvoda tj. on ne smije biti samo jedna od komponenti unutar velikog sustava, vec mora biti sposoban bilo koju od danih zadaca izvesti sam. Jedna od glavnih karakteristika koje su tijekom cijelog programa morale ostati nepromijenjene i koju su svi korisnici zahtijevali je relativno mala ukupna masa letjelice. Na tome posebno inzistira USAF. Inadce namijenjene USMC-u i RN bit ce teze za oko kg, dok ce masa mornaricke izvedbe biti veca za kg. RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

54 Pogonska skupina Velik dio dosadasnjeg kasnjenja cjelog programa izazvan je nesuglasicama oko primjene odredene pogonske skupine, kao i principa ostvarivanja STOVL sposobnosti. U pocetku su razmatrane inadce nekoliko pogonskih motora poput FlOO, F119 i F120. Nakon dugotrajnih ispitivanja karakteristika i mogucnosti unaptjedivanja pojedine konstrukcije, kao jedina opcija ostao je turboventilatorski motor Pratt&Whitney F-119, razvijan ponajprije za lovac F- 22. Kao kuriozitet mozemo navesti da je odabrani model jedini koji nije postojao, vec je u izbor usao u obliku predlozenog projekta. Puno vise nedoumica bilo je oko odabira sustava koji ce ostvarivati mogucnost vertikalnog!eta. Osim klasicnih EL (Ejector Lift), AVTE (Advanced Vectored Thrust Engine) i HF (Hybrid Fan) sustava razmatrana je i mogucnost primjene LF (Lift Fan) principa, koji je do tada bio primijenjeno samo jednom i to podosta neuspjesno na eksperimentalnom zrakoplovu Ryan XV-5. I natjcateljski timovi nisu sve do zadnjeg trenutka znali koji ce od sustava primijeniti. MOD je u svom ]AST prijedlogu pogonski agregat idealna je za potrebe JSF-a, kojem je za postizanje svih letnih karakteristika nufan odnos potiska i mase ved od 1. Bilo je nuzno cak i nekoliko dopuna na osnovnoj izvedbi, kako bi se izvukao maksimum u kriticnim fazama leta tj. prigodom polijetanja i slijetanja. InaciceJSF ijsf namijenjene Lockheed Martinu odnosno Boeingu imaju niskotlacnu turbinu nesto veceg promjera (10 posto), kao i dodatni niskotlacni stupanj (sada su dva). Zbog razlidtosti primijenjenih koncepata ostvarivanja STOVL prindpa moraju postojati gore navedene dvije inadce istog motora koje se razlikuju u vise detalja. JSF spregnut je s podiznom turbinom (LF - Lift Fan) koju proizvodi kompanija Allison, a vezana je cvrstom vezom (osovinom) na osovinu ulazne niskotlacne turbine motora. Na izlazu visokotlacnog dijela, a prije komore za izgaranje nalaze se dvije mlaznice proizvodnje kompanije Rolls-Royce koje stabiliziraju letjelicu po uzduzno] osi. Na izlazu iz komore za sagorijevanje nalazi se zakretni ispusni kanal s tri Iezaja, koji mu osiguravaju potpuno zakretanje i ostvarivanje kako uzgonske sile tako i normalnog potiska tijekom!eta. Kao i stabilizacijske Sklop zakretnog ispu~nog kanala s tri lezaja za X-35 favorizirao LF, a nakon udruzivanja s Boeingom i preuzimanja udjela u programu X-32 prihvatio je hibridni sustav temeljen na EL-PCB principu sa dodatnom 20 vektorskom mlaznicom na ispuhu motora. Lockheed Martin je pak odustao od AVTE principa i presao na LF, unatoc otporima u pojedinim vojnim krugovima prema pogonskim skupinama koje imaju zasebni agregat za ostvarivanje iskljucivo uzgonske sile, a bez mogucnosti iskoristavanja u svrhu povecavanja agilnosti Viii pokretljivosti. Potebno je usmjeriti nesto pozornosti pogonskom motoru PW F119. Ponajprije razvijen za F-22 morao je imati sposobnost ostvarivanja superkrstarenja tj.!eta nadzvucnom brzinom i pri normalnoj, a ne samo pri povecano] snazi i uz pomoc uredaja za dodatno sagorijevanje goriva (afterburner). Velika snaga koju ostvaruje taj mlaznice i to je proizvod britanske kompanije Rolls-Royce, koja posjeduje dovoljno znanja i iskustva u primjeni takvih tehnologija s programa BAe Harrier. Cak i s tolikim iskustvom nije bilo naodmet napraviti radni model koji je sluzio za provjeru koncentrknosti i glatkocu djelovanja prema mlazu i ostaloj okolini (konstrukcijskim elementima). Osim glavnog pogonskog agregata, moramo se osvrnuti i na Allisonov Lift Fan uredaj. Za razliku od relativno klasicnog LLC (Lift-plus-Lift Cruise) sustava u kojem uzgonski agergat razvija snagu neovisno o glavnom motoru, kod LF sustava koji je ovdje primijenjen snaga glavnog motora se prenosi na podizni ventilator pomocu osovine i reduktora (slicno kao kod osobnog automobila). Zbog nepostojanja vrucih ispusnih plinova iz uzgonskog e] HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

55 RUJAN, HRVATSKI VOJNIK dijela, a unautoc dvostrukom povecaniu mase zraka koji taj agregat protjera u jedinicnom vremenu u odnosu na bilo koji drugi motor iii sustav iste namjene, abrazija tla pri procesima vertikalnog uzlijetanja i slijetanja je bitno umanjena, cime se istovremeno smanjuje mogucnost ostecenja trupa zrakoplova cesticama s povrsine zemlje koje mlaz podize. JSF je razvijen za Boeingov X-32 (sluzbena oznaka Boeingovog ]SF programa i prototipa). Ta inacica je gigant u svijetu zrakoplovnih rnotora s duzinorn od gotovo 10 metara i ulaznom niskotlacnorn turbinom promjera veceg od 1,5 metara. Za razliku od prije spomenute inacice, koja je istovjetna za sve namjene zrakoplova (u odnosu na ostale zrakoplove ovdje su namjene podijeljene po nadnu na koji zrakoplov uzlijece i slhece), kod JSF je doslo do malih razlika u inadcama s CV i CTOL odnosno STOVL letjelice. Obje su opremljene Rolls-Royceovim jet-screen uredajern i dvijema uzgonske mlaznicama. U fazma polijetanja i slijetanja izlazna 2D vektorska mlaznica je zatvorena i sav tok ispusnih plinova i ostalih produkata sagorijevanja usmjerava se kroz ta dva ispuha, kako bi se proizvela uzgonska sila potrebna za lebdenje i vertikalni let. Jet-screen (stitnik) je namijenjen sprecavan]u usisavanja vrucih ispusnih plinova u motor. Ukoliko bi doslo do toga krajnja snaga bi bila znatno smanjena i postoji mogucnost pada zrakoplova s katastrofalnim posljedicama. U STOVL izvedbi prije izlazne vektorske mlaznice postavljene su dvije pomocne mlaznice za stabilizaciju zrakoplova oko uzduzne osi. Kod CTOL i CV izvedbe najvjerojatnije te dodatne mlaznice ne ce biti ugradivanje jer ne postoji poteba za njima, a ujedno se smanjuje i poletna masa zrakoplova. Taj motor ujedno je i najsnafniii koji se ugraduje u neki od modernih lovackih zrakoplova s potiskom vecim od 180 kn bez dodatnog sagorijevanja, a, iako to zvuci pomalo cudno uzmemo Ii u obzir postignutu snagu ima mjesta dodatnom povecanju snage za do 20 posto. Njega je moguce ostvariti na tri razlicita nacina: 5 posto se maze dobiti povecanjern protoka zraka i produljenjem razdobljem u kojem djeluje kontrola povecanja potiska, 10 posto povecanja zbog veceg protoka zraka kroz ulazni niskotlacni ventilator i povecanja temperature zraka pri ulasku u komoru za sagorijevanje, te 20 posto zahvaljujuci daljnjem povecan]u promjera niskotlacne turbine, povecanju protoka zraka kroz nju, povecan]u tlacnog odnosa (odnas tlaka zraka pri ulasku i izlasku iz niskotlacne turbine) i povecan]u ulazne temperature kod rotora. Inace, navedena snaga vrijedi samo za te dvije inacice motora, jer "obicni" F-119 namijenjen ugradnji na Lockheed Martin F-22 ima nesto manju snagu. Kako bi se postigle potrebne performanse motora proveden je program CAESAR (Component And Engine Structural Assesment nad Research - strukturalna procjena i ispitivanje konstrukcijskih elemenata i pogonskog motora), kojim su ispitivana mehanicka i termicka svojstva novih visokotemperaturnih tvoriva i premaza. Kao rezultat tog programa pojavila su se nova napredna krilca rotora koja zahvaljujuci tehnici "superhladenja" mogu izdrzati vise temperature, a time se postize i veca snaga. u visokotlacnorn dijelu primjenjene su tehnologije SuperBlade i Super-Vane koje su proistekle iz IHPTET programa (Integrated High Performance Turbine Engine Technology - integrirane tehnologije motora visokih performansi), a koje omogucavalu dvoprotocnost zraka u varijabilnim omjerima, kao i kontinirano promjenjive odnose tlaka u nisko i visokotlacnim turbinama. Primjenom tih tehnologija rnoguce je znatno poboljsau potrosn]u goriva u podzvucnom podruqu (smanjenje i do 40 posto), odnosno pobolisati karakteristike pri nadzvccnom letu (zbog promjenjive dvoprotocncsti u dijelu zraka koji ne ulazu u turbinski dio, vec izravno u komoru za sagorijevanje ce se nalazi odredena kolidna kisika koja daje bolje sagorijevanje goriva i veci potisak uz istu temperaturu i potrosn]u goriva). Ujedno se tim tehnologijama otklanja potreba za uporabom varijabilnih mlaznica, koje su godinama bile jedini nadn prilagodavanja rezima rada motora uvjetima i odabranom profilu leta, U iduco] fazi razvoja koju predvida IHPTET, a koja ce biti primijenjena i na JSF /614, je primjena rotorskih krilaca od novih tvoriva temeljenih na titanskoj matrici i keramirkim kompozitima. Iako su svi navedeni podatci dosad nevideni, ono sto stvarno zapanjuje i daje za pravo Pratt&Whitney-u kada o F-119 govori kao o najboljem zrakoplovnom motoru danas, je podatak o njegovoj sigurnosti. ISR (Infllight Shutdown Rate - iznos gasenja motora tijekom leta) tj. broj koji pokazuje koliko puta ce se dani tip motora ugasiti tijekom 1000 sari!eta bez ikakvih vecih posljedica po sigurnost leta je smanjen u odnosu na F E (po mnogima najsigurniji zrakoplovni motor) za 50 posto, dok je unatoc povecanim proteznostirna i masi, bar prema izjavama konstruktora, potrebno 60 posto manje zapremine transportnog prostora od one kod transportnog zrakoplova C-141 Starlifter tijekom dostave eskadrile letjelica opremljenih tim motorima, sto ujedno znaci i 60 postotno smanjivanje troskova odrzavanja, Kada smo se vec dotaknuli problema odrzavanja koji je kritican kod svih zrakoplovnih motora, i ovdje su vidljive mnoge novine. P&W planira ugradnju prognostickih sustava, koji bi trebali servisnom osoblju na zemlji pokazati koji dio motora radi izvan optimalnih karakteristika iii je neispravan. No on ima i sekundarnu ulogu, koja je mozda i vaznija ukoliko promatramo cjelokupni sustav JSF-a. Dode Ii tijekom leta do promjene u radu nekog od sustava, prognosticki sustav ce ju detektirati i poslati zemaljskoj ekipi signal o mogucem nastanku kvara te o potrebi preventivnog odrzavanja. Na taj nadn bit ce izbjegnut, u vedni slucaieva, krajnji kvar. Automatizam koji je uveden u taj proces ide toliko daleko da nakon detekcije i prijave kvara zemaljskoj ekipi, cak sam izvodi i narudzhu doknadnog dijela kojim ce biti zamijenjen uzrok moguceg kvara. Time ne samo da ce proces dijagnosticiranja kvarova biti znatno ubrzan, vec ce uvijek biti dostupni potrebni dijelovi za popravak, cime su postignute znatne ustede u vremenskom i financijskom smislu. Prosjecna usteda vremena po jednom takvom remontu motora je oko 4 sata. U sljedecem nastavku bit ce rijed O novim tehnoloskim probojima i njihovoj primjeni u procesu konstruiranja JSF-a, kao i opcenitom profilu zrakoplova. (nastavit ce se)

56 Zrakoplovno strjeljacko naoruzanje Teika strojnica GECAL 50 (GAU-19/A) Velimir SAVRETIC GAU-19/A postavljena na vrtoletu UH-60A na slobodnookretni nosae. Vidljiv je i poseban ciljnik postavljen pokraj ulaza strjeljiva u strojnicu m HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

57 - animljivo je da je tek potkraj I. svjetskog rata tj. potkraj godine postala kristalno jasno kako strojnica kalibra 7,62 mm ne moze probiti nikakav celicni oklop borbenih I vozila, ciji je ozbiljni razvoj tada tek na obje zaracene strane zapocinjao. Americki general je Pershing odmah zatrazio stvaranje oruzja piesasrva kojim bi vojnici bili u mogucnosti probiti oklop prvih borbenih vozila kao i zaustaviti tankove onog doba. Americka se vojska tijekom uspjela dornoci njemackog naboja kalibra 13 mm Mauser TuF (Tank und Flieger) cija je kugla, brzine iznad 823 m/s i mase 51,84 g na 250 m udaljenosti vrlo lako probijala.celicni oklop debljine 26 mm! Tvrtka Winchester uspjela je probiti veo tajne njernackog naboja i izraditi godine naboj kalibra.50 Browning, gotovo potpuno identican danasnjem. Naboj je izraden za Browingovu tesku strojnicu USMG Cal.50 M Vee povecan je volumen vodenog hladnjaka cijevi u strojnici M 1921 A 1. Napokon, nastaje teska strojnica M 2 s cijevi duzine 1,143 m i boljim optokom vode za hladenje cijevi. Takva je teska strojnica ekstenzivno rabljena tijekom II. svjetskog rata kao protuzracno oruzje na strani saveznika. Zrakom hladena teska strojnica kalibra.50 Browing isprobana je prvi put 12. studenog kao posebna strojnica za uporabu u tadasnjim zrakoplovima. Prihvacena je kao naorufanje borbenih zrakoplova SAD-a kao teska zrakoplovna strojnica. Napokon, godine dobit ce naziv MG Cal.50 M 2, ali zbog prevelikog pregrijavanja cijevi vec poslije ispaljenih osamdesetak kugli povecana joj je masa cijevi i tako ce dobiti konacan naziv M 2 HB (Heavy Barrel). Ona je jos i danas u vojnoj uporabi u cijelome svijetu i ugraduje se u vojna vozila i tankove. Ovaj kratki povijesni uvod bio je potreban kako bi se istaknule prednosti teske strojnice u uporabi, bilo kao oruzja za piesacku potporu, bilo kao PZ oruzja, re i za druge namjene. No, uvodenjem lake strojnice sustava Gatling M 134 Minigun kalibra 7,62 mm u naorufanje vrtoleta i zrakoplova americke su zracne snage odto zaboravile lekciju o vrijednosti teske strojnice, naucenu u I. svjetskom ratu i kasnije stalno potvrdivanu, To nije zaboravio Marinski korpus (USMC), koji je u proslom desetliecu poceo s trazenjem nove teske strojnice kalibra.50 Browning (to je doista kalibar 12,7 x 99 mm), nesto poput sigurne i poznate teske strojnice M 2 HB, ali ipak bar dvostruko brze. I dobili su je! Naime, tvrtka General Electric zapocela je ozbiljnim razvojnim radom na tesko] strojnici Gatling s rnogucnosti brzine paljbe do najmanje 6000 kugli/min (bas poput strojnice M 134 Minigun) kalibra.50 Browning. Za raj su rad nenadano i neocekivano dobili potporu, bolje red zahtjev, od USMC koji je godine prigodom invazije Grenade izgubio devet vrtoleta naoruzanih strojnicama M 134 Minigun, kalibra 7,62 mm. Naime, tim se strojnicama, zbog njihovog malog kalibra kugle i u skladu s time, male snage Jedno od oruzia zasnovanih na Gatling sustavu (nedavno predstavljenom na stranicama Hrvatskog vojnika) je i arnericka teska strojnica GECAL s_o (GAU-19/ A), koju rabi USAF (arnericke zracne snage) i kopnena vojska SAD a sluzi i za naoruzavan]e nove letjelice sa zakretnim rotorima V-22 Osprey penetriranja oklopa na 1000 m udaljenosti, naoruzani vrtoleti nisu mogli suprotstaviti grenadskim vozilima naoruzanim strojnicama kalibra 14,5 mm. Razvoj GECAL-a Radni je projekt nazvan GECAL 50 (General Electric Caliber.50 Browning) i danas je poznat pod rim nazivom iako mu je vojna nomenklatura US Army (kopnena vojska SAD), US Air Force (zracne snage SAD), US Navy (ratna mornarica SAD) i UMSC (Marinski korpus) sluzbeno GAU- 19/A. Prvotni model teske strojnice GECAL 50 izvorno je izraden kao trocijevna Gatling strojnica za vanjsku postavu, pokretana elektricnim istosmjernim kolektorskim motororn, s mogucnosti paljbe do 4000 kugli/min. Naravno, kalibar je strojnice.50 Browning (12,7 x 99 mm). Dodatkom jos tri cijevi, poput 6-cijevne strojnice M 134 Minigun, postize se jos veca brzina rada strojnice pa je tako uspjesno postignuta brzina paljbe od 8000 kugli/min, Omogucen je i razlidt izvor pogona pa se, osim elektricnog, maze rabiti hidraulicki, pneumetski iii cak samopogon. To je pogon pornocu plinova ispale cijevi dok se pocetni zalet, tj. dovodenje naboja i uvodenje u lefaj RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

58 cijevi, radi pomocu elektricnog impulsa. Naravno, to je za sluca] ako je vanjski izvor energije nedostupan. Obje su verzije te teske strojnice (s tri i sa sest cijevi) ispitivane i u zraku i na zemlji, s vanjskim pogonom pomocu elektncnog kolektorskog istosmjernog motora napona 28 V. Pokazalo se je da je, za pokretanje te teske strojnice, potreban vrlo jak izvor elektricne struje - cak do 342 A, ali samo za pocetni zalet. Naime, elektricni motor morao je dati snagu do 4,5 kw za najvise 4000 okr/min. Nominalno je motor troslo 228 A, pri naponu 28 V. Paralelno s programom dovrsenja razvoja teske strojnice GECAL 50 radilo se i na razvoju slobodnokretnog nosaca (Pintle Mount) za postavljanje oruzja unutar vratiju vrtoleta Sikorsky UH-60 Black Hawk. Tim se slobodnokretnim nosacem moglo jednako dobro slufiti za uporabu sa strojnicom M 134 Minigun iii teskom stroinicom GECAL 50 tj. GAU-19/A u trocijevnoj izvedbi. Sestodjevna je izvedba teza oko 14 kg, pa nije bas pogodna za postavljanje na taj nosac. Na zalost, trziste se nije bas pokazalo zainteresiranim za tu strojnicu dok su za posebno naoruzan vrtolet poput UH-60 Black Hawk zanimanje iskazale samo specijalne vojne jedinice iz sastava zapovjednistva Special Operation Forces (koje u sklopu americkih orufanih snaga sjedinjava sve specijalne postrojbe, bile one iz sastava zracnih snaga, mornarice iii kopnene vojske). Za letjelicu sa zakretnim rotorima VT-22 Osprey, ciji je razvoj pri kraju i ocekuie se njezino uvodenje u operativnu uporabu, izradena je posebna Composite Turret (kompozitna turela) u kojoj je postavljena sesodievna Stroinico 12,7 x 99 mm GAU-19 I A iii GECAL SO Tehni&i podaki Naboj: Sustav rada: Sustav zakljuavanja: Sustav dovadenja strjal;va: Sustav pahlje: Masa slrojnka: Duiina slrojnke: lluiine djeyi: Narez djeyi: llrzina kugle: Energila kugle: Kolianapaltl,e: 12,7 X 99 nun iii.so Browing Gatling s vanjskin pogonom obetuta glaw zalvarola ubilani iii slobcnlan automatski 29,94 kg U izvedbi S 3 djeyi I 43,S4 kg u izvedbi so 6 djeyi 1,181 ms cijevima duiine 0,914 m m nominalno..cijevi 58 mogu mijenjali po potrel,i od 0,914 m do 1,295 m duiine 8 utora u desno, potpuni okret u 381 nun 883,9 mis, naboj AP M 2 s djeyi 0,914 m J 2 imllla so 6 djeyi: - kugli/nin max., nominalno od 2000 do - kugli/min; izvda s 3 djeyi: - kugli/nin, nominalno od 1000 do 2000 kugli/min 316 djeyi 3 mrad najvbe llroi djeyi: Dlspenija putanje kugl: Powatni udar slrojnka: zvedlia s 3 djeyi 3: 956 J prl 1000 kugli/nin, 1913 J prl 2000 kugli/nin, 3825 J prl - kugwmin; imllla so 6 djeyi: 1313 J prl 2000 kugli/nin, 2625 J prl- kugli/nin, 5251 J prl- kugli/min Cil;id: rdili, u sllodu s uporal,am slrojnke Snago za pokretanje: imllla s 3 djeyi: 2942 W do najvbe 2000 akr/nin; imllla so 6 djeyi: 4413 W do najvbe akr/mit Poslizanje pune brzine okrelaja: 0,4 s za gore navedenu snagu motara lskoristivost slrojnka: S0.000 hitaca pi1e prvog btra lzrda: l.ocilteed Martin Armament Systems, IJieside Avanue, Burlngton, Yr OS401 Status: U uporali u USAF-u i kopnenoj vojsd SAD, Ii "8rovalno I u dn,gim driawma, llanimma NATO saveza Napomene I Jedna djev duiine 0, 914 m je 3,64 kg. (ijev duiine 1,295 m je 4,7 kg. Trodjevaa strojnicii GECAI. SO saslgji 58 od 8 podsuslaw a lo su: kutbii s cijevima, elektrilni motor za napon 28 V, suslllv dodatnog vlaka ulanmnih nabofa, urec1aj za razblflmllje naboia, sprnnik so 750 naboia (ulanlanih), llebillilna kovinska vodilica naboia, rukolmdi i slallodnokretni nosat Cljeli je suslllv ako 144 kg s prmnin sprnnikom naboia iii ako 2SO kg s plllin spramnikom lj. so 7SO nahoia- Takav je orufni susmv primjeajen na vrtoletu UH-60 Blade Hawk. 1 Naboj.SO iii 12,7 x 99 nn API M 8 energije je J i sposalian je, na udaljenasti , penelrirall RHA lllifoo plolu (Roled llamogenaus Armow) NATO standanla deliljii.. 28,3 mm a prilom IINI je brzina kugle 887 m/s. Na 1S00 m udaljenasti pralit te RHA lllifoo plolu deliljine 6,4 mml Naboj PPI francuske IYl'lke SedBE Franmisa de Munitions ina kuglu koja uopte ne sad olovo vet je sastavljena od tmlometalnog praliojnog umetka UIIUlar mjedene kugle. Posebnog je pn,na ~ prl brzini 890 m/s, na 25 m udaljenasti prolija RHA lllifoo plolu deliljine 48, , na 300 m udaljenosli IHA lllifoo plolu debljine ~ napokon na 1200 m udaljenasti IHA lllifoo plolu debljine 13 nnl Taj naboj nil,i francuska vojska u svim svojlma zrakoplovima i wtolelima. llizozemsk~ IYl1ka &rometal s kuglom g i brzine 920 m/s u naboju.so AP-HC na 300 m udaljenosti prolija RHA debljine 21,2 mm, na 800 m udaljenasti IHA lllifoo plolu deliljine 10 mm (Ii pod udnim kutem 45 ), dok na 1 SOO m udaljenosti prolija IHA lllifoo plolu deliljine 8, (pod udarnim kutem 90 ). Sada Eurometal prodaje vrlo slilan naboj m pod nazlvom API 2000, koji m lmte rube llanke NATO saveza za ondja kalibra 12,7 x u svojim aruianin snagama. 3 Powatni udar ukupnog orufanag susmva GECAI. SO u mole! UH-60 Blade W, (lo je lradjevna imllla slrojnke GAIJ.19/A odnosno GECAl SO) s polplllin kompletom naboia od 7SO komada kg, prl aajvetoj brzini paltl,e od 2000 hitam/mit je ako 290,4 J To znaa dote 58 djali mole! pomaknuti ltlkam jedne sakunde unatrag bniiom koja odgavara brzini I masi svih ispaljenih kugli a sado samo avisi o ukupnoj masi malela. lcako je masa vrtalela vrlo vellka prema masi orufanag sus1a a, bit te I pomak vrtalela unatrag vrlo malen. Maine, brziia pomako djelog orufanag sus111va iznasu 1,71 m/s pate, aka le masa vrtalela UH-60 Black Hawk 7484 kg, brzina pomako moleta bill 0,0464 m/s cijelo.._ dok slle,lica hike. Naravna, energija pomako preslaje onog lrenulka kada preslaje I rad strojnice, pa jol preostaje samo inenija koja 58 vrlo brza lluinl radam motora vrtalela. Znakovllo je tla 58, zl,og tabog malog pomako molela, mofe ~ IJOllldH s vrlo velikom vjerevalno(gm. lli,ac& M 58 Going top kalihra 30 nun bill te i pomak moleta puno vea i vbe te Uljeadi na pogolke. BJ HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

