opca MEf>U VIS VRATA HRVATSKOG JADRANA PRAVILA HRVATSKE VOJSKE VETERAN JURISNIM PUSKAMA PPS-41 TOPOVI 1.A, 21. STOUECE TAJ NE PRIKAZ TEN KA CHALLENGER

Transcription

1 broj 14. godina II. 19. lipnja Zagreb cijena 150 HAD VIS VRATA HRVATSKOG JADRANA opca PRAVILA HRVATSKE VOJSKE VETERAN MEf>U JURISNIM PUSKAMA PPS-41 PRIKAZ TEN KA CHALLENGER TOPOVI 1.A, 21. STOUECE TAJ NE MAKETARSKE TEHNIKE

2 ZASTUPNIK ZA HRVATSKU: 11.~Ul~'-'..,I 11!!'1ffll,.~." Zagreb, Kneza Ljudevita Posavskog 14 Tel. 041/ , Telefax 041/ HRVATSKI VOJNIK, I GLAS/LO MINISTARSTV A OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE Odgovorni urednik: brigadir Ivan T olj Glavrii urednik: pukovnik Krunoslav Matesic lzvrini urednik: Vidmir Raic Likovni urednici: Nenad Martic Tihomir Bajtek Urednik fotografije: Stanko Herceg Ureduje kolegij urednistva Financije i marketing: Gordan Bajtek Adresa urednistva: Zvonimirova 12, Zagreb Telefoni: Telefax: Dizajn»Hrvatskog vojnika(( i dodatka Tihomir Bajtek. Graficko~tehnicko uredenje: Graficko-tehnicka redakcija Hrvatska tiskara KTS Tisak: Hrvatska tiskara, Zagreb Godisnja pretplata HRD Sve promjene tiraze slati na Vjesnik Tuzemna prodaja Stavonska avenija 4 tel Uplata pretplate na racun TRGOSTAMPA (s naznakom za»hrvatski Vojnik ) lnozemna pretplata: Zagrebacka bank a broj deviznog racuna: (s naznak6m za»hrvatski Vojnik ) Cijene polugodisnje pretplate: Njemacka 33 DEM, Austrija 234 ATS, Kanada 26 CAD (avionom 48,90), Australija 30 AUD (avionom 61,40), SAD 22 USO (avionom 41,60), Svicarska 28 CHF, Nizozemska 37 NLG, Francuska 111 FRF, Svedska 125 SEK, Belgija 680 BEF, Danska 126 DKK, Velika Britanija 11 GBP, Slovenija 500 SLT, ltalija ITL Rukopise i materijale ne vracarno 19. lipnja kaza10 ustroj hrvatske vojske Opca r.ravil~ oruzanih snaga Hrvatske vojske _ Vukovi rz Br1n1a : :... 6 $1uzenje vojnog roka 8 Zrtve za slobodu Hrvatske 9 aktualnosti Glavobolje modrih kaciga 10 Nas odgovor je vrlo zestok. Razgovor s generalom zbora Jank om Bobetkom 11 Vis - vrata hrvatskog Jadrana 14 Dubrovnik u ozracju slobode : 15 Tigrovi okopljenih kandf : :.: 16 dossier: Represija vodi u pro past 19 Nepozeljan susjed : 21 Kolaps srbijanske privrede 23 Balkanska oluja 25 vojna tehnika F-14 Tomcat(11. dio) v , 30 Pistolet Puleymont Spagin - PPS 41,, 35 Uredaji za nocno motrenje 38 Prikaz oklopnika Chellinger _ T opovi za 21. stoljece : 43 Top 107 i haubica M-110 :, 46 magazin Mjerenje vremena po Washingtonu 54 Najslavniji hrvatski pandur 53 Ka~~ zaustavif ~ordana, 58 Voinici protiv vojaka 59 Junastva trenkovih pandura : 60 CJENIK OGLASAVANJA: 1/1 COLOR ZADNJA STRANICA HRD 1/1 CRNO-BOELA STRANICA HRD Fotogrsfiju na naslovnlci animio Hrvoje Gospocii; NRVATSKI VOJNIK 1/2 CRNO-BIJELA STRANICA HRD 1/3 CRNO-BIJELA STRANICA HRD 1 cm U STUPCU HRD

3 OPCA PRAVILA ustroj hrvatske vojske ORUiANIN SNAGA HRYATSKE YOJSKE Vjeibovnik, sluibovnlk, obrednik i propisnik o vojnoj stezi - osnovna pravila oru.ianih snaga Hrvatske vojske P ot.pisom predsjednika Republike dr. Franje Tudma. na i objavom u -Narodnim novinarna- stupila su na snagu cettri vrlo znacaj na akta za funkcioniranje oruzanih snaga Hrvatske vojske. To su Propisnik o vojnoj stezi, Obrednik svecane prisege, Sluzbovnik oruzanih snaga i Vlezbovnik oruzanih snaga Hrvatske vojske. Ova pravila po kojima ce se skolovati i obucavati hrvatski vojnici temelje se na zasadama hrvatske volske, na nacelima zapadnih vojski i njihovih pravila, Pozitivna iskustva Zbora narodne garde, koji je poveo domovinski rat, takoder su ugradena u ove dokumente, Sluzbovnik U temeljnim odredbama Sluzbovnika oruzanih snaga Hrvatske vojske zapisano je da oruzane snage cine [edinstvenu cjelinu u kojoj su kao posebni dijelovi Zbor narodne garde i Dornobranstvo. Zadaca oruzanih snaga je stititi suverenitet i neovisnost i brariiti teritorijalnu cjelovitost Bepublike Hrvatske: te se priprema i osposobljava za vodenje svih oblika oruzane borbe. Oruzane snage obavliatu i druge zakonski utvrdene zadace u izvanrednirn okolnostima i u slucaievima elementarnlh nepogoda i drugih nesreca, U pripadnike oruzanih snaga se ubrajaju vojne osobe I gradanske osobe u oruzanirn snagarna, Oruzane snage imaju svoj stain! i prtcuvm sastav, Prtpadnici oruzanih snaga su gradani Republike Hrvatske sa svim gradanskim pravima. Sluzbovnik u svoiim dalinjim odredbama ureduje medusobne odnose vojnih osoba i gradanskih osoba u oruzanim snagama kao nadredenih i podredenih, a prema emu i polozaiu kao starijih iii mladih. Izvrsenje zapovijedi utvrduje se kao temelj uspjesnog dielovanja oruzanih snaga i izvrsavanja zadaca i obveza. Zapovijedanie. u skladu sa Zakonom o obrani i Zakonom o oruzanirn snagama, temelji se na jedinstvu zapovijedanja, obvezama provodenja odluke i naloga nadredene voine osobe. U odredbama o pozdravljanju utvr, duje se medusobno pozdravljanje pri prvom susretu, pozdravljanje u postrojbi pozdravljanje zastavs, himne Republike Hrvatske i himne stranih dr- ' 1,-.--~~~~---~~~ zava prilikom doceka predstavnika stranih drzava, Takoder se nabraja tko se pozdravlja postrojborn, te se navode rijeci osobe koju se pozdravlja, Pripadnici oruzanih snaga medusobno se oslovljavaju sa gospodine. odnosno gospodo iii gospodicna, a pri oslovliavanju vojne osobe dodaje se ctn, Kod predstavljanja prvi to cini mladi priopcujuci cin, ime i prezime. te ako treba postrojbu i duznost, U glavi kota utvrduje smiesta] i red utvrduje se tko stanuje u voinim objektima. sto je garnizon, vojarna, spavaonica, ucionica i ostali objekti u kojima zive, rade iii se odmaraju prtpadni. ci oruzanih snaga. Bad i unutrasnia sluzba ustrojavaju se sukladno planovima i programima vojne izobrazbe, Rad se organizira u okviru petodnevnog radnog tjedna. Rasporedom radnog vremena propisuje se. budenje, prehrana, postrojavanje, pozdrav zastavi, srnotra, vojna izobrazba odnosno nastava, sluzbenl razgovor. popodnevni odmor. slobodne djelatnosti i pocinak. U svakom vojnom objektu ustrojava se unutrasnja sluzba 'koia osigurava plansko odviianjs rada, zastitu ljudi, naoruzanja, opreme i objekata te osrgurava uvjete pravilnog funkcioniranja i uporabu postrolbe - ustanove. Sluzbovnik dalje utvrduje osiguranie objekata i pripadnika oruzanih snaga, Zapovjednici postrqib! i ustanova odgovorni su za zdravstveno stanje i psihotlzicku pripravljenost ljudi, te za proved bu higtjensko.profilakttckih mjera. pa u skladu s tom obvezom moraju poduzirnati niz postupaka. Tijela sanitetske sluzbe postrojbi i ustanova odgovorna su u strucnorn smislu za organizaciiu i provedbu tih mjera i sant. tarnog nadzora, te za ocuvanle i poboljsanje zdravstvenog osiguranja pri. padnika oruzanih snaga, ijekom vojne izobrazbe i rada provodi se zastita, radi sprtjecavania i otkla, njania uzroka koji mogu izazvati povrede vojnih osoba i profesionalna oboljenja pa je takva zastita propisana ovim Sluzbovnikom, Pripadnici orui.anih snaga obvezni su pravilno upotrebljavati povjerena im tehnicka sredstva, za sto su odgovorni zapovjednici postrojbi i ustanova, Protupozarna zastita je organizirana u svim vojarnarna i ustanovama kako bi se sprijecile i otklonile opasnosti od pozara, Propisana Je protupozarna zastita u vojarni, granizonu te postupak u slucaju pozara, U poglavlju o pripravnostt i uporabi oruzanih snaga, Sluzbovnik utvrduje da predsjednik Republike nareduje pripravnost oruzanih snaga Hi njenih dlielova dok stupanj utvrduje ministar obrane. Predsjednik Republike takoder nareduje uporabu oruzanih snaga. Definira se dalje uzbuna, bojna uzbuna, mobilizacijska uzbuna, te uzbuna u slucaju elementarnih i drugih nepogoda, U dijelu koji obraduje vojne svecanosti i pocasti opisuje se tijek svecane prisege. dodjele bojnog barjaka i druge voine svecanosti, vojne proslave i vo] ne pocasti, te docek odnosno ispracai i pozdravljanje postrojbom. Propisuie se postupanje u slucaiu zalosti u Bepublici Hrvatskoj, te ako je obznanjena talost u mjestu, opcini iii zupaniii, Propi- suje se i postupak u slucaju smrti i pokop vojne osobe, te kome se odaje vojna pocast, Za. neizvrsavanje stegovnih mjera tzrtcu se stegovne mjere. opomena, ukor, zabrana izlaska izvan kruga vojarne i vojnicki pritvor, Gra.danske osobe na sluzbi u oruzanim snagama Hrvatske vojske imaju sva prava i obveze koje su propisane ovim sluibovnikom za pripadnike oruzanih snaga. Sluzbovnikom se ureduje i civilno sluz.eoje vojnog roka za one vojne obveznike koji poradi prigovora savjesti iz vjerskih iii cudorednih razloga nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojnickih dui.nosti u oruzanim snagama. te se utvrduje da te osobe obavljaju humanitarne i opcekorisne zadace u orui.anim snagama. Obrednik svecane prisege Polaganje svecane prisege u postrojbama i nastavnim sredistima za odgoj i izobrazbu Hrvatske vojske obavlja se u skladu s odredbama Obrednika. Obrednik propisuje sudionike svecane prisege, uredenje i prilagodavanje prostora na kojem se polaze prisega. tijek svecanosti, te kulturnozabavni dio svecanosti. Tekst Svecane prisege glasi: -Prisezem da cu vjerno i ca.sno izvr _savati duznosti koje se od mene, pri- ustroj hrvatske vojske padnika Hrvatske vojske z.ahtijevaju. I da cu.se savjesno i odgovorno pokoravati sluzbenim naredbama. i zapovijedima. Prisez.em da cu i uz zrtvu vlastitoga zivota stititi i braniti svoju dqmovinu, njezin suverenitet. teritorijalnu cjelovitost i sve njezine gra.danel«propisnik o vojnoj stezi Propisnikom o vojnoj stezi utvrduju se vojna stega, stegovne mjere i stegovne ka.zne, izricanje i izvrsavanje mjera i kazni, te ovlasti, sastav i rad vojnostegovnih sudova. Vojna stega se definira kao tocno. potpuno i pravodobno izvrsenje vojnih duinosti i drugih dui.nosti u oruzanim snagama Republike Hrvatske. suglasno Zakonu, Sluzbovniku. Propisniku o vojnoj stezi i drugim propisima i zapovijedima, stovanje reda i pravila. ponasanja. u vojnoj slui.bi i izvan sluibe. P ovredom vojne stege smatraju se osobito ovi postupci: samovolja u obnasanju sluzbe i napustanje postrojbe, neizvrsenje iii odbijanje izvrsenja ~apovijedi, oc;lavanje i lakomisleoo cuvanje vojnih podataka, zloupotreba poloiaja u sluzbi i netocno izvjescivanje. nepoduzimanje mjera za ocuvanje :z.ivota i zdravlja ljudi, ispravnosti tehnike i