PAUBENAMOC TOP KALIBRA 125mm S GLATKOM CIJEVI

Transcription

1

2

3 REPUBLIKA HRVATSKA < PAUBENAMOC TOP KALIBRA 125mm S GLATKOM CIJEVI BORBENA SPOSOBNOST KOMP JUTORIZIRANI SUSTAV NADZORA PAUBE POKRETUIVOST MOTOR SNAGE 1000 KS SPOSOBNOST PREZIVUAVANJA VISOK STUPANJ BALISTICKE ZASTITE SUSTAV ZASTITE POSADE Stanciceva 4, Zagreb tel , fax

4 S R D R Z R J BROJ 38. GODINA VIII. kolovoz OLUJA - IME HRVATSKE POBJEDE U ranim jutarnjim satima 4. kolovoza godine djelovanjem topnicko-raketnih postrojbi i preciznim udarima HRZ-a po sustavu veze te zapovjednom i PZO sustavu neprijatelja povuceni su "kirurski rezovi" otvarajuci tridesetak smjerova za silovito nastupanje oklopnomehaniziranih gardijskih brigada, domobranskih pukovnija i specijalnih postrojbi vojne policije i MUP-a u dubinu, tada jos privremeno okupiranog hrvatskog teritorija 48 ILA '98 Ovogodisnja zrakoplovna izloiba ILA'98 (Internationale Luftun'd Aussestellung) odriana na berlinskom aerodromu Schonefeld od 18. do 24. svibnja po opcem je misljenju bila najbolja u dosad 86-godisnjoj povijesti te manifestacije. Na izloibi je sudjelovalo 825 izlagaca iz 32 zemlje, a medu najzanimljivijim izloscima je bio ukrajinski transportni zrakoplov Antonov An JAPANSKE POMORSKE SAMOOBRAMBENE SNAGE Japan posjeduje suvremeno ratno brodovlje jer ga je zahvaljujuci gospodarskoj moci u razmjerno kratkim rokovima mogao obnavljati, a tamosnie Pomorske samoobrambene snage uiivaju veliki ugled II HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998,

5 ,VATS Kl ~1NIK Nakladnik: Ministorstvo obrane Republike Hrvatske Glavni i odgovorni urednik general bojnik Ivan Tolj Zamjenik glavnog i oagowmog urednika brigadir Miro Kokic lzvrini urednik satnik Dejan Frigelj UrE.dnic1ri kolegij: Vojna tehnika satnik Tihomir Bajtek Ratno zrakoplovstvo, Osvrt nofporucnik Robert Barie Ratna rnornarica porucnik Dario Vuljanic bjni suradnici pukovnik dr. Dinko Mikulic, dipl. ing. pukovnik J. Martincevic-Mikic, dipl. ing. bajnik mr. Mirko Kukolj, dipl. ing. bajnik Damir G9lesic, dipl. ing. bajnik Berislav Sipicki, prof. porucnik Ivana Aropovic, B. of Arts (Ee. i Fr.) Dr. Vladimir Pasagic, dipl. ing. Dr. Dubravko Risovic, dipl. ing. Dr. Zvonimir Freivogel Mislav Brlic, dipl. ing. Dario Borbolic, dipl. ing. Josip Pajk, dipl. ing. Viii Kezic, dipl. ing. Iva Stipetic, dipl. ing. Dorko Bandula, dipl. ing. Klaudije Rodonovic Boris Svel Graficka redakcija Hrvoje Brekalo, dipl. ing. Zvonimir Frank Ante Perkovic notporucnik Devor Kirin zastavnik Tomislav Brandt Marketing Sanja Juricon, dipl, oecc 6 1 GOJKO SUSAK - Velebni prilog uskrsu domovine (3) Glavna zadaca - hrvatska sloboda 9 l Oluja - ime hrvatske pobjede, Marijan Paviac 14 l Geostrategijska vafnost Euroazije Dubravko T rstenjak, Darko Bandula 25 l Kad bankari mar raju, Dubravko T rstenjak 28 l Postmoderni konflikti i problem nadziranja nadziratelja Iva Stipetic 36 \ Toksinsko naoru!anje Slavko Bokan OSVRT 42 \ Tigrovi staklenih nogu Hrvoje Barberic RATNO ZRAKOPLOVSlVO 48 ILA '98 Ivan Marie 54 EH 101 (11. dio) SasaSovec, RATNA MORNARICA 66 l Japanske Pomorske samoobrambene snage (II. dio) Zvonimir Freivogel 80 \ Spasila&a kugta za podmornilare Mis/av Brlic VOJNA POVIJEST 82 l Hrvatska vojska kroz povijest (XXX. dio) Dubrovnik u 16. i 17. sto/jecu, Velimir Vuksic 87 l Kiseg Vladimir Bmerd«Kompjutorski prijelom i pripremo HRVATSKA VOJNA GLASILA Tisak Hrvatska tiskara d.d., Zagreb Naslov urednistva Zvonimirova 12, Zagreb, Republika Hrvatska Brzoglasi 385 1/ Dalekoumnoiivac (fax) 385 1/ , Marketing tel: 385 l / fax: 385 1/ Rukopise, fotografije i ostalo tvarivo ne vrocorno Copyright HRVATSKI VOJNIK, KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

6 GOJKO SUSAK - Velebni prilog uskrsu domovine (3) Glavna zadaca - HRVATSKA SLOBODA G ojko Susak je u vremenu otkazivanja mandata Unprofora poslao pismo zapovjedniku mirovnih snaga generalu Bertrandu de Lapresleu: "U svezi s novonastalom situacijom nakon otkazivanja mandata Unprofora u Republici Hrvatskoj, predstoje nam zadace zbog kojih cemo trebati dinarnicnije, cesce i brze komunicirati. Slobodan sam podsjetiti Vas da Ministarstvo obrane RH ima svoj Ured za UN i EU koji je i do sada aktivno suradivao s dijelovima Vasega zapoviednistva Zadace u svezi s istekom mandata Unprofora nametnut ce potrebu tjesnje i koordinirane suradnje, posebice na terenu. Stoga Vas pozivam da svoje podredene uputite da sve kontakte prema MORH-u i Glavnom stozeru Hrvatske vojske usmjere preko Ureda MORH-a za UN i EU, ovdje u Zagrebu, i preko odjela casnika za vezu na terenu. Taj ured ce raditi i biti na raspolaganju 24 sata na dan, sedam dana na tjedan i po po-. trebi bit ce spreman na punu suradnju. Smatram da bi Varn taj ured mogao biti vrlo koristan u izradbi Unproforova plana odlaska iz Hrvatske. Posebno moze koristiti kad se budu usklaclivali dinamika i smjerovi izvlacenja brojnih i velikih transportnih kolona, te za informacije o resursima, kapacitetima i instancama koje za Unprofor rnogu obaviti pojedine ustanove u Hrvatskoj. Nadam se da cemo sve zadace obaviti kvalitetno i kooperativno". Tko ma dtati uodt ce dvije paralelne razine toga pisma. Jedna potvrduje otkaz. Druga, diplomatska, sa "stihom" pakosne pristojnosti, nudi dobre usluge prigodom selidbe, a u biti takoder nudi samo otkaz. Suskova rjecitost "Brojitelji" neformalnih, "bilateralnih" razgovora u ovakvim prigodama zabiljezili su da je "naitirazniji" covjek D HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

7 na "minhenskim" hodnickim sjedeljkama apsolutno bio Gojko Susak. To preneseno znad da je Hrvatska u Miinchenu na svoj racun upisala vise od onoga sto je javnost saznala na temelju izgovorenih uobicajenih fraza i objavljenih "devet tocaka". Na izravno pitanje, Gojko Susak ce red da je "zadovoljan rezultatima Miinchena". S cim je konkretno zadovoljan, odgovorit ce: "Nekoliko odgovora za nas je izrazito povoljno, a svaki bi, kad biste ih objavili, vrijedio petnaest posto manje". Moze li se pismo De Lapresleu tumaciti u kontekstu odredene potpore Hrvatskoj, ministar ce odgovoriti: "Dal" Sto kontaktna skupina zeli postici trojnim susretom Tudman - Milosevic - Izetbegovic, ministar kaze da ne vjeruje da ce do toga susreta dod. Hoce li Francuska iznuditi konferenciju o bivso] Jugoslaviji, odgovor je: "Ne vjerujem". Tipicna Suskova rjedtost. Jasnoca misli Hrvatski rrunistar obrane medijski je idealna i, istodobno, vrlo komplicirana osoba. Idealna zbog toga sto on slobodu novinara i novinarstva iskreno podrazumijeva. Je li to zbog desetljeca zivota u slobodnome svijetu, tek njega se moze pitati doista sve. Autorizacija mu ne pada na pamet, pa tako otpada mogucnost da iz gotovog intervjua izbaci cak i pitanja na koja je vec odgovorio. To se ne bi moglo red za sve politicare, pa cak ni za neke od onih kojima su medijski stereotipi namijenili da budu paradigmom demokracije i slobodnoga stava. Zasto je onda Gojko Susak medijski kompliciran? Najkrace, zato sto govori kratko. Prekratko cak i za pozeljno brz medijski ritam. Susak govori onako kako misli, i zato poantu kaze odmah. Sve ostalo za njega je nepodnosljiva gnjavaza. Istom ce brzinom prodrijeti u motive sugovornika koji bi, demagogijom, htio ostvariti za sebe takticku prednost, ali ga ne ce izloziti neugodnosti dajuci to jasno do znanja. Tek poslije ce mu red kako je zanimljivo to da se, "netorn se skine srninka", neki odjednom s njime u svemu sloze. Veliki koraci "Najnovija rezolucija Vijeca sigurnosti o razdvajanju mandata mirovnih snaga je velika politicka pobjeda hrvatske diplomacije, iako to nije konacno riesenje. Ona je dobar put prema konacnom riiesenju, jer sadrz; sve faktore koji bi mogli omoguciti Hrvatskoj da ponovno ukljuci trenutacno okupirani dio svojega teritorija u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Sluzbeni je stav hrvatske politike da se u potpunosti kontroliraju granice, da se razdvoji mandat mirovnih snaga u Republici Hrvatskoj, premda je i to bilo varka, kao i da se osigura povratak svih prognanika svojim domovima. Mislim da smo napravili veliki korak, premda - ponavljam - ovo nije konacno riesenje ali treba biti optimist i kazati kako smo na pravome putu. Nadn na koji ce se kontrolirati medunarodno priznate granice Republike Hrvatske vec se rnoze naslutiti. Medutim, bilo bi prerano govoriti o pojedinostima, jer sve ovisi o tome kakav ce biti izvjestaj gospodina Boutrosa Ghalija, odnosno kakav ce stav zauzeti Vijece sigurnosti. Htio bih podsjetiti kako je danas, u godini, Hrvatska u jednoj sasvim drukcijoj poziciji u odno- su na prije tri-cetiri godine. Mi smo nakon otkazivanja mandata Unproforu naisli na veliki otpor u svijetu, to je bilo nevjerojatno. Ponovila se nova scena koja je bila prisutna 90., 91. godine kada ni jedan medunarodni cimbenik koji odlucuie o politickim dogadajima nije bio spreman prihvatiti Hrvatsku kao slobodnu, suverenu i nezavisnu drzavu. To se ponovilo i ovaj put, nitko od tih cimbenika nije prihvatio nasu odluku o otkazu mandatu Unprofora. Danas je Hrvatska suverena drzava koju je priznalo devedeset i sedam drzava u svijetu, s kojima ima diplomatske odnose, ima svoju vojsku, politiku, ustavnopravni poredak i sve ostale dmbenike koji cine jednu modernu drzavu, To nam je najvece jamstvo da ce Hrvatska vojska s vremenom kontrolirati svoje granice". Na koji nadn Hrvatska kani vratiti svoja okupirana podruda? Hoce li se i dalje istrajavati na polirickim sredstvima iii ce biti uporabljena vojna sila? Sto je s povratkom prognanika i kakav status, i ponasanje, Unprofora rnozemo ocekivati u iducern razdoblju, glasilo je jedno od novinarskih pitanja. "Danas je Hrvatska suverena arzeve, ima svoiu voisku, politiku, ustavnopravni poredak i sve ostale cimbenike koji cine ieanu modernu arisvu. To nam je neivece jemstvo da ce Hrvatska voisk» s vremenom kontro/irati svoie granice", govorio je tljekom mtntstar cojko susak Ta se tema "okrece" svaki dan - hocemo li, ne cemo, sto cemo... U stvaranju nezavisne i suverene hrvatske drzave mi nismo imali ne samo prijatelje nego ni razumijevanja, ama bas ni od koga. Stoga ponavljam, iako postajem pomalo dosadan i sebi i javnosti, godine negdje ujesen primljen sam u Washingtonu u State Departmentu, tada kao ministar iseljenistva RH. Jedan visi ameridd duznosnik pitao me je - upravo smo razgovarali o skorasnjem referendumu - kakva mu je svrha? Rekao sam ako se hrvatski narod na referendumu izjasni da je za slobodnu i suverenu hrvatsku drzavu, mi to kao stranka, kojoj je hrvatski narod dao povjerenje, moramo provesti u djelo. A on mi je odgovorio da ni moje unuce ne ce vidjeti raspad Jugoslavije, a kamoli mi. Nitko nije ni u Europi puno plakao godine kad su deseci tisuca Hrvata isli u zatvore. Tako bi to bilo i danas da hrvatski narod nije bio malo odlucniji, da vodstvo nije bilo malo odlucnije, da omjer snaga nije bio ovakav, te da se sustav nije urusavao u sebi. Unprofor se pojavljuje u trenutku kad smo bili suoceni s izborom (ne)zrtvovanja cijele Hrvatske, nije bilo pitanje hocerno li iii ne mi na kraju pobijediti - nego hoce li izgledati Zagreb kao Gospic, hoce li Split izgledati kao Gospic, sto bi Hrvatsku vratio 50 godina unatrag i cijena te slobode, koju bismo na taj nacin dobili bila bi ipak malo neopravdana. Procijenili smo tako tada (i) kako bi se KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

8 Hrvatska mogla konstituirati, opremiti onako kako bi trebala da ovaj dio posla moze odraditi s medunarodnom zajednicom ili bez nje. I to je, otprilike, sluzbeni stav i danas. Samo, kad govorimo o medunarodnoj zajednici, moramo znati da je to kosmar razlicitih interesa. Kad govorimo o odlukama medunarodne zajednice, o UN, imamo percepciju jednoga tijela, a to nije jedno tijelo, ve: jedva usuglaseni sklad misljenja koji postoji kao takav. Sto ce se dogoditi s Unproforom? Hoce Ii biti jos ses: mjeseci u Hrvatskoj iii ne ce? Iesko je red. To cemo jos vidjeti. Jedno sigurno ne cemo - tolerirati okupaciju. Ja sam to rekao u Sinju, kamo me poslao Predsjednik Republike da to kazem, da iduce godine, kad se Alka bude odrzavala, ne ce biti srpskih topova uperenih prema Sinju. Znad, na jedan ili na drugi nadn, imat cerno kontrolu natl tim teritorijem. Boriti se za nacela 0 politici Republike Hrvatske prema BiH ministar Susak je govorio: "Vjerujem da jos postoje vrpce sa snimkama skupova HDZ iz godine u Mostaru, Sarajevu, Llvnu, Tomislavgradu, Travniku, Posavini - govorio sam na svima i neka se usporedi ono sto smo obecavali tada i ovo sto se danas provodi u djelo - koliko je HDZ kao stranka odstupila od politike koju je zagovarala. Jesam Ii ja provoditelj iii glavni covjek, koji je zaduzen za provedbu te politike - ne znam. Da sam jedan od cimbenika u igri - to znam zasigurno, kao i to da se osjecarn duznim i obveznim i jos malo vise od toga brinuti o prostorima na kojima sam roden. I kada i ne bih bio na poziciji na kojoj jesam, radio bih za njih samo sto tada mozda ne bih bio toliko u mogucnosti pridonijeti. Herceg Bosna je ono sto smo rekli i godine 1990., domovina hrvatskog naroda, stav Hrvatske demokratske zajednice, a njoj je hrvatski narod i u Hrvatskoj i u BiH dao povjerenje. Hrvatska gradi svoju buducnost u medunarodno priznatim granicama, na tome da je i BiH drzava i hrvatskog naroda, a na tim nacebma cemo ostati i za to se, ako treba, i boriti". Zastititi Hrvate u BiH "Pozicija Hrvatske je takva da ce zastititi Hrvate u Bosni kako bi imali status kao i druga dva naroda, to pod svaku cijenu. To je sluzbeni stav politike RH i na njemu cemo ustrajati. Osigurat cemo Hrvatima u BiH konstitutivnost, koja je uostalom zapisana i u njihovom Ustavu, jer mi tamo nismo doslad - tamo smo oduvijek i zato imamo pravo tamo i opstati. To je u programu HDZ-a, kojem je hrvatski narod dao povjerenje i zbog tog razloga to je i nasa obveza. Od 1. opceg sabora do danas, bez obzira na to kako to tko interpretirao, program i politika prema BiH nije se mijenjala. Ni u jednoj odluci Herceg Bosne i hrvatskog naroda u BiH ne govori se o bilo kakvom cijepanju, izlasku iz BiH, nego se svugdje govori o Republici BiH i Herceg Bosni kao udruzi Hrvata. U tom kontekstu, ako bi bila ugrozena njihova egzistencija, bude Ii bilo potrebe, mi cemo i intervenirati. Vjerujem u Daytonski sporazum, jer sam jedan od supotpisnika za grad Mostar. On bi trebao biti pilot-program ozivotvorenja Federacije, ali ga treba razmatrati u kontekstu sveukupne situacije. Nema teorije da se pitanje Mostara rijesi, a da se u isto vrijeme u Federaciji ne rijesi i pitanje policije, vojske, sudstva i vlade. Mostar nije na nekom drugom planetu nego je dio sustava Federacije i pitam se iz cega bi on mogao funkcionirati ako ne postoji kantonalna vlast. U Mostaru smo vec postigli veliki uspjeh samom cinjenicom da smo zaustavili rat. Tek kada se do kraja ustroji vlada Federacije i vlada Unije i kad se zavrse razgovori o kantonima, onda cemo tek moci govoriti o nekom uspjehu Mostara". Mi cekamo zapovijed U pogledu istocne Slavonije, suradnje s IFOR-om, odnosno UNTAES-om (jer je, manje-vise, rijec o istoj instituciji) do sada nema nikakvih naznaka za bilo kakav pesimizam. U cijeli taj projekt usli smo s optimizmom, a sto se mog resora tice, sve druge granice su dste, Sedam gardijskih brigada je potpuno spremno i ukoliko dode do rezervne opcije - mi cekamo zapovijed. Misljenja sam da ce demilitarizacija uspjeti jer su Amerikanci u projekt mime reintegracije usli vrlo otvoreno i odlucno. Imenovali su generala Kleina koji je i politkka i vojna osoba, sto znad da ce aktivno i djelatno provoditi arnericku politiku. Eventualni njihov neuspjeh u istocno] Slavoniji bio bi tragican za nas, jer bi problem morali riesavati na drukdji nadn, ali i velika pljuska Americi, jer ne bi uspjeli u svojoj nakani. Stoga smatram da ce Amerika udniti pritisak na sve strane kako bi se u djelo provelo sve sto je dogovoreno i potpisano. Iz onoga sto je general Klein do sada u javnim, ali i privatnim razgovorima, govorio maze se zakljuciti da ima cvrstu namjeru provesti u djelo sve sto je potpisano u Daytonu, Na zapovijed Vrhovnika cekam svaki dan. Iii HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

9 1UJA IME HRVATSKE POBJEDE u ranim jutarnjim satima 4. kolovoza godine djelovanjem topnicko-raketnih postrojbi i preciznim udarima HRZ-a po sustavu veze te zapovjednom i PZO sustavu neprijatelja povuceni su "kirurski rezovi" otvarajuci tridesetak smjerova za silovito nastupanje oklopno-mehaniziranih gardijskih brigada, ctomobranskih pukovnija i specijalnih postrojbi vojne policije i MUP-a u dubinu, tada jos privremeno okupiranog hrvatskog teritorija Marijan PAVICIC ranim jutarnjim satima, s pocetkom u pet, nakon jos jednog pokusaja dobivanja na vremenu pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj i pokusa]a da svojoj paradrzavnoj tvorevini tzv. SAO krajini daju medunarodni legitimitet, pocela je topnicka priprema hrvatskog topnistva na crti bojsta dufoj od 600 km i precizni udari zrakoplova HRZ-a po sustavu veze te zapovjednom i PZO sustavu neprijatelja. Tom topnickom pripremom povuceni SU "kirurski rezovi" otvarajuci tridesetak smjerove za silovito nastupanje oklopno-mehaniziranih gardijskih brigada, domobranskih pukovnija i specijalnih postrojbi vojne policije i MUP-a u dubinu tada jos privremeno okupiranog hrvatskog teritorija. Vee u tim prvim satima operacije, vojni analiticari, predstavnici sedme sile, ali i predstavnici medunarodne politicke elite pokazali su veliki interes ali i iznenadenost koja je granidla s nesnalazenjem, vojnom operacijom koja je po opsegu i slozenosti vojnog djelovanja videna samo tijekom "Pustinjske oluje" u Zaljevu. Pocetci srpske agresije no Republiku Hrvatsku Hrvatska vojska krenula je u oslobodenje svojih okupiranih podruqa Banije, Korduna, Like i dalmatinskog zaleda u juznorn dijelu Hrvatske, okupiranih tijekom srpske agresije koja je pocela prvo pobunom kninskih Srba tijekom kolovoza (tzv. balvan-revolucijom), da bi tijekom godine dos lo i do otvorenog angazirania JNA - tada trece vojne sile u Europi. U to vrijeme, sad vec povijesnih dogadanja, hrvatski domoljubi organizirani u drago voljacke postrojbe, postrojbe MUP-a, a kasnije i u ZNG (Zbor narodne garde) i naoruzani uz domoljublje samo pjesackim naoruzanjern i protuoklopnim sredstvima za jednokratnu uporabu bez mocnog dalekometnog topnistva, VBR sustava, KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

10 oklopa i zrakoplova (pred ta burna dogadanja oruzje TO Republike Hrvatske bilo je oduzeto od strane JNA) pruzili su agresoru zilavi otpor. Bila je to borba Davida i Golijata. Iskazan\ volja hrvatskog naroda godine na prvim visestranaddrn i demokratskim izborima da napokon ostvari svoju drtavnu samostalnost pocela se potvrdivati na bojistima diljem Republike Hrvatske u neravnopravnoj borbi. I hrvatski narod i hrvatsko rukovodstvo znali su da nam predst6ji teska i krvava borba (u nimalo povoljnom medun!rodnom okruzenju kqje je zeljelo sacuvati bivsu Jugoslaviju od raspada koji j;, vec tada se moglo zamijetiti, bio nezaustavljiv) s protivnikom koji ne uvazava nikakva pravila (za njega je pravilo da ne postoji pravilo) i koji ne poznaje rijec ri; ilost. Osim potrebe da se naoruza oruzjem koje ce mu ornogudti da iz obrambenog polozaja ostvari i ofenzivne akcije, a kasnije i operacije strateske, razine, hrvatski coviek-ratmk morao je prod jos neke kusnje, koji ce pobjedu nad agresorom udniti jos izvjesnijom. cak i ta pocetna ogranicenja nisu izazvala rnalodusie. Suprotstaviti se srpskom agresoru i njegovom oklopu i svoj ostaloj oruzanoj sili samo s lakim pjesacktm naoruzanjem bio je dobar znak. Vjera hrvatskog naroda u ostvarenje svojeg cilja bila je, i ostat ce, nepokolebljiva i nesalomljiva. Herojska obrana Vukovara, koji se njome izdignuo do simbola svekolikog otpora hrvatskog naroda, i borba njegovih branitelja do zadnjeg metka i PO sredstva, te zlodn koji je u Vukovaru po njegovom padu napravljen nad neduznim civilima, ranjenicima i zarobljenim hrvatskim vojnicima potvrdili su slutnje o prirodi agresora. Srpski agresor nije imao milosti i svima je bilo jasno da predstoji samo borba u kojoj ce oslonac na vlastite snage biti temeljna poluga koja ce voditi svekolikom oslobodenju Republike Hrvatske. Herojska obrana Vukovara, u kojoj su hrvatski branitelji u neravnopravnoj borbi, tako red goloruki, slomili najelitnije oklopne brigade bivse ]NA udarili- su prve temelje samopostovanja i samopouzdanja, osim potrebe za mocnim oruzanim sustavima tako nuznim za borbu do konacnog oslobodenja. Tada se i potvrdila teza koju je zastupao dr. Franjo Tudman da je jedinstvo hrvatskog naroda od strateskog znacenla jer ce kao takvo predstavljati jedan od strateskih cimbenika odvracanja bilo kojeg agresora. Granatiranje Osijeka, Vinkovaca i Dubrovnika, ali i ostalih gradova i naselja koji su bili lzlozeni teroristickim topnickim napadajima agresora, te velikih vojnih operacija na podrudu zapadne Slavonije, Banije, Korduna, Like, usmjerili su sve napore hrvatskog covjeka iskazujuci spremnost na zrtvu svake vrste. Iluzija nije bilo - samo sveobuhvatna borba, StO ce ubrzo buducnost pokazati, OSt varit ce samostalnost i slobodu. U cijelom tom razdoblju, od potpisivanja Sarajevskog primirja, dolaska postrojbi UN i do Oluje 4. kolovoza 1995., hrvatski narod izgraduje jos tri vazne obrambene komponente - svekoliko jedinstvo, samopostovanie i samopouzdanje - koje ce kao lavina pokrenuti niz procesa, rezultirajuci tijekom godine operacijom Oluja. Bilo je to ono od cega je medunarodnim vojnim analiticarima zastao dah, ne mogud si docarati da, je hrvatski vojnik sposoban za tako opsezne i zahtjevne napadajne operacije strategijske razine. U tom razdobliu koje je prethodilo Oluji, razdoblju ni rata ni mira, svih rnogudh pritisaka i sug- 6tija da samo dugotrajno pregovaranje sa srpskim agresorom rnoze dati neke rezultate, samozataino i daleko od odju javnosti svi segmenti hrvatske vojske su se pripremali za svoju svetu zadacu - oslobadanje okupiranih podruda, Znalo se, tijek m~dunarodnih procesa, u nimalo idealnom i dobrostivom svijetu, stvorit ce prostor drl;lvnoj politici i HV-u da udni ono sto je zadaca.svake vojske na svijetu - zastita ustavnopravnog poretka i eliminiranje teroristiddh nedjela okupatora. U tom razdoblju podnie i razvoj vojne industrije koji ce omoguciti ved stupanj neovisnosti u provodenju obramb~ne politike, ali isto tako i otkloniti posljedice nepostenog embarga koji je nametnut svim republikama bivse Jugoslavije. Tim cinom odu;1eto je narodima, zrtvama srpske agresije, pravo na obranu, izjednacavajuci na taj nadn zrtvu i agresora. Za hrvatski narod bilo je to jos jedno iskustvo, spoznaja realiteta medunarodne politike i medunarodnih odnosa. Znacenje te spoznaje je negledivo. Poslije nje se ide naprijed jos vecim zarom iii se klone duhom. Hrvati su izabrali prvu opciju i na taj nadn jos vise potvrdili vjeru u svoj cilj. Da je protivnik, ali i oni medunarodni dmbenici manje iii nikako skloni Republici Hrvatskoj, bio dalekovidniji, u toj gesti bi prepoznali nepokolebljivu volju naroda ciju ideju nije moguce unistiti sve dok zivi i jedan njegov pripadnik. Da je bilo te vidovitosti izbjegle bi se mnoge ljuds.ke zrtve. Samo vjera u vlastite snage i vlastitog covjeka, stvorit ce od tog naroda silu koju ce svi uvazavati i s kojom ce i najmocniji sjesti za stol i suradivati. Prosudba je bila ispravna, sto ce se u nastupaiucem razdoblju i dokazati na djelu. Mocnu i demokratski ustrojenu drzavu, koja vec po svom ustroju sadrzava element odgovornosti i kao takva postaje cimbenikom sigurnosti, uvazava se i zeli za saveznika, sto automatizmom podrazumijeva i ravnopravnost u svim znacaikama medunarodnih odnosa. I dok je hrvatska diplomacija, ni iz cega, na medunarodnom politickom polju stvarala prostor za pohticko djelovanje nastojeci predodti pravu sliku o hrvatskom narodu i hrvatskoj drzavi, koju je jugo-diplomacija u osamdeset godisnjem razdoblju prikazivala u krivom svjetlu, dotle je hrvatski vojnik udo vjestinu ratovanja, od njega prikrivanu kao nesto neprimjereno za njegovo bice, Nikad za vrijeme bivse Jugoslavije, ali i tijekom ropstva pod drugim zastavama, marljivost Hrvata kao stvaratelja, cije rezultate su obilato koristili, nije bila dovedena u pitanje. Isto tako ni njegovo ratno umiiece nije bilo dovodeno u pitanje, ali samo dok je ratovao za tude interese i pod tudom zastavom. Cak stovise, bila je hvaljena i postala je cak obvezno gradivo za izucavanje na vojnim akademijama (npr. Francuskoj), hvaled hrvatske pukovnije koje su se borile rame uz rame s Napoleonom i u koje je on imao, od svih raspolozivih pukovnija, najvise povjerenja na bojnom polju. No u cemu je tada bio problem Hrvat je svoju ratnu vjestinu imao pravo iskazati na bojnom polju, ali pod tudom zastavom i za tude interese - nikad za svoje. I bas u tome se ogledala i jedna od tragedija hrvatskog naroda. Prve ofenzivne akcije u cilju oslobadanja okupiranog teritorija bile su akcije oslobodenja juzne Hrvatske (Dubrovnika i njegovog zaleda) gdje su se -pokazali i prvi rezultati pozrtvovane izobrazbe, ali i spremnosti naroda da se podnese zrtva. Daljnji put utvrdivanja samopouzdanja bila je akcija Mt5lenica i Medacki dzep. One su ipak svojim ogranicenirn dielovaniem, s jedne strane, pokazale da je samo osloncem na vlastite snage moguce postid krajnji cilj. No isto tako pokazale su i svu realnost (licemjerje) medunarodne politike koja je, s jedne strane, Hrvatskoj kao ravnopravnoj danio UN priznala pravo na cjelovitost i njezine rnedunarodno priznate granice, a s druge sprjec~vala bilo kakve znatnije pomake koji bi to u stvarnosti i potvrdili. Osim mnogih presedana koje je rat na podrudu bivse Jugoslavije uveo u arsenal ratne vjestine koja se razvija od pojave prve civilizacije, najveci je bio sljedeci. Iz povijesti je poznato da je politika uvijek priznavala zateceno stanje na bojnom polju kad je ono bilo ostvareno iz osvajackih pobuda, ali isto tako ako bi isti taj tentoriji bio vracen matici zemlji oslobodilackorn vojnom akcijom. Kad je hrvatska vojska akcijom Maslenica i Medacki dzep pocela u svoj ustavnopravni poredak vracati svoja od agresora okupirana podruda neposredno postignuta ( otvorenim upletanjem bivse JNA) i posrednim putem, u obliku Trojanskog konja otjelotvorenog u srpskoj manjini, madunarodna zajednica napravila je presedan. U ta dva slucaja od HV-a i hrvatskog naroda (zrtava agresije) zahtijevalo se da se vrati na pocetne polozaje, Ne znam je li tog trenutka bila svjesna da je dirnula i dovela u sumnju i ternelje vlastite sigurnosti i vojne mod koja bi upravo trebala sluziti za suprotstavljanje svakom obliku agresije i terorizma te zastit; medunarodnog mira. Osim svega navedenog za srpsku agresiju i njezinu imperijalnu politiku, rat u Republici Hrvatskoj s cisto vojnog motrista mogao bi se oznadn i kao rat za komunikacije ( cestovne, zeljeznicke, zracne, pomorske i riiecne, a medu njih spada i jadranski naftovod). Upravo akcijom Maslenica i postavljanjem pontonskog mosta na mjestu mosta koji su srusili pobunjeni Srbi tijekom ponovno je uspostavljen cestovni promet jadranskom magistralom, vracaiud gospodarski zivot juznoj Hrvatskoj koji je bio znatno ugrozen. No, to je jos vise potvrdilo sumnje da je agresor, buduci da nije uspio oruzanom silom ostvariti san o Velikoj Srbiji i izbiti na crtu Virovitica-Karlobag odludo to udniti posrednim putem, Posrednost se ogledala u strategiji da se presijeku vazni komunikacijski tokovi, zile kucavice gospodarstva, koje su upravo prolazile okupiranim podrudem oslanjajuci se na ostale europske komunikacijske tokove. Presijecanjim tih komunikacijskih tokova, osim stvorene komunikacijske izoliranosti u sirem okruzeniu, samo zbog povecania troskova prijevoza doslo je do znatnih poremecaja u gospodarstvu i prijetnje da se komunikacijski tokovi preusmjere, drugamo. Dodatnu tezinu daljnjem narusavaniu gospodarskih temelja trebao je pridonijeti i veliki broj prognanika s privremeno okupiranih podruda, koji se mjerio u to vrijeme na stotine tisuca, kao i velik broj izbjeglica iz BiH koja je takoder postala zrtvom srpske agresije. Tako zamisljena strategija, IE HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

11 rempirana na "duze vrijeme" rrebala je stvoriti dodatne gospodarske potrese koji bi domino ucinkom pokrenuo val nezadovoljstva stanovnistva i njegovog nepovjerenja u hrvatsku vlast i njezino vodstvo. Ta srrategija je oslonac trebala imati u negativnom unutarnjom i vanjskom politickom djelovanju (izjednacavanje zrtve i agresora te uvodenje sankcija). Za ono sto srpski agresor nije uspio rijesiti otvorenom oruzanom agresijom, kao prii'uvni plan trebale su posluzni najsurovije metode specijalnog rata. No ni tu ne bi smjelo biti zabluda. Orvorena oruzana agresija i specijalni rat vodili su se istodobno ( u prvoj fazi do potpisivanja Sarajevskog sporazuma u pocetku godine 1992.), no oni su se nastavili i kasnije, pri i'emu su na tezini dobila teroristkka granatiranja hrvatskih gradova na morskoj obali, ali i ostalim dijelovima Hrvatske. Cilj toga je bilo onemoguciti turisticku sezonu. Osjetili su to na svojoj "kozi" Dubrovnik, Sibenik, Zadar i drugi primorski gradovi, cime je paralizirano turistii'ko gospodarsrvo, i te kako vazan priliv deviznih sredstava Prisjetimo se, i kninska pobuna izbila je u samoj spici turisticke sezone godine izazvavsi pravi kaos medu stranim turistima tijekom smjene. Isto tako ne smijemo zaboraviti da je od hrvatske turisticke zerve i deviznog priliva osrvarenog na taj nadn u bivso] J ugoslaviji zivjela svekolika federalna administracija sa sjedistern u Beogradu. Ista ta devizna sredsrva koristila su se za naoruzanje bivsejna, financiranje diplomacije, policije kojom su se ostali narodi drzali u pokornosti. Osigurano im je bilo jedino pravo na rad, ali za srpske interese pod krinkom interesa jugoslavenstva. Koje Ii ironije! Kao sto je Hrvat imao pravo ratovati ali samo za rude interese i pod tudorn zastavom, tako je imao pravo raditi (za sebe tek da prezvi), samo za rude interese. Protivnik, uzdajuci se u snagu svojega osvaiackog mehanizma, sazdanog na ucjenama i svim rnogudrn vrstama teroriziranja, oslijepljen tom i takvom moci sam sebi izmice tlo pod nogama. Oluia koia rusi sve mitove i memorandumske snove o Velikoi Srbiji Trenutak za izvodenje vojnoredarstvene operacije Oluja odabran je najbolje. S jedne strane ispravno je procijenjeno da ce pobunjeni Srbi po tko zna koji put sastanak u Zenevi s predstavnicima hrvatske vlasti iskoristiti za jos jedno kupovanje vremena. S druge strane, pobunjeni Srbi su krivo proturnadli aktivnosti koje je Hrvatska provodila tih dana, smatraiud da SU U pitanju politicko-psiholoski pritisci, usmjereni na stjecanje boljih pregovarackih polozaj Cak ni cinjenica da je u to vrijeme provedena masovna mobilizacija, a ni veliki uspjesi hrvatske vojske u operaciji Bljesak i Ljeto 95 nisu mogli pokolebati njihove snove o Velikoj Srbiji i paradrzavnoi tvorevini SAO krajina. Procjenjujuci ozbiljnost situacije i svekoliki medunarodni tijek dogadaja na prostorima bivse Jugoslavije, hrvatska drzavna politika na temelju vlastitih prosudbi donijela je ispravnu odluku da se napokon stvaraju rnogucnosti da se stane na kraj okupaciji i teroru pobunjenih Srba. Potrebno je istaknuti tijek ratnih dogadanja na prostoru susjedne BiH gdje su padom zasticenih UN zona Srebrenice i Zepe u ruke bosanskih Srba, te ofenzivnim djelovanjima na prostoru zapadne Bosne i prijetnjom da padne jos jedna zasticena UN zona - Bihac bili izravno dovedeni u pitanje vitalni strateski interesi Republike Hrvatske, ugrozavaoje sigurnosti hrvatskog pucanstva na tom podruqu, rezultiraiud u konacnici jos jednom humanitarnom katastrofom nepreglednih razmjera koju je rnedunarodna zajednica svojom neprimjerenom politikom klasificirala vec kao svrsen cin. U takvoj situaciji Hrvatsku bi zapljusnuo jos jedan izbjeglidd val koji bi predstavljao dodatni udarac hrvatskom gospodarstvu, posredno gledano, s ciljem da se ono jos vise razori. Tvrdnje medunarodnih vojnih cimbenika, predstavnika NATO saveza da je za uspostavu mira vojnim putem potrebno najmanje Hrvatski vojnik i ratnik zna zasto se bori. Potvrda te svete zadace bila je i strategijska napadajna operacija Oluja vojnika s prijetnjom razbuktavanja dugogodisnieg partizanskog rata, ubrzo ce se pokazati netocnim. U takvom fluidnom okolisu gdje su politkka i vojna dogadanja na bojnom polju postigla maksimalni stupanj ubrzanja, smjenjujuci jedne druge i prfjeted da prerastu u kaos, prosudbe temeljene na predvidanju daljnjeg razvoja takvog slozenog procesa pokazale su se od strateskog znacenia Nova kakvoca koja ce se nametnuti kao nacelo i kao jedino moguce tjesenje koje ce pridonijeti opcern miru i sigurnosnoj stabilizaciji juga Europe temeljit ce se na simultanosti politickoga i vojnog djelovanja koja ce biti u punom skladu s logikom procesa na terenu. Bas ta nova kakvoca koju je nametnuo sam proces rezultirat ce jedinim mogucim, ali dostatnim riesenjem - neizostavno poduzeti vojno-redarstvene mjere kojima ce se stati na kraj pobunjenim Srbima i njihovoj opstrukciji ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske. U takvoj dinamici dogadanja vrhovnik OS RH dr. Franjo Tudman donosi zapovijed da zapocne vojno-redarstvena operacija oslobadanja privremeno okupiranih podruqa Republike Hrvatske. Tom zapovijedi bio je obuhvacen svekoliki okupirani teritorij kao jedinstveno i nedjeljivo ratiste Republike Hrvatske - istocna Slavonija gdje su ojacane obrambene crte u cilju odvracanja rnogucih ofenzivnih djelovanja neprijatelja kako bi se izbjeglo svako moguce iznenadenje, te ofenzivno djelovanje na privremeno okupiranim dijelovima Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije na juznom dijelu Hrvatske. Koliko je ispravna bila zamisao vrhovnog zapovjednika ukazuje i podatak da je zapovjednik pobunjenih Srba general Mile Mrksic strategiju svoje obrane temeljio (s obzirom na broj raspolozivog ljudstva i tehniku) na pruzaniu odlucnog otpora tijekom deset dana nakon cega je trebala uslijediti pomoc bosanskih Srba. Nadalje, po njegovoj zamisli, pobunjenii'ke postrojbe u istocno] Slavoniji morale su zapoceti s borbenim djelovanjem, s topnickim teroriziranjem Osijeka i Vukovara sto je trebalo rezultirati disperzijom hrvatskih snaga i rasterecenjern obrane "sjevernih dijelova krajine" - UN sektora Sjever i Jug. U toj inicijalnoj fazi Oluje jos na razini prosudbe tijekom definicije temeljnih trenutaka na kojima ce se temeljiti - odabir glavnih ciljeva napadaja, nadn kako ce se to postici, stanje snaga za napadaj (operacijom Bljesak i Ljeto 95 izostren je do kraja taktii'ki instrument Hrvatske vojske koji ce ornoguciti ostvarenje strateske zamisli), i na kraju uzeto je u obzir svekoliko stanje u neprijateljskoj vojsci. Zacnani vremenski rokovi u kojima se operacija morala izvesti racunali su na pet do sedam dana. Predsjednik Franjo Tudman je podupro tu procjenu, s primjedbom da ce oni biti i kraci, Tako smjela rvrdnja imala je svoje cvrsro uporiste u stratesko-taktiddrn prosudbama. One SU se ogledale u sliedecem - Srbija ne ce intervenirati zbog svojih unutrasnjopolitickih razloga, kao i zbog Milosevicevog ocekivania da mu se ukinu medunarodne sankcije u pocetku listopada te zbog politicki ideoloskog sukoba s Radovanom Karadzicern i Milanom Marticem. Nadalje, pobunjenicka vojska svojim ustroiern predstavljala je niz segmenata koji ni u zapovjednom, a ni u logistkkom pogledu nisu mogli predstavliati jedinstvenu cijelinu. Jedna od zadaca generala Mrksi<'a bila je provesti njezinu reorganizaciju kako bi je ucinio elasticnijom i samim tim prilagodljivijom za manevarska djelovanja. No, gospodarstvo pobunjenih Srba temeljeno na pljai'ki hrvatskih dobara nije dugotrajno moglo osigurati "blagostanje" samoproglasene paradrzavne tvorevine rezultirajuci oskudicom u najelementarnijim zivotnim potrebama. Isto tako udnak nji- KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK m

12 hove promidzbe vratio im se poput bumeranga, lisavajuci ih svih racionalnih prosudbi. Laz srpskog promidzbenog mehanizma bila je kratkog daha. Poslije silnih obecania, proizaslih iz bolesnog uma i sna o Velikoj Srbiji nastupio je trenutak realnosti. Zanimljivo je istaknuti - paradrzavni pijemont velikosrpstva, Knin, i siloviti udar u njegove temelje bit ce upravo poluga koja ce ornogudti udnkovitost operacije Oluja s tako spektakularnim rezultatima. To je upravo ono sto je onemogudlo stranim vojnim strucnjacima da shvate svu borbenu dinamiku i duboke prodore na tako velikom bojnom polju koje se u novijoj vojnoj povijesti moze usporediti samo sa sofisticiranoscu borbenih djelovanja u "Pustinjskoj oluji". No za razliku od "Pustinjske oluje" koja je imala visoko tehnoloski prizvuk (i hrvatska Oluja je pokazala visoki stupanj tehnoloske zastupljenosti u svim segmentima, sukladno cetverogodisnjem razvoju HV-a slobodno receno ni iz cega) Oluju je obiljezlla i visoka intelektualna razina prosudbi koja je kompenzirala neke visoko tehnoloske nedostatke objektivne prirode. Upravo takvim promisljanjem otvaraju se velika vrata informacijskog rata, cija temeljna ideja moze biti samo nijansirana tehnoloskim dostignucim (kojima svakako sto vise treba teziti), a sadrfana je u zlatnom pravilu ratne vjestine - minimumom tvarnih i ljudskih potencijala ostvariti maksimalne udnke djelujuci na misaoni proces protivnickog zapovjednika, na njegovu strategiju u uzem i sirem smislu. Kako ce tadasnji dogadaji pokazati, Knin je bio pocetak i kraj paradrzavnog srpskog sna u hrvatskom bicu, Maksimalni ucinak operacije upravo je polucen sveobuhvatnim pregledom u cemu je vojni aspekt predstavljao samo jedan od segmenata i oslonjanje samo na njega ne bi polucilo takav uspjeh koji je zadivio strane vojne analiticare. No kod te konstatacije ne smijemo pasti u zamku. Upravo profesionalno ustrojeni vojni postroj, vtsokotehnoloski naoruzan i "izbrusen" taktidd instrument omogucuje tu obuhvatnost djelovanja i ekonomiziranje na putu ostvarenja cilja priblizavajuci se zlatnom pravilu ratne vjestine - protivnika pobijediti bez borbe. Tzv. srpski Knin kako su ga oni zvali i predstavljali svijetu, koji je po njima predstavljao simbol srpske "nepobedivosti", mit koji je bio jedan od pokretaca agresije na Republiku Hrvatsku, nesto u srpskom mentalnom sklopu - osloboden je vec tijekom drugog dana operacije sto je zaprepastilo svijet. Bio je to i odgovor torn i takvom svijetu, i o pitanju nepobjedivosti srpskog oruija, all i prava koje su na njega polagali, jer Knin nije nikad bio visestoljetni srpski grad, vec grad u kojem su se krunili hrvatski kraljevi i mjesto gdje su zaceti temelji hrvatske drzavnosti, Bas ta cinjenica je odredila i dinamiku vojnog djelovanja, raspored snaga i prioritet. Ispravnost prosudbe potvrdila se na djelu. Druga glavna poluga svoje temelje ima u Washingtonskom sporazumu o Federaciji BiH i njezinoj konfederaciji s Republikom Hrvatskom, te na njemu zasnovanoj Splitskoj konvenciji koji ce omogudti deblokadu zapadne Bosne, spas bihacke enklave i kraj visegodisnjih patnji stanovnistva toga kraja. Podsjetimo se, to je vrijeme kad su elitne postrojbe bosanskih Srba, all i pobunjenih hrvatskih Srba neometano i na odgled siroke medunarodne javnosti ubijall civilno stanovnistvo, prijeteci humanitarnom katastrofom nesagledivih razmjera. Na pomolu je bila jos jedna tragedija poput one u Srebrenici i Zepi. Sav pravni, all i vojni mehanizam medunarodne zajednice bio je stjeran u kut i nemocan pred srpskom bezobzirnoscu i zlodnorn. Tih dana saviest je postavljala niz pitanja, kao: postoji Ii kraj zlu? gdje su njegove granice? dovoded u pitanje iskrenost proklamacija o ljudskim pravima kojima je jos od godine zrtva obilno zasipana i njime opijana. Upravo na zastiti ljudskih prava temelji se i strategija medunarodne zajednice. Sve je bilo dovedeno u pitan]e, pa i samo pravo, ako ne postoji valjani zakon i moc koja ce ga provesti u djelo, spnecavajuci zlu da provodi svoju brutalnu samovolju. Bilo Pocetni trenuci bitke bill SU odlucujuci za daljnji tijek operacije, iako se na zemljovidu toga dana nije mogao uodti ni jedan spektakularniji prodor u dubinu neprijateljskog teritorija. Upravo je to dodatno zavaralo neprijatelja, stavljajuci ga u nedoumicu i onemogucuiuci ga da pokrene svoju stratesku pricuvu na smjer tezisnog nastupanja hrvatskih postrojbi. Naravno, ni njegova obrana nije bila na svim takticko-operativnim smjerovima jednako rasporedena i zbog nedostatka tolikog broja ljudstva i borbenih sredstava, all i iz potrebe da stvori stratesku pricuvu koja ce mu u odredenom trenutku, s obzirom na njegovu procjenu, omogudti manevar snaga, a time i pokusaj da iz statii"ke situacije (uvjetovane obrambenim polozajem) preuzme inicijativu i poduzme protuofenzivna djelovanja. Hipotetski promatrano takve su situacije moguce i mozemo slobodno red da predstavljaju skolski obrazac. No promatrajud to kao mozebitnu potencijalnu prijetnju procijenjeno je da ona mora ~ Legendarni Pauk - general bojnik Andrija Matija~ tijekom jedne od bojnih zadaca je vrijeme da se uspostavi red i da se predoci mehanizam tog htijenja kojim se on mote ostvariti. Spasavanje bihacke enklave, osim osvjetljenja tog meh0, anizma imao je svoje ucinke u provodenju vojne zamisli, presijecanju paradrfavne tvorevine tzv SAO krajine u komunikacijskom smislu, prekidajuci na tako taj prostor kao jednu operativnu qelinu. Tijek operacije Oluia "Izbruseni" taktii"ki instrument HV-a tocno u pet sati 4. kolovoza preciznim toprucko-raketnim i zrakoplovnim udarima HRZ ispoljava teziste borbenog djelovanja, probijajuci prve crte neprijateljskih snaga na odabranim smjerovima. Cilj tih preciznih "kirurskih" zahvata tog prvog dana operacije Oluja bio je dosezanje glavnih tocaka operacije, sto je omogudlo uspiesno provodenje i druge faze, stvaranjem povoljne taktii"ko-operativne osnovice za daljnji nastavak borbenog djelovanja. Druga faza je podrazumijevala uvodenje u borbu svjezih snaga, daljnji brz prodor kroz dubinu bojista, samim time i presijecanje obrane protivnika na svim segmentima, od operativne do takticke razine. biti "sasjei"ena" u korijenu. Sto je to omoguolor Bas precizni topnii"ko-raketni udari po paljbenim tockama neprijatelja, ali istodobno i precizni udari zrakoplovstva po radiorelejnim i"voristima i sustavu veze opcenito te po zapovijednim sredistima, i"ime je onernogucena temeljna zadaca koju je general Mrksic dao svojim postrojbama, a samim tim i pomisao na protuudar i preuzimanje inicijative. Stovise, preciznost paljbenih udara osim sto je unistila nepriiateliske paljbene tocke prouzrodla je i paniku u njegovim redovima i lisila ga svake pomisli da pokusa odgovoriti topnicko-raketnirn djelovanjima po hrvatskim gradovima. Oslobodenjem Knina drugog dana operacije postignut je jedan od temeljnih trenutaka koji je sai"injavao i ideju operacije - udar na Knin kao paraprijestolnicu paradrzave SAO krajina i"ime je napokon izbrisan i mit o velikoj Srbiji. Zauzimanje Knina maksimalnim ekonomiziranjem snagama omoguceno je operacijom Ljeto 95, u kojoj se angaziranjem hrvatskih snaga i oslobodenjem Grahova i Glarnoca uslo u prostor iza Knina. Na taj je nadn pobunjenim Srbima i njihovim postrojbama onemogucena HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

13 eracijska osnovica i manevar snaga. Nadalje, Lje 0 tim 95 poremecena je strategija neprijateljske obrane Knina, ali isto tako smanjena je, a u krajnjem ishodu razbijena ofenziva bosanskih i pobunjenih hrvatskih Srba u zapadnoj Bosni s tezistem na osvajanju jos jedne UN zasucene zone - Bihafa. Stvoreni preduvieti, oslobodenjem Grahova 1 Glamo<"a, bili su nuzni kako bi postrojbe 4. i 7. GBr, silovitim i iznenadnim udarom postigle maksimalni ui'inak. Tijekom oslobodenia Knina uporabljena je i novina koja se ogledala u vrtoletnorn desantiranju u dubinu neprijateljskog borbenog rasporeda koji je izveo 1. hrvatski gardijski zdrug. Nadalje, tu su bile i specijalne postrojbe MUP-a koje su izvele silovit i brz prodor iz smjera Velebita. Takva zamisao i njezina realizacija omogucile su da Knin bude osloboden vec tijekom drugog dana operacije. Znatan uspjeh, temeljen na iznenadenju tog prvog dana, postignut je i na istocnom dijelu bojista, forsiranjem rijeke Save u smjeru Hrvatske Dubice, gdje su nase snage vec u prvim satima operacije izbile na medunarodno priznatu granicu na rijeci Uni. Daljnje napredovanje u smjeru prema Kostajnici s prijetnjom presijecanja komunikacije kod neprijatelja je stvorilo paniku. Vazno je da se napredovanjem tim smjerom neprijatelju s bokova zaslo duboko u pozadinu s osloncem na lijevi tok rijeke Une, narjeravsi ga na pomisljanie o povlai'enju sto je na kraju i ucinio. Toga prvog dana kao jedan od prioriteta postavilo se i neutraliziranje neprijateljske zracne baze u Udbini preciznim bombardiranjem. Time je postignuto prizemljenje neprijateljskog zrakoplovstva koje je svojim djelovanjem moglo ugroziti nasu operativnu dubinu. U cilju ostvarenja te zadace jedan od vaznijih smjerova napadaja 9. GBr bio je prijevoj Ljubovo odakle je paljbenim djelovanjem dalekometnim topnistvom stavljena pod nadzor zracna Iuka u Udbini. Kasnije, tijekom neprijateljskog pokusaia izvlacenja ratnog tvoriva iz zracne luke, preciznim udarima zrakoplovstva onemogucen je u toj namjeri. Ako je oslobodenje Knina predstavljalo prvi temeljru trenutak operacije, tada je spajanje postrojbi HV-a sa snagama 5. korpusa Armije BiH bio drugi temeljni trenutak. Tijekom prvog dana operacije, izvodenjem planiranih borbenih djelovanja koje je izvodila 1. GBr, omoguceno je njezino fizicko spajanje vec drugog dana s 5. korpusom na granici Republike Hrvatske i Bili. Tim dubokim prodorom omoguceno je presijecanje neprijateljskog operativnog prostora. Na taj nacin stvorene su dvije operativne cjeline drne su presjei'ene i prometnice i onemoguceno svako prometovanje smjerom sjever - jug i obrnuto. Time je ujedno u duhu Splitskog sporazuma ostvaren i politkki cilj - spasavanje i oslobodenje prostora zapadne Bosne i bihacke enklave od silovite neprijateljske ofenzive. Neprijatelj, poucen iskustvom operacije Bljesak, uvidio je da mora imati operativnu dubinu i manevar snaga. U tom smislu se i odvija reorganizacija njegovih snaga i formiranje specijalnog korpusa. Taj operativni prostor trebalo je osigurati ovladavanje zapadnom Bosnom (u to vrijeme Glamoc i Grahovo bili su jos pod okupacijom bosanskih Srba). Onog trenutka kad je procijenjeno u kojoj su mjeri angazirani neprijateljski potencijali na podruqu zapadne Bosne od Hrvatskih snaga pokrenuta je operacija Lieto 95. Time je u prvoj fazi, disperzijom neprijateljskih snaga vezanjem njihovog dijela za grahovsko-glamocku bojisnicu, spasena zapadna Bosna. Drugom fazom te zarnisli koja se ogledala u susretu 1. GBr i 5. korpusa Armije BiH prostor zapadne Bosne bio je spasen i napokon nakon trogodisnjeg srpskog okruzenja i osloboden cirne je izbjegnuta i nesaglediva humanitarna katastrofa stanovnistva tog dijela BiH. Prostor Banije predstavljao je takoder jedan od tezih podruqa za oslobodenje. Iezinu tog prostora odredila je njegova velika operativna dubina, ali i konfiguracija zemliista koja je stvarala niz pogodnosti za stvaranje niza taktii'kih otpornih tocaka po citavo] njegovoj dubini. Udarnu snagu na tom smjeru djelovanja i'inile su postrojbe zagrebackog i bjelovarskog Zbornog podruqa na celu s 2. GBr. Osim toga sto je zrakoplovstvo djelovalo u tvarnoj domeni, fizicki unistavajud njihove kornunikacijske i druge sustave, istodobno je svoje djelovanje ispoljio jos jedan segment hrvatskoga borbenog poretka poznat pod nazivom - cetvrta proteznost rata. Njegove dvije temeljne komponente su informacijska i elektronicka borbena djelovanja. Zahvaljujuci elektronickim djelovanjima, osim fizicki unistenog sustava veze, ometanjem je bilo onernogucena bila kakva veza i na nizim razinama. Druga komponenta te cetvrte proteznosti rata, kojom je vrlo uspiesno upravljao Informativni stozer MORH-a, pod zapovjednistvom general bojnika Ivana Tolja, djelovala je na vec rastrojenu psihu neprijatelja. Svi navedeni zahvati izrazeni kroz sveobuhvatnost, zatim ostvarenjem inicijative, dubine operacije, pokretljivosti, uskladenosti kao i velidnom prostora na kojem se izvodilo borbeno djelovanje rezultirali su strateskim iznenadanjem za neprijatelja. Cimbenik uskladenosti neprijatelju nije ostavljao prostor da "uzrne" daha cime je sacuvana tako bitna dinamika borbenog djelovanja. Kako bi ilustrirali sto znaci postici dinamiku borbenog djelovanja i sacuvati je, prisjetimo se prvih mjeseci rata godine kad je hrvatska vojska pocela s izvodenjem prvih ofenzivnih akcija, doduse znatno manjeg opsega, u kojima je ispoljavala dinarniku i nanosila znatne gubitke neprijatelju - tada je obvezno slijedio zahtjev za primitjem i pregovorima jos pod nadzorom europskih promatrafa U operaciji Oluja nesto slii'no se nije smjelo dogoditi i njezino izvodenie bilo je omedeno i dmbenikom trajnoscu cime se trebao eliminirati ikakav pokusaj s bilo koje strane koji bi nametanjem tzv. pregovora iii nekim oblikom pritiska pokusao narusiti njezinu dinarniku. I bas iz tih i drugih ogranicavajucih i'imbenika koji su lebdjeli nad operacijom Oluja proizasla je i obuhvatnost priprema. Mnogo ih je, no izdvojit cemo temeljne. Takva dinamika djelovanja nije nesto sto dolazi slucajno iii samo po sebi. Rezultat je to prije svega svijesti hrvatskog naroda da je nuzno izgraditi vojnu silu koja ce biti jamstvo njegove sigurnosti i sigurnosti produkata njegovog rada. Drevna je izreka - ni jedan rad nema smisla aka se on osim svoje svrhovitosti ne maze i zastititi, I to je bilo ono sto je ornogudlo samoodricanje koje ce ustrojiti respektabilnu vojnu silu. Priskrbiti financijska sredstva za suvremeni ustroj postrojbi HV-a koje SU svojorn mogucnoscu visenamjenske uporabe i trajnom izobrazbom omogudle tako visok zahtjev suvremenoga bojnog polja. Znaci, slobodno mozerno red da je kopnenom komponentom hrvatskih oruzanih snaga zarvoren krug sveobuhvatnosti operacije. Elitne gardijske brigade, domobranske pukovnije, specijalne postrojbe vojne policije i MUP-a vjestinu borbenog djelovanja ispoljile su i u sarollkom mjestopisnom okruzenju, polazeci s nadmorskih visina 1000 i vise metara s obronaka Velebita, sumovitih predjela like, Korduna i Banije te forsiranjem rijeke Save na smjeru prema Hrvatskoj Dubici, kroz nizinske i rnocvarne predjele. Osim elitnih postrojbi na temeljnim smjerovima djelovanja, visoki stupanj umijeca iskazale su i postrojbe 2. borbenog esalona, domobranske pukovnije, cija se zadaca ogledala u zastiti bokova elitnih postrojbi i popunjavanju i osiguravanju slobodnog prostora nastalog njihovim borbenim djelovanjem. Rezultati hrvatske Oluje Ako je operacija Bljesak predstavljala prov jeru jedinstva, samopostovanja i samopouzdanja hrvatskog naroda i provjeru taktickog' instrurnenta njegove oruzane sile, operacija Ljeto 95 predstavljala je dodatno "brusenje" taktickog instrumenta, ali i stvaranje strateskih preduvjeta za operaciju Oluja koja ce svojim uspjesnim okoncaniern, osim oslobodenja velikog teritorija okupiranog od pobunjenih Srba, dramaticno izmijeniti situaciju na ratistu jugoistocne Europe. S jedne strane ona ce uzrokovati i dati samopouzdanje, a to je misljenje i vodecih svjetskih vojnih analitii'ara i politicara, da se pokrene i najveci vojni savez danasnjeg doba - NATO. Njegovi zracni udari po vojnoj infrastrukturi bosanskih Srba, dodatno ce uzdrmati njihovu vojnu mac. Nadalje operacija Maestral (angaziranje postrojbi HV i HVO-a) kao i zdruzeno djelovanje hrvatskih snaga iarmije BiH u duhu Washingtonskog sporazuma i na njemu zasnovane Splitske deklaracije materijalizirat ce nastojanje Kontaktne skupine (potaknute americkom mirovnom inicijativom) o podjeli teritorija BiH u omjeru 51 prema 49 posto u korist Federacije Bili kao entiteta s jedne strane, i srpskog entiteta s druge strane - u konacnici diplomatske inicijative nametanje Daytonskog i Zagrebacko-erdutskog sporazuma. Na taj nadn na djelu se pokazalo da su vojne snage i diplomatska odlui'nost priblizile mir prostorima jugoistocne Europe. Nadalje, srusen je mit zapadnih vojnih analiticara i politii'ara da su Srbi apsolutni vojni gospodari i da je svaki pokuss] otpora njihovoj imperijalistidco] politici uzaludan. Na tom mitu i lazno] samouvjerenosti o mod Srba temeljila se svekolika globalna strategija vezana za ave prostore, ali isto tako iz nje je na kraju pod udarom hrvatske diplomatske vjestine i mocne vojne sile nastupio katastrofalni poraz prvo pobunjenih hrvatskih, kasnije i bosanskih Srba, a samim tim i san o Velikoj Srbiji. Nadalje, Bljeskom, Ljetom 95, Olujom a i Maestralom Hrvatska vojska zajedno s HVO-om postala je respektabilna vojna sila, ali i jarnstvo sigurnosti na ovim nemirnim prostorima. lsto tako brzinom bojnog djelovanja, ali i visokim stupnjom profesionalnosti u skladu s najvisim vojnim standardima i vazecim doktrinama, hrvatska vojna sila polucila je najvise ocjene zapadnih vojnih strucnjaka i politii'ara. BZI KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