59 izvedba teske strojruce GECAL 50. Medutirn, fiskalne godine vojni je proracun bio tako "srezan" da je i to otpalo. Druga opcija postavljanja teske strojnice GECAL 50 na zrakoplove i vrtolete je sustav Universal Turret M 97 (univerzalna turela) koja je vrlo slicna kompozitnoj tureli. Razlika je u proreznostima i u mogucnosti turele M 97 da osim strojnice GECAL primi i Gatling copove kalibra 20 mm, 25 mm ili 30 mm. Naravno, samo jedno oruzje (bez obzira na kalibar) pa se i kolicina naboja u spremniku postavljenom izvan turele M 97 smanjuje povecanjern kalibra oruzja. Tako za kalibar.so Browning (strojnica GECAL 50) u spremnik stane 750 naboja, za 20 mm (top M 197 sustava Gatling s tri cijevi) takoder 750 naboja, za 25 mm (top GAU-12/A sustava Gatling s tri cijevi) 500 naboja. Treba istaknuti i da je ta turela M 97 sposobna primiti samo trocijevnu izvedbu GECAL 50 za razliku od kompozitne turele koja prima sestociievnu izvedbu teske strojnice GECAL 50. Turela M 97 namijenjena je ugradnji u borbene vrtolete AH-lF/S Cobra i AH-lW Super Cobra. Tvrtka General Electric, postavsi dio tvrtke Lockheed Martin Armament Systems, godine izradila je ponesto dotjeranu izvedbu teske strojnice GECAL 50 pod nazivom GAU-19/A sa tri cijevi i mogucnosti izbora paljbe od 1000 kugli/min iii 2000 kugli/min. Pogon je elektricni motor snage 4,2 kw i napona 28 V. Namijenjena je uporabi u vrtoletu iii vojnom vozilu postavljena na slobodnokretni nosac, Dielotvornost i rad stroinice Na donjoj slici se vidi poloze] teske strojnice GECAL 50 u tureli (Composite Turret) namijenjenoj za postavljanje ispod zrakoplova iii vrtoleta. Oruzanl sustav sastoji se od strojnice GECAL 50 sa sest cijevi (brzina paljbe kugli u minuti) i kuclsta turele sa postranim pomakom, dok se strojnica unutar kucista pokrece po visini. Duzlna turele je 1,29 m zajedno sa strojnicom, dok je promjer 0,508 m. U spremniku izvan turele srnlesteno je 1150 naboja kalibra.50 Browning. Cijeli je sustav zajedno s odvojenim spremnikom naboja mase oko 238 kg. Ta turela je s teskorn strojnicom GAU-19A vec bila namijenjena za ugradnju u vrtolet UH-60A, ali i u vozilo pjesastva Hummer. Treba istaknuti da je turela M 97 zapravo ista verzija, ali za postavljanje topova M197 kalibra 20 mm, XM 188 E 1 kalibra 30 mm, kao i za lancani top M 230 kalibra 30 mm i dvocijevni paralelni sustav M225 kalibra 25 mm. Ta je turela ugradivana u borbene vrtolete AH-1 J/T SeaCobra i AH-1 W Marinskog korpusa SAD, kao i AH-1F/-1 S zrakoplovstva KoV SAD-a. Ugradivana je i na vrtolete Agusta A129 i Westland Lynx, a njome ce biti naoruzan i novi indijski laki vrtolet ALH Teska strojnica GECAL 50 iii GAU-19A izradena je na principu rada strojnice amenckog izumitelja dr. Gatlinga. Znakovito je da je izradena u dvije izvedbe: s tri cijevi i sa sest cijevi. trocijevna se strojnica rabi obicno tamo gdje je nuzna mala masa oruza, a nije vazna kolidna kugli ispaljena u cilj. Sestocijevna strojnica rabi se pak tamo gdje se mora izvesti potpuno unistenje odredenog cilja u svega nekoliko sekundi. Razlog je tome dvostruka kolicina kugli ispaljena u jedinici vremena. Naime, kao sto je poznato, strojnicama sustava Gatling nije nuzno mijenjati cijevi tijekom neprekidne paljbe jer se cijevi kojih je obicno tri ili vise, hlade brzim okretanjem oko sredisnje osi (zaiednicke osi svih cijevi) a takoder ako se platforma s oruzjem krece dosta velikom brzinom poput vrtoleta iii zrakoplova. Strojnica s tri cijevi, pri brzini paljbe 2000 kugli/min ispali u jednoj sekundi 33,3 kugle, a pojedina cijev 11,1 kugli/s. Takvo termicko opterecenje cijevi na granici je djelotvorne toplinske disipacije jer je brzina vrtnje sustava cijevi oko zajednicke osi 33,3 okretaja u sekundi. Ipak je hladenje uspiesno jer je brzina okretaja nesto iznad kriticne dok bi neprestana manja brzina bila katastrofalna za cijevi i oruzje ne bi moglo raditi. Dr. Gatling uvi- GECAL 50 je jedna od strojnica koja se moze smjestiti u univerzalnu turelu postavljenu na borbene vrtolete Cobra (ma slici je AH-1 W Super Cobra opremljena navedenom turelom) jek je postavljao sedam do deset cijevi, jer su cijevi bile dio sustava koji je bio rukom okretan. Naravno, potrebno je uzeti u obzir da je tadasnja tehnologija izradbe naboja bila daleko ispod danasnje i da su naboji imali puno manje toplinsko djelovanje tj. brzinu pronalaska kroz cijev sestcijevne strojnice. Pri 4000 okr/min iz pojedine cijevi ispali takoder 11,1 kuglu/s a1i se zato dvostruko brze okrece, tj. RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

60 Visecijevni top AGT so strjeljivom CTA Zrame snage Sjedinjenih Drfava ( USAF) godine zatraiile su od tvrtke Ford Aerospace program islraiivanja o radu CTA strjeljiva (Cased Telescoped Ammunition) i, na temelju tog projekta, nastao je novi projekt USAF-a nazvan AGT (Advanced Gun Technology). Poznato ja do ja u naboju CTA projektil unutar valjkaste cahure, dok je cijela 1ahura ispunjena vet unaprijed oblikovanim krutim propelantom. Nairne, fahura naboja CTA potpuno je paralelnih zidova pa je taka omoguteno umetanje vet oblikovanog propelanta zajadno sa projektilom. Tako se dobija veti potisak plinova ispale sa oko 30 posto manjim zauzetim prostorom, sto znaci do spremnik primi toliko vise noboja. Naboj kali1ira 20 mm CTA ima brzinu na ustima cijayi oko 1525 m/s, dok naboj M 39 kalibra 20 mm ima brzinu oko 1030 m/s, a sve to mjereno ja ispaljlyglljem iz isle cijayi istog projektila. To ja naohicno vaino pri APHC projektilu (Armour Pia«ing Hard Core) koji djaluja cistom kinatifkom anergijom pri dodiru cilja. Zato projektil APHC kah1ira 20 mm, ispaljen iz naboja 20 x I 02 mm, probija celilnu homoganu plow debt"pne 47,7 mm, a isti taj projektil, ispaljen iz naboja CTA falifnu homogenu plolu debljine 85,9 mml Jasno, na udaljanosti 10 m, ali na 800 m dat ta potpuno drukciju sliku praboja: dabljma proboja smanjil ce se do 50 posto za oba slucaja. Taj APHC naboj ja s jazgrom izradenom iz cistog volframa. Kada bi jezgra bila osiromaseni uran (depleted uranium) i probojnost bi se, zahvaljujuti vetoj gustoti jezgre, povetala bar 10 posto iii moida vise. Veliki ja prolilam sto ja APHCDU projektil otrovan i piroforan, po i ponesto zraci, i zato se po americkim YOjnim propisima ne smije rabiti osim u ratnom stanju. lz mog iz1aganja jasno je Yidtwa prednost naboja CTA koji ima 219 posto kineticke anergije obicnog noboja i toko sa i ponasa unutar cijayi. Godine tvrtka General Electric zajedna s tvrtkom Ares Inc. natjecala se za razvoj 20 mm Iopa sa strjeljivom CTA. Ugovor je doliila tvrtka General Eledric zajedno s novcem i propoziciiama razvoja laganog zrakoplovnog Iopa pogodnog za upotrebu u zrakoplovima sljedete generacija. Tada je IYrlka General Electric razvila petocjievni top sustava Galling koji ispaljuje naboje CTA kolibra 20 mm. Tvrtka Alliant Techsystems doliila je od General Elettrica podugovaralku panudu za razyoj CTA noboja 20 mm u programu AGT tijekom godine pa i dolje, le je i razvilo lri naboja CTA: projektil HEI (High Explosive Incendiary), projektil PIE (Pyrotechnkally Initiated Explosive) baz upaljala i TP (Training Practice) projektil. lpak, le je iste godine ciieli AGT program vrlo smanjen,,,.., ali iz petacijavnog topo AGT ispaljeno ja vise od 6000 naboja CTA kalibra 20 mm baz ikakvog zastoja. Vaino je do top AGT, iako je petocijayni 6atng, ima manje od poloyice sastaynih dijelova lopo M 61 A 1 Vulcan 20 mm i cak somo tretinu pokretnih. Kako je vet prije vidljivo, projektil ispaljen iz topo sa CTA nobojima ima 2,2 puta vecu kineti&u energiju i u sldadu s tim, mogutnost proboja oklopa. USAF je okonlao AGT program ali napije zavrimi sva ispitivanja konacne izvedlie AGT Yisecijavnog 1opo Gatling. Redlno do je tako konacno dona puna ocjena novom sustayu napajanja strjel;vom CTA. kojim je toko smanjena masa Iopa za 15 kg. U Picatinny Arsenalu, gdje je stoier US Army Resarch and Development Command IARDEC), poceo je godine JMAT (Joint Medium mlibre Automatic cannon Technology) program kojim ARDEC razvija abilelj lopova sa CTA strjaliivom kalibra od 25 mm do 45 mm. U sklopu ciielog log programa tvrtka Lockheed Martin dobila je ugovor za izradbu, unutar letiri godine, Yisecijavnog topo Gatling kalibra 25 mm CIA, koji bi sa mogao uporaliiti u barlienim vozilima, vrtaletima i zrakoplavima kao i u protuzracnom suslayu momarice Phalanx. Top kolibra 25 mm CTA mogao bi, za vrtolete, imati lri cijayi, a za boibene zrulcoplove pet cijayi. Pokusna ispal;wnja godine petocijevnog Lockheed Martin topo kalibra 20 mm CTA pokazala su mogutnosti paljba baz zastoja iznad 6000 naboja CTA pa ja za ocekivati do ta i nalioji 25 mm CTA dati isto tabe rezultate. Tahnicki podatci 'fdeciievni top AGT sustova Galling Kalibar: 20 mm CTA: HEI, Pl~ TP Sroj cijayi: 5 Duiina: 2,35 m Masa: 102 kg Kolilina ~: 6000 projektila/min (najvise) Brzina projektila: 525 m/s Snoga pogona: 17,02 kw m 6000 pr/min Duiina topo: 0,548 m 'fisina Iopa: 0,277 m lzradba: Lockheed Martin Armament Systems, Lakeside Avenue, Burlington, VT projektil kolibro 20mm HE punjenje produieoo pripolo Naboj CTA (cased Telescopic Ammunition) kahbra 20 mm s projektilom HE. Na crtmu se vldl presjek projektila (djelamialo) kao I presjek kutiata naboja Uotava se dugatka pr1pala koja doslfe tak do dna projektila, kako bl se omogucilo lslodobno lzgaranje propelmda {bezdlmnog praha). Zbog vece 1<o11C1ne prope1m11a projektil dobiva vece ulll7anje I brzlna pr1 lzlasku lz cijevt je oko 1500 mis; time Je uz vecu probojnu moc na cilju postlgnut I puno brfl dolazak do cilja Na lljevoj stranl sllke Je naboj HB 20 mm CTA, dok Je na desnoj stranl standanlnl naboj 20x102 mm M 56 A 3 HE-I. U naboju CTA propelant Je tvrdo preianl, dok Je u obitltom naboju propelant u obllku granulala. U CTA naboju Ima mnogo vtte mjesta za propelant, a njegova dodatna prednost Je mnogo lakae rukovanje I bolja uporaba unutar orufja zllog parajelnlh zklova eahure Lakl zrakoplovnl petocljevnl GaUlng top AGT (Advanced Gun Technology) kallbra 20 mm CTA, koj1 Je razvlla kompanlja general Electlc tljekom lste godlne za taj top Alliant Techsystems Je napravto CTA naboja kallbra 20 mm HE-I (High Explosive Incendiary}, PI-E (Pyrotechnlcally Initiated Explosive) I TP (Training Practice). lz 10g topa Je ispaljeno vtte od 6000 naboja bez lkakvog kvara. Projektll HE-I postlgao Je lzlaznu brzlnu od 1525 mis; za usporedbu, danainjl naboj1 kallbra 20 I 30 mm postl2u najv1ie do 1000 mis Ill netto Ylte. Aka Je prajektilu naboja 20 mm M 56 A 3 potrebna sekunda da bl pogodlo cllj dalek 800 m, prajektllu CTA naboja Je potrebno svega 656 ms Napomena HEI-High Explosive Incendiary, PIE-Pyrotechnkally Initiated Explosive, TP-Training Practice m;j HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

61 hladi se dvostruko bolje i u potpunosti je onemoguceno pregrijavanje cijevi do kojeg bi vrlo lako moglo <loci obzirom da se ispaljuje naboj.50 Browning cija kugla, prolazed kroz cijev, dobiva energiju od 17,9 ltj! Ucinak na cilju je zato razlicit: trocijevna strojnica GAU-19/A svake sekunde ispali u cilj 33,3 kugle odnosno 597,7 kj energije, dok sestodievna strojnica GECAL 50 svake sekunde ispali u cilj 66,6 kugli odnosno 1,195 MJ energije, sto je doista vrlo velika energija. Kao primjer navest cu strojnicu piesasrva M 53 kalibra 7,92 x 57 koja u jednoj sekundi ispali iz cijevi najvise 17 kugli i, u skladu s tim, zbog pregrijavanja cijevi moze raditi neprekidno punom brzinom samo osam sekundi. Ako paljba traje samo jednu sekundu strojnica M 53 ce ispaliti 63,3 kj dok ce, rabed cijeli svoj rnogud radni tijek, ispaliti u cilj 506,6 k]. Iza toga slijedi stanka tj. zamjena cijevi ako se cijev u meduvremenu nije tako usijala da je uspjela svinuti se i tako onemoguciti jednostavnu zamjenu cijevi s azbestnom rukavicom. Usporedujud strojnicu GECAL 50 sa strojnicom M 53 mozemo reci da strojnica GECAL 50 u jednoj.sekundi ispali u cilj 18,9 puta vecu energiju ne gledajuci na energiju pojedine kugle kao i da strojnica GECAL 50 radi neprekidno, bez pregrijavanja cijevi. Naime, energija kugle naboja 7,92 x 57 mm je oko 3,7 kj dok je, kako je vec navedeno, energija kugle naboja M 2 AP kalibra.50 Browning 17,9 kj, sto je tocno 4,84 puta veca energija sto se i te kako odrafava na sposobnost probijanja oklopa cilja. Kada je u pitanju iskoristivost naboja tj. probojna moc potrebno je istaknuti da se svakoj strojnici GECAL 50 iii GAU-19/A mogu mijenjati cijevi. Naime, uobkajena duzina cijevi je 0,914 m, bila to trocijevna iii sestodievna strojnica, ali se za najvecu snagu, brzinu i probojnost oklopa cilja postavljaju u strojnicu cijevi duzine 1,295 m. Sve su cijevi iznutra tvrdo kromirane posebnim postupkom radi sprjecavanja habanja nareza cijevi pa se, poslije odredenog broja ispaljenih hitaca (oko hitaca) jednostavno zamijene novima dok se starim cijevima elektro postupkom skine pohabani sloj kroma i ponovno nanese novi, svjezi sloj te je cijev opet nova. Imamo Ii, na primjer, tesku strojnicu GAU-19/A s tri cijevi duzine 0,914 m ukupna je masa strojnice 29,94 kg, a same cijevi mase su 19,02 kg. Zamjenimo Ii cijevi cijevima dufine 1,295 m bit ce sada masa strojnice 33,12 kg pa ce se automatski smanjiti povratni udar oruzja. Masa strojnice povecana je 10,62 posto dok je povratni udar oruzja smanjen na 90,4 posto energije strojnice s cijevima duzine 0,914 m Sa sestcijevnom strojnicom, koja se ugraduje u kompozitnu turelu (strojnica GECAL 50), parametri mase sljedeci su: ugradnjom cijevi duzine 0,914 m masa je strojnice 43,54 kg, a ugradnjom cijevi duzine 1,295 m masa se povecava na 49,9 kg pa ce tako masa strojnice biti povecana za 14,6 posto, a povratni se udar smanjuje na 87,2 posto prvotnog povratnog udara. Smanjenje povratnog udara oruzja vrlo je vazan cimbenik pri postavljanju oruzja na letece platforme poput vrtoleta iii zrakoplova jer se tako uspijeva smanjiti gubitak stabilnosti kao i promjena polozaja letece platforme, sto je neobicno vazno pri otvaranju paljbe i pogadanju cilja. Jasno je da se promjenom polozaia platforme sa strojnicom mijenja i poloza] cilja u ciljniku i time pogodci u cilj. Zato, bez obzira na povecanje.mase oruzja od 10,62 posto do 14,6 posto, zavisno o kojoj strojnici govorimo (GAU-19/A ili GECAL 50) pozeljno je rabiti strojnicu s najduzirn cijevima jer cemo dobiti: a) najmanji povratni trzaj oruzja b) najvecu probojnost, energiju i linearnost!eta kugle c) najmanji pomak u prostoru zrakoplova ili vrtoleta, kojem je uzrok ugradeni oruzani sustav tj. paljba iz tog sustava d) najrornije pogodke u cilj. Treba red da je povratni udar trocijevne teske srro- Trocijevna izvedba strojnice GECAL 50 Teska strojnica GAU-19/A pri djelovanju s oklopnog vozila Hummer, brzina paljbe 1000 kugli/min. Strojnica je postavljena na slobodnopokretni drzac, s lijeve strane je spremnik naboja (750 naboja).50 Browning. Prazne canure izbacuju se desno gore, izvan vozila. lskustvo pri americkol invaziji Grenade pokazalo je slabo djelovanje lake strojnice M 134 Minigun postavljene na marinskim vrtoletima u borbi protiv sovjetskih oklopnih vozila naoruzanlh teskirn strojnicama kalibra 14,5 mm, sto je i bio jedan od razloga pokretanja razvoja strojnice GAU-19/A koja pri brzini paljbe od 2000 kugli/min u sekundi na cilj ispali 33 kugle, sto je sasvim dostatno za unistenje protivnickog oklopnog vozila. Za slabo oklopljene ciljeve rabi se naboj 12,7x99 mm koji izra(luje Raufoss A/S u Norveskoj jnice GAU-19/A ne uzevsi u obzir masu spremnika s nabojima, slobodnokretnog nosaca strojnice i fleksibilne kovinske vodilice naboja oko 1,9 k], pri paljbi od 2000 kugli/min odnosno 33,3 kugle/s. Takav je povratni udar te strojnice s cijevima duana 0,914 m. Sa cijevima duzine 1,295 m povratni je udar osjetno manji, odnosno 1,7 k]. U kompozitnoj tureli sa sestchevnom strojnicom RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