objekata, nanosenje stete vojnoj imovini, postupanje koje je protivno vojnim propisima, izvrsenje kaznenog djela za koje se pokrece postupak po slui.benoj duinosti i svako drugo protupropisno postupanje kojima se steti ugledu oru- broj lipnja ~.. _.. _,,,, zanih soaga. Za povredu vojne stege odgovaraju vojne i gradanske osobe. Tko povrijedi vojnu stegu, odgovara za stegovnu pogresku za koju mu se izrice stegovna mjera, a. tko pocini prijestup. dobiva stegovnu kaznu. Za. stegovne pogreske izricu se opomena, ukor, zabrana izlaska izvan kruga vojarne do sedam dana, te vojnicki pritvor do 30 dana. Za stegovne prijestupe vojnih osoba mogu se izreci slijedece stegovne kazne: zaustavljanje u napredovanju u trajanju od jedne do dvije godine. smanjenje place od 10 do 20 posto u vremenu od jednog mjeseca do_godine dana, pritvor do 30 da.na, ra.zrjeseoje s duznosti pricuvnog docasnika ili casnika sa zabranom ponovnog imenovanje na tu duznost u trajanju od jedne do tri godine, te gubitnik sluzbe djelatne vojne osobe. Za stegovne greske gradanskim osobama izricu se stegovne mjere opomene i ukor Za stegovni prijestup gradanskoj osobi mogu se izreci slijedece kazne: raspored na drugo sluibenicko mjesto koje odgovara strucnoj spremi, smanjenje place 10 do 20 posto u trajanju od jednog mjeseca do godine da.na, te prestanak sluzbe u oruzanim snagama. U slijede6em broju Hrvatskog vojnika objavit cemo poster s prikazom vjezbovnih pojedinaca, au daljnjim brojevima prikaz svih vjezbovnih radnji koje su propisane Vjezbovnikom orui.anih snaga. MIR.JANA KURETIC

4 ustroj hrvatske vojske ustroj hrvatske vojske PRVA. V PRICUVNA BRIGADA N I a juznorn boiistu, negdje oko Cepikuca, 114. brigada je I. lipn. [a proslavila godisniicu osnivanja. Prvi zadaci prve organizirane brigade pricuvnog sastava u Hrvatskoj bili su obrana Splita na Svilaji. Bi!o je to pred godinu dana, no njeni zaceci datiraju jos iz kolovoza godine, Tada le od radnika splitskog brodogradilista sastavljen bataljun pod zapoviednistvom danas pokojnog Stjepana Bilokapica, U veljac! godine prtdruzuje se pricuvnim snagarna MUP-a. a nekoliko mjeseci kasnije postaje dio Zbora narodne garde. -Skverski bataljun«dobiva novo ime - L bataljun 114. brigade ZNG i od tada je pod zapoviednisrvom Ante Catlaka, U samim pocecirna mnogo nam je pomogla djelatna 4. brigada u cijern smo sastavu r bili neko vrijeme. Uz pornoc Ive Jelica i njegovih voinika postepeno smo ojacavali, ma. da tijekom proslog ljeta po naoruzanju i opremi nismo bili ni blizu ratnoj postrojbi-, sjeca se brigadir Ante Catlak. -Splitski 1. bataljun je, primjerice imao na tisucu ljudi tek oko 600 ciievi, a tezeg naoruzanja gotovo nisrno ni imali,- Osim splitskog sastavlieni su trogfrsko-kastelanskt bataljun, te omiski i nesto kasnije Solinski. Pravi ratni put 114. brigade pocinje 29. lipnja godine kada SU dobili zapovijed od Martina Spegelja za punu bojevu pripravnost. Dio je brigade boravio na Svilaji, a dio u Splitu na uvjezbavanju. Tada su imali stalno problema s jugovoiskorn, koja je jos boravila u gradu. U kolovozu je 114. brigada zauzela poloza] na Svilaji i od tada se s brojnih bojista u Dalmaciji vi. se nije ni vracala, Na potezu Drnis-Pakovo selo-po. krovnik doslo je do pravog vatrenog krstenja s kalasnjikovima i bez minobacaca protiv tenkova. No svim ce pripadnicima 114. brigade najdublje ostati u sjecanju doga<laj koji se zbio 3. sijecnja. Taj je dan u 18 sati trebalo primirje stupiti na snagu. Nakon sto je general jugovojske Ratko Mladic najavio da ce vecerati u Unesicu brigada je imala najzesci okrsaj. Mladicevi cetnici krenuli su u napad tijekom jutra.»bila je to prava borba prsa u prsa koja je trajala sve do 18 sati - prica Catlak a odgo \'.Orili smo im strahovito. Izgubili su vise od sedamdeset vojnika, a Radio-Knin je nep'restano pozivao strucno medicinsko osoblje radi pruzanja pomoci. Pomicanja linije MTC fronte uopce nije bilo. Naneseni su veliki gubici neprijatelju. Mrtve su skupljali nekoliko dana, a Mladicu je propala vecera U U nesicu. Slicnih dogadaja bilo je mnogo. Sjajni Catlakovi mom. ci dobili su i zastitni znak svoje jedinice - skorpiju, a znamo sto ona za neprijatelja znaci. U sijecnju ove godine u brigadi je ukazom Ministarstva obrane ukinut 1. bataljun, jer je po novom postrojbe. nom ustroju takva postrojba trebala imati samo tri bata. ljuna. Dio vojnika otisao je u pricuvu. a dio se prikljucio 158. brigadi. Na kraju razgovora upitala sam zapovjednika Antu Catlaka kada se nada razrjesenju situacije u Republici Hrvatskoj. Rekao je uskoro, ali nisam mogla ostati bez komentara:»toste mi rekli kad smo zadnji put razgovarali, u sijecnjti.«-»da, tada zaista nisam ni sanjao dace se dogoditi ovo sto se dogada u Bosni i Hercegovini. Njihova je situacija usporila i nase razrjesenje, ali sada zaista rnislim da 6e uskoro doci kraj ovom besmislenom cetnickom div. ljanju i da cemo konacno rnoci u miru krenutj demokratskim putem koji smo zamislili - rekao je Ante Catlak. VjeruJem da Je u pravu. VESNA BOiA,NIC SERDAR VU KOVI IZBRINJA U koprivnicko] obranjena licka sela i gradovi, te herojsko B rojna drzanje beskompromisnih lickih borace od samog pocetka krvavog domovmskog rata u Hrvatskoj, postalo je simbolom otpora i pobjede hrvatskog naroda uopce, Veliku kocku u mozaik nikad pokorene i slobodne like ugradili su i neustrasivi borci brinjskog kraja. U -neravnopravnoj borbi, razvrstani u redove trece bojne u sastavu 133. otocke brigade, iako vrlo oskudno nacruzenl, zaustavili su mnogo brojniju agresorsku armiju, nanijvesi joj znatne gubitke u ljudstvu i tehnici. Uz svestranu pornoc hrvatskih jurisnika 111. rijecke brigade, krenuvs] u protunapadaj, neprijatelja su nagnali u panican bijeg, ostavljajuci mu mogucnost da, kao mnogo puta dotada, spas potrafi pod okriljem nekog novog primirja. Prolezeci neustrasivo kroz brojne borbe i pobjede Brinjaci su postali primjerom za obranu rodne grude. Jos su od davnina kolale,mnogobrojne price o njihovom herojstvu, te je hrvatski knez Bartol Krcki-Frankopan, stolujuci u Brinju i ocito dobro poznavajuci ljude ovog podneblja, znao ponekad pjesnicki primijetiti - tko jednom osjeti bijes Brinjaka, drugi put ce mu srce samo puknuti od straha. Nema sumnje, cetnici to dobro znaju. DAMIR KARAKAS V V KRIZ ZIYOTA vojarni odrzana je priredba»kriz zivota-, uoci prvog Dana drzavnosti. k. oji oblljezavarno kao punopravni cla. novi Uiedtnlenih naroda. Primitak u tu najvazniju svjetsku organizaciju, mozemo zahvaliti samo i iskljucivo odlucnosti, znoju i krvi hrvatskih boraca. Svijet je od pocetka bezobzlrnih progona i razaranla suosjecao s Hrvatskom, ah tek ih je odlucan otpor hrvatskih branitelja uvjerio da nasa Domovina nema namjeru pokleknuti pred najokrutnijirn barbarima koje je sviiet ikada vidio, U prostoru vojarne otvoren je prvi spomen-prostor zrtvama, koje su svoje zivote polozile na oltar domovine, u ovome nametnutom ratu. U silnom junastvu, koje su hrvatski borci pokazivali diljem hrvatskih ratista, ugasilo se trideset i sest zivota mladih Koprivcana i Krizevcana, boraca 117. brigade. Trideset i sest spomen ploca ispod,kriz.a zivota- predstavlja kriz spasenja, krii kojim je Hrvatska prsko golgote dosegnula slobodu, Dusebriznik brigade, velecasni Vjekoslav Britvec, predvodio je molitvu za poginule, na. kon cega su se postrojbe 117. brigade priprernile za svecanost posvete barjaka. koji je nakon simbolicnog eina predan menorn zapoviedniku, U svorne tzntrnno nadahnutorn govoru, velecasnl Britvec je naglasio da se crkva u Hrvata zauzima za hrvatsku drzavnost u sklopu svoga zauzimania za ljudska prava, Ona se danas neizmjerno ponosi sto je bas njena diplomacija na celu s Papom Ivanom Pavlom II., razmjerno najvise pridonijela medunarodnom priznanju Republike Hrvatske. Papa Ivan VIII. svojlm peeatom prlje 890 godina potvrdio Je drzavnost Branlmirove knezevine, a Ivan Pavao 11. je to isto ucinio danasnjo] demokratskoj Hrvatsko]. Danasnja manifestacija Kriz zlvota«potvrduje da [edna zaiednica moze nadzivjeti sve poviiesne nedace, prolazeci tz stolieca u stoliece snagom svoga zivota, Ulazak Hrvatske u zaiednlstvo slobodnih naroda, potvrda je pobjede nacela slobode, prava i pravednosti. U to su priznanje hrvatskog bica uloiene ogromne zrtve. Brojni zivoti branitelia i civila, suze prognanih i izmuoenlh ljudi. Na to nas danas podsteca i ovih 36 spomen ploca poginulih hrvatskih muzeva i mladica za nasu slobodu, mir i demokraciju. Svaki coviek, ako u sebi nosi krscansku i domoljubnu svijest, mora stititi i branitl svo] rod, svoie ogniiste i domovinu Ako u ovirn sudbonosnim danima ne bude pjelotvorna pornoc mirovnih snaga UN, tada cemo nasu, krvlju natopljenu zernlju, osloboditi uz pornoc hrabrosti i viestine hrvatskog vojnika, hrvatskog naroda i odanih gradana domovine Hrvatske. Prornatraiuci danas prvi postavljeni krlz u RH, kriz spasenja i otkupljenja, koji u naslrn dusama cuva misao da je to KRIZ ZIVOTA preko kojega se-dolazi Ii nadnarayni zivot. u viecnost, Mi Hrvati, stoliecima odani katolicanstvu i obasjani zapadnom kulturom, dobro znamo sto je to krtzm put i jos nisrno stigli do njegova kraja. Hrvatski narod i danas trpi i pati - stoga, slava svima onima koji su pall, i koj! I danas ginu, kao hrabri ratnici, dajucl svoje zivote za slobodnu nam domovinu Hrvatsku. TOMISLA V LACKOVIC NEVEN VALENT-HRIBAR MedtmUl\lka 'trtkotat.a.,.cakovec oenovala Je prolle godiqe fond za. p>~.oc.!'lf hflti:ad&lima u NreSili na ~ Hnatsku. Nedavno je 23 obiteiji ~lblulih braniteija/ iz medu'jiurslog lq&ja~lz ov(ig (onda dobilo po trldeset tisuca,dinara pomo- 0 ct dok su 64 ranjena hrvatska vojnika dobila poklone sa odjevnirn predmetima koje proizvodi MTC. tjkupna vrtjednost za pomot i poklone iznosila,je milijun dinara.. MTC je i ranlje davala iz ovog, Conda porno(; prognanicirna i 'izbje- ghcama koji su smjestenl u Medimurju, Tako je majkama koje su zbog agresije srboarmije I fe~lka svo;u djecu rodite u izgn&nstvu darovana. oprema ze. novorodenc{mi. I. s. HRVATSKI VO.JNIK 6 bf:oj 1A. 19. llp,i[o