14 Geostrategijska vaznost EUROAZIJE Pojam Euroazije, koji je u zemljopisnom smislu oduvijek bio nedvosmislen (oznacava kontinentalno podruqe koje se proteze izmedu Atlanskog i Pacifickog oceana), u geopolitickorn smislu tijekom povijesti je cesto puta mijenjano svoje znacenie, i danas s obzirom na to kako ga rabe zapadni geopohtlcari sve vise postaje sinonim za zemlje europskog "istoka" i bivse sovjetske azijske republike Dubravko TRSTENJAK, Darko BAND~JLA IIJ HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

15 emlje koje su svoju novu nezavisnost u najvecem broju slucajeva stekle zahvaljujuci raspadu sovjetskog imperija, zapadni geopoli- -, tolozi, bankari, gospodarstvenici i posebice razlicite nevladine udruge (Non Governmental Organisations - NGOs') za promicanje demokracije i civilnog drustva vide i dozivljavaju kao jedinstven prostor u kome je buduci razvoi moguce odrediti njihovim zdruzenim polindorn i gospodarskim djelovanjem (Svjetska banka sve zemlje Euroazije svrstava u jednu skupinu tzv ECA - Europe and Central Asia, te svoja izvjesca za Sloveniju, Madarsku iii Hrvatsku objavljuje zajedno s onima o Kirgistanu iii Turkmenistanu. Britanski casopis The Economist u svome izdanju Buisness Central Europe donosi zajednicku tecajnu listu svih zemalja Euroazije, marketinska istrazivania telekomunikacijskog iii informatickog trzista koje izvode multinacionalne americke tvrtke jednako se tako rade po spomenutom regionalnom nacelu za sve zemlje euroazije zajedno, a nalik tome i program NATO saveza Partnerstvo za mir takoder je namijenjen za sve zemlje Euroazije, itd. U skladu s navedenim, zemlje Euroazije izlozene su djelovanju tzv. regionalnog pristupa, koji se ostvaruje bilo djelovanjem manjih regionalnih sila, koje poput npr. EU (prema EU, Hrvatska spada u podrude zapadnog Balkana) iii Rusije spomenuti prostor dijele na veci broj po njima odredenih regija, iii poput SAD, prema spomenutom prostoru nastupaju jedinstveno. Kao posljedica toga, povijest manjih europskih i azijskih zemalja i naroda pod djelovanjem velikih sila na svojevrstan se nadn ponovno ponavlja. Neovisno o svojim civilizacijskim, kulturoloskim i gospodarskim dosezima, te se zemlje danas ponovno pokusava svrstati u odredene geopoliticke i geogospodarske cjeline, pri cemu se zbog vlastitih interesa vrlo malo pozornosti posvecuie zeljama njihova pucanstva i njihovim objektivnim znacajkarna. Temeljem takvog politickog pristupa, drzave poput Hrvatske iii Slovenije cesto se nalaze u istom iii slicnorn "paketu" ne samo s bivsirn drzavarna "istocnog bloka" (Madarska, Ceska, Poljska, Rumunjska, Moldova, Ukrajina,) i bivsim balnckim sovjetskim republikarna (Litva, Estonija, Letonija) vec i sa srednjoazijskim drzavama, nekadasnjirn republikama Sovjetskog saveza (Kazahstan, Turkmenistan, Kirgistan, Tadzikistan, Azerbaidzan, Gruzija, Kazahstan, Armenija, Uzbekistan), s kojima objektivno receno nemaju mnogo slicnosti i podudarnosti koje bi mogle biti objektivnim pokricem za takvo svrstavanje. Cinjenica prema kojoj SU sve spomenute zemlje i narodi svoju novu nezavisnost stekli tek nedavno, u demokratskom nastupanju velikih sila, na koje se oni pozivaju, ne bi trebala biti razlogom nastojanju da se one danas, kao mlade i neiskusne drzave, pretvaraju u najatraktivnije trziste za prmidzbu novih utopija, poput onih o dekadentnosti nacionalnih drzava i globalizmu kao najpovoljnijem rjesenju za izbjegavanje nacionalnih sukoba i gospodarskog nazadovanja malih drzava i naroda. Spomenute uto- Prizor iz bliske gruzijske proslosti: primjer zemalja Zakavkazja koje se usprkos bogatstvu hranom i mineralnim bogatstvima, te razvijenom kulturom i zanoscu u posljednje vrijeme neprekidno nalaze u podrueju kriznih zarlsta, najbolja je pouka ostalim manjim zemljama Euroazije Slika lijevo: nepregledna prostranstva Euroazije. Prema Brzezinskom "na arnerlcku srecu Euroazija je qeopotltlcki prevelika da bude politicki jedinstvena". Kao takva ona postaje sahovska ptoca na kojoj SAD simultano vode bitku na cetirl kljucna polja - Europi, Rusiji, Srednjoj Aziji i Dalekom istoku za nastavak svjetske dominacije. Rijec je o prostoru na kojem zivi oko 75 posto svjetskog pucanstva s gotovo istim postotkom svjetski poznatih energetskih resursa, na kojeg otpada oko 60 posto svjetskog GNP-a, te na kojem se nakon SAD-a nalazi sest najjacih svjetskih ekonomija i nalveclh potrosaca oruija pije, slicno kao nekada komunizam i socijalizam, svoju snagu crpe iz objektivno nepovoljnog gospodarskog polozaja u kome su se spomenute drzave zatekle na pocetku svoje nove nezavisnosti. Za vednu spomenutih zemalja one su samo kratkorocno pozitivne jer se gubitkom nacionalnog gospodarskog indetiteta, do kojeg u tim zemljama dolazi privatizacijom njihova gospodarstva od stranog kapitala, dugorocno stvara nepovoljna nacionalna i socijalna vlasnicka struktura, zbog cega bi se te zemlje ponovno mogle nad u vihoru nove nestabilnosti. Privatizacija gopodarstva u zemljama Eu-. roazije, koja zbog izostanka domaceg financijskog kapitala najcesce rezultira prodajom najatraktivnijih poduzeca.stranim investitorima, u uvjetima nepostojanja jasno definiranih prioriteta nacionalnog razvitka, za koje bi se sredstva dobivena od privatizacije trebala uporabiti, nerijetko dovodi do nerazumne rasprodaje nacionalnog bogatstva, koju vladaiuce snage u spomenutim zemljama najcesce koriste za svoje odrfavanje na vlasti. Cinjenica kako su Madarska, Ceska i Poljska u nepunih sedam godina privatizirale svoje nacionalno gospodarstvo do stupnja koji ponekad nadilazi onaj koji danas imamo u najrazvijenijim zemljama Zapada na najbolji nadn pokazuje ponasanje njihovih vlada, koje su bez ograda prihvatile savjete sa Zapada i uvjete investitora koji su, objektivno gledano, ponajprije u interesu investitora, i tek ponekad, kada su ti interesi komplementarni s interesima predmetnih zemalja, i u interesu pucanstva u tim zemljama. Pojave privatizacije s ciljem stjecanja sredstava putem kojima ce se isplatiti povecane mirovine biracima uoci izbora, sanirati dugovi javnog sektora iii fmancirati izborne kampanje, u zemljama Euroazije ne predstavlja rijetku pojavu. Njihovo izvodenje uvjetovano je spregom vladajudh politickih snaga i stranih investitora za ciju se uspostavu i odrzavanje brinu veleposla nici i druge za sklapanje takvih transakcija interesno zainteresirane strane. Djelovanju veleposlanika putem svog formalnog polozaja iii neformalno putem razlicitih udruga iii poduzeca, koje on financijski, organizacijski i na druge nadne potpomaze i usmjerava protiv prethodno stigmatizirane vlasti krajnji je cilj upravo ugovaranje spomenutih transakcija. Sklapanje gospodarskih poslova za veleposlanike velikih zemalja i regionalnih sila akreditiranih u zemljama Euroazije predstavlja najvaznije mjerilo njihove uspiesnosti, i stoga su oni na mogucu nekooperativnost vlasti u tim zemljama posebno osjetljivi. U ostvarenju pogodnih ugovora i prosirenja utjecaja svojih zemalja, veleposlanici u zemljama Euroazije djeluju izvan uobicajenih diplomatskih uzusa i dobrih obicaia, a u ostvarenju svojih ciljeva najvise se oslanjaju na djelovanje medija (meke sile). Postojanje tjednih iii dnevnih listova i TV programa koji se nalaze pod utjecajem i nadzorom "veleposlanika", predstavlja svojevrsni tehnicki preduvjet za vodenje slozenog "rata" KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

16 kojem je cilj ostvarenje gospodarskih i politiddh ustupaka pod ponudenim uvjetima, koji se prethodno putem medija afirmiraju kao bezopasni i za pucanstvo doticne zemlje opcenito progresivni. Metoda stupnjevitog zaostravania odnosa, koju veleposlanik pritom rabi, uobicaieno podrazumijeva: proglasavanie nekooperativne vlasti nedemokratskom i nazadniackom (nacionalistickom, uskogrudnom, neprogresivnom), poduzimanje mjera unutarnjih i vanjskih gospodarskih i politickih pritisaka, te na posljetku pokretanje gospodarskih i drugih ratova (uspostava gospodarskih i politkkih sankcija), za cije ce se postojanje optuziti njemu nekooperativna vlast. Spomenuti mehanizam "orneksavania vlasti" na slican nadn koriste zapadne zemlje u europskom dijelu Euroazije, te Rusija u azijskom dijelu Euroazije. Djelotvornost spomenutog mehanizma u zemljama Euroazije posljedica je desetljetne vladavine komunizma, koji je kod pucanstva spomenutih zemalja s jedne strane otupio smisao za racionalno gospodarsko ponasanje i nagon za ocuvanje temeljnih vlastitih i nacionalnih interesa, a s druge naglaseno razvio osjeca] za transnacionalni kolektivizam, zahvaljujuci kome vedna njihova pucanstva nije shvatila dalekoseznost promjena, te se umjesto postupnog jacanja svojih drzava najcesce opredijelila za olako obecanu integraciju s bogatijim i razvijenijim susjedima. Pojavama udaljavanja od vlastitih nacionalnih vrijednosti i uspjeha uz istodobno velicanje tude kulture i uspjeha, u zemljama Euroazije posebno pogoduje cinjenica nepostojanja iii nerazvijenosti njihove nacionalne inteligencije koja je u vecini slucajeva u manjini u odnosu na onu koja ce se zbog objektivnih okolnosti dugo godina odgajati pod snaznirn utjecajem Zapada u europskom dijelu Euroazije, ili Rusije u azijskom dijelu Euroazije, te ce kao takva, uz ponudene mogucnosti vlastitog probitka i prisvajanja povlastica od novih "kolonizatora", prihvatiti neke od procesa koji vode u nazadovanje i nacionalnu dezintegraciju. U nedostatku hrabrosti i vlastitih vizija, inteligencija u zemljama Euroazije svome ce pucanstvu kao najpogodniju strategiju gospodarskog i drustvenog razvoja najcesce podastrijeti upravo onu koju ce im propisati bogatiji susjedi. Pristajanje na ustupke velikih sila i kalkuliranje s nacionalnim suverenitetom, kakvo se susrece kod pojedinih zemalja Euroazije, dovelo je danas ne samo do njihove daljnje destabilizacije vec i destabilizacije drugih regionalnih. pa i velikih sila, koje se u nastalom stanju pokusavaju pozicionirati na podruqu Euroazije. Kao posljedica toga stanje u kakvom se danas nalazi podruqe Euroazije nepovoljno djeluje na daljnju emnacipaciju i razvitak ne samo onih euroazijskih zemalja koje su ga svojim postupcima prouzrodle, vec i onih koje su se stjecajem povijesnih okolnosti nasle u vrtlogu euroazijskih promjena. U nastalim nepogodnim gospodarskim i geopolititkim okolnostima, te izlozeno djelovanju nenarodne inteligencije i neiskusne vlasti, pucanstvo zemalja Euroazije, primamljeno mogucnostlrna olakog bogacenja i prisvajanja povlastica, od samog pocetka ne Ce shvacati kako SU za njihov ujazak U kjub bogatih i razvijenih zemalja vazniji i presudniji njihova vlastita politicka samosvijest i sposobnost odrfavanja i razvijanja vlastitog gospodarstva okrenutog cijelom svijetu, negoli politicka poslusnost i razvitak gospodarstva u skladu s interesima bogatijih susjeda. Kao rezultat spomenutih procesa i straha od nestabilnosti i povratka na stari politidd sustav vedna europskih zemalja Euroazije danas kao tjesenje za SVOj nezavidan poloza] U kome SU Se nasle vidi ukliucenje u EU;WEU i NATO. Azijske zemlje Euroazije, u kojima su se na vlasti vednom odrzali bivsi komunisti, i cije se gospodarstvo raspadom Sovjetskog Saveza gotovo jednako tako raspalo, labilno su integrirane s Rusijom u Zajednici nezavisnih drzava, i tek odnedavno polako podnju prihvacati integracije sa Zapadom. Nedovrsene integracije sa Zapadom, jacanje nacionalnih procesa u europskim zemljama Euroazije, te jacanje globalnog politiekog utjecaja Rusije i Kine, ciji su danasnji interesi na vecini prostora Euroazije sve vise komplementarni s nacionalnim interesima manjih euroazijskih naroda, doveli su do toga da je danasn]e geopoliticko podruqe od Alpa na zapadu, pa sve do Kineskog zida na istoku, jos uvijek vednom strategijski nepodijeljeno. Kao takvo ono danas predstavlja naivece i najvaznije geopoliticko trziste na kome se svakodnevno odvijaju nepostedne borbe za utjecaj i prevlast svih velikih i regionalnih sila. 0 ishodu tih bitaka ovisi ne samo buducnost malih euroazijskih naroda vec i sadasnja prevlast i vaznost SAD-a kao jedine svjetske hipersile, kao i velikih sila, Kine, Rusije i EU. Objektivna rnoc i vaznost spomenutih sila iskazuje se upravo u njihovoj sposobnosti u stvaranju i upravljanju kriznim procesima kojima sebi stvaraju povoljniji polofa] za ostvarenje svojih gospodarskih i politickih probitaka. Male zemlje Euroazije, koje su u procese globalnih sukoba cesto uvucene suprotno svojim interesima, nalaze se danas pred sudbonosnim odlukama, koje ovisno o svome ishodu kotac njihove povijesti vrlo lako mogu ponovno okrenuti unatrag, vracajud ih u razdoblje koje je prethodilo njihovoj sadasnic] emancipaciji u sklopu koje su priznati kao ravnopravni danovi medunarodne zajednice. Njihov opstanak i budud razvitak ovisi ponajprije o njihovoj sposobnosti i razumjevanju vlastit9g medunarodnog polozaja, te zamrse- nosti medunarodno politickih okolnosti i odnosa medu velikim silama. Oslonac na vlastite snage i razvijanje sposobnosti vodenja nezavisne vanjske politike kod koje pojam medunarodna zajednica ne ce biti sinonim ni za Zapad ni za Istok, za male zemlje Euroazije, cija ukupna godisnja vrijednost nacionalne gospodarske prolzvodnje cesto puta ne nadilazi onu od velikih multinacionalnih kompanija, pokazuje se kao jedini nedvojbeni i istinski zalog njihova napretka i buduceg prikljucenja zajednici bogatijih i naprednijih zemalja i naroda, kako Europe tako i svijeta. SAD-a i Euroazija Nalik svim dosadasnjim povijesnim globalnim carstvima i velikim silama, SAD kao danas naiveca svjetska sila svoju vodecu ulogu zadrzavaju i ostvaruju usmjeravanjem, spriecavaniern i upravljanjem svjetskim gospodarskim, vojnim i politkkirn procesima i krizama. U odrzavaniu globalne sigurnosti i sadasnjeg "status quo" odnosa medu svjetskim silama, ponasanje SADa kao hipersile pokazuje se odlucujucim, Nadmocna gospodarska, financijska i vojna moc SAD-a omogucuiu danasnio] americkoj administraciji utjecaj i upravljanje geopolitickim procesima ne samo na tzv. nicijoj zemlji, kakvu npr. danas predstavlja ved dio Euroazije, vec i unutar velikih sila. Kao takav americki utjecaj na razvoj situacije u npr. Rusiji iii pojedinim zemljama EU odlucuiuce djeluje na stvaranje preduvjeta za usmjeravanje daljnjeg razvoja pojedinih zemalja Euroazije u smjeru koji pogoduje americkim gospodarskim i geopolitiddm interesima. U obnasanju svoje nove svjetske uloge amerkka administracija cesto djeluje kasno i neprimjereno, sto je mnogo puta posljedica njezinog objektivnog polozaja unutar krugova americke politicke mod, Bez jasnih dokaza o ugrozenosti ameriddh nacionalnih interesa, administracija SAD-a tesko moze ocekivati potporu Kongresa i americkog javnog mnijenja, bez kojih tesko moze djelovati. Aktivno nadziranje razvitka pojedinih kriznih procesa i strogo upravljanje onom kolidnom kriznih zarista koja se danas pokazuje kao trzisno neizostavna, za Clintonovu administraciju, koja djeluje u uvjetima vecinski oporbenog Kongresa, iz spomenutih se razloga pokazuje kao jedno od najpovoljnijih tjesenja za vodenje globalne vanjske politike. Najvecu opasnost za americku administraciju predstavljaju nove krize sto se pojavljuju na prostorima koji se ne nalaze pod nadzorom SAD-a, zbog cega se cesto razvijaju nekontroliranom brzinom. Ukljucivanje u njihovo rjesavanie za sadasnju administraciju SADa predstavlja poseban problem, i to posebice u visim stupnjevima razvoja, kada neizostavno iziskuje privolu Kongresa i ostalih cimbenika HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

17 politicke i gospodarske mod u SAD-u. Nastojeci pojednostaviti put za donosenje odluke o ukljucivanju americke gospodarske ili politicke mod u raztjesavanje takvih kriznih situacija, Clintonova administracija tijekom posljednjih godina potice razvoj globalnih multinacionalnih institucija namijenjenih za rjesavanie spomenutih kriza, u kojima se njezino djelovanje ostvaruje bez izravne privole Kongresa i cesto zahtjevane imperativne privole americkog javnog mnijenja. Razvoj politickih institucija s medunarodnim legitimitetom koje ce biti ovisne o americkom financijskom kapitalu i politickom utjecaju, predstavljaju jedan od najvaznijih izuma americke politike na kraju dvadesetog stoljeca. Pokretanje gospodarskih sukoba i ratova koristeniem privatnog ili rnedunarodnog kapitala umjesto vojnih sukoba i ratova, koje je nemoguce izvoditi bez privole demokratskog drzavnog aparata, najjasnija su manifestacija djelovanja spomenutog izuma koji americka administracija primjenjuje kao univerzalno sredstvo pritisaka ne samo protiv malih zemalja vec i protiv velikih sila. Primjena gospodarskih sankcija i uskradvanie prava ravnopravnog sudjelovanja iii danstva u pojedinim medunarodnim tijelima sticijom. Premda povijesno gledano nije posve nov, spomenuti fenomen u uvjetima inforrnatickih tehnologija ornogucuie brzo kolanje kapitala i informacija, koje s obzirom na brzinu i dubinu prodiranja u drustveno i gospodarsko tkivo pojedinih drzava razorno djeluje na smanjenje utjecaja i nadzora njihovih vlada. Male drzave koje su zbog svoje gospodarske i financijske nemod upucene na medusobnu suradnju i pregovaranje s ostalim drzavama, u uvjetima kada se taj kapital formalno vise ne nalazi pod njihovim nadzorom vec bogatih pojedinaca iii medunarodnih udruga, za slucaj njegove zloporabe u spekulantske iii osvaiacke svrhe tesko mu se mogu oduprijeti izuzevsi uporabom klasicnih mehanizama za zastitu od takvih prodiranja, koje su pobornici ideje globalizacije u javnosti vec afirmirali kao opcenito nazadnjacke i nekorisne. Sile globalizacije kojima je namijenjena najvaznfja uloga u procesu ostvarenja novog svjetskog poretka, na podrucju Euroazije za razliku od drugih podruda (Kina, Indija, Islamski svijet i sl.) pokazuju se neobicno uspjesne, Pod njihovim djelovanjem Slovenija, Hrvatska, Albanija, Madarska, Makedonija, Turska, Grcka, Rumunjska, Bugarska, 80 -~~~~-:-::::~~~~~~~~~~~~~~~ j~ I Armenija Azerbajdzan Kazahstan Kirgistan Tadzikistan Turkmenistan Uzbekistan Troskovi hrane u ukupnim troskovlrna kucansta u % najcesci SU takticki potezi koji Se provode prema SAD-u nekoopertivnim drzavama i narodima. Osim toga, u svome nastupanju administracija SAD-a obilno se koristi i svojom tehnoloskom superiornoscu kako za prikupljanje podataka o drugima tako i za prornidzbu vlastite politike uporabom novih informatickih tehnologija i medija. Gospodarski i komunikacijski fenomen kojim se koristi pri operativnom izvodenju takve politike, kojoj je cilj uspostava svietske drzave, najcesce se podrazumijeva pod pojmom globalizacija. U svom osnovnom znaceniu ona predstavlja afirmaciju privatnog kapitala koji se u potrazi za maksimizacijom profita slobodno i neovisno o drzavnim granicama krece u potrazi za najprofitabilnijom inve- Moldova, Bosna i Hercegovina i SRJ dijele posebne gospodarske interese, te im se preporuca povezivanje u sklopu Americke inicijative za jugoistocnu Europu (SECI). Poput SAD-a, slicne projekte za regionalno povezivanje zemalja Euroazije imaju i druge velike europske i azijske sile, EU i Rusija. EU nove podjele u Europi proizvodi prema regionalno-politickim mjerilima a prema njima Hrvatska, Bosna i Hercegovina, SRJ i Albanija takoder tvore "logicnu" gospodarsku i polincku cjelinu koja se naziva zapadni Balkan. Premda drasticnih primjera djelovanja globalizacije na gospodarsku i politicku stabilnost zemalja Euroazije, poput onih u slucaju zemalja jugoistocne Azije, za sada nema, gubitak suvereniteta nad nacionalnim gospo- darstvom vecinu srednjoeuropskih zemalja Euroazije dovela je u nezavidan polozai, Bjezeci od klasicnog imperiialistickog zagrljaja velike sile vedna tih zemalja dospjela je danas pod nadzor privatnog stranog kapitala, privatnih investicijskih fondova i drugih financijskih mocnika. Primjer Ceske, za koju danas ugledniji zapadni ekonomisti tvrde da je zahvaliujuci kuponskoj privatizaciji i ulasku stranog kapitala postala kapirahsticko-sociialisridd surogat, potvrduje nezavidan poloza] tranzicijskih drzava u eri globalizacije. Socjalistidca komponenta danasnje Ceske pritom je posljedica kuponske privatizacije koja je gradanima omogucila posjedovanje malobrojnih dionica koje su oni potom prodali bankama iii investicijskim fondovima drne je, zbog njihove vlasnieke strukture, vlasnistvo zapravo ostalo u drzavnim rukama. Kapitalisticka komponenta posljedica je promjene vlasnicke i upravljacke strukture u poduzecima koja su najvecim dijelom kupili strani ulagad. S obzirom na to da u "kapitalistirkim poduzedma" koja jedina rade s profitom, radi ukupno gledano zanemarivo manji broj djelatnika, gledano iz sire perspektive za cesko se gospodarstvo rnoze kazati kako je i nadalje protkano socijalistickim obiljezjima. Nepovoljni pokazatelji gospodarskih kretanja i nastavka fenomena raskoraka izmedu bruto drustvenog proizvoda po glavi stanovnika i stvarnih prihoda, koje privreduju stanovnici zemalja Euroazije, pokazuju kako njihovom priblizavanju zajednici bogatijih zemalja svijeta na putu stoje mnogi jos neuoceni problemi. Bogati, a pogotovo najbogatiji, tesko se odlucuju na ustupanje dijela svoga bogatstva bez vlastite racunice kojoj je za cilj pokazati kako ce se i za sluca] sadasnje podjele njihova bogatstva ono u konacnici jos vise povecati. Zemlje koje nemaju potencijala za povecan]e iii smanjenje bogatstva velikih sila, kao sto je to danas sluca] sa vednom zemalja Euroazije, tesko mogu ocekivati poboljsanje vlastita polozaja, izuzevsi dugorocnim oslanjanjem na vlastite snage i neprekidnim koristeniern komplementarnosti svojih interesa s interesama velikih sila. Pristajanje na ustupke velikim silama za njih cesto upravo znad gubljenje partnerske pozicije kao najvaznijeg cilja u njihovim medusobnim odnosima. Velicinu i svoju vlastitu vaznost, posebno u odnosu prema naivedrn silama, koje logikom svoje velidne i sveobuhvatnosti male zemlje nastoje promatrati kao dijelove vecih regionalnih cjelina, one moraju izboriti snagom vlastite odlucnosti i uporabom nacionalne energije, pri cemu treba izbjegavati sva ona suprotstavljanja i sukobe koja ne dovode u pitanje njezinu samostalnost i medunarodni polozaj. Za slucaj sukoba oko nacelnih pitanja, kao sto su ona o suverenosti (granicama) ili vanjskoj trgovini, mala zemlja, kojoj se prijeti sankcijama, ne smije pokleknuti KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK m

18 ill brzopleto trgovati svojim interesima, vec se mora posluziti svojim suverenim pravom prema kome se kao suveren i ravnopravan clan medunarodne zajednice ima mogucnosti obratiti za zastitu drugim utjecajnim drzavama, koje ce se zbog vlastitih interesa staviti tada u njezinu zastitu, Postojanje multipolarnih odnosa u svijetu u kojima osim SAD kao hipersile, postoje i druge velike globalne i regionalne sile, za male drzave Euroazije koje nemaju dugu drzavnicku i diplomatsku povijest, pokazuje se kao najvazniji cimbenik njihova opstanka. Cak i za slucaj iskazivanja njihove nesposobnosti za upravljanje drzavom i ispunjenjem zadaca koje im je medunarodna zajednica povjerila, te zemlje mogu sacuvati svoju nezavisnost upravo zbog postojanja drugih velikih sila koje ih u tom slucaju "odrzavaju na zivotu" kao svojevrsnu prvu crtu vlastite obrane. SAD kao naiveca sila, za razliku od ostalih velikih sila, svoje gospodarske i politicke intrese u Euroaziji ostvaruju izvodenjem sirokog regionalnog pristupa kojem je cilj koordinirati i afirrnirati za SAD pozitivne gospodarske i politicke procese u vedni zemalja Euroazije istodobno. Za razliku od EU koja se ponasa kao tipkna regionalna sila, i svoje nastupanje put istoka izvodi postupno, SAD-e nastupaju globalno nastcjeci time smanjiti prostor za mogucu ponovnu ill novu ekspanziju Rusije ill Kine, kao svojih glavnih globalnih suparnika. U sklopu takvog nastupanja SAD su ponajprije zainteresirane za uspostavu nadzora nad pojedinim geostrategijskim smjerovima i podruqima bogatim strategijskim sirovinama. Kao takva spomenuta podruda vec duze vremena SU predmet gospodarskog i vojnog sukobljavanja SADa i drugih velikih sila u kojima najvecu stem trpe mali euroazijski narodi, koji se u nastalom stanju nisu uspjeli odhrvati stranoj dominaciji pa su postali predmet trgovine medu velikim silama. Vecina saveznistava koja su s vladama malih euroazijskih drzava sklopile velike sile u najnovije su se doba pokazala neiskrenima. Javne izjave pojedinih visokih duznosnika administracije velikih sila u kojima se neizravno priznaje kako se male zemlje nikada nisu smatrale njihovim partnerima vec im je bila dodjeljena uloga obavljanja "prljavih poslova" (sto ce najvjerojatnije biti pravilo i za suradnju u buducnosti) najjasnije ukazuju na opasnosti koje u slucajevima laznog partnerstva prijete takvim malim zemljama smjestenima na geostrategijskim smjerovima Vtli bogatim strategijskim sirovinama. Raspad Sovjetskog saveza i zavrsetak hladnog rata omogucili su SAD-u i ostalirn danicama NATO saveza iz zapadne Europe smanjenje vojnih proracuna odnosno prenamjenu znatnog dijela proracunskih sredstava koja su se trosila za obranu za druge razvojne potrebe m HRVATSKI VOJNIK KOLOYOZ, gospodarstva i drustva u cijelosti. Raspad Istoka doveo je zahvaljujuci tome do velikog poticaja na Zapadu. Zemlje bivseg "istoka" koje su u novoj geopolitkko] stvarnosti uspjele izboriti svoju nezavisnost suprotno tome nasle su se ponovno na pocetku, u stanju iz koga je drzavu trebalo stvarati na posvema novim temeljima. Preustroj dotadasnjih sustava kolektivne sigurnosti Zapada koji su se temeljill na postojanju snaznog i jedinstvenog NATO saveza zapoceo je odmah po raspadu sustava sigurnosti na istoku. Vizija SAD-a kao glavnog financijera i ideologa saveza pokazala se pritom odlucujucom. Smanjenje troskova uz istodobno zadrzavanje operativne vojne mod SAD-a i NATO saveza sadrzane u ocuvanju doktrine istodobnog vodenja dva velika sukoba ill operacija velidne poput npr. Pustinjske oluje, i to na dva posve udaljena podruqa rijesena su uspostavom nove organizacije. Problem prosirenja vrijednosti svojstvenih Zapadu. Spomenuti uvjeti dvolicno se rabe kao sredstva u izvodenju politike "mrkve i stapa" u kojoj se sustavnim djelovanjem usmjerenim protiv simbola i nositelja nacionalne mod u spomenutim drzavama namjeravaju stvoriti preduvjeti za uspostavu nove transnacionalne juzne EU u obliku projekta SECI-ja. Realizacija spomenutog projekta koja za SAD ima strategijsko geopoliticko znacenje ne ostvaruje se ponajprije zbog visokog stupnja nacionalne samosvijesti naroda na spomenutom podrudu i mjesanja drugih velikih sila koje realizaciju spomenute politike vide kao ugrozu vlastitih interesa. U sadasnjim uvjetima napredovanja pregovora s Moskvom oko prosirenja NATO saveza na bivse europske komunistkke drzave, NATO savez se prema srednjoazijskim republikama zadovoljava pruzaniem strucne pomod u izobrazbi i izvodenju manjeg broja zdruzenih Postojeci i planirani naftovodi u podrufju Kaspijskog mora utjecaja na druge zemlje nedanice NATO saveza i zauzimanja pogodnog strategijskog polozaja prema Rusiji i Kini kao novih globalnih takmaca, SAD-e su rijesile programom prosirenja NATO saveza na podruqe Euroazije. U ostvarenju daljnjeg prosirenja svoga utjecaja i poboljsania svojih odnosa sa zemljama Euroazije program NATO saveza Partnerstvo za mir ima posebno vaznu ulogu. Sudjelovanje u tom programu, koje je bez posebnih uvjeta omoguceno svim zemljama Euroazije koje granice s Rusijom, za vecinu zemalja nasljednica bivse SFRJ uvjetuje se dosezima u razvoju demokracije i drustvenih vojnih vjezbi. Demonstracija mogucnosti NATO saveza za posredovanje na podruqu srednje Azije u slucaju potreba simbolicno je pokazana tijekom nedavno izvedene vjezbe CENBAT-a, novo uspostavljene postrojbe velidne bojne namijenjene za posredovanje u sukobima niskog intenziteta, u kojoj se nalaze vojnici iz Uzbekistana, Kazahstana i Kirgistana. Spomenuta postrojba osnovana je u sklopu programa Partnerstvo za mir i nedavno je izvela slozenu kopneno-zrarnu vjezbu prigodom koje su njezini predstavnici zrakoplovima prevezeni iz SADa (vojno uporiste u Fort Bragu) u Kazahstan u kome su odvijao kopneni dio zamisljenog

19 RUSIJA posredovanja u obliku izvodenja operacije nametanja mira. Rusiia i Euroaziia Za razliku od americkih interesa na podrudu Euroazije koji su ponajprije gospodarski i proporcionalno tome sigurnosni, ruski interesi na podrudu Euroazije su vise sigurnosni, a tek potom gospodarski. Razloga za to ima mnogo, no najvazniji su geografski i geopoliticki, Izvoz ruskog gospodarsva i pristup Rusije svjetskim tokovima robe i kapitala najvedm se dijelom ostvaruje preko zemalja Euroazije, zbog cega je danasnio] Rusiji, koja nema snage za uspostavu i odrzavanje nekadasnieg imperija, u interesu odrzavanie dobrosusjedskih odnosa, ponajprije s onima zemljema Euroazije koje se nalaze na raskrizju njezinih geostrategijskih putova. Nekadasnje ponasan]e Sovjetskog Saveza koji je, pocevsi od godine 1921., kada je sklopljen prvi ugovor o pruzaniu gospodarske pornod Mongoliji, popis zemalja koje su primale gospodarsku pomoc i bile Moskvi politidd lojalne neprekidno povecavao, zauvijek je prestalo. Nakon II. svjetskog rata na tom su se popisu nasle zemlje bivseg europskog istoka, Sjeverna Koreja, a pocetkom sezdesetih godina i Kuba. U sedamdesetim i osamdesetim godinama tom popisu pridruzili su se Vijetnam i Afganistan u Aziji, Sirija i Irak na Srednjem istoku, Angola i Etiopija u Africi, Nikaragva i Grenada u Juznoj Americi itd. Iznosi kontinuirane gospodarske pomod koje su te zemlje pojedinacno primale iznose stotine milijuna USO (Kuba je primala priblizno milijun USO dnevno, a Mongolija je u razdoblju od primila vise od 370 milijuna USO). Spomenute zemlje gospodarsku pomoc primale su ponajprije iz ideoloskih, a manje iz gospodarskih interesa sto je u znatnoj mjeri pridonijelo gospodarskm Putevi droge u Srednjoj Aziji iii Marihuana i opijum Opijum i konoplja 0 Lab. za proizv. droge Lab. za proizv. sintetitkih droga urusavanju Sovjetskog imperija. Pocetak rata u Afganistanu godine i kasnije promjene u istocnoj Europi pokazale su se za Sovjetsko gospodarstvo nepremostivim teskocama i generatorima njegove destabilizacije i propasti. Sadasnja Rusija, svjesna spomenutih povijesnih pogriesaka, nastoji uspostaviti korektne odnose sa svojim europskim susjedima i to ponajprije zbog toga sto je bez njih ne samo prometno izolirana, vec i strategijski gledano blokirana za daljnja gospodarska i vojnopoliticka nastupanja i osvajanja na drugim kontinentima. Udaljena od toplih mora danasnia je Rusija, za razliku od nekadasnjeg Sovjetskog Saveza, zainteresirana za ravnopravnu gospodarsku i drugu suradnju sa zemljama Euroazije, ne samo iz gospodarskih vec i iz vlastitih strategijskih razloga. Smanjenje utjecaja Zapada, i to prije svega SAD-a, u zemljama Euroazije predstavlja stoga jedan od danas najvafoijih dugorocnih ciljeva ruske politike. U nedostatku gospodarske snage i financijskog kapitala, Rusija se u ostvarenju spomenutog interesa koristi svojom politickom i vojnom diplomacijom, koja na danasnjem trzistu kriza i ratova uz SAD igra najvazniju ulogu. Zahvaljujud rezultatima koje ostvaruje spomenuta diplomacija, Rusija uz Kinu predstavlja jedinu globalnu silu koja je sposobna ugroziti strategijske interese jedine svjetske hipersile, SAD-a. Danasnji politicki i gospodarski potezi Rusije usmjereni su ponajprije na konsolidaciju unutarnjeg pravnog sustava i gospodarstva, te odrzavanje postoieceg intenziteta vanjskopolitickog utjecaja medu zemljama Euroazije kojem je cilj sprijeciti daljnju izolaciju Rusije pruzanjem politicke i tehnicke pomoci manjim zemljama Euroazije, ciji se interesi nalaze u raskoraku s interesima SAD-a, EU iii Kine. Osim tih novih zadaca, danasnja ruska vanjska politika preuzela je od bivse sovjetske politike i neke stare zadace i strategijske interese, koji se ponajprije ogledaju u nastojanju razbijanja jedinstva Zapada, u sklopu kojega su nekada jedinstveno nastupale sve danice NATO saveza, a danas nakon raspada sovjetskog imerija jedinstveno nastupaju jedino SAD i Velika Britanija. U svjetlu toga lstice se rusko nastojanje za ocuvaniem i unaprjedenjem sadasnieg globalnog polozaja Njemacke i Francuske kao najvaznijih ruskih zapadnih partnera. Zainteresiranost i ukliucenost Rusije u europske politicke i sigurnosne institucije (Vijece Europe, WEU,... ) na formalan nadn pokazuje postojanost nove strategijske suradnje Rusije s EU!EMU;WEU odnosno Niernackom i Francuskom kao svojim danasnjim komplementarnim partnerima. Rusija s SAD-om i EU relativno lako sklapa sporazume koji idu na stetu drugih manjih drzava i naroda ali samo ukoliko se oni ne odnose na sigurnost onih zemalja koje su smjestene na vaznim geostrategijsk.im smjerovima tzv. vratima Euroazije. U odnosu prema podrudima Euroazije ruska politika na jedan nacin pristupa njezinirn europskim, a na drugi azijskim drzavama U sadasnjim uvjetima pozitivnog odnosa vecine euroazijskih europskih zemalja sa Zapadom, Rusija smatra kako se njezin utjecaj medu njima tesko maze popraviti primjenom relativno jednostavnih i jeftnih politickih i gospodarskih poteza, te se vise usredotocuje na pitanje svoga utjecaja medu euroazijskim azijskim zemljama. Pitanjima zadrzavanja utjecaja u Zakavkazju, Baltickim drzavama, Kazahstanu i ostalim drzavarna u kojima zivi znatna ruska nacionalna manjina Rusija poklanja naivecu mogucu pozornost. Spomenute drsave, sve do trenutka stjecanja nezavisnosti, bile su sovjetske republike i kao takve svojevrsne poludrzave. Imale su svoga predsjednika, vladu, repubhcka i lokalna tijela vlasti i veliku drustvenu birokraciju. Premda nazvane po imenima naroda koje su u njima zivjeli, one teritorijalno nisu bile strogo ustrojene po nacionalnom nacelu, tako da njihove granice u pravilu nisu obuhvacale cijelo podrude na kome bi doticni narod predstavljao vecinu. Zahvaljujuci tome spomenute su republike, danas nezavisne drzave, nacionalno vrlo heterogne i kao takve osjetjive na nacionalne sukobe i unutarnju destabilizaciju. Ruski utjecaj u njima duboko je ukorijenjen i presudno utjece na mogucnosti njihova daljnjeg razvitka. Premda je poput britanske ekspanzije u Indiju ili francuske u Sjevernu Afriku ruska ekspanzija u srednju Aziju i Zakavkazje predstavljala klasican obrazac imperijalizma, zahvaljujud cinjenici da su prije Rusa tim podruqima vladali Osmanlijsko, Perzijsko i Mongolsko Carstvo pucanstvo tih zemalja Ruse u pocetku nije smatralo osvajadma i neprijateljima. Ruski dolazak njima je donio mir, uspostavu tijela lokalne KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

20 administracije, izgradnju cesta, zeljeznice, Iuka, Euroazije, posebice onima smiestenim na stra- zemalja, poput npr. Kazahstana u slucaju pregradova i sl., tako da su neka od tih podruda tegijskim euroazijskim smjerovima (podrude govora s arnerickom naftnom tvrtkom Chevron, tijekom posljednjih godina ruskog carstva pred- bivse SFRJ kao izlaz na Sredozemlje, podrude potrazlle pomoc Moskve (pregovore oko stavljala industrijski razvijenije dijelove carstva. novopriznatih baltiddh drfave kao izlaz na Sje- otvaranja naftnog polja u Tengizu godine Povijesno gledano sve do prije priblizno pola verno more te obronci Himalaja na tromedi Ki- predstavnici Chevrona obavljali su u Moskovi. milenija, iii do znatnijeg razvoja jedrenjaka i ne, Indije i Pakistana kao izlaz na Indijski ocean). Zbog nepoznavanja medunarodne trgovine i uspostave stalnih pomorskih veza izmedu Srnjestene duboko na azijskom kopnu medunarodnog prava predstavnici Kazahstana Europe i Kine, koje su potisnule kopnenu vezu bez izlaza na more spomenute drzave danas u pregovore su se ukliucili tek na kraju, kada su (Put svile), podruqe srednje Azije predstavljalo kao i u proslosti u velikoj mjeri ovise o stabil- vjerujuci u dobru namjeru ruskih savjetnika i je jedno od navecih trgovackih sredista svijeta. nosti i dobronamjernosti svojih susjeda (Rusija, arnerickog kapitala stavili svoje potpise na Prestanak njegove vaznosti, koji je nastupio Afganistan, Kina, Iran i Turska). Uspostavljene prethodno utanacene ugovore). Spomenuti nakon procvata pomorske trgovine izmedu nakon raspada Sovjetskog Saveza drzave sredi- primjer nesposobnosti za vodenje nacionalnog Europe i Kine (razvitak i uspon Mletacke snje Azije koje su s njime bile visoko gospodar- gospodarstva znakovite u zemljama srednje Republike) djelimicno se prekinuo Azije svoje ce jos drasticnije primpotkraj devetnaestog stolieca zah- jere dozivjeti u procesu privatizacivaljujuci otkricu bogatih naftnih je njihova gospodarstva, koje ce nalazista na obalama Crnog mora. vladajuci krugovi uglavnom iskoris- Vec u to doba nafta se eksploatirala titi za svoje unutarnje potrebe. na podruqu danasnie Cecenije i Primjer masovne prodaje kazah- Azerbajdzana i preko gruzijskih stanskog aluminija od britanskog Iuka prevozila na Zapad. Naftno poduzeca Trans-World Metal koje je bogatstvo Zakavkazja na posredan svojedobno dovelo do destablizacije nadn omogucilo kulturni i poli- je medunarodnog trzista, samo je ticki procvat zemalja Zakavkazja, jedan od znakovitih primjera koje su trazed autonomiju i nezav- (Zahvaljujuci bliskim odnosima s isnost na taj nadn pomogle raspad Olegom Soskovetskim, tadasnjim ruskog carstva. Nezavisnost Gruzije, zamjenikom ruskog premijera, i Armenije i Azerbajdzana progla- njegovim vezama s pojedinim sena godine prekinuta je vec Ugrozeni uvo~o~ poli?~rivrednih pr?izvo~a s~ Zap~da ceski f~rmeri kazahstanskim ministrima, spomegodine snagom Crvene Ar- demonstnralu s c1ijem povecania poljopnvredmh subvenc11a nuto Britansko poduzece uspjelo mije, nakon cega su zemlje Zakavkazja postale ski i politicki integrirane, od samog pocetka je privremeno ovladati nekim dijelovima Sovjetske republike. nalaze se u velikim gospodarskim teskocama kazahstanske metalopreradivacke industrije i Slabljenje sovjetskog imperija u osamde- Gubitak sovjetskog trzista na kome su spome- ponudom velikih kolicina aluminija na svjetsetim godinama i njegova kasnija propast u de- nute zemlje u sklopu tadasnieg planskog go- skom trzistu destabilirati ga). Usprkos tome sto vedesetim godinama dovele su azijske zemlje spodarstva prodavale svoje proizvode doveo je su formalno samostalne, novoproglasene sred- Euroazije pred nove izazove i ugroze za koje se do njihovog gospodarskog nazadovanja koje je njoazijske drzave ovise o Rusiji ne samo u pokazuje kako ih zasad same tesko mogu razr- tesko prekinuti, ponajprije zbog prometne i gospodarskom smislu vec i u sigurnosnom. Mojesiti. Posljedice sukoba medu zemljama i naro- druge komunikacije upucenosti na Rusiju i del za odrzavanje spomenute ovisnosti koji dima Zakavkazja s pocetka devedesetih godina, izoliranosti od ostalih susjeda. Gospodarsko Moskva najcesce primjenjuje najjasniji je na koje se po svojim tragicnim razmjerima ( dva nazadovanje i kao posljedica toga opd pad primjeru Gruzije i Azerbaidzana koji su u milijuna prognanih i desetci tisuca ubijenih i drustvenog morala u tim zemljama doveo je u pocetku odbijali pristupiti Zajednici nezavisnih nestalih) mogu mjeriti s onima s podruqa bivse njima do znatnog porasta kriminala i korupcije. drzava. Naoruzavanje separatista u Abhaziji i SFRJ, ne samo da su trajno zamrsile postcjece Trgovina oruzjem i drogom (najveci dio heroina Gorskom Karabaku, koje su ornogucili ruski interese i politicke odnose medu drzavama i na- namijenjenog zapadnoeuropskom trzistu vuce trgovci oruzjem, dovelo je do destabilizacije rodima Zakavkazja vec i ornogudle ne samo po- svoje podrijetlo iz srednje Azije iz koje preko obiju spomenutih zemalja, koje su se nakon novno pozicioniranje Rusije, vec i prvi put SAD- Rusije dolazi u Europu) ciji se razvoj u toga u potrazi za unutarnjom sigurnoscu a na spomenutom podrudu. Rat u Ceceniji, Afganistanu nije spriecavao zbog kratkovidnog obratile Moskvi i potom pristupile ZND-u. sukob interesa Zapada i Rusije glede bududh intreresa pojedinih zemalja, prosirili su se di- Pojava uspostave ruskih sigurnosnih jamstava u naftnih koridora, brojni sukobi niskog intenzi- ljem sredisnje Azije i danas uz jacanje religije zamjenu za rusku gospodarsku dominaciju teta i pojave klasicnog terorizma u zemljama predstavlja najznatniju fenomenolosku pojavu predstavlja jedan od naivecih fenomena u dosa- Zakavkazja (brojni atentati na predsjednika Gru- zaiednkku za vednu zemalja spomenute regije. dasnjoj kratkoj povijesti srednjeazijskih drzava zije i sl.) pokazuju kako su danasnje rnogucnosti Mnogi problemi azijskih zemalja Euro- Prekidanje takvog podredenog odnosa zemalja za razvitak i napredak tih zemalja mozda i manje azije proizlaze iz gospodarskog i politickog sus- regije s Moskvom, koje posljednjih godina od onih koje su one imale na pocetku svoje tava koji su Sovjeti u njima razvijali, a koji nisu pokusavaiu izvesti SAD-e i Kina, za spomenute nove nezavisnosti, kada njihova razmimoilaze- bill usmjereni na jacanje njihovih nacionalne zemlje predstavlja jedan od naivecih prioriteta nja nisu dodatno komplicirali odnosi Rusije i Za- posebnosti, vec upravo suprotno na njezino nacionalnog razvoja. Gospodarski i drugi ratovi pada. Primjer zemalja Zakavkazja koje se uspr- zatiranje i jacanje "sovjetskog globalizma". Koli- koji se izmedu zemalja regije i velikih sila glede kos bogatstvu hranom i mineralnim bogatstvi- ko je ta smisljeno usadivana nesposobnost za toga vode najbolje pokazuju pravu prirodu ma, te razvijenom kulturom i znanoscu u po- vlastiti nacionalni razvoj kod spomenutih borbe za prevlast u srednjoj Aziji. Ponasanje sljednje vrijeme neprekidno nalaze u vihoru ra- zemalja bila rasirena najbolje se vidi po uspo- Kazahstana i Turkmenistana koji su zahvaljujuci ta, najbolja je pouka ostalim manjim zemljama stavi njihove nezavisnosti kada su mnoge od tih bogatstvu naftom i plinom prvi uspostavili veze HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

21 s velikim i regionalnim silama, Rusija smatra ugrozom svojih interesa i za sada im se suprotstavlja uporabom gospodarskih sankcija (zbog nepodmirenog drzavnog duga Rusiji tvornice u sjevernom Kazahstanu cesto se puta "kazniava" iskljucivanjem struje koja dolazi iz Rusije; prijevoz nafte iz Kazahstana koji zbog nepostojanja drugih naftovoda ovisi o Rusiji, Rusija kolicinski ogranicava, kao i plina iz Turkmenistana, izvozu plina iz Kazahstana i Turkmenistana Rusija se najostrije protivi i smatra kako bi se Turkmenistan trebao iskljucivo okrenuti azijskom trzistu, a europsko trziste prepustiti ruskom Gazpromu). Ruska nepospustljivost glede masovnijeg koristenja postojecih naftovoda i plinovoda za izvoz nafte i plina srednjeazijskih drtava na Zapad (u najvecem broju prolaze ruskim teritorijern), dovela je do jacanja zamisli o otvaranju novih koridora koji bi prelazili preko terirorija Turske, Irana iii Afganistana, cemu je posljedica daljnje prosirenje spomenutih gospodarskih ratova i sukoba. Uloga SAD-a kao saveznika nekih od regionalnih sila te gorljivog protivnika nekih drugih, pokazuje se pritom kao jedan od katalizatora razvoja gospodarskih i politlckih odnosa rnedu zemljama regije (Zbog neodobravanja Moskve, Gruzija je za jedan od predvidenih naftovoda, onaj koji bi trebao prelaziti preko njezina teritorija, zatrazila sigurnosna jamstva SAD-a i NATO saveza). Gospodarski kolaps u kome se danas na Jaze azijske zemlje Euroazije (gospodarska proizvodnja u Azerbajdzanu, Gruziji iii Tadzikistanu u godini iznosi samo trednu od one iz godine 1989.) pogoduje daljnjoj destabilizaciji stanja, i ako se ne zaustavi ili ne stavi pod nadzor mogao bi dovesti do destabilizacije sirih razmjera. Kako Rusija spomenuti proces ima pod svojim dielimicnim nadzorom, slican nadzor nastoje uspostaviti i SAD. Ucenje engleskog jezika, razvijanje ekoloske svijesti ("pitka" voda u podruqu Aralskog mora toliko je zagadena da u nekim slucajevima uzrokuje toksicnost majcinog mlijeka i dovodi do povecania smrtnosti novorodencadi), sprjecavanje sirenja zaraznih bolesti i druge pozitivne aktivnosti koje medunarodne organizacije ili razlicite nevladine organizacije provode u Euroaziji najcesci su primjeri aktivnosti koje se provode za ostvarenje kontakta Zapada s predmetnim zemljama. Raspad sovjetskog sustava zdravstvene zasnte i skolovania koji je bio prisutan u spomenutim drzavama, zahvaljujud kome je priblizno 90 posto odraslog pucanstva bilo pismeno, te vedna, ukljucujud i one u najudaljenijim selima, bila zdravstveno zbrinuta, doveo je do naglog nazadovanja spomenute zastite, Pojava zaraznih bolesti (tifus, hepatitis, tuberkuloza, itd.) te cinjenica da u udaljenim selima u, zimskom razdoblju gotovo trideset posto skolaraca ne pohada nastavu, ostavlja mnogo prostora za djelovanje spomenutih organizacija, koje svojirn pozitivnim djelovanjem istodobno sire kulturnu i politkku vainost Zapada na spomenutom podruqu. Poloza] ruskog pucanstva, koji se naglo pogorsao uspostavom nezavisnosti i prekidanjem izravnog utjecaja Moskve na drustveni i gospodarski zivot u zemljama Euroazije, danas predstavlja jedan od najvainijih problema Moskve, koji ona s iznimkom nekih zemalja, zasad nije uspjela rijesiti na zadovoliavajud nadn. EU i Euroazija Za razliku od SAD-a i medunarodnih institucija koje se nalaze pod njihovirn snainim utjecajem, EU kao regionalna sila prostor Euroazije geopoliticki dijeli na njegov europski i azijski dio. Europski dio koji obuhvaca bivse danice zajednice zemalja potpisnica Varsavskog ugovora i one izvan njega, nastale nakon raspada SFRJ, EU jos dodatno rasclanjuje na regije od kojih se u onoj pod nazivom zapadni Balkan nalaze Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija i SR]. Zemlje EU koje su potkraj osamdesetih godina biljezile visoke stope gospodarskog rasta i politicke stabilnosti, nakon raspada Sovjetskog saveza zapale su u idejnu, a potom i gospodarsku krizu, koja se s manjim pozitivnim oscilacijama zadrzala sve do danas. Velike europske sile kao sto su Francuska, Velika Britanija i Njemacka svjesne su svoje objektivne Demonstracije protiv ulaska Poljske u EU mod i superiornosti SAD-a na gospodarskom, vojnom i politickom planu, kao i cinjenice da upravo na temelju posjedovanja spomenute mod SAD danas predstavlja jedinstvenu silu cije postojanje odrzava sadasnju globalnu stabilnost za koju su one zainteresirane. Povezivanje zemalja zapadne Europe u sklopu EU, za njih predstavlja svojevrsni obrambeni potez usmjeren na stvaranje snaine i utjecajne europske drzave, koja bi kao takva mogla biti ravnopravni sugovornik i partner velikim silama, a za SAD stvaranje formalne protuteze i konstruktivnog protivnika. Ostvarenje spomenute zamisli, koju su pedesetih godina praktieno osmisllii francuski financijski vizionar Jean Monnete i francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman, danas je razvidno kako na podruqu gospodarstva tako i vanjske politike u kojima se sve vise naziru formalne razlike u interesima SAD-a i EU. Premda su velike i koncepcijske, spomenute razlike za sada ne izazivaju znatnije otvorene sukobe izmedu nekadasnjih jedinstvenih saveznika i to ponajprije zbog svijesti zapadnih Europljana o vlastitoj nemoci i opasnosti od globalne destabilizacije, koja bi mogla nastupiti u slucaju ozbiljnijeg pada americkog utjecaja na globalne gospodarske i sigurnosne procese u danasnjem svijetu. Premda svjesne dnienice kako odrzavanje globalne stabilnosti nije moguce bez provodenja jasne i nedvosmislene vanjske politike iza koje stoje argumenti gospodarske i vojne mod kao svojevrsnih preduvjeta, zapadni Europljani, koji ispunjavaju vrlo malo od spomenutih preduvjeta, u posljednje vrijeme sve vise narusavaju americki globalni utjecaj i to posebice na podruqu Europe i Azije. Razlike u politici EU i SAD-a vidljive su danas u gotovo svim vainijim medunarodnim pitanjima, od onih vezanih za daljnju sudbinu europskih euoroazijskih drzava, koje se nalaze u izravnom interesnom podrudu EU, pa sve do problema Iraka, mirovnog procesa na Srednjem istoku, financijske krize u jugoistorno] Aziji i djelovanja medunarodnih financijskih institucija poput Medunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, UN i dr. Razlike izmedu americkih i zapadnoeuropskih ideologa buducih medunarodnih odnosa ogledaju se u sukobu koncepta koji jedni i drugi vide s razlidtim stupnjevima drzavne i nacionalne slobode. Francuski i njernacki ideolozi zalazu se za uspostavu multipolarnosti, globalnog parlamentarizma i svjetskog federalizma, kao danas najprimjerenije paradigme za razvoj harmonknog medunarodnog poretka. EU smeta sadasnia hegemonija SAD-a, te u nedostatku stvarne mod, Francuska i njezine saveznice sve vise onemogucava]u amerkko djelovanje sustavima medunarodne politike kakve predstavljaju viiece sigurnosti UN-a ili Medunarodni monetarni fond. Svjesne vlastite nernod, u realizaciji uspostave nove ravnoteze mod izmedu SAD-a i ostatka svijeta, spomenute zemlje na vaniskopolitickom planu sve vise suraduju s Rusijom, Kinom i ostalim manjim regionalnim silama, koje predstavljaju utjecajne dmbenike u postupku tjesavanja nekog konkretnog problema. Na taj nadn, usprkos tome sto ne predstavljaju veliku vojnu i politicku silu, administracije zemalja zapadne Europe zadrzavaju svoju vainost i utjecaj koji koriste za svoje gospodarsko nastupanje. U pogledu usm- KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK m