62 GECAL 50 povratni je udar s cijevima duzine 0,914 m oko 2,6 k], ali je zato povratni udar s cijevima duzine 1,295 m oko 2,3 k], sto je smanjenje na 88,5 posto prvotne velicine energije povratnog udara. Opis GECAL SO Osnovni dijelovi teske strojnice GECAL 50 ill GAU- 19/A sljedeci su: a) kuciste strojnice (stator i rotor) b) tri iii sesr cijevi (ugradene u vrh rotora) Veca strojnica na slici je GAU-19/A kalibra.50 Browning, dok je u prednjem planu strojnica GAU-2/A Minigun kalibra 7,62x51 mm. Obije strojnice postavljaju se na vrtolete UH-60A Teska strojnica GECAL 50 (GAU-19/A) poiczena pokraj vojnickih kaciga, radi usporedbe velicine. Cijevi na strojnici su duzine 0,914 m, ali postoje i duze cijevi od 1,295 m. Duze cijevi, u kombinaciji sa strjeljivom Eurometal.050 cal AP-HC iii API 2000 omogucavaju probijanje RHA oklopa do 40 mm debljine iii celicnog HHA (Hardened Homogenous Armor) do 20 mm debljine na daljini oko 500 m. Uporabom strjeljiva Raufoss.050 HEAP u borbi protiv vrtoleta, ornoquceno je njihovo unistavanje do daljine od 1000 m i visine leta od 500 m c) pogonski elektricni motor d) sustav dodatnog vlaka ulancanih naboja (booster assembly) e) uredaj za razlancavanje (ammunition delinker) f) spremnik sa 750 naboja kalibra.50 Browning g) fleksibilnost kovinska vodilica naboja h) rukohvat i slobodnokretni nosac Takav je oruzni sustav mase 144 kg ali s praznim spremnikom naboja. Sa 750 naboja kalibra.50 Browning u spremniku ukupna je masa togoruznog sustava sada 250 kg. Povratni udar takvog oruzanog sustava je oko 0,29 kj, sto je doista vrlo mala vrijednost za izvor takve goleme energije: kugle ispaljene u jednoj sekundi, ukupno 33 kugle, daju pri udaru u cilj 598 kj! Ta se energija dobije pri polozaju izbornika paljbe 2000 kugli/min, a u polozaju izbornika paljbe 1000 kugli/min kugle u cilju daju energiju oko 299 kj. Takav se oruzni sustav ugraduje unutar vrata iii prozora vrtoleta, a ugraden je na vrtolet Sikorsky UH-60 Black Hawk. Pri lebdjenju u mjestu taj vrtolet, pod punim radnim opterecenjem, u jedno] sekundi paljbe ugradene teske strojnice GAU-19/A s tri cijevi zbog povratnog udara oruzja pomakne se unatrag samo 0,0464 m, sto je sitnica. To ne utjece ozbiljno na pogotke u cilj dok je u letu prema naprijed pomak mnogo manji. Pucamo Ii u cilj neprekidnom paljbom duzine cetiri sekunde, sto je vrijeme manje od potrebnog za reagiranje protuzracne obrane, poslati cemo u cilj 2,4 MJ i potpunog ga anihilirati! Naravno, pogodimo Ii ga. Pogonski sustav orufanog sustava GAU-19/A je istosmjerni elektricni kolektorski motor minimalne izlazne snage 2942 W, dok je za sesrocnevnu tesku strojnicu GECAL 50 nuzan elektricni motor.izlazne snage 4413 W za polozai izbornika paljbe 4000 kugli/min. Pri naponu elektricnog motora od 28 V istosmjerne struje izvor energije je iii strujni generator iii akumulator izlaznog napona 28 V i stalne izlazne struje oko 228 A, dok se pri zaletu strojnice potrosak struje popne i do 342 A. Naravno, taj je potrosak vremenski ogranicen na svega 300 ms, jer se u najvise 400 ms postigne puna brzina tj. radna brzina okretaja rotora s cijevima. Teska strojnica GAU- 19/A, zbog manje mase cijelog oruznog sustava koji se vrti (to SU rotor S cijevima i zupcaniclma spojen pogonski sutav dovodenja naboja), zaleti se do pune brzine okretaja 2000 okr/min za manje od 300 ms. Za poloza] izbornika paljbe na 1000 kugli/min potrebno je do 250 ms zaleta. Puno vrijeme zaleta od 400 ms potrebno je teskoj strojnici GECAL 50 sa sest cijevi, a za polozs] izbornika paljbe 4000 kugli/min. Kao sto je poznato, cijevi SU pricvrscene za rotor u kojem su postavljeni zatvarad sa ugradenim udarnim iglama. Zatvaraci se u rotoru krecu linearno tj. naprijednatrag pa je cijeli vremenski tijek rada zatvaraca lijepo objasnjen u ranijem danku, gdje je dan opis rada strojnica i topova sustava Gatling. Rotor pak, sa zatvaradma koji su I HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

63 pomocu posebnih pokretnih klinova spojeni sa utorom unutar cijelog plasta statora, okrece se unutar nepomicnog statora pa se tako perpendikularno kretanje klinova zatvaraca u utoru statora pretvara u linearni pomak zatvaraca naprijed-natrag u osi cijevi. Svaka cijev ima svoj zatvarac pa tako trocijevna strojnica imati samo 3 zatvaraca a sestocnevna strojnica dvostruko veci broj. Naravno, jedini je problem ubacivanje naboja u cijev ispred zatvaraca, sro mora biti apsolutno sinkrono s okretanjem rotora jer ce inace dod do drobljenja naboja i eventualne eksplozije i unistenja strojnice. Izbacivanje praznih ispaljenih cahura iii pak pokvarenih neispaljenih naboja vrlo je jednostavno pa se pomocu pogodno postavljene odbojne poluge, cahura iii naboj izbacuju izvan kucista oruzja rotacijskom brzinom rotora, zapravo obodnom brzinom okretanja rotora. Tako ce cahure iii naboji biti izbacivani najmanjom brzinom ako je izbornik paljbe teske strojnice GAU-19/A u polozaju 1000 kugli/min dok ce najvecu brzinu imati oni izbaceni iz teske strojnice GECAL 50 pri polozaju izbornika paljbe 4000 kugli/min. Pogonski motor pomocu zupcanika okrece rotor i s njima povezane uredaje. Broj cijevi ugradenih u rotor smanjuje toplinsko opterecenie pojedine cijevi kao i broj ispaljenih kulgi kroz cijev. Primjerice, trocijevna strojnica GAU-19/A za paljbu od 2000 kugli/min ispali u jednoj sekundi iz jedne cijevi 11,11 kugli, a sestociievna strojnica GECAL 50 iz jedne cijevi 5,55 kugli u sekundi. U skladu s tim, hladen]e cijevi teske strojnice dvostruko je uspjesnije sa 6 cijevi, i s vecom brzinom okretanja rotora odnosno vecom brzinom paljbe. Treba znati da, iako je izbornik paljbe u polozaju recimo 2000 kugli/min, broj kugli ispaljenih iz svih cijevi stro- Kovinski plast lnertna smjesa Probojna jezgra iz wolframovog karbida Kovinski nosac jezgre Crtez djelomicnoq presjeka naboja.50 AP-H.C (Armour Piercing Hard Core) nizozemskog Eurometala; naboj se u pobollsanorn obliku (sada kao.50 API Armour Piercing Incendiary) izracluje u istoj tvornici. Kugla noze probiti RHA plocu debljine 8,5 mm na 1500 m udaljenosti, 10 mm (udarni kut 45 stupnjeva) na 800 m, 21,2 mm na 300 m. Masa kugle je 44 g, brzina 920 m/s (na 25 m od usta cijevi), energija udara pri udaru u cilj 18,621 kj. Za noviji naboj.50 API dane su mnogo bolje rnoqucnosti proboja cilja (40 mm debela RHA ptoca na udaljenosti od 300 m) A) Naboj M 33 Ball 1 - kovinski plast kugle; 2 - olovno/antimonska slitina; 3 - celicna probojna jezgra; 4 - bezdimni prah, dvo- iii trobazni; 5 - cahura; 6 - pripala B) Naboj M 8 API 1 - kovinski plast kugle; 2 - zapaljiva smjesa; 3 - celicna probojna jezgra; 4 - bezdimni prah, dvo- iii trobazni; 5 - cahura: 6 - pripala C) Naboj M 20 API-T 1 - kovinski plast kugle; 2 - zapaljiva smjesa; 3 - celicna probojna jezgra; 4 - svietleca smjesa; 5 - bezdimni prah, dvo- iii trobazni; 6 - cahura; 7 - pripala D) Naboj M 17 Tracer 1 - kovinski plast kugle; 2 - olovno/antimonska slitina; 3 - svietleca smjesa; 4 - bezdimni prah, dvo- iii trobazni; 5 - canura; 6 - pripala RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

64 jnice nije onaj koji bi morao doista biti. Naime, pri toj brzini okretanja rotora broj bi kugli ispaljenih u jednoj sekundi morao biti 33,33 kugle, ali to u prvoj pocetnoj sekundi rada strojnice nije tako. Zbog zaleta koji je u razmatranom slucaiu sa strojnicom GAU 19/A 300 ms, strojnica ce u prvoj sekundi rada ispaliti svega oko 28 kugli dok ce vec sliedece sekunde, kada se ustali okretanje rotora, normalno ispaliti 33,33 kugle. Oruzani sustav GAU-19/A s 3 cijevi, sa spremnikom u kojem je 750 ulancanih naboja kalibra.so Browing i postavljen na slobodnokretni drzac ima jos i jednu posebnu pogodnost. U izborniku paljbe postoji i polota] "controlled burst" koji pritiskom na otponac paljbe, ispaljuje 10 kugli u vremenskom trajanju od svega 300 ms! To je maze rucno pokrenuti ako je dostupno oruzje tj. ako je oruzni sustav postavljen na zemaljsko kopneno vozilo. Za elektricni impuls potreban je nekakav akumulator, koji ne treba biti bas velike snage jer impuls bi morao biti duzine naivise 10 do 30 ms. Smjer okretanja rotora je smjer okretanja kazaljke sata gledamo Ii od cilja prema strojnici. Uporabom uredaja za razlancavanje teska strojnica GECAL 50 iii GAU-19/A maze se uspjesno opskrbljivati ulancanim sttjeljivom M 9. Dakako, maze se bez uredaja za razlancavanje napajati slobodnim nabojima, ali je ipak nuzna vodilica naboja od spremnika do oruzja kao i dodatni vlak svakog naboja pri izlazu iz spremnika i pri ulazu u stator oruzja.. Gatling strojnice i topovi, ukljucujuci i GECAL 50, tradicionalno su naoruianje borbenih vrtoleta AH~ 1 Cobra omoguceno tako da se rotor najprije zaleti do pune brzine okretaja.(to traje samo 300 ms) a zatim sustav dovodenja naboja, u kojem je i razlandvac, ubaci u rotor samo deset naboja i zatim se odmah iskopca. To znad da ce, pritiskom na otponac paljbe, deset kugli biti ispaljeno tek poslije 300 ms pa to treba uracunati u djelovanje takvog rafala na cilj. Rotor se maze pokretati, osim vec spomenutog elektricnog, takoder i hidraulicnim kao i pneumatskim pogonskim sustavom ali i plinom is pale cijevi. Posebnim je sustavom omoguceno da se pomocu plina ispale, koji iz svake cijevi izlazi gotovo 1,34 puta vecorn brzinom od brzine kretanja kugle, okrece rotor. Medutim, rotor se mora najprije nekako pokrenuti da bi se ubacilo naboje u sustav zatvaraca i da bi bio ispaljen bar jedan naboj. Tek poslije tog ispaljenog naboja pocet ce djelovanje plina ispale na sustav pokretanja rotora i ne ce biti vise nuzan vanjski izvor pogona. Taj je vanjski izvor pogona obkno elekticni impuls koji se pretvori u mehanidd iii se rotor Iskopcanjem pogona rotora tj. prestankom pritiska na otponac paljbe rotor se prestaje okretati, a neispaljeni naboji koji su ostali u rotoru iii se ispaljuju iii se vracafu u dovod strjeljiva tj. natrag iz rotora. U prvom se slucaju odmah iskopca dovodenje ulancanih naboja, dok se u drugom slucaju rotor zaustavlja, okrece obratnim smjerom i vraca zaostale neispaljene naboje natrag pred ulaz naboja u stator. Naravno, samo ako je napajanje slobodnim, neulancanim, sttjeljivom. Nuzno je napomenuti da je najveca disperzija kugli tj. odstupanje od ciljnicke crte oko 3 mrad. Na letjelici VfOL V-22 Osprey (orao) u verziji za Marinski korpus postavljena je teska strojnica GAU-19 s tri cijevi unutar kompozitne turele. Spremnik, koji je izvan turele u tijelu letjelice, sadrf 1150 naboja.50 Browing spojenih u linearni neulancani napojni sustav (Linear Llnkless Feed System) koji ne izbacuje ispaljene cahure izvan letjelice vec ih vraca u spremnik. Brzina paljbe tog l'ij HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

65 oruzanog sustava je 2000 kugli/min, masa mu je 142 kg bez spremnika i povratni mu je udar oko 0,403 kj, a brzina pomaka oruzanog sustava je 0,413 mis. Godine obznanjeno je da je arnericka vojska odobrila uporabu oruznog sustava GAU-19IA postavljenog na slobodnokretni drzac, sa cijevi i izbornikom paljbe za 1000 kugli/min i 2000 kuglilmin, za ugradnju u vrtolet Sikorsky UH-60 Black Hawk, kao i na oklopno vozilo Hummer Land Vehicle. Spremnik tog oruzanog sustava sadrzl 750 naboja, koji su ulancani, Strieliivo Strjeljivo, koje rabi ta teska strojnica kalibra je.50 Browing iii 12,7 x 99 mm, a prvi je put izradeno u SAD u tvornici Winchester godine. Izradeno je za tesku strojnicu americkog izumitelja Johna Mosesa Browinga, koja je u tadasnjoj americkoj vojsci prihvacena pod nomenklaturom USMG Cal.SOM Poznato je da je to sttjeljivo, danas u uporabi za borbu protiv zrakoplova, vrtoleta, brodova, oklopnih vozila i piesastva, izradeno zahtjevom americkog generala Pershinga. Naravno da se sttjeljivo od daleke godine pa do danas ponesto i promijenilo u svojim performansama, ali je uglavnom, ostalo isto. Naime, sve kugle ispaljene iz bilo koje vrste naboja moraju na 600 m udaljenosti imati lste balisticke osobine tj. moraju prod istom tockorn. Tako je osigurana stalnost postave ciljnika na oruznirn sustavima kalibra.50 Browing bez obzira na promjenu vrste naboja. Tako se u ulancam sustav strjeljiva M 9 mogu izmjenice postavljati razorni i probojni naboji iii pak zapaljivi i probojni naboji itd. Zbog toga su sve tvornice sttjeljiva.50 Browing obvezne izradivati naboje po gore navedenoj balistickoj specifikaciji. Ova je prikaz naboja koji su danas u uporabi unutar snaga NATO-a iii i kod ostalih koristnika, a kalibra su.50 Browing iii 12,7 x 99 mm. SAD: - M 2 AP (Armour Piercing), kugla mase 45,88 g i brzine 883,92 mis, energije 17,93 k]; - M 8 API (Amour Piercing Incendiary), kugla mase 42,06 g i brzine 887 mis, energije 16,56 kj, probija 6,4 mm debeli RHA na 25 m udaljenosti; - M 17 Tracer, kugla mase 41,7 g i brzine 871, 7 mis, energije vidljivo do 1600 m; - M 20 APIT (Armour Piercing Incendiary Tank), kugla mase 39,7 g i brzine 887 mis, energije 15,6 kj; - M 33 Ball, kugla mase 42,9 g i brzine 887 mis, energije 16,9 k]. Velika Britanija: - Mark 3 Z Ball, kugla mase 46,01 g i brzine 822, 96 mis, energije 15,6 kj; - G Mark 6 Z Tracer, kugla mase 44,39 g i brzine 822,96 mis, energije 15 kj; - Mark 1 Z API, kugla mase 42,77 g i brzine 868,68 mis, energije 16,1 kj; - L 11 A 2 MG Observing, kugla mase 40,56 g i brzine 903,73 mis, energije 16,6 k]. Belgija: - APEI 169, kugla mase 43 g i brzine 890 mis, energije 17 kj, HEI punjenje. Francuska: - PPI Sodete Francaise de Munitions, kugla mase 47,82 g i brzine 890 mis, energije 18,9 kj, probija 13 mm debeli RHA na 1200 m udaljenosti, 25 mm debeli RHA na 300 m udaljenosti, 48,9 mm debeli RHA na 25 m udaljenosti. Nizozemska: -.50 AP-HC (Armour Piercing-Hard Core), kugla mase 44 g i brzine 919,9 mis, energije 18,6 kj, probija 8,5 mm debeli RHA na 1500 m udaljenosti, 21,2 mm debeli RHA na 300 m udaljenosti, 41 mm debeli RHA na 25 m udaljenosti; -.50 API 2000, perfomance slicne naboju.50 AP-HC ali osjetno bolje; -.50 AP-HCI, iste performance kao naboj.50 AP-HC s dodatkom zapaljivosti. Sva tri naboja izraduje tvornica Eurometaal u Zaandamu, prije znana kao Artillerie Inrichtingen. Norveska. - MP NM 140, kugla mase 43,5 g i brzine 887 mis, energije 17,1 kj; - MP-T NM 160 (Multipurpose-Tank), kugla mase 44,5 g i brzine 882 mis, energije 17,3 k]. Oba naboja izraduje tvornica Raufoss NS, imaju HEI punjenje i mogu na 1000 m udaljenosti probiti oklop ruskih oklopnih vozila da bi zatim eksplodirale u unutrasnjosti vozila izbacujuci velikom brzinom preko 20 celicnih fragmenata kosuljice kugle. Posebno SU pogodni za unistavanje vrtoleta. B2l RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

66 lzvanobalna ophodna plovila (OPVJ Uvoc!enje instituta gospodarskog pojasa u medunarodno pravo mora dalo je obalnim drzavarna mogucnosti prosirenia ovlasti nad morem, sto trazi odgovarajud nadzor pri kojem je povrsinski brod nezamjenjiv ml HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

67 Boris SVEL razdoblju nakon II. svjetskog rata drfave svijeta sirile su svoju vlast na more, cime je zapravo prastara tendencija teritorijalnog sirenja drzavne vlasti dobila nov smjer i oblike. Temeljni nadn tog sirenja bila je uspostava raznih pravnih rezima na moru, koji su obalnim drzavama davali - i daju - ovlasti nad morskom povrsinorn, stupcem vode, dnom, morskim podzemljem, kao i zracnim prostorom iznad mora. Uspostava raznih ovlasti povlaci za sobom i obvezu nadzora raznih pojaseva na moru, Sto SU drzave rijesile na razne nacine - kako ustrojem snaga koje nadziru te pojaseve (ratne mornarice, obalne straze i druge drzavne organizacije), tako i primjenom razlicitih tehnickih sredstava. Neizostavni nadn nadzora jos uvijek je brad u sluzbi obalne drzave, cija nazocnost nedvosmisleno upucuie na presezanje nad morem. Kako je danas jedan od najvaznijih nadna ostvarenja vlasti obalne drzave nad morem uspostava gospodarskog pojasa, radi njegovog nadzora nastaje nova vrsta ratnog iii javnog broda - izvanobalno ophodno plovilo (Offshore Patrol Vessel, OPV). Prije nego sto prijedemo na razmatranje OPV-ova, ne bi bilo zgorega osvrnuti se na pravne rezime na moru - razlicitog podrijetla, oni su danas kodificirani u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (United Nations Convention on the Law of the Sea, UNCLOS, Montego Bay, 1982., stupila na snagu 16. studenog 1994.), cije odredbe preuzima i hrvatski Pomorski zakonik. Pravni reiimi na moru jeca, cesto je navodeno nacelo dometa obalnog topa kao mjerilo efektivnosti vlasti obalne drzave nad morem, no cini se kako ono nije bilo utemeljeno na zbiljskim balistickim mogucnostirna topnistva u doba kada se pojavljuje. To je nacelo svejedno prezivielo do 20. stolieca, a Konvencijom o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu (Zeneva, 1958.) utvrdena su pravila kojima teritorijalno more zajedno s vanjskim pojasom (v. dalje u tekstu) maze biti siroko tri do dvanaest nautickih milja, mjereno od polaznih crta (normalna polazna crta je crta niske vode uz obale, a ravna polazna crta rnoze se povud izrnedu najizbocenijih tocaka kopna iii otoka), dok Konvencija UN o pravu mora daje obalnim drzavama ovlasti proglasiti teritorijalno more sirine do 12 Nm. Nad teritorijalnim morem obalna drzava ima punu suverenost, ono je dakle sastavni dio drzavnog teritorija i njegova njan skraceno kao gospodarski pojas, razvio se iz zahtjeva niza drzava za posebnim pravima nad dijelovima mora, koji su jednostrano proglasavani ribolovnim zonama, u kojima obalna drzava ureduje ribolov i zastin; bioloskih bogatstava mora, o cemu cesto ovise nacionalna gospodarstva. Ribolovne zone su usle u medunarodno obicaino pravo, a zatim su evoluirale u gospodarski pojas, uveden Konvencijom UN o pravu mora. Gospodarski pojas se proteze do 200 Nm od polaznih crta, apsorbira vanjski pojas, ali se u njega ne ubraja teritorijalno more, pa je sirok do 188 Nm - u slucaju drzava koje leze sucelice iii slicno, bit ce naravno uzi, Obalna drzava ima u njemu suverena prava istrazivania i iskoristavanja, ocuvanja i gospodarenja zivim i nezivim prirodnim bogatstvima u moru, na dnu i morskom podzemlju, kao i jurisdikciju nad umjetnim otocima, uredajima i napravama, znanstvenim istrazivanji- Tradicionalni pravni rezimi na moru su unutarnje morske vode i teritorijalno more, a J novijeg podrijetla su vanjski pojas, gospodars- 1 ki pojas i epikontinentski pojas. Unutarnje morske vode vuku podrijetlo iz daleke proslosti, kada su se luke, omanji zaljevi i uvale, usca rijeka i tome slicno drzal! integralnim dijelom teritorija obalne drzave. Danas se unutarnje morske vode definiraju kao dijelovi mora izmedu obale i polaznib crta, a oblik i sirinu unutarnjih morskih voda odreduje obalna drfava, redovito na temelju konfiguracije obale, pa one - jedine medu pravnim rezimirna na moru - nemaju oblik pojasa. Podrijetlo instituta teritorijalnog mora takoder seze daleko u proslost, proizlazeci iz teznje obalnih drzava podvrgnuti dio mora uz obale svojoj vlasti. U povijesti, jos od 17. stol- 0 vanjska granica je ujedno i drzavna granica, no brodovi svih zastava imaju pravo tzv. neskodliivog prolaska kroz njega. Institut vanjskog pojasa novijeg je datuma, a svoj konacni oblik dobio je Konvencijom UN o pravu mora. Radi se o pojasu sirine do 12 nautickih milja mjereno od vanjskog ruba teritorijalnog mora, koji obalna drzava moze nadzirati radi provodenja svojih carinskih, fiskalnih, zdravstvenih te imigracijskih propisa i zakona. Iskljucivi gospodarski pojas (Exclusive economic zone, EEZ), najcesce spomi- Pravni rezlrnl na moru ma mora, zastitorn i ocuvaniern morskog okolisa te druga prava i duznosti, Gospodarski pojas je danas mozda najvazni]! medunarodnopravni rezim na moru. Napokon, spomenimo epikontinentski (epikontinentalni) pojas koji nastaje Konvencijom o epikontinentskom pojasu (Zeneva, 1958.), a koji se proteze na morsko dno i podzemlje, takoder do 200 Nm od polaznih crta, iii vise u posebnim slucajevima. Taj rezim je danas izgubio na vaznosti, premda se tijekom pedesetih i sezdesenh godina puno ocekivalo od eksploatacije morskog dna. RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