5 ustroj hrvatske vojske ustroj hrvatske vojske SLUiENJE YOJNOG ROKA Na nejcesce pitanja koja se postav!jaju Upravi za vojnu obvezu i mobilizaciju odgovara njezin nscetnik pukovnik Bekir Dedic D a Ii je i kada zapocelo sluze, nje vojnog roka? Ovlastena tijela uprave za. poslove obrane (sekretarijati obrane) zapoceli su s upucivanjem novaka na sluzenje vo] nog roka pocetkom ove godine. Do sada su na sluzenie voinog roka upuoene dvije gene. raciie novaka, a upravo se privode kraju pripreme za uput treoe generacije. U prve dvije generacije, odaziv novaka bio je 100 posto a bilo je zahtjeva za prijevremeno upucivanie, Najveci bro] novaka koji su u bivsem sustavu ocijenjeni nesposobnima za vojnu sluzbu, zahtjeva reviziju ocjene zdravstvene sposobnosti, jer zele sluziti volni rok u jedinicama HV Gdje se novaci upueuju na sluzen]e vojnog roka?. Svi novaci upucuju se u sredlsta za obuku i odgoj vojnika HV. U tim sredistima obavlja se temelina i specijalisticka obuka i odgo] vojnika. Nakon te obuke, vojnici se upucuju u jedinice HV. Vazna novost je da se novak upucu]e u srediste za obuku i odgoj u mjesto koje je naiblize niegovom mjestu prebtvaltsta, a taj se kriterij postiva I kod upucivania u jedinicu HV nakon zavrsene speciialisticke obuke To znaci stvarnu rnogucnost da veliki bro] novaka sluzi vojm rok u svojem mjestu preblvalista iii vrlo blizu. Koliko traje sluienje vojnog roka? Obveza sluzenla vojnog roka ostvaruie se u HV, dok se civilna sluzba novacima, koji. ma je ovlastena Komisija usvojila prigovore savjesti, u pravilu obavlja u HV I to na duznostima bez nosenja i uporabe oruzia, a rnoze se obnasati i u pravnim osobama izvan HV. Sluzenje vojnog roka traje deset mjeseci, neovisno o steceno] skolsko] spreml novaka iii drugim obiljezjlma kao sto su rod, sluzba, VES isl. Trajanje clvilne sluzbe utvrdeno je pet mjeseci duze nego Ii za sluzenie vojnog roka, pa civilna sluzba traje petnaest mjeseci. Predsjednik Republlke moze odluciti da se vojnici i obveznici civilne slu:ibe otpuste do 30 dana prlje odsluzenia vojnog roka, odnosno civilne sluzbe, Po odredbama o duzini vojnog roka i civilne sluzbe, Hrvatska pripada zemljama Europe s kracim vojnim rokom. - Tko podlljeie obvezi sluienja vojnog roka? Ustav Republike Hrvatske odreduie da je vojna obveza i obrana Republike Hrvatske duznost svih za to sposobnih gradana, Na. ravno, vojni obveznici su drzavliani Bepubli. ke Hrvatske, a ukoliko izraze :ielju to su i osobe koje uz hrvatsko imaju i strano drzav. ljanstvo. Dakle, vojnom obvezom nisu obuhvacene osobe koie nemaju hrvatsko drzav. ljanstvo. bez obzira da Ii prebivaju iii borave na podrucju Republike Hrvatske. Na sluzenje vojnog roka upucuiu se novaci koji su na novaceniu ocijenjeni sposobnim za vojnu sluzbu i to u pravilu u kalendarskoj godinl u kojoj navrsavaju devetnaest godina. Novak koji u toj godini nije zavrsio srednju skolu, uputit ce se na sluienje vojnog roka kada tu skolu zavrsi, ali najkasnfie do konca kalendarske godine u kojo] navrsava 21 godinu Obveze sluzenia vojnog roka oslobodene su. osobe ocijenjene nesposobnirn za vojnu sluzbu, osobe koje su stekle svoistvo dielatne vojne osobe. osobe koje su zavrsile srednju skolu unutrasnllh poslova u trajanju od najmanje dvije godine i na duznosti policaica su provele najrnanje dvije godine, posvecenici i sveeenici, te osobe koje su hrvatsko drzavljanstvo stekle naturalizacijom, ako su odsluzile vojnl rok u drzavi ciji su bili gradanl Kada se na sluzenje vojnog roka upueulu sveuetlistarcl? Novak koji se upisao na fakultet iii drugu visoku ili visu skolu, upucuie se na sluzenje volnog roka po zavrsetku studija iii skole, osirn kada sam novak zatrazi upucivnaie na sluienje vojnog roka odmah po upisu u te skole, Ovakvog se novaka upucuie na sluzenje vojnog roka u razdoblju utvrdenom tako da voini rok istekne do pocetka nastave u iduco] skolskoi godini na fakultetu odnosno skoli u koiu se novak upisao. Novak moze biti upucen na sluzenje vo] nog roka do kraja kalendarske godine u kojoj navrsava 27 godina, odnosno u slucajevi ma odredenim zakonom do kraja kalendarske godine u kojoj navrsava 30 godina, Kada l kako se odreduje VES ~vojno-evi. dencljska specijalnost)? Sposobnost novaka za vojnu sluzbu utvrduje se na novacenlu Novacenje se provodi u kalendarskoj godini u koioj novak navrsava 18 godina, Nakon provedenih lijecnlckih pregleda i psiholoskih ispitivania odreduie se znania, te zelie novaka I potrebe oruzanih snaga, Uvazavajuci ove razloge, novacirna kojima je zdravstvena sposobnost i VES utvrden u bivsem sustavu VES se moie pro. mlleniti, ovisno o zeljama novaka i potrebama HV za odredenim VES-ovima. Novacirna koji budu unovaceni ove godine, utvrdit ce se VES najkasnije tijekorn izvodenja temel] ne obuke u sredlsttma za obuku i odgoj vo]. nika HV. Poznato je da je vellkl bro! vojnika lz RH koji su sluiili vojni rok u bivso] JA pobjegao iz okupatorske vojske, ne odsluiivsi vojni rok do kraia. Da Ii ce ti vojnlcl bltl upuelvani na dosluienje vojnog roka u HV? Svi vojnici iz Republike Hrvatske ko]! su prije napustanla JA odsluiili osam i vise rnjeseci, ne upucuju se na dosluzenje vojnog roka u HV. Te vojnike opcinska tijela uprave za poslove obrane rjesenjem prevode u pri. cuvni sastav oruzanih snaga.. Svi ostali vojnici. ~oji nisu u bivsoj JA odslui.ui najmanje 8 mjeseci bit ce upuceni na dosluz.enje razlike vojnog roka od 10 mjeseci koliko traje vojni rok u HV, s tim da se vrije. me provedeno u bivsoj JA prfbraja u vojni rok. Jedan broj ovih vojnika vec se nalazi na dosjuzenju vojnog roka. Najcesce oni sami traze da budu upuceni na dosluienje vojnog roka.. Kako ce blti rljeseno pltanje vojnog roka osoba koje su dobrovoljno pristuplle postrojbama HV, a nisu sluille vojni rok? Vojni obveznici koji nisu sluzili vojni rok, a kojl su do I. prosinca godlne pristupi. Ii postrojbama HV mogu ostati u jedinicama HV do zavrsetka vojnog roka, dakle do 10 mjeseci, koliko i traje vojni rok. Dobrovoljci koji su pristupili HV nakon I. prosinca godine. sukladno zapovijedi ministra obrane, tijekom ozujka ove godine morali su biti razvojaceni. Oni se upucuju iii ce biti upuceni na doslu:ienje vojnog roka u sredista za izobrazbu i odgoj. Vrijeme pro. vedeno u HV do razvojacenja bit ce im pri. brojeno trajanju dosluiivanja. M. K. irtve ZA SLOBODNU HRVATSKU N a Dan drzavnostl mi predsjednik Re. publike dr. Franjo Tudman predao je obiteljima palih boraca domovinskog rata posmrtna odlicja za ratne zasluge - Or. den Petra Zrinskog i Frana Kr. ste Frankopana. Obracajuci se rnajkama, suprugama i djeci, te rodbini poginulih hrvatskih branitelja, predsjednik je rekao da se dornovina na svoj najveci blagdan sjeca svih onih koji su svoje zivote uloiili u temelje hrvatske slobode, nezavisnostl I suverenosti, te da bez njihovih zrtava i zrtava svih nasih pre. daka Hrvatska ne bi opstala i ne bi bila medunarodno prizna. ta. U ime obitelji poginulih u domovinskom ratu zahvalila se zastupnica u Saboru R~publike Hrvatske Gordana Turic. Uz ostalo, ona je biranim rijecima rekla»da samo jedna tema koja nadilazi razlog spoznaje mo:ie opravdati ovaj cin, a to je posti. vanje osjetilne potrebe, zbog koje su pokojnici dali svoj iivot, a Obite!ji poginulih hrvatskih boraca primile su Orden Zrinskog i Frankopana zivt smo svjedoci da je to bi. lo u svrhu neovisne, samostalne i slobodne hrvatske drzave... Slabi smo i siromasni u trenutku ove raskosi, ali vjera ostaje odrednica smisla nasega bivanja ovdje, oblikovana u jednoj jedinoj recenlci, Neka vjecno ii. vi neovisna i slobodna hrvatska drzava! Dodjeli Ordena Zrinskog Frankopana bili SU nazocni. pored najvisih predstavnika Via. de, i predstavnici Ministarstva obrane. Ministarstva unutarnjih poslova i visoki vojni du. znosnici Republike Hrvatske. Ordeni su dodijeljeni posmrtno svim poginulim borcima domovinskog rata od do 1992., a tek je Jedan manji dio i uru en obiteljima poginulih. Svi ostali, ciji popis je objavljen u za,grebackim dnevnim list.ovi. ma dobit ce uskoro ordene. a popisu je palih vojnika u domovinskom ratu za Hrvatsku drzavu. u trenut.ku kada je predsjednik dr. Franjo Tudman potpisao Ukaz o posmrtnoj do. dieli priznanja, bilo imena To znaci qomoljubnih zivotnih prica koje su ovozemaljsko trajanje zavrsile na najuzvi. seniji nacin.- srnrcu za slobo. du i neovisnost Hrvatske. Dug je Hrvatske prema obiteljima svih, koji su svoj iivot polo:iili na njezin oltar. da se oni nikada ne zaborave. Njihova su imena upisana u hrvatsku povijest zlatnim slovima I trajat ce vjecno. To je obecao i predsjednik dr. Franjo Tudman, rijecima ko. je je uputio obiteljima poginu. lib:»primite ova odlicja kao znak zahvalnosti domovine za. vase najblize. koji ce biti upisani u hrvatsku povijest, dodavsi kako ni njihove najblize domovina nece zaboraviti. MIRJANA KURETIC 8!!roj 1'. 19. lipnja

6 GLAVOBOUE u petak 22. svibnia svijet se je prorniienio. Tri nove drzave su se pojavile na svjetskoj pozornici, a cetvrta oc'.:ekuje svoj neizbjezni kraj. Ulazak Hrvatske u clan- I~. stvo UN ie vrhunac nassga ; medunarodnoga legitimiteta, a istovremeno omogucava mnogo bolju zastttu naslh drzavnih interesa Za govornicom Generalne skupstine Ujedinjenih narcda, hrvatski predsjednik Fran]o Tudman naglasio je dace Bepublika Hrva.tska. slijediti i potpu. no postivati sve obveze sadrza. ne u Povelji Ujedinjenih naroda, Predsjednik Tudman je rekao kako je elanstvo u svjetskoj organizaciji velika cast i velika obveza, ali to je i prigoda da Hrvatska izbori punopravan status u medunarcdnim odnosima i da pravilno iskoristi pravo na zastitu koje joj je kao clanici Ujedinjenih naroda i pripada. Kada ubuduce Vijece sigur. nosti bude raspravlialo o UN PROFOR-u. ni na koji se nacin nece rnoci govoriti o mirovnoj operaciji u Jugoslaviji, vet u Hrvatskoj. A djelovanje UNPROFOR-a pokazuje svoje zbiliske slabosti. U Hrvatskoj je UNPROFOR samo prema odlukama Viieca si. gurnosti Ujedinjenih naroda i ima nekoliko uloga, Mora omo. gucit! odlazak jugoslavenske vojske, razoruzanle i razvojaoenje svih vrsta cetntckih grupa, uspostavu policijskih snaga razmjernih nacionalnorn sastavu, te povratak svih prognanika i izbjeglica. UNPROFOR svolu ulogu u potpunosti preuzima tek kada [ugoslavenska vojska posve ode. Kada dodu svi prlpadnici njihovih snaga, svi pollcijski i ostali promatraci, tek tada Hrvatska moze zapoceti s povratkom prognanih, A do tada? Potpredsiednik Vlads Hrvatske. dr. Mate Granic upozorava Nambiara, Thornberrya, Europsku misiju da Srbi protieruju Hrvate poradi destabiliza, cije hrvatskoga drustva, buduci da nova protjsrivanja mogu silno negativno dielovati na ratom traumatizirano drustvo Zato da se ugled UNPROFOR-a i vjera u u iaristu MODRIH /ako su uf roci naseg nezadovoijstva mod rim kacigama duboki. ubrzo bi mogli biti prevladani... njihovu djelotvornost umanji u hrvatskoj iavnosti, zatim da se iza.zove na odgovor hrvatsku vojsku i zato da se u prognanika Izazove strah od povratka. Koliko sve to vrijedi i koliko mozemo vjerovati da je UN PROFOR sposoban provssti sve povjerene zadace? U sektoru ISTOK javljaju se teskoee u provedbi Vanceova plana, Mirovne snage zapocele su drugu fazu operacije. Sada ie na redu razoruzavanje paravojnih formaci. ja na privremeno okupiranim teritorijima istocne Hrvatske, te pronalazen]e teskog naoruzania koje je vec trebalo biti premjesteno, ali je jugoslavsnska vojska ostavlla cetnictma, Pripadnici zastitnih snaga naisl! su na velike poteskoce koje im stvaraiu cetnicke grupe teroristi iz tzv. SAO Slavonija, Barania i zapadni Srijem. Tzv. 