22 jeravanja daljnjeg raspleta politiddh i drustvenih odnosa u europskom dijelu Euroazije i EU i SAD dijele slicne stavove prema kojima zagovaraju tri razlidta scenarija i to: europeizaciju tstocne Europe (prosirenje EU na istok), amerikanizaciju cjelokupne Europe (daljnje jacanje globalizacije) ill balkanizaciju istocne Europe kao rjesenje u slucaju neuspjeha realizacije jednog od dva prije spomenuta scenarija. Razlidte po svojim politickim ciljevima i mogucnostima, zemlje EU su ranjive u obrani tzv. zaiednickih interesa, koji se dogovaraju u sklopu institucija EU. Multilateralnost za koju se zalazu na Ideolosko] razini adrninistracije zemalja danica EU najcesce nisu spremne poduprijeti u stvarnosti, sto se najjasnije vidi iz cinjenice neprekidnog smanjenja njihovih vojnih proracuna. Slicno tome, zapadni Europljani postupaju i s nekim drugim politickim i ideoloskim nacelima, za koje je potrebno odvojiti sredstva iii preuzeti odgovornost u stanju kada se konacni rezultat jos uvijek tesko moze predvidjeti. Vanjska politika EU, do koje se dolazi mukotrpnim usuglasavanjem njezinih danica, cesto se pokazuje papirnatom, a nedosljednost danica EU u provodenju zajednicke dogovorene politike opcenito je veca kod nastupanja prema velikim silama nego prema manjim drzavama i njihovim satelitima. Zaplasene egoizmom svojih biraca, vodece snage u EU nisu sposobne ostvariti zahtjevanu multipolarnost te u stvarnosti teze onome sto Amerikanci nazivaju prividnom iii pocasnom multipolarnoscu. Za razliku od stvarne multipolarnosti kod koje se zajednicki dijele obveze, troskovi i probitci nastali njezinom uspostavom i odrzavaniem, kod prividne iii pocasne multipolarnosti kakvu u stvarnosti podupire zapadna Europa SAD snosi najveci dio moraine, materijalne i financijske odgovornosti i obveza, dok probitke od takvog djelovanja uzivaju sve zemlje Zapada. Pretvaranje glede objektivnih dosega vlastite snage i mod kod vedne zemalja EU predstavlja sastavni dio vanjske politike s kojom nastupaju posebice prema malim i nerazvijenim zemljama Euroazije. Francuska, a nalik tome i Velika Britanija, ravnopravno sudjelovanje u donosen]u odluka vijeca sigurnosti UN-a koristed to kao najjace oruzje za izvodenje spomenute lazne multipolarnosti, u kojoj one kao danice zapadne civilizacije svoje probitke i vaznost, objektivno gledano, ostvaruju na temelju poretka cije provodenje i troskove najvecim dijelom snose SAD. Povecanje vlastitog prestiza u uvjetima dominacije zapadne kulture, koja se ost- varuje zahvaljujuci americkoi premed, manjim zemljama EU omogucuje ostvarenje kratkorocne fmancijske koristi. Ta korist, koja se dobrim dijelom ostvaruje na temelju amerkke dugorocne spremnosti na pruzanje potpore za odrzavanie i stabilizaciju sadasnjeg svjetskog poretka, omogucuie EU ostvarenje njezinog dugorocnog gospodarskog, politickog i vojnog jacania, Takvo ponasanje EU razara hegemoniju koju u medunarodnim odnosima ostvaruju SAD i negativno djeluje na smanjenje ukupne mod i sposobnosti Zapada za stvaranjem sile koja je sposobna ocuvati i unaprijediti postojed medunarodni poredak koji odgovara interesu zemalja Zapada, i to ponajprije zemalja pobjednica u posljednjem velikom svjetskom ratu. Primjeri opadanja mod Zapada do kojih dolazi iz spomenutih razloga su brojni. Od nedavnog neuskladenog djelovanja Zapada prema krizi oko rada misije UN-au Iraku, problema Kosova, pa sve do nuklearnog naoruzavanja muslimanske i hinduisticke civilizacije, kao jedinih od velikih civilizacija koje do sada nisu imale pravo posjedovanja ''velike sile". Uzimanjem dijela globalne hegemonije od SAD-a, europske Jedan od predizbornih skupova bosanskih muslimana zapadne sile riskiraju i vlastite gospodarske i druge interese koje bez SAD-a ne bi bile u mogucnosti obraniti. Nemogucnost pravodobnog djelovanja do koje dolazi zbog spomenutog multilateralizma prema misljenju SAD-a svoje najgore posljedice pokazala je i pokazuje upravo na primjeru sukoba na podrudu Euroazije, i to najvise na podruqu bivse SFRJ koje Niemacka i Francuska vide kao svoje interesno podrucie. Velika kopnena granicu s europskim zemljama Euroazije, te izvori mineralnog i ljudskog kapitala u Euroaziji dovode do toga da EU podruqe Euroazije smatra svojim najneposrednijim interesnim podrucem, zbog cega s nelagodom prihvaca arnericki utjecaj na politicke i gospodarske procese u istocno] i srednjoj Europi. Sukob oko Bosne, iz kojega su SAD-e izasle kao moralni i stvarni pobjednik, za Bruxe. lles se pokazao neobicno poucnim i to kako u politickorn tako i vojnom smislu. Jacanje WEU, uspostava monetarne unije unutar EU i najava prosirenja EU, koja bi ne slucajno trebala nastupiti prije prosirenia NATO saveza, pokazuju kako se dugorocno gledano EU, uz potporu SAD-a, sprema na stavljanje europskih zemalja Euroazije pod svoj nadzor. Sporost u odludvanju i mala spremnost na gospodarska odricanja pokazuju se i u tom slucaju kao naivece mane sadasnie EU. Ponasame Rusije i Kine koje su za razliku od EU danas zainteresirane za jacanje nezavisnosti novopriznatih drzava Europe i Azije, u tom smislu za narode Euroazije, pokazuje se manje hegemonisticnim od ponasana EU koja drzave i narode na istoku Europe tradicionalno vidi kao manje vrijedne i manje korisne. Odluka malih naroda, koji se jos uvijek nisu odrekli svog nacionalnog gospodarstva i spremni su na daljnje jacanje svoje nacionalne sigurnosti, jos uvijek se pokazuje odlucujucom. Alternativa koja im se pritom pruza krece se u rasponu od buduceg danstva u EU, koja ce za slucaj uspjeha EU nakon njezine transformacije biti ponudena svim europskim drzavama, ali u kojoj ce njihovo pucanstvo zbog loseg startnog polozaja tesko ostvariti istinsku ravnopravnost, do izolacionizma i ocuvania suverenosti kod kojega ce se oni najsposobniji uspjeti izboriti za polozai kakav su nekada imali Dubrovnik ill Venecija. Multipolarnost u medunarodnim odnosima koju uz EU snazno zastupaju i porovode Rusija i Kina pogoduje uskrsnucu novog "europskog Dubrovnika" te je malo vjerojatno da do njegove uspostave ne ce dod, Drzava i naroda koji su ulogu takvog uskrsnulog "Dubrovnika" sposobni preuzeti na prostoru Euroazije nerna mnogo. Zapreku za njegovu uspostavu danas ne predstavljaju toliko medunarodne okolnosti koliko unutarnja slozenost malobrojnih potencijalnih kandidata u kojima pojedini diplomatski i drugi drzavni duznosnici i glasna oporba, suprotno svojim kolegama iz drevnog Dubrovniku koji su igrali odlucujucu ulogu u njegovom stvaranju i odrzavanju njegove mod, ne samo da ne pridonose njegovoj uspostavi vec joj svojim djelovanjem u medunarodnoj zajednici i medu pucanstvom cesto nanose stetu. Slabo razvijena narodna inteligencija i sve veca opdnjenost pucanstva materijalnim bogatstvom u susjedstvu, uz spregu duznosnika sa stranim interesima, pokazuju se HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

23 danas kao goruci problem euroazijskih zemalja opcenito, a posebice onih koje imaju ambiciju razvijanja vlastitog nacionalnog, drzaynog i gospodarskog identiteta kao nauncikovitijeg zaloga za najbrzi i trajan izlazak iz "Euroazije". K.omplementarni interesi EU i Rusije Zbog svoje geostrategijske, geopoliticke i geogospodarske vaznosti, te vaznosti primjera u sadasnjem procesu tranzicije polkickog i drustvenog zivota u bivsim komunistickim zemljama, Rusija predstavlja jedan od najvecih cimbenika Europske sigurnosti i stabilnosti. Demokratizacija i "normalizacija stania" u Rusiji predstavljaju najvazniji strategijski interes Zapada u devedesetim godinama ovog stoljeca Taj interes, za cije je ostvarenie posljednjih nekoliko godina Zapad s Rusijom pravio kompromise u pitanjima stanja u Euroaziji, Zapad je naivecim dijelom uspio ostvariti. Rusija u svietskim razmjerima ne predstavlja vise "zastrasujucu" vojnu silu, a njezino podruqe utjecaja svedeno je na zemlje ZND-a i najneposrednije susjede. Podruqe Euroazije kao popriste danasniih ali i buducih borbi za globalnu prevlast nad euroazijskim prirodnim resursima u novim se bitkama pokazuje kao geopoliticki jedinstveno i u svijetu naivaznfje trziste, kako za buduce sukobe niskog intenziteta tako i velike konvencionalne sukobe, kod kojih nije iskljucena ni takticka uporaba nukleranog oruzja, Promjena bipolarnih odnosa u svijetu dovela je do znatnih sigurnosnih promjena i izazova na oba kraja Euroazijskog kontinenta, koje su oslabile dotada imperativno zajednicke interese velikih europskih sila: Niemacke, Francuske i Velika Britanije. Misljenja Londona, Pariza i Bona o sigurnosnoj i gospodarskoj ulozi SAD-a i Rusije u Europi sada se razlikuju vise nego ikad prije. Najved raskorak postoji izmedu Velike Britanije, koja nastoji zadrzati i povecati vaznost danasnjh nacionalnih interesa SAD u Europi, i Njemacke, koja se okrece istocno] Europi i Rusiji kao svom najvaznijem partneru. Francuska koja svoje interese trazi u nastalom prostoru izmedu spomenuta dva koncepta, zasad vise naklonosti pokazuje Njemackoj i Rusiji, sto se moze objasniti kako njezinim komplementarnim interesima s Njemackom i Rusijom tako i postojanjem svojevrsnog osjecaja inferirnosti u odnosu na SAD. Pad Berlinskog zida poiacao je razlike i sporove izmedu Francuske i SAD-a koji su se dodatno jos vise zamrsili americkim poticanjem globalizacije kao nove paradigme predstojeceg milenija. Za Francusku kao predvodnicu europskih zemalja bogatog kulturnog i povijesnog naslijeda americko poticanje univerzalne kulture i gubitka povijesnog pamcenja je najvecim dijelom neprihvatljivo. Za Francuze i vecinu ostalih zapadnih Europljana koji zive u uvjetima visokog standarda globalizacija predstavlja izazov koji u sebi nosi mnogo vise opasnosti od koristi, zbog cega joj se mnogi suprotstavljaju. Strategijsko priblifavanje Bona i Pariza Moskvi najbolje se moze razabrati u neprekidnom poboltsanju gospodarskih i drugih odnosa izrnedu Rusije i EU. Za Rusiju EU je glavni Uz telekomunikacijske i prometne koridore plinovodi i nattovodi (a u bliskoj buducnosn i vodovodi) kao krvotok Euroazije gospodarski partner s kojime je godine ostvarila vise od 45 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene. Rusija je jedna od rijetkih zemalja koja s EU ima pozitivnu trgovinsku bilancu, koja je godine iznosila vise od tri milijarde ECU-a. EU predstavlja Rusiji najvaznijeg gospodarskog partnera i najveceg ulagaca stranog kapitala na kojeg otpada priblizno 50 posto svih stranih ulaganja, sto je u usporedbi s oko 30 posto koliko iznosi za SAD gotovo dvostruko vise. Osim bilateralne pomoci, EU s Rusijom od godine provodi i program tehnicke suradnje (Technical Assistance to Comonwealth oflndependent State - TACIS) u sklopu kojeg je od osnutka do godine u Rusiji investirano vise od milijarde ECU-a. Velik dio spomenutog iznosa koristi se za ostvarenje programa koji imaju izravne veze s problemima sigurnosti, kao sto su izobrazba vojnih casnika, povecanie mjera zastite od nukleranih incidenata, sprjecavanje medunarodnog kriminala, sprjecavanje trgovine oruzjem za masovno razaranje i opcenito povecanie politicke suradnje medu spomenutim zemljama. Uz spomenuto, do kraja godine EU je Rusiji u sklopu razlicitih programa darovala hrane i medicinske opreme u vrijednosti od preko 350 milijuna ECU-a i humanitarne pornoci u iznosu od preko 30 milijuna ECU-a koji su najvecim dijelom bili usmjerni na pornoc zrtvama rata u ceceniji. Interesi zapadne Europe za suradnju s Rusijom proizlaze iz brojnih operativnih komplementarnosti koje izmedu njih postoje, a posljedica su dosadasnje domninatne uloge SAD-a u sigurnosnim zadacama Zapada. Danas kada prijetnja s Istoka vise ne postoji, slijepo ustrajavanje na podredenoj ulozi zapadne Europe u odnosu na SAD, za Francusku i Njemacku kao najvazniie kontinentalne europske sile nije prihvatljivo, i stoga se one okrecu Rusiji kao svom novom komplementarnom partneru. Proces uspostave zapadnoeuropske vojne sile, koji se danas nalazi u stadiju na kojem je ona sposobna za preuzimanje i rjesavanje manjih zadaca nizeg stupnja slozenosti i geografske ogranicenosti, pokazuje potencijalne rnogucnosti za suradnjom na najmanje tri vazna podruda. komunikacijama, strategijskim obavjesnim sustavima (satelitsko i drugo prikupljanje podataka snimanjem i prisluskivanjem) i nekim odredenim tehnickim zadacarna poput transportnog zrakoplovstva i sl. Sukob interesa u EU;WEU u pogledu opsega i strategije gradnje odnosa s Rusijom, koji su nepovoljno djelovali na dosadasnju suradnje WEU s Rusijom, doveo je Francusku i Njemacku do potrebe uspostave posebnih trilateralnih odnosa s Rusijom koji se provode izvan institucionalnog okvira EU;WEU. Bilateralni i trilateralni sastanci Francuske i Njemacke posebno ill s Rusijom dovode do povecanja vaznosti Rusije kako za zemlje zapadne Europe tako i za zemlje srednje i istocne Europe koje namjeravaju postati danice euroatlanskih sigurnosnih i gospodarskih institucija. S obzirom na to da ti procesi usprkos obecanjirna sa Zapada nisu potpomognuti odgovaraiucom gospodarskom pomod, moze se ocekivati kako se oni ne ce mod ostvariti u deklariranim rokovima. Rusija i EU vec danas dijele jednu od najvecih kopnenih drzavmh granica u Europi (finsko-ruska granica duljine 1300 km) koja ce se uz eventualno prosirenje EU na istok jos vise povecati. U sluzbenim dokumentima EU;WEU Rusija se uobicaieno istice kao "vazan dmbenik" nove europske sigurnosti zbog cega joj se pridaje posebna pozornost. U ministarskim priopcenjirna WEU, koja se bave pitanjima odnosa sa zemljama nedanicarna WEU, Rusija se po pravilu navodi na prvom mjestu. Daljnji razvoj Rusije u smjeru demokratizacije i trzisne privrede EU smatra jednim od svojih najvaznijih interesa. Nalik tome i WEU, premda ne toliko KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

24 Americke postrojbe na jednoj od "euroazijskih granica" u Brckorn otvoreno kao EU, podupire daljnje otvaranje Rusije svijetu i njezino ukljucenje u sustave kolektivne europske sigurnosti. Odnosi Rusije i WEU formalno se ostvaruju putem rada Stalnog vijeca WEU za odnose s Rusijom i Ukrajinom koje je osnovano godine Zahvaljujuci radu spomenutog vijeca Rusija i WEU su postigle dogovor glede pojedinih programa cije je pokretanje u obostranom interesu. Kao posebno interesantni isticu se sljedeci: dostava ruskih satelitskih snimaka u WEU srediste u Torrejonu, dogovor o uporabi Ruskih transportnih zrakoplova, suradnja u pokretanju rnedunarodnih pregovora o sporazumu "Otvoreno nebo", odriavanje meduparlamentarne suradnje, pokretanje znanstvenih projekata izmedu WEU instituta i ruskih znanstvenih instituta i dr. Usprkos brojnim programima i postojanju potreba za suradnjom na raznim razinama, WEU zasad nije spremna prihvatiti institucionalizaciju svojih odnosa s Rusijom, premda su oni bill predlagani od sadasnjeg i prethodnih ministara vanjskih poslova Rusije. Znacajke WEU, koje su za Rusiju atraktivne, brojne su i osim onih koje proizlaze iz njezine povezanosti s EU, koja predstavlja najvaznijeg ruskog gospodarskog partnera, podrazumijevaju i one sigurnosne. Kao najvazniju znacaiku WEU Rusija vidi njezino postojanje i djelovanje u smjeru jacanja integracijskih procesa na Zapadu u kojima WEU djeluje kao svojevrsna protuteza iii povoljnija zamjena za NATO savez koji Rusija dozivljava kao izraziti vojni savez. Kao drugo, procesi daljnjeg sirenja i jacanja zapadnoeurpskih sigurnosnih integracija promotreni iz Ruske perspektive ne predstavljaju znatniju ugrozu, jer se kolektivna sigurnost zemalja WEU i nadalje temeljno ostvaruje u NATO savezu. Kao trece istice se spoznaja o tehnicko] neopremljenosti i organizacijskoj neprikladnosti WEU za izvodenje vojnih operacija sirih razmjera koja prevladava u Rusiji i koja je stvorila opcenito povoljnu psiholosku klimu, zbog koje se rezultati dogovora ruskih duznosnika s WEU opcenito lakse prihvacaju negoli oni s NATO savezom. Cetvrti znatniji interes Rusije proizlazi iz cinjenice vaznosti vojne tehnike, vjestine i znanja u operacijama ocuvanja mira i humanitarnim akcijama, koje se danas pokazuju kao najvaznije novo vojno-politicko trziste na kome se WEU do sada pokazala neudnkovitom, te ih je jednim dijelom spremna prepustiti Rusiji. Kao peto, Rusija u jacanju WEU vidi potrebu za stvaranjem visesloine institucionalne transat lantske sigurnosne strukture koja ce biti vise otvorena i fleksibilnija prema zemljama nedanicama saveza NATO i WEU. U uvjetima postojanja stalnih teskoca u odnosima s NATO savezom, koji prema Rusiji sve vise zauzima pobjednicke i iskljucive stavove, postojanje takvih institucionalnih mehanizama Rusija vidi kao vazan dmbenik uspostave dobrosusjedskih i ravnopravnih odnosa kako Rusije tako i Zajednice nezavisnih drzava sa zapadnom Europom. Daljnje jacanje WEU moglo bi dovesti do potpune transformacije Sjevernoatlantskog saveza u Euroatlantski savez, koji bi za Rusiju s jedne strane bio osloboden psiholoskih, a s druge i institucionalnih zapreka, koje su svojstvene sadasniem NATO savezu. Usprkos spomenutoj vaznosti koju Rusija ima za EU;WEU, formalno gledano njihovi odnosi za WEU ne predstavljaju najvazniji prioritet. Odgovori zasto je to tako proizlaze ponajprije iz problema s kojima je trenutacno zaokupljena WEU medu kojima prednjace oni oko definiranja jasnih odnosa s NATO savezom i EU. Postavljanje tzv. ruskog pitanja na dnevni red WEU trazila je Njemacka, koja je time za vrijeme svoga predsjedavanja omogudla Rusiji stjecanje statusa pridruzenog partnera WEU. (nastavit ce se) Llteratura: 1. Foreign Affairs, svibanj!lipanj 1998., Roger Cohen, 'i\fter the Vultures - Holbrooke's Bosnia Peace Come Too late" 2. Foreign Policy, ljeto 1998., Robert Kagan, "The Benevolent Empire" 3. Foreign Policy, ljeto 1998., M. Brill Olcott, "The Caspian's False Promise" 4. Chailott Paper 31,!SS of WEU, travanj 1998., Dmitrij Danilov, Stephan De Spiegeleire, "From Decoupling to Recoupling, Russia and Western Europe: a New Security Relationship" 5. Foreign Affairs, ozujak/travanja 1998., V.V. Tsepkalo,. "The Remaking of Eurasia" 6. Strategic Forum 134,!NSS, veljai'a 1998., John Hillen, 'The U.S. Role in Global Security" 7. Survival, IISS, jesen 1997., Michael O'Hanlon, ''Transforming NATO: The Role ofeuropean Forces" 8. Foreign Affairs, rujan;listopad 1997., Z. Brzezinski, ''A Geostrategy for Eurasia" 9. The National Interest, ljeto 1997., ). Kurth, 'The Adolescent Empire" 10. Foreign Policy, proliece 1996., C. Weiss Jr, "Eurasia Letter: A Marshal plan We Can Afford" 11. Strategic Forum 90,!NSS, studeni 1996., Edward Marks, 'The CIS and the Caucasus" 12. The National Interest, ljeto 1996., S. Johnathan, "Post Communism: An Infantile Disorder" 13. The National Interest, proliece 1996., K James, ''America's Grand Strategy" 14. Foreign Policy, proljece 1997, D. Brinkley, "Letter from Eurasia: Democratic Enlargement: The Clinton Doctrine" 15. Strategic Forum 64, INSS, veljai'a 1996., M. Mandelbaum, "Iurbulent Peace: The United States Role in a Dynamic World" 16. Mc Nair Paper 47, INSS, sijecanj 1996., M.E. Ahrari, J. Beal, ''The New Great Game in Muslim Central Asia" 17. Foreign Affairs, sijecanvveljai'a 1996., S.F. Star, "Making Eurasia Stable" 18. McNair Paper 40,!NSS, travanj 1995., J.W. Morrison, "Nato Expansion and Alternative Future Security Alingments" 19. Strategic Forum 21, INSS, ozujak 1995., Zaza Gachechiladze, "The Conflict in Abhazia; A Georgian Perspective" 20. Strategic Forum 6,!NSS, rujan 1994.,James H. Brusstar, ''A Challenge for American Policies - Russian Vital Interests" 21. Foreign Policy, zirna 1993.f,)4., A.K Pushkov, "Letter from Eurasia: Russia and America: The Honeymoon's Over" 22. Mc Nair Paper 16,!NSS, lipanj 1993., W.C. Boclie, "Moscow's "Near Abroad' Security Policy in Post-Soviet Europe" El2I U ljetnom dvobroju "NAROD" donosi: - Don Anto Bakovic razgovarao pet sati sa 11-toricom hrvatskih zatvorenika u Den Haagu i pozalio za litovim zatvorima! - Deset Medunarodnih organizacija iseljava Hrvate u trece zemlje! - Hrvati i Amerikanci u jednom isti: dobivaju u ratu, a gube u miru! - U Visu danica SOP-a napala svecenika u Crkvi za vrijeme propovijedi! - Ne smije se dopustiti sirenje Islama u Hrvatskoj! - Klaus Kinkel odgovoran za ubojstva 11 hrvatskih politickih emigranata! - Obitelj, majka i dijete u Hrvatskom drzavnom saboru - Izvjesce sa Prvog hrvatskog zrtvoslovnog kongresa - Pobaca] najtezi zlocin protiv covjeka - Crveni karton Englezima - "Narod" predlaze novo ministarstvo sporta Pretplatite se na jedine novine za demografsku obnovu i duhovni preporod hrvatskog naroda! Adresa Urednistva: Utica grada Vukovara 226 E, Zagreb, telefon 01/ ''NAROD" PISE O CEMU DRUGI SUTE! "NAROD" IDE U NAROD! HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

25 D BANKARI ARilRAJU Nacionalna sigurnost i financijska globalizacija Dubravko TRSTENJAK Hoce Ii sadasnii vojnici i geopoliticari ustupiti znacenie svoje profesije u povijesti bankarima i trgovcima? lzniman primjer voilenja beskrvnog rata najbolje rnozemo uociti na posljedicama azijske gospodarske krize. "Dan poslije bitke" - kaos na ulicama Dzakarte kao posljedica te iste krize. U slucalu znatnijeg prosirenja na Kinu iii Japan moglo bi doct do nestabilnosti globalne proteznosti lobalizacija svjetskog trzista robe, usluga i novca koja je danas na sceni nije iskljudvo obiljezje svijeta samo na kraju 20. stolieca Ona se u razlidtim razdobljima povijesti javljala i ranije, a u ovome stoliecu najmanje dva puta prije ove danasnje. Tijekom dva desetljeca prije I. svietskog rata rnedunarodni su tokovi kapitala Europu snazno povezivali s Amerikom, Azijom, Afrikom i Bliskim istokom. Slicno kao i u devedesetim godinama burze su tada rasle, a banke i privatni investitori zustro su ulagali svoj kapital od Argentine do Singapura. Gospodarska kriza, pogorsanie medunarodne vojnopolitifke stabilnosti, i kao posljedica toga izbijanje I. svjetskog rata, zaustavili su prvi od tri ovostoljetna vala globalizacije. Slicno spomenutom prvom valu zaustavljen je i drugi val globalizacije i to ponajprije pod udarima zakona protiv trzisnog gospodarstva koji je ranih dvadesetih godina osvanuo u SAD-u, a kasnije i ostalim razvijenim europskim zemljama. Danasnja globalizacija, kao i prethodne, odvija se u uvjetima smanjene globalne ratne opasnosti i nestabilnosti trgovinskog i financijskog sustava, ponajprije zahvaljujud posvemasnjoj supremaciji i nadzoru koji nad njima izvodi jedina financijska i vojna svjetska hipersila, SAD. Najveci izazovi koji bi takvo stanje mogao promijeniti danas predstavlja azijska gospodarska kriza, koja bi za sluca] znatnijeg prosirenja na Kinu iii Japan mogla dovesti do nestabilnosti globalne proteznosti, nastavka visoke nezaposlenosti u zapadnoj Europi, povecanja siromastva u zemljama Latinske Amerike i nastavka procesa geopoliticke zamrsenosti na podruqu Euroazije. Driava kao brana nastupajucoj globalizaciji Razvoj informatickih tehnologija i posebice elektronickih medija, koji je omogucio povecanje isprepletenosti rnedu pojedincima, KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

26 poduzecima i drzavama, povoljno djeluje na razvoj danasn]e globalizacije, zbog cega je ona za razliku od prethodnih stabilnija i otpornija na pojavu rnedunarodnih porernecaja, Zahvaljujuci tome treca ovostoljetna globalizacija je inherentno savrsenija i razlicita od svojih prethodnica, sto dakako ne znad da poput svojih prethodnica nije podlozna povijesnim zakonitostima. Ciklusi liberalizacije i protek m1 1= 1~1m 1m1m 1-1m 1~1m Neto tokovi privatnog kapitala u privrede u nastanku u mid. USO cionizma poznata su obiljezja svjetske privrede, koja se temelje na posve racionalnim mjerilima. Liberalizacija i otvaranje prema svijetu povecava gospodarski prosperitet zemlje ali istodobno povecava i rizike njegovog odrzavanja. Pritisak medunarodne konkurencije neizostavno dovodi do socijalnih posljedica koje potom uzrokuju politicku i vojnu destabilizaciju. Drzave koje u procese liberalizacije. privrede ulaze bez jasnih vizija i bez rnehanizama za nadzor takvog procesa tesko se dugorocno mogu odrzati kao suverene, tim vise ukoliko se radi o malim zemljama cija gospodarska aktivnost ne nadmasu]e onu velikih multinacionalnih poduzeca. Po misljenju ideologa danasnje globalizacije drzava je neprijatelj trzista i njezino upletanje na trziste nepovoljno je ne samo za trziste vec i za samu drzavu. Oni isticu kako drzava posve neracionalno ogranicava trzisnu utakmicu no istodobno ne primjeruju kako to isto rade velika multinacionalna poduzeca Gospodarski divovi danas se sve vise pretvara, ju u politicke divove, a jedina koja ih u tome moze sprijeciti je drzava. Koncetracija mod u pojedinim gospodarskim divovima vec danas prelazi sve dosad poznate povijesne primjere i kao takva prijeti demokraticnom legitimetetu vlasti u suvremenim modernim drzavama. Primjer narusavanja dosadasnieg odnosa izmedu snaga formalne i neformalne mod u zapadnim demokracijama, koji ide u prilog jacanju snaga neformalne mod, zorno pokazuje kako globalizacija dovodi do smanjenja utjecaja i mod fromalno izabranih drzavnih duznosnika, koji su jedini usmjereni na zastitu interesa svojih biraca. HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, Trziste nije uvijek kadro brzo nadomjestiti nedostatak konkurencije na nekom sektoru i ako drzava u tom slucaju ne intervenira mogu nastati ozbiljne gospodarske i druge posljedice. Suvremene valutne krize, poput raspada zapadnoeuropskog tecainog rnehanizma iz godine 1992., sloma meksickog pesosa iz godine 1994., azijske krize iz 1997., sadasnjih kriza ruske rublje, ceske krune iii grcke drahme, posljedica su globalnog trenda liberalizacije trzista kapitala koji svojim djelovanjem dobrim dijelom pridonosi krizama diljem planeta. Virtualna priroda kapitala Potporu slobodnom kolanju novca moderni ekonomisti kao najgovorljiviji globalisti smatraju imperativom globalizacije, objasniavajud to argumentacijom kako slobodni tokovi kapitala preko granica, slicno kao i slobodna trgovina, poveca vaju ekonomsku djelotvornost. Zahvaljujuci tome stednja pucanstva odlazi u najproduktivnije investicijske rnogucnosti neovisno o lokadjama, a veca konkurencija stvara zustrije financijske sustave u svakoj zemlji. Spomenuta argumentacija koja se na primjeru krize u istocnoj Aziji pokazala nedostatno uvjerljivom pojacava misljenja "manje modernih ekonomista" kojima tvrdnje o golemim koristima od slobodne mobilnosti kapitala nisu uvjerljive. Teorije koie pudupiru slobodnu trgovinu robama i slobodnu trgovinu novcem tesko mogu biti iste, i to ponajprije zbog virtualne prirode kapitala, koja razvojem informatickog drustva postaje sve istaknutija. Kao posljediea toga financijska trzista je mnogo teze i nadzirati nego trzista dobara i usluga. Financijska trzista u sadasnjim uvietima medunarodnog i nacionalnog nadzora u mnogim se zemljama pokazuju nestabilnima zbog osjetljivosti na prenapuhanost i slomove. Cijene aktive na trzistu cesto manje ovise o temeljnim ekonomskim zakonitostima, a vise 0 ocekivanjima investitora O tome kako ce se ponasati drugi investitori. Osim toga u prilog upitnosti o navodnoj koristi od mobilnosti kapitala idu i povijesne cinjenice glede velikog gospodarskog rasta Kine, Japana i Europe nakon II. svjetskog rata, koje su ostvarene u uvjetima bez dopustania slobodnih tokova kapitala. Kako zaitititi suverenitet u slucaju monetarnog napadaja Zbog spomenute prirode financijskih trzista, rnedunarodna mobilnost kapitala je vrlo opasna u uvjetima nedostatka informacija, losih bankovnih sustava i lose politike vlada. Drzave koje danas u uvjetima liberalizacije trzista ~apitala i postojanja globalnih financijskih fondova nemaju odgovaraiuce sustave nadzora kapitala tesko mogu zastitiri svoj suverenitet u slucaju monetarnog napadaja. Djelovanje globalnih investicijskih fondova, koji danas nadziru vise od stotinu milijardi USO, slobodno se krecu liberaliziranim svjetskim trzistem i manipuliraju valutama zemalja u razvoju, najocitija su prijetnja stabilnosti financijskog sustava posebice u manjim i tranzicijskim zemljama. Zahvaljujuci svojoj financijskoj snazi i drugoj neformalnoj mod spomenuti fondovi u vrlo kratkom roku svojim Globalni investicijski fondovi koji pokretu trzista djelovanjem mogu obezvrijediti neku valutu stvaraiuci time preduvjete za socijalnu, politicku i vojnu destabilizaciju drzave i regije u kojoj nastupaju. Ne samo nacionalne banke vec i Medunarodni monetarni fond (MMF) i druge organizacije zaduzene za usmjeravanje i odrzavanje stabilnosti svjetskog gospodarstva danas se pokazuju nesposobnima spriiedti iii obuzdati spekulativno djelovanje globalnih investicijskih fondova. MMF koji je upoznat s djelovanjem spomenutih fondova, drzavama i vladama i nadalje prepoprucaie daljnju liberalizaciju trzista i tek usput napominje potrebu zastite razvojem "zdravog regulativnog sustava". 0 tome kakav bi to trebao biti sustav predstavnici MMF-a i drugih financijskih institucija ne govore mnogo. Vjeruju Ii oni u sposobnost ekonomista koji vode tranzicijska gospodarstva i stoga im uskracuju spomenute "recepte", iii je posrijedi nesto drugo?

27 Gublienie rota bez ispalienog metka Fenomen pomame za razvikanim tvarnirn i drugim tzv. vrijednostima koji vlada medu pucanstvom tranzieijskih i drugih zemalja u razvoju, koje je iz poznatih povijesnih razloga zaostalo u razvoju individualnih sposobnosti donosenja raeionalnih odluka, omogucuje Zapadu ne samo prodaju roba razvikane kakvoce, vec i novea i drugih virtualnih roba. Kada su u pitanju finaneije, djelovanje globalnih investieijskih fondova s velikim utjeeajem i golemim profitima za investitore, ponce medu spomenutim pucanstvorn instinkt krda, navoded ga da se kladi iii ulaze na iste karte kao i spomenuti fondovi. Golema tezina brojaka pokazuje se temeljnim oruziern za izazivanje pritisaka pod kojim uzrnicu male i lose vodene sredisnje banke. Pod snaznim pritiskom fondova i druge neformalne moci, koja u pravilu i nadzire spomenute fondove, vlada napadnute zemlje pristaje na devalvaeiju valute, izazivajuci time finaneijski nered nakon kojega nerijetko slijedi urusavanje gospodarstva, politicka destabilizaeija i smjena vlasti kao krajnji eilj. Gubljenje rata bez ispaljenog metka i spoznaja pucanstva o tome da je bilo napadnuto, najvece je moguce ponizenje koje se u takvom slucaju moze dogoditi takvim vladama, u kojima po pravilu prednjace bankari i trgovei. Geopolitika i vojna doktrina, koje bankarima i trgoveima nisu poznate, osnove su za upravljanje drzavom jos od najstarijih vremena. Razvoj suvremenih tehnologija, koje danas posredno omogucu]u vodenje beskrvnih ratova, spomenutu vaznost, suprotno promidzbenim porukama zagovornika globalizacije i eivilnog drustva, jos vise isticu, Oni koji danas toga nisu svjesni i rukovode se kratkorocnim probiteima i vierom u rnedunarodnu zajednieu i njezine institueije vec bi se danas trebali zabrinuti i preispitati svoje stavove. Primjera za to ima mnogo, no s obzirom na to da su glavna tema ovog danka financije, zadrzimo se na djelovanju Usporedba svjetske trgovine valutama s trgovinom robama i uslugama u mid. USD spomenutih globalnih investieijskih fondova. Spekulativni napadaji na valute sirokih razmjera provode se na taj nadn da se globalni fondovi klade protiv valuta koje drze stanovite pozieije i to tako da ih stavljaju pod pritisak, koji postupno postaje neizdrziv jer ga provodi sve veci broj fondova i drugih spekulanata. Ukoliko ne izdrzi pritisak vlada na kraju pribjegava devalvaciji kako bi olaksala pritisak, cime fondovi dobivaju oklade i ostvaruju golem profit. Globalni fondovi prikupljaju novae manjeg broja bogatih pojedinaea iii institueionalnih investitora i biraju sjedista u zemljama s blagim financijskim nadzorom dme izbjegavaju standardni nadzor kome podlijezu obicni investieijski fondovi. Svoje korijene globalni investieijski fondovi vuku iz pedesetih godina kada su nastajali kao privatna partnerstva speeijalizirana za dvije vrste financijskih transakeija. Prvu, promptnu prodaju posudenih vrijednosniea za koje se ocekuje da ce ih kasnije jeftinije mod kupiti, i drugu, kupnju vrijednosniea posudenim noveem s eiljem smanjenja rizika iz prve transakeije. Prikupljanjem niza dioniea kojima su se nastojali osigurati od opceg pada njihove vrijednosti, a zatim posudujuci novae za kupnju vrijednosniea za koje su proeijenili da su podeijenjene ti fondovi osiguravaju sebi dobit. Kako se to provodi u praksi pokazuje primjer istocnoaziiskih valuta od kojih su neke tijekom prosle godine u nepunih sest mjeseei depreeirale gotovo 40 posto. Osim u lstocnoj Aziji globalni investicijski fondovi u posljednji su godinu dana djelovali i u Europi, i to ponajprije prema grcko] drahmi i ceskoj kruni. Njihovo djelovanje zasad nije rezultiralo finaneijskim krahom poput onog u primjeru istocnoazijskih drzava, ali je poiacalo inace prisutne gospodarske probleme u Grckoj i Ceskoj. Ponasanje spomenutih fondova i medunarodne zajedniee najvidljivije je na primjeru krize u jugoistocno] Aziji. Malezijski premijer Mahatir Mohamed koji za sadasn]u istocnoazijsku politicku krizu optuzuje spomenute fondove, one koje njima upravljaju izrijekom je nazvao "varalieama, razbojnieima i pljackasima". Njegovo misljenje dijeli velik broj politlcara i ekonomista iz podruqa zahvacenog krizom, ali i znakovito mali broj onih koji krizom nisu bili zahvaceni. Oni koji SU krizu, prema premijeru Mahatiru, izazvali, poput americkog milijardera Georgea Sorosa, dakako zastupaju posve druk 1991 cije misljenje. Milijarder Soros i njegovi kolege spekuliranie valutama smatraju sastavnim dijelom trzisne utakmiee i priznaju kako se s fondovima moze manipulirati trzstima (Soros cak izjavljuje kako bi iz kolosijeka mogao izbaeiti i Europsku monetarnu uniju!). Predstavniei medunarodnih institueija poput MMFa, od cijeg se izvjesca u povodu spomenute krize ocekivalo razjasnjenje njezinog nastanka i sugestija u smislu sprjecavanja njezinog daljnjeg sirenja iii ponavljanja u nekim drugim zemljama iii regijama, odricu spomenutu snagu, a time i odgovornost fondova za nastale posljediee. Kao rezultat toga MMF u svom izvjescu oslobada globalne fondove vecine Mahatirovih optuzaba, ne daje preporuke vladama glede buduceg postupanja i, dakako, skida sa sebe svu odgovornost. Prema zakljucku analize MMF-a vlade bi morale suuu vlastitu privredu od nepozelinih trzisnih kretanja time sto ne ce voditi jednostranu politiku i politiku vezanje valuta, vec politiku koju im propise MMF. MMF pritom ne razmatra utjeeaj svoga izvjesca na vlade s vezanim valutama od kojih su se neke pokazale vrlo uspjesne, Primjer vezanja madarske forinte koji se pokazao vrlo uspjesnim ili jos vise hrvatske kune, zahvaljujuci kojem se putem intervencija sredisnje banke inflaeija u Hrvatskoj odrzava u strogim granicama, MMF u spomenutom izvjescu ne spominje. Istina kako se globalni fondovi okomljuju na pojedine zemlje samo u slucaiu ukoliko na temelju analize makroekonomskih parametara utvrde da neka zemlja nema dosta jaku sposobnost odrfavanja tecaja, zbog cega oni tada spekulira]u na devalvaeiju promptnom prodajom njezine valute, tesko rnoze biti zadovoliavajuce jarnstvo ostalim zemljama koje vode stabilnu makroekonomsku politiku. Male zemlje poput tranzieijskih zemalja Euroazije koje nemaju jako gospodarstvo i rnocnu sredisn]u banku, u uvjetima globalne ekonomije vrlo lako mogu postati zrtve djelovanja globalnih fondova, posebiee u uvjetima konvertibilnosti domadh valuta i najcesce slabe razvijenosti finaneijske strukture za otkrivanje i zastitu od izvanjskih monetarnih napadaja. Literatura: I. IMF, World Economic Handbook, 1998., "Chapter I : Global Economic Prospects and Policy Considerations" 2. Corporate Conference: "The Asia Crisis : Economic and Political Implications, New York, 15 travanj 1998., Anwar Ibrahim, "The Asia Crisis: Economic and Political lmplicationas" 3. Corporate Conference: "The Asia Crisis: Economic and Political Implications, New York, 15 travanj 1998., Thomas I. Palley, "The American Economy and the East Asian Crisis: Deconstructing Goldilocks" 4. Council on Foreign Relations, Council on Foreign Relations Initiative, 1998., C. F. Bergsten, W.A. Niskanene, ]. Faux, P. Choate, "Future Vision for U.S. Trade Policy" 5. The Economist, 27. rujan 1997., "Mahathir, Soros and the currency markets" KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

28 Postmoderni konflikti i problem nadziranja nadziratelja svemirski i zracni sustavi za nadzor i istrazivarue - suvremene uhode - danas predstavljaju glavni oslonac politici globalizacije zbog velikih rnogucnosti utvrctivanja stvarnog stanja prirodnog okolisa, prorneta, otkrivanja lezista energenata, Jokalnih poremecala i vojnih djelatnosti u podrudima udaljenim od informacijskih sredista Zbog rada u speciticnirn uvjetima, ti sustavi trpe mnoga ogranicenia koja napredak tehnologije svakodnevno umanjuje. Najvazniji rezultat tehnoloskog pobolisania senzorskih sustava, boljeg planiranja jedinstvenog informacijskog sustava i naprednijih komunikacija koje osiguravaju prijenos informacije u stvarnom vremenu, je znatno pobolisana svijest o situadji, koja ornogucuje kvalitetnije odludvanie na svim razinama. Tehnoloska integracija ornogucuie i gradnju djelotvornijeg sustava upravljanja. Pornocu tih sredstava rnoguc je kvalitativni pomak u svim podrudirna strateskog odludvania. Pojeftinjenjem elektronkklh dijelova i transferom tehnologije nastaju altemativni nacini nadziranja nadziratelja, dostupni i manjim entitetima. Kljucna rijec je znanje Uz niz steeevlna i otkrica 20. stolleca koja ee zasigurno svaka na svoj naeln unaprijediti/unazaditi ljudsku civilizaciju vidno mjesto zauzima "insektoidna letjelica" (crveni leptir u sredini kolaza) kao jedno od najvaznijih otkrica tog stoljeca Iva STIPETIC P romijenjeni uvjeti sigurnosti i stabilnost. Osiguravanje globalne stabilnosti danas podrazumijeva promjenu koncepta razmislianja o glavnim motivima politkkog i vojnog djelovanja, izvorima nestabilnosti i globalne ugroze, te raspodjeli uloga u suvremenim igrama mod. Za globaliziranu ekonomiju, temeljni motiv je ostvarivanje "opceg blagostanja", pa svijest o jedinstvenim i ogranicenim zemaljskim prirodnim izvorima postaje odre- diste kompromisa prema pojedinacnim interesima. U polltkkom smislu, osnovni kompromis predstavlja vodenje bitke na raskrizju puteva - informacijskih, gospodarskih, financijskih - i nave vrste ugroza nacionalne sigurnosti. Osnovna je mudrost ratovanja na takvom tlu, prema drevnom Sun Ceovom "Umijecu ratovanja", vjestina sklapanja saveznistava. Nasuprot tome je nuznost ocuvanja nacionalnog suvereniteta i osiguravanje vlastitih "aduta" pri ulasku u koalicijski kompromis. Povijest uci kako je saveze lako sklapati, a tesko raskidati. U velikim savezima manji entiteti teze pronalaze svoju ulogu i dobitak, dok HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

29 KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK velike sile mnogo lakse namecu vlastita pravila. suvremeno pravilo koje vrijedi je da se vojnopoliticka snaga rnjeri stupnjem tehnoloske razvijenosti, gospodarske snage, kulturnog utjecaja i projekcijom vojnog utjecaja (Brzezinski o statusu velesile, nap.a.). Osnovni je motiv stjecanja i ocuvanja tih drnbenika, u svijetu koji tezi izbjegavanju izravnih sukoba i diplomatskim tjesenjima, nadzor energetskih izvora. Danas je kljucno stratesko podruqe Srednja Azija s bogatim lezistima nafte i plina otkrivenim u novije vrijeme (vidi HV br. 34., travanj 1998.). Plin i nafta najvtjednije su kategorije na informacijskoj burzi. Scenarij djelovanja prema navedenom motivu poznat je iz primjera vodenja politike velesila na Srednjem Istoku s najsvjezijim primjerom Zaljevskog rata. Osim jasnog pokazivanja politieke mod Sjedinjenih Americkih Drzava, od odlucivanja o uporabi vojne sile, viesrog pregovaranja i proizvoljnog stvaranja saveza re "kazniavania'' bivseg saveznika Iraka, akcija je istaknula vaznost napredne tehnologije za brzo djelovanje i smanjenje gubitaka. Djelotvornost irackih projektila tipa Scud sposobnost brzog premjestanja lansirnih postrojenja prije nego su mogla biti unistena, zapadna koalicija shvatila je kao neobican vlastiti previd u toj akciji. Naime, kako je polozaj satelita predvidiv, postrojenja su Iracani uklanjali za vrijeme ophodnje atronautickih sustava za otkrivanje. To iskustvo navelo je Amerikance na preispitivanje ranjivosti vlastitog vojno-obrambenog sustava. Lekcija koju su naudli usmjerila je glavna istrazivanja na poboljanje tehnologije i doktrine protumjera, dodatno jacanje sustava istrazivanja, nadzora i prikupljanja informacija kao i poboljsane preciznosti detekcije cilja. Sliedeci, drukciji primjer, na kojem su ispitana tehnoloska poboljsanja, udnkovitost ad-hoc saveznistva i udnkovitost tzv. mirotvornih misija i misija za ocuvanje mira je intervencija na tlu Bosne i Hercegovine (posebno se u izvjescima spominje uporaba letjelice Predator, radara i integriranih komunikacija re primjena u telemedicini). Odjek azijske krize svjez je primjer uporabe informacijskog ratovanja usmjerenog na financijsku stabilnost, na kojem se mogu ocitati novonastali uvjeti u kojima svijet treba osigurati mir i sklad interesa. Tehnoloske i triisne odrednice informacijskog ratovanja i nastavak utrke u naoruianju Za vojno-stratesko planiranje stoga kliucno pitanje predstavljaju tehnologije i vjestine potrebne za pobjedu u informacijskom ratovanju, jedinstveni sustav potpore vojniku u akciji, snaga djelovanja i pokretnost jedinica, obrana od zracnih i balistlckih projektila i tehnoloski poboljsana logistika smanjenog obujma. Prema objavljenim istrazivaniirna STAR 21- strucne skupine za izucavan]e tehnologija od strateske vaznosti za vojsku 21. stolieca, u sluzbi americke vojske i NATO saveznika - nezaobilazna sredstva informacijskog ratovanja predstavljaju vojne primjene sustava za nadzor, istrazivanje, prikupljanje informacija, prepoznavanje i pogadanje cilja (RISTA) te C4I sustava, posebno visesenzorski sustavi bespilotnih i daljinski upravljanih letjelica, ronilica i vozila, re svemirskih sustava. Pojacana skrb o pojedincu i uklanjanje covjeka iz opasnog iii zamornog radnog okolisa, zatim opce smanjivanje namjenskih sredstava za vojsku i porast prisutnosti civilnih i komercijalnih (COTS) visokotehnoloskih proizvoda u vojnoj primjeni, odreduju danas prevladavajuce trendove. Poseban naglasak je takoder na ubrzanju svih procesa vezanih za stratesku, takticku i operativnu razinu ratovanja, u cilju postizanja globalne stabilnosti, odnosno "pobjede Asimetricnost buduenostl - sustav "Iridium" - put u globalnu i osobnu digitalnu kominikaciju bez borbe" - koncepta na tragu "Blitz Kriega". Suvremena saveznistva Zapada usmjerena su zajednickom interesu smanjenja troskova ulaganja. Organizacijski, to podrazumijeva specijalizaciju proizvodnje i stvaranje specijalizirariih timova za potporu odludvanju. Sporazum o medusobnoj potpori podrazumijeva pokretanje vlastitih snaga na zahtjev - bilo kad i bilo gdje - i vrlo veliku prilagodljivost sustava Za takvo medudjelovanje i rneduovisnost brojnih partnera, potrebno je tehnoloski osigurati djelotvornost sucelja medu razlidrim nacionalnim sustavima (bez obzira radi Ii se o protokolima prijenosa informadja ili kalibru topnickog oruzja), uz dostatnu sigurnost pojedinog sustava. Naravno, oslanjanje na koalicijske obrambene snage zahtijeva i povecanu modularnost vojne organizacije i logistike, te zajednicke vjezbe kooperativnosti u zahtjevnim uvjetima prema modelu, u engleskom govornom podruqu nazvanom "plug-and-operate". Usporedno, svekolika globalizacija trzista, zahvaca i trziste visoko razvijenih tehno- loskih proizvoda (uz olaksane mehanizme transporta i minijaturizaciju komponenata), kao i trziste oruzja, Suvremena tehnologija i trziste omogucuiu znatno jeftiniju i tehnidd jednostavnu prilagodbu vec proizvedenih projektila, letjelica iii komponenti visokoenergetskog djelovanja (npr. lasera). I komercijalni sustavi za nadzor i istrazivanje re obradeni podatci od potencijalnog strateskog interesa sustizu vojne standarde. Zbog toga pristup navedenim sredstvima informacijskog ratovanja postaje moguc i manjim interesnim skupinama, odnosno geopolitkki amorfnirn entitetima koji ne odgovaraju pojmu velike sile u gospodarskom, tehnoloskorn i vojnom smislu. Prisutnost rasprostranjene komunikacijske mreze organizirane prema modelu otvorenog sustava (Internet) dodatno smanjuje mogucnost kontrole proliferacije oruzja i podataka (primjerice slucaj indijskog spijunskog satelita), dok istodobno nudi altemativne (amaterske, jeftine) nadne motrenja, istrazivanja i izravne spijunaze teritorija. Ista opazanja vrijede i za pristupacnost sustava za ometanje i maskiranje. Asimetricna ugroza i visedimenzionalno ratovanje Za velike sile i jedinu preostalu supersilu, mozda je najvazniie obrambeno pitanje poslije hladnog rata ranjivost svemirskih i zracnih objekata re komunikacijskih mreza. Drugim rjecima, dostupnost usluga sustava za motrenje iz zraka i svernira kao i protusatelitskog i protuzracnog oruzja tzv. zemljama treceg svijeta neposredno ugrozava plan ''velikih" da budu prisutni na svim trzistima i zemljistima od geopolitickog znacenja, re da ocuvaiu kljucnu ulogu u provodenju politike "prisilnog mira". Zbog prepoznavanja takve prijetnje, obnovljena su i poiacana istrazivania i proizvodnja balistickih projektila, re kontradiktorno sluzbenom politickom izricaju, istrazivanja na polju kemijskog, biotehnoloskog i neuropsiholoskog oruzja ( o njihovoj razornoj mod vidi u nekoliko prethodnih brojeva HV). Sasvim logicno, odgovor na takvu politiku "velikih" manje i siromasnije zemlje vide u iskoristavanju vlastitih komparativnih prednosti (npr. nadzor energetskih izvora, prometnica, drukciji i zapadu slabo poznati tradicionalni kulturoloski okviri djelovanja u svrhu ostvarenja zajednickog cilja itd.) uz djelomicno otvaranje vlastitog trzista stranim ulaganjima, kako bi se potpornogao rast nacionalnog prihoda i pojacala kapitalna ulaganja u visoku tehnologiju i naoruzanie, No, sredstva asimetricnog napadaja u pet dimenzija (tlo, more, zracnosvemirski prostor,

30 vrijeme i cyberspace - informacijski rat, manipulacija podatcima i medijima) postaju jos lakse dostupna transnacionalnim (virtualnim), iii pak kriminalnim organizacijama, koje upravljaju svjetskim fmancijskim tokovima odnosno trzistima droge i ostalim crnim trzistima. Posebice opasni i destabilizirajuci su primjeri kriminalizacije struktura mod cijelih drfava, poput Rusije,Jugoslavije, Cecenije, Somalije, Burme ili Afganistana. Strateski ciljevi tih "virtualnih d.riava" kako upozoravaju Pentagonovi strucnjaci su nadzor infrastrukture i energetskih izvora koji cine temelj opstojnosti suvremenog drustva i utjecaj na misljenje javnosti (manipulacija masama i svijescu pojedinaca sirenjem dezinformacija i panike putem medija). Na proljetnom savjetovanju ratnog veleudlista americke vojske stoga je, medu ostalim, Ministarstvu obrane predlozeno ulaganje vrijedno milijardu USD za osnivanje Vtrtualne obavjestajne zajednice (VIC), koja bi prikupljala visejezicne informacije i izvodila "informacijske mirotvorne" operacije u SAD i inozemstvu. Imajud u vidu ovlasti americke Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA) u hackerskom slucaiu Mitnick iii pokusaju sprjecavanja sirenja kriptografskih alata nuznih za elektronicke financijske transakcije (128 bitni sigurni kljuc, PGP,...) te sve ocitiju prisutnost "Velikog brata" nije jasno kakve bi razmjere te "operacije" mogle poprimati na globalnom planu ( od americke sposobnosti satelitskog uvida u sadrza] elektronickih poruka cijelog svijeta sustavom ECH ELON /NSN, do povecan]a mogucnosti pracenja svih navika i kretanja pojed.inca globalnim uvodenjem chip kartica, GSM telefona i slicnih naprava, te promjenama zakona u smjeru lakseg prisluskivanja i tjesnje suradnje policijskih i vojnih snaga). Amricki je predsjednik Clinton nedavno potpisao inicijativu za osnivanje Ureda za osiguranje kritkne infrastrukture i jos cetiri kljucna tijela za zastitu i obranu nacionalne infrastrukture: nacionalno srediste za uzbunjivanje, nacionalni ured za koordinaciju, FBI srediste za zastitu i suradnju medu agencijama, srediste za razmjenu i analizu informacija. Sredstva iz proracuna prebacena iz drugih programa nacionalne sigurnosti u korist navedenih jos ce se i povecavau u godini. Zabrinuti su i proizvodaci informatiddh tehnologija. Sredinom srpnja trinaest tvrtki, medu kojima Hewlett-Packard, Intel, Microsoft, Netscape Communications, Novell i Sun, predstavilo je tehnologiju koja policijskim istraziteljima, pod uvjetom da imaju sudski nalog, omogucuje presretanje i dtanje poruka u trenutku odasiljanja, na razini posluzitelja. Takvo rjesenje predstavlja alternativu problematicnom nadzoru kliuceva za dekocliraje (Key Escrow). Koliko je dopusteni 56-bitni kljuc nesiguran postalo je jasno nedavno kad su ga uspjeli "razbiti" udruzeni hackeri u reziji Electronic Frontier Foundation za manje od tri dana i s manje od dolara ukupnih troskova. Iako trenutacno prepoznatljiva politika UN-a i velikih koalicija izrijekom opravdava sve sto se poduzima u cilju postizanja mira i stabilnosti, mnogi strucnjaci upozoravaju kako sadasnje mirotvorstvo ne moze osigurati ravnotezu. Glavnim problemom i dalje ostaje utrka u naoruzaniu i ugrozavanje ekosfere: forsirani programi demilitarizacije ne cine se ucinkovitima bez odustajanja "velikih" od ulaganja u sofisticirana oruzja velike razorne mod i prihvacanja strozih ekoloskih i etickih normi. Manje nacionalne drzave trebale bi reviclirati vlastite sustave nacionalne sigurnosti i strategije u smislu oblikovanja interdisciplinarnih savjetodavnih tijela za pojeclina kljucna pitanja i jasne politike postivania temeljnih humanih vri- informatizirani sustavi, za sprjecavanje opceg kolapsa ostalo je samo goclinu dana. Druga aktualna tema je upravljanje znanjem, pronalazenje podataka ( data mining) i strukturalno povezivanje podataka uz primjenu informacijskih tehnoloskih pomagala. Okosnicu suvremenog sustava obrane koji se u naivecoj mogucoj mjeri oslanja na tehnologiju, u gruboj podjeli cine sustavi za prikupljanje informacija, sustavi za distribuciju informacija, sustavi za prijam, obradbu i prikaz informacija, sustavi za odlucivanje, vrlo pokretni sustavi za borbeno djelovanje, sustavi za potporu i opskrbu na terenu i sustavi za obuku. Dalje u tekstu podrobnije je obradeno podrucje prikupljanja informacija iz svemirskog i zracnog prostora te sredstva kojima se mogu onemoguciti takvi sustavi, iii nastoji sprijeciti njihova ranjivost i povecati izdrzliivost. Shematski prikaz svemirskog nadzora koji obuhvaca; svemirsko izvi(lanje, prevenciju, onesposobljavanje separnlcklh svemirskih objekata, osiguran pristup i zasnm, Do SAD ce biti u stanju ostvariti rutinski pristup u svemirski prostor u cilju zastite svemirskih objekata te neutralizirati svaku vrstu prijetnje vlastitim i saveznleklm interesima nekom od svemirsko/zemljanih metoda jednosti - npr. optimizaciju kapitalnih ulaganja, stvaranje sigurnosnog mehanizma za strane investicije i proliferaciju neekoloskih tehnologija, te za sto brzu integraciju razvijenih tehnologija u jed.instveni informacijski sustav zastite teritorija i virtualne proteznosti (dimenzije) d.riave - kako bi osigurale suverenost bez obzira na dmbenike mod, prema Brzezinskom, i vratile povjerenje gradana u sposobnost i moralnost politicke funkcije drzave. U zaristu inovacijske i investicijske strategije je i aktualni problem racunalnih tehnologija poznat pod nazivom "problem 2000", koji danas predstavlja mjerilo podobnosti pojeclinih elektronickih komponenti i sustava. Kako se na ugrozene komercijalne proizvode oslanjaju vojni, prometni, bankovni i administrativni Rijec je nairne o podruqu tradicionalno naivisih vojnih ulaganja - o uporabi uhoda. Satelitski sustavi u vojnoj uporabi Kao rezultat dugotrajnog ulaganja u svemirske programe za trajanja hladnog rata, nastali su brojni GEO sustavi, koji se i danas neprekidno usavrsavaiu u vojne i komercijalne svrhe. vedna tih sustava dimenzionirana je za prijenos signala u UHF (0.3 do 3.0 GHz), SHF (3.0 do 30 GHz) iii EHF (30 do 300 GHz) podruqu frekvencija. Arnericka mreza vojnih komunikacija, osim sustava MII.SATCOM (s emisijama u svim navedenim frekvencijskim pojasevima) takoder koristi unajmljeno vrijeme komercijalnih sustava LEASAT (Hughes Aircraft HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