68 Motrenje gospodarskog pojasa na moru mote se uz brodove obavljati i raznim drugim naelnlma, a medu njima su i obalni radari poput Thomson-CSF TRS 3405 Istaknimo jos kako obalna drzava mora izrijekom proglasiti gospodarski pojas, sto pak ne treba udniti glede epikontinentskog pojasa. Prostori koji nisu obuhvaceni teritorijalnim morem, odnosno gospodarskirn pojasom spadaju u otvoreno more, gdje ni jedna drzava nema iskljucivu vlast. Ono i morsko podzemlje otvorenog mora mogu medutim biti u rezimu epikontinentskog pojasa iii pak u pravnom rezimu Zone, koja je opce dobro covjecanstva i prema Konvenciji UN o pravu mora podlijeze posebnim pravilima iskoristavanja, Tehnicka pitanja nadzora mora Sirenjem vlasti drzava na more postavlja se pitanje djelotvornog nadzora morskih prostranstava nad kojima obalna drzava preseze. Nacelno, motrenje raznih pojaseva na moru ostvaruje se elektronickim sredstvima smiestenim na kopnu, letjelicama sa i bez posade te raznim plovilima, iako svaki od nabrojenih nadna ima odredene prednosti i nedostatke. Stacionarni sustavi motrenja na kopnu omogucuju vrlo djelotvorno nadgledanje, no imaju ograniceni domet (Hrvatski vojnik, br. 7 i 8, sijecanj i veliaca 1996.). Zrakoplovi su vrlo djelotvoran nadn, no temeljna zamisao moze biti promasena rabi Ii se neodgovarajuci zrakoplov - uporaba sofisticirane platforme specijalizirane za druge uloge cesto znad njezino prekomjerno trosenie, uz rizik neraspolozivosti onda kada je doista potrebna, sto mozemo j ilustrirati uporabom ophodnih protupod- j mornickih zrakoplova BAe Nimrod britanskih Kraljevskih zracnih snaga (Royal Air Force, RAF) za nadzor gospodarskog pojasa. Istodobno, letjelica s nedostatnom opremom jednostavno ne ce biti djelotvorna. Upravo stoga je trziste ophodnih zrakoplova koji su opremom te izdrzljivoscu prilagodeni za nadzor gospodarskog pojasa sada u primjetnoj ekspanziji. Vrtoleti, premda djelotvorni, uglavnom pate od ogranicenog doleta, a k tome je skupa njihova eksploatacija, pa se vednorn rabe za razne intervencije, poput zadaca pretrazivanja i spasavanja (Search and Rescue, SAR) iii presretanja. Sto je receno za letjelice, vrijedi i za povrsinske brodove, pri cemu su tradicionalne pomorske sile na zadace nadzora mora upucivale brodove projektirane i namijenjenjene za specijalizirane borbene uloge. Nema dvojbe kako sofisticirana fregata moze vrlo djelotvorno izvoditi zadace nadzora i ophod- nje morem, no opet se radi o trosenju skupih kapaciteta koji bi svoju punu primjenu mogao naci drugdje. Istodobno, postave Ii se politkkom odlukom pravila postupanja koja fregati ne dopustaiu primjenu njezinih punih mogucnosti, ona se cak moze nad u nepogodnom polozaju u odnosu na suprotstavljenu stranu. Zorni.primjer ponovno nalazimo u Britanaca tijekom tzv. Bakalarskog rata 1976., krizi nastaloj zbog prijepora s lslandom glede prava ribarenja u Sjevernom moru, kada je Kraljevska mornarica na zadace zastite ribarske flote upucivala fregate razreda Leander. Zapovjednici brodova islandske obalne straze iskoristili bi medutim prednosti konstrukcije svojih brodova, pojacanih za navigaciju kroz more koje se Jedi, pa su u vise navrata udarali pramcem britanske brodove. Britanske fregate - razmjerno lagane konstrukcije - zadobile bi ozbiljna ostecenja trupa, pa su morale napustiti popriste i provesti po nekoliko mjeseci u remontu. S druge strane nalazimo mlade mornarice zemalja u razvoju s vrlo ogranicenim resursima, koje cesto nastoje izgraditi uravnotezenu pomorsku silu sastavljenu od brzih napadajnih plovila (Fast Attack Craft, FAC) te OPV-ova, no mnoge od njih pate od manjka novca. Stoga se za ophodnje cesto rabe FACovi, no ograniceni doplov te izdrzljivost takvih plovila predstavlja ozbiljno ogranicenje u djelovanju, pri cemu bi posada mogla biti iscrpljena upravo onda kada treba izvesti kakvu zadacu Kako istodobno cesto ne raspolazu novcem za namjenski gradeni OPV, a dornace pomorske ambicije i primamljive ponude vedh stranih mornarica vode nabavi njima suvisnih (uglavnom i otpisanih) razaraca i fregata, tipicna mornaricf'treceg svijeta" imat ce u posjedu nekoliko, starih velikih plovila i upudvat ce ih na zadace ophodnje. U svakom slucaju to nije ekonomicno rjesenje: dotrajali Airtech CN-235 MP Persuader primjer je zrakoplova specijaliziranog za ophodnju gospodarskim pojasom HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

69 trupovi i oprema zahtijevat ce cesti odlazak u dok, a zastarielt pogonski sustavi - pocesto parne turbine - trosit ce puno goriva i maziva, zahtijevajuci i skolovanie osoblja koje svoja strucna znanja ne ce mod primijeniti na sustavima novog narastaia. Naoruzanje ce cesto biti predimenzionirano za zadace ophodnje, a dtav niz ugradene opreme, kao sto su kornplicirani sonarni i PZ sustavi, bit ce suvisan, prernda ce ostaviti mogucnosr uporabe broda kao "prave" borbene jedinice. Uz nabrojeno, treba uzeti u obzir i razne sofisticiranije nadne koji za sada nisu nasli slru primjenu u nadzoru gospodarskog pojasa: elektronicke sustave na ili ispod morske povrsine, satelite, bespilotne letjelice, aerostate, zracne brodove meke konstrukcije (tzv. blimpove), pa cak i podmornice. Potonji slucaj - iznimno rijedak - mozemo ilustrirati primjenom kanadske Dieselelektricne podmornice HMCS Ojibwa tiiekom operacije Ambuscade u proliece Zadaca podmornice, s ukrcanim civilnim casnikom Ministarstva ribarenja i oceana (Department of Fisheries and Oceans, DFO), cijelu zamisao treba dalje razraditi, sro bi moglo dovesti cak do ponovnog naorufavanja podmornica topovima, uz primjenu taktike iz sredine I., odnosno s pocetka II. svjetskog rata! Dodajmo kako je za punu djelotvornost nadzora mora potreban i "krovni" elektronicki sustav sa zadacama prikupljanja, obradbe, rasdarnbe te prikaza i prijenosa podataka, koji ornogucava zapovijedanje snagama na moru, koordinirajuci razna sredstva namijenjena nadzoru mora, a i upravljanju borbenim djelovanjima (Hrvatski vojnik br. 19 i 20, sijecan] i veljaca 1997.). Moguci ustroj snaga za nadzor mora Uz niz tehnickih pitanja koja se otvaraju pri nadzoru mora, nista manje ozbiljna nisu pitanja koja dodiruju ustroj snaga koje nadziru more. Prividno najjednostavnije rjesenje, k tome vrlo uobicajeno, je prepustanje nadzora mora oruzanim snagama, tj. mornarici uz potporu letjelica, mornarkkih iii onih iz sastava jenom za izgradnju pomorske sile. U razdobljima gospodarske stagnacije iii cak nazadovanja, odnosno opcenito restriktivne gospodarske politike drzave, oruzane snage su rnedu prvima koje pogada stednja proracunskih sredstava. Mornaricu to pogada, medu ostalim, u obliku smanjenja i/ili otkazivanja programa izgradnje plovila, odnosno smanjivanja djelatnosti flote. U prvom slucaju pomorska sila ce se lakse odred skromnog ophodnog plovila nego sofisticirane borbene jedinice, a u drugom ce brodovi jednostavno rnanje ploviti, sto zadacu nadzora cini ponesto bespredmetnom. U praksi se stoga pitanje nadzora mora cesto povjerava drugim drzavnim sluzbama: obalnim strazama, agencijama za zastitu mora, sluzbarna zastite ribarenja, pogranicnim strazama, financijskim policijama, ili pak jednostavno pomorskim policijama, cime po svemu suded nismo iscrpili sve ustrojbene oblike snaga za nadzor mora. Prednosti takvog pristupa leze u rasteredvan]u mornarice od rutinskih mirnodopskih zadaca nadzora i ophodnje, u slobodnijoj izgradnji potrebnih strucnih znanja, a ophodne snage koje nisu u sastavu Tijekom Bakalarskog rata u britansku fregatu HMS Diomede (na slici) udario je pramcem brod islandske obalne straze Baldur bila je u podvodnoj voznji otkrivati i pratiti americke ribarice koje su zalazile u kanadski gospodarski pojas i harale nalazista. Tvrdi se kako je operacija bila vrlo uspiesna, no ostale su nedoumice: kako bi podmornica presrela ribarski brod zatecen u nezakonitoj djelatnosti? HMCS Ojibwa je samo radiovezom upozoravala americke ribare, sto se doduse pokazalo dostatnim, a njezin zapovjednik bio je ovlasten pozvati ophodnu letjelicu spomenutog ministarstva, iii preko DFO-a izvijestiti americku obalnu strazu, odnosno izroniti i sam presresti prekrsitelje. Potonje je medutim izazivalo zabrinutost zbog ranjivosti podmornice, ukoliko bi se zapovjednik ribarice odludo na udar pramcem. Dodajmo kako se elektronicka rnotrilacka i navigacijska oprema te optoelektronicka oprema Ojibwe nisu pokazali posebno pouzdanima, kao i manjak ukrcane presretacke brodice, pa mozerno zakljuciti kako zracnih snaga. Nije tesko uodti prednosti takvog pristupa: mornarica je grana oruzanih snaga kojoj je more prirodno okruzenje, pa ce redovito raspolagati i osobljem, i strucnim znanjima, i infrastrukturom, i tehnickirn sredstvima - ponajprije brodovima, ali i letjelicama - potrebnim za povjerenu joj zadacu Rotacija osoblja, ponajprije casnika, izmedu borbenih i ophodnih plovila, obalnih i pomorskih sklopnih mjesta, kao i strucno usavrsavanje izravno pridonose integraciji pomorskih nadzornih snaga u svekoliki sustav nacionalne sigurnosti. Nedostatci opisanog pristupa su cesto prikriveni; ponajprije se postavlja pitanje nauka (doktrine) pomorske sile: treba Ii ogranicene resurse osoblja i tvoriva trositi (dapace, rasipati!) na mirnodopske zadace nadzora, iii se pak mornarica treba usredotodti na moguce ratne zadace. Drugo pitanje je nerazdvojno povezano s prvim, a radi se o novcu dodijel- oruzanih snaga mogu biti politicki prihvatljivije, kako u dotirno] zemlji, tako i u rnedunarodnom okruzju. Primjerice, mogucnosti organizacije poput americke Obalne straze (US Coast Guard) u "pokazivanju zastave" u lukama zemalja koje nisu tradicionalni americki saveznici ogledale su se upucivanjern kutera USCG Gallatin u Baltik iii kutera USCG Dallas u Sredozemlje t9ekom S druge strane uocavaju se pak nedostatci takvog pristupa: opasnost ponajprije lezi u podvajanju napora, jer se zgodimice nailazi na primjere gdje se ophodnim zadacama bave po tri iii cak vise sluzbi, sto vodi nepozeljnom preklapanju dielokruga", kao i rasipanju novca poreznih obveznika. Razne sluzbe - pripadajuci razlicitim ministarstvima, drzavnim upravama iii ravnateljstvima - nadalje cesto tendiraju suparnistvu, logisticka potpora postaje zamrsenijom, a otezava se i koordinacija, a RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

70 Mnoge zemlje u razvoju rabe brza napadajna plovila za ophodnje, poput Gvineje-Bissao koja je rabila plovila Projekta 206 razreda Shershen bez torpednih cijevi kamoli integracija snaga za nadzor mora. Daljnje potanko razmatranje pitanja ustroja i djelokruga snaga za nadzor mora preslo bi okvire ovog napisa - u praksi se pojavljuju razlidta rjesenja, pa stoga samo dodajmo kako je za njegovo rjesavanje potrebno uspostaviti odgovarajuci nauk nacionalne sigurnosti, i dalje ga razraditi u konkretnim smjerovima, za sto su pak mjerodavna najvisa drzavna tijela. Znacajke OPV-ova cemu se zapravo radi o omanjem OPV-u. Spomenimo jos kako OPV, pravno gledano, moze biti ratni brod, ukoliko pripada ratnoj mornarici, odnosno javni brad, pripada Ii kojoj drugoj drzavno] organizaciii". U svrhu ovog napisa, OPV je dakle ratni iii javni brad namijenjen ophodnji otvorenim morem, ponajprije gospodarskim pojasorn, a kao donju granicu velicine autor je uzeo 300 tona pune istisnine. Kako je definicija OPV-a ponajprije funkcionalna, ta je vrsta broda odredena zahtjevima koji se postavljaju preda nj, tj. ne nalazimo neke tradicionalne zasade koje bi ga odredivale. Premda je namijenjen razmjerno dugim ophodnjama na otvorenom moru, od takvog broda se ne ocekuje suprotstavljanje istodobnim visestrukirn prijetnjama s povrsine, iz zraka, odnosno ispod povrsine mora. Redovito bi se radilo o razmjerno velikom brodu, pune istisnine preko 2000 tona, duljine 70 do 80 metara, s obilnom marginom pricuvne istisnine i stabiliteta radi dodatnog naorufavanja i opremanja u slucaju rata. Zahtjev za dobrim pomorstvenim svojstvima Izvanobalno ophodno plovilo - OPV - mogli bismo u svrhu ovog napisa definirati kao brad namjenski graden za ophodnje otvorenim morem. Izraz "OPV" javlja se pocetkom devedesetih godina, a za sada ne postoji jedinstvena opceprihvacena definicija OPV-a, ni u NATO savezu, ni u nacionalnirn klasifikacijama. Kako je OPV ponajprije namijenjen ophodnjama, to ga razgranicava od fre- Tijekom kanadska podmornica HMCS Ojibwa djelovala je na zadacama zastite ribarenja HRVATSKI VOJNIK RUJAN, Meksicka ratna mornarica kao OPV-ove rabi biv~e ameneke minolovce razreda Admirable iz razdoblja II. svjetskog rata; General Felipe Xicotencatl je osuvremenjen dogradnjom letne palube za vrtolet Bo 105C gata i korveta, Cije SU zadace U prvom redu borba protiv ciljeva na iii ispod povrsine iii pak u zraku. Ophodnja otvorenim morem znad pak kako su iz definicije OPV iskljucena plovila namijenjena ophodnji u teritorijalnom moru obalne drzave, odnosno zastiti drzavnih granica na moru, tj. podruqe u kojem djeluje OPV jest gospodarski pojas, odnosno ( danas rjede) ribolovna zona obalne drzave, Neke nejasnoce pojavljuju se pri uporabi izraza Offshore Patrol Craft (OPC), pri cesto vodi postavljanju aktivnih stabilizatora Viii ljuljnih kobilica, kao i visokim bokovima trupa, dok se naoruzanie postavlja razmjerno visoko na brodu. Modularna izvedba broda posebno je privlacna u slucaiu OPV-a, kako bi se olaksale i ubrzale njegove preinake u skladu s ophodnim, borbenim iii hidrografskim zadacama, odnosno zadacama suzbijanja zagadenja, gasenja pozara iii drugim mogudrn zadacama. Konstrukcija broda te izbor opreme medutim samo dielomicno podlijezu vojnim, a pretezito trgovaddm standardima, kako bi se ustedielo pri gradnji, uz cesto svjesno zrtvovanje borbene otpornosti broda (BOB). Obieno izostaje i danas vrlo pomodan zahtjev za smanjenjem radarskog, elektromagnetskog, IC te zvucnog potpisa broda (stealth), sto zbog

71 ekonomicnosti, sto zbog toga sto OPV treba biti "vidljiv". Njegova je naime zadaca zorno demonstrirati rnogucem uljezu kako obalna drzava nadzire morski pojas, te ga odvratiti iii sprijeciti u nezakonitom iskoristavanju tog na zadace zastite mora, poput brzih obalnih ophodnih brodova i brodica. Gotovo sam po sebi razumljiv je i zahtjev za dostatnim doplovom i autonomijom, sto opet trazi razmjerno velike tankove za gorivo i vodu, skla- Prava ribarenja i njihova zastita i danas mogu biti predmetom spora kao u slucalu Spanjolske i Kanade iz godine dijela mora. Spomenimo kako zahtjevi raznih korisnika mogu u velikoj mjeri utjecati na konstrukciju OPV-a, poput poiacania trupa radi plovidbe morem koje se Jedi, odnosno posve izmijeniti fizionomiju broda, ukoliko se primjerice ipak trazi stealth plovilo. Izbor pogona za OPV odreden je u prvom redu premazahtjevima ekonomicnosti, kako glede utroska goriva i maziva, _tako i glede potrebnog osoblja stroja. Redoviti izbor je stoga Dieselov pogon, dostatan za brzine izmedu 20 i 25 cvorova, sto ornogucuje presretanje gotovo svakog ribarskog iii sumnjivog trgovackog broda u dijelu mora koje je OPV-u dodijeljeno za ophodnju. Presretanje brzih krijurncarskih i slicnih brodova i brodica riesava se pak vrtoletom iii brzom pomocnom brodicom ukrcanom na OPV, odnosno suradnjom s drugim snagama rasporedenim Plovila organizacija poput obalne straze ponekad su pogodnija za "pokazivanje zastave" od ratnih brodova, poput kutera arnericke Obalne straze USCGS Gallatin koji je tijekom boravio u Gdanjsku disne prostore, hladnjake itd. Dodajmo kako se radi preciznog pozicioniranja broda, pomod pri manevriranju u lukama, odnosno za sluca] nuzde na OPV-ove nerijetko ugraduju pramcani i pornocni propulzori. Visok stupanj automatizacije brodskih sustava omogucuje razmjerno malu posadu, kojoj se moze pruziti visoka razina udobnosti - prostrani saloni i blagovaonice, smjestanje ne vise od cetiri dana posade u pojedinu kabinu, obilna primjena sustava grijanja i/ili klimatizacije itd. Zadace koje zahtijevaju velik broj osoblja, primjerice odrzavanie broda, mogu se pak rjesavati ugovaranjem remonta u komercijalnim brodogradilitima.? Vrlo cesto se trazi i pricuvni smiesta], radi ukrcavanja dodatne posade prema zadaci, tj. redarstvenog, carinskog iii stegovnog osoblja, odnosno omanje postrojbe diverzanata iii mornarickog piesastva, iii pak znanstvenika i slicno, Naorufanje OPV-a u pravilu je skromno: na pramcu se postavlja top kalibra 40 do 127 mm, pri cemu je redoviti izbor ipak kalibar 57 iii 76 mm, a radi ustede cesto se postavljaju stare instalacije skinute s otpisanih brodova. Top srednjeg kalibra i danas je naime najsigurnije sredstvo zaustavljanja sumnjivog broda - slijepi hitac, pa hitac pred pramac i napokon gadanje broda, ostaje postupak dopusten normama medunarodnog prava mora. U tu svrhu topovi malog kalibra ne bi pak bili djelotvorni, dok bi lansiranje protubrodskog projektila u sumnjivi brod RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

72 Djelovanje OPV-a u suradnji s drugim snagama za nadzor mora znadlo pretvoriti mogud pomorski iii ratni plijen u podrtinu, uz nepotreban gubitak ljudskih zivota. Jedan do dva topa kalibra 20 do 30 mm, iii pak odgovarajuci broj strojnica kalibra 7,62, 12,7 iii 14,5 mm, postavljaju se pak radi tjesavanja prijetnji koje predstavljaju mali brzi povrsinski ciljevi. Kako se ni tu ne postavljaju zahtjevi za posebnom dtelotvornoscu, ponovni ce izbor biti zastatjela oruzja iz postojecih zaliha, odnosno viskova. Pri projektiranju OPV-a redovito se postavlja zahtjev za mogucnoseu postavljanja dodatnog naoruzanja, koje ga pretvaraju u ratno plovilo cije mogucnosti nisu daleko od "prave" korvete iii fregate. Na i pod palubom te na nadgradima se stoga ostavlja prostor za postavljanje protuzracnih i protubrodskih projektila te prctupodmornkkih torpeda, kao i pripadajudh sustava za upravljanje paljbom. Mogucnost ukrcavanja iii suradnje s vrtoletima vec smo spomenuli: OPV zato redovito ima letnu palubu, a cesto i hangar u koji se smiesta vrtolet opce namjene, koji se rabi za zadace motrenja i nadzora, pretrazivanje i spasavanie, opskrbu (Verical Replenishment, VERTREP), presretanje i pregled sumnjivih plovila (pa cak i letjelica), prekrcaj osoblja, medicinsku evakuaciju i druge moguce zadace. Naravno, u slucaiu potrebe ukrcava se protupodmornidd vrtolet, iii pak vrtolet opremljen za navodenje protubrodskih projektila. Radi zahtjeva za niskom cijenom OPV-a na njega se ugraduje samo najnuznija elektronicka oprema: navigacijski radar, motrilacki radar, ponekad radar za upravljanje paljbom iii optoelektronicki direktor, a cesto izostaje potpuni zapovjedni sustav. Kao i u slucaju naoruzanja, cesto se trazi mogucnost naknadnog postavljanja tegljenog sonara, sustava za elektronicku potporu i protumjere, lansera mamaca i chaffova, tegljenog protutorpednog mamca i druge elektronicke opreme. Od kljucne je vaznosti medutim sofisticirani sustav veza, ukljucujuci sustave za satelitsku komunikaciju poput komercijalnog INMA RSAT-a4l (Hrvatski vojnik br. 19, sijecanj 1997.), kako bi OPV mogao razmjenjivati informacije sa zapovjednim sredistima na kopnu i drugim obalnim instalacijama, ostalim plovilima i letjelicama na zadacama ophodnje, kao i trgovackirn brodovima. Dodatna oprema OPV-a je raznovrsna i ovisi o zahtjevima pojedinog korisnika: redovito se ukrcava brza pneumatska brodica krutog dna (Rigid Inflatable Boat, RIB) koja se radi presretanja dizalicom spusta s broda iii pak spusta s krme, a u obzir dolaze i oprema za suzbiianie posljedica zagadenja, gasenie obalnih pozara, odnosno mogucnost postavljanja kontejnera s hidrografskom iii oceanografskom opremom i slicno. Pregled OPV-ova po zemliama Gotovo je nemoguce dati potpuru 1 potanki pregled izvanobalnih ophodnih plovila u svijetu, no autor se ipak odludo na sto potpuniji prikaz plovila koja drzi znakovitima za tu vrstu brodova, opisujuci ih prema zernljama podrijetla (uz poneku iznimku). HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