'krajina' jednostavno se ne miri s provedbom Vanceova plana. Patroie zastitnih snaga obilaze skladista i javne ustanove, tragajuci za skrivenim teskim oruzjem, no glavnina se nalazi po prlvatnim kucama, a u akciju pretraztvanla privatnlh kuca pripadnici UNPROFOR-a jos se ne usude krenuti. U vezi s tim, sada se traze instrukcije Glav. noga staba UNPROFOR-a. Trazi se i tumacenje kako prtmlie. niti rezoluciju UN o uvodenju sankcija protiv SR Jugoslavije- na granicnim prijelazima izmedu dvlju republika, Znaci, sada bi privremeno okupirane krajeve trebali na- KACI GA,I pustiti cetnici, oni koju svu imovmu posjeduju na okupiranome teritoriju. A Srbija ih ne treba i ne zeli, Ti su ljudi ostali bez domovine. Izglsda da ce protiv tih cetnickih snaga trebati energtcnije djelovanje od onog koje sada provodi UNPROFOR. sputan zapovijedlma koje ie dobio jos prije dolaska u Hrvat, sku. A tko to moze uciniti? Tko moze istjerati cetnike i vratiti mir u srca i domove!judi? Hrvatska vojska to moze uciniti, jer usprkos svome kratkome stvaranju, ona je sada dostigla takav stupan] spremnosti, da je u stanju obraniti svaki pedalj nase zemlje. Medutim. moramo se cuvan svake ishitrene akciie Na konferenciji za tisak, u ponedjeljak 8. VI , predsjednik Hrvatske Fran]o Tudman je. kazao da se treba nadati da ce UNPROFOR do 15. lipnja preuzeti odgovornost na citavom podrue]u, Ako to ne usplle razmotrit ce se sve okolnosti i s tim u svezi donijet ce se odluka. Predsjednik je Tudman napomenuo da ne trpimo odugovlacenje u beskra]. Jer, danas je Hrvatska u znatno povoljnijem polozaju nego kada su se sklapali ti ugovori, Tada je viiece st. gurnosti sklapalo ugovor s biv. som SFRJ. Sada bi rnozda i sluzbeno Hr - vatska. mogla biti nezadovoljna nedostatnoscu mirovnih napora UN. Hrvatska bi mogla trailti odlazak vrlo skupe akcije UNPROFOR-a. I Hrvatska bi mogla rijesiti stvari vlastitim snagama i svirn sredstvima, A sada se vec i srpski tisak jada kako je Hrvatska vojska nadmocna brojem vojnika, a nije ni toliko slabija naoruzaniem. Pritom ne treba zaboraviti da Hrvatska moze uporabiti sve mogucnosti koje joj stoje na raspolaganju, a dosad su koristene u. mirnodobske svrhe. Potrebno je imati sluha za medudrzavnu politiku i jos neko vrijeme morati cerno gledati kako clvilizirani svijet ne mozs pronaci nacin da mirno zaustavi cetnlcka divlianla, Kako nije za. vjerovati da ce itko poslati svoje vojnike da oslobode ono sto mi moramo, govorit cerno i dalje tiho, ali cemo iza leda nositi veliku batinu ALAN PRIKRATKI 10 bf'oj liprtja S genera/om zbora Jankom Bobetkom razgovarali smo u stoieru obrane juine Hrvatske, kojom on zapovijeda razgovor V. NAS ODGQY,OR JE YRLO ii.tok P unih sedem mjeseci, Jos od Iistopede prosle godine, s Juinohrvatskog bo/ista stizele su semo lose vijesti:. Opkoljen sa svih strsne srbocetnickim jedinicems; Dubrovnik je trpio rezerenie nezebi Ijeien«u svojoj tisucgodisnjoj povijesti. Veliki dio njegove okolice je okupiren, speljeno je i rszruseno ne stotine domove; skole, crkve, tvornice... Neprijeteliske su snage prodrle daleko na zapad, sve do Peljesca, vatri topnistva izloieni su Neum i Metkovic, poloiaji branitelja i niz sela uz more i uz Neretvu. Cilj agresora - osvajanje svih hrvatskih podrucja istocno od Neretve - gotovo da je i uspio. Cak i kada su s drugih hrvatskih bojista pocele stiza.ti dobre vijesti ill barem optimisticke na,jave, na ovome te- bf'ol li renu promijenilo se, naoko, nije nista. Stovise, u napad je krenuo neprijatelj, ieleci osvojitl Neum i Metkovi6. Stigao iin, medutim, nije ni blizu. Nakon nekoliko dana ogorcenih borbi, napadaj /e slomljen. Hrvatske su snage krenule u protunapad. Uskoro je oslobodeno Oslje, Cepikuce, Zamaslina. Potom, Siano, i sva mjesta do Dubrovnika koji je, napokon otprijecen, bar malo odahnuo. Hrvatske su snage, jednom za svagda, preuzele stratesku prednost. Za sve te usp/ehe dobrim je dijelom»odgovoran«i general zbora Janko Bobetko. Ova/ se general, izbacen iz javnog iivota zbog zalaganja za demokratsku Hrvatsku godine, na najbolji na.cin vratio svome starom zanatu - vojnickom pozivu. 0 tome kako su tekle borbe na stonskom i dubrovackom primorju, s njim smo razgovarali

7 razgovor razgovor u stozeru obrene juzne Hrvstske, sasvim 'blizu popriste retnih dielovsnie. HV: Gospodine generale, pocetkom travnja stigli ste na ovo podrucie. Kakvo ste stanje zatekli? - Poloiaji neprijatelja su bili vrlo [aki. Gotovo je i ostvario svoj krajnji cilj, izbijanje na rijeku Neretvu u cijeloj njezinoj duzini. Ostalo mu je jos samo destak kilometara njezinog donjeg toka. Napadac je ocito planirao trajno ostati na ovome podruqu Osvojeni je prostor vrlo brizljlvo i sustavno utvrdivao, sto smo dobro vidjeli i poslije proboja. Utvrdenja i citav sustav ustrojavanja obrane i drzanja tog teritorija pripremljen je vrlo promisljeno. Gleda [uci u odnosu na sredstva kojima smo raspolagali, njegovi su polozaji bili gotovo neosvojivi. Ukratko, neprijateljeve su snage bile vrlo zilave, izuzetno dobro naoruazne i s cvrsto ucvrscenim bojisnlcima, Stoga je u bilo kakva protunapadajna djelovanja trebalo ici postupno, smjelo all i s takvom taktikom da se izbjegne otvorena borba. Bili smo svjesni da tako sto ne bi imalo odgovarajuceg ucinka na ovakvom zemljistu, koje je moralo biti vazan cimbenik u procjeni i planiranju operacije. Posebno.stoga sto su oklop i paljbena potpora neprijatelja bili izuzetno jaki i dobro organizirani. HV: Nakon sto je neprijateljev napadaj propao, poceo je nas. Moiete Ii nam sada otkriti kakvom su se taktikom koristile hrvatske postrojbe? Zbog svih cinitelja o kojim sam govorio, u prodor smo isli manjim taktlckirn grupama, obilascima, dubljim prodorima Osnovni nam je.cilj bilo pjesastvo, naravno i paljbeni polozaj topnistva, jer smo drzali da je ono -meki trbuh obrane- i da ga treba odvojiti od oklopnomehaniziranih snags i topnistva. Znaci, nasuprot taktici neprijatelja, da paljbom i silinom svoga oklopa dolazi na podrucie koje je vec 500/o untsteno i iz kojeg je pucanstvo izbjeglo, mi smo postavili svoju taktiku, sasvim suprotnu: ulazili smo u njegovu dubinu, tukli mu pjesastvo i na vise mjesta, dan]u, ali napose nocu, napa-dali one ciljeve koji nama odgovaraju. Na taj smo nacin izmijenili odnos snaga - neprijatelj je nastojao pokrivati sve, a to je bilo nemoguce, nije mogao odmah dovoditi rezerve koje bi mu nadoknadile gubitke. Stvarao se povoljan trenutak da [acim snagarna i njihovim zgusnjavanjem idemo u dublje prodore. Osvajanjem Istaknutih kota, s kojih se prostor ucinkovito mogao nadzirati, vrsili smo manje zahvate tako da se kod njega stvarao dojam odsjecanja, HV: Kako je tekao proboj? - U svojem napadaju, koji je prethodio nasern, neprijatelj je glavnim snagama namjeravao ici na Neum. U jednom trenutku, svoje je snage poceo prebacivati kako bi nas kod Stona -zatvorio- i stvorio uvjete za udar po boku nasih snaga. Upravo tada, kada smo osjetili da se Izvlaci s drugog dijela bo [isnlce, udarili smo nasorn glavninom i gotovo manevrom osvojili najjaci stup njegove obrane, Cepikuce i Rudine. Usto, natjerali smo ga na izvlacenje njegovih snaga. Jasno, koliko je to mogao, jer ga je jacina nasega udara natjerala da za sobom ostavi topove, opremu, pa cak i topla [ela, Na taj nacin, stvorili smo uvjete da obuhvatom tzbijemo u podruqe oko Slanog. Oslecajuci takav prodor, neprijatelj se oslonio na taktiku zaposjedanja tocaka, pogodnih za nadzor nad prometnicama i samom lukom Siano. Tako [e, primjerice, Lisnik i niz vaznlh kota drzao s man]e ljudstva, ali i jakom topnlckorn potporom iz dubine. Za gotovo svaku kotu, morali smo odredivati posebnu taktiku. Bacunao je da s uzvtsenja moze djelotvorno ugroziti cestu Ston - Dubrovnik, pa stoga nismo smjeli zaobici ni jednu. Moram priznati da smo iinali dosta muke da ga slomimo, jer smo morali birati koju tocku napasti kako bi se citav njegov borbeni poredak mijenjao. Tako smo ponovno stvorili uvjete obilaska manjim skuplnama, Nase je topnistvo izuzetno pratilo borbeni poredak, pa smo ih vrlo brzo natjerali da se povlace do i iza Dubrovnika, Nase snage, koje su bile nositelji udara, I. i 4. brigade usko su uskladile svoje djelovanje tako da neprijatelj nije imao mogucnosti uspostavljanja neke nove bo [isnice na' ovome prostoru. Odlucio se za liniju iza Dubrovnika, na liniji Zvekovica - Cilipi, koja je jedina povoljna i koju je jedinu imao vremena i snage uspostaviti i utvrditi. Tu se nas prostor sasvim suzava, manevar vecih snaga gotovo je nemoguc, i tako nas je tu trenutacno zaustavio. On s nje pokusava braniti Prevlaku i usporiti tempo naseg prodora. No, i mi za to imamo odgovarajuce rtesente. HV: Borbe su bile izuzetno zestoke? - Svaku bitnu tocku, brdo s kojega se nadzire sav okolni teren, morali smo ponovno osvajati. Radilo se, u biti, o stotinarna malih akcija u kojima su do izraiaja dolazile hrabrost, i inicijati- va nasih boraca. Do tzrazata je dosao ljudski cimbenik, jer zbog naravi zemljista niste sve mogli pokrivati topnistvom. Neprijateljske su se snage bortle izuzetnom upornoscu. Za najteze SU zadatke odredivali posebne postojbe, dobro uvjezbane, s kojima smo se ogroceno borili na svih tih petnaestak kota, Da nije bilo uskladenostl i detaljnog proucavanja svakog zadatka, mislim da bi danas bili daleko od Slanog, posebno s obzirom na to kakve je snage imao neprijatelj a kakve mi. Ilustracije radi, reel cu vam da smo kotu Lisac osvajali dva dana i dvije noci. Neprijatelj je vrsio dvadesetak protunapadaja, izgubio je vrlo velik broj ljudi. Bez obzira na gubitke, nevjerojatnom su upornoscu, pod svaku cijenu, pokusavali zadrzati i kotu Treskavac. 