31 co.), INMARSAT, COMSAT, INTELSAT i CNN. Komunikacije na moru gotovo se u potpunosti oslanjaju na civilne INMARSAT satelite. Spomenimo kako je za rujan najavljeno utvrdivanje plana restrukturiranja i privatizadje INMARSATa, cija ce se struktura ubuduce sastoiati od dva tijela: javnog sektora otvorenog ulaganjima i tijela koje ce zastupati medunarodne interese vlada, posebno globalni pomorski sustav uzbunjivanja i sigurnosti (GMDSS). Zanimljivo je da ce tri od cetrnaest direktora biti iz zemalja u razvoju, a sjediste ce nova privatna kompanija osnovati u nekoj od zemalja danica wro. Iako prevladava trend smanjivanja lansiranih objekata i niza orbita kruzenia (vise o tome objavljivano je ranije, vidi HV br. 33.), uz povecani broj objekata u sustavu kako bi se zadrzala neprekidna pokrivenost povrsine Zemlje uz dostatnu razludvost, vojne komu- nikacije i dalje se u velikoj mjeri oslanjaju na postojece GEO sustave. Razloge ponajprije treba traziti u iskorisrlvosti dosadasnjih golemih ulaganja, cinjenici da su protusatelitska orufja (ASAT) za sad jos nemocna na vrlo velikim visinama, da SU aerodinamicka ostecenja manja, a r.azvojem elektronike neprekidno se povecava rezolucija i poboljsava osjetljivost prijenosa na vremenske uvjete. Sve vise se primjenjuju i laserske komunikacije. Iskoristavan]e komercijalnih GEO satelitskih sustava (vidi takoder HV br. 29), ponajprije se razmatra kao dodatni izvor informacija, odnosno u smislu redundantnih veza pridodanih vojnom sustavu. Na taj nacin komunikacijski sustav osigurava se od prestanka rada u slucaiu ispadanja iii ostecenia pojedinih dijelova. Za ograniceno oslanjanje na uporabu civilnih emisija postoji nekoliko razloga. UHF pojas iznimno je zagusen vojnim i komercijalnim ermsuama, stoga za osjetljive vojne komunikacije ta cinjenica predstavlja podruqe nesigurnosti. Dobar primjer predstavlja i iskustvo iz r.azdoblja Zaljevskog rata, kad je npr. RAF pokusavao unajmiti satelitsko vrijeme, no zbog iznimne potraznje od agencija vijesti, nije to mogao udniti tada kad je smatrao presudnim. RAF zbog takvih argumenata i dalje znatno ulaze u vojni satelitski sustav Skynet, usprkos kritickom misljenju da su komercijalni sustavi dozreli za vojnu uporabu. Lansiranje na zahtjev - komercijalna je usluga od koje se mnogo ocekuje u buducnosti. U Pentagonu smatraju kako ce trzisni pritisak u sljedecern desetljecu usmjeriti kompanije specijalizirane za raketno lansiranje svemirskih objekata prema pruzaniu usluga na zahtjev. Takva usluga iznimno je vazna u kriznim situacijama kada se u vrlo kratkom vremenu nastoji Moderni i postmoderni sukob*: podrucje protivnicke snage vojnici vojna etika tehnologija moderni sukob 30 tvarni prostor velike, slabo pokretne driavni sluibenici postivanje konvencija mehanicka, oklopna, glomazna postmoderni sukob 50 - tvarni i kiberneticki prostor lagane pokretne jedinice slobodni ratnici i teroristi kriminalno ponasanje nemehenkko oruije (laseri), roboti, informacijsko oruije, umjetna inteligencija Neki globalni trendovi mijeniania uvieta sigurnosti: razvoj visoke tehnologije nemehanicka jeftina mikro komponente globalno dostupna informacija kao oruije/ meta globalno otvoreno triiste virtualna sredista moci nestabilna nacionalna ekonomija porast razlika bogati-siromasni proliferacija tehnologija i NBC oruijo vojna uporaba COTS tehnologija ekoloski poremec:ap prirodne nepogode nepredvidljivosl vremenskih uvjeta novi energenti nova agrikultura globalni razmjeri demografija migracije urbana gerila i placenici nezaposlenosl kriminal kultura i obrazovanje globalne i lokalne subkulture dominantni jezici proliferacija zasticenih umjetnina porasl razlika u obrazovanju i prihvacanje klaso potrebna uloga driave sustav znanja poduprt informacijskim tehnologijama zastita infrastrukture od sredstava IWi NBC ekspertiza ulaganja u proizvodnju i razvoj zastita temeljnih vrijednosti i poboljsanje kakvoce iivoto briga o virtualnoj proteinosti driave *lzraelski primjer: lzroel je u pedeset godina izgrodio najjacu vojsku no Bl~ skom istoku kojo je pokazala svoju snagu u sukobima s aropskim vojskamo, oli i svoju slabost u sukobu s gerilcima u Libanonu i tijekom palestinskog ustonko. David se pretvorio u Golijato: Tsohal (na hebrejskom: obrombene snoge) je godine 1948., koda je proglasena drzavo lzroel, obuhvocala samo vojnika koji su imali jaku motivociju, oli nisu imali oruzje. Pola stoljeca kasn~ je, lzroelske obrombene snage (IDS) imaju 20 puto vise vojnika nego Premo Sredistu za strateska istrazivanja sveucilisto u Tel Avivu, u slucaju sukoba IDS rospolaze s 2800 tenkova i 700 borbenih zrokoplova. Oformljena zo munjeviti rot, Tsohol je unistilo orposke snage tijekom rota 1948., i poslije u lipnju 1967., te se znala brzo oporoviti nakon sto ju je iznenadila egipotskosirijska ofenzivo u listopadu Ali od Tsohol se upustilo u vrlo skupu i beskrojnu "pustolovinu" u Libanonu, a od lntifode ( ) i u sukobe s palestinskim civilima. Tsahal donas placo skupu cijenu zo svoje ukljucivanje u borbe za koje nije bila oformljeno, smotraju strucnjaci. "Vojsko koja se bori protiv slabih i sama postaje slabo. Ona uvijek gubi, jer su njezine pobjede bez zasluge, a porozi uvijek ponizavajuci", ocjenjuje izrelski vojni povjesnicar Mortin Van Creveld. Von Creveld smotra da je uporoba vojske u zadocama ocuvanja reda imola "kotostrofalne posljedice za njezin moral". "Intifada je imalo isti ucinak na Tsahala kao i rot u Alziru na francusku vojsku, rot u Vijetnomu no omericku vojsku i rot u Afganistonu no sovjetske snage", dodaje Von Creveld. lzrelski vojni vrh je oprezniji u izjavama, oli priznaje do postoje problemi narocito glede prijove novaka. Jos jedino elitne postrojbe komandosa, koje se smatraju prestiznima, privlace nove vojnike. Da bi privukla novake, vojsko daje dvostruke place i nudi niz poreznih oloksica clanovimo vojnih postrojbo. Tsahal priznoje da se veliki broj pricuvnika, koji se svake godine pozivoju no vojnu vjezbu u palestinskim podrucjimo ne javlja u svoje postrojbe. "Moro mo skrivati od pricuvnika cinjenicu da ce sluziti u pojasu Gaze", izjavio je jedon izroelski vojni duznosnik koji je zelio ostoti ononimon. Ulogo izroelske vojske promijenilo se tijekom godina, te odrozova duboke promjene koje su pogodile izroelsko drustvo. "Utjecaj vojske no civilno drustvo se smanjio", tvrdi profesor Stuart Cohen iz Sredisto zo storoteska istrazivonja sveucilista Bar llan, u blizini Tel Aviva. U lzroelu Zidovi sluze vojni rok, a Aropi ne, vojnici se dovode u nerovnoprovan polozaj buduci da ne mogu sudjelovati u borboma, a velik broj ortodoksnih Zidova ne sluzi vojni rok. U lzroelu vojni rok traje tri godine za muskorce i dvije godine za zene. Vojnici obicno sluze vojni rok u blizini svojih kuco. "Tsahal je postolo jedna od najmodernijih vojski na svijetu na tehnoloskom planu", smatra profesor Gerold Steinberg te dodaje da je lzroel rozvio i vrlo joku vojnu industriju koja je u stonju proizvesti originalne sustove. KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK m

32 pojacati nadgledanje regionalnog zarista, odnosno pojacati projekciju vojne sile i nadzor svemirskih komunikacija. U svrhu udovoljavanja vojnim zahtjevima, kompanije bi trebale smanjiti vrijeme potrebno od zahtjeva do lansiranja sa sadasnjih dvije godine na 7 do 30 dana. Za smanjenje rizika ulaganja potrebno bi bilo uspostaviti medunarodni dogovor o ograniceno] financijskoj odgovornosti kompanija u slucaju nesrece te posljedica stere iii ugrozavanja zivota na tlu (!). Postoiece lansirne rampe i balisticki projektili vec se uvelike prilagodavaju za suvremene potrebe visekratnih lansiranja LEO satelita i drugih manjih tereta na manje visine. Jedan od glavnih zahtjeva je pokretnost postolja, kako bi se lansiralo objekte s naruciteljeva zemliista, U protivnom, postoji opasnost industrijske spijunaze, Takve trendove slijede i pogoni u Aziji i bivsim komunistickim zemljama, primjerice u Plesetsku lansiranja pornocu ruske Start -1 rakete na osnovi SS-25 projektila, Sphera iii Rockot rakete, zatim kineske serije CZ-2 i CZ-3 lansirnih raketa za Fanhui Shi Weixing (FSW) satelite s mogucnoscu oporavka, indijski Prithvi, Pakistan, takoder juzno Africka Republika, Brazil itd. Danas vec 22 zemlje vladaju tehnologijom proizvodnje balistirkih projektila, a do kraja stolieca ocekuje se razvoj mogucnosti u vise od 24 zemlje svijeta. Razvitak precizno navoclenog oruija (PGW) i bespilotnih letjelica (UAV) U razmatranju prioriteta zracnog i svemirskog orutja za "nova doba", satelitski GPS sustav predstavlja jednu od kljucnih tehnologija, na koju se oslanjaju autopilotski sustavi robotskih bespilotnih letjelica i samonavodenih projektila. Vaznu ulogu u operacijama kao i obuci imaju slozeni sustavi zemljopisnih informacija (GIS) i virtualna stvarnost (VR simulacije ), koji razvojem sucelja za obradbu, povezivanje i prikaz snimki iz zraka i svemira prikupljenih razlidtim senzorima te vec ranije pohranjenih podataka, sve vise ulaze u primjenu u sustavima uzbunjivanja, odlucivanja i daljinskog upravljanja. U Hrvatskoj je primjerice razvijeno GIS Web sucelje (jedan od CARNet pilot projekata) koje se maze primijeniti za pracenje prometa, energetske rnreze i u vojne svrhe. Novi narastaji preciznijih i manjih senzora (radara, brzinomjera, visinomjera, giroskopa,... ), prepoznavanje uzoraka i suvremeni digitalni zemljovidi te racunalni ekspertni sustavi temelj su inteligencije samonavodenih naprava. Od samog pocetka razvoja navodenja pokretnih objekata u zracno] i vodenoj okolini, granica izmedu projektila namijenjenih ostecivanju iii razaranju neprijateljskog objekta i tzv. bespi- Alternativne tode praienia i iclentifikadie satelta P rvi korak u,... asimelrilnih protusalellskii ~ je ollaivlllje njihove ~ i. lipa i namjene 5CMa..Jedna od l1llloda je ildustrijska spijooaia, ~ 1111 ~ 118- lllnjelu i deziifurmacija.,.,... infonnatija koje ponekod procure U tisku, talcocfer 58 mogu u cijelosti smalndi relevantnima. Altemativne metode skupim faznin radarskin lizovima kakve. rame SAD i SSSR lijekom 1Wiog rata" vet se dugo primjenjuju u luugovima Clllllfera hobisto, 1111 isld SU talco clostupne siromasllim zemljoma Tnteg svijela. Vet od pedeselii mrefa Clllllfera aklivna je u pratenju nebeskih umjetnih lijela. Oprema koju rube sastoji se od stoperice, nebeskih kn la, osowt ralunala i dalekozoro. ~ safe. lira ~ se u sunm< relotivno prema poloiaju pomalm skupina zvijezda i mlin se pomoai..-n prograrno koji se koriste astnjiioiiii 19. stoljetu izralunovaju n;hovi orbitalni alementi. lnfonnocije se razmjenjuju preko BBSova i lnterneta. Spijunski _. preds1aw posioniranim hobistima poseban imzov. Redlli promalranja uglavnom daju vrlo lolne ZVjezdarnlca VIAnjan smjdtena je na zapadnlm rwlule m sate&te u niskoj orbiti. ldenlilat i obronclma istarske vlsoravnl; sa svojlh 245 misija otk"'* se lada prema onome sfo metara nadmorske vtslne I prozracnlm olijavljuju mediji. Na BBS slranicama kanadskag ozratjem to Je Jedna od bolje loclranlh druhj m proma11111je svenn koje se lje'1o europsklh zvjezdamlca ~ i besplalne su, no1aze 58 podaki m seriju KH-11 (6,7,8), latroa 1 i 2 i NOSS serije satelita. Y-ierojalnosr skrivanja lilo kojeg satelita m duie vrijeme vr1o ie ma1ena. cm telije ~ proma11111je taleskopom lak i s1cromne aperture. llbim sustavom mogu se Yidje1i i vrlo blijedi objekti lak i m dona. Neke vrste rmlarskii prijamnika Bje SU ~e poznale, poput amerilkog mornarilfcog Navspasur sus1ava, vec se mogu jeclnos. lavno saslavili iz jefni cfi;elova 1111 slobodnom lrmlll, a njihov sii,ial c4,ka prina djelom amrikom konlinenlu. ~ pogodni jer ne ovise o vrenaiskin uvjelima i ~ nju. Takav je talcoc1er i relotivno jednostavni japanski MU rodat..-vo~ Prila 58 i o mogutnosll pre nja uz pomot jalih komeqilnih nao i 1V pri- Teleskop NR-407 nakon prvlh pokusa u jamnika IIII jos nije potvr- zvjezdamlcl VIAnjan. Teleskop NR-407 je u c1ena. la, promunie 1lllf. geo5ll11l18. lier -.L:......_ cljelosti projektlran I lzracfen u Hrvatskoj lllllffll,,.,..- In SU jali taleskopi i osjelljviji senzari iii prinjena l1llloda kompe1imcije sadriaja razliitih snimki. la idenlifikckiju, amateri se koriste vizualnim objekato i slinosli ohil8lji salalita. Dohn, idantitlq, omogutuje npr. lehnika kralke ekspoziqe kojom 58 koriste aslronomi m dobivmlje *' slika. Uz obiam taleskop i cm celije s milisekuntin oparavkom polrebno je pokrelno postolje za slijedenje objekla. Nava tehnologija m GEO sate&te mogla bi bill oplika i11terferomelrija, kaja ulazi u primjenu u astnniollliji i omogu{ava povezhanje vie telmkopa U iiz kako bi 58 efaktivna.,..a pove{ala 1111 vie stolina n. lmaju6 u vidu i onjenicu da u posta; YI( daselak rohotskii taleskopa ponzanih u Internet koji isporuluju narucene sninke, od kojih je jedcin u Vinjano u Hrvalskoj, IJ05"'9 jasno kako lilo koji pojeilnac skupina s pristupom lnternelu mole YI( danas nadzirati mmi nebeski proslol: lotnih letjelica (ronilica, plovila, vozila... ) je difuzivna. Vedna dobrih ideja nastalih u dugorocnim (jeftinijim) projektima razvoja UAV, koje je Darpa zapocela jos u osamdesetima, iskoristila bi se i financirala u sklopu razvoja projektila iii primjenjivala za unaptjedenje mo- gucnosu pilotiranih letjelica (npr. Proteus). S vremenom, razlidte potrebe postale su prepoznatljive i funkcijsko razlikovanje spomenutih tehnologija podosta jasno: navodenim projektilima smatraju se unaprijed programirani sustavi za jednokratnu uporabu, dok su znacaike HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

33 UAV visekratna uporaba i kombinacija mogucnosti samonavodenja prema unaprijed upisanom programu s mogucnoscu upravljanja na daljinu. Novost predstavlja samonavodeno streljivo (PGM) namijenjeno maskiranju radarske slike iii pogadanju cilja. Do godine Amerika kani izbaciti iz uporabe sve nenavodene bombe, a i druge zemlje uvelike se oslanjaju na razvoj tog orufja - izraelski Popeye 2 navoden je elektrooptickim i infracrvenim senzorima, a pogada na udaljenosti 200 km, bomba dometa 70 km Hakim koju Marconi proizvodi za UAE navodena je laserski, isto kao i ruska KAB-1500L (KAB-500 koristena u Ceceniji i Afganistanu rabi EO!IR senzore), a Kina je razvila radarski navodene HY-4 i YI-2 bombe dometa 120 i 150 km. U buducnosti vise ce se rabiti GPS navodeno streljivo i navodenje u milimetarskom podruqu. Takva sredstva predstavljaju ugrozu i najsuvremenijim sustavima detekcije i obrane i sposobna su za ometanje u sirokom frekvencijskom podruqu. Valja spomenuti i americka ulaganja u izvanatmosferski ubojiti projektil (EKV) razvijen prilagodbom interkontinetalnog projektila Minuteman III za presretanje, koji predstavlja ugrozu i za satelite. Razvoj sva tri ta podrucja preklapa se u tehnologijama elektronickog ratovanja, navodenja i komunikacija. Bespilotne letjelice danas se smatraju pouzdanim postoljima za potrebe vojske 21. stolieca, ponajprije za funkcije tzv. signalne i komunikacijske inteligencije (SIG INT, COMINT) i informacijskog ratovanja (IW). Stoga je i nihov razvoj ubrzan. U svrhu strateskog nadziranja veceg podruda iz visokog leta, isprva su razvijane glomaznije (dakle skuplje) letjelice, sposobne provesti duze vrijeme u zraku - Dark Star (Lockhead Martin SS) i Global Hawk (Ryan) - koje su prigodom prvih lansiranja pratili problemi glede tezine i dr. Uz skupe platforme, podruqe najviseg ulaganja predstavljaju dodatni tereti tih letjelica odnosno slozeni visesenzorski sustavi za rad u svim vremenskim uvjetima - radarski sa sintetickom Web GIS proiekt CARNeta W eh sucelje omogucuje interaktivni rad s informacijama o prostoru u obliku teksta, karata iii slika, postavljanje razlicitih upita, dohvat razlicitih prikaza iii mjerila. Za razliku od klasicnih i digitalnih kartografskih sustava pohranjenih na CD ROMu, Internet veza s GIS bazom podataka omogucuje dohvat svjezih podataka s bilo kojeg polozaja s kojeg je moguce uspostaviti Internet komunikaciju. U tom pilot programu ponudene su interaktivne karte zemljovida i elektroenergetske infrastrukture Hrvatske i Zagreba (vektorski format za prostorni prikaz, rasterski kao nadopuna vektorskom za satelitske i avio snimke i TIN modele). Odabrani pristup poznat je kao GIS no Webu i smatra se najperspektivnijim. Za razvoj aplikacije rabljeni su i komercijalni programski alati Autodesk MapGuide. Korte se nalaze pohranjene u posebnom vektorskom formatu Map Window File koji sadrzi podatke o slojevima s prostornim podatcima (mjerilo, izo krivulje i dr.), nadn prikazivanja slojeva i vezu prema atributnim podatcima te jos neke podatke. Taj alat omogucuje prostornu distribuiranost podataka no vise umretenih racunala i administriranje posluzitelja. Primjena je posebno zanimljiva u regulaciji cestovnog i zeljeznickog prometa, pracenju energetskih postrojenja, iii u sustavu turistickih informacija. Povezivanje tog sucelja so sustavom visesenzorskog nadziranja, otkrivanja i uzbunjivanja moglo bi pridonijeti izgradnji jedinstvenog sustava teritorijalne zastite i upravljanju resursima u slucaju simultanih iurnih intervencija - od prve medicinske pomoci, gasenja pozara, policijskih iii vojnih intervencija. Americka bespilotna letjelica Predator na jednoj od svojih izvldnieklh misija aperturom (SAR) i sposobnoscu identifikacije pokretne mete (MT!) na temelju Doppler udnka, infracrveni i optkki - zatim sustavi dugotrajnog pogonskog napajanja i sustavi za prijenos osjetljivih podataka u stvarnom vremenu. Razvojem manjih i laksih taktickih UAV za preciznu diskriminaciju cilja iz srednje visokog i niskog leta, kakav je npr. Pentagonov Outrider, znatno su smanjeni troskovi i ornogucena serijska proizvodnja u pogonima zrakoplovne industrije. Kako se za primjenu bespilotnih "inteligentnih" letjelica nastoje osigurati uvjeti koji ce omoguciti njihovu udnkovitu integraciju u obrambeni i bojni sustav po modelu "Iansiraj i zaboravi", jedan od glavnih izazova predstavlja ugradnja vlastitog sustava samoobrane i postizanje nezamjetljivosti primjenom elektronickih protumjera i tzv. stealth tehnologija ( otkrivanje radara, elektronicko maskiranje objekta, oblik i pokrovno tvorivo, brzina i nadn kretanja, manje proteznosti). Komunikacije se nastoje ukloniti iz osjetljivog radiofrekvencijskog podruda te u primjenu ulaze laserske tehnologije - LADAR (laserski radar) i koherentni LADAR koji iskoristava fiziku cvrstog stanja, laserski komunikacijski linkovi i visokoenergentsko lasersko oruzje - ciji vrlo kratki valovi omogucuju znatno smanjivanje komunikacijske i dr. opreme pa ih mogu nositi i male letjelice (ABL - airborne laser), a teze se ometaju i presrecu Laseri su osjetljivi na maglu iii kisu, pa stoga ne mogu ciniti samostalni senzorski sustav za sve situacije, vec u kombinaciji s drugim tehnologijama. Iako su laserska oruzja skuplja, njihovo streljivo - snop fotona - najeftinija je moguca, UN-ov program jedinstvenih zrarnih komunikacija bespilotnim letjelicama IASLM visine leta 20 km takoder rabi laserske komunikacije i protubalisticka sredstva u kombiniranom djelovanju s manjim, taktickim UAV. Od usavrsenih UAV i vrtoleta posebno se ocekue visoka udnkovitost u preciznim udarima, odnosno "kirurskim operacijama" rjesavanja urbanih sukoba. Sve se vise istrazuiu i nadni iskoristavanja prirodnih izvora energije za pogon (sunceva i energija strujanja zraka) kao i ekonomicniia pohrana i pogon (npr. litijske baterije ucinkovitije kad su unaprijed zagrijane, hladena tekuca goriva, pulsno detonacijski pogon). Cilj istraavadoh programa NASA-e na pulsno detonacijskim pogonima i solarnom pogonu letjelica Pathfinder i Centurion je gotovo "perpetuum mobile" let. No takva istrazivanja vec imaju tradiciju. Novi izazov predstavlja integracija sama, koja nije moguca bez pravne i tehnicke regulacije koristenja zracnog prostora, bez unapredenja simultanih operacija vise letjelica s podjelom funkcija, dakle niti bez pouzdanih i brzih komunikacijskih veza zemlja-zrak i zrak-zrak i obradbe podataka. (Regulacija zracnog prostora posebno je osjetljivo pitanje KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

34 za male zemlje, kakva je vedna europskih, sto je odto iz primjera dopustania razbijanja oblaka koji mogu izazvati stetne oborine tek u trenutku ulaska u zrafoi prostor ugrozene zemlje, osim ako iznimno nije na vrijeme postignut drukciji dogovor sa susjednom. Takav je bio slucai lipanjske tuce u Hrvatskoj koja se mogla sprijeciti da su oblaci mogli biti razbijeni natl Slovenijom.) Znatan napredak postignut je u americkorn programu brzog sustava ciljanja (RfS) upravo napretkom tehnologije obradbe slika i podatkovnih veza. U Bosni je npr. vec rabljen integrirani sustav ciljanja s ulaznim podatcima iz U-2 SARa, Predatorovog IR i SAR videosignala, komercijalnih satelitskih snimki i baze satelitskih kartografskih snimki NIMA (NIMA baza rabljena je i za dobivanje 30 modela Hrvatske u sklopu CARNetovog projekta virtualne stvarnosti): Racunalnu potporu osiguravaju standardne Sun Solaris UNIX radne stanice s najmanje 50 GB diskom, programima ORCA, OIL5TOCK, MET i MATRIX. Cini se nadalie, kako je vrlo delikatno riesavanje ljudskog faktora - privikavanje pilota na dijeljenje prostora s letedm robotima i obuka upravljanja njima. Osjetljivi kompromis nacionalne sigurnosti predstavlja i uskladivanje potrebe za aktivnim protumjerama ( elektronicko ometanje i maskiranje radara za rano otkrivanje) s potrebom neometanja GPS sustava navodenja. Dok je elektronicko ratovanje i prije predstavljalo potporu ostvarenju ciljeva misije, ono sve vise postaje glavnim ciljem, a ometanje postaje selektivno i vrlo djelotvorno. Problem integracije takoder je prisutan na razini ugradnje visenamjenskih komponenata s trendom minijaturizacije, posebno smanjivanje SAR-a i laserskog oruzja (ABL) i potrebom postizanja vece stabilnosti prema vibracijama. Nestabilnost UAV jos uvijek uzrokuje dobivanje neostre "fuzzy" slike cilja, dok su zbog drukcijeg nadna kretanja, projektili i streljivo opremljeni slicnirn senzorskim sustavima vec postigli izvrsnu preciznost. UAV tehnologijom Velika Britanija planira zamijeniti lovce Tornado GR4 prije u sklopu sveobuhvatnog zrakoplovnog sustava za buducnost i zajednkkog projekta bojnih UAV (UCAV) s Francuskom i Niemackom koja takoder planira zamijeniti lovce tipa Tornado. Irancusko-americki program razvoja UCAV dio je programa integriranog taktickog nadzora letjelica i ukljucuje zaiedrucko djelovanje UCAV, AWACsa ijoint STARS zrakoplova u svrhu suzbijanja neprijateljske protuzracne obrane. Americke postrojbe u i iducc] godini planiraju zajednicko usavrsavanje samostalne letjelice Hellfire naoruzane laserski navodenim bombama tipa Paveway. Svicarska je u ovom trenutku jedini narucitelj Ranger UAV opremljenog laserskim senzorima i streljivom za takticke svrhe. Interes postoji i za dalji razvoj dugoletnih Osnove i primiena virtualne stvarnosti N o zogrebockom Fokuhetu elektrotehnike i rolunorslvo 24. ozujko ove godine, doc. dr. Sven l.onloric, voditelj CARNetovog projekta "Referentni cantor m VRML tehnologije", oddoo je prestovljonje rezuhoto projekta, osnovnih dijelovo YR sustovo i sirokih mogutnosti primjene. YR sucetie one umjetno generironi podrozop koje se noslop uoniti vjernimo koko bi stvorih dojom prisutnosfi lovjeko u virtuolnom svijetu. Posebno su delikotni kontoklni osjeli (opip, miris, okus). U nekim primjenomo, primjerice nosivim rorunolimo, dlj je poboljsono stvornosl integrironjem ftzicke i virtuolne slvomosti di teleprisutnost (npr. nodzironje postrojenjo i oposnog okoliso). 0d rocunolo m YR polporu zohtjevo se veliko procesno moc i rozvijeno grofiko. zbog ~ stovljonjo distribuironih sustovo zo primjenu u simuloajamo i loktickim iii stroteskim operocijomo, komunikociiske veze trebole bi osiguroti priienos u gotovo reolnom di reolnom vrernenu. Posebno se romjaju slozeno senzorsko ulozno/izlozno suceljo kojo omogucuju covjeku *ulozok" i snolozenje u virtuolnom prostoru. (Tehnologije uloznih suceljo, poput procenjo pokreto ooju, kokvo se robi koko bi se oslobodile ruke piloto ih zo uprovtionje bespi1otnim letjelicomo, tokoder noloze primjenu u rehobilitoaji ih koo pomogolo zo hendikepirone osobe. lslo toko, izlozno sucelje zo projekaju slike no retini jos u fozi islrozivonjo, moglo bi u budutnosti posluziti rjesovonju nekih problemo ostecenio vido.) Podruqo primjene YR su: vojne simuloaje, medkino i telemedicino (posebno endoskopsko i loporoskopsko kirurgijo, kognitivne znonosti, terop1jo i rehobilitocijo), molekulorno nano monipulociie, slozene numericke simulociie, vizuolizocije i bolje rozum1jevonje zomr - senih dinomickih proceso u kemip, genetid, or - hitekturi, (strotegip, ftnona-iomo), projektironje slozenih sustovo i strojorslvo, umjetnost i zobovno industnja. U sklopu projekto rdzy1jeni su progromi zo pretvorbu volumnih i GIS podotoko u VRML format (ISO s1ondord) i nekohko virtuolnih mjetovo, medu npmo i interoktivni 30 VRML model Hrvotske rezoluciie 900 m i rostero O.S minuto, s kvontnim visinskim slojevimo pn"kom, te pripodojuco Java ophkocija. Rezuhoti su posluz11i m orgonizironje post1- jediplomskog studiio i sudjelovonje u medunor - odnom projektu CEEPUS zo istrozivonje virtuolne endoskop1je u kojem sudjeluju jos Austriio i Modorsko. No prezentoaji je nojovljen pion pokretonjo projekta zo rozvoj YR sustovo posebne nomjene i otvorenost zo surodnju. strateskih letjelica na osnovi Ranger modela kojom bi Svicarska zamiienila Mirage 3RS zrakoplove. Alzir je nabavio izvjestan broj juznoafrickih letjelica Seeker, primijenjenih u sukobu s Angolom za nadziranje granica. Zanimljivo je spomenuti kako je ta letjelica jedna od rijetkih bespilotnih s atestom za let u kontroliranom zracnom prostoru. Zanimljiv je i izraelski projekt Hermes proizvodaca Silver Arrow s nesto skromnijim tehnoloskim rjeseniima, koji se medutim pokazao jednim od rijetkih vrlo uspjesnih, u inacicama 450S za 20-satno nadlijetanje, za kratke letove velikom brzinom. Isplativost razvoja UAV u vojnoj kao i u civilnoj uporabi dakle je sasvim sigurna. Manje sigurno je koliko brzo ce napredak mikroelektronickih komponenata omogudti preuzimanje novih uloga bespilotnim i robotskim sustavima, koliko ce pretpostavljene primjene biti eticne, te koliko ce se njihova primjena uopce mod nadzirati. Uhode buducnosti - jato insektoidnih robota liliputanaca Razvojni smjer koji bi mogao odrediti buducnost UAV, informacijskog, elektronickog ali i biokemijskog ratovanja, te opstanka ljudske vrste uopce, opca je liliputanizacija senzora i robota. Procesiranje i globalni pristup podatcima, informacijske prekretnice prethodnih desetljeca dodavanjem vrlo osjetljivih minijaturnih senzora otvorit ce put novom valu interaktivnosti - aktivnom medudjelovanju elektronickih naprava i virtualnih svjetova s tvarnim svijetom. Naime, razvojem mikroelektromehanickih sustava (MEMS), piezoelekrricnih tvoriva, mikrostrojeva, "umjetnih odju" (VLSI video), mikro impulsnog radara (MIR), laserskog giroskopa i drugih visestruko korisnih mikro komponenata, ulazimo u desetljece senzora koje ce biti znatno obiljezeno sinergicnim medudjelovanjem vise narastaja tehnologija i postupno oblikovati senzorsko-efektorsku tehnologiju. Prema predvidanju Instituta za buducnost, utjecaj razvoja tih tehnologija odrazit ce se u ponovnoj dominaciji analogne natl digitalnom tehnikom. Analogna je tehnika osjetljiva i nepredvidljiva, s kontinuiranim vrijednostima, dakle vise "fuzzy". Nakon toga digitalna ce se tehnika suceliti s novim, drukcijim izazovima. Naime, osnova je djelovanja spomenutih mikrosustava analogna elektronika, proizvedena u chip tehnologiji poluvodka tako da se iskonstava pojava slobodnih slojeva UZ povrsinu silikonskog chipa, osjetljivih na utjecaje okoline, sto je za digitalne sklopove predstavljalo glavni nedostatak. S obzirom na nadn proizvodnje, MEMS i slicne komponente postaju toliko jeftine da su dostupne svakom pojedincu. Masovna prilagodba proizvoda zeljama pojedinca uz cijenu serijske proizvodnje takoder HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

35 postaje moguca. Jedan od glavnih potrosaca MEMS tehnologije je automobilska industrija, a senzori se koriste za mjerenje ubrzanja, giroskope, za regulaciju sustava grijanja i hladenja, emisije signala itd. Zanimljivo je istrazivanje u svrhu izradbe pokrovnog tvoriva za krila bojnih zrakoplova - pokrov cine brojni listici velidne 0.2 mm rasporedeni izmedu jednako malenih MEMS senzora turbulencije. Ocekuje se kako ce se i glavni problemi informacijskih tehnologija rjesavati mikronapravama. Primjerice komutacija paketa podataka predstavlja ogranicenje brzini rada sustava, dok je danasnji prijenos optickim vlaknima ogranicen samo brzinom svjetlosti. Istrazivai'i upravo razvijaju mikroreflektorske deformabilne difrakcijske resetke za 20- nanosekundne "switcheve". Mikrostroievi srodni su MEM sustavima i slozeniji: prije dvije godine proizvedena je tocna replika Toyota automobila ne veceg od zrna rize, sa svim elektricnirn i mehankkim dijelovima. Znacajka piezo-tvoriva da se pod utjecajem elektricnog polja mehanidd deformiraju, iskoristiva je za inteligentnu prilagodbu tvoriva parametrima okoline. MIR bi mogao jednog dana postati osnovom osobnog radara, no prije toga posluzit ce za detekciju mina i mjerenje razine goriva u spremniku. Razvoj senzora s GPS modulima omogucit ce npr. pracenje posiliki i osiguravanje tereta od ostecena. Temeljem tih istrazivanja DARPA je nedavno izdvojila 12 miljuna dolara za financiranje nekoliko istrazivackih programa za razvoj tehnologija mikroletjelica (JM.V), malih insektoidnih robota, i'ije proteznosti ne prelaze 160mm. MAV bi trebali obavljati zadace otkrivanja, cilianja, postavljanja senzora, kornunikacijskih releja i ispitivanja opasnih tvari. Zbog velidne i cijene predvideni su za jednosmjernu misiju "zrtvovanih uho da", koje stiti upravo velidna, brzina kretanja i vrlo velika vjerojatnost da budu zamiienjeni za ptice ili kukce, odnosno da uopce ne budu primfjeceni na radarskoj slici. Takve "bube" mogle bi se izbaciti iz zrakoplova i rasporediti na terenu, cak ud u prostorije i ostati na zidu nezamiieceno prisluskujud, Glavni izazovi SU: maleni senzori, pojadvad i motori, energija dostatna za kretanje i komunikacije, samostalno upravljanje i aerodinamika nizih Reynoldsovih brojeva reda velidne (slicnija onoj kukaca i malih ptica nego onoj albatrosa ili zrakoplova), koja upucuje na krila pokretana pojadvacima nalik misidrna umjesto motora. Nesta ved robotl izradeni od odbacenih komponenata vec su pokazali jednu dodatnu sposobnost - timski rad u jatu. U tu svrhu senzori cijelog jata povezani su u jedinstvenu neuronsku mrezu. Na temelju tog primjera maze se spekulirati i 0 buducnosti hiperdistribuiranih "pametnih" racunalnih mreza Programi DARPA ukljucuju sliedeca istrazivanja: ornitopterski MAV s elektrostriktivnim polimerskim pojacivacima i pokretnim krilima (SRI Intl.), Postaju Ii uhode buducnostl stvarnost? Minijaturizacija osjetljivih senzora otvara put novom valu interaktivnosti, tj. aktivnom medudjelovanju elektronleklh naprava i virtualnih svjetova sa stvarnim svjetom Sustav za upravljanje elevonima Maketa mikro letjelice (MAV) cija operativna uporaba bi se ogledala u zadacarna otkrivanja, ciljanja, postavljanja senzora, komunikacijskih releja te ispitivanja opasnih tvari piezoelektricki dinamicki ornitopterski insektoidni MAV (Vanderbilt Univ.), MAV s nizovima akustickih mikrofona "Microbat" (CALTEC), MEMS plinska turbina velicine gumba na kosulji i tezme 13g za pokretanje 50 gramskog MAVa (MIT), sustav propulzije i napajanja unutarnjim izgaranjem kerozina, 20g (D-STAR), lagana energetska celfja s krutim kisikom za potrebe visesatnog napajanja 50g MAV (IGR), motors plinskom turbinom (M-DOT), "Hyperav" lebdjelica s M-DOT motorom (Aerodyne Corp.), "MicroSTAR" lebdjelica za dnevno i nocno izvidanje i putokaznom navigacijom sto podrazumijeva magnetski kompas i indikaciju brzine strujanja zraka (Sanders, Lockhead Martin Skunk Works, General Electric Corp. R&D), "smoovy" motori s vodovima od ultrafinih plasticnih vlakana, 0.35g (RMB Miniature Bearings, Svicarska), terrnoelektricni generatori za odvodenje topline (Technology in Blacksburg), MAV s rotacijskim krilima za urbane primjene (Lutronix), mikro UHF radijski kontrolni sustav (Aero Vironment Inc.), elektricno napajana lebdjelica s istosmjernim cetkastim motorom, litijskim baterijama, povrsinom od stiroporske pjene i stiroporsko-drvene grade, putokaznom navigacijom, mikroanemornet rom, piezo giroskopom i 2.4 GHz video silaznom vezom za urbane i otvorene terene i prasumu (Aero Vironment Inc.). U godini posljednji sustav bit ce demonstriran s mogucnoscu rucnog izbacivanja katapultom i crno-bijelom kamerom, a godine bit ce ugradena i kamera u boji za snimanje iz udaljenosti 3 km dostatnom razludvoscu za pilotiranje. Predvideno vrijeme nadlijetanja je 20 minuta, a prijenos videosignala trebao bi biti 30 slika u sekundi. Samostalne pametne naprave u bliskoj buducnosti naslijedit ce vojne UAV. Slicna istrazivanja usmjerena SU na mikrosatelitsku tehnologiju. Nova tehnologija kako se pokazalo ne eliminira postoiecu, ali postavlja nave zahtjeve za integracijom i iskoristenjern sinergetickog medudjelovanja dijelova sustava. Kako su i prvi dvokrilci osim prvotne funkcije izvidanja vrlo brzo postali bojnim oruzjem, tako ce vrlo vjerojatno dobrocudni liliputanci postati ratnim osama, nepredvidljive ubojitosti, a suzivot s kukcima (koji imaju vrlo visoku sposobnost prezivljavanja) nikad nije bio lagan za covjeka. No, usporedbe radi, ima Ii korisnijih stvorenja od insekata? Pitanje eticne uporabe umjetnih insekata, pitanje je savjesti njihovih stvoritelja. A kako kaze cesto citirani pisac cyberpunk romana, William Gibson: "Buducnost je vec stigla, samo jos nije ravnomjerno rasporedena." lva.stipetic@public.srce.hr KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

36 TOKSINSKO " NAORUZANJE Jedna rnolekula botulin toksina iii ricina mote ubiti zlvu stanicu koja je od nje veca milijun puta. Toksini su najotrovnije danas poznate visokotoksicne tvari specificnog djelovanja na zivi organizam, a proizvod su mnogih razlicitih vrsta zivih organizama (mikroorganizama, zivotinia i biljaka) iii su kemijski sintetizirani. Toksinski ratni agensi predstavljaju danas najvecu prijetnju kao oruzie za masovno unistavanje u bioloskom ratu Slavko BOKAN T oksinski ratni agensi za razliku od bioloskih ratnih agenasa nisu zivi organizmi ali su kemijske tvari, koje proizvode neki zivi organizmi. Zbog toga sto imaju obiljezja nezivih tvari i ne razmnofavaju se, svrstavaju se i u kemijske tvari. Izvori toksina su bakterije, zivotinje, reptili, insekti, biljke i morski organizmi. Toksini nisu "zivi" agensi pa nemaju inkubacijsko raz. doblje prije nego uzrokuju svoj toksicni udnak. Mnogi toksini imaju mnogo brzi udnak od kemijskih ratnih agenasa. Neki od toksina mogu uzrokovati simptome otrovanja unutar nekoliko minuta, ali kratka odgoda pocetka klinirke slike otrovanja od nekoliko sati je najcesce vrijeme djelovanja vecine toksina. Bakterijski toksini su najprikladniji za proizvodnju u velikim kolicinama. Mikroorganizam (bakterija) roditelj se kultivira i nakon odredenog vremena toksin se moze "ubrati" iii izdvojiti iz hranilista, Biljni toksin ricin se takoder moze lako proizvoditi u velikim kolicinama potrebnim za ratnu uporabu. Medutim ostale toksine, koje proizvode zivotinje, reptili, insekti i morske toksine je tesko izdvojiti iz njihovih izvora, ali i na bilo koji drugi nadn proizvesti u vecim kolidnama. Razvoj biotehnoloskih metoda dopusta kloniranje gena za proizvodnju nekih toksina i ugradnjom tih gena (tzv. tox-gena) u mikroorganizme, proizvode se toksine u vecim kolidnarna i lakse nego sto se rnoze dobiti iz prirodnih izvora. Toksini zauzimaju bitno mjesto u Konvenciji o zabrani unaptjedenja, proizvodnje i uskladistenja bakterioloskog (bioloskog) i toksinskog oruzja i o njihovom unistenju (BTWC) od godine 1972., sto podrazumijeva da su to u biti bioloski agensi. Medutim bioloska bica se razmnofavaju i rastu, dok toksini to ne mogu, jer su oni u stvari kemijske vrlo kompleksne tvari, i kao takve se svrstavaju u kemijske ratne agense. Mnogi bioloski ratni agensi temelje svoje ucinke na toksinima koje izlucuju prigodom svog razmnofavanja u napadnutom organizmu. Kad se toksini izoliraju iz zivih organizama, zbog svojih znacajki postaju kemijski agensi. Konvencija o zabrani kemijskog oruzja (CWC) iz godine 1993., takoder ukljucuje toksine u kemijske ratne agense i za njih vrijedi isti rezim kao i za druge visokotoksicne kemijske ratne agense (bojne otrove). Primjera radi saxitoksin i ricin se nalaze. na tzv. popisu I tvari koje podlijezu odredbama Konvencije o zabrani kemijskog oruzja (CWC). Medutim bioregulatori, koji se smatraju jos toksicnijim kemijskim ratnim agensima od toksina nisu ukljuceni u popise ewe. Prema Konvenciji o zabrani bakterioloskog (bioloskog) i toksinskog oruzja toksini mikroorganizama bez obzira na nadn njihovog dobivanja, spadaju u bioloske ratne agense. Medutim iza 1970-tih godina toksini mikroorganizama, kao i riba, skoljki i zmija se svrstavaju u tzv. "toksicne tvari" bioloskog podrijetla, i za njihovo svrstavanje se koristi njihova terneljna znacajka, a to je da su nezivi agensi i ne razmnofavaju se. Toksini su mocni i djelotvorni otrovi (nekoliko puta otrovniji od zivcanih bojnih otrova), a proizvode ih zivi organizmi (bakterije, gljivice, biljke i zivotinje). Toksinski ratni agensi sadrfavaju niz aminokiselina te variraju u molekularnoj masi izmedu nekoliko stotina (peptidz) i stotine tisuca (proteinz). Genetska tehnologija i biotehnoloske metode su omogucile proizvodnju toksina u velikim kolidnarna, a tzv. rekombinatornim DNK tehnologijama i izmjenama gena u toksinu mogu se promijeniti i bitne osobine istog (na primjer moze se povecati otpornost toksina na vanjske utjecaje i njegova toksicnost). Danasnji toksini su visokoselektivne otrovne kemijske tvari, koji napadaju iskliucivo pojedine organe, organske sustave i tkiva, sto se moze uspjesno koristiti u terapiji nekih malignih karcinoma. Toksini bi se danas vise mogli koristiti za divezantske i teroristicke akcije. Medutim danas su razvijene visokosofisticirane metode u aerobiologiji, koje se koriste u diseminaciji iii sirenju toksinskih ratnih agenasa u obliku aerosola, za pokrivanje velikih povrsina, To dodatno omogucava tzv. mikroinkapsulacijska tebnologija iii nova farmakoloska metoda zastite cesuca toksinskog aerosola od vanjskih nepovoljnih mikroklimatskih utjecaja, koja bitno povecava otpornost i produzava postojanost agensa na terenu. Mnogi toksini su nestabilini i neotporni u alkalnoj sredini, sto se koristi u dekontaminacijskim postupcima. Ilustrativna je izrazito visoka toksicnost toksinskih ratnih agenasa u usporedbi s kemijskim ratnim agensima iii bojnim otrovima. Kolidna od samo 2,4 g botulin toksina u obliku aerosola pri inhalacijskoj ekspoziciji rnoze ubiti svekoliko pucanstvo Svedske (oko 10 milijuna ljudi). Za isti udnak je potrebno 120 kg VX-otrova, iii 12 tona sarina iii 36 tona iperita pri perkutanoj ekspoziciji (preko koze), uz preduvjet da bude zahvacena svekolika populacija, da nema zastlte i medicinskog HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

37 I rretmana i da udnak bude 100 posto, sto je prakticki nernoguce postici, Usporedba kemijskih i toksinskih ratnih agenasa sa svim znacajnim razlika ma je prikazana u tablici 1. Stroga granica izmedu bioloskih i toksinskih ratnih agenasa s jedne strane i kemijskih ratnih agenasa s druge nije jos potpuno jasna. Posto se toksini u napadnutom organizmu ne razmnozava]u, brzina njihova djelovanja je bitno veca od brzine djelovanja bioloskih "zivih" ratnih agenasa. Zbog toga se njihova ucinkovitost cesto koristi u taktickirn ratnim operacijama. Prirodni izvori toksina su prikazani u tablici 2. Toksikoloske znacajke toksina Toksini su najotrovnije poznate kemijske tvari, a djelotvorni su u dozama manjim od 10.a grama u covjeka (Botulin toksin). Toksini mogu irnati smrtni i onesposobljavajuci udnak, ali toksinski ratni agensi su tisuce puta otrovniji od kemijskih ratnih agenasa. Ucinci ovise o toksinu, dozi i putu ulaska u organizam. Vrijeme izmedu ekspozicije (izlozenosti) iii kontarninacije i pojave simptoma otrovanja se mjeri od nekoliko minuta do nekoliko sari. Kod gotovo svih toksina je znacaino to da SU vece oralne (na usta) ucinkovite doze od inhalatornih (preko respiratornog trakta) doza. Toksini koji imaju visoku molekulsku masu nisu znacajna prijetnja kod oralne i dermalne (kozne) ekspozicije. Iako su toksini tvari bioloskog podrijetla oni SU "nezive" kemijske tvari i kao takvi nisu infektivni iii kontagiozni iza diseminacije (sirenja) iii primjene. Kemijska obiljeija toksina Neki od toksina su proteini visoke molekulske mase, neki su tvari slicne proteinima niske molekulske mase, a neki i ne spadaju u proteine. Proteinima slicm toksini su vecinom krutine, dok su samo neki vodene otopine. Toksiniproteini visoke molekulske mase su opcenito manje stabilni od neproteinskih toksina. Neki od toksina su jako stabilni, otporni i velike postojanosti i mogu zadrzati visoku toksicnost i godinama ako su adekvatno uskla- Tablica 1. Usporedba kemijskih i toksinskih ratnih agenasa Toksinski ratni agensi Prirodni imlr_ Teska proizvodnjot u molim kolicinomo Vecino loksino su izrozho toksicne tvori Zokonski je dopusteno medicinsko uporobo Kemijskl ratni agensi lndustrijsko proizvodnjo velikih kolicino Monje su toksicni od mnogih toksino Somo neki imoju medic1nsku uporobu lskljucuju se trichotecenski mikotoksini, lyngbyoloxin i neki toksini modro-zelenih algi. Ljudski orgonizam prepoznaje toksin koo slranu Ivor i proizvodi zaslilna anlilijelo proliv njih. Tablica 2. Prirodni izvori toksina Prirodni iiyor toksina Bacillus anthracis Oostridium botulinurn Closlridiurn letoni Coiynohoderiurn diphlerioe Escherithio coli Shigella dysenteriae Staphylococcus aureus Vibrio choleroe Gombierdiscus loxicus Gonyoulox lomorensis, Gonyoulox colonella, i druge vrste Ptychodiscus brevis Toksin Bakierlje Antroks toksin Botuhn toksin A, B, C. D, E Tetanus toksin Difterija toksin Esc:herichio enterolaksin U (termolahilnij Escherichia enterotoksin ST (termostabilnij Shigelo dysenterie laksin Staphylococcus enterolaksin A, B, C, D, E Cholera laksin Oklopnjad biiaii Ciguotoksin, Mailoksin Soxitoksin (olrov ljuskora) Brevetoksin (loksin crvene plime) Alge Anacystis species, Anobaeno flos.oquae Anotoksin A (VFDFJ Microcistis aeuruginosa, M. cyaneo Microcysfin (FDFJ Lyngbya gracilis (morsko trow) Debromoaplysiatoksin Aspergillus flovus Fusarium species Abrus prec:atorius (tropsb mahunarkej Aconilum nopelus Ridnus communis (sjemenkej Rhododendron ericaceae Yeralrurn olium!jiilic!!!i Plythoo (meki korolji) Aplysio (morski zec) (onus geogrophus (onus magnus (ribe lovci puzeva) Mytilis, Soxidomus, druge skoljke Arothron species (list ribe) Phyllobotes ouroloenio, P. terribilis (Kolumbrisko zobo) Crotolus species (zvecorke, cegrtuse) Nojo Nojo otro (Formosko kobro) Loticoudo semifoscioto (morsko zmijo) Gljivke Aflotoksini Trichoteceni BIJ Abrin A<onitine Ridn Grayonotoksin Yeratridin Zivotinje Polytoksin Aplysiotoksin Conotoksin Soxitoksin (otrov skoljki) (PSP) Tetrodotoksin Batrochotoksin Crotoxin Cobroloxin Erobutoxin disteni, Toksini biljnog podrijetla su stabilniji od zivotinjskih toksina. Fizikalno-kemijska obiljezja vecine toksina su dana u tablici 3. Proizvodnja i sinteza toksina Mikroorganizmi koji sadrzavaju ili izlucuju toksine, pri rastu u kulturi kao bioloski agensi produciraju toksine raznih stupnjeva cistoce. Danas su u proizvodnji toksinskih i bioregulatorskih ratnih agenasa najvise ukljucene brzo uznapredovale znanstvene discipline kao sto su: biologija, genetsko inzenjerstvo, proteinsko inienjerstvo i biotehnoloske metode. Izvor proteinima slicnih toksina su jednostanicni mikroorganizmi, a glavni izvori neproteinskih toksina su morski organizmi, modro-zelene alge i gljivice. Modernim biotehnoloskim metodama je lako proizvoditi velike kolicine kultura mikroorganizama (bakterija). Proizvodnja i izolacija velike kolicine toksina bakterijskog podrijetla na taj nadn zbog toga danas spada u suvremenu tehnologiju. Bakterijski toksini se pojavljuju u dva oblika kao egzotoksini i endotoksini. Egzotoksini su neposredno toksicni jer djeluju pretezlto na zivcani sustav Oni se izlucuju iz razrnnozenih bakterija u organizmu otrovanog iii oboljelog (npr. botulin toksin i difterija toksin). Egzotoksini se lako izoliraju i prodscavaiu ali se tesko kemijski sintetiziraju. Izrazito su toksicni i LD50 im je uglavnom 103 mg. Endotoksini se za razliku od egzotoksina izlucuju unutar stanice i pripadaju samom mikroorganizmu. Endotoksini su u stvari oblik enzima, koji uzrokuju hemolizu i aglutinaciju eritrocita re destrukciju leukocita. Medutim dobivanje velikih kolidna toksina iz prirodnih izvora postaje velika prijetnja, kad bi se isti koristili u ratne svrhe. Neki toksini su u biti jednostavne molekule i moguce ih je kemijski sintetizirati. Razvitak genetskog inzenjerstva cini mogucim otkrivanje gena odgovornih za proizvodnju toksina visestanicnih zivih bica (biljaka i zivotinja), koji se ugraduju u odredene bakterije i viruse. Mikroorganizam moze tada biti kultiviran, a toksin se moze pomocu biotehnoloskih rnetoda kasnije izdvojiti ("obrati") u velikim kolicinama. KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK m

38 ~ ::::, 70 <( Cl) 60 z w ~ 50,:: 1:i 40 ~ Cl) L MINUTE Ovako izmijenjeni mikroorganizam se maze koristiti kao bioloski ratni agens neposredno iii kao toksinski ratni agens posebno kad se ekstrahira iz takvog mikroorganizma i ugradi se u sredstva za prijenos do cilja (sttjeljivo, raketni projektili i sl.). Ova metoda se koristi za proizvodnju velikih tzv. industrijskih kolicina toksina, a posebno toksina, koji se tesko mogu izolirati iz njegovih prirodnih izvora. Toksini niske rnolekulske mase kao sto su batrachotoksin, saxitoksin, tetrodotoksin su peptidi niske molekulske mase (u svom sastavu imaju do 50 aminokiselina) i mogu se kemijski sintetizirati. Toksini koji su klonirani iii cija je aminokiselina sekvencionirana na toplinu su stabilni: Escherichia coli i Staphylococcus enterotoksin, letalni faktor antraks toksina, difterija toksin, ricin i tetanus toksin. Novo "rekombinacijsko oruzje" Sovjeta iz godine je pokusa] uvodenja tox-gena kobre unutar virusa influence (gripe), kad bi "' 100 E 13 ~ 8. :, i.c <( se virus ponasao kao replikacijska tvornica toksina, koji bi ubijao inficirane takvim virusom. Virus influence se kapljicno siri brzo u epidemijskim razmjerima i tada ta kombinacija zatvara koncept "idealnog oruzja". Populacija agresora se maze cijepiti protiv influence, ali djelotvornost cjepiva nije 100 postotna, a i ne maze se predvidjeti sto bi se dogodilo ako nastupi tzv. "divlji tip" mutacija takvog uzrocnika gripe. Zbog toga je navodno ovaj projekt unisten, Takoder su godine znanstvenici na Oksfordu obavili ispitivanja na terenu oslobadanjem mikroor- Graficki prikaz postojanosti i brzine raspadanja botulin toksina pri relativnoj vlaznosti zraka manjoj od 50% 4 5 Promjer Cestica u JJm Graficki prikaz apsorpcije cesnca bioloskih i toksinskih ratnih agenasa u plucnlm alveolama (crna krivulja) i ostalom dijelu respiratornog trakta (crvena krivulja) ganizma, u koje je ugraden gen za proizvodnju otrova skorpiona, a koji inace parazitiraju na biljkama. Kad te biljke napadnu gusjenice kontaminiraju se mikoorganizmima, koji kad se razmnofavaju proizvode otrov skorpiona i na taj nacin ubijaju gusjenicu (bioloski pesticidi). Mehanizmi dielovania toksina ~ ::::, 70 ;Ji Z 60 w ~ 50,:: <(!;j; 40 I--' C/l 0 30 Neurotoksini ("zivcani toksini") ometaju prijenos zivcanih impulsa jer imaju visokospecificne udnke na zivcanom sustavu (tablica 4.). Razliciti neurotoksini imaju razlicite mehanizme djelovanja i uzrokuju znatno razlidte udnke. Oni mogu stimulirati iii inhibirati oslobadanje acetilkolona (ACh), blokirati receptore iii ometati aktivnost tzv. ionskih pumpi iii kanala. Neurotoksini mogu uzrokovati simptome slicne onima kod Otrovanja zivcanim bojnim Otrovima kao sto SU mioza (suzenje zjenica) do velidne glavice pribadace engl. "pinpoint pupile", konvulzije i spasticnu paralizu misica iii neke druge simptome kao sto su mutne vizije, fotofobiju (preosjetljivost na svjetlo) zbog midrijaze (prosirenje zjenice), tremor, konfuzno ponasanje iii mlohava paraliza rnisica, Proteinima slicni toksini ukljudvo botulin i tetanus toksin, otrovi zmija i skorpiona takoder sadrzavaju neurotoksine Neurotoksine se prema njihovim mehanizmima toksicnog djelovanja maze podijeliti na presinapticke i postsinapticke toksine, toksine koji blokiraju ionske membranske kanale i ionosfore. Presinapticki neurotoksini su paraliticki mikrobijalni toksini kao botulin i tetanus toksin i fosfolipaze ( enzimi) zmijskog otrova, koji su smrtonosni ako se prenose aerosolnim putem (inhalacijska ekspozicija). Botulin i tetanus neurotoksini blokiraju oslobadanje acetilkolina (ACh) na zivcanim zavrsecima (sinapsama). Zmijski otrovi takoder sadrze toksine koji imaju presinapticke ucinke, odnosno blokiraju oslobadanje ACh na zivcanim zavrsecima preko aktivnosti enzima fosfolipaze. Presinapticki toksin botulin uzrokuje mlohavu misicnu paralizu, a tetanus toksin spastknu misicnu paralizu, sto ovisi 0 mehanizmu njihova toksicnog djelovanja. Postsinapticki neurotoksini blokira- NOC SUM RAK MINUTE Graficki prikaz postojanosti i brzine raspadanja botulin toksina pri relativnoj vlaznosti zraka vecoj od 50% ju ACh receptore na postsinaptickim membranama. Na taj nadn djeluju conotoksin (toksin morskih puzeva), zmijski o-toksini ( cobratoksin, a-bungarotoksin i erabutoksin iii toksin morske zmije). Toksini koji blokiraju ionske membranske kanale otezavaju prolaz iona kroz stanicne membrane. Membranski potencijali nastaju kao posljedica razlidtih koncentracija tzv. difuzibilnih iona (uglavnom Na+ i K+) s vanjske i s unutarnje strane membrane i razlidte propustljivosti membrane za te ione, sto uzokuje tzv. natrijsku pumpu iii prolaz natrija kroz membranske ionske kanale. Aktivnost zivcane i misicne stanice odrzava ravnotezu s obje strane membrane difuzijom tih iona kroz membranu. Za vrijeme prolaska zivcanog impulsa uzduz zivcanog aksona (niti) iii tijekom kontrakcije misicnog vlakna otvore se specftcru ionski kanali u membrani, koja pri tome depolarizira svoj povrsinski naboj. Ometanje ovih procesa uzrokuje paralizu zivaca iii misica, Izvori ovih toksina su otrovi zmija, HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