73 Europa Na francuskom OPV-u Florea/ uocava se prostrana letna paluba Tlpienl OPV-ovi su cetiri jedinice talijanskog razreda Cassiopea (Costellazioni) Danska Temeljnu snagu OPV-ova danske ratne mornarice cine cetiri jedinice razreda Thetis, ponekad opisivani kao fregate, cija je prvenstvena namjena zastlta ribarenja i ophodnje u vodama oko Grenlanda i Farskih (F0royar) otoka. Preliminarne studije otpocele su 1986., a projekt je sliedece godine izradio projektni ured Dwingwer Marineconsult, uz suradnju skotske kompanije YARD, a gradnja prema projektu Standard Flex 2000 (SF 2000) je narucena kod brodogradilista Svenborg Vaerft. Stupili su u sluzbu tijekom i 1992., a pri 3500 tona pune istisnine dugi su 112,5 m i predstavljaju danasnju gornju granicu velicine OPV-ova. Trup je pojacan radi navigacije kroz more koje se Jedi (mogu lomiti Jed debljine 1 m), s dvostrukom oplatom do 2 m ispod vodne crte, a vecina opreme - sidra, vitla itd. - smjestena je pod pajubom i unutar nadgrada kako bi se smanjija mogucnost zaledivanja i ostecena opreme, ali i radi smanjivanja radarskog odraza. Zapovjedni most i zapovjedno srediste broda su kombinirani, a na krmi je hangar i letna pajuba izmjera 28 x 14 m; na desnom boku hangara smjestena je brza pneumatska brodica krutog dna i dizalica. Tri Dieselova motora MAN/Burmaister & Wain Alpha 12V 28;32A snage 7940 kw ( KS) na jednoj osovini s vijkom prekretnih krila KaMeWa pokrecu ih brzinama do 20 cv. Ugraden je i uvlacivi pramcani propulzor snage 647 kw (880 KS) te pomocni propujzori snage 800 kw (1100 KS), kojima brodovi postizu brzine do 8 cv. DopJov je 8500 Nm pri 15,5 cv, autonomija oko cetiri mjeseca, a posada broji 61 dana, od cega 11 casnika, uz dodatni smjestaj za jos 12 Jjudi. Kakvoca smjestaja je vrjo visoka. Casnici i docasnici srnjesteni SU U LEGENDE: a) letna paluba, b) hangar uklopljen u nadgraae, c) pomocna brodica, d) dimnjaci Dieselovog motora, e) motrilacki radar, f) navigacijski radar, g) vodeni top, h) top kalibra 20 mm iii strojnica kalibra 12,7 mm, i) radar za upravljanje paljbom, skinut s fregata otpisanih razreda Bergamini, j) dizalica, k) pramcanl top kalibra 76 mm, takoder skinut s fregata razreda Bergamini ~bbb' 1-, =-==-==~====// 1 I <Ii) RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

74 jednokrevetnim, a mornari u dvokrevetnim kabina sa sanitarnim cvorom. Pri odabiru naoruzanja i opreme postignuta je kompatibilnost s visenamjenskim brodovima razreda Flyveftsken, gradenih prema projektu Standard Flex 300 (Hrvatski vojnik br. 10, travanj 1996.), kao i otpisanim razredom Hvidbj,rnen, s kojeg je dio opreme prebacen na jedinice razreda Thetis. Naoruzam SU pramcanirn topom OTO Melara (danasnji OTO Breda) Super Rapid kalibra 76/62 mm, uz jedan iii dva topa Oerlikon kalibra 20 mm, na krmi su klizad dubinskih bombi, a ukrcava se vrtolet Westland Lynx Mk 91. Elektronicku opremu cine rnotrilacki radari Plessey AWS 6 i Terma Scanter Mil, kao i navigacijski Furono FR1505DA, a za upravljanje paljbom sluzi sustav Bofors Electronic 9LV Mk 3, a opremljeni su i aktivnim sonarnim Thomson Sintra TSM 2640 Salmon koji ukljucuie i tegljeni sonarni niz, zapovjednim sustavom Terma TDS, sustavom za elektronicku potporu Racal Cutlass, FUR-om MQ-2 Safi.re te satelitskim sustavom veza INMARSAT. Brodovi razreda Thetis imaju obilnu marginu pricuvne istisnine radi naoruzavanja i opremanja u slucaju potrebe: moguce je postaviti lansere protubrodskih Dieselova motora MAN/Burmaister & Wain Alpha 12V 28132A snage 5470 kw (7440 KS) na jednoj osovini s vijkom prekretnih krila daju brzine do 18 cv. Doplov je 6000 Nm pri 13 cv, s pogonom na jedan motor, a posada broji 67 ljudi (8 casnika), Trup je poiacan radi navigacije kroz more koje se ledi, a na krmi je hangar i letna paluba za vrtolet Lynx Mk 91. Brod je naoruzan zastarjelim americkim topom kalibra 76/50 mm u dielomlcno zasticenorn otvorenom postolju (namjeravalo se postaviti top OTO Melara Compact), a elektronkka oprema se sastoji od motrilackog radara AWS 6 i navigacijskog Scanter Mil, a ima i aktivni HDMS Beskytteren izgraaen je prema preinacenom projektu danas otpisanog razreda Hvidbjsmen projektila Harpoon, protuzracni sustav Sea Sparrow VLS, trocijevne torpedne uredaje, raketni CIWS sustav RAM, lansere mamaca i chaffova SRBOC iii Sea Gnat DL-12T, tegljeni protutorpedni mamac AN/SLQ-25 Nixie te dodatne radare za upravljanje paljbom. HOMS Thetis je posebno opremljen za seizmoloska mjerenja u gospodarskom pojasu Grenlanda, gdje provodi tri do cetiri mjeseca godisnje. U sluzb! je i jedan OPV izgraden prema modificiranom projektu razredahvidbjernen, HOMS Beskytteren, koji se rabi za zastitu ribarenja. Izgraden je u brodogradillstu Aalborg Vaerft, a stupio je u sluzbu Puna istisnina je 1970 tona, duljina 74,7 m, a tri motora MTU 16V 1163 TB63 snage 7300 kw ( KS) brzinama do 25 cv, uz doplov 2800 Nm pri 12 cv. Posada broji 36 danova, uz dodatni smjesta] za 25 ljudi. Naoruzanie i oprema su ugradeni modularno, pa je rnoguca brza izmjena: umjesto pramcanog topa Bofors kalibra 40/70 mm predvida se ugradnja topa OTO Melara Compact kalibra 76/62 mm, na nadgradu su dva topa Rheinmetall kalibra 20 mm, a moguce je postaviti protubrodske projektile Harpoon, kao i polagati mine. Elektronicka oprema se sastoji od radara Thomson-CSP Triton i Selenia RTNX, sustava za upravljanje paljbom Selenia Elsag NA 21 te lansera Danski OPV HDMS Thetis prilagoaen je konstrukcijom za uvjete Sjevernog mora i voda oko Grenlanda, a opremljen je i za selzmoloska mjerenja sonar Plessey PMS 26, zapovjedni sustav TDS, lansere mamaca i chaffova Sea Gnat DL-12T, kao i sustav za elektronicku potporu Cutlass te satelitski sustav veza. Danska je i izvoznik izvanobalnih ophodnih plovila, no radi se o manjim plovilima na donjoj granici velicine kojom smo odredili OPV-ova. Brodogradiliste Danyard razvilo je uspjeli projekt Osprey, koji je izvezen u Grcku, Maroko, Myanmar (Burmu) te Senegal. Grcko brodogradiliste Hellenic Shipyards u Skaramangi izgradilo je dva plovila tipa Osprey ;; (razred Armatolos), koji stupaju u sluzbu Pune istisnine 515 tona i duljine 54,8 m, pokrecu ih dva Dieselova mamaca i chaffova. Planirana je bila gradnja jos najmanje dvije jedinice, ali se umjesto toga preslo na gradnju OPV-ova tipa Hellenic 56 (razreda Pirpolitis) nesto vedh izmjera, vrlo slicna danskim plovilima (Hrvatski vojnik br. 23, svibanj 1997.). Za Maroko je Danyard izgradio cetiri OPV tipa Osprey Mk II koji stupaju u sluzbu izmedu i 1990., prema svemu suded dva za carinu, a dva za mornaricu, premda se svi rabe za zastitu ribarenja, Puni istiskuju 475 tona, dugi su 54,8 m, a dva Dieselova motora MAN Burmaister & Wain Alpha 12V23730-DVO snage 3230 kw ( 4440 KS) pokrecu ih preko dva vodomlazna propulzora brzinama do 22 cv, uz doplov 4500 Nm pri 16 cv. Posada broji 15 ljudi, uz mogucnost ukrcavanja jos 20 ljudi. Naoruzani SU pramcanim topom Bofors kalibra 40/60 mm i dvojnom instalacijom Oerlikon kalibra 20 mm na krmenom nadgradu. Za motrenje i navigaciju rabe se dva radara Racal Decca, a na krmi je ram pa za spustanje u vodu brze brodice. Senegalska ratna mornarica ima jedan OPV pobolisanog tipa Osprey ;; nazvan Fouta, vrlo nalik onima gradenim za Maroko, pune istisnine 470 tona, s istim pogonom, ali na dvije osovine s vijcima prekretnih krila. Posada broji 38 clanova (4 casntka), uz smjestaj za jos 8 ljudi. Na pramcu je jedan top Hispano Suiza kalibra 30 mm, a za motrenje i navigaciju rabe se radari Furuno FR 1411 i Furuno FR1221. II HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

75 El Tawfig je jedan od cetirl OPV-a tipa Osprey 55 (Mk II) graclenih u Danskoj za Maroko Shipyards. Brod je isporucen je 1990., a sluzi kao zapovjedno plovilo za zadace pretrazivanja i spasavanja te suzbijanja zagadenja. Prema pobolisanom projektu razreda Tursas u brodogradilistu Finnyards je izgraden OPV Merikarhu, pune istisnine 1100 tona i duljine 57,8 m. Pagon cine dva motora Wartsila Vasa 8R26 snage 2800 kw (3808 KS) na dvije osovine s vijcima prekretnih krila koji omogucavaju vrsnu brzinu 15 cv. Naoruzan je dvojnom instalacijom kalibra 23/87 mm, ima navigacijski radar, a rabi se kao zapovjedni brad, tegljac, SAR plovilo te za sanaciju zagadenja. Spomenimo kako je konstrukcija svih finskih OPV-ova pojacana radi plovidbe kroz more koje se ledi. Ratna mornarica Myanmara (Burme) rabi tri plovila tipa Osprey za racun Narodnog ministarstva bisera i ribarenja. Puna istisnina je 505 tona, dugi su 50 m, a dva motora Burmaister & Wain Alpha snage 3400 kw (4640 KS) preko dvije osovine ih pokrecu brzinom 20 cv, uz doplov 4500 Nm pri 16 cv. Posada broji 20 ljudi, uz mogucnost smiestaja daljnjih 15. Naoruzam su topom Bofors kalibra 40/60 mm i dva Oerlikona kalibra 20 mm. Jedan od OPV-ova, In Daw, ima hangar i palubu za vrtolet, a svi nose brzu brodicu David Still. Naokon, jedno plovilo tipa Osprey FV 710 (Osprey 50) uslo je u dansku sluzbu kao Haoemen, a od iznajmljeno je Namibiji kao Tobias Hainyeko, zajedno s dijelom posade. Vrlo nalikuje myanmarskim plovilima, nije naoruzan, opremljen je radarima Furuno ARPA FR 1525 i Furuno FRM 64, a na krmi je letna paluba i rampa za spustanie brze brodice. Farski (Feroyar) otoci, kao samoupravno podruqe u sastavu Danske, imaju svoju obalnu strazu podredenu Landsstyriju, tj. lokalnoj vladi. Obalna straza raspolaze s dva broda - 6lavur Halgi je bivsi kocar graden u Portugalu, a stupio je u sluzbu 1978., dok je Tjaldrid bivsi tegljac nabavljen Oba mogu nositi top Oerlikon kalibra 20 mm, kao i dekompresijsku komoru. Finska U Finskoj je korisnik OPV-ova obalna straza, koja je podredena ministarstvu unutarnjih poslova. U sluzbi je od jedno plovilo razreda Valpas (projekt utemeljen na brodu Silmii, koji je predan estonskoj obalnoj strazi), sto ga je izgradilo brodogradiliste Laivateollisuus u gradu Turku, istisnine 545 tona, duljine 48,5 m s jednim Dieselovim motorom Werkspoor snage 1470 kw (2000 KS) na jednoj osovini, brzine 15 cv. Posada broji 12 ljudi, brad je naoruzan jednim topom Oerlikon kalibra 20 mm i opremljen sonarom Simrad SS105. Prema poboljsanom projektu, isto je brodogradiliste izgradilo vrlo slican brad, Turva, s pogonom iste snage, koji medutim cine dva motora Wartsila snage 1470 kw, a koji je stupio u sluzbu Dva broda razreda Iursas izgradilo je brodogradiliste Rauma-Repola, a isporuceni su i Pri punoj istisnini 700 tona i duljini 49 m, dva motora Wartsila Vasa 8R22 snage 2320 kw (3152 KS) na dvije osovine pokrecu ih brzinama do 16 cv. Naoruzani su dvojnom instalacijom kalibra 23/60 mm, imaju sonar SS105, a sluze i kao spasilacki tegljaci. Vrlo nalik je svedski kuter obalne straze KBV 181, istisnine oko 800 tona i duljine 56 m, koji je izgradilo finsko brodogradiliste Rauma Napomene: (nastavit ce se) 1) Nejasno razgranii'enje djelokruga vodi iii pozitivnoj konkurenciji ( dvije sluzbe se otimaju za neku zadacu) iii negativnoj konkurenciji (zadacu nitko ne zeli preuzeti). 2) Ratni brod je brod koji pripada oruzanim snagama neke drzave i ima vanjske oznake prema kojima se raspoz naju takvi brodovi njezine drzavne pripadnosti, a pod zapoviednistvom je c"asnika koji je u sluzbi vlade te drzave i c"ije je prezime upisano u popisu vojnih osoba iii u dru gom dokumentu jednakog znac"aja i koji ima posadu pod vrnutu disciplini reguliranih oruzanih snaga (cl. 29. Konvencije UN o pravu mora). Javni brod je brod c"iji je brodar drzava i koji sluzi u iskljuc"ive negospodarske svrhe. 3) v. a. o fregatama tipa 23 razreda Duke, Hrvatski vojnik br. 30, listopad ) International Maritime Satellite Organisation Finska ima nekoliko OPV-ova, medu kojima je Turva J, l RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

76 " ;::-1; ";:a~ _:" :...-i -.0.'."J '.. f;.: ' u sptitu-ie'pocetkorn srprija. bofavio zapovjedni.bred Ukrajinske ratne rnornarice Slavutic sto je. ', ' '. 'a..,.. ',~ ujedno bio i prvi.posiet ratnog "l:>'rqda, neke zemlje koja nije,;ctanica NATO saveza HRM-u ' - ' ;',.,,; ' ffl,i/' c,l;

77 Dario VULJANIC krajinska ratna mornarica (Vii skovo-morsky syly Ukrajini, VMS Ukrajini) osnovana je relativno skoro, 5. travnja 1992., no od pocetka u floti ima ratne bradove izgradene u domacim bradogradilistima, a jedan od njih je i njezin zapovjedni brad Slavutic (U 510). On se od 6. do 9. srpnja nalazio u splitskoj Sjevernoj luci u cetverodnevnom prijateljskom posjetu gradu Splitu i Hrvatskoj ratnoj mornarici. Prethodnik Kamiatka Kako je zapovjedni brad Ukrajinske ratne mornarice (koja sada broji oko cetrdesetak ratnih i osamdesetak pomocnih brodova) jedino izgradeno plovilo svoje klase, osvrnimo se na njegova izravnog prethodnika, iz cijeg projekta je razvijen i Slavutic. Taj prethodnik je takoder jedini brad svoje klase, izgraden za bivsu sovjetsku ratnu mornaricu prema Projektu (neki ga izvori spominju i kao Projekt 1288) pod imenom Kamcatka. Gradnja Kamcatke pocela je godine u brodogradilistu Cemomcrskii Sudostrontel'nij Zavod, CSZ (nekadasnje brodogradiliste Br. 444) u Mikolaivu (Nikolajev) u Ukrajini, a brad je porinut je u kolovozu NATO savez mu je dodijelio privremenu oznaku Bambuk koja je nakon sto se saznalo ime broda promijenjena u konacnu oznatku Kamchatka. Ispitne plovidbe na Crnom moru zapocele su u rujnu 1987., a po njihovu zavrsetku brad Kamcatka je u studenom iste godine poslan na Tihi ocean i u prosincu ulazi u sastav tarnosnje flote. Iako je njegova oznaka SSV-391 (SSV = Sudno svjazej, tj. plovilo za odrzavanje veze) upucivala kako ce mu namjena biti prikupljanje obaviestajnih informacija, tada se na Zapadu pretpostavljalo da bi on mozda mogao sluziti i za pracenje pokusnih lansiranja raketa. Ipak, SSV- 391 (oznaka mu kasnije je promijenjena u sadasnju SSV- 679) se ponajprije rabio za razlicita hidroakusticka istrazi- vanja i ispiti- Opci plan zapovjednog broda S/avutic Poput Slavutica i njegov je prethodnik Kamcatka koji se rabio za razltctta hidroakusticka lstrazlvanla i ispitivanja, a sad se nalazi u prlcuvl ruske flote, takoder izgraclen u ukrajinskom brodogradilistu vanja. U tu svrhu na kraju nadgrada nalazi se visoki zatvoreni toranj cetverokutnog presjeka unutar kojeg je srnjesten uredaj za spustanie i podizanje hidroakustirke opreme kroz dno broda. Medu raznim ondje ispitivanim sustavima bili su i sonari koji rade na vrlo niskim frekvencijama. Kamcatea je naoruzana s dva visecijevna topnicka sustava AK-306 i dva cerverosrruka protuzrakoplovna lansera MTU-4US na koje se postavljaju PZ sustavi Strela-3 (NATO kodne oznake SA-N-8 Gremlin) s projektilima 9M36-1 dometa 6000 metara za ciljeve na visini do 2500 m. Na krmi je letna paluba i hangar za jedan vrtolet Kamov Ka-32 (NATO oznake Hormone C). Medu elektronickom opremom su tri motrilacka i navigacijska radara Vajgac (NATO oznake Palm Frond), radari za nadzor vrtoleta Fly Screen i Fly Spike, sonar Dnjestr i sustav za takticku navigaciju Round House. Zbog nedostatka novca Kamcatka je od u pricuvi ruske Tihooceanske flote. Gradnja i sluiba Slavutiia Usporedno s gradnjom Kamcatee sredinom osamdesetih godina planirana je gradnja druge vrlo slicne jedinice prema Projektu koja je trebala biti namijenjena za prikupljanje obavjestainih informacija i odrzavanje veze (u zapadnim izvorima cesto se krivo navodi kako je takoder trebala sluziti za hidroakusticka ispitivanja) te nositi ime Pridnjeprovje i oznaku SSV-189, a bilo je predvideno kako bi sluzila u tadasruo] sovjetskoj Sjevernoj floti. Gradnja broda zapocela je polaganjem kobilice 20. ozujka (prema drugim izvorima u srpnju 1988., dok Rusi spominju godinu 1987.) na temelju narudzbe Br. 902 u Crnomorskom brodogradilistu u Mikolaivu. Tijekom gradnje brad je preinacen prema pojednostavljenom Projektu 994, da bi porinuce usljedilo 12. listopada Potkraj na brad dolazi posada iz Sjeverne flote, a do prosinca iste godine SSV-189 je graden iz sredstava bivseg sovjetskog ministarstva obrane. Dotad je bilo zavrseno 70 posto radova i potroseno je 45,4 posto predvidenih sredstava. Dana 3. prosinca Ukrajina proglasava nezavisnost re nakon toga preuzima sve ratne brodove koji su se tada nalazili u gradnji u tamosnjim brodogradillstima, pa tako i SSV U svibnju uprava brodogradilista CSZ po nalogu ukrajinskog Ministarstva obrane uskracuje dolazak ruskoj posadi na brad, a tijekom lipnja iste godine uspjesno je sastavljena ukrajinska posada. Brzojavkom zapovjednika ratne mornarice i nacelnika stozera ZND-a ukrajinskom ministarstvu obrane zahtijevala se odgoda ulaska novog brada u ukrajinsku sluzbu sve do okoncanja pregovora o podjeli bivse sovjetske Crnomorske flote koji su tada bili u tijeku, no brzojavka nije utjecala na odlucnost Ukrajinaca za njegovim dovrsenjem. Premda je ulazak u flotu prvog broda Ukrajinske ratne mornar ice'.. Siegfried Breyer RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

78 Slavutic tijekom uplovljenja u splitsku luku male fregate SKR-112 (Projekta 159ANATO oznake Petya II) nakon njegovog burnog prelaska iz prelaska Crnomorske flote 21. srpnja 1992., prosao gotovo nezamiieceno, samo nekoliko dana kasnije 28. srpnja u brodogradilistu Cernomorskij odrzana je zapazena svecanost podizanja zastave i blagoslova drugog ratnog broda VMS Ukrajini, novoizgradenog zapovjednog broda Slavutic. Ta je svecanost ujedno oznadla i njegov sluzbeni ulazak u flotu, a Slavutic je tako postao prvi ratni brad izgraden u neovisnoj Ukrajini. Ime je dobio po starom ukrajinskom nazivu rijeke Dnipro (Dnjepr), a pocetkom prosinca iste godine Slavutic uplovljava u svoju maticnu luku Sevastopolj na Krimu. Prvotna flotna oznaka broda SSV-189 je u veljaci promijenjena u flotni broj 800, da bi od srpnja Slavutic dobio sadasnju oznaku U 510. Spomenimo kako mu je pocetna NATO oznaka bila Black-Aux-5, zatim Bambuk (Mod.) Upravljacka kabina strojarnice smlestena je iza nje te konacno Kamchatka Mod. U Ukrajinskoj ratnoj mornarici Slavutic llnutrasnlost zapovjednog mosta je ponajprije namijenjen za zapovijedanje i nadzor nad plovnim sastavima, a zatim i za obranu mjesta baziranja plovnih jedinica, osiguranje sigurnog prolaza brodova te pratnju konvoja. Slavutic je dosad sudjelovao u vise vjezbi VMS Ukrajini, ali i u visenacionalno] vjezbi "Sea Breeze" odrfanoj godine na Crnom mom. Od stranih Iuka dosad je posjetio Constanzu u Rumunjskoj godine 1994., a godinu dana kasnije i bugarsku Varnu. Ovogodlsn]e putovanje Slauuiica do Splita pod zapovjednistvom kapetana fregate Oleksija Kiseljova zapoceto iz njegove maticne Juke Sevastopolja 28. lipnja, ujedno je i najduze putovanje tog broda. Nakon Splita, na povratku brad je posjetio lstambul i ponovno u Varnu. 1:.2. ~ 0 8 Konstrukcija i pogon Brod Slauutic ima visoke bokove, skosenu krmenu statvu i pramcanu palubu u 1:.2. ~.g 8 HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