0 napadu na njega, noctrna smo stvarali plan jer je imao silnu potporu kojoj je trebalo ucinkovito odgovoriti. A nije samo bilo pitanje kako ga zauzeti vec i kako ga zadriati. Pojedine tocke tukle su cttave baterije haubica 122 iii 155 milimetara. Znali su da su u matpoziciji, ako padnu Treskavac i Lisac. Ono sto treba tstact, jest da smo na ovim prostorima neprijatelja tukli s manjim snagama i s manje naoruzanja, ali s boljom taktikom. Iz rovovskog presli smo u pokretni rat. Topnistvom smo im tukli koncentracije, obaviesta] na je sluzba dobro djelovala pa smo znali gdje grupiraju snage, gdje mijenjaju polozaje. Staino smo djelovali, cijela je fronta bila aktivna, Nismo uporabljavali klasicnu taktiku: napadi topnistvom, idu tenkovi i za njima pjesastvo, vec onu koja nam je u datom trenutku naibolie odgovarala. HV: 0 jakosti borbi govore i neprijateljski gubici? P rocjenjujemo da na ovoj boitsnici neprijateljske postrojbe nisu mogle imati manje od dvije do tri stotine mrtvih i tisucu lakse i teze ranjenih. Oboreno je i mnogo neprijateljskih zrakoplova koji su tijekom operacija vise puta bojno djelovali. Unisteno je i izmedu 15 i 17 tenkova, po cernu se vidi da je na ovome podrucju razmjerno male dubine, jakost borbi bila izuzetno velika. Ne mogu reel da ni mi nismo tmali gubltke, no cirn mi se da su skromni u odnosu na snagu i gubitke neprijatelja, pa i zernljlste, Naime, na ovakvom se tlu ne motes brzo kretati, teren je gol i vidljivost je odlicna. Osim toga, komadici kamena djelu]u ubojito kao i meci i granate. Neprijatelj je raspolagao velikom snagom topnistva i neogranicenim kolicinama streljiva pa su nam pojedini vrhovi kota bili doslovce zbrisani. Ipak, naivece smo gubitke imali zbog nepridriavanja odredenih pravila od strane nasih boraca za vrijeme njihove topnlcke paljbe i zrakoplovnih napadaja. HV: Cijelo zapadnodubrovacko primorie je slobodno, Dubrovnik je otpri [ecen, sto su daljnje temeljne zadace Hrvatske vojske na ovome podruciu? - Svakako, sto bril izlazak na grantcu Hrvatske i Crne Gore. Treba ocistitt nas teritorij od neprijatelja i stvoritl uvjete za povratak pucanstva u svoje domove. Ovi su kralevi i preduzo bili odsjeceni od matice, a njihovi stanovnici natjerani u prognanistvo, Shvacam, da bi ljudi zeljeli da se odmah, bez razrnisljanja krene u napad. Misljenja sam, medutim, da na ovaj zadatak treba krenuti promisljeno i organlzirano, Neprijatelj je jos uvijek vrlo jak, ima i on svoje planove i zadatke. Stoga sve treba pazljivo pripremiti, a kada se krene, mora se ici punom snagom. Mnogo akcija je propalo zbog lose pripreme, neuzimanja u obzir svih vaznlh cimbentka, nepostivanja niza nacela borbe. Takve greske ne zelimo ponoviti. Nadamo se i da ce medunarodni cimbenici natjerati napadaca na povlacenje sa svih zaposjednutih podrucja, U suprotnom, mi cemo ga na to prislliti. Ne6emo mu dati prevtse vremena, a vec smo u prethodnim bojevima pokazali da i za ovu zadacu snage imamo. HV: Dali ce i kada Dubrovnik biti siguran od neprijateljskih napada? Ovisi sto pod nazivom -sigumostipodrazumljevate. Grad je ugrozen samo od dalekometnih topova koji ga mogu gadati i s granice Crne Gore, iz Sutomora, iii iz Trebinja kao sto sada cine. Znact da bi pod dometom neprijateljskog topmstva bio cak i da je citav nas teritorij slobodan. Ako ipak zellmo da Dubrovnik bude siguran, koliko je to moguce, moramo im odgovarati na isti nacin i reel. gospodo, ako vi budete tukli Dubrovnik, i mi cemo tuci Treblnje, Bilecu, Herceg-Novi, sve sto nam je na dometu. Ne mozerno vise hodati na prstima, govorecl kako -nase snage nisu reagtrale-... To je razdoblje proslo, Dali smo medunarodnim cimbenlcima i cijelom svijetu dovoljno argumenata i pokazali da smo u stanju podnijeti zrtve. Bili smo strpljivi i nismo odgovarali na razaranja, ali ce sada nas odgovor na njihove napade biti zestok. Moramo braniti nas teritorij, posebno ovaj pravac na kojemu smo vrlo osjetljivi, jer mu je dubina jako plitka. Sjetite se da od Ploca (dijela Dubrovnika) do Ivanice (teritorij BiH) Ima samo 6 km zracne udaljenosti. Znaci, postoji stalna opasnost od topova pa i rninobacaca, Ako nastave i dalje pucati s okolnih brda na grad, na nama je da ih s njih i odbacimo. HV: Tko se, u stvari, nalazi s druge strane bojisnice - bivsa JNA, cetnici, dobrovoljci? Koji korpus«ili divizija«? - Tesko je reci. lz Vojno-pomorskog sektora Boka su jf;l,vi!i da sa snagama koje nas napadaju iz Hercegovine nemaju nista. Sada, pak, cujemo da su Konavle preuzele«jedlnice tzv. Podgorickog korpusa. Bez obzira tko je s druge strane, hrvatski se teritorij uskladeno napada s podrucja Crne Gore i Bosne i Hercegovine, tzv. SAO Hercegovine. 'Radi se o postrojbama koje su u potpunosti paravojne i na koje vise nitko nema utjecaja Naprosto, to su razbojnici. Svaki od oficira koji im zapovijeda jos ima pri ruci sredstva za razaranje sto mu daje pravo«da bira ciljeve. Takve snage nemaju nikakvih izgleda osim da se s vremenom srozaju u sasvim podivljalu hordu, rulju kojoj moramo odgovaraju6e odgovoriti. Nasuprot nasim postrojbama zdusno se bore jos samo okorjeli razbojnici koji nemaju izlaza, ali raspolazu s dovoljno oruzja Stvorili su jaku mrezu na terenu, srpsko pucanstvo je cvrsto uvuceno u njihovo kolo«, i uz njih je jer ne vidi drugoga izlaza. Rjesenja nema ni u Srbiji, srz toga sustava jos se uvijek drzi. Oni svagdje zele pokazati da su sila«, da samo o njima ovisi hoce Ii se povuci s naseg teritorija, hoce Ii nas i dalje napadati iii nece. Ne priznaju UNPROFOR, ne priznaju nikakve dogovore niti pisane dokumente. No, mlslim da ce se sada, nakon poslijednjih zbivanja i rezolucija UN, stvarypoceti mijenjati. Podsijeca im se sam korijen, duboko i ostro. HV: Neprijatelj tvrdi da se sa najjuznijeg dijela Hrvatske, sa Prevlake, nece povuti. Stovise, kaze da te o tome, kada dode vrijeme«, pregovarati vlasti Hrvatske i.jugoslavije«? - Prevlaka u njihovim rukama ne moze ostati. Ni po vec donesenim politickim odlukama, ni na temelju snaga kojima raspolazu. Ovakve su izjave samo pokusaj da nas omeksaju«. Oni razmisljaju ovako: pokraj toliko mora i obale sto ih imate, jedna vam Prevlaka nista ne znaci. Mnogo su puta medunarodnim forumima i nama porucivali da Hrvatska o Prevlaki mora pregovarati, sto drugim rijecima znaci da je zele zadriati za»zelenim stolom«. Ne shvacaju da se ne radi samo o njoj, vec o nacelu suverenosti jednoga naroda i jedne driave. Nema te snage koja nas moze natjerati da pregovaramo o predaji dijela nasega teritorija. Ako to ne bude moguce na drugi nacin, Prevlaku cemo sami osloboditi. Kako i sva nasa druga podrucja... ZDENKO KACIC MOVRIC HRVATSKI 12 VOJNIK HRVATSKI 13 VOJNIK

8 u zaristu reportaza VIS VRATA HRVATSKOG JADRANA DUBROVNIK U OZRACJU SLOBODE U/askom na Vis Hrvatska vojska ostvari/a je jos jednu mecejnu ratnu pobjedu 0 stanju u oslobodenim Cepikucama, S!anom, Orascu, Trstenom i Platu, izvjestava nas reporter U subotu, 31. svibnia u veter. njim je satima i posljednji okupatorski vojnik napustio otok Vis. Nakon toga uslijedila je neprospavana noc, Uzrok ovog puta nije bio strah od neizvjesnosti sutrasnjeg dana, vec veselje. Pucanstvo otoka okupilo se na dvostrukom slavlju, proslavi Dana hrvatske drzavnosti i odlasku jugovojske iz hrvatskih voda. No, mnogi su tek uplovljavanjem triju hrvatskih brodova postali svjesni da je okupaciia prosla,, NovinarL nazalost, subotnju festu ni. su dozivieli. Stigli su 'tek sutradan. U deset i trideset uplovili su u uvalu svetog Jurja u Visu raketnom topovnjacom -Sibenik-. a odmah zatim privezali su se patrolni brod Solta«i desantno-lurtsni camac 603. Prlzor je bio nika imat ce pune ruke posla, jer ostavelicanstven - uvala prepuna cviie lo je mnogo miniranog podrucja koje cem okicenih camaca na kojima su se treba razmimrati. Nismo mi znali koliviiortle hrvatske zastave, Vise stotina ko toga tma-, rekao nam je Zoran Fraokupljenih Komizana i Visane. uzviki nicevic, tajnik Mjesne zajednice Komivalo je -Hrvatska, Hrvatskal Vis je hr za, -Po nasim procjenama ima oko vatski-. iz stotine grla orile su se hr 1150 neeksplodiranih mina. Barem 300 vatske pjesme, odiekivale su sirene, mina je oko Ceske vile-. Nedodirljiva zvonila crkvena zvona i svirala limena Ceska vila ostat ce do daljnjega takva i glazba, Miestani su zaista odusevljeno sve dok mornci HRM ne obave posao docekali svoju mornaricu i sasvim upozoravat ce se stanovnistvo, naroci. spontano izljubili vojnike koji su prvi 'to djeca da ne prilaze. Strpljenje Visa. stslt na visko tlo. Nakon sto su pobaca na potrebno je i dalje, a pokazalo se da ne latice cvtieca, sva su se otocka djeca ga imaju, Teska je bilo obuzdati se i popela na topovniacu i znatizeljno ra gledati neprijateljske vojnike i oficire spitivala o svemu. Neka su, doduse, bi kako s)obodno secu a ne uraditi msta, la preplasena, ali ohrabrtli su ih ko jer u protivnom bi se dovelo u opamentari. -Hajde, nema vise - ne diraj snost stanovnistvo otoka. Stoga Visani to bre-, Prvi dan slobode otocani ce imaju razlog za slavlje - [ugomornadugo parntiti. Nakon gotovo pola sto rica je napustila otok. a da ga nije uni. ljeca boravka jugomornarice na Visu i sttla i ostavila zrtve za sobom. Unisttli konacnog olaksanja zbog odlaska -Ml su jednu obalnu bateriju i odnijeli sa Iosevicevih mornara- bilo je tesko za sobom sve sto su smatrali svojim, a tomiti osjecaje, zadrzati suze... Vis je, ostala su 23 vojna objekta, jedna auto" napokon, slobodan, a Visan! dobili ga dlzallca i 80 tisuca stupova povezanih ranciju da vise nikada nece biti onako zicorn unutar do [ucer njihovog teritokako je dosad bilo - zrvot unutar bo rija, te oko 150 vojnih stanova o kojirna dljikave ztce, ce odlucivati