39 skorpiona i pcela Toksini koji ometaju kanal iona natrija (Na+) SU toksini skorpiona i zmija cegrtusa (myotoksin A, gryotoksin, crotamin). To su manje stabilni proteini, koji se mogu prenositi i siriti kao aerosoli. Batrachotoksin je neproteinski toksin s niskom molekulskom masom, koji uzrokuje neurotoksicne udnke vezanjem na kanale iona natrija i ometanjem difuzije iona kroz membranu. Toksin koji ometa kanal iona kalija (K+) je apamin ( otrov pcele). To su male molekule (od 40 aminokiselina s dva tzv. disulfidna mosta), koje blokiraju prolaz iona kalija ornetajuci o kalciju ovisni kanal iona kalija. Ionofore su molekule koje pospjesun; prolaz drugih molekula kroz stanicnu membranu. o-latrotoksin (toksicni dio otrova crne udovice) i Diamphotoksin (toksin kukca kornjasa koji je slican strsljenu, ciji su otrov koristili pripadnici plemena Kung u Africi, kao oruzje za lov) su ionofore. Ionofore ometaju ravnotezu molekula s obje strane membrane zivcane stanice i mogu prenositi molekule u stanicu iz okolne citoplazme i time ometati biokemijske procese u stanici. Toksini napadaju samo odredena tkiva ili organske sustave: - probavni trakt (enterotoksini), - uzrokuju krvarenje (hemoragijski toksini), - uzrokuju ostecenie jetre i bubrega (hepatotoksini i nefrotoksini), - uzrokuju upalne promjene koze i sluznica ( dermatotoksini). Citotoksini ("stanifoi otrovi") uzrokuju mnogostruke udnke zbog njihovih razlidtih mehanizama djelovanja (tablica 5.). Neki od njih ubijaju stanicu, a neki ometaju aktivnost stanice kao sro je sinteza bjelancevina i druge biokemijske procese. Simptomi koje Tablica 3. Fizikalna i kemijska obiljezja toksina Toksin Ozljede uzrokovane primarnim oblakom Brzina vjetra, mis ~ Ovakva kombinacija stabilnosti i brzine vjetra ~ obitno se ne pojavtjuje u atmosferi Graficki prikaz: Oboljeli i otrovani primarnim kontaminacijskim oblakom bioloskih i toksinskih ratnih agenasa, pri razlicitim brzinama vjetra i uvjetima sirenja istog. Sirenje dima iz tvornlckoq dimnjaka pri razllcitim temperaturama slojeva zraka (vertikalnim turbulencijama zraka) Kemijske znocai"ke Molekulska mosa Topljivost Postojanost Cytotoksill Microtoksin (FDFI Polipeptid 994 Topiv u vodi, alkoholima, Neotporan, osjelljiv na ketonima, orgonskim otapalima alkalije i orgonska otapala Ridn Glikoprotein 6SkDa Topiv u vodi Vrlo otporan u vodi i romjedenim kiselinama, postojan SEB Protein niske 28.S kda Topiv u vodi Olporan na toplinu, Trkhoteceni mol mase kiseline, alkalije i nepostojan Neprotein 400/100 T-2 nije dobro topiv u vodi, Vrlo olporan na toplinu topiv u orgonskim otapalima i kiseline, postojan Miresani tipovi toksina Zmi~ki toksini Protein niske 60/80 kda Topivi u vodi Nepostojani mol. muse Neurotoksini Proteini 80 kda Cardiotoksini Protein niske 6/8 kda mol. muse Nekrotizirajuci toksini Protein niske 4.6 kdo mol. mase -- Neurotokslnl Anotoksin (VFDF} Alkaloid Botrochotoksin Protein niske Topivuvodi Netopiv u vodi, topiv Otporan na top&nu svijedo i olkolije Neotporan, osjelljiv na Win toksin mol mase u orgonskim otapolima alkoliie, nepostojan Protein visoke 150 kda Topiv u vodi Olporan a& nepostojan, mol. mase staln1an 7 dona u vodi, 12 soti u zraku Palytoksin Protein visoke Topiv u vodi Postojan, otporan no Soxiloksin mol. mase toplinu, kisetme i alkolije Protein niske 370 Topiv u vodi Postojan, osjetljiv no mol. mase olkolije, otporan no top&nu i kiseline Scorpion toksin Temeljni protein 7 kda Topiv u vodi S1abt1an i postojon niske mol. mase Tetrodotoksin Protein niske 320 Topiv u kiseloj otopini Olporan no lo~inu, mol. mase osjetljiv no joke kiseline i alkolije izazivaju citotoksini mogu biti slicn; onima od kemijskih koznih bojnih otrova, otrova koji izazivaju povracanje i mogu nalikovati otrovanjima hranom. Takoder mogu uzrokovati i mucnine, povracanje, proljeve, upalne promjene, osipe i mjehure po kozi, zuticu, krvarenja i nekroticne promjene u napadnutim tkivima. Proteinima slicni citotoksini uzrokuju simptome slicne onima kod vrlo teskih infektivnih bolesti, koje nastaju sirenjem uzrocnika tih bolesti prirodnim putem, kao sto su MANJE npr. antraks, difterija, dizenterija, pertusis (hripavac) i kuga. Nacin primjene, sirenja i prenosenja toksina na terenu Toksinski ratni agensi se mogu uporabiti i diseminirati u obliku aerosola, sitnih kapljica iii praha kao stratesko i kao takticko oruzje. Neki od toksina se mogu uporabiti za kontaminaciju velikih povrsina i do stotine cetvormh kilometara, ali vecina toksina je udnkovita kod pokrivanja povrsine od nekoliko cervornih kilometara s ED50 (efektivna doza, koja ima 50 posto udnak), Napadac danas maze koristiti kod primjene toksina eksplozivna sredstva zemljana i zracna, zracne rasprsivace, generatore za stvaranje velikih aerosolnih oblaka za pokrivanje velikih povrsina. Udisanjem tog aerosola se kontaminira i otruje veliki broj ljudi na slican nadn kao kod aerosolne diseminacije bojnih otrova. Prenosenje toksinskih ratnih agenasa zrakom Toksinski ratni agensi se rasprsuju pornocu tzv. sprej-jedinice iz zrakoplova i brodova iii pomocu razlicitog strjeljiva. Specijalni generatori aerosola su idelna metoda primjene toksina za diverzante i teroriste (sprej za kosu, olovka, upaljac isl.). Aerosolni oblak sitnih cestica (velidne 1-5 µ,m ili mikrona) za inhalacijsku ekspoziciju se raznosi na veliku povrsinu s dovoljnom i ucinkovitorn koncentracijom toksina. Velicina iii promjer cestica odreduje da Ii ce se zadrzati u gornjem respiratornom traktu iii ce dospjeti u plucne alveole. Cestice promjera manjeg od 5 mikro- KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

40 Tablico 5. Iokskni ucinci i mehanizmi djelovanja citotoksina Zmijskioliim Kisela fosfolipam (PIAI zmija Croloxin.~. Difterija tuksii, Ridn, Shigela dizenterije klksin, Trichoteceni l~~(i na biti ce udahnute i dospjet ce u alveole (vidi graficki prikaz apsorpcije cesuca). U slucaju tekuceg aerosola, koji se primjenjuje eksplozivnim sredstvima velidna cestica nije istovrsna, a i dio agensa se unisti povisenom temperaturom zraka i tlakom zraka od eksplozije. Sprej generatori rasprsuju aerosole i suhe (cesnce) i tekuce (kapljice) odredene velidne, Velicina cestica i meteoroloski uvjeti kao i reljef tla su bitni za aerosolnu diseminaciju. Posebno su vazni meteroloski uvjeti za propagaciju aerosola i to temperatura zraka, relativna vlaga zraka (70 posto najpovoljnija), brzine vjetra, turbulencija ili vertikalno strujanje zraka. Postojanost i utjecaj vremenskih prilika na toksinske ratne agense Postojanost toksinskih ratnih agenasa znad vremensko razdoblje njihove udnkovitosti. Postojanost ovisi o konfiguraciji tla, vremenskim prilikama, metodama primjene i rasprsivanja te o vrsti agensa. Ovi cimbenici se uzimaju u obzir kod planiranja uporabe ovakvih agenasa. Mikroinkapsilacijom ili farmakoloskim postupkom zastlte agenasa u mikroskopskim omotadma se bitno povecava postojanost i bioloskih i toksinskih ratnih agenasa. Talozeniem na tlo toksinskih (a i bioloskih) ratnih agenasa se mogu nakon nekog vremena isti opet tzv. reaerosolizirati (sekundarni aerosol) (ponovno preci u aerosolno stanje) strujanjem zraka ili jadrn vjetrom, iii intenzivnim prometom teskih vozila, niskim letom vrtoleta i sl. Ova] oblik A B naknadne kontaminacije je vrlo bitan za vojnu uporabu. Gubici koje uzrokuje reaerosolizacija bioloskih i toksinskih ratnih agenasa iznosi oko 5 posto od ukupnih gubitaka od bioloskog i toksinskog napada. Postojanost botulin toksina i uzrocnika antraksa se moze vidjeti u raznim klimatskim uvjetima na grafickim prikazima. Sunceva svjetlost Bioloski i toksinski napad se pretezito planira nocu, u sumrak iii danju kad je poiacana naoblaka, zbog toga sto je vecina bioloskih i toksinskih ratnih agenasa osjetljiva na UVzracenje sunceve svjetlosti. Danas se koriste razne metode u genetskom Inzenjerstvu kod dizajniranja bioloskih i toksin- I temperatura. TIPA temperatura Grafifki prikaz rasprsenla aerosolnog oblaka kod nestabilnosti (A) i stabilnosti (B) slojeva zraka u atmosferi skih ratnih agenasa u dobivanju agenasa sa sto vecom otpornoscu na djelovanje sunceve svjetlosti. Primjena bloloskih i toksinskih ratnih agenasa u uvjetima sunceve svjetlosti pri- pada agensima, koji su otporni na djelovanje Uv-zracenja. Vlainost zraka Relativna vlaznost zraka, koja je najpovoljnija za primjenu bioloskog iii toksinskog ratnog agensa u aerosolnom obliku ovisi o tome da Ii se koristi suhi ili tekuci aerosol. Za tekuci aerosol je bolja visoka relativna vlaznost zraka jer se usporava isparavanje sit m nih kapljica aerosola sto produzava postojanost agensa. Niska relativna vlaznosr zraka bolje pogoduje suhom aerosolu jer ne dolazi do konglomeracije sitnih cesnca u vece cesnce. Strujanje zraka - jacina vjetra Velika brzina strujanja zraka iii jak vietar moze pogodovati rasprostiranju aerosola bioloskih i toksinskih ratnih agenasa na veliku povrsinu sto smanjuje koncentraciju agensa pa tako i udnke. Zbog toga je najbolja brzina vjetra od 3-8 m/sek. za dobro pokrivanje cilja. Oblak aerosola nosen prizemnim slojevima zraka postupno gubi svoju bojnu ucinkovitost zbog sve veceg razrjedenja. Naime, udnkovitost opada zbog talozen]a cestica na tlo, rasprsivanja cesuca i propadanja ili neutralizacije toksinskog agensa. Iezina cesrica toksinskih ratnih agenasa i njihova visoka bojna udnkovitost utiecu na znatno veca podruqa opasne koncentracije agenasa, nego sto je to kod kemijskog oruzja. Kod planiranja bloloskog i toksinskog napada su bitni smjer vjetra i brzina vjetra za procjenu velidne podruda bioloske kontaminacije. Ako se za prijenos i rasprsivanje agenasa koriste visoka zracna strujanja u smjeru cilja napada tada ucinci u prizemnim slojevima zraka mogu biti izvrsni. Talozenje (sedimentacija) cestica Stupanj talozenja aerosolnih cestica koji sadrzavaiu toksinske ratne agense je opcenito vrlo nizak. Posljedica talozenja cestica je konglomeracija ili spajanje malih cestica u vece i njihovo okrupnjavanje ili povecavanje mase. Sedimentacija cestica aerosola ovisi o njihovoj Tablico 4. Ioksiini uiinri i mehanizmi djelovanja nekih neurotoksina Anatalcsin A Balradioloksii Telrodolalcsin SEI Bouin tgksii MailolGbin HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

41 I velicini i meteoroloskim uvjetima (tablica 6.). Bioaerosol je koloidni disperzni sustav u kojem su cestice (sitne kapljice) bioloskih i roksinskih ratnih agenasa disperzna faza. U zraku cestice (sitne kapljice) konfluiraju u vece i brze se sedimentiraju. Kako se cesuce aerosola mogu prenijeti na velike udaljenosti maze posluziti primjer piescane oluje na obali crnog mora, kad su cestice pijeska nosene vjetrom dospjele do Svedske (udaljenost od nekoliko tisuca kilometara). Vertikalna stabilnost zraka Vertikalna stabilnost zraka odnosno vertikalni gradijent temperature zraka je vrlo bitna za kreiranje aerosolnog oblaka bioloskih i toksinskih ratnih agenasa kao i za kemijske ratne agense. S obzirom da su bioloski i toksinski ratni agensi toksicniji od kemijskih, ovisnost overtikalnoj stabilnosti zraka je manje bitna nego za kemijske. Stabilno vrijeme (inverzija) je idealno za aerosolnu diseminaciju bioloskih i toksinskih ratnih agenasa. Konvekcija i neutralno stanje, mijesanje zracnih strujanja smanjuju koncentraciju agenasa u aerosolnom oblaku, ali su one jos uvijek dostatno udnkovite. Meteoroloske prilike i stupnjevi stabilnosti strujanja zraka se mogu vidjeti na tablici 7. Kod nestabilnosti zracnih struja agens maze biti odnesen u visoke slojeve zraka. Raztjedenje aerosola je pritom brzo i koncentracija opada kako raste udaljenost od izvora agensa. Zbog toga se bioloski i toksinski napad obavlja kad je vrijeme stabilno nocu za cistog vremena, a potrebno je poznavanje meteoroloskih prilika unaprijed 24 sata. Temperatura zraka Udnak temperature zraka nije toliko bitan na bioloske i toksinske ratne agense pa je tako danas moguce ova orutje koristiti i u pustinjskim i arktickim uvjetima. Nize temperature pogoduju tekucim, a vise suhim aerosolima. Bioloski aerosol se maze stvoriti strjeljivom s trenutnim.visinskim upaljacem, 10 rasprsivanjem iz zrakoplova, i generatorom aerosola na vozilima iii na brodu. Bioloski napad se planira tajno i izvodi prikriveno. Kod takticke primjene u napadu koristi se oblak bioaerosola visine do 300 metara ( optimalna visina je metara). Na grafickim prikazima se mogu vidjeti i proracunati vjerojatni gubici kod bioloskog i KONTAMINIRANI PROSTOR I Tablica 7. Stupnjevi stabilnosti strujanja zraka i meteoroloski uvjeti Brzina vjetra u prizemnim slojevima (m/sek.) manje od 2 2_:_3_ 3-4 Udafjenost od tocke bioloskog napada ---Toksini vise od 6 Metearoloike pn1ke Tljekom demo Tljekom noa B C D D D D D D A - vrlo nestobilno, B - umjereno nestabilno, C - djelomicno nestabilno, D - neutralno, E - djelomicno stabilna, F - umjereno stobilno --- Patogeni mikroorganizmi 3x <I Udaljenost od tocke bioloskog napada Graficki prikaz vjerojatnih gubitaka u kontaminiranom prostoru I i II ovisno o uvjetima okollsa, meteoroloskirn uvjetima i vrsti agensa toksinskog napada u ovisnosti o meteoroloskim uvjetima i udaljenosti od tocke napada. Eksplozivno sttjeljivo i zracni rasprsivad proizvode velike kapljice sto izaziva udnkovitu kapljicnu kontaminaciju tla, hrane i vode za pice, pa toksini ulaze u organizam preko probavnih organa. Mikotoksin tetrodotoksin T2 djeluje i preko koze odnosno difundira kroz kozu u krvotok (kao kozni bojni otrovi). Osim svojih strateskih i taktickih visokovrijednih znacajki, toksini su idealno oruzje za skrivenu uporabu kod teroristickih akcija. Saboteri i teroristi mogu kontaminirati ventilacijske susrave, vodu za pice i izvore hrane i time prouzrodti velike zrtve. I KONTAMINIRANI PROSTORII Kod uporabe toksina bitni su i mikroklimatski i klimatski cimbenici, koji uvjetuju koji ce se toksin primijeniti. Toksini koji se primjenjuju u kapliicnom obliku su osjetljivi na to plinu i druge atmosferske utjecaje. Staphylococcus enterotoksin B (SEB) je u prirodi postojaniji i dulje ostaje od G i V zivcanih bojnih otrova, dok je botulin toksin osjetljiv i ne ostaje dugo na tlu. Opcenito je misljenje da danas nema podataka o postojanosti toksina na terenu, ali se prema fizikalno-kemijskim znacajkama maze zakljuciti da su proteinski toksini osjetljiviji na toplini UV zracenie, oksidanse od neproteinskih toksina. Neki toksini su osjetljivi na kiseline, neki na alkalije a neki na toplinu sto se uzima u obzir kod dekontaminacijskih postupaka. Opce prihvacenl postupak dekontaminacije je uklanjanje toksina uporabom cetke, sapuna i vode. Vada i hrana koji su u zatvorenim posudama su zasticeni i mogu se koristiti iza dekontaminacije vanjske povrsine posuda. Kao i kod bloloskih ratnih agenasa i kod toksina se koriste farrnakoloske metode kojima se povecava otpornost toksina. To su metode smanjivanja velicine cestica (mikronizacija) praskastih oblika toksina s ciljem povecanja stupnja njegove apsorpcije. Tu je i vec poznata metoda (mikroinkapsulacije) iii zastite cestica i sitnih kapljica toksina farmakoloskirn postupkom, odnosno stvaranjem mikrokapsulica od otpornih tvari u kojima se nalazi toksin zasticen od vanjskih utjecaja pa maze dulje ostati u prirodi. Kad takav oblik toksina dospije u pluca i probavni trakt, toksin se oslobodi i dalje toksicno djeluje. Mikroinkapsulacija je posebno vazna za toksine koji se koriste za inhalacijsku ekspoziciju. KOLOVOZ, (nastavit ce se) HRVATSKI VOJNIK D m

42 Medunarodni voinopoliticki osvrt TIGROVI STAl<LEN.IH NOGU Hrvoje Barberic Juznokorejci za vrijeme protesta protiv sporazuma sklopljenog s IMF-om, all i protiv dominacije chaebola u ekonomiji Juzne Koreje. Najnovija kriza pokazala je potrebu ne samo ekonomskog vec i ilaljnjeg politickog preobrazala te zemlje Financijska kriza koja je sredinom prosle godine pogodila istocnu Aziju zaustavila je snazan gospodarski rast u regiji prisutan vise od desetlieca i u isto vrijeme uzdrmala temelje globalnog trzista Posljedice krize jos su prisutne na svjetskim trzistirna kapitala doticuci i manja trzista poput naseg F inancijska kriza koja proteklih godinu dana potresa istocnu Aziju usporila je spektakularan gospodarski rast u regiji ali i uzdrmala temelje globalnog gospodarstva. Pogubna kombinacija prezaduzeruh kompanija, slabih banaka i strukturnih nedostataka nekolicine istornoazijskih gospodarstava na koje su se dovezale burzovne spekulao]e i krzljavi financijski sustavi, rezultirala je financijskim krahom. Kriza se diljem regije ogledala &J HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

43 u drasticnim gubitcima vrijednosti nacionalnih valuta i padu vrijednosti burzovnih indeksa pustosed tako gospodarstva pogodenih zemalja i izazivajuci na dvoboj medunarodnu financijsku stabilnost. U sredistu krize nasla SU Se gospodarstva [uzne Koreje, Tajlanda i Indonezije u kojima je srvari sa stotinjak milijardi dolara sanirao Medunarodni monetarni fond (MMF), no odjek i posljedice krize osjetile se diljem regije i svijeta. Krizu je tijekom prosinca i sijecnja dodatno produbilo oklijevanje vlada pogodenih zemalja s provodenjem MMF-ovih preporuka i reformi sto je dodatno preplasilo ulagacko povjerenje ulagaca i nastavilo s poremecajima u financijskim sektorima. No od kraja siiecnja slabe pritisci na azijske valute te otpodnje lagani oporavak. Gospodarska i financijska stabilnost azijskih zemalja od velike je vaznosti za zapad, kojem je nagli Istocnoaziiski uspon znado trzista za njihove robe dajuci snazan stimulans izvozu, te je utoliko vise kriza znacila hladan tus za zapadne ekonomije. U svakom slucaju, najvaznija globalna implikacija azijske financijske krize bit ce snizenje stope svjetskog godisnjeg gospodarskog rasta s respektabilnih cetiri posto u na tri posto u godini. Zemlje jugoistocne Azije se inace UZ SAD, EU, Kinu, Japan, Indiju i Rusiju smatraju jednim od svjetskih gospodarskih sredista iduceg stoljeca, no posljednja financijska kriza je usporila i ohladila mnoge ambicije. Malezijski premijer Mahatir uzroke financijske krize pronasao je u zapadnim zemljama nazivajuci je "novom formom imperijalizma", no iza te ocjene se zapravo skriva neprilagodenost malezijskog gospodarskog i financijskog sustava uvjetima svjetskog trzista, a ne neka dijabolicka zavjera visokorazvijenih zemalja. Prva indicija posustajanja istocnoazijskih gospodarstava stigla je jos sredinom u prvim objavljenim statistiddm pokazateljima za proslu godinu, koji su gotovo bez iznimke govorili o izostanku ocekivanih stopa rasta i laganom usporavanju gospodarstava diljem istocne Azije. I stopa rasta medunarodne j trgovine kao izravna posljedica krize u svijetu prosle je godine prepolovljena, a razlog za taj pad nalazi se pponajprije u slabom izvoznom rezultatu skupine zemalja "azijskih tigrova". Prema wro svjetska trgovina je tijekom rasla po stopi od 4,1 posto za razliku od 8,5 posto koliko je ekspandirala u godini. No u projekcijama za ovu godinu ocekuje se daljnje snifavanje stopa rasta trgovine na 3,1 posto, odnosno 3,7 posto za godinu. Azija, odnosno njezin najistocniii dio bio je tijekom 80- tih i 90-tih godina najekspanzivniji dio svjetske privrede, da bi danas obujam rasta trgovine u regiji pao s 8,3 posto godisnjeg rasta u na samo 4,4 posto u godini umanjujuci ocekivani rast za cijela 3 postotka. Izvoz azijskih zemalja popeo se tek za 3,5 posto u 1996., sto je drastkan pad u usporedbi s rastom od 14,5 posto u proslo] godini, odnosno solidnih 10 posto koliko su povecanje prosiecno biljezile u proteklom desetliecu. Desetljeca stabilnog rasta Oct azijski kontinent gledan u cijelosti gospodarski rasre brze od bilo kojeg drugog dijela svijeta. I dok je sredisnji dio kontinenta dijelio rast ostatka globusa, onaj istocni postizao je mnogo bolje, gotovo zapanjujuce rezultate. Deset istornoazijskih gospodarstava s razlicitim stopama i trajanjem rasta gospodarskog rasta. Regiji pripada i malena drzavica Brunei koja svoj dohodak temelji na izvozu nafte, koja je usprkos svojoj neznatnosti bila jedan od vaznfjih sudonatora pri MMFovoj intervenciji u krizom pogodenim zemljama. Najbolje rezultate medu istocnoazijskim gospodarstvima posljednih desetljeca postizu Hong Kong, Koreja, Singapur i Tajvan koji su zbog izvanrednog tempa razvoja i sposobnosti uklapanja u svjetske trendove bili nazivani "azijskim tigrovima", u prosjeku biljezeci godisnju stopu rasta DBP per capita od sest posto. Porast bogatstva istocnoaziiskih zemalja gledan kroz presjek od tri desetljeca daje izvanaredne rezultate; prosjecan gradanin svi [eta je bio za 72 posto bogatiji od svojih roditelja godine no ukoliko je imaginarni gradanin svijeta zivio u Koreji tada je od svojih roditelja tri desetlieca ranije bogatiji cak 638 Strah i neizvjesnost pred bucucnoscu u lstocnoazllsklrn zemljama pogodenim ekonomskom krizom (na slici su lndonezijci za vrijeme panicnog kupovanja hrane u uvjetima konstantnog pada vrijenosti indonezijske rupije potkraj prosle godine) zamijenila je donedavni optimizam i vjeru u stalni ekonomski razvoj, koji su se na zalost pokazali neosnovanima (poredanih abecednim redom) postalo je simbolom gospodarskog napretka - Filipini, Hong Kong, Indonezija, Japan, Jufoa Koreja, Kina, Malezija, Singapur, Tajvan i Tajland. Skupini se u sve veco] mjeri pridruzuje Vijetnam dok su Burma, Sjeverna Koreja, Laos i Kambodza zemlje u regiji zbog svojih politickih posebnosti i problema i dalje izuzete iz skupine posto. U drugoj skupini po udnku nalaze se divovi Japan i Kina te Malezija, Indonezija i Tajland koji su postigli stope rasta od 3-5 pesto, dok se na zacelju nalaze Filipini s rastom per capita od 2 posto godisnje. Najuzem drustvu "tigrova" SU se, bar do posljednje financijske krize, pridruzivali Malezija, Tajland, Indonezija i Filipini. Zemlje KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

44 Jedna od najvidljivijih posljedica istocnoazijske gospodarske krize je odlazak s vlasti indonezijskog predsjednika Suharta, nakon vise od tri desetljeca vladavine "tigrovi" razlikuju se po svojoj velidni, broju stanovnika, velicini bruto proizvoda no ono sto ih bez iznimke ujedinjuje je izvanredno brz gospodarski razvoj koji odskace i od regionalnog prosjeka. Od pocetka sedamdesetih kao rezultat procesa industrijalizacije i gospodarskog rasta traje i vanjskotrgovinska ekspanzija tih zemalja tako da je ukupna vrijednost njihovog izvoza sredinom devedesetih iznosila oko 13 posto ukupnog svjetskog izvoza. Iako postoje mnoge teorije o podrijetlu gospodarskog rasta, istocnoazijske zemlje svoj razvoj temelje na mjesavini drzavne intervencije, kvalitetne i motivirane radne snage, uporabi najnovijih tehnologija i naravno goleme akumulacije kapitala. No usprkos tome istocnoazijski model razvoja nije uni- verzalan; neke zemlje poputjapana i Koreje su koncipirane na izrazito intervencionistickoj strategiji. Za razliku od njih Hong Kong i Tajland se potpuno suprotno temelje na nacelu neintervencije drzave u gospodarstvo. I dok Koreja gaji sustav velikih gospodarskih konglomerata, tajvansko nista manje uspjesno gospodarstvo temelji se na malim i srednjim poduzetnicima. Kronologija problema Prva zemlja u regiji zahvacena krizom bio je Tajland. Pocetkom srpnja nakon neuspjesnog pokusaja da obrani nacionalnu valutu Baht koji je devalvirao 20 tak posto od burzovnih spekulanata koji su je nastojali odvojiti od dolara, tajlandska se vlada - koja je pri pokusaju obrane potrosila 25 milijardi dolara - obratila za pomoc MMF-u. Jedna od uzgrednih posljedica tajlandske krize bio je i gubitak stolice za dotadasnieg tajlandskog premijera Yongchaiyudha. Sredinom srpnja MMF zajedno sa skupinom azijskih zemalja sa 17,2 milijardi dolara zajma pokusava sanirati stanje u Tajlandu te u isto vriierne preventivno intervenira nuded Filipinima 1,1 milijardu dolara pomoci. Vee nekoliko dana kasnije problemi sa slicnim simptomima pogadaju Maleziju i Indoneziju a u listopadu i Indonezija prvi put obznanjuje da ce se obratiti MMF-u za pomoc. Drustvu devalvanata ubrzo se prikljucuje i juzna Koreja cija nacionalna valuta won gubi na vrijednosti. No usprkos ulasku MMF-a u igru, kola su vec definitivno otisla nizbrdo, pa tako nakon 20. listopada honkonska burza trpi prvi put udar gubeci u samo cetiri dana na vrijednosti gotovo cetvrtmu vrijednosti indeksa - sro je najveci gubitak na toj burzi dotad u povijesti. Kriza definitivno dobiva globalne obrise kada se na njezin poticaj 27. listopada burzovni indeksi diljem svijeta strmoglavljuju. Dow Jones gubi na vrijednosti 554 boda sto predstavlja najveci ikad zabiljezengubitak tijekom jednog dana. Vee potkraj listopada MMF obznanjuje upucivanje pomoci od 40 milijardi dolara za Indoneziju, od cega je 23 milijarde dolara namijenjeno izravno za saniranje krize a u prosincu odobrava i 21 milijardu dolara za juznu Koreju kao dio od 60 milijardi dolara "teskog" plana sanacije financijskog sustava te zemlje. Diljem regije dolazi do zatvaranja banaka i financijskih institucija pa je tako pocetkorn sijecnja stradala i Peregrine Investments jedna od najvecih azijskih nezavisnih investicijskih banaka, sto je rezultiralo novim valom u padu vrijednosti dionica u Hong Kongu, Kini i Singapuru. Pocetkom svibnja u Indoneziji, gdje su socijalne implikacije krize naivece, otpodnje pobuna koja u svibnju zavrsava okoncanjem tri desetljeca duge Suhartove vladavine na sto burze pozitivno reagiraju. No vrlo brzo novi negativan udarac azijskim trzistima kapitala zadali su u svibnju nuklearni pokusi Indije i odmah zatim Pakistana. Razlozi krizi Financijska kriza je donekle relativizirala dugo nepriieporni fenomen "azijskog cuda" otkrivajuci i drugu stranu medalje. Prvi zamjenik direktora MMF-a Stanley Fisher uzroke krizi je sveo na tri cimbenika. Prvi je smatra Fisher propustanie vlada da smanje pritiske na HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

45 valute koji su se ogledali u visokim trgovinskim deficitima i precijenjenim trzistima dionica sto je posebice bilo evidentno u zemlji u kojoj je kriza zaceta - Tajlandu. Drugi je razlog predugo zadrzavan]e precijenjenih tecajnih lista koje je potaknulo posudivanje u inozemstvu i dovelo do zavisnosti i financijskog i korporativnog sektora o kretanju tecaja, a treci element krize koji Fisher drzi vaznim je nemaran pristup problemu financijskog nadzora koji je doveo do obezvtjedivanja portfelja lokalnih banaka. S obzirom na to da je vecina istocnoazijskih valuta bila vezana uz arnericki dolar, uz spomenuti podbaca] izvoza u odredenim sektorima, padu je pridonijela i snazna americka valuta. Povezu Ii se ti faktori s politickim nestabilnostima i nevoljkoscu drzavnih autoriteta da odlucno rijese problem kao i oklijevanje u provodenju restriktivne monetarne politike i odgadanjem sa zatvaranjem nestabilnih financijskih institucija nakon sto su otpoceli problemi, dobijamo portret uvertire u krizu. Vrijeme saniranja krize ovisilo je djelomicno i o urgenmosti kojom su se pogodene zemlje obratile MMF-u. Tajland je pozvao MMF u trenutku kad je njegova sredisnja banka ostala bez upotrebljivih pricuva, Koreja je cekala jos korak blize katastrofi no vrlo brzo i disciplinirano je startala s implementacijom MMF-ovih programa, Indonezija je pak zatrazila pomoc MMF-a u ranoj fazi problema ali su zato posljednji mjeseci Suhartove vladavine provedeni u eskivazi MMF-ovih preporuka. Cetvrta zemlja u kojoj je MMF "imao prste" - Filipini, pravilno je odlucila prosiriti MMF-ov program koji uspjesno provodi niz godina te tako uspjela amortizirati glavni udar krize. MMF-ove preporuke pogodenim zemljama su se sastojale u uvodenju fleksibilnosti u ~ tecajne liste, prilagodavanje monetarne poli- ;.= tike pritiscima na platnu bilancu, strukturnim reformama koje su zahtijevale uklanjanje neg ativnih pojava poput monopola iii trgovacke barijere te uklanjanje slabosti u nacionalnim financijskim sustavima koje je imalo utjecaja u dodatnom generiranju krize. Kriza na dielu Iuzna Koreja je zrtva financijske krize s tipicnim strukturnim problemima. Prvi znaci krize u toj zemlji pojavili su se jos potkraj kad su neke banke pocele javljati o gubitcima u investicijama i kreditima industrijskirn korporacijama. Vlada predsjednika Kim Yong Sama oglusila se na upozorenja o nuznosn zatvranja nekolicine najvecih banaka i velikih kompanija, no kada je financijska kriza napokon u listopadu dosegla i Koreju, sredisnja banka je nastojala obraniti domacu valutu Won uporabom deviznih rezervi. Premda preciznih podataka nema, procjenjuje se da je u tom pokusaiu spasavanja potroseno oko 10 milijardi dolara. juznokorejskim gospodarstvom tradicionalno dominiraju velike korporacije tzv. chaebol (poput Samsunga iii Hyundaia) cije su reforme nuzne zbog pada konkurentnosti. Sustav chaebola prvi su put primijenili Japanci tijekom okupacije Koreje 20-ih godina ovog stolieca, a nastavljen je u Jufooj Koreji poslje rata tijekom predsjednika Park Chung Heea. Princip se sastoji u odabiru nekoliko poduzeca od sredisnje vlasti i njihovog beneficiranja svim vrstama povlastica, osiguravajuci im tako kompetitivnost na svjetskom trzistu. Danas tako postoje cetiri velika chaebola, to su uz spomenute Samsunga i Hyundaia jos Daewoo i LG Electronics. Te kompanije zaposliavaju vise od pola milijuna radnika i stvaraju gotovo trecinu nacionalnog DBP. Ulicni neredi u lndoneziji, neposredna posljedica gospodarske krize Korejski problem je i cijena kapitala dvostruko veca nego primjerice u Tajvanu. juznkorejski rast drusrvenog bruto proizvoda od 5,5 posto u godini, iako razmjerno visok, u stvari se nalazi u kontinuitetu pada posljednjih godina te mu projekcije za ovu godinu predvidaju dosezanje dna i negativnu stopu od 0,8 posto. No vec sliedece godine trebala bi uslijediti nova akceleracija rasta sa stopom visom od cetiri pesto. Nezaposlenost u zemlji godinama nije predstavljala problem iznosed tek oko dva posto za ovu se godinu predvida utrostrucenje broja nezaposlenih Korejanaca na 6,3 posto. Indeks rasta cijena je takoder udvostrucen na 10,5 posto godisnje. Tajvan je pak nesto stabilnije podnio krizu od svog sjevernog susjeda; za ovu godinu se ocekuje rast DBP od 5,0 posto (lani je iznosio oko 6,9 posto). Tajvan biljefi i znatno bolju platnu bilancu s inozemstvom ponajprije zahvaljujuci ponovno agilnom izvozu, pri cemu osobitu ulogu u tajvanskom izvozu igra Kina. Pocetkom devedesetih godisnja vrijednost izvoza cijenila se na 76 milijardi dolara a uvoza 62 milijarde. Trgovinski suficit Tajvana stvorio je do posljednje financijske krize gotovo naivece financijske rezervi na svijetu od 86 milijardi dolara. Ired iz plejade tigrova, Hong Kong, ima rast od tri posto u ovoj godini za razliku od 5,3 posto prosle godine. Hong Kong je jedini u regiji, uz maticu Kinu, koji nije devaluirao vlastitu valutu sto je hongkonsku robu udnilo daleko nekompetitivnijom od rivala iz regije. Vrijednost honkonskog izvoza ranih devedesetih iznosila je 11,9 milijardi dolara a uvoza 12,3 milijarde sto ga cini zemljom sa razmjerno uravnotezenorn trgovinskom bilancom. Specificnost Hong Konga su i goleme cijene nekretnina kao i sektora usluga. Singapuru koji je u godini ostvario gospodarski rast od 7,8 posto predvida se pad stopa rasta u na 3,5 posto, dok za godinu oceku]«ponovno ozivljavanje. Pad ponajprije rnoze zahvaliti podbacaiu u sektoru elektronike, petrokemijskoj industriji, brodoprijevoznistvu i turizmu. Filipini su razmjerno dobro podnijeli azijski financijski kolaps, i jedini biljeze znatno vecu stopu rasta nego Ii godinu ranije (za ovu godinu predvida se solidan rast izmedu 5,5 i 6 posto). No filipinsko gospodarstvo koje se kasnije prikljucilo regionalnom "gospodarskom cudu" jos uvijek ima golem zaostatak za tigrovima iz "prve lige" te otuda potjecu razmjerno visoke stope. Filipini su prosle godine otpoceli poreznu reformu kao i proces privatizacije sto je uravnorezilo javne financije. KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

46 Uodjiv nedostatak Filipina je razmjerno niska razina stednje; domaca stednia u zemlji iznosi 14 posto DBP sro je zanemarivo u usporedbi sa 38 posto koliko je do krize iznosila u Maleziji. Filipini biljeze i razmjerno visoku inflaciju od 8,5 posto u godini te velik trgovinski deficit od 30 milijardi dolara prosle godine. Tajland, u cijoj je sanaciji financijske krize sudjelovao MMF sa 17,2 milijardi dolara, i dalje uglavnom pokazuje sve posljedice krize; rast trgovinskog deficita, povecani proracunski deficit, rast vanjskog duga. Zemlja biljef i velik pad izvoza gubed tako utrku s Kinom, Vijetnarriom i Indonezijom i njihovom jeftinom radnom snagom. Malezijsko gospodarstvo koje od biljezi visoke stope rasta poput ostalih zemalja u regiji je i samo usporeno krizom. Iako je cesto za malezijske probleme okrivljavan premijer Mahatir Mohammed, velik dio problema lezi u cinjenici da je bogatstvo nacije stvarano proteklih nekoliko godina vecim dijelom troseno na prestlzne projekte poput gradnje golemih nebodera, aerodroma i sl. namjesto na ulaganje u projekte cija bi se udnkovitost reflektirala na gospodarstvo. Indonezija je zemlja u kojoj je financijska kriza urodila krupnim politickim promjenama - ostavkom predsjednika Suharta. Upravo je Suharto, kao i na povlasticama steceno bogatstvo njegove obitelji, smatran jednim od specificnih problema Indonezije i kasnije kocnicom u komunikaciji s MMF-om tijekom krize. Posliedice po svijet Financijska kriza istocnoaziiskih zemalja daleko je nadisla razmjere iskliucivo regionalnog problema. Proslojesenski nagli pad dionica na zapadnim burzama bio je iniciran upravo s istocnoaziiskih burzi u najocitijem obliku je pokazao povezanost globalnih financijskih tokova. No svojedobni nagli pocetak razvoja istih tih azijskih tigrova dao je snazan impuls razvijenim gospodarstvima Japana, SAD-a i djelomicno europskim ekonomijama, ponajprije izvozom roba i tehnologija na gladna rastuca azijska trzista. SAD istocnoazijskim gospodarstvima prodaju oko dvadeset posto vlastitog izvoza, Europska unija oko 7 posto a Japan golemih 44 posto. Izrazeno u postotcima nacionalnih DBP ovih zemalja vrijednost "azijskog" izvoza cini 4,5 posto japanskog DBP odnosno oko dva posto americkog i europskog. Japan je svakako naiveca "zrtva" istocnoazijskih kriza; gotovo tri cetvrtine japanskog rasta izvoza nakon zahvaljuje rastu azijskih trzista. Ukoliko istocna Azija smanji uvoz za deset posto, a oko tog postotka se krecu procjene, cjelokupni japanski bruto proizvod bit ce smanjen za 0,4 posto. Tako je i posljednja kriza, promatrana kroz slabljenje sposobnosti istocne Azije u apsorpciji zapadnih roba, jasno demonstrirala vaznost Dalekog istoka u svjetskim gospodarskim tokovima. Drugi veliki problem koji brine zapad je cinjenica da ce isrocnoazijska gospodarstva nakon velikih devalvacija prema americkom dolaru i europskim valutama biti daleko kompetitivnijim na svjetskom trzistu od zapadnih. U padu vrijednosti valute predniace indonezijski rupi i tajlandski baht, koji su u najnifoj tocci devalvacije izgubili gotovo cetrdeset posto prijasnje vrijednosti prema dolaru, dok su nesto manju devalvaciju pretrpjele ostale valute s iznimkom honkonskog dolara koji je ostao razmjerno stabilan. Zapad posebno plasi cinjenica da je kao posljedica prekomjernog investiranja proteklih godina ostalo mnostvo neiskoristenih proizvodnih kapaciteta diljem Azije koji bi, u sprezi s jakim americkim dolarom koji ponce uvoz, mogli pogubno djelovati na zapadna trzista. Uloga MMF u krizi Sada vec uobil:ajena slika na [apansklm'burzama; nespokoj i zabrinutost. Ekonomski kolaps tigrova ozbiljno je pogodio japansku privredu, koja je sada i sluzbeno u recesiji Kao dezurni vatrogasac u zemljama zahvacenim krizom intervenirao je Medunarodni monetarni fond. Temeljna MMF-ova duznost je regulacija medunarodnog monetarnog sustava i kooperacije koja se financira kroz sustav doprinosa za svaku danicu. Svaka od njegovih danica ima odredenu kvotu razmjerno svojoj ulozi u svjetskom gospodarstvu koju uplacuje, a koja se obracunava u tzv. posebnim pravima vucenja (SDR) - iznosi oko 1,4 USD. Ukupna svota kojom MMF raspolaze iznosila je tako godine 144,8 milijardi posebnih prava vucenja, pri cemu na SAD HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

47 Problemi azijskih tigrova zasad nisu zahvatili Kinu, koja se sada nalazi u poloiaju da iskoristi prednost svoje jeftinije radne snage kao najveceg participijenta otpada 19 milijardi SDR, dok najmanja rnoguca kvota iznosi 2 milijuna SDR. Velicina kvote koju zemlja uplacu]e odreduje broj glasova u odlukama MMF-a, kolicinu strane valute koju rnoze povuci iz fonda te koliko SDR moze primiti u periodicnirn doznakama. Clanovi uobicajeno placaiu 25 posto kvote u svojim deviznim rezervama a ostatak u nacionalnim valutama, kvota predstavlja depozit u kreditnoj zajednici i zemlja danica je i dalje njezin vlasnik. Velicina kvote odreduje kvantum glasova koji zemlji pripada pa tako na SAD sa 18 posto udjela pripada najveci broj glasova, budud da vecina kljucnih odluka zahtijeva 85 postotnu vecinu SAD de facto ima pravo veta na odluke institucije. U trima zemljama najvise zahvacenih krizom intervencija MMF-a je imala oblik financijske pomoci i to 60 milijardi dolara pomod Koreji, 17,2 milijarde dolara je dobio Tajland a 41,2 milijarde Indonezija. MMF je proslih godina odigrao vaznu ulogu u financijskoj stabilizaciji Meksika i Rusije no potrebe "tigrova" za novcem, a radi se o vise od 100 milijardi dolara za te tri zemlje, su tolike da su zaprijetile rusenjern sustava. Cetvrta zemlja obuhvacena pornod - Filipini, samo je prosirila postojed program MMF-ove potpore. Ostale zemlje bile su obuhvacene MMF-ovim konzultacijama. Razmjeri dolarske pornoci kojom su sanirane financijske krize su toliki da su u jednom trenutku doveli u pitan]e cjelokupnu stabilnost sustava MMF. Svojedobno je da bi se sprijedla ta mogucnost cak predlagana ideja formiranja svojevrsnog "azijskog" fonda koji bi intervenirao u slucaju da neka od danica zapadne u krizu, sto bi u stvari znacilo stvaranje institucije paralelne MMF-u, no financijski krugovi iz ostatka svijeta nisu imali sluha za ovakve lokalno usmjerene ideje. Morris Goldstein s Instituta za medunarodnu ekonomiju upozorio je na dvojaku opasnost takvih financijskih injekcija; mogucnost prosirenja krize na druga podrucja s jos vecirn posljedicama ukoliko prvotno zariste ne bude financijski sanirano, odnosno na mogucnost stjecanja opce financijske nediscipline u regiji ukoliko zahtjevima ugrozenih zemalja olako bude udovoljeno. Financijska ee kriza bez ikakve dvojbe znaciti smanjenje stopa rasta u bliskoj buducnosti. Podatci za govore o drasticnorn usporavanju iii cak umrtvljavanju stopa rasta DBP u vecini pogodenih zemalja kao i o smanjenju izvoza. Analiticari MMF-a smatraju da ce dva cimbenika biti od presudne vaznosti za oporavak regije. Prvi je povecana kompetitivnost na svjetskom trzistu nastala uslijed zbog deprecijacije nacionalnih valuta. Drugi je ozivljavanje prilijeva kapitala, kljucnog za ozivljavanje rasta osobne potrosnje. Iako se od ucinaka trgovine ocekuje da prvi potaknu obnovu, jedino ozdravljenje financijskih institucija moze jamciti potpun oporavak. UTERATURA l.indonesia awakes to the post Suharto era - The Economist, US security policies in the Asia-Pacific - Dipankar Banerjee, Asian Defence journal, 11/96 3. Growth in east Asia- What we can and we cannot infer - Michael Sare!, IMF, Washington IMF Survey vol.27 /num.7- International Monetary Fund, Washington April The IMF response to Asian crisis - International Monetary Fund, Web izdanje, June Statistical Appendix - International Monetary Fund, web izdanje svibanj Global repercusions of Asian crisis and Other Issues in the Current Conjuncture - International Monetary Fund, Washington web izdanje svibanj The Asian Crisis: A View from the IMF - Stanley Fisher, govor odrzan na Midwinterskoj konferenciji, sijecanj 1998 El2l KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

48 Prie_remio Ivan MARIC P redstavljanje An-70 se poklopila s obnovljenom raspravom o buducnosti projekta transportnog zrakoplova FLA (Future Large Aircraft), odnosno o tome treba Ii u uvjetima postojanja jake konkurencije (An- 70, C-130} Hercules II, C-17 Globemaster III) uopce nastaviti s pokusajirna pokretanja razvoja FLA, kada primjerci sva tri konkurentska zrakoplova odavno lete (a k tome je C-17 vec usao u operativnu upotrebu). Ta (zucna) rasprava koja se vuce vec dvije godine dodatno je uzburkana najnovijim njemackim interesom za An-70. Veliku kontroverzu zainteresiranih strana za razvoj FLA je izazvala odluka zajednicke studijske skupine da u buduce studije koncepta FLA bude ukljucen kao potencijalni kandidat An-70. Na osnovu zahtjeva studijske skupine njemacka kompanija DASA (Daimler-Benz Aerospace) napravit ce studije An-70, na temelju cega ce se pocetkom sliedece godine (nakon 31. sijecnja, roka za predaju prijedloga) dati detaljan prijedlog moguce primjene An- 70 kao FLA, zajedno s drugim prijedlozima (C-130] i C-17). Tom se koraku najvise protive predstavnici konzorcija Airbus, pod obrazlozenjem da bi modificiranje An-70 radi zadovoljavanja zahtjeva postavl- ovogodisnia zrakoplovna izlozba ILA'98 (Internationale Luftund Aussestellung) odrzana na berlinskom aerodromu schonefeld od 18. do 24. svibnja po opcern je mistienju bila najbolja u dosad 86-godisnjoj povijesti te manifestacije. Na izlozbi je sudjelovalo 825 izlagaca iz 32 zemlje, a medu najzanimljivijim izlosclma je bio ukrajinski transportni zrakoplov Antonov An-70 jenih u specifikaciji za FLA bilo preskupo. Predstavnici konzorcija Airbus su i sluzbeno odbili mogucnost da Airbus bude glavni ugovarac FLA programa zasnovanog na An-70. Najnovija odluka ima cistu politicku pozadinu: Nlemacka, koja ju zagovara, zeli prihvacanjern An-70 uspostaviti industrijsku suradnju s Ukrajinom i Rusijom. Cilj tog koraka bio bi usmjeren prema olaksavanju politicke i ekonomske integracije te dvije zemlje sa zapadnoeuropskim zemljama. Na to upucuje i kasnija izjava nacelnika glavnog stozera njemackih zracnih snaga generala Rolfa Potza, koji je rekao kako je za Luftwaffe C-17 preskup, a C-130] nema trazene sposobnosti. Potz se nije izjasnio daje Ii prednost An-70 ili Airbusovom prijedlogu FLA, samo je istaknuo da ce Luftwaffe nabaviti transportni zrakoplov koji ce odabrati i druge europske zemlje (odnosno da ne ce ponavljati britanski slucaj poiedinacnog odlucivanja za C-130] i eventualno za C-17). Francusko protivljenje (preko Airbusa) je vec tradicionalno; uostalom francusko kocenie integracije zapadnoeuropske zracnosvemirske industrije (koje se vidi i u dosad neuspjesrum naporima restrukturiranja Airbusa) vec je ovu previse kostalo u odmjera- HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

49 vanju snaga s americkim megakorporacijama Lockheed Martin i Boeing McDonnell Douglas. Francusko inzistiranje na integraciji pod francuskim uvjetima vec je izazvalo i sukobe njemackih i francuskih proizvodaca zrakoplova. Pai argument o previsokoj cijeni An-70 je pod znakom upitnika: prema rijecima predsjednika konzorcija koji nudi An-70, cijena An- 70 bi trebala biti milijuna americkih dolara. Procjene cijene FLA se krecu oko iznosa od 75 milijuna americkih dolara. Francusko protivljenje prisiljava njernacku kompaniju DASA na odvijanje dva paralelna programa razvoja novog transportnog zrakoplova - u sklopu dosadasnjeg programa FLA, ali i u ulozi glavnog zapadnog ugovaraca za An- 70. Takav dualitet ne ce se rnoci predugo odrzati, a konacno priklanjanje jednoj od dvije strane ne ce prod bez politickih posljedica. tima usvajanje An-70 bilo bi najbolji ekonomski ali i politicki potez, no protivljenje Francuske moglo bi dovesti do propasti cijeli projekt FLA, koji je sada jedna od najboljih rnogucnosti integracije svih europskih proizvodaca zrakoplova u borbi s americkim kompanijama. Glede C-17, prije samog pocetka ILA-e americki predsjednik Bill Clinton je za vrijeme njegovog posjeta Niernackoj 13. svibnja u povodu obiljezavanja pedesetogodisnjice berlinskog zracnog mosta dao tom zrakoplovu pocasni naziv "The Spirit of Berlin" u cast tog dogadaja. ILA'.98 je predstavljala i pocetak europskog dijela promotivne turneje C-130], u sklopu koje je tim Lockheed Martina posjetio Francusku, Italiju, Nizozemsku, Norvesku, Spaniolsku i Svicarsku. Turneja je zavrsena Voini dio izloibe Od borbenih zrakoplova naivece zanimanje izazvala je najnovija verzija lovca MiG- 29, nazvana MiG-29SMT. Najnovija verzija je razvijena kako bi se uklonili nedostatci MiG-29 lovca vezani uz nedostatni borbeni dolet, ergonomiju kokpita i nosenje oruzja s kojima se on pretvara u istinski visenarnjenski lovac. Prvi problem je riiesen dodavanjem dva nova konformalna spremnika goriva, povecanjern unutarnjih spremnika goriva i ugradnjom uvladvog prikljucka za opskrbu gorivom u letu. Time je dolet MiG-29SMT povecan na km (ovisno o kombinaciji nosenih spremnika goriva), a s opskrbom gorivom u letu se moze povecati i do 6500 km. Promjene avionike ukljucuju ugradnju LCD prikazivaca i novog HUD-a u kokpitu, sabirnice podataka Pojava An- 70 na izlozbi samo je rasplamsala rasprave o buducnosf programa razvoja transportnog zrakoplova FLA I dok se politicke igre oko Airbusa nastavljaju cetiri europska proizvodaca zrakoplovnih motora - MTU, Snecma, FiatAvio i ITP - zaiednlcki su predstavili model turbopropelerskog motora M138, koji je prema rijecima predstavnika tih kompanija velicinorn (gle cuda!) kompatibilan s An- 70. Ako projekt tog motora bude ostvaren, to ce biti najjaci turbopropelerski motor na svijetu (planirana snaga motora je 7087 kw/9504 KS), a da se smanje razvojni rizici za njegov razvoj bi bila sto je vise moguce rabljena provjerena tehnologija. Na izlozbi su predstavljanje imali i izravni konkurenti FLA, spomenuti C-130] i C-17. Kako ce se dvojba oko FLA razrjesiti vidjet ce se u vrlo kratko vrijeme, jer ako se projekt ne pokrene do kraja stoljeca, bit ce pokopan izvoznim uspjesima americkih transportnih zrakoplova: C-130] osim USAF-a vec su kupili Australija i Velika Britanija, a i C-17 bi uskoro mogao nad prve strane kupce. U takvim uvje- proslog mjeseca, a predstavljala je cetvrti dio (od ukupno pet) svjetskog predstavljanja C- 130]. Od 8. veljace (pocetka turneje) C-130] je predstavljen u 31 zemlji, a ukupno je izvedeno 115 demonstracijskih letova u trajanju od 110 sati i prevezeno 2150 putnika. Eurofighter 2000 za vrijeme letnog demonstracijskog programa Mil-Std-1553 koja omogucava ugradnju zapadne elektronike i naoruzanja, Borbena nosivost je povecana na 5000 kg ubojnog tereta. MiG-29SMT nije prikazan s naoruzanjern, ali na podtrupnom nosacu je bio smjesten kontejner s naprednim laserskim oznadvacem cilja francuske kompanije Thomson-CSF Optronique, cija je integracija s MiG-29SMT pocela ujesen prosle godine i trebala bi zavrsiti do kraja godine. Na izlozbi je prikazan prototip dobiven modifikacijom standardnog MiG-29; konstrukcija drugog prototipa je u tijeku i trebala bi biti zavrsena do kraja lipnja, kako bi se drugi prototip pojavio na izlozb; u Farnboroughu pocetkom rujna. Na ILA'.98 bilo je i novosti o Eurofighteru Spanjolska kompanija ITP, dio konzorcija Eurojet zaduzenog za proizvodnju turboventilatorskog rnotora EJ200 koji ce se ugradivati u Eurofighter izlozila je sustav za vektorizaciju potiska za taj motor. Zanimljivost KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

50 vezana uz taj sustav je u tome sto bi se on mogao primijeniti i na lovcu ]AS 39 Gripen. Saab je krajem prosle godine objavio da jedno od bududh poboljsanja Gripena obuhvaca i vektorizaciju potiska, a cini se da je Saab zainteresiran za prikazani sustav. Neposredno prije pocetka izlozbe objavljeno je i da su svi prototipovi Eurofightera dosad izveli 700 letova, u trajanju vecem od 600 sati. Kod vrtoleta naiveca novost je bila potvrda predstavnika Francuske i Niemacke da ne ce smanjivati broj narucenih borbenih vrtoleta Eurocopter Tiger (Francuska je narudla 212, a Njemacka 215 primjeraka). U iducih nekoliko mjeseci trebali bi se potpisati ugovori za isporuku prve serije Tigera (160 primjeraka, kao zamjena za AMRAAM AIM-120. Po vanjskom izgledu su oba projektila nalik, a i oba imaju isti motor (ramjet motor tvrtke Bayern Chemie ), ali u izboru tragaca SU uodjive razlike. EURAAM je opremljen DASA-inim radarskim tragacem Ulm (koji radi u Ka frekventnom podruqu), a Meteor aktivnim radarskim tragacem kompanije GEC-Marconi (Ku frekventno podruqe). Izravni protivnik tim europskim projektima [e americki Raytehorn koji nudi poboljsani AIM-120 AMRAAM. Sva tri projektila sudjeluju na britanskom natjecaju Staff Requirement (Air) 1239 za BVR projektil namijenjen naoruzavanju Eurofightera. Daljnji razvoj EURAAM-a je za sada osig- Od ruskih borbenih zrakoplova najvise pozornosti je izazvala pojava najnovije lnaclee lovca MiG-29, MiG-29SMT od cega 80 primjeraka protutenkovske inadce za Francusku i 80 primjeraka eskortne inadce za Niemacku). Proizvodnja i zavrsno sastavljanje ce se odvijati u njernackoj tvornici u Donauwi:irtu, i francuskoj u Marignanu ( oba patrnera podjelila su posao rnedusobno u omjeru 50:50 posto). Isporuke Tigera bi trebale zapoceti godine. Potpisanim sporazumom je obuhvacena i proizvodnja PO oruzanih sustava za Tiger - HOT 3 i Pars 3-LR. Novosti je bilo i kod najveceg konkurenta Tigera, americkog vrtoleta AH-64D Apache Longbow. Boeing je objavio kako je nizozemskim zrac- o nim snagama isporudo prvi primjerak AH-64D 18. svibnja. 5 g.!!..e Nizozemska je narudla 30 AH- <i: 64D, koji ce biti isporuceni u iducih nekoliko godina. Prvih 15 AH-64D ce biti razmjesteno u sastav 302. eskadrile koja ce se formirati u bazi Gilze-Rijen pokraj Amsterdama. Uz model Eurofightera 2000 bila su izlozena dva BVR projektila zrak-zrak, Meteor i EURAAM. Oba projektila su u razvoju, a namijenjeni su za naorufavanje Eurofightera te uran odlukom Njemacke o odobravanju iznosa od 350 milijuna njemackih maraka za dvogodisnji program definicije projektila. Prvi od nekoliko ugovora koji ce se sklopiti u sklopu ILA'98 bila je obiljezena i potpisivanjem sporazuma o otpocinjanju proizvodnje borbenog vrtoleta Tiger programa vjerojatno ce vrijediti 150 milijuna maraka, a u njegovom sklopu bi se trebala izvesti cetin lansiranja projektila u A3M konfiguraciji. Kompanija Matra BAe, koja razvija Meteor u meduvremenu ceka razvojni ugovor britanske vlade, koji bi mogao biti odobren iduce godine. Matra BAe (koja predvodi konzorcij u kome su jos kompanije Alenia Difesa, CASA, GEC-Marconi, LFK GmbH i Saab Dynamics) 27. svibnja podnijela je revidiranu ponudu za spomenuti britanski natjeca], konacna britanska odluka o odabiru jednog od tri kandidata ocekuie se do kraja iduce godine. Na izlozbi je prikazan i njemacki projektil zrak-zrak kratkog dometa IRIS-T, koji razvija konzorcij od sest europskih kompanija. Usprkos podosta nesigurnom startu razvoja projektila 1995., donosenjern sporazuma o razumjevanju 27. travnja od sest europskih drzava osigurana su sredstva za daljnji razvoj u iznosu od 500 milijuna DEM. Neposredno prije izlozbe izvedeno je 8. svibnja i uspjesno lansiranje IRIS-T s jednog F-16 u Nizozemskoj, pri cemu je IC tragac projektila bio povezan s ciljnickim sustavom na pilotskoj kacigi. Od ostalih zanimljivosti treba navesti i prvo prikazivanje njemacke bespilotne letjelice LUNA X-2000, proizvod kompanije EMT. EMT je dosad napravio cetiri prototipa te bespilotne letjelice za njemacke zracne snage, a otpodnjanje serijske proizvodnje je planirano za iducu godinu. LUNA X opremljena je klipnim motorom snage 6 kw (8KS), lansira se pomocu katapulta, a prizemljuje padobranom. U zraku maze ostati iz. medu dva i cetiri sata, najveca visina leta je 3992 m. korisni teret se sastoji od dnevne TV kamere iii IC kamere za nocna motrenja, a ugraden je i sustav za prijenos snimaka u realnom vremenu do zemaljske kontrolne postaje koja se mora nalaziti na udaljenosti do 20 km od bespilotne letjelice. Za navigaciju LUNA je opremljena GPS navigacijskim sustavom. Komerciialne letielice Na podruqu putnickih zrakoplova i dalje se nastavlja konkurencija izrnedu Boeinga i Airbusa. Pritom europski konzorcij u posljednje vrijeme postize vrlo zapazene uspjehe. Na primjer, kompanija Singapore Airline je 15. svibnja potpisala pismo namjere o kupnji 10 HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