79 zasticenu valobranom. Glavna paluba je spustena na krmi, a trup zavrsava nagnutim krmenim zrcalom. Na pramcanoi palubi je signalni jarbol lake konstrukcije iza kojeg je malo nadgrade na kojem se, lijevo od uzduznice broda, nalazi topnicki sustav AK-306 s njegovom optickom ciljnickorn postajom OPU-1. Kutijasto nadgrade proteze se duz oko dvije trecine broda, a na pramcanom kraju je poviseno zbog smjestanja zapovjednog mosta. Zapovjeni most je uz ostalo opremljen i s dva periskopska vidnika, a na njegovom krovu je cetveronofoi resetkasti jarbol s radarskim Pogonsku skupinu broda cine dva redna sestdlindrlcna cerverotaktna Dieselova motora 6C:N 40/46 svaki snage 2206 kw (3000 KS) gradena u Ukrajini. Oba motora smjestena su u jednoj strojarnici i preko reduktora pokrecu jednu osovinu s vijkom promjenjivog koraka te Slauuticu daju najvecu brzinu 16 cvorova, uz doplov nautickih milja pri 12 cv i autonomiju 90 dana. Uz to, u pramcu broda je radi lakseg pristajanja ugraden i jedan pramcani propulzor, dok se kao pomocni strojevi rabe tri Dieselova generatora. -v 'i:.!1.. ~ 0 8 Prarneanl orufni sustav (kompleks) AK-306-0PU-1 koga clnl sestocijevni topniekl sustav AK-306 kalibra 30/54 mm i optlcka ciljnicka postaja OPU-1 antenama i antenama raznih drugih elektronickih sustava. Nadgrade je na krmenom dijelu nize za jednu palubu na kojoj su smjestene tri pornocne brodice, splavi za spasavanje i druga oprema. Na krmenom kraju nadgrada su usporedni cetvrtasti dimnjaci na cijim su bokovima dijelovi opreme za opskrbu broda tijekom plovidbe. Iza dimnjaka je masivni dvonozni jarbol skosenih stupova (na cijem je vrhu lagani resetkasti nastavak) koji nosi vise antena. Kraj stupova krmenog jarbola nalaze se okomite strukture s dimnjacima dizel-generatora. Na krmenenom kraju nadgrada, desno od uzduznice broda, takoder je AK-306 i OPU-1, dok se na krmenu palubu srnjesta razna oprerna, a u sluraju potrebe i mine. Standardna istisnina Slauutica je 5000 tona, puna istisnina 8000 tona, duljina preko svega 106,2 metra, duljina izmedu okomica (perpendikulara) 98,99 m, sirina 16 m (omjer duljine i sirine je 1 prema 6,2), dok je gaz na krmi 6 m. Posada broji 152 clana, od cega 20 casnika. Naoruianje Ukrajinski zapovjedni brad Slavutic naoruzan je S dva sestociievna topnicka SUS tava AK-306 kalibra 30/54 mm sustava Gatling (prema bivsern sovjetskom nazivlju sustav Postolje 2M-7 s dvije strojnice KPV kalibra 14,5 mm Jedan od dva glavna stroja, Dieselov motor 6GN 40/46 Gorlov). Po jedan takav sustav smjesten je na pramcu na lijevom boku, odnosno na krmi na desnom boku broda. Kraj svakog AK-306 su zatvorene facetirane kupole optickih cilinickih postaja OPU-1 (rus. Opricesko priceljno ustrojstvo) pomocu kojih se obavlja ciljanje topova. OPU-1 i AK-306 zajedno cine oruzni sustav (kompleks) AK-306-0PU-l (za njega se na Slavuticu rabi i oznaka SRAS). Iopnicki sustav AK-306 je znatno olaksan u odnosu na AK-630M, a namijenjen naoruzavanju malih brodova, ponajprije minolovaca te je stoga ugraden na minolovci- Z-~L-, -1,,1... ~- ~~ t~ ~.....,l-' l I ~ RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

80 Sredi~nji dio glavnog jarbola s a) antenama radara MR-212 Vajgac-U (NATO oznake Palm Frond) i antenama drugih sustava: b) komunikacijskog Shot Dome, c) IFF Salt Pot, d) radiogoniometra Cross Loop ma Projekta Sapfir (NATO oznake 8 Lida), 1256 Topaz (Andryusba) i moderniziranim jedinicama Projekata 266M Akvamarin (Natya) i Jahont (Sonya). Uveden je u uporabu i proizvodi se u tvornici Iulmaszavod u Tuli, a sluzi za unistenje ciljeva u zraku, poput zrakoplova i vrto- leta, unistenje malih povrsinskih ciljeva te ciljeva na kopnu. U sklopu topnickog sustava AK-306 je visecijevni top AO- ISL ( olaksani A0-18 koji je primijenjen na sustavu AK-630M). Top radi pornocu plinova ispale, a samo mu je inicijalno pokretanje pneumatsko. AO- ISL se neprekidno dopunjava iz spremnika, koji sadrzi ukupno 500 ulancanih naboja dostatnih za 33 sekunde paljbe. Brzina paljbe je od 600 do nominalno 900 hitaca u minuti (15 hitaca u sekundi), sto je vrlo skromno za sustav Gatling. Gada se rasprskavajajuce-zapafjivim obiljezavajudm strjeljivorn UOF-84 mase 0,832 kg i rasprskavajuce obiljezavajucim strjeljivom UOR-84 mase 0,828 kg. Polazna brzina njihovih projektila je 905 m/s, a vodoravni domet 4000 do 5000 metara. Elevacija je od -12 do 85 stupnjeva, polje djelovanja po smjeru 180. stupnjeva (sto je moguce smanjiti granicnikom), dok je brzina pomicanja po elevaciji l 50 stupnjeva u sekundi, odnosno 70 stupnjeva ~ 0 u sekundi. Masa sustava AK-306 je oko 1580 ; kg, racunajud streljivo, ali bez alata i pribora. Na bokovima nadgrada Slaoutica su dva postolja 2M-7 s po dvije strojnice KPV (popu- u 1:.!2. ~.s larno ih zovu i PSV) kalibra 14,5 mm smjestene jedna iznad druge. KPV (Krupnokalibernij Puljemet Vladimirova) je oruzje koje djeluje na temelju potiska plina ispale s kratkim povratom cijevi. Masa svake strojnice je 49,1 kg, duljina cijele strojnice 2,006 m, a cijev (iznutra kromirana) je duga 1,346 m. Najveca brzina paljbe sustava 2M-7 (u uporabi od 1953.) iznosi 1200 hitaca u minuti, a dopustena radna Na desnom boku srnlestenl 16-cijevni bacac PK-16 radarskih (chaffova) i IC mamaca kalibra 82mm brzina paljbe 300 hitaca u minuti, tj. svake sekunde sustav ispaljuje 20 hitaca. Masa jednog naboja je 0,2 kg, dok se masa kugle krece od 60 do 70 grama (zavisi od namjene). Primjerice, probojno-zapaljivi-traserski naboj BST 14,5x114 mm mase kugle 69 grama s ugradenim penetratorom ima polaznu brzinu 976 mis i na 12,5 mod usta cijevi probija plocu RHA (valjani celik) debljine 36 mm, dok na 1000 m probija gotovo 50 posto manje. Najveci djelotvorni domet je 2000 m, odnosno 1500 m protiv ciljevii u zraku. Po 80 ulancanih naboja smiesteno je u spremniku na postolju uz svaku strojnicu. Na prarncano] palubi (na desnom boku) i krmenom kraju nadgrada (na lijevom boku) kraj AK-306-0PU-1 su mjesta gdje se maze (to rjesenje primjenjeno je na Kamcatki) postaviti cerverostruki lanser MTU-4US na s protuzrakoplovnim sustavom Strela-3 (SA-N-8). Slavutic na desnom boku krova nadgrada nosi i jedan salutni top 21-KM kalibra 45/78 mm (preinaceni protuzrakoplovni top iz 40-tih godina), koji sluzi za ispaljivanje pocasnih paljbi. Unatoc podatcima nekih izvora (primjerice "Jane's"), brad ne maze ukrcavati vrtolete jer nerna ni letnu palubu, a kamoli hangar. Elektronicka oprema Elektronicku opremu cine dva radara MR-212 Vajgac-U (NATO oznake Palm Frond), cije su antene s parabolicnim reflektorom smjestene jedna ispod druge na pramcano] strani glavnog jarbola, a konzole pokazivaca su u unutrasnjosti zapovjednog mosta. Taj je radar instrumentalnog dometa 40 km usao u uporabu 1976., a namijenjen je za motrenje morske povrsine i navigaciju te radi u I opsegu Krmeni dio nadgra(la S/avutica s orumim sustavom AK-306-0PU-1 (znanim i kao SRAS) te prostrana krmena paluba HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

81 zemlje koja nije danica NATO saveza HRM-u, a valja istaknuti kako je Ukrajina jedna od prvih zemalja koja je priznala samostalnu i neovisnu drzavu Hrvatsku te jedna od prvih drzava koja je s njom potpisala ugovor o vojno-tehnickoj suradn]i. Literatura: 1. Tajfun br. 2, 1996., Jo. G. Samko "VMS Ukraini" 2. Marine Forum, ozujak 1998., Klaus Mommsen "Durch Flottenteilung entstanden: Die ukrainische Marine" 3. Siegfried Breyer "Handbuch der Warschauer-Pakt Flotten/Manual of Warsaw Pact Navies", zatim "Handbuch der osteuropaischen Marinen/Manual of Eastern u 1:.!2- ].g 8 Posjet zapovjednog broda Ukrajinske ratne mornarice Slavutic Splitu bio je i prvi posjet ratnog broda neke zemlje koja nije clanica NATO saveza HRM-u (podrucju) na frekvenciji od oko 9 GHz (valna duljina 3 cm). Slavutic je opremljen i sonarom (najvjerojatnije tipa Dnjestr), a tracnice na krmenoj Znacajke zapovjednog broda Slavutic Standarna istisnina Puna istisnina Duljina preko svega 5000 tona 8000 tona 106,2 metra Duljina izrnedu okomica 98,99 m Sirina 16 m Gaz 6,1 m Najveca brzina Doplov Posada 16 cvorova Nm pri 12 cv 152 clana (20 casnika) ce mase 9,1 kg na udaljenost do 3,5 km, dok je masa cijelog sustava 500 kg. Zaglavak Kako je zapovjedni brad Slavutic jos relativno novi brad, valja ocekivati jos dugo godina njegove sluzbe te, s obzirom na namjenu, izmjene elektronicke (posebice komunikacijske) opreme i sustava kako bi se postigla kompatibilnost s NATO sustavima, jer je Ukrajina kao danica Partnerstva za mir vec bila dornacinom nekoliko velikih visenacionalnih pomorskih vjezbi, a takve ce se aktivnosti nastaviti i u buducnosti. Posjet Slauutica Splitu bio je ujedno i prvi posjet ratnog broda neke European Navies", isporuke od 1. do 29., Bernard & Graefe Verlag, Koblenz/Bonn, od do Norman Friedman "The Naval Institute Guide to World Naval Weapons Systems 1992/92", Naval Institute Press, Annapolis Michele Cosentino, Rugero Stanglini "La marina sovietica", EDA!, Firenze Vjaceslav Valerevic Osincev 'Artillerijskoje vooruzenie sovremennih rosijskih korabelj", PTO Bars, Sankt Petersburg E. R. Hooton (ured.) "Jane's Naval Weapon Systems ", Jane's Information Group, Coulsdon Richard Sharpe (ured.) "Jane's Fighting Ships ", Jane's Information Group, Coulsdon V P. Kuzin, V. I. Nikoljskij "Voenno-Morskoj Flot SSSR ", Istoriceskoie Morskoje Obscestvo, Sankt Petersburg Aleksnder Sergejevich Pavlov "Warships of the USSR and Russia ", Naval Institute Press, Annapolis Werner Globke (ured.) "Weyers Flottentaschenbuch;Warships of the World 1997/98", Bernard & Graefe Verlag, Bonn Prornkbeno tvorivo broda Slaouu: i tvornice Iulmaszavod palubi koje mozda sluze za manipulaciju tegljenim sonarnim nizom, mogu posluati i za polaganje mina. Taj zapovjedni brad ima i sustave za elektronicku potporu, komunikacijski sustav koji ukljucuje dvije satelitske antene (smjestene usporedno na nadgradu) i dvije visokofrekventne antene NATO oznake Shot Dome (srnjestene na pramcanoj i krmenoj strani glavnog jarbola) te sustav za takticku navigaciju. Uz njih, na glavnom jarbolu smjestena je i IFF antena Salt Pot, visokofrekventna antena Pole Star te dvije antene Cross Loop navigacijskih radiogoniometara, dok je rnedu nekoliko pasivnih antena na krmenom jarbolu i usmjerena okretna antena Trawl Net, a brad ima i vise stap antena te sirokopojasnih dipola. Na bokovima krova nadgrada su dva fiksna 16-cijevna bacaca PK-16 radarskih ( chaffova) i IC mamaca kalibra 82 mm. Uvedeni su u uporabu godine 1973., a mogu lansirati mam- RUJAN, HRVATSKI VOJNIK m

82 Na vjecnom putu borbe i opstojnosti HRVATSKA VOJSKA KROZ POVIJEST (XXXI. dio) Dubrovacko brodovlje na svim morima svijeta Dubrovacki gradani koji su zbog raznih poslova boravili u stranim zemljama bili su istodobno i diplomate i tajna sluzba, odnosno prema potrebi savjetnici i spiluni. To je oduvijek moglo biti korisno. Patriotski moto da "arnericki gradani uvijek sluze svojoj domovini ma gdje bili" nije samo zvucna floskula nego je to izum arnericke tajne sluzbe CIA-e, sto u prijevodu znad da uvijek svojoj domovini gradani mogu donijeti znacaine informacije. Dubrovcani su to odavno znali. Trgovacki posao sam po sebi jest traganje za informacijama koje mogu biti komercijalne, odnosno gdje se koja roba dobro maze kupiti, a gdje podati Sredozemna Nava, 13./14. stotlece Velimir VUKSICL Darko BANDULA U povijesnom arhivu grada Dubrovnika sacuvana je bogata grada koja, organizirana kronoloskirn redom od godine do 1808., ima oko 7000 uvezanih kodeksa, samostalnih akata i oko tzv. turskih dokumenata. U arhivu je grada podijeljena na cetiri velika poviiesna razdoblja: od prvih pocetaka preko bizantske vlasti do godine 1204., vrijeme mletacke vlasti , razdoblje vrhovne vlasti hrvatskougarskih kraljeva , i zadnje razdoblje, kad je Dubrovnik formalno priznavao vlast Turske, a u stvari bio samostalan i drzava od godine do Medutim ono sto je u arhivu danas posebno zanimljivo je velik broj raznih pisama, isprava, potvrda i ugovora koji na sebi nose potpise, znakovlje i pecate raznih drzavnih, gradskih, luckih, trgovackih i mnogobrojnih drugih administrativnih kancelarija iz gotovo svih krajeva Europe, Sredozemlja i obala s druge strane Atlantika. Ti dokumenti, od kojih je do danas sacuvan samo jedan dio, sviedoce o bogatim diplomatskim, pomorskim i trgovackim vezama Dubrovnika s gotovo cijelim tada poznatim svijetom. Svakako je zanimljivo pitanje kako je jedan grad, koji je sa svojom okolicom imao nekoliko desetaka tisuca stanovika, kao otprilike predgrade Pariza iii Madrida, bio tako prisutan i poznat sirom tadasnjeg svijeta? Pokusavajuci pribliziti dtatelisrvu znacenie Dubrovnika prema nekadasnjim mjerilima i danasnjim globalnim shvacanjima svijeta, to je optrilike jednako uspjehu izgradnje raketa i lansiranja satelita. Odnosno, da danas Dubrovnik s najvecim, najbogatijim i tehnoloski najrazvijenijim drzavama svijeta dijeli globalni i medijski prostor Iansirajuci svoje komunikacijske, meteoroloske i vojne satelite. Godine dubrovacki poslanik na EB HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

83 spanjolskom dvoru u Madridu, Orsat Drago Crijevic, u svojem izvjescu od 4. ozujka spominje "mnoge Dubrovcane" koji su boravili u "Indijama" odnosno u Americi, potvrdujuci vec poznato da su se karake s Grufa vec zarana otiskivale na drugu stranu Atlantika. Da bi se tada stiglo u Ameriku trebao je dobar brad, veliko pomorsko znanje, te iskusna i hrabra posada. U svakom slucaju za ono vrijeme izniman pothvat. U kontekstu danasnilh vrijednosti i moderne terminologije - trebalo je imati novae, tehnologiju, znanje i naravno, odvaznost, U ozraqu nedavno odrfane svjetske izlozbe u Portugalu posvecene moru i pomorstvu, gdje je Hrvatska kao jedna od zemalja Sredozemlja, na atraktivan i uspiesan nadn pokazala svoju dugu pomorsku tradiciju, zanimljivo je sagledati zasto i kako se Dubrovnik uzdigao u svjetsku pomorsku silu 16. stolieca. Dubrovnik grad i republika Nakon provale Slavena i Avara, koji su oko godine 700. razorili anticki grad Epidaurum (Cavtat), izbjegli stanovnici sagradili su na malom kamenom otoku, desetak kilometara sjeverozapadno od Epidauruma, naselje Laus, sto na grckom znaci hrid. Od Lausa je nastao kasniji naziv Raus, Rausium odnosno Ragusa iii Raguza. Nasuprot otoka, na nedalekoj obali obrasloj hrastovorn sumom, slavenski doseljenici podigli su svoje naselje. Kako se hrast kod Slavena nazivao dub, naselje je s vremenom postalo Dubrovnik. Zbog toga se u povijesnim dokumentima srecu oba naziva. Vee godine 782. godine Dubrovnik gradi arsenal i podize svoju ratnu i trgovacku mornaricu. Iako u svojim temeljima nema grcke ili rimske ostatke, Dubrovnik je kao i mnogi drugi sredozemni gradovi upio anticko naslijede, i s punim pravom pripada tzv. mediteranskom kulturnom i civilizacijskom krugu. Prema gradovima kasnosrednjovjekovne i renesansne Italije, poglavito nakon dolaska pod vlast Venecije godine 1205., grad je organiziran kao komuna sa svojom samoupravom. Venecija je poticala komunalnu (autonomnu) upravu zato sto su se njezini posjedi sastojali od velikog broja udaljenih otoka i izoliranih obalnih posjeda koji su istodobno trebali donositi sto vece prihode, ali biti sposobni i obraniti se do dolaska glavne vojske ili flote, Iako je Venecija postavljala svojeg kneza, u Dubrovniku nije bilo mletacke posade, a grad je zadrfao svoju autonomiju. Iz redova dubrovacke vlastele birano je Malo viiece (Consilium minus) koje je s knezom upravljalo Dubrovnikom. Takoder iz redova vlastele osnovano je Veliko viiece (Consilium maius), a od godine djeluje i Senat koji se nazivao Vijece umoljenih (Consilium rogatorum). Nakon prestanka vlasti Venecije, Dubrovnik ce i dalje imati svojeg kneza koji je biran svakih mjesec dana. S vremenom se ustalio obicaj da je jedan vlastelin mogao biti biran za kneza svake trece kalendarske godine, i to samo na mjesec dana. Knez nije imao izvrsnu vlast nego vijeca kojima je on predsjedovao. Najznacajniji dogadaj u povijesti Dubrovacke Republike dogodio se 29. svibnja kad su stanovnici Dubrovnika na narodnom zboru potvrdili Statut grada. Taj statut spada medu najstarije na Jadranu. Donesen je 29 godina poslije mletackog statuta, a od njega su stariji jedino statuti Kortule i Splita. Statut ima 8 knjiga, a u 7. se posebno navode razne pomorske odredbe medu kojima su najzanimljivije o luckim pristojbarna, pomorskom osiguranju, kreditima, brodograditeljima, rnornarima, itd. Spominju se i tadasnji tipovi dubrovackih brodova sto govori o razvijenoj brodogradnji TRGOVINSKI POMORSKI PUTEVI stoljece nava, galija, navicula, barkusij, gondula i drugi. U statutu se spominje i kondura, tip barke na jedra i vesla za nekoliko ljudi, cija je modernizirana replika nedavo sagradena na otoku Murteru. U upravi grada odnosno Republike, sudjelovali su najutjecajniji, dakle najbogatiji i najuspjesniji gradani. Upravo tu lezi jedan od razloga uzdizanja Dubrovnika. Takav sustav vlasti imao je snazan kolektivni potencijal znanja, kapitala i interesa. Gradani Dubrovnika bili su individualno motivirani da budu uspiesni brodograditelji, pornorci, trgovci iii diplomate. Zato su u takvoj sredini, u duhu renesanse i novih spoznaja, nastali i poznati pisci, pjesnici i znanstvenici. Pomorski poloiaj na obali jadrana Zahvaljujuci svojem povoljnom polozaju na istocnoj obali Jadrana, i to upravo tamo F R gdje prestaje sigurna priobalna plovidba zasticena lancem otoka i gdje zapodn]e otvoreno more, Dubrovnik je bio polazna, odnosno krajnja tocka mnogih prekomorskih trgovackih putovanja. Jedan od najznacajnijih sredozemnih pomorskih trgovackih puteva prolazio je iz Jonskog mora uz obalu danasnje Grcke i Albanije do Dubrovnika. Otud su brodovi plovili dalje iii uz istocnu obalu sve do Venecije ili su presijecali Jadran na drugu stranu prema Bariju iii Anconi. Zanimljiv je podatak iz godine kad je iz Napulja u Dubrovnik stigao konzul Gabrijel Dava, sa zadacom da nadzire stalnu brodsku postansku liniju od Konstantinopola (Carigrada) preko Dubrovnika i Barlette do Napulja. Ceste promjene politickih i vojnih prilika na obalama Jadrana i Sredozemnog mora zatvarale su Juke pojedinim brodovima ili su jednostavno bile nesigurne. Dubrovnik je gotovo kroz svu svoju povijest docekivao brodove koji su se slobod- 0 P A K A no mogli "vezati" iii "sidriti" bez straha da ce biti zaplijenjeni iii opljackani. Kao i u danasnjirn dobro opremljenim marinama, brodovi su u Dubrovniku mogli nabaviti sve sto im je trebalo, a na usluzi je bilo brodogradiliste za manje iii vece popravke. Zatim, iz mnogobrojnih dokumenata vidljive su snazne i sigurne novcarske veze s pojedinim trgovackim gradovima. U Dubrovniku se moglo kupovati iii unovdti vrijednosne papire sto je trgovinu cinilo sigurnijom. I napokon, mozda ono najznacajnije, u luci je bilo brodskog tereta. Sredisnji, vecinorn planinski dio Balkanskog poluotoka bilo je prirodno zalede Dubrovnika. Mnogi karavanski putevi zapocinjali su u Dubrovniku i zavrsavali u srednjoj Bosni, Srbiji, Bizantu pa cak i s druge strane Dunava u Madarskoj. Tim putevima u grad su na konjskim samarima dopremani koza, vosak, srebro, zlato, olovo i kvalitetno drvo. Suprotno su putovali sukno, svila, RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