Mlnistarstvo obrane, Na jarbol u parku viske rive. Marin -Uspieli smo! Nas san se ostvario Bedrov, zapovjsdnik 2. satnije 1. bata. bez razaranja i ljudskih zrtava- gotovo ljuna mornartcko.desantne pjesadije je kliknuo Vinko Fadi6, viski gradona Hrvatske ratne mornartce, podignuo celnik,.ovaj dogada] najljepsi je poje hrvatsku zastavu. Dok je viska lime klon Vtsanima i Republici Hrvatsko] na glazba svirala -Lijepu nasu-. stajali za Dan drzavnosti, Sada. kad prode su postrojeni pripadnici HRM, prvi iz ova euforija, moramo se uhvatiti po. sastava Hrvatske vojske koji su stupili sla: vratiti iseljeno pucanstvo s otoka I na slobodni Vis i boravit ce tamo kao dlo blvsih objekata JA iskortstiti za prva viska postrojba. Sezdesetak vo]- t privredni razvo]-. Osuncanim se Visorn ori pjesma, a mi smo potrazili Karla Grbca. nacelnika staba Hrvatske ratne mornartce. -Na brodovirna sam proveo 21 godinu, all ovo je prvi put da dolazim sa svojim brodovirna na dio teritorija svoje zemlje koji je bio okupiran, Ovaj docek koji nam je prireden. covjek dozlvljava samo jednom u zivotu i to nikada necu zaboravtti, Jednostavno, ruecima [e sve to tesko opisatt-. Vis je oduvijek bio hrvatski, neprtiatelj [e to znao i nije imao izbora - morao je ouct I otisao [e, a predsjednicima skupstina opcina Vis i Lastovo dr. Davorin Rudolf, ministar pomorstva uputio je zajednicko pismo u kojem medu ostalim pise- -Zvonjava s Visa i Lastova, kojom je ispracen zadnji vo] nik ratne [ugornornarice, doprla je u sve kraieve. Lijepe nase, Zadovolistvo nam je zaiednicko. Okoncane su, napokon, nedace i sva nespokojstva uzrokovana okupacijom, a sirom su otvorena vrata opcern napretku i blagostanju otocana u svojo] domovini Hrvatskoi, I u ovoj prigodi zelim vas uvjeriti da ce Vlada Bepublike Hrvatske i dalje ulagat! napore radi zajednickog rlesavanja, u naiveco] mogu6oj mjeri. spedficnih problema vezanih uz vas ztvot t, rad«. Vis ce se. bez sumnje, jos dugo radovati konacnoj slobodi, ali i razmisljati o buducnosti. mada, kazu mjestani, da im jos uvijek nije Jasno da je neprijatelj otplovio zauvijek. VESNA BOZANIC SEROAR V ec od Neuma, ciji velebni hoteli sa.bla.sno zjape prazni, ja. dranska je magistrala prekrivena tragovima eksplozija topovskih i minobacackih projektila. Tjednima i tjednima. neprijatelj je ovu prometnicu. zilu kucavicu juzne Hrvatske, obasipao granatama svih vrsta i kalibara S druge strane ceste, nasuprot Malostonskom kanalu, na vrucem lipanjskom suncu treperi«peljesac. Ispred Vepra. nekoliko stotina metara visokog brdasca. blagi zavoj. a potom most na Bistrini: U improviziraoom zaklonu zaticemo mjesovitu straiu MUP-a i Hrva-tske vojske. Put je slobodan sve do Dubrovnik.a, kaiu. cesta je osposobljena i nikakovih poteskoca ne bi trebalo biti. Prelazimo most i stupamo na teritorij, osloboden prije samo nekoliko dana u jednoj od najsjajnijih operacija Hrvatske vojske od pocetka oslobodilackog rata. Sve do pred kraj svibnja, Bistrina i obli-. inje Topolo, kao i Ston na Peljescu. bili su prva juznohrvatska bojisnica. Jos od prosle jeseni, citavo je zapadnodubrovacko primorje, od Zamasline do Mokosice, stenjalo pod okupacijom srbo.crnogorske vojske. Dobar dio stanovnistva pobjegao je pred ~resorom, a neka su mjesta. poput Slanog. Cepikuca i Dola, gotovo sravnjena sa zemljom. Sipan, Lopud i Kolocep - otoci, koje neprijatelj nije uspio zauzeti, svakodnevno su gadana mitraljezima i topovima. Kojekakve neprijateljske formacije haracile su mirnim selima, ugnjetavale rijetke preostale stanovnike. pljackale i unistavale njihovu imovinu. I to sasvim nekaznjeno... do velikog protunapadaja Hrvatske vojske. U mudro vodenim akcijama. tijekom visednevnih ogorcenih borbi, neprijatelj je razbijen i prisiljen na povlacenje. Proslavljena Prva brigada, mornaricki odred s Peljesca i niz drugih postrojbi, sastavljenih od bora.ca iz svih krajeva Hrvatske, donijele su dugo zeljenu slobodu. Ponegdje je cijena bila izuzetno velika. Od naselja Doli. kraj kojega prolazimo. vozeci se prema jugu, citavo je ostalo samo nekoliko kuca. Isto kao i u obliznjem Liscu. Cepikucama. Trnovi. Svagdje gdje su naisli na ot. por, nakon zaposjedanja su palm sve redom. objasnjava. nam momak iz Ravnog, jos od proslog ljeta pripadnil{ Hrvatske vojske. I njegov kraj sada je slobodan. zahvaljujuci pozrtvovnosti HVO-a koji se bori u uoutra. snjosti, u Heroegovini. Neke od vrletnih kja. naca i golih vrhova, neprijatelj je dobro zapamtio. Prvenstveno Cepikuce u kojima. su hrvatski vojnici daleko nadmocnijim okupa. torskim snagama odolijevali vise od mjesec dana. Od razaranja nije ostala postedenom ni sama magistrala. Svakih kilometar, dva, srpski su inienjerci prije povlacenja dizali cestu u zrak. Nasl su Je, pak, jos brie poprav. ljali, toliko da na.prijed mogu tenkovi i op. skrba. Najveca rupa. na kojoj kamenje i pijesak jos nasipaju bageri, ceka kod Banica, tik pred Slanom. S obje strane puta, dokle pogled seze, sve je crno. Junacki«Crnogorci palili su i sumu. Tek ta.ko, da. bi stete bilo sto vise... Na. njihovo prisustvo jos podsjecaju, tu i ta.mo. zaostali grafiti. Vecina ih je, medutim, vec prebrisana. a dodani su no. vi, prikladniji. Najcesci medu njima jest - tigrovi. dobro pozna.t na.dimak Prve brigade. U Slanom, najve9em mjestu na. ovom dijelu Primorja, razaranja su posebno teska. Veci dio kuca je spaljen. Pouceni vijestima s radija, promatramo okolna brda s kojih su danima djelovall neprljateljski snajperi i navodioci topnistva, smjestenog dublje u unutrasnjosti. Sada ih vise nema - i oni najuporniji su unisteni iii natjerani na bijeg. Povlacenje je, prica nam jedao od Tigrova«, teklo prometnicom za Popovo polje,.preko Orahovog dola, dalje za Trebinje. Oni koji se nisu uspjeli povuci cestom. bjezali su preko vrtaca, kroz makiju. Trsteno i Orasac su u nesto boljem stanju. U Orascu je rat prezivio doba.r dio stanovnika. Kako im je bilo, neki nam od njih price.ju uz kavu. Struje jos nema, voda treba uskoro doci. Pred Zatonom patrola vojne policije i dvojica Dubrovcana, Miso i Ivo, veteran.i obrambenih borbi u Gradu. Pricaju nam o prosloj jeseni, kada je opstanak Dubrovnika visio o koncu, o braniteljima i stanovnicima koji iz svojih domova nisu htjeli ni kada je izgledalo da izlaza nema. U samome Zatonu, kako Velikom tako i Malom, raza.ranja goto. vo da i neina. Saznajemo, medu~im. da ni ovdje niie moglo bez pljacke, crnogorski surezervisti sasvim ocistili vise od stotinu vi. kendica i napustenih kuca.. Svugdje gdje su prosli, za sobom su ostavili neopisiv nered i smrad. Svoje poruke ostavlja.li su na zidovi- ma kuca, prometnim zna.cima, cak i na cesti. Nitko jos nije uspio prebrisati golemi znak: Stop - SR Jugoslavija. I za Zatona ve6 se vide osumljene pa.dine Lapada. Vozimo se dalje, prema Mokosici. U vill, u Staroj Mokosici razgovaramo s clanovima zapovjednistva grada. Kako kazu. na Golubovom kamenu, brdu iznad Komolca. jos su ukopani cetnici. Na to nas upozorava. i posada tenka Prve, veterani borba na svim hrvatskim ratistima.. Ci. jev njihova topa uperena je ravno u neprijateljski bunker - u to se uvjeravamo i sami, dok ga promatramo kroz ciljnik. Zapovijed za napad ocekuje se svakoga. casa. Sto prije to bolje, sada se stati ne smije. Dok su god cetnici gore, put koji vodi oko Rijeke Dubrovacke nije slobodan. U Dubrovnik se, za sada, mora trajektom koji je jutros vozio iz Mokosice za Gruz. S brda. su ga gadall mi traljezima, pa sada krece iz sigurnijeg Zatona, u koji vozimo vratolomnom brzinom kako bi stigli na vrijeme. Uspijevamo, i nakon kratke voznje, u gruskoj smo luci. Vee po. znata. razaranja: do temelja spaljena hladnjaca, prazan prostor na mjestu gdje je ne: kada bilo golemo skladiste. olupine pogodenih brodova iii kosturi vire iz mora. U gradu ljudi gotovo da i nema. Siooc su na sam Stradun padale gra.nate. upucene iz hercegovackih 1:>r.da. Krecemo prema jugu, ispod Srda. i tvrdave Imperial koji je, doslov-. ce, spasio grad. a potom i Zarkovice, zloglasnog brda odakle je agresor Dubrovnik imao na dlanu«, a sad se i na njoj vije hrvatski stijeg. Na Brgatu i Bosa.nci, spaljenima gotovo do temelja, zadrzavati se nije uputno. Nastavljamo dalje. ka Kuparima. Pred Pia.tom. cujemo kako padaju granate. Pocinje topnicki napad neprijatelja iz Konavala. Vracajuci se prema Dubrovniku, s dru. ge strane, u izmaglici, vidimo jos uvijek okupiran Cavtat. lza su Cilipi. Crude, Prevlaka. Neprijatelj je jos ta.mo. Ne za dugo. ZDENKO KACIC MOVRIC 14 broi 1'. broj Rpnla

9 linija razgranicenja TIGROYI V OKLOPUENIH KANDZI linija V razgran1cen1a Ubrzo ce i preostalih 18 cetvomlh kilometara zaposjednutog podtucje zapadne Slavonije biti pod nadzorom hrvatske vlasti, kaiu Tigrovi iz 1 A brigade, koje smo posjetili na novljenskom retistu B ilo nam je neobicno drago, kada srno dobili poziv od gospodina satnika Zeljka Mokosa, pomoc. nika zapovjednika oklopno-mebaruzirane boine I A gardijske brigade, da posjetimo tu iznimno uspiesnu postroibu Hrvatske voiske kola se trenutno nalazi na terenu oko Novske. Prva A brigada borila se u Vukovaru i po cita vo] Slavontil. a sada, iz dana u dan. sushicenjern pratimo niezine uspiehe na juznorn boilstu, posebice oko Dubrovnika. Sastavljena od boraca iz gotovo svih dijelova Hrvatske, hrabrth mornaka, tenkovska je bojna utemeljena u hodu i u trku, Naiveca zasluga [u tome) pripada gospodinu zapovjedniku tenkovske 0MB. bojmku lvanu Mihalini. nasern eovjeku, koji je svojedobno zivto i radio u Sloveniji. a po6etkom velikosrpske agresije, [ednostavnc se vratio u Hrvat- sku, htijuci dati svoj doprinos obrani svete Hrvatske zemlje. [Zajedno u borbi sa svojim suborcima u prvoj hrvatsko] tenkovsko] bo] ni). Borci tenkovske 0MB Hrvatske voiske. bore se u toj postrojbi deset mjeseci, svlada. vaiuci uporabu tehnike, dieluiuct s neznatnim gubicima. Tako je u razdoblju od osnutka, postrojba imala samo jednog poginulog i deset ranjenih boraca, sto [e donijelo, prema rtlecima bojnika Mokosa, strahovitu moral. nu snagu i samouvierenost u izvrsavanju postavlienlh zadataka. Sve borce, koji su tijekom rata pristupili tenkovskoj 0MB Hrvatske vojske, proztma zar prve brigade, jer prva je uvijek prva. Pri dolasku u Novsku, susrecerno Stjepana Bacuna -Dimnlacara-, zapovledriika