51 sirokotrupnih putnickih zrakoplova Airbus A (5 je vec naruceno, a vjerojatno ce kupiti i pet dodatnih zrakoplova). Cijeli posao vrijedi 2,2 milijarde dolara, a singapurska narudzba predstavlja nezgodan udarac za Boeing, koji se nadao prodaji verzije Boeinga 777 s povecanim doletom. Kompanija Leisure International Airways je s Airbusom sklopila ugovor o isporuci dva A i rnogucoi kupnji jos dva zrakoplova. To su samo neki u cijelom nizu Airbusovih uspjeha u posljednje vrijeme. "' Airbus je na ILA'.98 prik- j azao najnovijeg clana obitelji putnkkih zrakoplova A Taj zrakoplov maze prevesti 253 putnika, ima dolet od km, a dosad je Airbus osigurao prodaju 101 primjerka (plus rnogudh 45 dodatnih A ); prva isporuka uslijedila je 30. travnja, kompaniji Canada Jedan od projektila zrak-zrak prikazanih na izlozbi bio je i njemacki IRIS-T; nakon zavrsetka izlozbe objavljeno je da su osigurana sredstva za daljnju razvojnu fazu tog projektila Glede novina kod kontroverznog programa razvoja Airbusa A3XX, konzorcij je potpisao sporazum o razumjevanju s konzorcijern Engine Alliance (koji su zajednicki osnovali General Electric Aircraft Engines i Pratt & Whitney) o uporabi turboventilatorskog rnotora GP7200. To ce ujedno biti i prva prakticna primjena tog motora, a Airbus je time povecao izbor motora za pogonsku skupinu A3:X:X, o cernu ce konacnu rijec imati narucitelji (vec prije, u listopadu sklopljen je sporazum s Rolls-Royceom o uporabi motora Trent 900). Airbus je nedavno predstavnicima 14 zrakoplovnih prevoznika predstavio najnoviji izvjestaj o razvoju A3:X:X, za kojeg se navodi da ce imati putnickih sjedala (ovisno o konfiguraciji) i dolet od km. Proizvodnja bi trebala poceti iduce godine, a uvodenje u sluzbu potkraj Svi napori Airbusa usmjereni su prema osvajanju "barem" 50 posto svjetskog trzista komercijalnih zrakoplova. Prema predstavnici- U me<luvremenu, Boeing je 18. svibnja objavio isporuku prvog AH-64D nizozemskim zracrnm snagama ma konzorcija, za ovu godinu Airbus planira isporudti naruciteljima 234 zrakoplova; aka se to ostvari, to ce biti porast za 30 pasta u odnosu na prethodnu godinu (kada su isporucena 182 zrakoplova). Uz to, Airbus je znatno skratio vrijeme isporuke od potpisivanja ugovora: za zrakoplove serije A319/A320/A321 to je vrijeme smanjeno s 15.5 mjeseci (1994.) na 9 mjeseci, za A330/A340 sa 17.5 mjeseci (1994.) na 12 mjeseci, a za A300/A310 sa 16.S mjeseci (1994.) na 12 mjeseci. Sta se tice Boeinga, kompanija u posljednje vrijeme ima odredenih problema. Pocetkorn svibnja americka federalna agencija za zrakoplovstvo FAA je zapovjedila prizemljivanje i provjeru cjevovoda pumpi goriva na putnickim zrakoplovima Boeing 737 koji imaju vise od sati letenja, zbog mogucnosti zamora tvoriva (taj je sluca] otkriven kod jednog Boeinga 737 cenrralnoarnerickog zrakoplovnog konzorcija TACA). Osim toga, Boeing je odustao od daljnje proizvodnje sirokotrupnog putnickog zrakoplova MD-11 zbog nedovoljnog interesa kupaca na trzistu (zakljucno s 30. travnjem ave godine narucena SU 22 primjerka MD-11, od kojih ce zadnji biti isporucen u veljaci 2000.). Time se zavrsava proizvodnja serije DC- 10/MD-11 (ukupno 1 je napravljeno 446 j DC-10 i 178 MD-11, 1 ~ dok je za amencke zracne snage napravljeno 60 primjeraka verzije zrakoplova- tanketa/transportnog zrakoplova KC-10) sto bi moglo dovesti do otpustan]a velikog dijela od 3750 Boeingovih radnika koji su zaposleni na pravljenju MD-11. Ipak, ne maze se red da je Boeing usprkos Airbusovim uspjesima u krizi: Cathay Pacific preuzeo je prvi od narucenih dalekodometnih sirokotrupnih zrakoplova ; 15. svibnja American Airlines je objavio da ce kupiti 25 dodatnih Boeinga (time je ukupni broj narudzbi Boeinga 737 povecan na 100); 28. svibnja Boeing je potvrdio narudzbu kompanije AB Airlines za 6 Boeing : 24. lipnja Aeroflotu je isporucen prvi od 10 narucemh Boeinga (a Aeroflot je narucio i 10 manjih Boeinga radi zamjene starih putnickih zrakoplova Tu-134 i Tu-154). Najnovija novost kod Boeinga ipak je nastupila dva tjedna nakon zavrsetka ILA'.98 - bilo je to predstavljanje novog putnickog zrakoplova Boeing svibnja. S duzinom od 54,5 m Boeing je danas najved dvomotomi putnicki zrakoplov, koji Od bespilotnih letjelica jedina novina bila je njemacka bespilotna letjelica LUNA X-200 KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK m

52 rnoze nositi izmedu 240 i 289 putnika (ovisno u uredenju putnicke kabine), i ima gotovo 50 posto veci prostor za nosenie tereta od prethodnika Boeinga Isporuka prvog treba biti u sijecnju iduce godine, samo 27 mjeseci nakon sto je utvrdena konacna konfiguracija u studenom godine. Dosad je Boeing primio 14 na- f rudzbi za novi Boeing je potkraj svibnja objavio da je zakljucena konstrukcijska konfigura cija najnovije verzije Boeinga 747, X (koja je takoder bila predstavljena na ILA'98). Najnovija verzija imat ce uzletnu tezinu od kg i dolet od km, i znatno povecan prostor za teret. Ovja zrakoplov predstavlja odgovor na Airbusov projekt A3XX. Kako ce se zavrsiti velika bitka Airbusa i Airbus nastavlja s razvojem putnickog zrakoplova A3XX, kojim se namjerava suprotstaviti dominaciji Boeingovog 747 na svjetskom trzistu Boeinga, pokazati ce sljedece godine. Airbus je u ekspanziji, s ciljem da dugorocno zavlada s 50 posto svjetskog trzista komercijalnih zrakoplova. Ali da to postigne konzorcij Airbus se mora hitno restrukturirati, o cemu se rasprave vode vec vise od godinu dana. u meduvre- Na ILA'98 Farchild Dornier je predstavio seriju dvomotornih regionalnih putnleklh zrakoplova 528n28/928JET. Na slici je 728JET s oznakama njemacke Lufthanse menu, Boeing ponesto zaostaje s narudzbama, ali dugorocno bi u toj utrci mogao i pobijediti (posebno nakon preuzimanja treceg najveceg proizvodaca putnickih zrakoplova McDonnella Douglasa). Mnogo toga ovisi i o sudbini Airbusovog megazrakoplova A3XX - ne uspije Ii taj projekt, Airbus bi se mogao nad u ozbiljnim problemima. Osim tog stalnog rivalstva, na ILA'98 americko-njemacka kompanija Fairchild-Dornier je lansirala cijelu obitelj dvomotornih regionalnih putnickih mlaznih zrakoplova 52sn2s /928JET, koji mogu prevesti izmedu 55 i 90 putnika. Do sada je proizvodac dobio 165 narudzbi, iako ce prvi zrakoplov, verzija 728JET za prijevoz putnika, poletjeti u ozujku godine. Cijena 728JET ce biti oko 20 milijuna dolara. Cetmaest mjeseci kasnije poletjeti ce prvi 528JET (55 sjedala), a treci i naiveci clan obitelji 928JET (90-95 sjedala) godine. Vee se planiraju i izvedenice ta tri modela (npr. 728JET s kracim trupom, iii 928JET s povecanim brojem putnickih sjedala na ). Uz te, Fairchild-Dornier je pred- stavio i dvije nove verzije putnkkog zrakoplova 328JET. Prva, nazvana Envoy 3, je poslovni mlazni zrakoplov, a druga nazvana 428JET produzena verzija s 44 putnicka sjedala (orginalna verzija ima sjedala) koja bi trebala ud u uporabu u prosincu godine. Produzetak trupa i povecan]e tezine kod 428JET doveo je i do ekvivalentnog povecania proteznosti krila, a pogonska skupina ce se sastojati od dva turboventilatorska motora Pratt & Whitney Canada PW308 (svaki potiska 35 kn). Za kupnju zrakoplova 428JET su vrlo zainteresirani Lufthansa CityLine, Crossair i Eurowings, koji bi zajedno mogli naruciti do 270 primjeraka. Zanimljiva novost objavljena na ILA'98 je i odluka komisije EU o dodjeljivanju sredstava u iznosu 900 milijuna Ecua za program "Nove perspektive za aeronautiku". U sklopu tog programa predvida se financiranje istrazivanja iz podruda primjene aeronautickih tehnologija, tehnoloske integracije sustava za buduce zrakoplove, te poboljsavanje operativne djelotvornost i sigurnosti letjelica. Ovogodisnja izlozba ILA'98 je prema izjavama organizatora iznimno dobro uspjela. Izlozbu je posjetilo ljudi (od toga poslovnih ljudi). Ostvaren je rekordni posjet od ljudi (prije dvije godine ljudi), a broj izlagaca se povecao s 578 na 825. Pritom Istrazivanje je pokazalo da 81 posto izlagaca namjerava <loci ponovno na izlozbu za dvije godine. U uvjetima intenzivnog natjecanja s izlozbom u Farnboroughu to su dobri rezultati, ali tek ce vrijeme pokazati mogu Ii u Europi usporedno postojati dvije velike medunarodne zrakoplovne izlozbe. Iduca izlozba, ILA 2000, odrzati ce se na istoj lokaciji od 5. do 12. lipnja Ef2I Za citatelje "HRVATSKOG VOJNIKA" r , VELIKJ POPUST U PRETPLATI! : Posaljite mi ogledni primjerak glasila HALO Godisnja pretplata (12 brojeva) 80 kn! 92 s uplatnicom za pretplatu na naslov: 1 Polugodisnja pretplata (6 brojeva) 50 kn! lme i_ pre_zim~:! Pretplacujem se na brojeva HALO 92 : Uhca I bro]: :!zrem~. popunjeni kupon, nalijepite ga na dopisnicu! Posta~s~i broj ~! 1 po~aljite na naslov: ~ J, 1 mjesto: ~,.-v.-.u - RH (II HALO 92) 1 z..r.

53

54 (_II. dio) Usprkos mnogim problemima s kojima se susretao pocetkorn ovog desetlieca (kanadsko otkazivanje narudzbe, talijansko smanjivanje broja planiranih EH 1 o 1, tehnicki problemi) koji su prijetili i otkazivanjem cijelog programa, EH 101 na kraju je uspjesno savladao sve te zapreke i poceo ulaziti u operativnu sluzbu Sasa SOVEC D o studenog osam predserijskih EH 101 izvelo je oko 850 od predvidenih 4000 sati naleta, a dostignuta je predvidena naiveca brzina od 309 km/h, bocni, te letovi unatrag s brzinom od 92 km/h, a prikazani su letovi sa 60 nagiba, sto su uistinu izvanredne vrijednosti. "Djeqe bolesti" koje su se, kao i kod svakog novog projekta, pojavile tijekom provedbe programa ispitnih letova i ostalih ispitivanja, a bile su uglavnom samo aerodinamicke prirode (nepozellna medudjelovanja uzvrtlozenih struja HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

55 zraka) na kraju SU uspjesno rijesene. Vee pri pocetnim letovima otkriveno je kako vrtolet pokazuje tendenciju propinjanja nosa tijekom prijelaznih razdoblja ulaska u fazu lebdenja, iii izlaska iz lebdenja te prijelaza u progresivni let, sto je izazvano sudarom struje zraka glavnog rotora s repnim rotorom, pa su na PP2 provedena ispitivanja nekoliko vrsta razlidtih prilagodbi. Pokusane su inacice s premjestanjem horizontalnog stabilizatora (na repu) na drugu stranu vertikalnog stabilizatora, zatim postavljanje potpuno pomicnog horizontalnog stabilizatora (umjesto kormila), te male horizontalne aerodinarnicke pregrade na straznjem dijelu trupa i repne grede (koja se nalazila u struji zraka glavnog rotora i tako otklanjala njezino nepozeljno djelovanje), no rezultati ni jedne od tih modifikacija nisu bili zadovoljavajuci. Rjesenje je na posljetku pronadeno u postavljanju aerodinamicke pregrade na gornjoj desnoj strani trupa, ciji je utjecaj na struju zraka ispitan tijekom proba PP2 na moru. Sliedeca "djecja bolest" koja se pojavila bile su uzduzne vibracije trupa (priblizno dva puta vise od frekvencije okretanja glavnog rotora), je kod gornjeg ruba aerodinarnickih poklopaca gornjeg dijela strukture trupa. Postavjena je nova redizajnirana Agustina glava repnog rotora, koja je otklonila velik dio vibracija repa, a nekoliko inventivnih preinaka udnjenih na krakovima repnog rotora i straznjem dijelu repa (ucinienih prvo na PPl) dovelo je do smanjenja snage potrebne za lebdenje za nekih 186 kw (250 KS). lspitivanja na moru Prvi EH 101 koji je usao u program ispitivanja na moru bio je PP2 (tada vec s ugradenim sustavom ACSR) koji je djelovao iz mornaricke baze Luni, odakle je poceo sa slijetanjima (i polijetanjima) na letnu paubu fregate Maestrale (Hrvatski vojnik br. 13), koja je inace za svoja prorupodmomicka djelovanja r: rabila dva vrtoleta Agusta-Bell AB 212 u protupodrnornickoj inadci, srnjestena u hangaru ispred vrtoletne platforme na krmi. Nesto kasnije u taj program je usao PP6 leted s malog nosaca zrakoplova Guiseppe Garibaldi i krstarice Andrea Doria (listopada 1991.), koji na izmedu dva remonta (Mean Time Between Overhauls, MTBO). Britanska mornarica je zapocela s ispitivanjima na moru tijekom kolovoza kada je PP5 zapoceo program uskladivanja s fregatama Tipa 23 na HMS Norfolk, ukljucujuci ponajprije sustav za precizno slijetanje (privlacenje vrtoleta celicnim uzetom -"harpunom" na palubu iz faze lebdenja) poduzeca Fairey Hydraulics, zatim rukovanje vrtoletom na letnoj palubi, sklapanje krakova glavnog rotora, preklapanje straznjeg dijela repa, te rukovanje naorufanjem vrtoleta na palubi. Nakon toga PP5 je prebaziran na HMS Iron Duke kada je izvedeno prvo izbacivanje zvucnih plutaca u more, zavrsavajud time program ispitivanja na moru tijekom prosinca S natjecaja raspisanog tijekom lipnja britansko Ministarstvo obrane odabralo je Westland/IBM za glavnog ugovaraca proizvodnje EH 101, s kojima je 30. rujna potpisan cetvrti Sporazum o razumijevanju u sklopu ovog projekta. Napokon, 9. listopada iste godine potpisan je ugovor vrijedan 1,5 milijardu funti za izradbu 44 ranije najavljena vrtole- Presjek turboosovinskog motora Rolls-Royce RTM 322, koji se osim u EH 101 ugracluje i u NH90, WAH-64 Apache i Sikorsky S-92 koje su relativno lako otklonjene postavljanjem velikog aerodinamickog "poklopca" s gornje strane glave glavnog rotora koji je uvelike smanjio i preusmjerio uzvrtlozenu struju zraka da dode do repnog rotora, dodavanjem aerodinarnickih obloga oko korijena krakova glavnog rotora i dijelova glave izlozenih struji zraka, te jos kao vrlo vazni cimbenik, izbocena su davali dosta prostora za izvodenje svih segmenata programa. Agusta je zavrsila PP9 (I-LIOI) kao posljednji predserijski EH 101 koji je prvi puta poletio 16. sijecnja 1991., a kasnije je ukljucen u program dodatnih 6000 sati naleta (uz ranije planiranih 4000), koji su trebali dokazati ostvarivost planiranih 3000 sati naleta do vrerne- ta Merlin, s tim da prvi EH 101 koji bude sklopljen mora biti isporucen tijekom i dace isporuka biti zavrsena do Donosenje britanskih i talijanskih civilnih odobrenja za letenje planirano je za sto bi ubrzalo rad na trzistu sve zanimljivijoj visenarnjenskoj inadci koja je, kako je to sasvim neocekivano objavio kanadski ministar obrane Marcel Masse, usla u KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

56 kanadski program. Dana 24. srpnja potpisan je ugovor s Kanadom u kojem je napokon odreden broj od 50 vrtoleta koje ce Kanada nabaviti (koji je u prijasnjim prijedlozima pones to varirao). Ugovor vrijedan 4,4 milijarde kanadskih dolara nadnjen je tako da osim ranije planiranih pro tu podrnornickih vrtoleta sadrzava i rjesenje kanadskih potreba za novim vrtoletom za misije traganja i spasavanja (Search And Rescue, SAR) kojima bi se zamijenilo 13 (preostalih) vrtoleta CH-113A Labrador smje- -g 0 stenih na kopnu. Kanada je time 1l narudla 35 protupodmornickih ~ vrtoleta koji bi nosili oznaku CH- e 148 Petrel i 15 vrtoleta za traganje i spasavanje oznacenih kao CH- 149 Chimo (laponsko znacenje rijeci dobrodosli), s tim da isporuka zapocne u Potreba za novim SAR vrtoletom pokazala se jos jednom 30. listopada 1991., kada je kanadski transportni zrakoplov Lockheed CC- 130 Hercules pao kod baze Alert daleko na sjeveru, zbog cega su uzbunjene jos tri baze iz kojih su poslane ekipe za spasavanie. Zbog jakog vjetra s udarima od 80 km/h, ni jedan onamo upucen vrtolet nije uspio stici na vrijeme, pa SU spasavatelji na posjjetku spusteni na mjesto nesrece padobranima iz drugog Herculesa. Putovanje jednog vrtoleta CH-113 Labrador u nastojanjima da dopre do unesrecenih trajalo je citava tri dana, za koje vrijeme posada je opskrbljivala vrtolet gorivom samo "vrucim punjenjima" s motorima u radu, jer im arkticka klima nije dopustala gasenie motora ni na toliko vremena koliko bi trebalo za punjenje. Jedan CH-113 srusio se tijekom travnja zbog otkaza jednog motora. Ti nemili dogadaji, (medu ostalim tijekom travnja izgubljen je Sea King s dvodanom posadom, u lipnju iste godine prizemljeni su vrtoleti Labrador i Sea King zbog tehnickih plinska turbina kompresor i uvoclnik zraka Glavni dijelovi motora RTM 322 problema u samo nekoliko dana razmaka) samo su ojacali potrebu za nabavom novijeg, suvremenijeg vrtoleta za traganje i spasavan]e. Novi CH-149 bio bi sposoban doprijeti do Konfiguracija pogonske skupine EH 101 udjela u buduco] proizvodnji svih EH 101. Poduzece Paramax Systems Canada bilo je zaduzeno za opremanje i uskladivanje sve spedflcne opreme koja je imala biti posebno ugradena prema kanadskim zahtjevima za dvije inacice razlidtih namjena. Predvidalo se da ce protupodrnornkkj CH-148 Petrel (NSA) zamijeniti 32 (kasnije samo 29) jos operativna vrtoleta CH-124A Sea King, koji bi bili rasporedeni u dvije maticne baze Sharewater, Nova Scotia (23 primjerka) na istocno] obali i Comox, British Columbia (preostalih 12 primjeraka) na zapadnoj obali americkog kontinenta. Cetverodanu posad CH-148 cinila bi dva pilota, navigator i operater sustava, koji bi bill ukrcani na 12 novih kanadskih fregata klase Halifax, dva razaraca klase Annapolis i tri operativna broda za opskrbu i potporu kanadske mornarice. Slozeni NSA sustavi koje je trebao razraditi i uskladiti Paramax sastojali su se i od FURa (Forward Looking Infra-Red), sustava za elektronicku potporu (ESM), radara za otkrivanje podmornica i ostalih plovnih objekata, IFF sustava, uranjajuceg sonara, 24 zvucne plutace, sustava za upravljanje nosenim borbenim sredstvima i sustava za obradbu podataka vezanih uz pojedinu zadacu s cetiri velike upravljacke konzole MFD MSDH (Mission System Data Handling console - pult prikaza podataka taktickih sustava) u glavnoj kabini kojima svakog dijela Kanade (i ispod arktickog kruga) u roku od 12 sati, iii cak osam sati pod uvjetom da se omogud punjenje gorivom u zraku, a opremljen cjelokupnom avionikom za let po pravilima leta po instrumentima bez vanjske vidljivosti (Instrumental Flight Rules, IFR) mogao bi doletjeti do baze Alert za nekih 18 sati. Prema ugovoru Agusta je trebala isporuciti neopremljene konstrukcije za CH-148, a Westland za CH-149 koje bi tada bile opremane i dovrsene u Kanadi. Ukupni ugovoreni ustupci dijela proizvodnje kanadskoj industriji iznosili su cak 113 posto vrijednosti ugovora, s tim da kanadska poduzeca imaju 10 posto udjela u proizvodnji konstrukcije vrtoleta, 83 posto u opremanju elektro-.e nickim sredstvima, a uz sve to, j, vezano uz proizvodnju kanadskih vrtoleta imali bi jos 10 posto Glavcina glavnog rotora i glavni reduktor za EH 101 HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

57 Crtez mornancke lnaclce EH 101 s dodatnim bocnlm profilom Cormoranta (doljnji crtez) rukuje operator sustava (SENSO). Podatci se primarno prikazuju na pokazivacima u boji MSDH, ali postojala bi mogucnost prikaza na dva monokromna pokazivaca u pilotskoj kabini. Zbog potreba zadaca za koje je predviden CH-149 NSH (New Search and Rescue Helicopter- novi vrtolet za traganje i spasavanje) bio bi ponesto slabije opremljen elektronickim sredstvima, te nije bilo predvideno smjestanje na moru, vec samo u kopnenim bazama. Kao vrtolet cija je temeljna namjena traganje i spasavanje, bio bi opremljen radarom za pretrazivanje mora, meteoroloskim radarom te sustavom FUR objedinjenima na skupnom pokazivacu. Ostala oprema bi sadrzala komunikacijsku opremu velikog dosega i posebne tragacke prijamnike za radioodasiljace koji se rabe u slucajevima nesreca. Konstrukcija trupa CH-149 temeljena je na visenamjenskoj inadci EH 101 sa straznjorn utovarnom rampom, te s dodatnom dizalicom s celifoim uzetom za spasavanje unesrecenih iz lebdenja, postavljenoj na lijevoj strani trupa iznad bocnih vrata. Predvidenu standardnu peterodanu posadu cinila bi dva pilota, navigator i dva posebno izucena spasitelja, uz mogucnost prijevoza jos 30 danova spasilacke ekipe, iii osam na nosilima i 10 sjedecih ranjenika. Ispitivanja u Kanadi su obavljena s talijanskim PP6 koji je uspjesno zadovoljio potrebne zahtjeve vezane ponajprije uz snagu zracne struje glavnog rotora u lebdenju koja bi mogla omesti spasavanja unesrecenih, cime je zadovoljen temeljni zahtjev kvalifikacije za uporabu u zadacama traganja i spasavanja, Zanimljivo je spomenuti da se za sluzbeni naziv CH-148 razmatralo cak 39 predlozenih imena (Sylphid, Lucifer, Ptarmigan,...) i 15 za CH-149 (Descry, Nereus...). Vrijednost ugovora za proizvodnju trupa (s pripadajucirn sustavima nuznim za letenje) bila je 2,1 milijardu kanadskih dolara (planirana cijena iz 1991.), ukljucujud cijenu razvoja Talijanski prototip PP2, koji je izgubljen za vrijeme ispitivanja u nesreci godine HRVATSKJ VOJNIK ID

58 Britanski prototip PPS za vrijeme ispitivanja na fregati HMS Norfolk planirana vrijednost CH-148 bila je 44 milijuna kanadskih dolara, dok je za CH-149 ta vrijednost bila 33 milijuna kanadskih dolara po primjerku. Ocekivalo se dace prvi vrtolet sposoban za let (Basic Vehicle, BV), ali bez specijalisticke opreme koja bi se ugradivala u Kanadi) EH 101 svoj prvi let (u Europi) izvesti tijekom prve polovice s tim da isporuka prvog NSA BV Kanadi uslijedi nesto kasnije tijekom te godine. Isporuka prvog NSH BV ocekivana je tijekom 1998., kada bi zapoceo program probi vezanih uz zadace traganja i spasavanja koje bi prema planovima trajale barem do kraja Planirano je da se daljnja isporuka nastavi 1999., s tim da bi Agusta trebala isporucila svih 35 primjeraka NSA BV do Pokusni letovi NSH BV trebali bi zapoceti sredinom 1998., dok bi isporuka zapocela pocetkom 1999, a proizvodnja bi trebala zavrsiti u Yeovilu do Kanadsko odustaianie Vee u ranom stupnju ukljucivanja Kana- de u program, EH 101 je postao predmetom mnogih rasprava i velikim politickim pitanjem u Kanadi. Glavna opozicijska stranka, Liberalna stranka osporavala je primjerenost programa EH 101 kanadskim potrebama i mogucnostima, navoded u prvom redu njegovu visoku cijeau. U obranu konzervativna stranka (tada na vlasti) upozorila je na kanadsku skorasn]u ulogu (i uporabu letjelica koje bi trebao zamijeniti EH 101) u operaciji Desert Storm, uporabu CH-124 u potpori kanadskih trupa u Sarajevu i potrebi za novim suvremenim vrto- Talijanski prototip PP6 za vrijeme ispitivanja na nosacu Giuseppe Garibaldi

59 Usporedni presjeci cetiri inaclce EH Visenamjenska transportna inaclca - Civilna inacica - Mornaricka inacica - SAR inacica (Cormorant) EHi je za inacice EH 101 uveo sljedeci sustav oznacavanja: Series 100 (mornaricka inaclca za protupodmornicku/protubrodsku borbu i SAR), Series 200 (mornarlcka transportna lnaclca), Series 300 (civilni Heliliner), Series 400 (vojna transportna lnaelca), Series 500 (civilna transportna inaelce) letom za traganje i spasavan]e koji bi mogao zadovoljiti zahtjev za udnkovitim pokrivanjem 20 milijuna km2 kanadskog kopna i obalnog podruqa, U meduvremenu su i Westland i Agusta ispitivali EH 101 u skladu s ranije zacrtanim planovima, koji su se silom prilika morali stalno mijenjati. Naime, pocetkom doodila Se nesreca U kojoj SU poginula SVa cetiri dana posade i izgubljen je PP2, vrtolet opremljen prvim kompletnim sustavom ACSR, s kojim je uspjesno zavrsio program ispitivanja zamora tvoriva dinamickih komponenata te je usao u provedbu sljedeceg programa u kojem je trebalo jos vise smanjiti kolicinu proizvedene buke (bolna tocka svakog vrtoleta, pogotovo racunajud nave civilne propise). U bazi Cameri dogodila se 21. sijecnja nesreca, kad je vrtolet zbog neispravnosti na sklopu kocnice rotora usao u nekontrolirano kretanje po bocnom nagibu (oko uzduzne osi), te udario u zemlju. Bio je to veliki udarac za cielokupan projekt koji je prouzrocio veliki zastoj i dodatno pomicanje vremenskih planova, a svi vrtoleti EH 101 koji su imali planirane daljnje letne programe prizemljeni su sljedecih sest mjeseci, tj. do 24. srpnja iste godine. Program EH 101 postajao je sve vecim kanadskim problemom sto su se parlamentarni izbori sve vise priblizavali i zasigurno je postao jedno od glavnih pitanja oko kojih su se lomila koplja (bar do izbora). Upozoravajuci na samu cijenu razvoja i nabave, te njezin stalni rast, tadasnji voda opozicije Jean ChrEtien zajamcio je da ce otkazati kanadsko sudjelovanje u cijelom programu i nabavi EH 101 onoga trenutka kada bude izabran za premijera drzave. Sljedeci potez tadasnje vlade konzervativaca u rujnu bio je pokusaj iznalazenja kompromisa smanjivanjem broja narucenih vrtoleta na 43 primjerka, navodno time smanjujuci troskove nabave za 1 milijardu kanadskih dolara. Ukazali su takoder na vrlo visoku cijenu otkazivanja suradnje na programu, za koju su cak i liberali priznali da bi iznosila izmedu 100 i 300 milijuna kanadskih dolara, uz onih milijuna do tada vec ulozenih u razvoj EH 101. Na nesrecu programa EH 101 na kanadskim izborima pobijedila KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

60 je Liberalna stranka ciji je prvi coviek Jean Chrfitien prvog dana svog predsjednickog mandata osobno objavio kraj kanadskog sudjelovanja u projektu EH 101, time zapravo prekidajuci ranije potpisan ugovor. Osoblje koje je do tada radilo na projektu NSA, sada je postalo osoblje koje radi na otkazivanju tog Istog projekta, a prema procjeni njihovog nacelruka troskovi otkazivanja ne bi bili manji Glavne komponente mornarlckoq EH 101 motrenje vodene povrsine obradba sonarnih signala konzola kontrolnog sustava od 250 milijuna kanadskih dolara. Predsjednik poduzeca Paramax (bivsi nacelnik stozera kanadske vojske) izjavio je da bi troskovi, ako se racuna sva neizravna steta nastala raskidom ugovora, iznosili mozda i do milijarde kanadskih dolara. Revizija kanadskog proracuna za godinu nije uracunavala troskove otkazivanja, niti je uopce spomenula temu. U meduvremenu nastavljali su se radovi na vrtoletima Merlin za britansku ratnu mornaricu, s vec dva predserijska primjerka koji su imali ugradene nove motore RTM 322. Prvi je novu pogonsku skupinu dobio PP4 (vec 6. srpnja 1993.), a odmah potom i PPS, koji je zatim ukljucen u daljnji program integracije sustava, ovaj puta sonarnog. Sustav uranjajuceg sonara Flash i procesor akusticnih podataka AN/AQS 950 cinili su integrirani sustav koji prvotno uopce nije bio planiran, ali se u meduvremenu pokazala njegova nezamjenjivost. Tijekom studenog poduzece GEC je otkupilo 50 posto vrijednosti dionica poduzeca Ferranti International u zajednickom englesko-francuskom poduzecu specijaliziranom za razvoj i proizvodnju sonarnih sustava, postaiud tako partners poduzecem Thomson, cime su prakticki kupili ulaznicu za povratak u program sonarnog sustava za Merlina. Zbog intenzivnog markerinskog programa i pracenja medunarodnog trzista naoruzanja, poceli su pregovori vlada Velike Britanije i Saudijske Arabije o rnoguco] prodaji Merlina, kao odgovoru na iransku nabavu tri ruske konvencionalne podmornice klase Kilo. Iranska HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, nabava podmornica mogla bi ponukati i ostale zemlje Perzijskog zaljeva da pokazu interes za novi protupodmornicki vrtolet. EH 101 za britanske oruiane snage U skladu s velikim promjenama u svjetskoj vojno-politickoj situaciji, EH 101 nasao se uvlacivo vitlo za spa~avanje aktivni uranjajuci sonar Shematski prikaz transportnih mogucnosti visenamjenske transportne lnactce lanseri sonarnih p/utaca skladisni pros tor suocen sa sveprisutnom "tendencijom smanjenja globalne prijetnje" nakon raspada SSSRa, kao jos jedna letjelica osmisljena i zapoceta u doba medublokovske podjele i hladnog rata. U vrijeme kada je trebao preuzeti zadace za koje je bio predviden, EH 101 se nasao u sasvim drukdiem vojno-politickom okruzenju u kcjem se EHI trebao dobrano potruditi da novi vrtolet pronade nove zadace izvan temeljne za koju je projektiran, a za iskoristenje njegovih transportnih sposobnosti u RAFu. Nakon sto je potreba za EH 101 kao visoko sofisticiranom protupodmomickom platformom u razdoblju smanjene podmornicke opasnosti u odma mnogih bila vrlo upitna, racunalo se da ce se mod konkurirati za ispunjenje RAF-ovih potreba za vrtoletom opce namjene (transporta) uporabom oko 15 vrtoleta Chinook i 25 EH 101. Potreba za zamijenom starijeg vrtoleta Wessex HC Mk 2 i dijela vrtoleta Lynx Zrakoplovnog korpusa britanske kopnene vojske upucivalo je na sto brze lznalazen]«zadovoljavaiuceg tjesenja, koje bi trebalo biti pronadeno u EH 101, buduci da je nova inacica vrtoleta Lynx bila previse mala za izvodenje vecine planiranih zadaca, EH 101 bio je potencijalna zamjena za vrtolete starije generacije Wessex/Puma. Izjava britanske vlade od 1. prosinca potvrdila je odabir vrtoleta EH 101 kao buduci "takticki transportni vrtolet", iako nije navedeno vrijeme, ni broj primjeraka koji bi bili nabavljeni. Ocekivalo se da ce narudzbe visenamjenske vojne inadce (zadace koje bi taj vrtolet mogao izvrsno obavljati zasigurno bolje nego bilo koji do sada, iako nije primarno projektiran za tu ulogu,) pokazati uspjesnost EH 101 u novoj ulozi, koja ce ga tako najbolje predstaviti daljnjim kupcima. Tijekom vremena i vec spomenutih posljedica nove vojno-politicke klime, promijenio se i broj narucenih vrtoleta. Velika Britanija ostala je pri ugovorena (, \ ) primjerka, all je kao posljedica smanjivanja vojnog proracuna broj talijanskih primjeraka pao na 16, s rnogucom dodatnom narudzbom za jos osam. Sliedece sto se dogodilo i ovaj broj stavilo pod znak upitnika, bila je objava namjere daljnjeg smanjenja proracuna talijanske obrane za godinu 1995., kada je 120. milijardi lira povuceno izravno iz fonda namijenjenog nabavi EH 101. Na zalost, niti ovdje nije bio kraj losim vijestima za talijanskog proizvodaca vrtoleta Agustu, buduci da je smanjen i fond namijenjen proizvodnji jurisnog vrtoleta Mangusta za sljededh 190 milijardi lira, sto je dovelo Agustu u jos tezi poloza], S obzirom na to da SU Se jos uvijek

61 0.5m avionika i skladisni prostor toalet 2.25m Presjek civilne putnieke inacice EH 101 Helillner -r ; " 6.5m, vrata prostora za prtljagu,,ostor z, steward a osjecale posljedice likvidacije drzavnog poduzeca EFIM, ciji je dio kao Agusta SpA presao u vlasnistvo poduzeca Finmeccanica u siiecnju Posljedice koje su proizlazile iz smanjivanja proracuna i posljedice na poduzeca Agusta i Westland (od pocetka u vlasnistvu GKN, kao GKN Aerospace and Special Vehicles) i cjelokupni program EH 101, bile su veliko produzen]e roka potrebnog za uvodenje u uporabu, no vjerovalo se da je uspjeh i buducnost tog, mogli bismo red, umjetnickog ostvarenja na polju zrakoplovne tehnike bio zajarncen. Merlin Merlin HM.1 Britanske ratne mornarice je najnaprednija i najslozenija inacica EH 101, Profili misija mornarlcke inaelce Zastita EEZ zona/rnornancka ophodnja Misija: ophodnja s uporabom radara radi lociranja ratnih brodova druge zemlje u EEZ zoni. Misija: protupodrnomicka borba namijenjena protupodmornkko] borbi, cija je isporuka u tijeku. Pogonsku skupinu cine tri turbovratilna motora RTM /8 snage 1588 kw (2130 KS), te pomocni motor za startanje glavnih motora stlacenirn zrakom. Radar GEC-Marconi Blue Kestrel 5000 sa rnogucnoscu motrenja 360 ' rabi se osim za trazenje (i nalazenje) podmornickih periskopa i snorkela, sto je vec ranije naznaceno i za ciljanje (za brodske oruzane sustave) preko linije obzora, te za zadace trazenja i spasavanja, kao i navigacije. Opremljen je najnaprednijom avionikom ikada napravljenom za jedan vrtolet, od cega valja istaknuti podvodni zvucni senzor, aktivni uranjajuci sonar (Active Diping Sonar, ADS) u sklopu sa sustavom Thomson Sintra Flash, koji se moze vitlom vrlo brzo spustiti na dubinu od cak 750 m, a koji primljene signale salju procesoru AQS-903 putem STRAP (Sonic Transmiter/ Reciver and Acoustic Procesor) sustava. Kao sto je bilo i planirano, u straznjern dijelu trupa nalaze se dva okretna spremnika za 20 aktivnih sonarnih plutaca, a od posebnih elektronickih sustava opremljen je sustavom za elektronicku potporu Orange Reaper koji posjeduje mogucnost otkrivanja neprijateljskih napadajnih sustava sa svojih 2. otkrivanje podmornice j A 8 n "n I,, / 1'). '" sest antena (po jedna sa svake strane nosnog i repnog dijela, te na bokovima trupa), te pokazuje pilotu na objedinjenom taktickom pokazivacu smjer potencijalne opasnosti za vrtolet. Iako jos nije narucen, ostavljen je pros tor za ugradnju sustava GEC-Marconi MST-S FUR. Od posebnih vrtoletih sustava valja istaknuti opremljenost uredajem za privlacenje vrtoleta na palubu u uvjetima otezanog slijetanja Fairey Hydraulics, grijanje usisnika zraka protiv zaledivanja poduzeca Dunlop, sustava protiv zaledivanja krakova glavnog i repnog rotora poduzeca Lucas Spraymat (koji je zahtjevao ugradnju jacih generatora od 90 kwa, umijesto standardnih 45 kwa), te sustava za plutanje s cetri balona za napuhavanje. Aktivni uranjajuci sonar, dio sustava FLASH (Folding Light Acoustic System for Helicopters) ugradenog na mornarickoj inacici EH 101 Standardno naoruzanje u protupodrnornickoj zadaci cine cetn samonavodeca torpeda Marconi Stingray kalibra 324 mm i dometa 11 km, no tijekom vremena postoji mogucnost ugradnje raznovrsnog naoruzanja za napadaje na podmornice i brodove. Posadu cine dva pilota, motritelja, te operator elekrroniddh sustava. Posada sjedi u posebno projektiranim sjedalima tipa Simula, vrlo lagane i otporne konstrukcije, za koje proizvodac kaze da ornogucava]u prezivljavanje pada brzinom od cak 10,7 m/s. Kako bi se ornogudlo smanjenje proteznosti vrtoleta za spremanje u brodski hangar, krakovi glavnog rotora se sklapaju, a KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

62 Ukrcavanje terenskog vozila u transportni prostor vojne visenamjenske inafice EH 101 repna greda s repnim rotorom se preklapa uz bok trupa. Prvi serijski Merlin HM Mkl (oznake RNOl!ZH 821) prvi put je poletio 6. prosinca i odmah zapoceo s ispitnim letovima. Jos je vazniji prvi let RN02;ZH sijecnja 1997, koji je tijekom svibnja predan na opremanje glavnom partneru poduzecu Lockheed Martin, a pouzdano se zna da su do veljace 1998 britanskoj ratnoj mornarici isporucena cetn vrtoleta inacice HM Mkl RNOl, RNOl, RN03 i RN04. Jos jedan vazan dogadaj bilo je otvaranje Sredista za izobrazbu korisnika Westlandovih vrtoleta (Westland Helicopter Consumer Training Centre) tijekom studenog 1997 namijenjenog izobrazbi zemaljskog i letackog osoblja Westlandovih vrtoleta, s naglaskom na novi Apache, ali s primarnom ulogom izucavania petstotinjak ljudi samo u ovoj godini za Merlin HM.1. Medu ostalim nastavnim sredstvima valja istaknuti cjelokupan sklop svih sustava vrtoleta Merlin HM Mkl koji imaju potpunu funkciju, te su prakticki simulator posluzivanja svih sustava. Cijeli donji dio vrtoleta s podvozjem, sustavom za plutanje, te oruznim sustavom sluzi kao posebno nastavno pomagalo sa svim funkcijama i daje vjeran uvid u ono sto ce tehnicko osoblje susretati tijekom uporabe i odrzavanja vrtoleta. Treba istaknuti da moguci daljnji razvitak te inadce obecava mnogo, pogotovo u smislu povecanja nosivosti, sto ce se uvelike odraziti na daljinu podruqa djelovanja, te kolidne i HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, vrste raznog naorufanja, sto se odnosi na dalekosezni projekt inacice Merlin HM Mk 2, koji bi trebao imati jos snaznije inacice turbovratilnih motora RT M322, poiacanu transmisiju, poboljsane odlike oruznih sustava za otkrivanje i napadanje. Talijanska mornaricka inacica Za razliku od Britanske kraljevske mornarice koja u uporabu uvodi jednu jedinstvenu inadcu s mogucnoscu nadogradnje, Talijanska ratna mornarica se odludla za vise podi- ju uredaj za otkrivanje ozracenosn radarskim zrakama Elettronica ELT/156X(V2) te laserom Marconi RAIM/1. Kao sto je vec spomenuto, Talijani su u Agusti sklopili PP2, prvi EH 101 koji je djelovao i letio na moru. Uglavnom baziran u Luni, tijekom srpnja 1990 bio je ukrcan na fregatu Maestrale, a zatim N Grecale, tijekom cega mu se pridruzio i potpuno opremljen PP6, koji je do listopada zavrsio probe na desantnom nosaeu VSTOL zrakoplova i vrtoleta G. Garibaldi i krstarici Andrea Doria. Tijekom mjerenja buke, dana 21. sijecnja unisten je PP2, vjerojatno pilotskom pogrjeskorn. Ukupan broj narucenih vrtoleta u protupodmornicko] i protubrodskoj inadci je osam, a vrlo je vjerojatno da ce se taj broj uskoro povecati. Ostale inacice Inacica za rano upozoravanje Proizasla je iz paradoksa kada je T.R.M. tijekom preinadla svoje zahtjeve smanjujuci broj narucenih vrtoleta ( s 42 na 38, a kasnije na samo 16 plus jos 8 mogudh) i istodobno povecavajuci broj inacica. Izvjesno je da ce cetri vrtoleta biti opremljena kao Jedna od mogucih kombinacija konstenla transportnog prostora visenamjenskog EH 101 nadca namijenjenih izvodenju razlicitih zadaca, tako da ce u protupodmorruckoj inacici temeljno naorufanje ciniti do cerrt samonavodena torpeda Mk 46, iii Eurotorp MU 90 kalibra 324 mm, dok ce za protubrodske zadace nositi dva projektila AOSM Marte Mk 2 dometa 20 km, s mogucnoscu ugradnje teske strojnice Browing M2 kalibra 12,7 mm na bocna ulazna vrata za djelovanja protiv krijumcara. Sve inacice ce biti opremljene FUR sustavom Officine Galileo GaliFlir i lanserima radarskih i toplinskih mamaca za samoobranu od PZ projektila, kojima upravlja- inadce za rano upozoravanje, katkad oznacenih ASVW/E (unaprijedena protubrodska inacica) opremljena radarom Elinradar HEW- 784 (pobolisanom inadcorn radara APS- 784) s antenom koja pokriva 360 obzora promjera 3 m, sto je nesto vise od sinne trupa vrtoleta. Inadca Merlin HC Mk3 Merlin HC Mk3 oznaka je Britanskog kraljevskog zrakoplovstva za vrtolete serije 400, vojne visenamjenske transportne inadce, razvijene prema zahtjevima iz dokumenta S.R.(A) 440, a prema kojima bi to trebao biti najsposobniji vrtolet za transport i logisticku

63 potporu bojista danasnjice. Trup je izraden od kompozitnih dijelova i aluminijsko-litijske slitine, koja ima straznju utovarnu rampu siroku 2,26 mi visoku 1,95 m. Namijen je prijevozu 24 potpuno opremljena vojnika (najvise 30), iii cak do 45 vojnika sa svom opremom. Sanitetska inacica opremljena je za prijevoz 16 ranjenika na nosilima i medicinskog osoblja, dok je za transport tereta dopustena tezina korisnog tereta u tovarnom prostoru iii kao podvjesnog tereta 5443 kg. Ocekuje se da ce se raj broj povecati, jer izgleda da je uzet vise kao pocetna sigurnosna mjera, nego kao prava mogucnost vrtoleta. Iako smo spomenuli Merlin HM Mkl kao najnapredniju inadcu, avionika Merlima HC Mk3 je pojacana dodatnim uredajima za navigaciju i let u svim vremenskim uvjetima. Pilotska kabina prilagodena je uporabi pilotskih naocala za nocno motrenje, pripremom za ugradnju vec spominjanih MST-S FUR sustava u kupoli ispod nosa vrtoleta, te slusalicama za aktivno smanjenje buke za ljudstvo koje prevozi. Za razliku od mornarkkih inacica, nije predvideno sklapanje krakova glavnog rotora i preklapanje repne grede, sto ga cini jeftinijim i jednostavnijim za proizvodnju i odrzavanje, no opremljen je uredajem za punjenje gorivom u zraku na prednjoj desnoj strani trupa, sto uvelike maze povecati dolet, zatim dizalicom za spasavanje na bocnim vratima, uredajem za uvlacenje tereta u tovarni prostor i sklopom za nosen]e podvjesnog tereta na celicnim uzadima. Poduzece GKN Westland,_ renje ozracenosti radarskim samonavodenim projektilima i laserskom zrakom GEC MarconiSky Guardian 2000 i Huges Danbury, te izbacivacem radarskih i toplinskih mamaca Tracor ALE-47 CMDS. Taj sustav treba omoguciti da vrtolet u niskom letu prodre u dobro branjen neprijateljski zracni prostor, a da se pritom posada rastereti upravljanja obrambenim djelovanjima. Kao naoruzanie za sada su spominjane samo teske strojnice na vratima. Ugovorom od 9. ozujka 1995 narucena su 22 vrtoleta u inacici Merlin HC Mk3, razvijenoj na temelju predserijskih PP7 i PP9, te bi njihova isporuka trebala zapoceti tijekom rujna 1999., a uvodenje u uporabu ne bi zapocelo prije godine Interesantno je da je za vrtolete koji jos nisu sisli sa proizvodne linije raspored baziranja vec odavno napravljen, sto ce reci da ce 12 biti bazirano u 28. Sqn u Bensonu, 6 u 72. Sqn u Aldergrovu, a cetri ce biti u aktivnoj pricuvi, Talijanska visenamjenska transportna inacica Talijanska ratna mornarica je dosad narudla svega cetri primjerka te inadce, te najavila mogucnost narucivanja jos cetn za potrebe prijevoza marinskih postrojbi. Opremljena ce biti lanserima toplinskih i radarskih mamaca Elettronica, sklopom za nosenje podvjesnog tereta, te FUR sustavom GaliFlir. Ispod trupa bit ce ugraden dobro poznati, ali modificiran radar Officine Galileo MM/APS-705B s protupodrnornickog vrtoleta Agusta Bell 212 ASW, koji pokriva 360 obzora.. ' "' SAR inactca Cormorant, koju ce na kraju ipak kupiti i Kanada potpisalo je 10. veljace ugovor vrijedan 28 milijuna funti kojim bi trebala razviti unapriiedeni aktivni i pasivni sustav obrane vrtoleta, koji bi trebao dniti pasivni sustav za upozo- Biti ce naoruzan teskorn strojnicom kalibra 12,7 mm na vratima i u kupoli ispod nosa, ali i lanserima raketa na posebnim nosadma. Civilna visenamjenska transportna inacica Trup i sustavi ave inadce su bazirni za Seriju 500 sa straznjom utovarnom rampom, no avionika nije odredena, vec je svaki kupac odreduje prema svojim potrebama (kako je to uostalom obicaj u civilnom zrakoplovstvu). Tijekom studenog je za tokijsku policiju narucen jedan primjerak te inacice, koji je iz Aguste isporucen vec u sijecnju 1998 i izveo seriju pokusnih letova. PP9 je u Brindisiju u toj inacici izveo letove s poletnom tezinom od kg, a zatim je u simuliranoj zadad spasavanja unesrecenih ukrcao eek 55 odraslih ljudi u kabinu velicine 28 m3, te izveo let u trajanju od 11/2 sata. Heliliner Namijenjen je civilnom komercijalnom prijevozu putnika, opremljen svom avionikom za let po svakom vremenu i sasvim u skladu s propisanim pravilima za letove u sredistima gradova (koja su vrlo stroga, pogotovo glede buke) i na naftne busotine. Unutrasniost je uredena tako da objedinjuje prostor s 30 sjedala, prtljagu, WC i posluzitelja putnika, potpuno je klimatizirana i izvanredno udobna za jedan vrtolet, imajuci u vidu pozornost posvecenu smanjenju buke i vibracija pri konstruiranju EH 101. Ta je inacica razvijena na osnovu trupa bez straznje utovarne rampe, no aka bi kupac to zahtjevao postoji mogucnost proizvodnje Helilinera sa rampom. VIP inacica Do sada se razmatralo nekoliko razlidtih mogucnosti opremanja te inadce, poglavito namijenjene prijevozu celnika drzava i ili narucitelia sa posebnim zeljama. Tijekom vrtolet je predsavljen Saudijskoj Arabiji, no dosad nije poznato je Ii narucen vrtolet u ovoj inacici. Visenamjenska transportna inacica sa produzenim doletom Ocekivano povecanje nosivosti i mogucnosti dopune goriva u zraku otvara nave mogucnosti povecania doleta i vremena!eta koje je malo koji vrtolet do sada mogao postid, a uz dodatak kupole s teskom strojnicom, EHI se nada da bi ta inadca mogla zadovoljiti uvjete natiecaja CH-X za novi visenamjenski vrtolet Americkog marinskog korpusa. Cormorant Kao sto je ranije spomenuto, Kanada je do studenog igrala jednu od vaznijih uloga u pocetku cijelog projekta EH 101. Visoka cijena (oko 335 milijarde americkih dolara) razvoja i proizvodnje novog vrtoleta iskoristena je kao jedan od politickih argumenata, pa je nova vlada po dolasku na vlast otkazala ugovor o razvoju i proizvodnji 50 (kasnije 43) vrtoleta u dvije inacice, protupodmornickoj, te inadd za traganje i spasavanje, Otkazivanje ugovora nije znacilo da je potreba KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

64 za novim vrtoletom nestala, pa je nakon nekog vremena raspisan natieca], u kojem su vodeci svjetski proizvodad konkurirali s najboljim vrtoletima koje su imali, a ponudeni su bill vrtoleti Boeing CH-46 Chinook u novoj inadci, Sikorski S- 70 Maplehwk i Eurocopter Cougar. U tako snazno] konkurenciji ponuda EHi se morala odlikovati vecorn ekonomicnoscu i manjom cijenom. Novo ponudena inacica EH 101 Cormorant, koja je trebala zamijeniti CH- 113 Labrador u zadacama traganja i spasavanja, imala je ponesto smanjenu avioniku u odnosu na raniju ponudu. Kako bi se veci dio proizvodnje odvijao upravo u Kanadi formirana je nova udruga poduzeca Bombardier, Bristol Aerospace i Canadian Helicopters koji bi bill nosioci izradbe vrtoleta. Cormorant se temelji na civilnoj visenamjenskoj transportnoj inacici Serije 500, s motorima GE 1700/f6Al snage 1491 kw (2000 KS), straznlom utovarnom rampom, dizalicom za spasavan]e, avionikom manje opseznorn od ranijih ponuda, ali ipak ornogucava let u svim vremenskim uvjetima, radarom za pretrazivanje morske povrsine, radiouredaja velikog dometa, prijamnika signala za spasavanje, te mogucnosti ugradnje FUR sustava. Svi vrtoleti koji su sudjelovali na natjecaju morali su prod vrlo strogi program ispitivanja u kojima su usporedivane letne i ostale znacaike. Kao rezultat natjecaja u sijecnju objavljeno je da je izabran EH 101 Cormorant, o cemu su ministri obrane i javnih djelatnosti rekli da su se vodili ispun- ~ jenjem potrebe da se sacuva]u zivoti J ugrozenih i omoguci timovima za spasavanje j najbolja oprema, te da ce sada Kanada imati najbolji vrtolet za taj posao uz cijenu koju mogu platiti. Ugovor vrijedan 415 milljuna americkih Moguci scenarij operativnog SAR djelovanja kanadskih Cormoranta - jedan Cormorant djeluje iz baze Gander Dusk, baza oblaka na 100 ft, RVR 500 ft alternativna baza St.John, slicni vremenski uvjeti fregata HMS Hailfax nalazi se 200 nm sjeveroistocno od Newfoundlenda -s tanje mora 5, jacina vjetra cv jednosatno traganje za prezivjelima, spasavanje 12 ljudi dolara o nabavi 15 vrtoleta bi trebao biti potpisan polovicom 1998., s tim da ce dio toga novca zaraditi kanadska poduzeca koja ce proizvoditi dijelove, sklapati i raditi ispitivanja vrtoleta. Kanadska protupodmornlcka Inadca Potreba za zamjenom starih vrtoleta CH-124A Sea King jos uvijek postoji i iako jos nije raspisan natjecaj za nabavu novih vrtoleta u toj inacici, nakon odluke o nabavi Cormoranta, EH 101 je u znatno jacern po lozaju od ostalih mogucih konkurenata. S obzirom da se ta vrsta zadaca uglavnom obavlja s brodova, potrebna je bolja oprema od one na Cormorantu, no postojanje vec gotove britanske i talijanske protupodmornlcke inadce daje tom vrtoletu veliku a) Pogled na straznji dio Cormoranta b) Unutarnji transportni prostor c) Jedan od tri motora RT 322 d) repn i rotor prednost. Britanska inacica za rano upozoravanje Prije iii kasnije ukazat ce se potreba za zamjenim starih vrtoleta Sea King AEW Mk2A i AEW Mk7 koji su opremljeni za zadace ranog upozoravanja, pa bi odabir novog vrtoleta morao pasti na EH 101 koji u naoruzanje uvode i mornarica i kopnena vojska. Svi vrtoleti 849 Squadrona su nadogradene protupodmornicke inacice koje bi bile zamijenjene novim vrtoletom, sto bi uvelike smanjilo troskove odrfavanja, uz povecanje djelotvornosti ugradnjom novih uredaja (ako za to budu osigurana sredstva) uz novi radar Searchwater EH 101 Compound Posljednjih nekoliko godina djelatnici Westlanda i Aguste razmatraju mogucnosti HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

65 naizgled, jer cinjenica da je snaga motora Sea Kinga 2387 kw (3200 KS) i da transmisija moze podnijeti do 2013 kw (2700KS), dok je snaga motora EH kw (6936 KS), a transmisija podnosi do 4161 kw (5580 KS). Vrtoletu takvih odlika u ovoj klasi konkurencija praktkki ne postoji, osim mozda u obliku novog ruskog vrtoleta Mil Mi-38. Ostali zapadni vrtoleti ne mogu se racunati u tu klasu, jer najblizi takmac je Boeing Chinook, koji je ved i prvi put je poletio prije 37 godina, a novi vrtolet poduzeca Sikorsky S- 92 Helibus (dvomotorni vrtolet namijenjen prijevozu 19 osoba, s najvecorn poletnom tezinom slicnom tezini praznog EH 101) isto nije u klasi EH 101. Djelatnici poduzeca EH! napravili su velik posao sto su stvorili ne samo jedan vrtolet, vec vrtolet sposoban da izvede vrlo veliki broj zadaca u vjerojatno najvecern broju raznih inacica bilo kojeg vrtoleta do sada. Dolazi vrijeme u kojem ce EH 101 pokazati sto doista moze i sasvim je izvjesno da cemo ovo remekdjelo tehnologije na nebu mod vidjeti jos dosta dugo u sliedecem stoliecu Literatura: daljnje nadogradnje vrtoleta EH 101 na taj nacin da mu iznad kabinskog prostora dograde par krila. Naravno, to krilo ne bi bilo od koristi u lebdenju, ali bi uvelike pobolisalo performanse vrtoleta za potrebe prijevoza na velike razdaljine, pri brzinama od 463 km/h (250 kts). Zakljucak King stjece se dojam velike slicnosti, ali samo 1. World Air Power Journal, vol.21, ljeto 1995: EH Industries EH Janes All the worlds aircraft Jane's Navy International, listopad 1997: Merlin achives operational test milestones 4. Jane's Navy International, listopad 1997: Merlin makes its aproach 5. AIR International, travanj 1998: The multi role EH Reklamne publikacije proizvodaca 7. Vijesti sa Interneta i iz raznih zrakoplovnih casopisa Vrtolet bez namjene, kako SU ga jos donedavno nazivali skeptici i protivnici cijelokupnog razvojnog programa, dokazao je mo- " gucnosti obavljanja toliko ~ zadaca, i kao takav postavlja! pred EH! probleme pro- ~ izvodn]e tolikih inacica. Usporedujuci EH 101 i Sea Civilna putnleka lnacica Heliliner u letu KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

66 Japan posjeduje suvremeno ratno brodovlje jer ga je zahvaljujuci gospodarskoj mod u razmjerno kratkim rokovima mogao obnavljati, a tarnosnie Pomorske samoobrambene snage uzivaju veliki ugled Zvonimir FREIVOGEL Naoruzanje razaraca Hatakaze koncentrirano je na pramcu, a fine ga lanser Mk 13 za PZ projektile SM-1 MR, top Mk 42 kalibra 127 mm te lanser protopodmornil:kog sustava ASROC