84 brokat, sol, zacini, razno posude i predmeti obrtnicke izradbe vecinom kupljeni u Italiji. Sve do kraja 15. stolieca, prekomorska trgovina Bosne i Srbije preko Dubrovnika bit ce najznacajnija privredna grana. Bosanski kralj Tvrtko I. dao je sagraditi Novi (Hercegnovi) na obali nedalekog velikog prirodnog i dobro zasticenog zaljeva pokusavajud zaobici Dubrovnik. Medutim tocno sto godina kasnije zauzeli su ga Turci i zapecatili njegovu sudbinu. S dolaskom Turaka u drugoj polovici 15. stolieca, trgovina sa zaledem jedno vrijeme ce izdigao je iznad cara i svjetovne vlasti. Na crkvenom saboru u Clermontu donio je odluku koja ce imati dalekosezne posljedice za povijest svijeta, pozvao je vjernike da oruzjem oslobode Isusov grob u Jeruzalemu. S time je pokrenuo cijeli niz ratnih pohoda koji ce trajati sve do godine Krifarskim osvajanjem novih posjeda uspostavljen je most izmedu dva svijeta: Zapada i Istoka. Srediste svijeta seli se na Sredozemlje, trgovina cvjeta, a njegove krajeve povezuju trgovacki brodovi Venecije, Pise, oslabiti ali ce kasnije opet znacajno sudjelovati u prihodima grada. NJEMAl:IC.O CARSTVO lstocno Sredozemlie Razvoj robnonovcanih odnosa u Europi 11. stojeca doveo je do povecanih rashoda vladajuce klase, odnosno vece potrebe za novcem, koji se mogao ostvariti jedino pliackorn i novim osvajanjima. Tome je isla na ruku i vojna situacija u feudalnoj Europi. Stisali su se napadi Normana, Madari su suzbijeni i pokrsteni, a Arabljanima je ponestalo snage za daljnja osvajanja. U Italiji se izdizu mocni i bogati gradovi kao StO SU Venecija, Genova i Pisa, koji su svojim brojnim i snaznim brodovljem promjenili odnos snaga na moru, potiskujuci iz Sredozemlja Arabljane i Bizant. Europski feudalizam i njegovo vojno uredenje bilo je na vrhuncu svoje mod, Mnogi vitezovi bez posjeda i prihoda odlaze u strane zemlje u potragu za phackorn i feudima. Neposredni povod krifarskim ratovima bila je ekspanzija Turaka Seldzuka na podrucju Srednjeg istoka i Male Azije. U bitci kod Manzikerta razbili su bizantsku vojsku i nastavili proctor na zapad. Godine bizantski poslanici obratili su se za pornoc crkvenom saboru, koji se odrzavao u Piacenzi, i ukazali na opasnost koja prijeti krscanstvu s istoka. Tursko osvajanjejeruzalema znatno je otezalo hodocasce vjernika koje se do tada stoljecirna odvijalo neometano. Papa Urbano II. do tada je znatno oiacao moc crkve, DUBROVAl:KA TRGOVINSKA PREDSTAVNJSTVA OKO GODINE C=:J POSJEDI VENECIJE km Genove i sve vise Dubrovnika. U to vriieme zapocinje pomorski uspon Republike. Godine Dubrovnik sklapa svoj prvi trgovacki ugovor s gradom Molfetta u Apuliji o medusobnim povlasticama. Iako taj ugovor nije sacuvan, ali se spominje u slicnim kasnijim ugovorima s talijanskim gradovima. Prema jednoj odredbi ugovora dubrovacki brodovi nisu placali u luci Molfetta pristojbu za boravak (arboratik) i pristojbu za sidrenje (ankoratik). Jednako je vrijedilo i za drugu stranu ciji brodovi su u Dubrovniku bili oslobodeni tih pristojbi. S gradom Pisom sklopljen je 13. svibnja "cvrst i nepovrediv mir" i prijateljst- vo, kojim se ureduju medusobni trgovacki poslovi gradana oba grada na njihovim prostorima. Dalje se nizu ugovori jedan za drugim s Ravenom 1188., Rovinjem 1190., Fanoom 1199., Anconom 1199., Monopolijem 1201., Barijem 1201., itd. Bizant daje trgovacke povlastice Dubrovniku kao i bosanski ban Kulin godine Zanimljivo je da se u toj povelji bosanskog bana prvi put spominje ime Dubrovnik. Poslovi bubrovnika nisu promakli Papi Inocentiju III. koji nalaze dubrovackom nadbiskupu da jednu cetrdesetinu svih crkvenih prihoda ustupe za pokrice krizarskih ratova. Takoder da nije sve islo glatko govori podatak da je u kolovozu nedaleko sela BOS NA Poljica, dubrovacka flota od 11 brodova pobijedila srpsku flotu od 13 brodova, koju je poslao srpski zupan Stefan Nemanja. Nakon neuspjelog kopnenog napadaja na grad uskoro je sklopljen mir prema kojem Dubrovcani mogu slobodno trgovati po Srbiji. Na povratku s krizarskog pohoda u Palestini, mletacka flota osvaja Dubrovnik uz uoblcajeno sklapanje ugovora prema kojem je gradu ostavljena znatna autonomija. Za kneza i biskupa morao "~e primiti osobe koje posalje Venecija. Krscanskim osvajanjem Sirije i slabljenjem Bizanta otvorile su se mnoge komercijalne mogucnosti vec spomenutim gradovima Italije - Pisi, Genovi i Veneciji. Priroda trgovine izmedu Azije i Egipta s jedne i Europe s druge strane nije se znatno promijenila. Razlike u religiji i ratovi nisu sprijedli ekonomski pritisak i potrebu za razmjenom dobara. Talijanski gradovi uspjeli su ishoditi razne trgovacke koncesije i lucke privilegije u Siriji i Egiptu, all trgovina nije protjecala u miru. Zbog pirata, trgovacki brodovi morali su ploviti naoruzani, u konvojima i vrlo cesro u pratnji ratnih brodova. Na drugoj strani zbog rivalstva izrnedu talijanskih gradova susreti takvih konvoja mogli su se pretvariti u prave male pomorske bitke zbog kojih su kasnije izbijali medusobni pomorski ratovi. Na HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

85 kraju ce ipak godine Venecija izaci kao pobjednica u ratu protv Genove, osiguravajuci take svoj puni prestiz na moru. Iako je Dubrovnik bio pod nominalnom vlascu Venecije, nije se upustao u sukobe s Pisom ili Genovom, nego je vjerojatno igrao svoju igru pazeci da ne stekne nepotrebne neprijatelje. U 13. i pogotovo u 14. stoliecu bilo je uobicaieno da se brodovi, u skupinama od 3-4, Venecijanska Koka, 16. stoliece nekoliko puta godisnje upute na duga visemjesecna putovanja u Englesku, Flandriju, Languedoc (Francusku), Alexandriju (Egipat), Siriju u Konstantinopol i dalje prema Cmom moru. Ni brodovi Durovnika nisu bili iznimka od tog obicaja, U arhivu su, za primjer, sacuvani dokumenti iz o trgovini s cmomorskom lukom Mesembrijom (juzno od Vame) gdje su isporuceni svila i sukno. Uz razne zacine i mirodije, u Francusku i Englesku plovilo se sa zlatom vezenim raskosnim tkaninama i s kvalitetnim drvetom. Tamo se kupovala svila i vuna. Prema Alexandriji plovilo se s raznim uljima, sapunom, ljesnjacima i vocem, iii kad nije bilo dovoljno robe, plovilo se "u balastu" potrebnom za stabilitet broda. U povratku brodovi su najvise prevozili razne zadne. U Konstantinopolu trgovalo se s vunom, svilom, kadifom, tepisima, slanom ribom, raznim zitaricama i robovima s obala Cmog mora. Od Dubrovnik ce zabraniti svojim gradanima trgovinu robovima. Trgovacki brodovi stoljec:a Za plovidbu u udaljene krajeve najvise su u uporabi bili trgovacki brodovi na jedra koke i nave. Ovi prvi smatraju se za prve prave trgovacke jedrenjake bez vesala. Zamjena vesla jedrima povecala je daljinu i brzinu plovljenja, a zivot i rad na brodu udnila snosljivijim zbog Venecijanska nacruzana trqovacka galija, 16. stollece znatnog smanjenja broja posade. Koka se prvi put spominje u engleskim rukopisima iz 11. stolieca U sredozemnom moru pojavljuje se pocetkom 13. stolieca kao trojarbolni jedrenjak. U jednom dokumentu iz prvi put se spominje jedna dubrovacka koka. Za razliku od velikih venecijanskih i jos vecih denovljanskih koka, dubrovacke su bile manje i uglavnom rabljene za priobalnu plovidbu. Prvi pravi brod krizarskih ratova i trgovine s Istokom bila je nava, vrsta velikog jedrenjaka koji se pojavio u 10. stoliecu u Sredozemnom moru i ubrzo zatim i na atlantskoj obali. To je bio jedrenjak duzine do 36 m, sirokog trupa do 13 m, visokih bokova i uzdignutog pramca i krme. Prema jedrima prepoznaju se dva tipa nava - sredozemna s latinskim jedrom i atlantska s kriznim. Na pramcu i na krmi bilo je nadgrade za smjesra] posade i naoruzanja, a srednji dio trupa sluzio je za smjestaj tereta. Paluba se protezala cijelom duzinorn broda. Za vrijeme krizarskih ratova nava se razvila u veliki jedrenjak s dva jarbola deplasmana do 600 tona koji je mogao prevesti 800 ljudi. Zasigumo od 14., i vjerojatno od kraja 13. stoljeca u Dubrovniku se grade nave - velika dvojarbolna deplasmana tona, i mala od 350 tona. Venecija je za potrebe prijevoza vojnika Luja IX. sagradila nekoliko velikih nava nazvanih uscieri (ta!. usci - vrata) s vratima na bokovima za ukrcaj konja i opreme. Njihova istisnina bila je oko 2100 tona, a mogle su prevoziti 840 kari odnosno 1260 tona tereta. Jedna od osobitiosti tih nava bili su spremnici za oko litara vode, dovoljno za 600 ljudi za tri tjedna. Dubrovnik priznaje vlast hrvatsko ugarskog kralja Zadarskim mirom iz godine Venecija se u korist hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. odrekla prava na Dalmaciju odnosno istocno jadranske otoke i obalu. Tim mirom Dubrovnik se zauvijek oslobodio mletacke vlasti priznavajuci samo formalno vlast novog kralja. Oprezni Dubrovcani su na uljudan nacin ispratili mletackog kneza znajuci da je Venecija i dalje prva pomorska sila isrocnog Sredozemlja. Zato je Dubrovniku bilo stalo da sacuva prijateljske veze s Venecijom. RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

86 Vee sliedece godine dubrovacka diplomacija bez mletackog tutorstva nastupa mnogo sigurnije. Sa sultanom Orhanom II. Dubrovnik sklapa sporazum o slobodnoj trgovini na cijelom podruqu Turskog carstva. Taj ugovor je pocetak prvih sluzbenih veza Dubrovnika s Turskom. Na drugoj strani, Venecija je godine zabranila svojim brodovima da u lukama Dalmacije ukrcavaju robu za izvoz izvan Jadrana. Ta zabrana je u pocetku pogodila trgovinu dalmatinskih gradova, ali je zato potaknula izgradnju velikih brodova. Svoju posebnu prigodu iskoristio je Dubrovnik kad zapocinje prava izgradnja velikih brodova. Ipak u takvoj situaciji najmanju korist imali su dalmatinski gradovi i zato Ludovik I. godine nudi Veneciji ugovor prema kojem bi sloboda plovidbe bila jednako zajamcena Trgovacki jedrenjak, 16.stoljece rnletaddm i njegovim podanicima. Venecija je to glatko odbila uvodeci nave zabrane. Od zabranjuje Dubrovcanima da u Veneciji prodaju iii kupuju robu od stranaca. Takva trgovina bila je dopustena samo mletackim podanicima. Ubrzo je i Dubrovnik uzvratio istom mjerom. Venecija dalje od zabranjuje svaku trgovinu s Dubrovnikom. I tako malo po malo do novog rata s Ludovikom I. u Jadran uplovljava flota Genove, saveznik u ratu protiv Venecije i sidri se u Trogiru. U pomorskoj bitci sliedece godine, u kojoj sudjeluju i dubrovacki brodovi, porazena je rnletacka flota. Iako je Veneciji konacno uspjelo istisnuti Genovu iz Jadrana ali i iz istocnog Sredozemlja, Dubrovnik je u meduvremenu sklopio dovoljno trgovackih veza i poznanstava s Genovljanima tako da je njegovim brodovima bio otvoren put u Tirensko more. Novi i uglavnom nepriznati kralj Ladislav Napuljski prodaje Dalmaciju godine Veneciji za dukata. Kakva je to bila trgovina vidi se iz kasnijih mletarkih podataka o trgovini sa soli. Samo u jednoj godini njihovi prihodi od solana na Pagu bili su dukata! Uslijedili su novi ratovi i na kraju je do gotovo cijela lstocna obala Jadrana, osim Dubrovnika, pala pod mletacku vlast. Nova vlast je odmah svojim podanicima nametnula nave carinske pristojbe vec kad se za svu robu, koja se izvozi iz Dalmacije negdje drugdje, a ne u Veneciju, mora platiti dodatna carina. Tom odredbom gotovo je onemogucena izvozna trgovina Dalmacije. Ubrzo je uslijedilo i nova ogranicenje, da se svi dalmatinski prehrambeni proizvodi, ako se voze sjevernije od krajnjeg juznog istarskog rta Premanture, moraju voziti u Veneciju. Zatim od na sukno, kozu i zeljeznu robu koja se uvozi u Dalmaciju, a nije iz Venecije, mora se platiti carina. Zatim su uslijedila ogranicenja u izgradnji brodova, Iuka i sl. Splitska komuna upucuie predstavku mletackom senatu upozoravajuci ga da Venecija svojim zabranama i ogranicenjrna nanosi veliku stetu ne samo dalmatinskim gradovima nego i njihovome zaledu. Iz ovog nabrojenog otprilike se rnoze steci slika tadasnieg kolonijalnog i monopo Iistickog ponasanja koje nije bilo neuobicajeno na Sredozemlju. Velike pomorske sile nametale su svojim posjedima razlidta ogranicenja sve u cilju zastite svojih interesa. Sto bi mletacka vlast tada znadla za Dubrovnik moze se samo nagadati. Medutim, Dubrovnik je vrijeme od oslobadanja od rnletacke vlasti do prve tredne 15. stolieca dobro iskoristio kad je izmaknuo izvan dosega Venecije. U meduvremenu dok se Venecija suceliavala s Ludovikom I., Dubrovnik zakljucuje novi ugovor s turskim sultanom Muratom I. o slobodi trgovine na turskom podruciju. Dubrovarkim brodovima uvozi se i izvozi roba iz Carigrada. Dobri trgovacki odnosi s velikim i sve rnocnipm Otomanskim Carstvom bit ce nova odrednica u povijesti Dubrovacke Republike. Dubrovnik i Otomansko Carstvo Izmedu tzv. "turskih" dokumenata u dubrovackom arhivu svakako je jedan od najznacajnijih ugovor od 2. veljace 1442., u kojem Murat naziva Dubrovnik slobodnim gradom. Na koncilu u Baselu odrzanom Dubrovcani su preko hrvatsko-ugarskog kralja Sigismunda (Zigmunda) isposlovali pravo trgovine sa Svetom Zemljom i drugim zemlja u kojima vladaju "nevjernici". Tom privilegijom (Privilegium navigationis ad panes Orientes) omogucena im je ne samo trgovina nego pravo postavljanja svojh konzula i izgradnja crkava, odnosno podizanja zasebnih dubrovackih trgovackih komuna. Od tog ugovora Dubrovnik je imao kasnije velike komercijalne koristi. Od godine Dubrovcani redovito placaju Turskoj porez (harac) od 1500 dukata. Visina haraca stalno je rasla dok se nije ustalila na dukata. Svake godine sve do mira u Sremskim Karlovcima dubrovacko poslanstvo dolazilo je na Portu predati ugovoreni danak. Od tada pa do slao je Dubrovnik poslanstvo svake trece godine. Kroz cijelo to vrijeme Dubrovnik se opirao da postane turski vazalni grad. Da bi to postigao placao je harac, podmidvao, darivao i spletkario na sve moguce nadne samo da bi grad ostao slobodan. Zanimljivo je sacuvano pismo dubrovackog poslanika Nikolice Bona Bunica iz godine 1678., koji je predao harac, ali je umro u turskom suzanjstvu ne pristaiud na povecan]e iznosa haraca. Mnogi su hrabri Dubrovcani izgubili zivote na taj iii slican nacin HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

87 Dubrovacki Galijun, 16./17. stollece, Model izradio Zeljko Skomerslc iz Krka bored se za svoj grad. Harac je bio cijena slobode naspram velikog i mocnog carstva koje je, da je htjelo, moglo grad jednostavno zbrisati. Na drugoj strani sultan je imao jednostavnu racunicu. Dok je grad bio slobodan i priznavao njegovu vlast svake godine dobivao je iznos veci nego sto je na primjer dobivao iz cijelog bosanskog sandzaka. Preko Dubrovnika uspostavljene su trgovacke veze izmedu istoka i zapada, odnosno krscanskog i muslimanskog svijeta koji su bili vise u ratu nego miru. Dubrovnik je u politickom i diplomatskom smislu bio otprilike kao i nezavisna Svicarska u II. svjetskom ratu - izvor informacija za bilo koju od strana. U drugoj polovici 15. stolieca Venecija osvaja nova prostranstva da bi potdniavanjem Cremone dosegnula svoje najvece teritorijalno prosirenje, Sam grad Venecija ima stanovnika, a nadzire posjede s oko 2,5 milijuna podanika. S istoka sve vise nadiru Osmanlije koji nakon zauzeca Bosne i Hercegovine izbijaju kod Herceg Novog na Jadransku obalu. Od do trajat ce s prekidima mletacko-turski ratovima u kojem Turska prisiljava Veneciju da napusta posjed za posjedom. Na sjeveru u raskomadanu i bogatu Italiju stizu vojske Francuske, Niernarkog Carstva i Spaniolske. Venecija je od godine na celu otpora Francuskoj s drne je uvucena u tzv. talijanske ratove koji traju sve do U takvoj situaciji, osiguravsi zalede prema Turskoj dubrovaca trgovacka mreza siri se po Italiji i istocnom Sredozemlju. Dubrovacko vijece imenovalo je svojeg prvog konzula koji odlazi u Anconu godine Dubrovnik i Anconu blisko je povezao zajednirki otpor prema Venciji ali i medusobni pomorski poloza]. Zatim, uvedena je stalna brodska linija izmedu Dubrovnika i Pise koja je tada bila u vlasti Firence. Izvozi se zlato, srebro, koia i vosak, a uvozi sukno svilu i brokat. Od u Dubrovniku je firentinski konzul. U drugoj polovici 15. stoljeca Dubrovnik ima svoja predstavnistva u vec spomenutim gradovima: Anconi, Pisi, Napulju, Carigradu, re u gradovima Barletta, Siracusa, Otranto, Trani, Crotone, Bari, Polignano, Termoli, Manfredonia, Orthona, Augusta, Trapani, Vieste, Molfetta, Catania, Malta, Genova i Marseille. Posebno su vazni gradovi Napulj i Barletta re na Siciliji gradovi Siracusa, Catania i Trapani zato sto su bili u posjedu Spanjolske. Spanjolski kralj Ferdinand, koji je vladao Napuljem i Sicilijom, potvrdio je godine sve prijasnje privilegije Dubrovnika, proizasle iz ranijih ugovara s tim gradovima, novim ugovorom u 26 tocaka. Prema tome sva prava koja SU Dubrovcani stekli u svojim, vise nego dobrim odnosima s Napuljem mogu uzivati u svim njegovim zemljama. S time je Dubrovnik osigurao nesmetan razvoj svoje trgovine u gotovo cijelom zapadnom Sredozemlju. Vrijeme velikih pomorskih otkrica Potkraj 15. stolieca, u okviru kasnog feudalizma, razvijena trgovina gradova i razna trgovacka udruzerua, skupili su velika bogatsva u zlatu, srebru i dobrima. Taj rani trgovacki kapital stvara zantasku proizvodnju (manufakture), otvara rudnike i financira brodogradnju. Proctor Turaka Osmanlija na istocne obale Sredozemlja prekinuo je tradicionalne trgovacke veze Europe s Azijom, ciji su glavni nositelji do tada bili talijanski gradovi, pa su se morali traziti novi putevi. Na obali Atlantika uzdizu se snazne centralizirane drzave Engleska, Nizozemska, Francuska, Portugal i Spanjolska koje teze prekomorskoj ekspanziji. Portugalci su oplovili zapadnu obalu Afrike, a i krajnji juzni Rt Dobre Nade. Kolumbo je sa spaniolskim brodovima stigao pred Ameriku, a Magelan je godine oplovio svijet. Papa Alessandro VI. podijelio je novootkriveni svijet izmedu Portugalaca i Spaniolaca zapocevsi tako europ- Dubrovacka Pinka, 17./18.stoljece Pinka, pink iii pinco, karakterlstlcan je mediteranski brod s latinskim jedrima i tri jarbola, sllcan slevemoatnekom samoeku, Dubrovcani su se sluzili s tim brodom u 17. i 18. stoliecu. Pinka je bila brz brod uskog trupa nosivosti do 150 tona tereta. Model na fotografiji izradio je Zeljko Skomersic iz Krka RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