I. satntie OM bojne, za kojega cujemo da ie pravi ratni hero], pravi de6ko. Zagorac i Ma. ca kraj Tuheljskih Toplica Govert nam da prva bojna radi posteno, da konacno ima dosta kvalitetnog Jjudstva i tehnike. koja zahvaljujuci dobro] uporabt postaje uclnkovttom. Takoder, govori nam o dogadaiima koje je prozivio za svog jednogcdisnjeg boravka na ovorn bojistu. Dok mi krecemo u kucu, u ko, joj je smiesteno zapoviednlstvo tenkovske boine. Sef hltro odlazi na polozaie kod Drenovog Boka da provjeri kakvo je trenutno stanje, jer su bas tijekom prosle noel ugroze. ni -drugovi-, cetnict i jugosoldati ponovno napadali nase poloiaje. U zapoviedntstvu. nakon rucka, spremamo se na odlazak na polozaie kod Brocica I vec nas pomalo obu Zima uzbudenje pred susret s hrabrim tenkovskim posadama Tlgrova-. Prolazeci kroz sredtste Novske. vidimo tragove barbarskih napada na ova] mall gradic smiesten na glavno] ieljeznickoj i cestovnoj prometnici prema Slavonskom Bro. du i Vinkovcima, nastalom [os u 14. stollecu uspostavom Vojne krajtne, a ponajprije, zahvaljujuci raskrizju puteva prerna hrvatskom istoku te prema Bosnl i okolmm prirodnim rezervatima (kao npr. Lonjsko polje). Uvecavamo i skolu. u kojoj se nalaze novoprtdosli UNPROFOR-ovci. te krecemo put Brocica gdje nas oekaiu hrvatski branitelji. Novliani vole prvu brigadu i nase tenkiste. jer vrlo dobro znaju, da u vrijeme naizescih sukoba oko Novske, upravo nlo] mogu zahvaliti obranu ovog podrucla, kao i sprtiecavanje prodora srboagresora prema zapadu. Sa -plavcirna- se nast deckl uglavnom domahuju i pozdravllaiu. Vrlo korektan odno, saj ostvaruju s Kanadanima i Nizozemcima. Jordanci, ciji je bataljun smiesten u Novskoj, u tijeku su rasporeda i upoznavanja prilika, a nasl decki nam govore da iz razgovora s 1 njima zakljucuju da su razmjerno dobro upoznati sa stanjem na ovorn podruclu. Prva brlgada je oslobodila, kao sto smo vec prtpo. menuli. cijell brdoviti dto opcine Novska, sela Kurjakanu. Bairski Popovac (vrlo [ako cetnicko uporrste] Slavonski Trokut (mjesto je poznato po motelu uz autoput, posebno vi. kendaslrna], Livadane. Jagmu, Gornju i Donju Subocku, Kricke, Novsko Brdo, Kricko Brdo, sve srpska sela s cetntcktm uportsti. ma. Ona je zaista mnogo ucinila, alt, kako nam kazuje gospodin Mokos. dok se priblizava, mo Brocicama. gledaiuci razrusene kuce, doprinjela je snazna log istika podrska i po. zrtvovnost pozadinske baze. 16 bnj lipnja U [ednom trenutku uocavamo nase tenkove, kojt se nalaze na skrovitom mjestu, trenutacno mirujuci i postujuct primirje. Ova tenka, na koje smo natsli, nalaze se podalje od bojtsntce, uz redovitu budnost njihovih posada. Ovdje susrecemo Vladu, 2eljka, Zorana. Borfsa, a upoznaierno i Velimira iz Bielovara, zapovjednika posade tenka M-84. Velimir s vehkim odusevlieniern pokazuie svoistva i sposobnosti tenka. nacin rukovanja koie je automattztrano, laserski daljinomjer i mo. gucnost laserskog navodenja, balisticke po. datke koji se nataze u racunalu, top kalibra 125 mm. Usput smo cult zarumllivost da su decki tz protuzrakoplovne strojnice na ten. ku uspjeli srusiti dva zrakoplova Mig-21 srbosoldateske. Velimir tenk M-84 poznaie -do sarara-. jer se skolovao u poznatoj, specijalnoj tenkovskoj brigadi u Nisu, u bivsoj JNA, napominjuci da mu je to bila samo priprema za casno sluienje Hrvatskoj voj. sci. Odlazimo na polozaje prema Strugu. gdje susrecemo dobro raspolozene dec:ke: 2elika. Krunu, Mladena, Dubravka i Roberta iz Za.. greba. lvu I Tomislava iz Novske. koji drie bojisnicu zajedno sa svojim Jjubimcima. ten- kovima T-55, Pajserom i Pepom«, koje su sami osposobili uz pomoc remontne potpore za vatreno djelovanje. S polozaja, par stotina metara udaljenih od cetnika i jugobandita, u izmaglici uocavamo kameni cvljet u Jase- novcu, koji se trenutno nalazi pod okupacijom, i prozvan je Jovandol, a sam spomenik sluzi kao bunker za gadanje nasih polozaja. Kazuju nam nasi decki da ih cetnici stalno gadaju snajperima. tromblonima, minobacacima i da cekaju trenutak kada ce dobiti zapovijed da krenu s tenkovima naprijed, jer cetnici se boje urlanja tenkovskih motora kada na njima vide hrvatski stijeg. Onda bjeze iz rovova glavom bez obzira, samo nece moei preplivati Sa.vu, jer su to uglavnom domaci cetnici i oni iz Bosne koji ne znaju plivati. Covore nam Novljani, Igor i Tomislav, o tome kako je u pocetku od oruzja bilo samo karabina i lovackih pusaka. ali od s. listopada 91. kada je pao Jasenovac, organizacija i zapovjednistvo postrojbi HV u tom dijelu posavske bojisnice izvrsno djeluje, te su, zahva. ljujuci toj cinjenici. cetnici dijelom istjerani, a ono ma.lo sto ih je ostalo je primireno i pripitomljeno. Napustivsi ove hrabre de6ke i zaieljevsi im srecu, uputili smo se prema Starom Gra.- bovcu, hrvatskom selu koje je u potpunosti razruseno. Susrecemo Mladena iz.zagreba, zapovjednika l. satnije 1. brigade. koii je na ovom ratistu od samog pocetka i koji je prosao oajteze borbe tijekom velikosrpskih napadaja na to pitomo mjesto. Dolazimo do same granicne crte, iza koje je cetlristo metara nicije zemlje i uocavamo srpske polozaje s kojih se podmuklo gadaju hrvatski ciljevi, uglavnom snajperima i drugim oruijem. Prema kazivanju Mladena, zivot se u Starom Grabovcu polako normalizira, u zadnjem razdoblju nema previse provokacija, iako Cede' neprestano ometaju raspored,ivanje UNPROFOR-a:. kao i nastojanja za vracanjem pucanstva i civilnog zivota u Stari Grahovac. S Jordancima nema.. ju nikakvih kontakata. oni svoje poloiaje bn,j lipnja preuzirnaiu skoro dva mjeseca. stalno se secu gore-dolje, a zanimljlvo je da su na ovoj rampi, dezurni samo od 08. h. ujutro do popddne, sto nam govori da, ipak, hrvatske postrojbe moraju biti stalno u stanju pune pripravnosti. Cetnlci trenutacno drze samo 18 cetvoroih kilometra prostora zapadne Slavonije, a Mia.den posebno naglasava decke koji cuvaju ovaj teren i koji su prosli Komarevo, Pokupsko. Sisak, Vukovar, Farkasic. Mjesto je potpuno razruseno, vidimo dva unistena tenka T-55 bivse JNA na putu koji vodi prema Paklenici i Rajicu. Ulazimo u Kapelicu Svetog Krii.a da se pomolimo za sve nase borce koji su bili i koji se jos uvijek nalaze i bore na ovom bojistu. Kapelica je dobila nekoliko izravnih, namjernih pogodaka; a sto bi se drl.lgo i moglo ocekivati od bandita takve vrste i kulture kao sto su ugrozeni srbocetnici. Vracamo se polako, zateceni, u sutnji prema Novskoj srecuci pucane koji svojim povratkom konacno donose malo zivota i radosti u Stari Grabovac. Tenkisti. koje smo zatekli na ovom podrucju, su hrabri i posteni borci Hrvatske voj. ske. Vecina od njih su dobrovoljci. Dan danas se ti ljudi bore l nitko ne pita ni za smjenu, niti za novae, niti bilo sto drugo. Mora.la imaju, c:uvaju ovaj kraj, a tko ce drugi? lpak je to njihova i nasa, jedina Hrvatska driava. Primirje im najteze pada, ali, znaju da su izvjetbani tako da 6e i u budu6nosti djelovati kao dio lzabranih oklopno-mehaniziranih postrojbi Hrvatske vojske, izraslih u ovome domovinskom ratu. NEVEN VALENT-HRIBAR TOMISLAV LACKOVIC

10 vojno nazivlje dossier ubijedenost ~ uvjerenost ubica - ubojica ubistveno - ubojito, ubitacno ubistvo - abojstvo ODORA, UPUTA I PRISEGA ubjedivanje - uvjeravanje, nagovor, nagovaranje ubrojati (se) - ubrojiti (se) u cilju - u svrhu, radi ucesce - sudjelovanje; dioniitvo; udio ucssnik - sudionik, udjelnik, dlonik ucestvovati - sudjelovati uctlv - uljudan uctivost - uljudnost, pristojnost udes - nezgoda, nesreca udruzenje - druitvo, udruga, udruiba uhapsiti - uhititi, zatvoriti uhapsenik - uhicenik, zatvorenlk ukapirati - shvatiti, dokui:itl, pojmlti, razumjet.i ukotviti - usidriti uniforma...: odora; (vjeibovna radna odjeca) upoz.orenje - upozorba, pozorba uputstvo - uputa, naputak useqlasiti - uskladiti, dogovoriti usagla en - usklac.fen, dogovoren uslov - uvjet usredsrediti - usredotociti, usrijediti utamacitl - ugovoritl, dogovoriti, uglaviti Razlikovni rjecnlk vojnih nazivaka (Vl/l) van - izvan vanredan - izvanredan vaspitati - odgojiti, odgajati visepartiinost - viiestranai:nost, visestranacje vrsiti - clniti, obnasati (duznost), obavljati, provoditi, izvoditi, vriiti zakaciti - zakvai:iti, zapeti; objesiti zakletva - prisega zakret - zavoj, zaokret; zavijutak zamajac - zamainjak zanavljanje - obnova, obnavljanje zanoviti - obnovlti zaposjednuti - zauzeti zasjenjivac - sjenilo zastanak - zaustavak; ustaviite (mjesto) zaturen - zabacen, zametnut, zagubljen zavojevac - osvajac, napadai: znacej - znai:enje, vainost, vrijednost; karakter zvanican.; sluiben, uredovan, zakonlt u z 18 broi 1, llpnia ZASTOSR JUGOSLAVIJA? Zssto posvctiti painju politickim i qospoderstvenim procesima u susjedno], a neprijateljsko] dreavi? lzmedu ostalog, i zato sto je Srbue agresor na nesu Oomovmu, na Hrvatsku Obrana Hrvatske i streteqije ostobedenie onih dijelova nose domovine koji su trenutno pod okupecijom, ovisit cc, uvcliko, o tome sto ce se dogadati u Srbiii, odnosno driava' koju su nazveh -Seveeoom Repubhkom Jugoslavi JOm" Obrana i oslobadanje hrvatskih remet]» sredisnje je tocka oko kojc se koncenuiroju sve dietstnosti, diplomotsko. pohtickc, vojnc. Politik s 1e vjestine tvorenjs koebcij». pa nas, stoqe. zanlma koje su sve oohticke snage u kojim«bi Hrvatska mogla nae, savezmke u obuzdavanju agresivnoga susjcdo Srpsk» -treca Jugoslavija, ponovno jc tamnica nerode, a njcr» betkenski susjedi realno 1e do avtjava1u kao remetitetj» k akvo-takvo revnote se na potuotoku. Stoga se [ednim tekstom bevimo unutarnjim suprotnostima "nave dr rsve a drugim po ricijom le drravc u medunarodncme okrurcnju. Mjcrc ekonomske btok adc trc balo bi da -urezume- nspedsca, ah, 1asno 1e da je to nejspori]. nscir: reustevtisnr» ratne mesmerije. Zanima nes, kotik. su dosezi blokede i kako br ro one mozc poststi ucinxovit.v Nakraju, uvjereni dace srbijonsk» politiko i dalje voditi istim smjerom analiziramo dossds snie medunarodne vojoe intervencijc prema takvim destebilirirejucun i nepedsckim drrevema, sto nam maze pomoci da procijenimo vjerojetnost, vrijemc i oblik medunarodne inter vencije pro/iv Srbijc REPRESIJA YODI U PRO PAST Ako nacionalno s/oiena driava nastaje represijom, i ako je represija jedini»kohezivni element«takve drieve, onoga trena kad ta