67 Najstarije japanske podmornice pripadaju klasi Yushio gradenoj od do astavljajuci prikaz japanskih Pomorskih samoobrambenih snaga (MSDF) koje imaju funkciju ratne mornarice, nakon sto smo se u prvom nastavku ukratko osvrnuli na povijesni razvoj, ustroj i zadace, u drugom cerno nastavku upoznati japanske podmornice, ratne i pornocne brodove te Flotne zracne snage kao i brodovlje Agencije za pomorsku sigurnost (tj. obalne straze), Podmornicka flota Sve podmornice u aktivnoj sluzbi MSDF-a zasad su dio Flotnih podmornickih snaga s 1. (baza Kure) i 2. flotilom (baza Yokosuka) te manjim pornocnim postrojbama, no po novim planovima one bi trebale biti spojene u jednu flotilu. Broj operativnih podmornica pocetkom godine smanjen je na 15 jedinica, ali je krajnji cilj imati u sluzbi dvije poluflotile (sest divizijuna) s ukupno 16 pod- ~::. mornica, kako bi se u slucaju potrebe ;;.a... po dvije mogle drzat! u svakom od prolaza Soya (La Perouse), Tsugaru i Tsushirna. Japanske podmornice nose imena po morskim strujama (-shio). Deset najstarijih jedinica klase Yushio (osam u aktivnoj sluzb! i dvije vjezbovne) gradeno je od do u brodogradilistima Kawasaki i i Mitsubishi u Kobeu. Dobile su imena Yushio, Mochishio, Setosbio, Okishio, Nadasbio, Hamasbio, Akishio, Takesbio, Yukishio i Sachishio, s prvotnim flotnim brojevima od SS 573 do SS 582. Istiskuju 2200 tona na povrsini i 2450 tona u zaronjenom stanju, duljina im je 76 metra, sirina 9,9 m, a gaz 7,4 m. Pagon cine dva Dieselova motora Kawasaki (licenca MAN) VS V- 24/30, svaki snage 1250 kw (1700 KS), i dva elektromotora Fuji snage 5295 kw (7200 KS) i pomocu jednog vijka postizu brzine 12 cvorova na povrsini i 20 cv pod vodom. Mogu zaroniti do dubine 275 m. Naoruzane SU sa sest torpednih cijevi kalibra 533 mm iz kojih se mogu ispaljivati japanska torpeda Type 89 dometa 50 iii 38 kilometara (ovisno primjenjuje Ii se aktivno iii pasivno vodenje) iii protubrodski projektili McDonnell Douglas UGM- 84A Sub Harpoon dometa 130 km (maze se ukrcati ukupno do 20 torpeda iii projektila). Jedna od sedam jedinica klase Harushio Medu elektronickorn opremom su motrilacki i navigacijski radar JRC ZPS-6, pasivni sonar Oki (Hughes) ZQQ-4 (ZQQ-5B na novijim jedinicama), aktivni sonar NEC AN/SQS-36, dok je nakon SS 575 ugraden tegljeni sonarni niz ZQR-1 (licenca amenckog AN/BQR-15). Imaju posadu od 65 danova (10 casnika), a Yusbio i Mochishio sada sluze kao vjezbovne jedinice (ATSS 8006/ATSS 8007). Uslijedilo je sedam podmornica klase Harushio, gradenih od do u Kobeu, od cega cetiri u brodogradilistu Mitsubishi, a tri Kawasaki. Nazvane su Harusbio, Natsusbio, Hayashio, Arashio, Wakashio, Fuyusbio i Asasbio (SS 583 do SS 589). To je poboljsana i povecana klasa Yushio, ate podmornice imaju povrsinsku istisninu 2450 tona i podvodnu 2750 tona, duljinu 77 m, sirinu 10 m i gaz 7,7 m, dok je pogon nalik prethodnoj klasi, no ugradeni su Dieselovi motori Kawasaki (MAN) 12 V 25/255 snage 1250 kw (1700 KS). Brzina, naoruzanje i elektronicka oprema su isti kao kod prethodnika, no najveca dubina ronjenja je 350 m. Imaju po 75 danova posade, osim podmornice Asashio koja ima 71 dana. Najnovije podmornice pripadaju klasi Oyashio, koja zamijenjuje klasu fushio, a trebalo bi se graditi pet jedinica. U brodogradilistu Kawasaki izgradena podmornica Oyasbio (SS 590) stupila je u sluzbu ove godine, dok se preostale cetiri grade u brodogradilistima Mitsubishi i Kawasaki u Kobeu. Mi.chishio (SS 591) bi trebala ud u sluzbu 1999., a sljedece dvije tijekom i Istiskuju 2700 tona na povrsini i 2900 tona pod vodom, duljina im je 82 m, sirina 8,9 m, a gaz 7,9 m, tako da su to ujedno naivece konvencionalne podmornice na svijetu. Pokrecu ih Dieselovi motori Kawasaki 12V 25S ukupne snage 2500 kw i elektromotori Fuji snage 5700 kw). Imaju istu brzinu, naoruzanie i elektronicku opremu kao klasaharushio, a zahvaljujuci vecem stupnju automatizacije klasa Oyashio ima posadu od 69 danova (10 casnika). Buduce japanske podmornice trebale bi KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

68 Porinuce podmornice Michishio klase Oyashio u rujnu dobiti Stirlingov pogon te stoga Kawasaki suraduje sa svedskim Kockumsom, a prema nekim izvorima taj bi pogom trebao naknadno biti ugraden u novije podmornice. tracijevna torpedna uredaja Mk 68 (licenca americkih Mk 32) za pratu podmornicka torpeda Honeywell Mk 46 Mod 5 Neartip kalibra 324 mm. Prvo su ukrcavali po tri vrtoleta Mitsubishi (Sikorsky) HSS- 2B, kasnije zamijenjena vrtoletima Mitsubishi (Sikorsky) SH-60] Seahawk. Za motrenje zracnog prostora sluzi im radar Meleo OPS-llC (radi u D opsegu), za motrenje radari NEC OPS-12 (3D radar za motrenje zracnog prastora, D opseg), OPS-28, navigacijski radar Koden OPN-11, ciljnicki radar Signaal WM-25 za sustav Sea Sparrow i FCS 1A za topove kalibra 127 mm. Imaju pramcani sonar NEC OQS-101 i sonar pramjenljive dubine NEC (EDO) AN/SQS-35(]), dok je tegljeni sonarni niz NEC (EDO) AN/SQR-18A ugraden pri modernizaciji sredinom devedesetih, kada su bradovi dobili i po dva CIWS sustava Phalanx. Posada braji 360 danova. Sbirane je Razaraci 6 j 0 Svi su bradovi Samoobrambene flote i ~ podrucnih flotila sluzbeno klasificirani kao es- i kortne jedinice i ne postoji podjela na razarace ~ i fregate, ali japanski pomorski c"asnici rabe s? polusluzbeno nazivlje nalik klasifikaciji mornarice SAD-a te tako postoje eskortni bradovi s oznakama DD (razarad), DDH (razarad - nosad vrtoleta), DDG (razarac"i naoruzani PZ projektilima), DDA (visenamjenski razaraci), DDK (protupodmornidd razarac"i) i DE (eskortni razarad iii fregate). Razarad-nosad vrtoleta predstavljali su japanski odgovor na losu kakvocu i nepouzdanost americ"kog bespilotnog pratupodmornic"kog sustava DASH i bacac"a Mk 108 Weapon Alpha (kojima su bile naoruzane starije jedinice) te su japanski razarac"i dobili pratupodmornic"ke vrtolete. Prva su dva razaraca-nosaca vrtoleta gradena od do 1974., Haruna (DDH 141) u brodogradllistu Mitsubishi u Nagasakiju, a Hiei (DDH 142) u brodogradilistu Ishikawajima u Tokiju. Poput bivsih bojnih krstasa i krstarica nazvani su po planinama, dok nesto manji protuzracni, pratupodmornic"ki i visenamjenski razarad nose imena prirodnih pojava: vjetrava (kaze), kise (same), valova (nami), oblaka (kumo), mjesec"ine (tsuki) i magle (kiri). Duljina im je 153 m, sirina 17,2 m, gaz 5,2 m, a Haruna nakon osuvremenjenja ima standardnu istisninu 4950 tona i najvecu 6300 tona, dokhiei ima standardnu istisninu 4700 i naivecu 6550 tona. Bradove brzinom do 31 cv pokrecu dvije parne turbine Mitsubishi (u DDH 141) iii Ishikawajima Heavy Industries;IHI (u DDH 142) ukupne snage kw ( KS). Naoruzam su s dva pramcana topa FMC Mk 42 Mod 7 kalibra 127 /54 mm dometa 24 km, osmostrukim pratupodmornickirn lanseram Mk 112 sustava ASROC, dva HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, Potkraj osamdesetih godina moderniziran je razarac-nosac vrtoleta Hiei klase Haruna koji je u sluzbi od povrsine radar JRC OPS-28 (G/H opseg), a za nadzor paljbe sluze radari Type 12-2 i Type IA, dok je sonar Sangamo/Mitsubishi OQS-3. Modernizirani su u sklopu japanskog pragrama FRAM (Fleet Rehabilitation And Modernisation), Haruna od do 1987., ahiei od do 1989., pri c"emu su dobili lansere Mk 29 za PZ prajektile Raytheon RIM-7 Sea Sparrow (gradene po licenci ujapanu) dometa 14,8 km i po dva bliskoobrambena oruzana (CIWS) sustava General Electric/General Dynamics Mk 15 Phalanx kalibra 20 mm. Planirala se i ugradnja tegljenog sonarnog niza AN/SQR-19 te protubrodskih prajektila Harpoon, no taj je dio pragrama l otkazan. Haruna sluzi kao zastavni brad 3. ~ eskortne flotile u Maizuru, a Hiei kao zastavni ~ brad 4. flotile u Kureu, a njihovu posadudni po 36 c"asnika i 304 docasnika i mornara. Slijedila su dva slkna broda, Shirane (DDH 143) i Kurama (DDH 144), gradena od do u brodogradilistu Ishikawajima. Imaju standardnu istisninu 5200 i najvecu 6800 tona, duljinu 153 m, sirinu 17,2 mi. gaz 5,3 m, a dvije parne turbine IHI snage kw ( KS) daju im brzinu 32 cv. Dok klasa Haruna ima po jedan veliki dimnjak (postavljen lijevo od sredisn]e osi broda, kako bi se dobilo vise mjesta za vrtolete u hangaru), klasa Sbirane ima dva dimnjaka, pramc"ani lijevo, a krmeni desno od uzduznice, Naoruzan]e i vrtoleti su isti kao kod prethodne klase. Elektronicku opremu cine motrilacki Hazarac-nosac vrtoleta Shirane istoimene klase s uocljivom prostranom letnom palubom zastavni brad 1. eskortne flotile u Yokosuki, a Kurama 2. flotile u Sasebu. Razarad klase Kongo najsnazniji su japanski ratni brodovi, podsjecaju na americke razarace klase Arleigh Burke, no vecih su proteznosti i istisnine te ih stoga neki autori smataraju krstaricama. Prvi se brad trebao zvati Yukikaze, ali je na kraju cijela klasa dobila imena planina. Gradnja klase Kongo zapocela je 1990., dok je posljednji od cetiri izgradena broda ( od prvotno planiranih osam, a zatim

69 pet [er je program postupno smanjivan zbog stednje, a istodobno je odobrena gradnja razaraca klase Murasame, manjih i nize cijene) stupio u sluzbu 20. ozujka ove godine. Prva su tri broda, Kongo (DDG 173), Kirishima (DDG 174) i Myoko (DDG 175) gradena u brodogradilistu Mitsubishi u Nagasakiju, a cetvrti Chokai (DDG 176) u brodogradilistu Ishikawajima u Tokiju. Uz protuzracnu zastitu brodovlja, ti razarad su namijenjeni i za zastitu japanskog kopna od balistickih projektila. Standardna istisnina im je 7250 i naiveca 9485 tona, duljina 161 m, sirina 21 m, a gaz j 6,2 m (10 m do kupole sonara). Pogonski i sustav u COGAG konfiguraciji cine cetiri 0 plinske turbine General Electric LM 2500 ukupne snage kw ( KS) za najvecu brzinu 30 CV. Naoruzani SU sustavom za okomito lansiranje (VLS) protuzrakoplovnih projektila GDC Pomona RIM-66H Standard SM-2MR Block II dometa 70 km, visenamjenskim topom OTO Melara (sada OTO Breda) Compatto kalibra 127/54 mm dorneta 16 km, s dva CIWS sustava Phalanx, dva cetverostruka lansera za protubrodske projektile McDonnell Douglas Harpoon (japanske oznake SSM-4) dometa 124 km. Pramcani VLS lanser FMC Mk 41 ima 29, a krmeni Martin Marietta Mk 41 ima 61 odjeljak za projektile, tj. ukupno 90 projektila (74 PZ projektila Standard i 16 protupodmorniddh ASROC). Brodovi imaju i dva trostruka uredaja HOS 302 kalibra 324 mm za protupodmornicka torpeda Mk 46, as letne palube moze djelovati vrtolet SH-60J, no za njega nema hangara.japan je bio prvi kupac izvan SAD-a koji je kupio borbeni sustav Aegis (Hrvatski vojnik br. 28 i 29) s radarom RCAAN/SPY-lD, kojim je opremljena klasa Kongo. Za motrenje zracnog prostora i morske povrsine sluzi radar OPS-28D, za osvjetljivanje cilja tri radara AN/SPG-62 (I opseg) i jedan FCS 2-21, a navigacijski je radar ]RC OPS-20 (G opseg). Ugradeni su sustavi Link 11 i Link 14, a planiran je i Link 16. Fiksni sonar je NEC OQS-102, dok je tegljeni sonarni niz Oki Razarac Kongo opremljen borbenim sustavom Aegis OQR-2. Razarad klase Kongo imaju posadu od 27 casnika i 283 docasnika i momara, svaki je dodijeljen jednoj od cetiri eskortne flotile, a trebali bi od klasa Haruna i Shirane postupno preuzeti ulogu zastavnih brodova. Protuzracni razarad Tachikaze (DD 168), Asakaze (DD 169) i Sawakaze (DD 170) izgradeni su u brodogradilistu Mitsubishi u Nagasakiju. Kobilica prvog broda polozena je 1973., a posljednji je usao u sluzbu Imaju 3850 tona standardne i 4800 tona najvece istisnine, a dugi SU 143 m, Siroki 14,3 mi gaze 4,7 m. Pokrecu ih dvije parne turbine Mitsubishi ukupne snage kw ( KS) do najvece brzine 32 cv. Glavni orufoi sustav im je krmeni lanser Mk 13 Mod 4 za 40 PZ projektila Standard SM- lmr dometa 38 km, a uz njega imaju i dva topa Mk 42 kalibra 127 mm, pramcani lanser Mk 112 za projektile sustava ASROC, dva torpedna uredaja Mk 68 i dva CIWS sustava Phalanx (postavljena izmedu i 1986.). Radarska oprema ukljucuje motrilacke sustave OPS-llB, JRC OPS-16 (D opseg, no Sawakaze umjesto njega ima radar OPS-28), Hughes AN/SPS-52C, ciljnicki radar FCS la (Sawakaze FCS 2) i dva radara za nadzor paljbe Raytheon AN/SPG-51C. Prva su dva - broda dobila sonar OQS-3, dok treci ima sonar Tri broda klase Tachikaze (na slici je prvi) su razaracl ponajprije namijenjeni za protuzracnu obranu, a Tachikaze je zastavni brod Flotnih eskortnih snaga KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

70 Shimayuki je posljednja od 12 jedinica klase Hatsuyuki, najbrojnije klase razaraca u japanskoj floti NEC OQS-4. Imaju po 277 danova posade. Tacbikaze je zastavni brod Flotnih eskortnih snaga, Sawakaze s razaracem Kongo cini 62. divizijun razaraca 2. flotile, aasakaze s razaracem Cbokai 64. divizijun 4. flotile. Od do u brodogradilistu Mitsubishi u Nagasakiju izgradeni su PZ razarad Hatakaze (DDG 171) i Shimakaze (DDG 172), standardne istisnine 4650 tona i najvece 5600 tona s duljinom 150 m, sirinorn 16,4 mi gazom 4,8 m. Za pogon COGAG konfiguracije sluze cetiri im plinske turbine, dvije Kawasaki (Rolls-Royce) Spey SMlA ukupne snage kw ( KS) te dvije Rolls Royce Olympus TM3D ukupne snage kw ( KS) sto je dostatno za brzinu 32 cv. Naoruzani su prarncanim i krmenim topom Mk 42 kalibra 127 mm, lanserima Mk 13 Mod 4 (jedino je kod te klase postavljen na pramcu, dok je kod svih ostalih na krmi) za projektile SM- lmr i Mk 112 sustava ASROC te s po dva torpedna uredaja Mk 68 i Phalanxa. Brodovi klase Hatakaze mogu nositi iii opskrbljivati gorivom jedan vrtolet na krmenoj letnoj palubi, no nemaju hangara. Medu elektronickom opremom su motriladd radari OPS-llC, OPS- 28B, AN/SPS-52C, dva ciljni cka radara Raytheon AN/SPG- 5 lc sa sustavima za nadzor oruzja Meleo FCS 2-21 i FCS 2-12 te sonar OQS-4. Posadu cini 23 casnika i 237 docasnika i mornara; Hatakaze s razaracern Kirisbima cini 61. divizijun 1. eskortne flotile, a Shimakaze s razaracem Myoko 63. divizijun 3. flotile. Prvih sedam visenamjenskih razaraca klase Hatsuyuki ima aluminijsko nadgrade, standardnu istisninu 2850 tona i najvecu 3700 tona, dok je posljednih pet dobilo celicno nadgrade te,... rapovlnihtn YIUSlb 24. Tabrsuti (DOK I 641 A'.bzum (DOK 165) 33.,... "' " (DE 2201 r.lilo (DE 2221 npnfl6ililw lwe 22. Yos6iJo (DE mj lan,(de2241 To/cod,/ (DE 2181 ima standardnu istisninu 3050 i najvecu 3800 tona, dok su svi dugi 130 i siroki 13,6 m. Nose imena Hatsuyuki, Sbirayuki, Mineyuki, Sawayuki, Hamayuki, Isoyuki, Haruyuki, Yamayuki, Matsuyuki, Setoyuki, Asayuki i Shimayuki i flotne brojeve od DD 122 do DD 133. Po tri su gradena u brodogradilistima Sumitomo u Uragi i Ishikawajima u Tokiju, a po dva u brodogradilistima Hitachi u Maizuru, Mitsui u Tamanu i Mitsubishi u Nagasakiju. To su prvi japanski razarad s COGOG konfiguracijom pogona koju cine dvije plinske turbine Olympus TM3B ukupne snage kw ( KS) za naivecu brzinu do 30 cv i dvije plinske turbine Rolls-Royce Tyne RMlC ukupne snage 7350 kw ( KS) za plovidbu ekonomicnom brzinom 19 cv. Od naorufanja na bokovima nose dva cetverosuuka lansera za protubrodske projektile Harpoon, prarncani lanser Mk 112 sustava ASROC, krmeni lanser Type 3 (A-1) za projektile Sea Sparrow, te top OTO Melara Compact kalibra 76/62 mm dometa 16 km i dva uredaja Mk 68 za! torpeda Mk 46 Mod 5. Za vrtolete SH-60] pos- 8 toji povisena letna platforma i mali hangar iza ~ dirnnjaka za najnuznije popravke. Radari klase J Rozorofl i fregote podrulnih postrojhi JMSDF,... llfl'tnlllim,... C!>' Vi~namjenski razaraf Sawagiri klase Asagiri #oslin, (DE 2251.idsu(DE 2301 Oalilllll(DE233) Hatsuyuki ukljucuju motrilacke sustave ]RC OPS-18 (G/H opseg, motrenje povr- npnf16ilitw sine) i Meleo OPS-148 (D opseg, motrenje 23. o.r.to zracnog prostora), kao i sustave za nadzor,... '-IDE219) 21 Niyodo (DE 221 l llolsu)wl (DD 122) paljbe FCS 2-12 (za Sea Sparrow) i FCS 2- ~(DD123) 21 (za top). Sonar je OQS-4, no u brodove 25. se postupno ugraduje i tegljeni sonarni niz ZlplVf16ili1w Alhno(DOK119) OQR-1 TACTASS. Podatci o broju danova.-..,.(dok120) 26. ruu,., (DOK 121) posade se razlikuju, a krecu se od 172 (19 O,.(DE231) 27. casnika) do 200 danova. Devet od dvana-..,, s.loi (DE 232) b/im#(de 226) est jedinica cine 2., 3., 4. i 8. divizijun, kao } me(de234) Ylmf (DE 227) i dio 7. divizijuna visenamjenskih razaraca ~ 31. Yu6efsu (DE 228) AW.. (DE 229) u sklopu 2., 3. i 4. eskortne flotile. Dva bro- 0 da (Hatsuyuki i Sbirayukz) sluze u sastavu HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

71 21. divizijuna podrucne flotile u Oominatu. Osam visenamjenskih razaraca klase Asagiri standardne istisnine 3500, naivece 4250 tona uz duljinu 137 m, sirinu 14,6 m i gaz 4,5 m, izgradeno je od do Dobili su irnena Asagiri (DD 151), Yamagiri (DD 152), Yugiri (DD 153), Amagiri (DD 154), Hamagiri (DD 155), Setogiri (DD 156), Sawagiri (DD 157) i Umigiri (DD 158). Tri su dovrsena u brodogradilistu Ishikawajima Harima u Tokiju, dva u brodogradilistu Sumitomo u Uragi, a po jedan u brodogradilistima Mitsui u Tamanu, Hitachi u Maizuru i Mitsubishi u Nagasakiju. Predstavljaju preinacenu i poboljsanu klasu Hatsuyuki, s dva dimnjaka i cetiri plinske turbine Spey SMlA u COGAG konfiguraciji ukupne snage kw ( KS) za najvecu brzinu do 30 cv. Naoruzani su poput klase Hatsuyuki i nose po jedan vrtolet, ali imaju motrilacke radare OPS-28C i OPS-14C (DD 151 do DD 154) iii OPS-24 (DD 155 do DD 158), dok su sonari OQS-4A i OQR-1. Posljednja cetiri razaraca umjesto OPS-14C nose 3D radar Meleo OPS-24 (D opseg). Brodovi te klase imaju po 220 danova posade, a ustrojeni su u 5., 6. i 7. divizijun visenamjenskih razaraca 1., 2. i 3. eskortne flotile. Istodobno s klasom Kongo (i kao zamjena za ponistene jedinice) planirani su i nesto jednostavniji visenamjenski razarad klase Murasame. Predstavljaju "krizance" klasa Kongo i Asagiri, no po znacajkama sjicniji SU smanjenom Kongu (poput te klase i na klasimurasame primijenjena je Stealth tehnologija). Trebali su nositi imena nekadasnjih teskih krstarica, te je za prvu jedinicu bilo planirano ime Japanski razaraci i fregate od do Klasa Broj jedinka Gradnja Ulazak u sluibu U sluibi Primjedba :az, mr mr 0 Ayanami protupodmornicki brodovi ( DD l Ariake...,_,._ :tilt l 1,:sa::m, Akizuki uu ] ~ : 3 2 Minegumo protupodmornicki brodovi (DD) Tachikaze 3 197C:1973, _:1974: PZ brodovi (DDG) 'II/If :: ::1981. rozaioo-nosoowfoleta (OOH) Hatsuyuki visenomjenski brodovi (DD) az, ::1987: 1986::t 988. Asagiri visenomjenski brodovi (DD) KOll(IO.f 199[-"199.. l993::j99l. 4 2 Murasame [1963, 1%1-::f l98t '6 1988::1991. na9::1993. Iahao, no napokon su dobili imena kisa. Murasame (DD 101) je izgraden u brodogradilistu Ishikawajima od do 1996., a slijedio je Harusame (DD 102), graden od do u brodogradilistu Mitsui u Iamanu. U brodogradilistu Sumitomo u Uragi graden Yudachi (DD 103) i u brodogradilistu Mitsubishi u Nagasakiju graden Kirisame (DD 104) porinuti SU u kolovozu 1997., a bit ce dovrseni Uz njih, u brodogradilistirna Mitsubishi, Ishikawajima i Hitachi grade se jos tri broda s flotnim brojevima DD 105, 106 i 107, a narucene su jos dvije jedinice. Prema nekim izvorima gradnja posljednje, devete jedinice (DD 109) otkazana je zbog stednie, tako da bi DD 108 trebao stu piti u sluzbu tijekom Razaraci klasemurasame imaju standardnu istisninu 4400 tona i najvecu 5100 tona, duljinu 151 m, sirinu 17,4 m i gaz 5;2 m. Pagon u COGAG konfiguraciji cine dvije plinske turbine Spey SMlC ukupne snage kw ( KS) i dvije LM 2500 ukupne snage kw ( KS) sto pruza]u najvecu brzinu 30 cv, a ista je pogonska skupina bila prvotno planirana i za razarace klase Kongo. Na pramcu se nalazi visenamjenski top OTO-Breda kalibra 76/62 mm, no posljednje bi dvije jedinice umjesto njega trebale dobiti top kalibra 127 /54 mm is tog proizvodaca Ostalo naoruzan]e cine sustavi za okomito lansiranje projektila s lanserima Mk Razarac Harusame klase Murasame nalazi se u sluzbi od 24. ozujka 1997.

72 41 (na pramcu) za projektile ASROC i SM-2MR te Mk 48 za projektile Sea Sparrow (ugradenim u nadgrade ispred krmenog dimnjaka), dva cetverostruka lansera za protubrodske projektile Harpoon iii Mitsubishi SSM- lb dometa 150 km iza pramcanog dimnjaka, dva sustava Mk 15 Phalanx, te dva torpedna uredaja Mk 68. Za vrtolet SH-60] postoji zatvoreni hangar. Brodovi imaju navigacijski radar OPS-20, motriladd radar OPS-28D i 3D radar Meleo OPS-24, kao i dva ciljnicka FCS 2-31, a uz njih i fiksni sonar Mitsubishi OQS-5 te tegljeni sonarni niz OQE-1. Za sedmu i osmu jedinicu planiran je novi ciljnicki radar FCS 3 i novi sonar. Zbog visokog stupnja autornatizacije imaju samo 166 danova posade. U lanser Mk 41 mogu se ukrcati dodatni proiektili SM-2MR, koje bi na cilj navodili razarad klasekongo, te bi na taj nadn klasamurasame mogla postupno zamijeniti i starije protuzracne razarace. Prva dva dovrsena broda cine 1. divizijun 1. eskortne flotile. Od devete jedinice (DD 109) klasa Murasame trebala bi biti gradena po preinacenom projektu, standardne istisnine 4900 i najvece 5600 tona. Gradnja prvog od osam brodova poboljsane klase Murasame Mod. odobrena je pocetkorn Razarad Takatsuki (DDA 164) i Kikuzuki (DDA 165) klase Takatsuki izgradeni od do sluze u sklopu 24. divizijuna pomorskog podrucja Yokosuka. Najveca im je istisnina 4500 tona i duljina 136 m, a pokrecu ih dvije parne turbine Mitsubishi -o ukupne snage kw ( KS) do } brzine 32 cv. Modernizirani su od do ~ kada su dobili lanser Mk 29 za projektile.9- Sea Sparrow, CIWS sustav Phalanx i dva.ji lansera za projektile Harpoon. Uz to, naoruzani su i s jednim topom Mk 42 kalibra 127 mm, lanserom Mk 112 sustava ASROC, cetverocijevnim protupodmornlcklm bacacem Bofors Type 71 kalibra 375 mm is dva trocijevna uredaja Mk 32 za protupodmornkka torpeda Mk 46 Mod 5. preostala dva broda te klase nisu modernizirana, te je Nagatsuki sluzio kao skolsk; brad, a Mochizuki je postao pomocni ophodni i skolski brod ASU Protupodmomicki razarad Aokumo, Akigumo i Yuugumo (DDK 119, 120, 121) standardne istisnine 2150 tona i duljine 114,9 m, cine 25. divizijun razaraca u sastavu obrambenog podruda Ominato. To su posljednja tri djelatna broda klase Yamagumo koji sada imaju ulogu fregata. Do brzine 27 cv pokrecu ih Dieselovi motori Mitsubishi 12UEV 30/40 ukupne snage kw ( KS). Izgradeni su od do Naoruzani su s dva dvocijevna topa Mk 33 kalibra 76,2/50 mm dometa 12,8 km, lanserom protupodmornickih projektila ASROC, protupodmornkkim bacacem Type 71 i s dva uredaja Mk 68 za protupodmornicka torpeda. Prva dva broda te klase, Yamagumo imakigumo su pocetkom devedesetih preinaceni u skolske brodove i otpisani su Fregate (eskortni razaraci) Fregata lshikari izgraaena je samo kao prototip Za podrucna je zapoviedmstva od do izgradeno jedanaest fregata (koje japanci klasificiraju kao eskortne razarace) klase Cbikugo: dvije u brodogradilistu Hitachi u Maizuru, jedna u brodogradihstu Ishikawajima u Tokiju, a ostale u brodogradilistu Mitsui. Nazvane su po rijekama i dobile imena Cbikugo, Ayase, Mikuma, Tokacbi, hoase, Cbitose, Niyodo, Tesbio, Yoshino, Kumano i Nosbiro (s flotnim brojevima od DE 215 do DE 225). Duljina im je 93 metra, sirina 10,8 m, gaz 3,5 m, a naiveca im se istisnina krece od 1700 do 1800 tona. Pokrecu ih ceun Dieselova motora Mitsubishi (Burmeister & Wain) 12UEV30/40N (brodovi gradeni u brodogra- Fregate (Japanci ih klasificiraju kao eskortne razarace) Kumano i Noshiro klase Chikugo na pramcu imaju dvocijevni top Mk 33 kalibra 76,2 mm dilistima Hitachi i Ishikawajima) iii cenn motora Mitsui 1228V 3BU-38V u oba slucaja ukupne snage kw ( KS) sto im osiguravaju naivecu brzinu 25 cvorova. Naoruzanje cini dvocijevni top Mk 33 kalibra 76,2/50 mm, dvocijevni top Bofors Mk 1 kalibra 40/60 mm, lanser Mk 112 protupodrnornickog sustava ASROC (to su najmanji brodovi na koje je ugraden taj sustav) i dva trocijevna torpedna uredaja Mk 68. Za motrenje zracnog prostora sluzi radar OPS-14, a za motrenje morske povrsine OPS-16. Ugraden je i sonar Hitachi OQS-3, dok pet zadnjih jedinica ima i sonar promjenjive dubine AN/SQS-35(]). Posadu cini 13 casruka te 152 docasnika i mornara. Fregate Cbikugo i Ayase otpisane su 1996., Mikuma 1997., a ostale ce postupno slijediti kada napune 25 iii 26 godina sluzbe. Godine u sluzbu je usla fregata Isbikari (DE 226) standarnde istisnine 1200 tona i naivece 1450 tona, duljine 84,5 m, sirine HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

73 10,6 m i gaza 3,5 m, koja je izgradena u brodogradilistu Mitsui u Tamanu kao prototip i pokusni brod naoruzan nizom novih sustava. Njezinu pogonsku skupinu u CODOG konfiguraciji cini plinska turbina Kawasaki Olympus TM3B snage kw ( KS) i Dieselov motor Mitsubishi (MAN) 6 ORV 35/44 snage 3675 kw (5000 KS), sto preko dva vijka pruza- ] ju najvecu brzinu do 25 i». Fregata lshikari ~ naorufana je topom OTO Melara kalibra 76 el. mm, s osam projektila Harpoon, protupod- i o morniddm bacacern Type 71 i s dva torpedna ~. uredajamk68.motrilackijeradarops-28,nav- I,e- ~--~+= - :c:::;;a.--w igacijski Fujitsu OPS-19B, za nadzor paljbe Fregata Abukuma izmeilu dimnjaka ima lanser sustava ASROC sluzi sustav FCS 2-21, dok je sonar AN/SQS- 360(]). Brod ima 90 danova posade. Fregate Yubari (DE 227) i Yubetsu (DE 228), gradene od do u Uragi i Maizuru. Predstavljaju poboljsanu klasu lshikari s istim pogonom, znacajkama i naoruzanjern (trebale bi dobiti i CIWS sustave Mk 15 Phalanx), pri cemu im je standardna istisnina porasla na 1470 i naiveca na 1690 tona, dok je duljina 91 m, sirina 10,8 m i gaz 3,6 m. Zbog vece istisnine nose vise pogonskog goriva, te imaju ved doplov i bolji smjestaj za 98 danova posade. Trebao se graditi i tred brod te klase, no on je otkazan. Yubari i Yubetsu zajedno s fregatom lshikari cine 27. divizijun u obrambenom podruqu Ominato. Klasu Abukuma, gradenu od do 1993., cine Abukuma (DE 229),Jintsu (DE 230), Ohyodo (iii Oyodo, DE 231), Sendai (DE 232), Chikuma (DE 233) i Tone (DE 234). Standardna istisnina tih fregata je 2050, a puna 2550 tona, duljina 109 m, sirina 13,4 m i gaz 3,8 m. Pokrecu ih dvije plinske turbine Spey SMlA ukupne snage kw ( KS) i dva Dieselova motora Mitsubishi S12U- Drugi brod klase Yubari je fregata Yubetsu MTK ukupne snage 4410 kw (6000 KS) u CODOG konfiguraciji do brzine 27 cv. Dvije su fregate dovrsene u brodogradilistima poduzeca Hitachi (u Maizuru i u Kobeu), a po dvije u brodogradilistima Mitsui i Sumitomo. Naoruzane su s osam projektila Harpoon, Ianserom sustava ASROC, pramcanim topom OTO Melara kalibra 76 mm, krmenim sustavom Phalanx i s dva torpedna uredaja Mk 68. Nose motrilacke radare OPS-14C i OPS-28 i ciljnicke radare FCS 2-21, kao i sonare Hitachi OQS-8, dok se planira ugradnja tegljenog sonarnog niza AN/SQR-19A. Za blisku PZ obranu bi trebali dobiti i sustave RAM s projektilima RIM-116A. Imaju po 120 danova posade, a najvjerojatnije ce to biti posljednje izgradene japanske fregate, jer bi ih trebali zamijeniti razarad, Brzi napadajni brodovi Nekadasnje torpedne brodove zamijenili su hidrokrilni brzi napadajni brodovi klase PG 01, standardne istisnine 50 tona i najvece 63 tone, duljine 22,95 m, sirine 7,01 m i gaza na trupu 1,4 m, odnosno 4,4 m na hidrokrilima. Razvijeni su na temelju talijanskog hidrokrilca Sparoiero. U brodogradilistu Sumitomo u Uragi trebalo je uz talijansku pomoc graditi sest hidrokrilaca, ali su od do dovrseni samo PG 01 (821), PG 02 (822) i PG 03 (823), dok je gradnja ostalih otkazana. Pogonsku skupinu u konfiguraciji CODOG cine plinska turbina IHI (General Electric) LM 500 snage 2950 kw (4000 KS) i Dieselov motor koji preko vodomlaznih propulzora brodovima klase PG 01 omogucuju brzine do 50 i». Naoruzani su s cetiri protubrodska projektila -o SSM-lB i jednim trocijevnim topom JM-61 J (licenca americkog Sea Vulcan 20) sustava Gar J ling kalibra 20/76 mm ucinkovitog dometa 2 1 km. Opremljeni su radarom za motrenje i5 povrsine OPS-28-2 i Likom 11, a posada ima 11 clan ova (3 casnika). Minopolagaci i protuminski brodovi Japanski minopolagaci (a i desantni brodovi) nose imena zemljopisnih pojmova (zaljeva, rtova, tjesnaca), a minolovci imena otoka. Tradicionalna japanska sklonost gradnji visenamjenskih brodova posebice se ocituje kod minopolagafa Minopolagac i brod za potporu minolovaca Uraga (MST 463) koji je usao u sluzbu u ozujku izgraden u brodogradilistu Hitachi u Maizuru, zastavni je brod 2. protuminske flotile (buduce 2. poluflotile). Druga jedinica te klase Bungo (MST 464) gradena je u brodogradilistu Mitsui u Tamanu, u floti se nalazi od ozujka i sluzi kao zastavni brod 1. protuminske (polu-)flotile. Klasa Uraga ima punu istisninu 5600 tona, duljinu 141 m, sirinu 22 mi gaz 5,4 m, a do najvece brzine 22 cv pokrecu je dva Dieselova motora Mitsui ukupne snage kw ( KS). Ti brodovi zasad ne nose naorufanje, ali postoji prostor i pricuvna istisnina za postavljanje jednog topa OTO Breda kalibra 76 mm i dva sustava Phalanx. Na krmi se nalaze paluba i KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

74 hangar za vrtolet, a pod palubom su po cetiri niza minskih tracnica. Uraga i Bungo u slucaju potrebe mogu sluziti i kao brodovi za izobrazbu pilota mornarickih letjelica u slijetanju na brodove. U sluzbi se nalaze tri oceanska protuminska broda Yaeyama (MSO 301), 'Jsu. sbima (MSO 302) i Hacbijo (MSO 303), gradena od do Njihov trup = nadnjen je od drveta, standardna istisnina im! je 1000 tona, puna 1180 tona, duljina 67 m, ~ sirina 11,8 m i gaz 3,1 m. Uz pornoc dva Dieselova motora Mitsubishi 6NMU-TAI ukupne snage 1765 kw (2400 KS) postizu brzinu 14 cv. Na pram U nose top JM-61MB kalibra 20 mm, a medu elektronickom opremom su radar OPS-19 te minolovni sonari Raytheon AN/SQQ-32 i Westinghouse AN/AQS-14. Posada broji 60 ljudi. Gradnja dodatne tri jedinice te klase ponistena je nakon prestanka hladnog rata. Manji obalni minolovci - lovci mina (MSC/MH) gradeni su od drveta, a postoje dvije velike klase s ukupno 25 jedinica. Klasu Hatsbusbima gradenu od do 1988., cine brodovi Yakusbima, Narusbima, Cbicbisbima, Torisbima, Habajima, Takashima, Nuwajima, Etajima, Kamisbima, Himesbima, Ogisbima, Morosbima, Yurisbima i Hikosbima koji nose flotne brojeve od MSC 654 do MSC 669. Najveca istisnina im je 540 tona, duljina 55 m, sirina 9,4 m i gaz 2,4 m. Pokrecu ih dva Dieselova motora Mitsubishi 6NMU-TAI ukupne snage 1029 kw (1400 kw) iii YV 122C- 15/20 snage 1060 kw (1440 KS) do brzine 14 cv. Naoruzani su jednim topom JM-61MB i opremljeni klasicnim minolovkama i ronilicama. Elektronicku opremu cini radar Fujitsu OPS-9 (I/J opseg) iii OPS-18 i sonar NEC/Hitachi ZQS-2B (licencno gradeni britanski Type 193), a posada broji 45 danova. Starije jedinice te klase reklasificirane su kao pornocne jedinice. Klasa Awasbima gradena od do 1996., ima punu istisninu 590 tona i duljinu 57,7 m, sirinu 9,4 m te gaz 2,9 m. Pojedine jedinice nazvane su Awasbima, Sakusbima, Uwajima, Iesbima, 'Jsukisbima, Mejima, Kumejima, Makisbima, Tobisbima, Yugesbima i Nagasbima s flotnim brojevima MSC 670 do MSC 680. Pogonska skupina, naoruzanje, broj posade i elektronicka oprema isti su kao kod klase Oosbima. Prva dva broda imaju sonare ZQS-2B, a preostali sonare ZQS-3 i novu opremu za lov mina pa stoga ::g neki autori preostale jedinice (lovce mina) te i klase smatraju zasebnom klasom Uwajima U gradnji su cetiri od planiranih osam iii cak dvanaest obalnih minolovaca klase Sugasbima, a do fiskalne godine naru- HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, Hidrokrilni brzi napadajni brod PG 02 klase PG 01 po mirnom moru moze postici najvecu brzinu 50 cv Oceanski protuminski brod Tsushima klase Yaeyama Obalni minolovac lovac mina Torishima klase Hatshushima pred cijim je pramcem nekadasnji minolovac lwai klase Takami koji sada sluzi kao tender Najveci japanski desantni brod Oosumi moie ukrcati dvije lebdjelice tipa LCAC

75 ceno je sedam jedinica. Prva dva broda, Sugasbima (MSC 681) i Notojima (MSC 682), trebali bi uci u flotu tijekom ozujka 1999., a sliedeca dva do godine Posada broji 40 danova, standardna istisnina je 510 tona, puna 620 tona, duljina 54 m, sirina 9,3 m i gaz 3 m, dok brodove pokrecu dva Dieselova motora ukupne snage 1325 kw (1800 KS) do brzine 14 i». Klasa Sugashima nosi jedan top JM-61MB, radar Furono OPS-39B (I opseg) za motrenje povrsine i sonar Hitachi (Thomson/GEC Marconi) Type MSDF od sijecnja ove godine rabi dva daljinski upravljana katamarana istisnine 15 tona, duljine 18 i sirine 6 m, svedskog akustkko-magnetskog sustava za ciscenje mina SAM, a od prosinca bi u sluzbu trebala ud jos dva. Njihov nadzor obavlja se s broda Fukue (MCL 721), nekadasnieg minolovca klase Takami. Desantna plovila Desantni brod Satsuma klase Miura na otoku lwo Jima ukrcava gratlevinske strojeve. Ta klasa moze prevoziti dva desantna plovila tipa LCM(6), od kojih se jedno vidi u pozadini Skalski brod Kashima, opskrbni brod Sagami i razarac Sawayuki klase Hatsuyuki snimljeni tijekom skolskog krstarenja Brod za spasavanle podmornlcara Chiyoda Japanske Pomorske samoobrambene snage nemaju vlastito mornarkko pjesastvo, pa su desantni brodovi ponajprije namijenjeni za prijevoz i iskrcavanje postrojbi Kopnenih samoobrambenih snaga (kopnene vojske). Najved japanski desantni brod (ujedno i trenutacno najveci ratni brod MSDF) je Oosumi (LST 4001) za koji je kobilica polozena u brodogradilistu Mitsui u Tamanu, porinut je u studenom 1996., a u sluzb! je od ozujka Prvotno je trebao imati istisninu 5600 tona i nalikovati talijanskoj klasi San Giorgio, no kasnije je odobren brod vecih proteznosti tako da Oosumi ima standardnu istisninu 8900 i najvecu tona te duljinu 178 m, sirinu 25,8 mi gaz 6 m. Pokrecu ga dva Dieselova motora Mitsui 16V42MA ukupne snage kw ( KS) do brzine 22 t». Uzletna paluba dugacka je 130 i siroka 23 metra, postoji jedno dizalo i hangar za vrtolete, a zapovjedni se most nalazi na desnom boku. Moze ukrcati do 10 tankova Type 90, 330 vojnika iii 1400 tona tereta, a po potrebi ce se rabiti i u humanitarnim operacijama. Naorufan je s dva CIWS sustava Mk 15 Phalanx, dok u krmeni dio hangara mogu ud dvije lebdjelice tipa LCAC, a na sohama u bokovima su smjestene dvije desantne brodice tipa LCVP. S njega bi trebali djelovati transportni vrtoleti Kawasaki (Boeing) CH-47] Chinook (bit ce ukrcan samo jedan, iako brod moze nositi dva CH-47] iii nekoliko manjih vrtoleta). Opremljen je rnotrilackim radarom OPS-28D i navigacijskim OPS-20, a ima 135 danova posade. Narucena je jos jedna jedinica klase Oosumi, planirane su jos dvije, a ta bi klasa postupno trebala zamijeniti starije desantne brodove. KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

76 Tanker za potporu Hamana klase Towada Desantni tankonsci (LST) Motobu (LST 4102) i Nemuro (LST 4103) klase Atsumi (istoimena prva jedinica otpisana je 1997.), najvece istisnine 2400 tona, duljine 89 m izgradeni su od do Mogu prevoziti 120 vojnika i 20 vozila iii 400 tona tereta, a pogon su im dva Dieselova motora Kawasaki (MAN) V8V 22/30 ukupne snage 3234 kw za brzinu 14 cv. Naoruzani su s dva dvocijevna topa Bofors Mk 1 Mod 2 kalibra 40/60 mm i imaju 100 danova posade. Od do u sluzbu su usla tri broda klase Miura najvece istisnine 3200 tona i duljine 98 m nazvani Miura (LST 4151), Ojika (LST 4152) i Satsuma (LST 4153). Klasa Miura nosi 180 vojnika i 1800 tona tereta, a mogu se ukrcati dva mala desantna plovila tipa LCM(6) i dvije desantne brodice tipa LCVP. Pogon i brzina isti su kao i kod starije klase, a ti brodovi ponajprije sluze za logisticku potporu. J Desantne brodove Yura (LSU 4171) i J Noto (LSU 4172) sto su u sluzbi od ~ a. odnosno najvece istisnine 590 tona i ~ duljine 58 m pokrecu dva Dieselova motora Fuji 6L27.5XF ukupne snage 2206 kw (3000 KS) do brzine 12 cv. Prevoze 70 ljudi, a naoruzani su topom JM-61MB kalibra 20 mm, a posada broji 32 dana Ova jos manja brodalc 01 (LCU 2001) i LC 02 (LCU 2002) istisnine 420 tona i duljine 52 m, gradena su u brodogradilistu Sasebo. Ti brodovi klase LC 01 ili Yusotei primljeni su u flotu i 1992., a mogu prevesti 70 vojnika. U sluzbi se nalaze i lebdjelice LCAC 01 i LCAC 02 americkog tipa Textron Marine LCAC 1, pune istisnine od 170 do 182 tone, 11 malih desantnih brodova (jedan otpisan) tipa LCM(6) naivece istisnine 56 tona i duljine 17,1 m te desetak brodica tipa LCVP istisnine 12 tona koje se nalaze na vecim desantnim brodovima. Skolski i pomocni brodovi Najvafoiji japanski skolski brod Kasbima (1V 3508) istisnine 4060 tona i duljine 143 m u sluzbi je od siiecnja To je prvi skolski brod MSDF-a na kojem postoje poseb- lansera za okomito lansiranje projektila od sluzi pokusni brod Asuka (ASE 6102) istisnine 4900 tona, duljine 150,8 m i brzine 27 cv. Ukrcava jedan vrtolet SH-60}, a njegov trup je vrlo nalikuje trupu razaraca klase Murasame. Brod Asuka je opremljen borbenim sustavom Aegis s radarom AN/SPY-10. Pokusni brodkuribama (ASE 6101) istisnine 1400 tona rabi se za ispitivanje sonara torpeda i mina. Godine u uporabu je usao brod za spasavarue podmornicara Chiyoda (AS 405), koji trenutacno sluz! i kao rnaticni brod 2. podmornicke flotile. Ima najvecu istisninu 4450 tona, duljinu 112,2 m, a do 17 cv pokrecu ga dva Dieselova motora Mitsui 8L42M ukupne snage 8452 kw ( KS). Opremljen je malom ronilicom za spasavanie (DSRV) istisnine 40 tona. Uz njega je u floti i spasilacki brod Fushimi (ASR 402) istisnine 2000 tona. U brodogradilistu Mitsui u Tamanu gradi se jos jedan brod (ASR 406) za spasavanie podmornicara standardne istisnine 5400 tona i brzine 20 cv, koji ce zamijeniti Fushimi. Opskrbu flotila obavljaju tri tankera za potporu klase Towada (Towada/AOE 422, Brod Harima klase Hibiki ima SWATH formu trupa, a sluzi za akusticko motrenje oceana ne kabine za zenske kadete i pripadnice pomorskih snaga (u MSDF-u sluzi i oko 2000 zena, koje cine oko cetiri posto osoblja). Uz njega u sluzbi su i brodoviazuma (ATS 4201) istisnine 2400 tona i Kurobe (ATS 4202) istisnine 3200 tona koji ponajprije sluze za izo-, brazbu posada u protuzrakoplovnim operacijama te za potporu. U gradnji je jos jedna jedinica pobolisane klase Kurobe, koja bi trebala ud u flotu i zamijeniti Azumu. Za izobrazbu slufe i bivsi razarad Minegumo, Natsugumo,Murakumo klaseminegumo i Mochizuki klase Takatsuki te podmornice tusbio i Mochishio. Za ispitivanje novih radara, sonara i Tokiwa/AOE 423, ilamana/aoe 423) najvece istisnine tona i duljine 167 m, koji su usli u sluzbu izmedu i 1990., a mogu ukrcati do 5700 tona goriva iii tereta. Za potporu sluzi i opskrbni brod Sagami (AORL 421) najvece istisnine toria, dovrsen Broj opskrbnih brodova ipak nije dostatan za dulje operacije na pudni, Kao lucki opskrbni brodovi sluze bivsi minolovci klasa Hatsbushima i Takami. Brodovi za akusticko motrenje oceana Hibiki (AOS 5201) i Harima (AOS 5202) imaju SWATH formu trupa, a u flotu su usli i Prvotno se planirala gradnja cak pet jedinica te klase, najvece istisnine HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

77 rona i duljine 71,5 m, no od toga se odustalo. Njihov dizel-elektricni pogon snage 2350 kw (3200 KS) pruza im najvecu brzinu 11 cv, no tijekom operacija sa sonarom brzina je 3 cv. Opremljeni su tegljenim sonarnim nizom NQQ-2 SURTASS duljine 2600 m, a rasdamba tako prikupljenih podataka obavlja se u sredisnjici kraj Yokosuke. Vaznu ulogu imaju i hidrografski brodovi Akashi (AGS 5101, cini se kako se rabi i za elektronicko izvidanje), Suma (AGS 5103), Futami (AGS 5102) i Wakasa (AGS 5104), a gradi se i hidrografski brod Kaiko (AGS 5105), istisnine 3300 tona, koji bi trebao zamijeniti Akashi. Medu brojnim ostalim pornocnim brodovima su i kabelopolagacmuroto (ARC 482), ledolomac Shirase (AGB 5002), jahta Hiyodori (ASY 92), kao i niz oceanskih i luckih tegljaca, luckih tankera i vodonosaca te brodova za borbu protiv oneciscenja okolisa, Pomorske zracne snage Flotne zracne snage (Fleet Air Force) tj. pomorske zracne snage rasporedene su u 12 baza duz japanskih obala (Atsugi, Hatchinohe, Iwakuni, Kanoya, Komatsujima, Naha, Okinawa, Ozuki, Ominato, Oomura, Shimofusa, ~ Tateyama i Tokushima). Zapovje- =E dnistvo Flotnih zracnih snaga nalazi se u Atsugiju, a Zapovjednistvo za izobrazbu pomorskih zracruh snaga u bazi Shimofusa. Flotne zracne snage cini sedam wingova koji ukljucuju niz squadrona (hikotai) razne namjene. Zapovjednistva vecih postrojbi nalaze se u Kanoyi (1. Wing), Hachinoheu (2.), Atsugiju (4.), Nahi (5.), Tateyami (21.), Oomuri (22.) i Iwakuniju (31.). Ukupni broj zrakoplova bit ce postupno smanjen sa sadasnjih oko 220 na 170. Deset squadrona ima ophodne zrako- plove Kawasaki (Lockheed) P-3C Update II i P-3C Update III Orion, od kojih je 99 naoruzano protubrodskim projektilima Harpoon, a pet je preinaceno u motrilacku inadcu UP- 3E Update II, dok ce se dlo preinadti u inadcu OP-3C (novi senzori i sustavi za obradbu podataka), a u ~ uporabi su i dva EP-3C za ~ elektronicko ratovanje i dva UP-3D za izobrazbu. Broj P-3C Orion bit ce smanjen na 80, a broj squadrona na osam. Sedam protupodmomickih squadrona ima ukupno 39 vrtoleta HSS-2B Sea King, a tri Protuminski vrtolet Mitshubishi (Sikorsky) S-80M-1 Sea Dragon iz sastava 111. Kokutaia u bazi Shimfousa imaju vrtolete SH-60] Seahawk (ukupno 65, a naruceno je jos 35 SH-60J, koji ce tijekom ove godine zamijeniti dio vrtoleta HSS-2B). Za potragu i spasavanje (SAR) rabe se i dva vrtoleta UH-60], a u tijeku je razvoj nove protupodmornicke inacice SH-60J Kai. Sest skolskih squadrona ima sest zrakoplova NAMC YS-llT (YS-llTA-206), 22 Beechcraft TC-90 King Air, cetiri Learjet U-36A, 18 Skolski (po potrebi i ophodni) brod Kojima japanske Agencije za pomorsku sigurnost (obalne straie) u sluzbl je od Hidrozrakoplov Shin Meiwa US-1A sluf u sklopu Flotnih zracnih snaga za potragu i spasavanje Fuji KM-2 i 15 Fuji T-5 (KM-2 Kai), kao i osam vrtoleta Kawasaki (Hughes) OH-6D te nekoliko HSS-2B i SH-60]. Transportni squadroni imaju ~etiri zrakoplova YS-11 i pet zrakoplova LC-90 King Air, dok 111. protuminski squadron ima 12 vrtoleta Mitsubishi (Sikorsky) S-80M-1 Sea Dragon. U uporabi je i pet hidrozrakoplova za potragu i spasavanie Shin Meiwa US- la, a njihova je inadca US-1 nekoc sluzila u prctupodmornicke svrhe. Agencija za pomorsku sigurnost (Obalna straia) Agencija za pomorsku sigurnost (Kaijo Hoancho, Maritime Safety Agency, MSA) s oko pripadnika (2600 casnika) neovisna je o MSDF i pod nadzorom je Mi nistarstva transporta, a glavne su joj zadace ophodnja i nadzor obalnih voda, spasavan]e na moru, opskrba svjetionika te odrzavan]e plovnih puteva. Postoji 11 podrucnih zapovjednistva, glavni se stozer nalazi u Tokiju, Akademija u luci Kure, a pomorska skola u Maizuru. Zanimljivo je da brodovi obalne straze cesto nose ista imena kao i brodovi MSDF-a! Od u sluzbi je veliki ophodni brod Shikishima (PLH 31) najvece istisnine 9350 tona koji je ponajprije namijenjen pratnji transporta plutonija iz Japana u Europu. Za svoju velidnu preslabo je naoruzan (s dva dvocijevna topa Oerlikon GDM-C kalibra 35/90 mm, dva topa JM-61 i dvije strojnice), no ima dostatnu pricuvnu istisninu za postavljanje snafoijeg naoruzanja. Glavni oslonac MSA su veliki ophodni brodovi (svi mogu nositi jedan do dva vrtoleta), au sluzb! se nalaze jedinicemizuho (PLH 21) i Yashima (PLH 22) istisnine 5204 tona, jedan brod klase Soya (PLH O 1) istisnine 4100 tona, sedam klase Tsugaru (Tsugaru/PLH KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

78 02, Oosumi/PLH 03, Uraga/PLH 04,.lao/PLH 05, Cbikuzen/PLH 06, Settsu/PLH 07 i Ecbigo/PLH 08) istisnine 4040 tona. Postoje i veliki ophodni brodovi Miura (PL 32), Izu (PL 31) i Kojima (PL 21, on je ujedno i skolski), 28 jedinica klase Sbiretoko (s flotnim brojevima PL 101 do 128), tri klase Ojika (Ojika, Kudaka, Satsuma, od PL 02 do PL 04), jedan klase Nojima (PL 01) i dva klasedaio (Daio/PL 15 imuroto/pl 16). Medu nekoliko klasa srednjih ophodnih brodova su starija klasa Tesbio (15 brodova s flotnim brojevima od PM 01 do PM 14), zatim klas Takatorl (PM 89 i PM 94), Biboro (20 jedinica, od PM 73 do PM 93), Kunasbirl (osam brodova, od PM 65 do PM 72), a postoji i jedan brod nove klase Tesbio (PM 15), jedan klase Yabagi (Misasa/PM 69) i dva klase Amami (PM 95 i PM 96). Manji obalni ophodni brodovi ukliucuju cetiri jedinice klasemibasbi (PS 01 do PS 04), sest klase Kamui (PS 05 do PS 10), pet klase Akagi (od PS 101 do 105), dva klase Sbi.zuki (PS 106 i PS 107) i dva klase Takatsuki (PS 108 i PS 109). Obalna straza ima jos oko 200 malih ophodnih brodova i brodica (PC), kao i hidrografske brodove, od kojih su najveci Syoyo (HL 01), Takuyo (HL 02), Meiyo (HL 03) i Kaiyo (HL 05) iste klase te jedan klase Tenyo (HL 04). Postoji i sedam hidrografskih brodica, kao i niz brodova za opskrbu svjetionika, posta-.,, vljanje plutaca, gasenie pozara, l izobrazbu te mala lueka plovila. MSA ima i vlastite vrtolete i to 33 Bell 212, cetiri Bell 206, dva Bell 412, dva Eurocopter AS- 322 Cougar, dva Sikorsky S-76C, kao i 26 zrakoplova: pet YS-1 la, dva Short Skyvan, 16 Beech 200T, dva Falcon 900 i jednu Cessnu U 206G. Zaglavak Japan posjeduje suvremeno ratno brodovlje jer mu je zahvaljujuci gospodarskoj moci bilo moguce u razmjerno kratkim rokovima obnavljati flotu, te graditi velike i homogene klase ratnih brodova. Pomorske samoobrambene snage tj. mornarica (koja sluzbeno ne postoji) SU suvremene i izvrsno uvjezbane, Ona uzivaju velik ugled u inozemstvu i predstavljaju bitan cimbenik japanske obrane i vamog saveznika americkoj ratnoj mornarici. Svi brodovi se grade u Japanu, letjelice su proizvedene po licenci, a snazna elektronkka industrija proizvodi vlastite iii licencne radare i sonare. Vecina oruznih sustava izradena je u HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, '! 0 Japanu (lanseri projektila sustava ASROC i Sea Sparrow, topovi kalibra 127 mm i 76 mm te sustava Gatling kalibra 20 mm), a razvijeni su i dornad protubrodski projektili. Japan je kao otocna velesila unatoc planiranom smanjenju broja postrojbi, djelatnih brodova i zrakoplova u stanju braniti pristup matkno] zemlji i nadzirati plovne puteve, kako bi se sprfjedla pomorska blokada. To je posebice vazno u novije doba, jer je nakon prestanka hladnog rata doslo do stvaranja lokalnih i obnove vedh pomorskih sila na podrudu Istocne i Jugoistocne Azije. Literatura: 1. Military Technology, srpanj 1986., Tsutornu Aoki "Japan's Defence Industry" 2. Marine Rundschau, veliaca 1987., Dieter Born "Das japanische Marine-Bauprogramm 1985;86" 3. Proceedings, ozujak 1987., Kensuke Ebata "Ocean Air Defense Japanese Style" 4. Naval Forces Il/1987., James E. Auer, Sadao Seno "Japan's Maritime Self-Defence Force" 5. Marine Rundschau, lipanj 1989., Wilhelm M. Donko 16. (skupina aurora) "Japanese Aircraft Carriers and Destroyers", Macdonald & Co., London (skupina aurora) "Japanese Battleships and Cruisers", Macdonald & Co., London Paul S. Dull "Die Kaiserlich Japanische Marine ", Motorbuch Verlag, Stuttgart Hansgeorg Jentschura, Dieter Jung, Peter Mickel "Warships of the Imperial Japanese Navy ", Naval Institute Press, Annapolis John Jordan ''An Illustrated Guide to Modern Destroyers", Salamander Books, London Norman Friedman "The Naval Institute Guide to World Naval Weapons Systems 1991!)2", Naval Institute Press, Annapolis/Maryland Richard Sharpe (ured.) "Jane's Fighting Ships ", Jane's Information Group, Couldson Gerhard Albrecht, Werner Globke (ured.), "Weyers Flottentaschenbuch 1994-%", Bernard & Graefe Verlag, Bonn Robert Gardiner (ured.) "Conway's All The World's Fighting Ships , Conway Maritime Press, London Arthur D. Baker III, Bernard Prezelin (ured.) "Combat Fleets of the World 1995", Naval Institute Press, Annapolis, Maryland Richard Sharpe (ured.) "Jane's Fighting Ships ", Jane's Information Group, Couldson Keith Faulkner "Jane's Warship Recognition Guide", Vjezba Agencije za pomorsku sigurnost kraj Hiroshime u kojoj su meau ostalim sudjelovali i mali ophodni brod Ayanami (PC 20) klase Hayanami, vrtolet Bell 212 (u prvom planu), iza kojih se zamjecuju katamatran Myoyo (LM 11) za odrzavanje plovnih puteva i srednji ophodni brod Kumano(PM 94) klase Takatori(desno) icht Schiffe, acht Hubschrauber - Die Eskonflottillen der JMSDF und' das 8:8 - Konzept" 6. Naval Forces Il/1990., Gregg A. Rubinstein, John O'Connell "Japan's Maritime Self Defence 1990" 7. Marine Forum, godista i Poligon, sijecan] - veljaca 1996., Jaroslaw Malinowski "[aponskie niszczyiele rakietowe typu Kongo" 9. Asian Defence Journal, veljaca 1997., R. K. Chamban '; "Japan and its Armed Forces" 10.!DR, veljaca 1998., Damon Bristow "Osumi unlocks Japan's maritime potential" 11. Asian Defence Journal, veljai'a 1998., Prasun K. Sengupta "Submarines for Asia-Pacific Navies: From SSK To SSN;SSBN" 12. Proceedings, ozujak 1998., Arthur D. Baker III "World Navies in Review" 13. Asian Defence Journal, lipanj 1998., Roy Braybrook "Rotary-wing naval aviation in Asia-Pacific region" 14. Raymond V. B. Blackman (ured.) "Iane's Fighting Ships ",Jane's Yearbooks, London Hansgeorg Jentschura, Dieter Jung, Peter Mickel "Die japanischen Kriegsschiffe ", J. F. Lehmanns Verlag, Miinchen Harper Collins Publishers, Glasgow Joachim Watzig "Die japanische Plotte von 1868 bis heute", Brandenburgisches Verlagshaus, Berlin Richard Sharpe (ured.) "jane's Fighting Ships ",Jane's Information Group, Couldson Eric Lacroix, Linton Wells II "Japanese Cruisers of the Pacific War", Chatham Publishing, London Bernard Prezelin (ured.) "Flottes de Combat 1998", Editions Maritimes, Rennes "The World Defence Almanac ", Werner Globke (ured.) "Weyers Flottentaschenbuch 19971)8", Bernard & Graefe Verlag, Bonn Claudio Muller "Flugzeuge der Welt 1998", Motorbuch Verlag, Stuttgart Arthur D. Baker III (ured.) "Combat Fleets of the World 1998", Naval Institute Press, Annapolis/Maryland Richard Sharpe (ured.), "Jane's Fighting Ships ",Jane's Information Group, Couldson Promidzbeno tvorivo japanske Agencije za obranu El2I