88 lzlazak Bosne i Hercegovine na Jadran Medunorodni polozoj hrvotskih zemoljo kroz sesnoesto i pocetak sedomnoestog stoljeco dozivljovo burne promjene. Hrvotsko se grcevito broni od stolnih turskih novolo koje su je svele no minimum teritorijolnih posjedo pod bonskom uprovom nozvonih "Ostotcimo ostotako" po sve do pocetko oslobodonjo hrvotskih zemoljo od osmonlijske okupocije. Dolmociju su zoposjeli Mleconi sireci njezino ime premo unutrosnjosti koju su oslobodoli od Turoko. Kroljevi Bonske Hrvotske bili su Hobsburgovci, o jedini slobodni hrvotski teritorij bio je no jugu Dubrovocko Republiko kojo je priznovolo osmonlijsko vlosnistvo. U oustrijskoturskim rotovimo oslobodeni su veliki dijelovi Slovonije i Like dok je u mletocko-turskim rotovimo Venecijo zoposjelo znotan dio obolnog zoledo potisnuvsi Turke. U tim okolnostimo dovedeno je u pitonje opstojnost Dubrovocke Republike trodicionolne jodronske supor nice Mletcimo. Potrozivsi potojnu zostitu od Austrije i podmicujuci turske mirovne pregovoroce, Dubrovconi su uspjeli izbjeci nojnovijim rozgronicenjem kopnenu gronicu s mletackim posjedimo i to toko do su Turcimo ustupili Klek i Sutorinu. lzbjegovsi potpuno okruzenje i prisilivsi Mlecice no povrotak ozemljo u donosnjoj istocnoj Hercegovini (dubrovocko zolede) Dubrovocko Republiko se odrzolo jos cijelo stoljece koo somostalno drzovo. Dokle ustupljeni izlozi no more kod Sutorine i Neumo bili su jomstvo dubrovockoj sigurnosti. Dvo i po stoljeco poslije mudrih dubrovockih diplomotskih monevoro, politiko hrvotskih komunisto, ponojprije Bokorico i Trio temeljilo se no komunistickim vrijednosnim kotegorijomo definironimo u obliku diktoture rodnicke klose, nikodo nije ozbiljno uzimolo u obzir teritorijolne komponente Republike Hrvotske po je tako pedesetih godino ustupilo neko selo u lstri i Medimurju Slovencimo, o drugo pok u Lici prepustilo pod uprovu komunistimo iz novoutemeljene socijolisticke Bosne i Hercegovine. lsto je toko oloko pristolo ustupiti dubrovocki posjed Sutorinu Crnoj Gori, o Neum ostovilo u sostovu BiH. Tokov presedon presjecene drzove jos se somo dogodio Pokistanu kod je zohvoljujuci britanskoj kolonijolnoj uprovi doslo do krvovog rospodo tog imperijo. Srecom Neum je nostonjen hrvotskim zivljem, o kotostorske cestice su ostole njegovim vlosnistvom. Povijesne pok okolnosti, koje su dovele do izlosko Osmonlijo no more usko su povezone s diplomotskim i vojnim odnosimo Venecijonske Republike i Otomonskog Corstvo u kojimo je trebolo biti o~obljeno i unisteno moc Dubrovocke Republike koo glovne supor nice Venecije u njenim poslovimo no hrvotskom dijelu Jodrono. Venecijonsko Republiko je u rotovimo s Turskom u godinomo i prvenstveno imolo zo cilj zouzimonje cim vecih todosnjih turskih podrucjo u Dolmociji i Hercegovini, o osobito onih oko Dubrovocke Republike, s ciljem njenog potpunog okruzivonjo, gusenjo i svodenjo no stotus jedne od brojnih dolmotinskih zojednico pod mletockom uprovom ( tokov stotus Dubrovocko Republiko je imolo od godino ). Dubrovocko Republiko s ciljem odrzonjo svoje somostolnosti borilo se protiv tokvih ciljevo Venecije so svim svojim rospolozivim diplomotskih sredstvimo, i u todosnjoj situociji koo nojrozboritije rjesenje odobrolo je ocuvonje neprekidnosti svojih gronico s onimo Turske, ~- hercegovockog i bosonskog posoluko te dolmotinskih okupironih podrucjo. Stisnuta interesimo todo velikih silo Venecije i Turske, doslo je dubrovocko diplomocijo do ideje i odluke do stvori dvo koridoro zemljisto kojo bi pripodolo Turskoj od kojih bi zopodnome krojnjo tocko izlozilo no more kod Kleko, o istocnome bi izloz no more bio kod Sutorine. No toj bi nocin Dubrovocko Republiko izbjeglo kopnene gronice s Venecijom i so svih bi strono bilo okruzeno turskim posjedimo. lz povijesnih izvoro se vidi do je Klek bio jedon od sredisto Dubrovocke Republike zo prodoju soli, u ono vrfieme vrlo voznog proizvodo koji se izvozio u istocne krojeve Bolkono. Osim Kleko i Sutorino je imolo prirodnu uvolu kojo je moglo po~uziti zo pristojonje monjih brodovo. Do rozvojo tih dvoju Iuka nije doslo ponojvise zbog otporo Venecije kojo je u njihovom rozvoju vidjelo ugrozu venecijonskih luko, posebno one u Herceg Novom, oli i Dubrovocke Republike kojo premdo je Turskoj spomenute posjede ustu~lo tokoder nije bilo zointeresirono zo rozvoj novih Iuka u svojoj blizini. Uvidom u mletocke i oustrijske povijesne izvore i orhivsku grodu koju je sokupio poznoti istrozivoc mletocke povijesti prof. Sime 4ubic, koo i iz ~uzbenih zemljovido Mletacke Republike utvrdeno je (do je Dubrovocko Republiko bilo u posjedu poluotoko Kleko i uvole Klek povise koje se uzdiie plonino Klek no pocetku somog poluotoko). Turci nisu uzivoli nikokvo provo u luci Klek i no oboli, jer Venecijo nije dopustolo Turcimo uloz brodovo u zoljev, o pogotovo ne prekrcovonje robe iii vojske u luci. U stvornosti somo obolo enklove Klek smotrolo se koo tursko podruqe, o okolno more se smotrolo koo more mortuum, u koje nisu smjeli uloziti stroni brodovi. Ovoj skol~ primjer iznimke medunorodnog provo, u kome je jedno drzovo bilo u posjedu morske obole, o nije imolo provo no more ni pristupo s brodovimo do svoje obole bilo je posljedico snoge todosnje Venecijonske rotne mornorice i Republike kojo je tado dominirolo Jodronom. Nojznocojniji dogodoj koji je prethodio spomenutim dogodojimo bilo je stvoronje Svete lige (l 683.) od krsconskih drzovo Europe zo borbu protiv Otomonskog Corstvo. Venecijo kojo je u spomenutom sovezu vidjelo mogucnost ost vorenjo svojih teinji zo vlostiti prodor no istok i.unistenje Dubrovocke Republike pristupo Svetoj ligi. Nokon uspostovljonjo Svete lige zo borbu protiv Turske, Dubrovocko Republiko koo njezin slugo dolozi u teiok poloioj i bojeci se do u,nostupojucim sukobimo ne izgubi suverenitet, tojno sklopo ugovor s Austrijom o priznonju njezino suvereniteto (20. kolovozo 1684.). No toj se nocin Republiko stovilo pod zostitu jednog od nojznocojnijih clonovo Svete lige i to tojno, dok je s druge strone i dolje jovno priznovolo vrhovnu vlost Turske. U nostojonju odvojonjo gronico Dubrovocke Republike i Turske Venecijo je privremeno uspjelo osvojivsi godine sov turski teritorij oko dubrovockih gronico od Neretve do Herceg Novog, cime je Dubrovocko Republiko ostolo bez mogucnosti odrzovonjo trgovockih vezo s Turskom odnosno glovnog izvoro svojeg bogotstvo. Ovo stanje trojolo je pet godino odnosno sve do tursko-ousmjskog miro u Srijemskim Korlovcimo, koji je predstovljoo jednu od no~ecih diplomotskih pobjedo Dubrovocke Republike, no temelju kojego je Venecijo morolo Turskoj vrotiti posjede oko Dubrovocke Republike. Mletocko Republiko je svoje nomjere glede odvojonjo Dubrovocke Republike od Turske pokusolo ostvoriti i tijekom mletackoturskog rota godine Kod je ponovno uspjelo zoposjesti podrucjo u dubrovockom zoledu oli ih je no temelju ugovoro sodrianih u Pozorevockom miru sklopljenim 21. srpnjo izmed.u Turske i Austrije morolo nopustiti. Nokon Poiorevockog miro Venecijo je ocekivolo do ce Tursko no dvjemo ustupljenim potezimo obole (Kleku i Sutorini) izgroditi svoje luke, i time oslobiti dubrovocku luku i usluge dubrovocke trgovocke flote. Zohvoljujuci diplomotskoj domisljotosti Dubrovocke Republike ocekivonjo Venecije nisu se nikodo ost vorilo, o prvotno dubrovocko zomisoo o teritorijolnom rozdvojonju dubrovockih i mletackih posjedo u potpunosti se ostvorilo. No toj nocin tijekom citovog jednog stoljeco Dubrovocko Republiko bilo je ucinkovito osigurono od mletockih pokusojo izolocije i iznenodnih nopodo. Geoprometna igra Neum Ploce lskustvo iz pro~osti, pogotovo ono noso nostolo kroz povijest no ovim turbulent nim podrucjimo, uocovonje i rozborito koristenje geopolitickih, geoekonomskih i geoprometnih znocojki i prednosti, perspektivo je kojo ce Hrvotskoj omogufrti doljnje promisljonje gospodorskih i svokih drugih probitoko. Koko bi se smonple te perspektive, igre oko luke Ploce smjestene no hrvotskom dijelu jodronske obole kojo bi pod krojnje neshvottjivim okolnostimo trebolo biti dodijeljeno zo potrebe BiH gospodorstvo, ni molo ne jenjovoju. U toj igri svoki sljedeci put proigrovo se neki drugi model i pokusovo Hrvotsku uvjeriti u njegovu voljonost" jer je potvrdio u nekim drug_ini vremenimo i no nekim drugim mjestimo. Potrebu zo izloskom bosonskohercegovockog gospodorstvo u svijet, Sarajevo i njegovi sponzori provdoju dopustonjem hrvotskoj stroni slobodnog prolozo i tronsporto kroz Neum. No toj nocin gospodorsko dobit koju bi ploconsko Iuka ostvorivolo od protoko doboro premo triistimo srednje i istocne Europe (no kojimo su vec nekoliko godino pozicionirone tvrtke i njihovo predstovnistvo iz Azije i ostolih dijelovo svijeta) i dolje odlozilo bi iz Hrvotske. To nostojonje Sarajevo trebo promotroti s izgrodnjom konolo Sovo-Dunov, Place bi zbog minimizironjo troskovo tronsporto postole glovnom europskom, ~- jednom od globolnih tronzitnih Iuka locironoj no istocnoj oboli Jodrono. Dopustonjem slobodnog prolozo u Pironskom zol~vu, Iuka Rijeko bi izgubilo svoje geoprometno znocenje, o sire gledono u gospodorskom i geopolitickom smislu Hrvotsko bi dobilo sve znocojke kontinentolne zemlje. Ne smijemo zoboroviti u okrutnom i ogresivnom rotu Republike Hrvotske rozorone su i njezine ceste, mostovi, zeljeznicke pruge, zrocne, morske i rijecne luke, telekomunikocijski objekti, poste, o unistovono su i otimono prijevozno sredstvo. Svrho je bilo josno onemoguciti veze izmedu pojedinih hrvotskih regijo, zoustoviti i skrenuti medunorodne hjekove robe, putniko i informocijo, uciniti od ovogo voznog geoprometnog podruqo izolironi otok, prometno prozon prostor" so svim gospodorskim i civilizocijskim posljedicomo zo Republiku Hrvotsku i njezinu buducnost. flffl ~ HRVATSKI VOJNIK RUJAN, 1998.

89 sku kolonijalnu ekspanziju. Do polovice 16. stoljeca stvoreno je veliko spanjolsko kolonijalno carstvo koje je obuhvacalo dio sjeverne Afrike, juznu obaju sjeverne Arnerike, srednju i juznu Arneriku, i Filipine. Od Spanjolska ce prisvojiti sve portugalske posjede. U spanjolske i portugajske Juke slijeva se gojemo bogatstvo iz novootkrivenih krajeva sviieta dijamanti, zlato, srebro, zacini i posebno trazeno skupocjeno drvo. U Brazilu su oko prve podignute plantaze secerne trske. Svjetska pomorska trgovina seli se iz istocnog SredozemJja na Atlantik. Zahvaljujuci dobrim dipjomatskim i trgovackim vezama, posebno sa spaniolskim dvorem, dio tog svjetskog kolaca pripao je i Dubrovniku. Koliko su te veze bile znacajne vidi se iz ugovora sa spanjolskim kraljem Filiporn III. iz godine u kojem se potvrduju povjastice bivsih spanjojskih kraljeva iz 1470., Hvar Korcula Lastovo POSJED VENECIJE 1507., 1518., 1523., 1534., i godine. Oct druge pojovice 16. stolieca dubrovacki bro dovi pristaju u Juke na obje strane Atlantika. a drugoj strani nije mirovaja ni NVenecija, nakon godina recesije ponovno se pocela trgovacki oporavljati. Godine da bi suzbila dubrovacku konkurenciju, u Splitu osniva trgovacko skladiste, tzv. "splitsku skeju" za robu i prenodste za trgovce i gonice. Brodovima iz Venecije dopremana je u Split roba odakle se ona dalje karavanama otpremala u krajeve pod turskom vjascu. u suprotnom smjeru stizala je roba iz IstambuJa (Carigrada) pa cak i iz udaljene Perzije i Indije. Ali ni Mlecanima nije isjo gjatko, jer su bas u to vrijeme ucestali napadaji Uskoka koji su Veneciji nanosili veliku stetu Venecija zabranjuje izvoz u Dubrovnik svake robe koja je namijenjena Turskoj. Kad ni uspostavom "splitske skeje" Venecija nije uspjeja slomiti konkurenciju, zabranjuje svaki izvoz robe u Dubrovnik. U meduvremenu dubrovacki brodovi nalaze nove luke i komercijajni teret, od pocetka 17. stoljeca redovito plove za London i Amsterdam, i jos dalje prema Danskoj i Svedskoj. Dubrovacka diplomacija Vjesta dubrovacka diplomacija svakako je zasluzna za uspon i sjobodu svojeg grada. Jedan poznati svjetski politicar opisao je diplomaciju "kao mogucnost nemoguceg" sto bi za dubrovacku dipjomaciju svakako bila primjerena usporedba. 0 tome sto je bila dubrovacka dipjomacija i kako je ona djejovala mogje bi se napisati brojne studije, pogjavito o tome sto je ostalo poznato i zabiliezeno. Medutim, prornatrajuci uspjesnost i rezultate te diplomacije u uvjetima i vremenu kad je djejovaja, moze se samo nasjutiti da iza svoje sluzbene pozadine D Peljesac.; lj l3 1/l NEUM Oi,, -~ <5 ~"1 Ml jet ima velika velicina toga neformajnog sto se nikad nece mod ni saznati. Dubrovacki gradani koji su zbog raznih posjova boravili u stranim zemljama bili su istodobno i diplomate i tajna sluzba, odnosno prema potrebi savjetnici i spijuni. To je oduvijek moglo biti korisno. Patriotski moto da "americki gradani uvijek sluze svojoj domovini ma gdje bili" nije samo zvucna floskula nego je to izum arnericke tajne sluzbe CIA-e, sto u prijevodu znaci da uvijek svojoj domovini gradani mogu donijeti znacajne informacije. Dubrovcani SU to odavno znali. Irgovacki posao sam po sebi jest traganje za informacijama koje mogu biti komercijajne, odnosno gdje se koja roba dobro moze kupiti, a gdje podati. Dubrovnk je bio mali grad koji vojno nije mogao nekoj veco] sili, nauditi. Gradanin iz takvoga grada, pogotovo ako je bogat svugdje je dobrodosao. Ako je ponudio i mogucnosr dobitka iii zarade Jako su mu se otvaraja sva vrata. Na drugoj strani, zbog svoje nevelike vojne sile Dubrovniku su uvijek trebali mocni zasntnid koje je znao pridobiti (kupiti). Osim za vlastitu obranu Dubrovnik se nije upustao u vojne avanture osim ako iz toga nije izvukao korist. U borbama za hrvatsko-ugarsko prijestolje Dubrovnik je godine na strani Sigismunda i protiv Ladislava NapuJjskog. U pelieskom kanaju sest dubrovackih galija i jedan brigantin pobijedili su flotu Ladislavovih devet galija i dva brigandina. Sigismund je nakon sto je pobijeden u nikopojjskoj bitci pobjegao s galijom u Dubrovnik. Dubrovcani su ga dobro docekali, "posudili" mu nesto novaca i ornogudli mu da se vrati u Ugarsku. Sve te usluge Sigismund nije zaboravio zajozivsi se na saboru u BaseJu za koncesiju koja je Dubrovniku donijeja velike dobiti. SudjeJovanje dubrovackih brodova u spaniolskim vojnim pohodima protiv Tunisa i 1541., u kojima je izgublieno desetak brodova, zatim protiv Portugala i EngJeske svakako imajo i svoju komercijajnu stranu. Ako se ipak morajo ici u rat tada je trebalo izabrati pravu stranu, odnosno onu koja ce pobijediti. Da bi se to znalo svakako je trebajo imati dovoljno informacija da bi se mogle donijeti prave odjuke. Priznavajuci tursku vlast, Dubrovnik se kao krscanski grad nalazio u tesko] situaciji kad se trebajo ne odazvati pozivu Pape u sveti rat protiv Osmanlija. Otvoreno stajanje na stranu protuturskih koalicija sigurno bi znadlo unistenje grada. Zaro SU Dubrovcani isli i "sumorn i drumom" odnosno jedno radili javno, a drugo tajno. Njihovi su brodovi ostajali tamo gdje jesu, ali su zato pronasli nadna da Papi posalju novcanu pomoc potrebnu pak za pomoc vladarima koji su podizali vojsku protiv Turaka. Dubrovackl posjanici bili su na mnogim europskim dvorovima gdje se i spjetkarenje nazivalo dipjomacijom. Trebalo je znati unaprijed ujagati u favorite koji ce jednog dana biti kliucni u politici neke zemlje. ZanimJjivo je, i naravno nigdje zapisano, kako su velike sile sporne odjuke donosile u korist Dubrovnika i na stetu njegovih susjeda. Kakva je bila pozadina moze se samo nasjutiti zato sto je i druga strana igraja na jednak nadn. Ipak u svemu tome Dubrovnik je projazio bojje. Mnoge SU nod dubrovacka viieca provela zasjedajuci u trazenju ispravnih odjuka. Grad je nekoliko puta bio na rubu ponora, ali je uvijek pronajazio nadn da opstane i da ostane sjobodan. RUJAN, HRVATSKI VOJNIK

90 Trgovacki brodovi 1 S. 17. stolieca U prva atlantska i daljnja prekomorska otkrica odvazili su se Portugalci i Spanjolci u karavelama - [edrenjacima medu kojima je svakako najpoznatija Santa Maria Kristofora Kolumba iz godine Njegova karavela imala je deplasman od oko 200 tona, a bila je. duga 25,6 i siroka 7,5 metara. Zahvaljujuci visokim bokovima od 4,1 metra mogla se upustiti u atlantsku plovidbu. Od 14. stolieca, u pocetku kao mali jedrenjak deplasmana od otpornost broda na teskom moru. Karaka je uz povoljan vjetar mogla jedriti s deset cvorova, ali uz vjetar slabije nego karavela. U svojoj osnovi konstrukcija karake podredena je teretu i njegovoj veco] sigurnosti, dok je za karavelu bila znacajnija bolja sposobnost jedrenja. U Dubrovniku se grade karake od 900 tona nosivosti i u to doba su bile naiveci trgovacki brodovi svijeta. Naivece su nazvane karakuni i imale su cetri jarbola. Zbog velike povrsine jedara karakuni su pri jedrenju imali veliko zanosenje zbog cega se prestaju graditi. Karaka je mogla prevesti tisucu vojnika, a za polovici 16. stoljeca suparnice Spanjolskoj zbog cega izbijaju brojni ratovi. U do tada najvecem pomorskom ratu Engleska je slomila pomorsku moc Spanjolske i uz Nizozemsku postala svjetska pomorska velesila. Posebnim tzv. "navigacijskim aktom", uperenim najvise protiv Nizozemske, Engleska je zabranila stranim brodovima prijevoz kolonijalnih roba u svoje luke. Zbog takve protekcionisticke politike i potreba za brodskim prostorom u Engleskoj je u vremenu od samo deset godina (izmedu ) povecana ukupna tonaza trgovacklh brodova sa t, karavela je u uporabi u Spanjolskoj i Portugalu. Kao trojarbolni trgovacki jedrenjak deplasmana od 300 t od 15. stolieca nalazi se u flotama talijanskih gradova tako da se mogla vidjeti i u dubrovackoi luci. Karavela je uz <lobar vjetar mogla jedriti brzinom od deset cvorova. Dobro je jedrila i uz vjetar. Ipak najznamenitiji dubrovacki brad bila je karaka, veliki trojarbolni jedrenjak. Pojavila se u 14. stljecu u Veneciji, od pocetka 15. stoljeca u Dubrovniku da bi je ubrzo gradili u Spanjolskoj, Portugalu, Engleskoj, Nizozem,skoj i Francuskoj. Prema dubrovackim karakama Englezi svoje nazivaju argosy (prema engl. nazivu za Ragusa - Ar.gossa). Karaka je imala. ) siroki trup s izbocenim bokovima, okrugli pra-. mac i siroku krmu. Na pramcu se nalazio manji, a na krmi ved kastel od nekoliko katova. Ispod njih protezala se glavna paluba koja je u sredini bila otkrivena samo za cetvrtinu svoje duzine. Kostur trupa od masivne kobilice i gusto rasporedenih rebara, osiguravali su HRVATSKI VOJNIK RUJAN, zasntu od pirata mogla je imati topova. Drugi najpoznatiji dubrovacki brad oceanske plovidbe bio je trojarbolni galijun, nesto manji od karake i ved od karavele. Ako se dubrovacka karaka procula po svojoj velicini i izgledu, galijun je svakako bio remekdjelo dubrovacke brodogradnje. U arhivu su sacuvani podatci za galijun Sv. Ivan Krstiteij sagraden prema kojem je imao tri jarbola s cetiri jedra. Nosivost mu je bila 600 kara odnosno 950 tona. Takav galijun imao je duzinu oko 30, sirinu oko 10 i visinu do prve palube 5 metara. Karavele i karake i nave prestaju se graditi pocetkom 17. stoljeca. Godine Dubrovnik raspolaze sa 160 velikih prekooceanskih brodova (57 karaka, 72 galijuna i 32 nave). Ekonomsko zaostaianie Vecim privrednim i pomorskim razvojem Engleska i Nizozemska postaju u drugoj tona na tona. I Nizozemska je tada imala respektabilmu flotu od gotovo brodova. U prvoj polovici 17. stolieca Dubrovnik je poceo privredno zaostajati. Svjetska trgovina preselila se na Atlantik, u Sredozemnom moru trgovinu sve vise preuzimaju engleski, nizozemski i francuski brodovi, a Venecija je dio trgovine sa Turskom skrenula u Split. Dubrovacki trgovci i bankari ulazu novae u talijanske i druge europske banke. Cijeni se da je oko godine Dubrovnik tako ulozio oko zlatnih dukata. Kandijski rat ( ) izmedu Venecije i Sultana skrenuo je trgovinu iz Splita ponovno na Dubrovnik s cime se grad ponovno poceo ekonomski uzdizati. Katastrofalni potres godine 1667., u kojem je poginuo velik broj gradana, nanio je tezak materijalni i ekonomski udarac Dubrovniku od kojeg se dugo i mukotrpno oporavljao. B2I

91 icsson Nikola Tesla d.d. Krapinska 45, Zagreb, tel: , fax:

92 traverse: elevation/depression: fire: range: -5 /45 single and rapid fire - classical rocket 8550 m - rocket with increased range 13,500 m combat movement: - automatic levelling of launcher on vehicle, - automatic assumption of the position towards the elements of the target, corrective elements and control of fire with a handheld computer, from the vehicle or at a distance. combat wdgbt: - power-to-weight ratio: 15 to 20 hp/t diesel engine developing 130 hp/2650 rpm cross-country ability-pressure: "run flat" - driving ability: 50km max. road range: 500to700km electrical system: 24 V/12 V armored protection: - from 7.62 x 51 API caliber - HE shell fragments Crew: 3-4, swift entry and exit, 3 doors Logistics: high reliability, ease of maintenance, durability