79 z s 0 z M"I z s z M"I

80 ~ SPASILACKA KUGLA ~ ZA PODMORNICARE Medu posebnom opremom koja omogucu]e siguran izlazak posada iz potonulih podmornica do povrsine mora je i posebna spasilacka kugla koja se primjenjuje na podmornicama tipa 209 gradenim za Indiju 3:F:-~ 0 I J' t Mislav BRLIC M ogucnost ostecenja podmornice, bilo u ratu borbenim djelovanjem neprijatelja iii u mirnodopskom razdoblju zbog neke tehnicke neispravnosti, pogneske posade pri upravljanju iii slucajne nesrece, vrlo se detaljno razmatra pri postupku projektiranja buduce podmornice. Uzroci nesreca mogu biti razni, poput primjerice vanjske podvodne eksplozije iii Joma cvrstog trupa pri prelasku naivece dopustene dubine ronjenja zbog koje trup vise nije u stanju izdrfati vanjski pritisak vode, nakon otkazivanja sustava upravljanja ili sudara, posebice s povrsinskim brodovima.. Pri nested povrsinskog broda, posada treba opremu za spasavane kako bi napustila brod, dok je za bijeg iz ostecene i potopljene podmornice koja lezi na dnu mora posadi potrebna oprema koja moze ornogudti njezin izlazak do morske povrsine sa cesto velike dubine. S obzirom na to da suvremene konvencionalne podmornice vednu vremena provode djelujuci u velikim dubinama, pri projektiranju opreme i uredaja za spasavanje ponajprije treba voditi racuna O spasavarnu iz morskih dubina. Pristupi spasavaniu razlikuju se u nadnima i tehnikama od zemlje do zemlje, no u biti sada postoje dva nacela spasavanja: tzv. samostalno spasavanie (samospasavanie) iz potonule podmornice UZ pornoc sredstava smjestenih u podmornici i spasavarne uz pomoc vanjskih sredstava za spasavanje posebno razvijenih za tu namjenu, koja u vedni slucajeva sluze za spasavanie iz vedh dubina. Naime, fizioloska istrazivan]a pokazuju kako je 180 metara grankna dubina s koje je rnoguce samostalno spasavarue, a koja jos daje razumnu priliku za prezivljavanje pod utjecajem snaznih hiperbaricnih promjena tlakova. Tako su indijske podmornice tipa 209 klase Shisumar opremljene kuglom za samospasavanje podmornicara iz potonule podmornice poznatom i kao Gablerova kugla za spasavanje (prema konstruktoru Ulrichu Gableru). Kuglu je izradila niemacka tvrtka IKL (Ingenieurkontor Lubeck). Kako su te naivece podmornice tipa 209 imale vecu dubinu ronjenja (260 metara, po nekim podatcirna i 300 m) i doplov ( Nm sa 4 cv) od vedne konvencionalnih podmornica, pretpostavljalo se kako bi one trebale biti opremljene posebnom opremom za spasavanje. Za Indijsku ratnu mornaricu u Njemackom brodogradilistu Howaldtswerke-Deutsche Werft (HDW) u Kielu izgradene su podmornice Shisumar (S 44) i Shankusb (S 45) tipa 209/1500 (tipa IKL-1500), dok su jos dvije podmornice nazvane Shalki (S 46) i Shankul (S 47) dovrsene u brodogradilistu Mazagon Dock u Bombaju od- dijelova iz Njemacke. Te podmornice koje su u inclijsku flotu usle izmedu i imaju povrsinsku istisninu 1680 i podvodnu 1850 tona, duljinu 64, 4 m, sirirm 6,5 rn, g~ 6 m i podvodnu brzinu 22 cvora. Tehnicke znacajke kugle Kugla za sarnospasavanje ugradena je u udubljenju na cvrstom trupu podmornice. Spoj izmedu kugle i podmornice je mehanidd, a svi sustavi kugle su samostalni ( napajanje iz vlastitog izvora energije), tako da ne postoji Podmomica.9islmr'1ipa m'1500 ~KL-1500) i2ronjava nakon sill se na Illini 00 m od ~ odvojila kaja za samospasavanje podmoo1icara, cije se prazno mjeslo uocava ispred zapovjemog 1Dm.ia HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

81 nikakva veza izmedu kugle i podmornice (cjevovodi iii kabeli). Kako bi se osigurala najveca mogucnost brzog izlaska iz oba odjeljka, kugla je ugradena tocno iznad nepropusne pregrade koja dijeli prostore u podmornici. U udubljenju na cvrstom trupu sa svake strane pregrade smiestena su dva otvora. Postavlianjem dva otvora u donjem clijelu kugle, oba izlazna otvora iz cvrstog trupa su osigurana donjim dijelom kugle za sarnospasavanie. U kugli su ugradena dva kruzna reda sjedala za smjestaj 40 danova posade podmornice. Kako bi se osigurao uzgon i smanjila gibanja kada kugla izroni na morsku povrsinu, na nju je pricvrscen tank napunjen uzgonskim tvorivom koje ima znatno manju spedlicnu masu od morske vode. Cijela kugla za samospasavanje zajedno s uzgonskim tankom oblikovana je kako bi se prilagodila nadgradu podmornice. Uporaba Kaela se pojavi podvodno ostecenje na cvrstom trupu podmornice, kojem je posljedica prodor vode u jedan od njegovih nepropus- ~ ~ I nih odjeljaka, posada se povlad u neosteceni ~ odjeljak. Zatvaraju se nepropusna vrata i svi J prodori kroz pregradu (obicno ventili cjevovoda). Time je spruecen doticaj prezivjelih s povisenim tlakom koji vlada u potonuloj podmornici kao is otrovnim plinovima koji se cesto pojavljuju kod potonuca. Presjek spasilacke kug1e gornji otvor vezni uredai Ukoliko posada nije u mogucnosti na bilo koji nadn iz neostecenog odjeljka podici podmornicu na morsku povrsinu, ona rnoze napustiti podmornicu pornocu kugle za spasavanje bez potrebe za pomoci izvana, odnosno bez ikakvih podvodnih sredstava za spasavanie. Nakon odluke o napustaniu podmornice, otvaraju se otvori u udubljenju cvrstog trupa i kugle te posada ulazi u kuglu i zatvara ih. Prostor izmedu otvora puni se vodom kako bi se izjednacio pritisak. Nakon oslobadanja spojnog mehanizma i po potrebi primjene dodatne opreme za spasavanie, dolazi do odvajanja kugle za samospasavan]e od podmornice. Kugla se polako, njisuci se uslijed pozitivnog uzgona, uzdize do morske povrsine brzinom od 1 do 2 mis, sto ovisi o ukupnoj masi kugle. Sustavom za prezivljavanje kugle za samospasavanie cijeloj je posadi osigurana dostatna kolidna zraka za devet (po drugim podatcima za osam) sati boravka u njoj kada nema rnogucnosti opskrbe vanjskim zrakom. Pretpostavlja se kako je to dosta dugo razdoblje tijekom kojeg bi se posada uspjela ukrcati u kuglu i pomocu nje doci do morske povrsine. Ukoliko 3 postoji mogucnost dovodenja vanjskog zraka, u ~ kugli je moguce, zavisno od broja ljudi, probo raviti priblizno od osam do 14 dana. Oprema za spasavanje sadrzi zrak za disanje s kisikom i meki trup nepropusna pregrada naplavni prostor Srniesta] spasllaeke kugle na podmornici tipa 209/1500 apsorberom ugljicnog dioksida (CO2) za razdoblje od devet sati, a uz to i svaki clan posade ima osobni komplet opreme za apsorbciju CO2~ Kakvoca zraka za clisanje prati se uz pomoc posebnog uredaja. Kada kugla izroni na povrsinu mora dovod svjezeg zraka osiguran je kroz ventilacijski jarbol. Kada more nije previse snazno, otvara se otvor na vrhu kugle, te posada rnoze izad iz kugle na platformu uzgonskog tanka. Ukoliko je more snazno, otvor ce u pocetku ostati zatvoren i podid ce se ventilacijski jarbol koji ujedno sluzi i kao komunikacijski, te se uspostavlja radioveza s brodom za spasavanje podrnornicara iii brodom koji je najblizi mjestu nesrece. Kugla je opremljena i opremom za tegljenje (uskom) kako bi se u slucaju nemirnog mora sto blize prislo kopnu iii pricekalo pobolisanje vremena. lspitivanje Prva uspiesna ispitivanja na cvrstocu kugle za samospasavanje u operativnoj dubini jednakoj dubini kolapsa podmornice tipa 209 (tipa 1500) u posebnoj tlacnoj komori obavljena su u rujnu Nakon zavrsnog opremanja i temeljitih ispitivanja u luci, prvo ispitivanje kugle sa ses: ljudi u njoj obavljeno je na dubini od 25 metara s podmornicom Shisumar. Tijekom listopada provedena su uspjesna ispitiva- Spasioci na platformi uzgonskog tanka kugle za spasavanie nakon izronjavanja nja na dubini 80 m. Prigodom prvog ispitivanja kugla je stigla do morske povrsine za manje od jedne minute. Nakon zavrsetka ispitivanja podmornice opremljene kuglom usle su u sluzbu indijske mormarice. Zaglavak Temeljne prednosti tog sustava za spasavanje podmornicara su u tome da se sva posada podmornice rnoze dopremiti do morske povrsine iz potopljene podmornice s proracunske dubine kolapsa podmornice bez potrebe za pomod izvana, nema problema oko odredivanja polozaja potopljene podmornice, posada samostalno odlucuje kada ce napustiti podmornicu, izvlacenje podrnornicara iz kugle za spasavanie moze se obaviti po zelji, ovisno 0 vremenu i udaljenosti broda za spasavanie, i sustav se moze ugraditi u postojece podmornice ako se na njih dodatno ugradi nepropusna pregrada, iako ugradivanje kugle za spasavanje u opremu podmornice povecava pocetnu cijenu izgradnje, pa je upitna ugradnja takvog sustava u postojece podmornice. Razvoj podmornicarstva i vaznost koju podmornice imaju u svim razvijenim ratnim mornaricama ubrzali su istrazivanja i ostvarili znatan napredak u povecanju zilavosti podmornice, izobrazbi podmornicara u otklanjanju kvarova i spasavaniu, kao i u raznovrsnosti sredstava namijenjenih spasavanju posade i podmornice. No valja napomenuti kako nastojanja i istrazivania gotovo svih ratnih mornarica te velika ulozena sredstva za spasavanie nikada ne ce u potpunosti mod otkloniti rizik koji covjek preuzima spustajuci se u morske dubine. Llteratura: 1. Naval Forces Special supplement, IV/1986., "HDW" 2. Hrvatski vojnik br. 8 i 9., veljaca i ozujak 1996., Mislav Brlic "Razvoj i gradnja podmornica u Njemackoj poslije II. svjet skog rata" 3. David Miller, John Jordan "Modern Submarine Warfare", Salamander Books, London Richard Sharpe (ured.), "Jane's Fighting Ships ", Jane's Information Group, Couldson KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK m

82 Na viecnom putu borbe i opstoinosf HRVATSKA VOJSKA KROZ POVIJEST (XXX,dlo) Nevjerojatna je povijest i njezino ponavljanje na ovim nasim prostorima. Kao i mnogo puta dosad tako i u Domovinskom ratu Dubrovnik su s kopna i mora opsjeli barbari s istoka, drzed grad u blokadi koja je trajala mnogo mjeseci. Branitelji Dubrovnika, ve_l_im_i_r _v_u_ks_yl_c gradani i stare utvrde, i ova], po tko zna koji put, odoljele su napadaju. zahvauuiuo srcanosti i hrabrosti hrvatskih branitelja i brodovima koji su probijali blokadu dovozeci gradu ono nainuzniie, Dubrovnik je opstao i ostao tamo gdje ve: stoji vise od tisucu godina Suvremena grafika Dubrovnika iz prve polovice 16. stoljeca. Morski ulaz u utvraenu i dobro zasneenu luku zatvaran je pomicnim lancima EE HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

83 akon propasti antickih naselja Narone i Epidaurusa izmedu Splita i Kotara, na isrocno] obali Jadranskog mora, osim Dubrovnika nije podignuto ni jedno vece gradsko naselje iii Iuka. Zahvaljujuci povoljnom zemljopisnom polozaiu na kraju karavanskih trgovackih putova kroz planinsko zalede, Dubrovnik je postao pirodni izlaz na more Balkanskog poluotoka, preuzimajuci tako na sebe posrednicku ulogu u trgovini izmedu balkanskih zemalja i privredno razvijene Italije i drugih sredozemnih zemalja. Grad se nalazio i na vaznom plovnom putu gdje zavrsava niz jadranskih otoka i zapodnie otvoreno more. Od 12. stoljeca zapodnje gospodarski i pomorski uspon grada i republike Dubrovnik koji dosize svoj vrhunac u 16. stoljecu, kad postaje pomorsko srediste Jadrana. Tada ima oko stanovnika, 300 velikih brodova i 5000 mornara, odnosno trecu po velicini trgovacku flotu svijeta. u gradu postoje mnoge civilizacijske tekovine kao Sta SU kanalizacija, stalna lijecnicka sluzba (od 1301.), ljekarna (od 1317.), staracki dom (od 1347.), ustanova za zbrinjavanje djece bez roditelja (od 1432.), vodovod (od 1436.). U gradu postoje trgovacki sud, banke i osiguravaiuci zavodi, a godine na Dancama je podignut i poznati Lazaret - karantena za robu i ljude. Godine u Dubrovniku je donesen Ordo super assicuratoribus - jedan od prvih svjetskih zakona o pomorskom osiguranju. U gradu djeluju mnogi znanstvenici, pisci, pjesnici i filozofi: Ruder Boskovic, Marin Getaldic, Franjo Petric, Stjepan Cradic, Petar Damjan Ohmucevic i drugi. Republika ima svoje poslanike na dvorovima Europe i siroku mrezu trgovackih konzultanata (predstavnika) u brojnim sredozemnim lukama (Napoli, Ancona, Marseille, Malta, Barletta, Manfredonia, Siracusa, Trani, Crotone, Otrant, Bari, Pesaro, Orthona, Polignano, Termoli, Augusta, Trapani, Vieste, Catania, Molfeta itd.). Dubrovacki brodovi plove sve do Engleske, Flandrije i udaljene Amerike. Od druge polovice 17. stolieca Dubrovnik pocinje privredno zaostajati zbog novih trgovackih putova i premijestanja svijetske trgovine na Atlantik te sve vece konkurencije brodova Engleske, Francuske i Nizozemske. Stoljetna suparnica Venecija uspjela je dio trgovine s Balkanskog poluotoka pod turskom upravom usmjeriti prema Splitu, slabed tako dubrovacke veze sa zaledem. Katastrofalni potres godine u kojem je poginulo vise od polovine pucanstva, bio je dodatni udarac gospodarskoj i pomorskoj snazi grada. Dubrovcani su uz velike napore obnovili i grad i flotu. Do francuske okupacije i ukidanja Republike grad ima svoje uspone i padove. Izgradnjom zeljeznica potkraj 19. stolieca, trgovina negdasnjeg dubrovackog zaleda seli se u Trst, Rijeku i Solun. Od pocetka 20. stoljeca turizam je sve vaznija godpodarska grana, a povijesni hrvatski grad Drubrovnik, danas pod zastitorn UNESCO-a, prepoznat je kao svijetska bastina i biser Sredozemlja. Ielevizijske slike razaranja Dubrovnika koje SU obisle svijet, snazno su pomogle da se u Domovinskom ratu prepozna agresija na Hrvatsku. Kroz tisudjetnu povijest grad je priznavao vlast Bizanta, Normana, Venecije, hrvatsko-ugar- Na ilustraciji je grb Dubrovacke Republike prema Stemmatographiae lllyricanae Pavla Rittera Vitezovica iz godine 1702 skih kraljeva i Osmanlijskog Carstva, zadrzavajuci svoju autonomiju i samoupravu manje iii vise kako su to omogu- Godine upucena je okruzntca svim dubrovackirn zapovjednicima brodova i konzulima da je glavna dubrovacka zastava ona s likom sv. Vlaha, a da je sporedna zastava ona s natpisom LIBERTAS (sloboda). Natpis LIBERTAS morao je biti u jednom redu na bijeloj, plavoj iii plavo-bijeloj podlozi. Na ilustraciji su dvije od mnogobrojnih inaclca grba U Dubrovackorn statutu iz godine sluzbeno se odreauje izgled dubrovacke zastave VIXILIVM S.BLASII (zastava sv.vlaha) s likom zastltnika grada. Na zastavi je iii lik sveca iii njegovi inicijali S.B. (Sanez Blasii). Sv.Vlaho je nasao svoje mjesto na grbu kao i na drugim vaznim obiljezima Dubrovnika. Pocetkorn svakog ljeta, za blagdan sv. Vlaha, Dubrovcani se sjete svojeg stovanoq sveca i zastltnika grada, te njemu u cast organiziraju prigodna crkvena, gospodarska, kulturna i turlstieka dogaaanja cavale povijesne okolnosti. Cesto je ta vlast bila nominalna, samo uz obvezu placanja danka suverenu i pomoc u brodovlju. Od godine Republika priznaje tursku vrhovnu vlast i placa godisnji danak od dukata uz povlasticu slobodne trgovine. Nakon francuske vladavine ti Dalmaciji i stoma Napoleona, na Beckom kongresu godine nije uspio pokusa] obnove Republike kad je Dubrovnik dodijeljen Austriji. Dubrovacke utvrde Dubrovnik je kroz 866. i 867. izdrzao opsadu Arabljana koja je trajala gotovo 15 mjeseci, sto govori u prilog da je vec tada grad KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

84 imao snazne obrambene zidove. Zbog rata sa srpskim kraljem Milutinom, pocetkom 14. stoljeca, skupljenim novcem gradana i javnim zajmom zapodn]e snaznije utvrdivanje grada. Izgradena je kula Puncjela, a spominje se izgradnja kule Mincete. Izgradena je snazna utvrda Sv. Ivan koja je s jugoistoka branila ulaz u gradsku luku na kojoj je predviden prostor za postavljanje prvih topova. Pojava Osmanlija u okolici Dubrovnikai pad Bosne godine potaknuli su izgradnju utvrda s kopnene strane. Minceta je od cerverokurne kule pregradena u monumentalnu okruglu kulu s dvije platforme. Zidovi utvrde Lovrijenac ojacani su do debljine od 20 lakata (preko 10 metara), a oko gradi se prvi revelin. Oko izgradena je i gradska Iuka. Porazom na Mohacu godine prestala je i formalna vrhovna vlast hrvatsko-ugarskog kralja. Dubrovacko poslanstvo otislo je u Budim i priznalo vlast sultana kojem je ionako od placan danak. Priznajuci tursku vlast i kupujuci zlatnicima svoju slobodu, Dubrovnik je sve vise sticao atribute drzavnosti. Njegova nezavisnost i gospodarska snaga uvelike su smetali Venaciji koja je u ratovima protiv Turske pokusavala zauzeti i Dubrovnik, poticuci tako nova utvrdivanja grada. Na mjestu negdasnjeg revelina zapocela je godine gradnja do danas sucuvane tvrdave Revelin. Godine zavrsen je veliki bastion Sv. Margarete, a za vrijeme rata za Kandiju ( ) izgradeni su bastioni Sv. Stjepana i Sv. Spasitelja i pojacana ostala utvrdenja i zidovi. U to vrijeme utvrda je uglavnom dobila i danasnji izgled. Danas grad opasuju zidovi ukupne duzine 1940 m i visine oko 22 m. Debljina zidova prema moru je 1,5-3,0 m, a prema kopnu 4,0-5,5 m. Zidovi su pojacani s dva bastiona, jednom velikom okruglom kulom prema kopnu, dvije polukruzne kule, 12 cerverokutnih kula, dvije kutne utvrde (kantonete) i utvrdom Sv. Ivana. S kopnene strane glavni obrambeni pojas pojacan je s nizim zakosenim predzidern, iskopanim rovom i 9 manjih polukruznih bastiona. Dio gradskih fortifikacija su i dvije odvojene tvrdave - Revelin na istoku i Lovrijenac na zapadu. Grad je imao i cetvora vrata, "od Pila" i "od Ploca" prema kopnu, s drvenim pokretnim mostovima preko jarka, i "od Ponte" i Ribarnice prema moru. Potkraj 19. stolieca probijena su jos troja vrata. Specifknost ustroja Republike ogleda se i u fortifikaciji Dubrovnika kojoj nema nalik u Dalmaciji. Obrana grada postavljena je prema van, a ne kako je bio obica] i prema van i prema unutra. U pravilu, na drugim gradskim fortifikacijama, kao na primjer Zadar, Sibenik, Trogir, Hvar i sl., obrambeni zidovi i kule pojacavani su i s unutrasnje strane, i medusobno odvajani pregrad- Na grafikama nastalim u ltaliji u drugoj polovici 16. stotieca prikazano je nekoliko velikih karaka odnosno karakuna - tada nalveclh trgovackih brodova na svijetu, kakve su gradili i dubrovacki brodograditelji. Prema sacuvanim izvorima, menu kojima je i opis dominikanskog prlora iz Vasta, krmeni dijelovi broda bili su pravi mali ljetnikovci s vrtom, zdencem i egzoticnim zivotinjama. Na grafikama jasno su vidljiva drvena krovista preko koji SU prostlrana platna za zastitu od sunca nim zidovima u odjele sposobne za kruznu obranu. Probijanje obrane na jednom dijelu zidina ne bi moglo odmah ugroziti cijelu obranu. Posade ostalih zidina ostale bi na svojim mjestima dok bi branitelji s pricuvama iz grada potisnuli napadaca i ponovno zatvorili pukotinu u obrani. No, ako bi posada u cijelosti bila oslabljena, a obrana na zidovima probijena, tad nije bilo obrane ni od napadaja sa straznje strane. Dubrovacke utvrde nisu bile podesene za obranu s unutrasoje strane sto se moze pojasniti dvojako. Ustroj uprave u Dubrovniku bio je takav da nije omogucavao nekom vlastelinu iii nekoj manjoj skupini mocnika da uzrupira i nametne svoju vlast. No ako bi to ipak neko pokusao, gradani bi oruzijem suzbili nametanje im neprihvatljive vlasti. Vaznu ulogu u otklanjanju straha od uzrupacije vlasti bili su i slabi zidovi s unutrasnje strane grada, odnosno zidovi koji nisu prijetili gradanima Dubrovnika. Tvrdava Lovrijenac koja se nalazi na visokoj stijeni okruzenoj morem i na dometu muskete iz grada, predvidena je za obranu Dubrovnika s morske i zapadne strane. Njezini zidovi okrenuti prema moru debeli su i do deset metara, medutim, zidovi okrenuti prema gradu debeli su svega 60 centimetara. Ako bi netko s Lovrijenca pokusao topovima zaprijetiti gradu, tada bi gradani mogli otkloniti takvu opasnost. Na drugoj strani, ako bi protivnik uspio zauzeti dio vanjske obrane Dubrovnika, tada bi ga lakse bilo izbaciti jer mu zidovi nisu pruzali dostatnu zastitu za obranu od napadaja iznutra. U stvari, moze se govoriti o drukdjem konceptu obrane koji ima svoje pred-. nosti ali i svoje rizike. U ratu protiv hercega Stefana Vukcica godine Dubrovnik je podigao vojsku od 3000 ljudi koja je drzala obranu na Tombi. Iste godine herceg je opsjeo grad i napao ga topovima, ali bez uspjeha. Rijetki su takvi primjeri u povijesti Republike da se spominju vojske od nekoliko tisuca ljudi. Od kraja 13. stoljeca Dubrovnik uzima u sluzbu placenike. Od pocetka 16. stoljeca u stalnoj je sluzbi iskusnih placenika starije dobi iz Hrvatske iii Ugarske, takozvanih barbanata. Osnovna crta koja ce se provlaciti kroz povijest Republike je strah od stranih placenika koji su u stvari nerado uzimani u sluzbu, kako i oni jednog dana ne bi postali prijetnja iii instrument u lokalnoj uzrupaciji vlasti. Zato se Republika u naivecoi mjeri oslanjala na vojnu i strazarsku sluzbu svojih gradana. Sredinom 16. stolieca u Dubrovniku je bilo 20 bratovstina ( cehovskih udruzen]a obrtnika, trgovaca i sl.) koje su imale oko 1000 danova sposobnih za strazarsku sluzbu, Svake nod bdjelo je na strazi 66 pripadnika bratovstina. Vee zarana u 14. stoliecu HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

85 Oubrovcani postavljaju prve topove (bombarde) na svoje zidove. U pocetku su topnici bili stranci kojima su kao pomocnici bili dornad zanatlije. 'Iopnicke posade vjezbale su nedeljom gadanje iz bombardi. S vremenom Oubrovcani su svladali tehnologiju izradbe topova lijevajuci kvalitetne cijevi. Prema nekim izvorima medu prvima su izradili cijev s urezanim zljebovima kako bi topu povecali preciznost i domet. Godine osnovana je i bratovstina bombardira, odnosno zanatlija koji izraduju i odrfavaju topove. Od u Dubrovniku djeluje topnicka skola, a vec tiskan je prvi topnicki prirucnik, Posada grada sastojala se od malog broja placenika i prema potrebi dornacih ljudi. Prema jednom podatku iz prve polovice 17. stolieca, stalna posada sastojala od 13 docasnika, 97 dornacih vojnika, 45 barbanata, 39 bombardijera i 30 vojnika za sluzbu na brodovima. U drugoj polovici 17. stolieca nakon sto je u nekoliko navrata zaprijetila Venecija, uz satniju barbanata ustrojene su satnije od 200 dornacih vojnika na celu s po jednim bojnikom, satnikom, porucnikom, Dubrovacka naoruzana mala galija, odnosno ratna galijica, 16./17. stollece doporucnikom i vise docasnika. Tvrdava Lovrijenac imala je posadu od 5 do 24 vojnika. Zapovjednik (kastelan) bio je vlastelin stariji od 35 godina koji je na tom polozaju bio mjesec dana, a ponekad i samo jedan dan. Postojali su i kastelani tvrdave Sv. Ivan i Revelin. Za vriierne sluzbe kastelani nisu smjeli napustati svoje tvrdave. U slucaju rata uzimao bi se u sluzbu neki iskusni zapovjednik koji je imenovan guvernerom oruiija. On je mogao biti stranac iii dubrovacki gradanin. Uz njega djelovala su i dva senatora birana na mjesec dana. Pod oruzije su podizana vlastela, gradani i seljaci iz okolice, a uzimani SU i placenici najcesce iz Hrvatske iii srednje i juzne ltalije. Dubrovacka mornarica Dubrovcani SU od najstarijeg vremena sami gradili svoje brodove. Bilo je vise brodogradilista, a najstarije se nalazilo u gradskoj luci pokraj Revelina. Godine utemeljen je takozvani Mali arsenal koji se sastojao od prostoriia za gradnju jednog veceg i dva manja broda. Drzavno brodogradiliste ( arsenal) u Gruzu utemeljeno godine moglo bi se slobodno nazvati jednim od tehnickih cuda svojeg vremena. U njemu su se mogli graditi tada najveci trgovacki brodovi na svijetu, a dometi i kakvoca dubrovackog brodograditeljstva postali su poznati i cijenjeni nadaleko. Na Sredozemnom moru pojavio se u 10. stoljecu brod na vesla s 1 do 2 jarbola i latinskim jedrima, nazvan galija. Venecija i Denova upotrebljavali su galiju najprije kao trgovacki, a od 13. stoljaca i kao ratni brod. Iz galije se u 15. stoljecu razvio prijelazni ratni brod galeas koji je uz jedra zadrfao i vesla kao pornocno pogonsko sredstvo. Irgovadd brodovi na jedra bili su nava, karavela i karaka s 2 do 3 jarbola, kratkog trupa i visokih bokova, s uzdignutim pramcem i krmom s kastelima za smjesta] oruzja. Dobra pomorske svojstva tih brodova omogucila SU U 15. stoliecu otkrivanje novih pomorskih putova prema Americi i oko Afrike. Dubrovacko brodarstvo zapocinje sa srednjovjekovnom kokom - brodom atlantske obalske plovidbe koji je preko Sredozemlja stigao i u Jadran. Velika pomorska otkrica usmjerit ce trgovacke putove prema Atlantiku, odnosno prema otvorenom moru za sto se u Dubrovniku grade veci i bolji trgovacki brodovi - nave, karavele i karake. Uspon dubrovackog pomorstva i graditeljstva brodova zapodnje zapravo s najpoznatijom karakom koja je prema Dubrovniku nazvana Argossa, tada najvecim trgovackim brodom na svijetu, velikom karakom iii karakunom. Nosivost brodova odredivala se u karima (1 zaprezna kola iii 1 kar = 21 hi) tako da su dubrovacke karake nosile , a karakuni preko 1000 kara. Dubrovacka velika karaka iii karakun, brad koji je imao nosivost vecu od 1000 kara, 16. stoljece Iz godine sacuvan je zanimljiv opis dubrovackog karakuna koji je ostavio prior dominikanskog samostana u Vastu, u Abruzzima. On je posjetio brod i o njemu napisao: "... Ta je velika karaka (karakun) imala tri jarbola, a nosivost je bila 1200 kara. Posada je brojila 140 ljudi. Glavna prostorija na brodu imala je tavanicu od izrezbarenog drva sa slikama i pozlatom. Brod je imao vlastitu kovacku i drvodjelsku radionicu za popravak broda tijekom putovanja. U sredini broda bio je zdenac s pitkom vodom, s vitlom i posudama, a oko njega mali vrtic, Na brodu je u posebnim skladistima bilo krdo svinja, mnogo kunica i vrlo mnogo kokosiju za potrebe brodske posade. Uz kapetana, casmke i mornare na brodu su se jos nalazili i bombardijeri, zatim lijecnik i pisar. Jarboli su na vrhu imali koseve, a teska jedra podizala SU Se UZ pornoc rucnih vitala. Za tako velike brodove govorilo se da ako zavrse jedno iii dva putovanja, zarade SVe StO SU potrosili za njihovu gradnju..." Uz nesto vecu karaku i manju karavelu, dubrovacki galijun, koji je takoder pripadao obitelji prekooceanskih brodova, svakako zavrjeduje nesto vecu pozornost. U svijetskoj pomorskoj povijesti mnoge pomorske drzave gradile se galijune, ali su upravo dubrovadd i sparuolsld, nesto duzeg krmenog nadgrada i viseg trupa, bili medu najznamenitijima. Zbog bliskih veza izmedu Dubrovnika i Spanjolske (otac Petar i sin mu Andrija Ohmucevic bili SU admirali spaniolske mornarice) poznavatelji povijesti brodogradnje potvrduju utjecaj dubrovacke gradnje na spanjolske brodove. Prema jednom sacuvanom pregledu dubrovackih KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

86 prekooceanski brodova iz 1584., Republika je imala 57 karaka (i karakuna), 72 galijuna i 32 nave, ukupne nosivosti oko kara. Nakon recesije u pomorskoj trgovini, od pocetka 17. stoljeca u Dubrovniku se vise ne grade karake i karakuni nego poglavito galijuni i nesto manje nave. Mali galijuni iii galijundd, kakvih je Republika pocetkom 17. stoljeca imala oko 80 (manji nosivosti 20 kara /oko 30 tonal i nesto ved do 80 kara /oko 120 tona/, rabljeni su za jadransku i prioblasku plovidbu dok su veci prekooceanski galijuni imali i do 600 kara /oko 900 tona/) nosivosti. Manji i srednji galijuni imali su danova posade, dok su oni ved imali do 75. Gali jun od 600 kara bio je dugacak oko 30 m, sirok 10 m i do prve palube visok oko 2 m. Dubrovcani su gradili i velike nave ( nave grossa) do 400 kara nosivosti, i male nave (navetta) do 200 kara. Za svakih 100 kara tereta galijun je nosio najmanje dva topa. Laksi topovi bili su smjesteni iznad glavne palube, a tezi ispod. Na krmi je sa svake strane kormila bio po jedan top. Prepoznatljiva znacajka galijuna bila su i drvena vratasca preko topovskih otvora. Pocetkorn 16. stolieca kapetani brodova dobivali su uz kauciju topove od Republike ali su ih kasnije poceli nabavljati i sami. Od druge polovice 17. stolieca galijuni se u Dubrovniku sve manje grade, iako su svoj eu- Dubrovacki trgovac na grafici nastaloj u Veneciji potkraj 16. stolieca ropski razvoj nastavili kao sve ved takozvani linijski ratni brodovi, a umjesto njih morem zabrazdile pulake, patake, sambed, a od 19. stoheca brigandini i barkovi. Uz naoruzane trgovacke brodove, u Gruzu se u 16. i 17. stoliecu grade i manji ratni brodovi, medu kojima su najpoznatije manje galije, odnosno galijice i ormanice. U 18. i 19. stoljecu dubrovacka mornarica ponovno je ojacala tako da je imala 278 brodova s ukupno 24,772 kara nosivosti, a nabavljen je i prvi parobrod Dubrovnik od 219 BRT. Dubrovacki brodovi sudjeluju u sredozemnim ratnirn ekspedicijama spanjolskog kralja Karla V. na Tunis godine 1535., kad je izgubljeno 18 galijuna zajedno s posadama. U ekspediciji godine u oluji pred Alzirom stradalo je 8 galijuna, a 6 je potopljeno pred Tripolisom. Dubrovacki brodovi pod zapoviednistvom admirala Petra Ohrnucevica sudjeluju i u velikom spanjolskom pohodu kralja Filipa II. protiv Engleske. Tom prigodom spanjolskl kralj je dubrovacko brodovlje nazvao Ilirskom eskadrom. Nevjerojatna je povijest i njezino ponavljanje na ovim nasim prostorima. Kao i mnogo puta dosad tako i u Domovinskom ratu Dubrovnik su s kopna i mora opsjeli barbari s istoka, drzed grad u blokadi koja je trajala mnogo mjeseci. Branitelji Dubrovnika, gradani i stare utvrde, i ovaj, po tko zna koji put, odoljele su napadaju. Zahvaljujuci srcanosti i hrabrosti hrvatskih branitelja i brodovima koji su probijali blokadu dovozed gradu ono najnuznije, Dubrovnik je opstao i ostao tamo gdje vec stoji vise od tisucu godina. El2I

87 Kiseg (madarski Koszeg, niemacki Guns), grad u zapadnoj Madarskoj, blizu austrijsko-madarske granice ima vaznu ulogu i u hrvatskoj vojnoj i ratnoj povijesti. Kod Kisega je godine hrvatski vojskovoda Nikola jurisic zaustavio napredovanje osmanlijske vojske i spriiecio drugu tursku opsadu Becu jos i danas Kiseg cuva uspomenu na taj slavni dogadaj, kao i na kapetana Nikolu jurisica Vladimir BRNARDIC Spomenik Nikoli Jurisicu ispred ulaza u Burg iseg se spominje vec u XI. stoliecu, ali je stratesko i vojno znacenje dobio tek u XVI. stoliecu, u vrijeme ratova s Turcima. To je bilo stoga sto se nalazio na strateskom smjeru Osijek-Kaniza-Bec, Osim glavnog strateskog smjera osmanlijskog napredovanja uz Dunav (Beograd-Osijek-Budimpesta-Bec), to je bio najkraci i drugi po vaznosti smjer prema Becu Taj smjer je dobrim dijelom pratio tok rijeke Drave i dijelomice rijeke Mure. Njime se u svojem trecem pohodu na Bee godine koristio sultan Sulejman II. Velicanstveni. Kiseg u vrijeme protuturskih ratova vodu Ferdinanda, a druga mocnog transilvanijskog plernica Ivana Zapolju. Zbog neslaganja oko izbora novog kralja doslo je do gradanskog rata medu pristasama te dvije strane, sto je potrajalo iducih nekoliko godina. U borbama za prijestolje vecina plemstva pristala je uz Ivana Zapolju. Zapolja je, bojed se nadmoci Habsburgovaca, u pomoc pozvao Turke. Sulejman II. je prihvatio poziv i poveo veliku vojsku protiv Ferdinanda osporavajuci Habsburgovcima vlast nad Madarskom. Presavsi Dravu kod Osijeka dosao je do Mohackog polja, gdje je primio vazalsko poklonjenje Zapolje i krenuo U bitci na Mohackom polju godine Turci su porazili ugarsko-hrvatsku vojsku, a poginuo je i posljednji ugarsko-hrvatski kralj Ladislav II. [agelovic. Turci nisu do kraja iskoristili tu pobjedu, nego su samo opliackali medurjeqe Tise i Dunava, te kraljevski dvor na Budimu i Pestu. Nakon pogibije kralja plemstvo se podijelilo u dvije stranke. Jedna stranka izabrala je za novog kralja austrijskog nadvoj- Unutrasnie dvoriste Burga KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

88 prema Budimu. Slaba budimska posada.predala se ubrzo nakon pocetka turske opsade, 8. rujna U Budimu je Zapolja okrunjen za kralja. Sulejman krece prema Becu i opsjeda ga s vojskom od oko ljudi i 300 topova. Bee je branilo do ljudi i 70 topova. Zbog pomanjkanja vecih opsadnih sprava Turci su se povukli uz velike gubitke nakon dvadesetodnevne opsade preko Budima i Petrovaradina. Zbog velikih gubitaka tijekom neuspjesnog pohoda na Bee i povlacenja pod losim vremenskim uvjetima sultan sliedece godine, 1530., nije mogao ponovno skupiti toliku vojsku. Stoga je propustio ljetno vrijeme, povoljno za ratni pohod, dok su se u Carigradu odvijali besciljni pregovori s poslanicima nadvojvode Ferdinanda. Kako su poslanici predlagali da sultan prizna Ferdinanda za kralja Ugarske, dok su istodobno tri cetvrtine Ugarske i njezina prijestolnica Budim bili u rukama turskog vazala Ivana Zapolje, nije se moglo ocekivati da ce nesto proizaci iz takvih raspri. U meduvremenu rat se nastavio i s obzirom da ga Turci nisu napadali, nadvojvoda je odludo preduzeti ofanzivu. Njegova vojska osvojila je Gran i nekoliko ranije izgubljenih tvrdava uz granicu, te dosla sve do Budima. Napad na Budim je odbijen samo zahvaljujuci ocajnickom otporu turske posade, a bez ikakve pomoci Ivana Zapolje. Nakon povlacenja Ferdinanda, bosanski i srpski pasa popljackali su Korusku i dijelove sjeverne Madarske. Ali to SU bile neodlucuiuce borbe. Godine sultan je poduzeo pripreme za drugi ozbiljan napad na Carstvo sljedece godine, s mnogo vecim i bolje organiziranim snagama od onih sto SU se nalazile pod Becom Ipak velika kampanja nije dovela do odlucujuceg rezaultata. Caru Ferdinandu. skupstina je dala slobodne ruke za opremanje i opskrbu vojske jer je uspio uvjeriti svoje njemacke podanike u ozbiljnost turske opasnosti. Okupljena je velika vojska oko Beca, a popunjena je i s pristiglim kontingentima iz Spanjolske, Italije i Nizozemske. Vjerojatno zbog spoznaje da ga tako velika vojska ceka na Dunavu, a s jos uvijek sviezim sjecanjem na nedavno dozivljeni poraz na istom tom prostoru, Sulejman je odludo preusmjeriti svoj napadaj. Krenuo je kracirn putem kroz sjeverozapadnu Madarsku, nadajuci se dace iznenaditi neprijatelja tamo gdje ga ne ocekuje. Ipak, izgleda da nije uzeo u obzir nepovoljan brdoviti teren pun tvrdava i utvrdenih gradova, kojim je njegova vojska, sastavljena ponajvise od konjanistva, morala prod. U svakom slucaju, turska vojska je 25. lipnja napustila Beograd, 10. srpnja Sabac, presla Dravu kod Osijeka i tada umjesto da krene uobicaienim putem usporednim s Dunavom prema Ulaz u Burg. Djelomice se vide sjeverozapadna i predzi(le sjeveroistocne kule, te opkop s mostom ispred ulaznih vrata Nikola Juriiii Nikola.lurisic, pomati hmdski ratnik i diplomat, roden je u Senju oko godine Rano stupa u slufbu Habsburgovam, a potkraj I S26. imenovao ga je ~ nadvojvoda Ferdinand, kasniji kraq Ferdinand I., kapetanam svih SYOjlR trupa za borbu proliy Tuma i komesarom za Hrvatsku. NakOII pogibije posljednjeg ugarsko-hrvatskog kralja l.adislava II. Jagelovita u hiki na Mohackom polju, Nikola Juriit uspjesno je zastupao interese Ferdinanda u saboru hrvatskog plemstva u Cetingradu gadine 1 S27. prigadom izbora m novog hrvatskog kralja. 0d godine do llio je kapetan Rijeke i radio na preseljenju uskoka na Zumberak. u sklopu mrskog poslanslva uspjesno je vadio pregovore 1S30. u lstanbulu sa M1a Sule;im,m II. Proslavio se 1 S32. pri obrani Kisega, koji su opsjedale vrestruko nadmotnije turske snage. Za nagradu kraq Ferdinand mu je darovao grad, a I S37. pastao je zematiskim kapetanom Kranjske i vrhovnim kapetanom vojske u nasljednim austrijskin pokrajinama i na Yojnaj!Plfflid. Koda je kao diplomatski predstavnik ponavna Bao na pregovore u Istanbul napustio je dufnast vrhovnag kapetana Vojne grmice, ali je zadriaa duznast vrhovnag kapetana Stajerske i zemaljskog kapetana Kranjske. Godine I S43. imenovan je lajnim carskim savjetnikom i komornikom. Dvije godine kasnqe umro je u Kisegl,. Budimu, skrenula je na zapad. Krenula je kroz siroki prostor ugarskog teritorija, koji se jos uvijek nalazio pod vlascu Ferdinanda. Bez mnogo muke zauzet je Bjelovar 26. srpnja i Koermend 3. kolovoza, te mnoga druga manja mjesta u dolinama rijeke Drave i Mure. Ali umjesto da od Koermenda krene prema sjeveru uz Oedenburg, na cestu koja bi ga odvela izravno prema Becu i carskoj voisci, sultan je krenuo zapadno u smjeru stajerskih planina i 9. kolovoza otpoceo opsadu male utvrde Kiseg, posljednjeg grada na ugarskom podruqu U meduvremenu je Sulejman poslao veliku hordu neregularnog konjanistva, najmanje konjanika, kao demonstraciju prema Becu i sa zadacom da popliackaiu i opustose Donju Austriju. Neki od tih konjanika dosl! su sve do Ennsa i grada Steyr, ali gotovo citava skupina unistena je u rujnu, kada se pokusala vratiti natrag preko podruqa Becke sume i ponovo se sjediniti s turskom vojskom. Carska vojska nadolazed iz Beca zatvorila je sve prolaze, dok je drugi dio krenuo s druge strane potiskujud Turke s leda. U seriji sukoba poginuli su zapovjednici turskih odreda i mnogo akindzija, tako da ih se vrlo malen broj uspio vratiti sultanu. U meduvremenu sultan je vec gotovo dvadeset dana opsjedao Kiseg, od 9. do 28. kolovoza, bez ikakvog uspjeha iii pomaka naprijed. Kiseg je bio mali, a branilo ga je oko sedam stotina ljudi, pretezito seljaka i gradana, zajedno s 38 konjanika - najamnika. Svi zajedno bili su pod zapoviednistvom kapetana Nikole Jurisica, iskusnog i sposobnog casnlka Jos jedna prednost bila je relativno tezak pristup gradu. Podzemni lagumi i mine za potkopavanje i rusenje zidina usmjeravani su jedan za drugim prema jedinoj pristupacno] strani grada, ali su ih vecinu na vrijeme otkrili i aktivirali branitelji prije nego StO SU rnogle nanijeti neku stetu obrambenim polozajma. Iako je velika topovska bitnica bila postavljena nasuprot najslabijeg dijela grada i pesto je napokon probijeno nekoliko bresa u zidinama, poduzeto je dvanaest, iako sultanov dnevnik spominje samo cenn, velikih jurisa na grad, ali svi su odbijeni. Posebno su zestokt bili napadi 19., 23. i 27. kolovoza. Istodobno je i neprekidna kisa punila turske rovove. Nakon sto je 28. kolovoza odbijen posljednji i gotovo uspiesni juris Turaka doslo je do gotovo nevjerojatne i kuriozitetne nagodbe izrnedu Nikole Jurisica i velikog vezira Ibrahima. Kako bi sacuvao obraz svoga gospodara, Ibrahim je predlozio nagodbu. Opsada ce se prekinuti i turska ce vojska otici, ako zapovjednik grada napise formalni dokument o predaji i preda kljuceve grada, kako bi ga sultan nominalno dobio u posjed. Iako se cini cudnovato, razmijenjeni su taoci i farsa je dalje nastavljena. Turci su izvjesili svoje r.ll'i ~ HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

89 zastave na grad. Nakon toga vraceni su taoci i Turci odlaze ostavljajuci nezauzeti Kiseg. Opet umjesto da krene prema Becu sultan je krenuo prema podalpskim dolinama Stajerske, sto je prakticki znacilo povlai'enje. Opljai'kana su mnoga sela, te zauzeta dvije iii tri manje utvrde na tom podrucju. Oosavsi 11. rujna pred glavni grad Stajerske, Graz, sultan ga se nije usudio opsjesti, nego je ispred njegovih zidina presao rijeku Muru i nastavio njezinom dolinom pljackajuci sve do Maribora. Ovdje su se Turci zadrzali i'etiri dana, od 16. do 19. rujna pljai'kajuci u sirokom krugu oko grada dok nije izgraden most za prelazak preko Drave. Nastavili su kretanje dolinom Drave pustoseci, ali i ostavliajuci za sobom mnogo prtljage, sve dok nisu dosl; do granica svog teritorija 9. listopada. Tijekom posljednjih dana rujna Turci su pomaknuli hrvatske granice opljackavsi i zauzevsi Pozegu i Rasinu, posljednje gradove StO SU jos biji U rukama Ferdinandana na tom smjeru. Time je i zavrsio turski vojni pohod. Sultan je prihvatio prvi mir s Austrijom, pristavsi na podijelu Madarske. I uz to, bosanski i smederevski sandzakbegovi osvojili su citavu Pozesku kotlinu, a hercegovacki sandzak-beg tvrdavu Klis, posljednje hrvatsko uporiste juzno od Velebita. Turski uspjesi prisilili su Ferdinanda da posalje dio svojih trupa protiv Turaka u Slavoniju. Ta operacija, Kacijanerov pohod, zavrsila je porazom carske vojske kod Gorjana. Kiseg donas U Kisegu se danas jos uvijek moze dobro vidjeti kako je izgledao grad u vrijeme turske opsade, odnosno prostor koji je obuhvacao, U vrijeme turske opsade Kiseg kao grad jos nije postojao. Na njegovom su mjestu, kako se moze suditi po ostatcima stupova, stajala utvrdenja izradena od drvenih balvana. Prema ostatcima stepenista locirana je i jedna kula, koja se spominje i u izvorima. Razina zernliista te kule s 343 cm sirokim ulazom lezi 120 cm ispod razine danasnje ulice. Gradski zidovi, debeli 160 cm postoje od kraja Xv. i pocetka Xvl, stolieca, te se smatra da je sjeverni dio zida stariji od juznog. Sjeverni ulaz jos nije postojao u srednjem vijeku. Opkopi oko grada bili su siroki 15 do 20 metara, a duboki 6 do 7 metara. Prema dosadasnjirn istrazivanjima zna se da su srednjovjekovna utvrdenja grada Kisega najvecirn dijelom sazidana tek nakon opsade Gradske zidine u vri- I Maketa Burga i predulaznog dijela u vrijeme turske opsade Oruzje s kraja XV. i pocetka XVI. stolleca Vitrina posvecena opsadi 1532.,, van \0 lc\t; 1cllcqy'l'cf1P csak nyomt1 ;Jk1k 1dr.- me \l.,,11nn,,.t1i,,, mo~t Mont vu!..i~1yomj q,llmn\ ~1"11 r.ot\11 bo 1.~",l."'b,,~u\t Figura opremljena poput lakog konjanika - husara tijekom XVI. stolleca zicanom pancir kosuljom i kacigom. Prsni oklop i ukras oko vrata ne prpipadaju tom vremenu jeme turske opsade nisu bile toliko rnocne i jake kao kasnije, godine Gradski kapetan Nikola Jurisic nazvao je u kolovozu grad "bijednim mjestorn", dok nesto kasnije kralj Ferdinand I. u jednom svojem pismu pise o "poluizgradenim zidinama". Jos uvijek se ne zna tocno kako su izgledali gradski zidovi tijekom Xv. i Xvl, stolieca, a jos manje njihovo stanje u XIV. stoljecu, Na temelju bolje provedenih iskopavanja i'ini se ipak sigurnim da je grad u razdoblju od do bio zasticen samo Burgom, unutrasnjom kulom s vratima i starim bastionom. Gradski zidovi bili su vjerojatno dopunjeni utvrdenjima izradenim od drveta. Grad je po svemu suded godine imao samo jedna vrata, zasticena kulom. U razdoblju od do donesen je carski dekret o tome da se moraju ojacati zidine i Burg. Nije poznato mnogo o tim dugotrajnim radovima, stoga nema osnove po kojoj bi se mogli opisati vanjski radovi oko utvrdivanja grada, ali moze se pretpostavljati da je u prvoj trecini Xvl, stolieca nasipavan dio izmedu zida Burga i slabog kamenog vanjskog zida. Tijekom turske opsade u kolovozu Kiseg je u stvari bio podosta slabo utvrden jer jos nisu posrojale mnoge kasnije izgradene kule. Stoga su se branitelji zestokim jurisirna turske vojske na to "bijedno mjesto" mogli tijekom tri tjedna duge opsade oduprijeti samo svojim zivotima. Njih 418 izgubilo je zivot. Stari grad - Burg zadrzao je svoj izvorni oblik iz vremena opsade, osim sto ima dvije umjesto prvotne i'etiri kule. Burg, kvadratnog oblika s kulama na svakom uglu bio je temelj obrane za vrijeme turske opsade, iako je vec nakon izgradnje gradskih zidina u XIV. i Xv. stohecu izgubio svoju samostalnu obrambenu ulogu. U njemu se nalazi gradski muzej, koji nosi ime Nikola Jurisic. Pred njime u predulaznom dijelu podignut je spomenik Nikoli Jurisicu, a u unutrasnjern dvoristu nalazi se spomen-ploca braniteljima Kisega. Na stubistu sto vodi prema muzeju nalazi se jos jedan spomenik Nikoli Jurisicu, mramorno poprsje nalik onome koje se nalazi i na Zrinjevcu preko puta Hrvatske akademije znanosti i urnjetnosti u Zagrebu. U muzeju nema mnogo predmeta, ali nam dijelomice docaravaju proslost grada, kao i vrijeme opsade. U prvoj dvorani, odmah do ulaza, nalazi se maketa grada prikazujuci ga u vrijeme opsade. Na njoj se vidi grad s cetiri visoke kule, opasan zidinama i dubokim opkopom, te dvostruko utvrdenim ulaznim dijelom. Na zidovima se nalaze tlocrt grada i opisi KOLOVOZ, HRVATSKI VOJNIK

90 Te~ko vatreno oruzje i strjeljivo iz vremena opsade Top, dva muzara i dvostruka pu~ka odjevena tako da bi trebala predstavljati krscanskog vojnika iz vremena turske opsade. Vojnik je opremljen poput konjanika husara iz vremena XVI. stolieca kacigom, tako zvanim sisakom, sa stitinicima za obraze i vrat dok stitnik za nos nedostaje, te zicanom pancir kosuljom, koja bi pak vise vremenski odgovarala kraju XVI. ednosno XVII. stoliecu. Ostali predmeti na lutki ne pripadaju vremenu koje bi se zeljelo prikazati. Naime, izlozeni oklop predstavlja casnicki oklop austrijskih teskih konjanika kirasira, a metalna ploca s plasticnim reljefom mozda je dio kakvog paradnog oklopa iii ukras, koji tesko da je imao ikakvu prakticnu primjenu. U drugom kutu prostorije nalazi se tesko vatreno oruzje, Osim dva rnuzara izlofen je i jedan top, te jedna veca i vise manjih kamenih kugli za topove. lzlozena je i jedna velika metalna granata. U njezinu suplju unutrasniost napunio bi se barut, a kroz otvor bi se provukao fitilj za pripalu. Posebnu zan- Predmeti iz gradske povijesti XVII. i XVIII. stoljeca. Krvnii!ki mac (dolje), husarska sablja, te gradski kljui!evi lzgled pripadnika Ugarske kraljevske krunske straze u svei!anoj odori iz vremena XIX. stolieca opsade, te pojedinih izlotenih predmeta. U prvoj vitrini nalazi se oruzje druge polovine Y:-1. i prve polovine XVI. stoljeca. Svi predmeti nadeni su prigodom arheoloskih iskopavanja u gradu i okolici. Od ~etiri izlozena maca samo jedan ima izvornu duzinu, a na tri maca nalaze se naknadno nadodane kosarice koje im ni- kako ne odgovaraju. Uz maceve nalazi se i jedan bodez u dosta losem stanju. Relativno su dobro ocuvanl vrhovi kopalja, buzdovani, bojni cekic-nadak, velika sjekira, te jedan par i nekoliko rasparenih mamuza. Uz pojedine predmete nalaze se i slike turskih vojnika na kojima se vidi da su naoruzani slicnim oruzjem kakvo je izlozeno u vitrini. Druga vitrina posvecena je opsadi godine U njoj je izlozen dobro ocuvani i lijepo ukraseni primjerak pistolja, te lovackog samostrela sa strijelama, sto vjerojatno predstavlja oruzje kojim je branjen Kiseg. Uz to su izlozene slike s prikazom pohoda turske vojske, te Nikole Jurisica, kao i neki pisani dokumenti o opsadi i kasnije publicirana djela na tu tematiku. Uz vitrinu nalazi se lutka imljivost predstavlja teska dvostruka puska. Ostale izlozbene prostorije nisu vise vezane uz cuvenu opsadu iz 1532., a1i se takoder odnose na povijest grada. To su predmeti sto se odnose na svakodnevni zivot u gradu tijekom stolieca. Tu jos primjerice maze. mo naci jednu ljiepu i dobro ocuvanu husarsku sablju iz XVIII. stolieca, krvnidd mac, te kljuceve grada. Jedna prostorija privlaci posebnu pozornost. U njoj je naime predstavljena povijest Ugarske kraljevske krunske straze, U njoj SU sluzili pretezito plemici S gotovo cijelog podruda Ugarske, odnosno zemalja krune Svetog Stjepana, pa tako i iz Hrvatske. Prema tome ta institucija pripada i hrvatskoj vojnoj povijesti. Osim brojnih dokumenata, slika i fotografija vrlo zivopisno djeluje djelomice rekonstruirana, a djelomice izvorna svecana odora pripadnika krunske straze. Ef2I HRVATSKI VOJNIK KOLOVOZ, 1998.

91 9.~ ZEMUA.. Hrvatsk1 vo1mk" "VelebiY' za1ednicka HRVATSKA KN NJEMACKA DEM AUSTRIJA ATS SLOVENIJA SIT Norucuiern godisnju pretplatu SVICARSKA CHF FRANCUSKA FRF za: NIZOZEMSKA NLG sluibeno glasilo MORH-a, SVEDSKA SEK BELGIJA BEF tjednik "Velebit"... :1 ITALIJA ITL strucni ccsopis, mjesecnik NORVESKA NOK DANS KA DKK "Hrvatski vojnik"... -:1 V. BRITANIJA GBP 38 (zrak 62) 68 (zrak 113) 104 (zrak 174) - zojednicku pretplatu... -:1 SAD USD 69 (zrak 118) 1 08 (zrak 205) 174 (zrak 323) KANA DA CAD 95 (zrak 160) 150 (zrak 285) 240 (zrak 445) AUSTRAWA AUD 95 (zrak 190) 150 (zrak 330) 240 (zrak 520) Za zemlje gdje je navedena moqucnost zrakoplovom; zrokoplovorn... i obicnirn putem... 1 PRETPL.ATNICKI KUPON Ako placate kreditnom karticom pcsoljite dopisnicu sa ispunjenim podatcima. I I I I I I DinersClub I Amer.Exp. 1 Eurocard M. Card I VISA 1 Broj kartice: I I I I I I I I I I Vrijedi do: _ Potpis: _ lme i prezime: Naslov: Adresa: Brzoglas: Mozete izvrsiti pretplatu i cekovima graclana, korisnik: "Tisak", Slavonska av. 4, Zagreb Uplata pretplate: - za Hrvatsku: u korist poduzeco "Tisak", Slavonska av. 4 (za HVG), ziro rocun br: ; poziv no bro] 05 JMBG - za inozemstvo: no devizni rocon poduzeco "Tisak" (za HVG) u Zag. banci br: Molima cijenjene citatelje do nakon izvrsenjo pretplate posolju kopiju uplatnice iii ispunjeni eek no adresu: "HVG", Zvonimirova 12, Zagreb iii no dolekoornnozivoc (fax) 01 / Pretplatom lakle do Hrvatskog vojnika i Velebita Hrv tlkl vojnlk kn V.leblt 211,00 kn Z"eclnltk pretpl t 411,00 kn

92 Sll~PIOPKtlD' RIC~-. IIVUl2'4f /45 single and rapid fire range: - classical rocket 8550 m - rocket with increased range 13,500 m combat movement:.- automatic levelling of launcher on vehicle, - automatic assumption of the position towards the elements of the target, corrective elements and control of fire with a handheld computer, from the vehicle or at a distarice. ught Armored max. speed: 100 kma1 combat weight: 8500 kg power-to-weight ratio: 15 to 20 hp/t diesel engine developing 130 hp/2650 rpm cross-country ability-pressure: bars "run flat" - driving ability: 50km max. road range: 500 to 700 km electrical system: 24 V/12 V armored protection: - from 7.62 x 51 API caliber - HE shell fragments Crew: 3-4, swift entry and exit, 3 doors Logistics: high reliability, ease of maintenance, durability