represija popusti iz bilo kojeg razloga, pocet ce i proces raspadanja tekve driave. se definittvno J ugoslaviia. raspala, U ovome presto. ru Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Makedonija odlueile su se da krenu putem nacionalne samostalnosti, a Srbija, drzava koja je sve to vrijeme destabillzirajuci cimbenik ovih prostora anektirala je na] prije Vojvodinu i Kosovo, a sada i Crnu Goru. Politlcki cilj beogradskih vlastodrzaca time nije ispunjen. jer njibova je ambicija i anektiranie hrvatskih i bosansko-hercegovackih krajeva koji su sada pod okupaciiom srpske vojske. Taj cilj nece moci lako ostvariti. i zbog medunarodnoga okruzenja, a i stoga sto Hrvatska postaje sve relevantnija vojna sila, sposobna da oslobodi svoje okupirane teritorije, a i bosansko-hercegovacka obrana sve se vise konsolldira, Savezna Republika Jugoslavija, kako tvorci prosirene Srbije nazivaju svoju drzavu, dakle, vise nema sansi da se teritorijalno povecava, Zanima nas, medutim, ima li ta tvorba uopce uvjeta za drzavni opstanak, _ Ocevtdno je da je i ovoga puta proces tvorbe ove drzave bio oslonjen na NRVATSKI VOJNIK bro! 1, lipnla (otvorenoj Hi sarno zaprtiecenoi] represiji. Milosevicev rezirn danas bastin! svoje -uspiehe- iz svoje rane faze. kad je uspio uguaiti bilo kakav oblik politicke autonomije pokrajina, a u Crnoj Gori nametnuti sebi loialan reztm, Svo vrijeme srbijanska je vladaiuca nomenklatura sve nesrbe, a ponajprije Albance, Madare, Hrvate i nacionalno osvijestene Crnogorce, ispostavljala snaznoj represiji i onemogucavala Im bilo kakav pristup [avnosti. Homogenizacija Srba provedena je satanizacijom kosovskih Albanaca, prtcama o silovaniima i progonima

11 dossier dossier kosovskih Srba, koji su, uzgred, na Kosovu svo vrijeme strano tijelo, uglav. nom ondje kolonizirani za prve Jugoslaviie, na imanja koja je rezim kralja Aleksandra oduzeo starosledilackorne albanskorn stanovntstvu Unatoc silnoj represiji, mantinsst narodi obuhva6eni Saveznom Republi, kom Jugoslavijom sve jasnije iskazuju nespremnost da se i dalje podvrgavaju takvu rezimu, Najdalje su, za sada, on. sli Albanci. Kosovski su Albanci, ne zeljevsi legitimirati Milosevtcevu izbor. nu farsu, boikotirali prosle izbore za republicke organe vlasti, nakon sto je srbijanska republicka Skupstina raspustila i ukinula Skupstlnu Kosova, iako ni u tada vazecem republickorn ustavu nije mogla naci osnovicu za takvu odluku. Skupstina Kosova ipak je [os na tajnome zasjedanju progla, sila Republiku Kosovo i odlucila [sukladno tadasniim uvjetima) da ce ona ostati u sastavu [ugoslavenske konfe. deracije, kao njen ravnopravni clan, a ako do takve konfederalne zajednice ne dode, Kosovo ce krenuti put samo, stalnoga drzavnog zivota, Albanci su, medutim. izgleda ocijenili da je vriieme da sa svojim politickim ciljevima istupe na sceni. Proveli su parlamentarne i predsjednicke izbore i krenuli konstituirati svoje organe vlastt, Time su sasvirn jasno dali do znania da ne priznaju nikakvu Novu Jugoslaviju-, i da ce se vjerojatno ovoga puta odlucnije boriti za drzavnost i samostalnost, Znamo Ii da je u meduvrernenu u Albaniji uspo, stavljen modernistickt i demokratski politicki postroj i da je utjecaj AlbaniJe na svjetsku (ili barem regionalnu] poli. tiku u porastu, a da su prije svega Albanci i Talijani tradicionalno skloni Albaniji za pretpostaviti je da odluka kosovskih Albanaca da krenu put osamostaljivanja od -Jugoslavtje- nije bez potpore u svijetu. N e miruje ni Crna Gora. Po Iiticko tijelo Crne Gore od godine podijeljeno je, sukobom bielasa i zelena, sa, Dok su bjelasi nacionalno neosvtjesteni, odnosno, osiecaiu se Srbima, dotle zelenasi postuju tradiciju crnogorske drzavnosti i dozivljavaju je kao visoku socijalnu vrijednost. Srbija je kontinuitet crnogorske drzave nasllno prekinula godine, a nakon aneksije u Crnoj je Gori uslije. dilo razdoblje bestijalnoga bjelaskog i srpskog terora, po rnnogo cernu nalik onome sto Srbi danas rade u Bosni i sto su radili na okupiranim hrvatskim teritorijima Zelenaski je otpor revita. liziran u drugorne svjetskom ratu, kad se cjelokupno zelenasko tijelo priklju. cuje partizanirna, vidjevsi u partizan. skorne pokretu priliku za nacionalno oslobodenjs, a bielasi postaju cetnici, ma Poslijeratnim razvojem Crne Gore, kojirne se upravljalo tz beogradskoga centra, sustavno se sprecavalo stvara, nje gradanskoga sloja u Crnog Gori. a postojeci gradovi [svi redorn zelenaski, jer upravo se od gradanskoga sloja i moglo ocekivati da razvija svijest o nacionalnoj posebnosti] od kojih su neki, poput Cetinja, irnali i zavidnu razinu urbane kulture, sustavno su unistava. ni. Nalucinkovtttje sredstvo unistava, nia potencijala Crue Gore bilo je razviianie teske industrije [zellezara u Niksicu, Aluminijski kombinat, Radoje Daklc itd.j. Takva industrija trazlla je mnogo nekvalificiranih radnika, a useljavanje ruralnih bielasa u zelenaske gradove bio je idealan nacin zatiranja crnogorske drzavotvorne svije. sti. S druge strane, radilo se krajnje neucinkovitim sustavirna koji su trosi. li mnogo vise nego sto su proizvodili, i time su iscrpljivali i onaj dio crnogor; skoga gospodarstva koji je imao razvojne potencijale. dossier ~.AlWIKi'lRUl IBIEIPIDJEILllrnA djtij~fc-mmidj11 Znamo Ii da Ie mit naiznacajnij] u proftliranju politicke svijesti naroda koji je jos uvijek plemenski organizi. ran, neke indicije govore da Sui u Crnoj Gori blizu vazni politicki pomaci. Sjetimo Ii se samoubojstva admirala Barovica s pocetka rata, samoubojstva koie je pocinjeno zbog zastite vlastite casti [kliucne vrijednosti svakoga pravog Crnogorca] covieka koji nije zelio sudjelovati u ra.zaranju za velikosrpski racun, U Crnoj se Gori sapuce i o drugim oficirima Crnogorcima koji su pribjegli istome izlazu, Osim toga, ovih je dana u Crnoj Gori pokusan atentat na Vojislava Seselia, cstnickog ekstremistu i Ijubirnca Miloseviceva rezima, Sve to upucuje na mogucnost da se u Crnoj Gori sukob s vladajucom srpskom Irakcljorn zaostri, a nije iskliuce. no da zbog ocainoga stania crnogorske nacije indivtdualni teror postane sredstvom nacionalno.oslobodfjackog boja, Y ojvodanski Madari politick! su se uclnkovito or - ganizirali u Demokratski savez Madara Volvodine. i za sada na politlcko] sceni djeluju vrlo odmjereno, Izbjegavaiuci bilo kakvo izjasnjavanjs o polltickim procesirna koji se direktno ne ticu nlihova polozaja, U zastitt HRVATSKI VOJNIK svojih nacionalnih prava oslanjaju se prije svega na mocnu susjednu mattenu drzavu, a potencijalni saveznici su im i vojvodanski Hrvati, a i starosjedilacki srpski zivalj u Vojvodini. Sto vise Milosevicev rezim bude svirep, a drzava pauperiziranija, to je moguce ocekivati veci pritisak na Vojvodinu, ali i or- - ganizirani otpor takvu pritisku. Posebno je pitanje Sandzaka, Njega pretezito nastanjuju Muslimani, koji su se politicki organizirali u Stranci dernokratske akcije, koju predvodi dr. Suleiman Ugljanin. Od njih se nekakav otpor Milosevicevu rezimu moze ocekivati tek kada taj rezim bude posve pred raspadom. Svoju neodlucnost i akcijsku nesposobnost iskazali su u trenutku kada su pocela srpska zvjerstva prema Muslimanima u Bosni. Ta.. da na to u Sandiaku nije bilo nikakve racionalne reakcije. Farsicnost nove drzavne tvorbe iskazala se i pokusajem provodenja izbora. Pored uspostavljanja vlasti koja uziva podrsku naroda, izbornome je procesu. opcenito. jednako vazna jos jedna funkcija, da legitimira drzavu i poredak unutar kojega se izbori provode. Zbog ove druge funkcije i komunisticki jednostranacki sustavi svake su cetiri godine ritualno provodili»izbore«, ako su njihovi rezultati bili unaprijed poznati. Na takvim izborima vazan je podatak bio onaj o broju glasaca, a Uspjesi izbora mjereni su po. stotkom izaslih. lzbori kakve je smislio Milosevicev stab, de facto. trebali su biti takvi, jer ionako na izborima«se nije natjecala ni jedna,oporbena stranka (oporbena pod navodnicima, jer ionako gotovo sve srbijanske stranke usvajaju osnovicu Miloseviceve velikosrpske strategije). Ipak, jadni rezultati odaziva biraca, i nesposobnost da se ovoj izbornoj farsi da pornpa na kakvu smo od srbijanskih komunistickih vlastodrzaca bill navikli, govori o tome da jadna tvorevina na. zvana Savezna Republika Jugoslaviia~ nece steci cak ni potporu onih koii su dosad bili poslusni podanici Milosevica. Savezna Republika Jugoslavija tam. nica je za nacionalne manjine u Srbiji, Vojvodini, na Kosovu i u Crnoj Gori. Razocarala je Srbe u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Jer su ih se inspiratori njibova banditizma odrekli, za Crnogorce predstavlja zadnji pokusaj otklanjanja bilo kakva nacionalnog i ctr. zavnog identiteta. a ni Srbijanci njome nisu odusevljeni. Razlog srbijanskoga podozrenja., vjerojatno. vise je u medunarodnim sankcijama i pocetku svijesti prema kakvoj bijedi vodi ova drzava. Ali. neprihvacena ni od koga, ova. kva drzavna tvorba ne bi imala sansi za prezivljavanje cak ni kada medunarodne izolacije ne bi bilo. DAVOR GJENERO 20 broj lipnia V NEPOZEUAN. SUSJED Od pocetka ovog stoljeca dvije balkanske hegemonisticke zemlje tlace svoje susjede Srbija i Crna Gora. Stvara Ii se obrambeni savez potlacenih? Medunarodna ekonomska ' sklona komunistickim paradigmama. blokada Srbije i Crne Go Primjerice samo u Barw djeluju cetiri re. koje danas c ine»save komunisticke stranke, jedna prosrpznu R-epubliku Jugoslavi ska. a tri crnogorske. ju«vjerojatno ce dovesti do povecavanja unutarnjeg sukoba u toj drzavi, a mozda i po ceti buditi unutarnje snage u Crnoj -- ~ Gori, spremne da reafirmiraju tradiciju crnogorske drzavnosti. Crna Gora danas, doduse, nema institucionalizirane sfere javnosti, pa tako ni mogucnosti da se artikulira bilo kakav otpor komunistickoj nomenklaturi koja vodi politiku zatiranja crnogorske nacije. Medutim, Crna Gora ipak ima istinsku opoziciju. Tanak sloj nacionalne inteligencije, konoentriran prije svega u nekadasnjoj prijestolnici, Cetinju. bitno se razlikuje od onoga sto se naziva sr- bijanskorn oporbom. Naime. dok crnogorski opozicionari izjedaju titulus vlasti, ne prihvacaju ni jedno pocelo dominantne politike. srbijanska oporba glavnim svojim dijelom (SPO i demokrati najizrazitije) prihvacaju pocela MUoseviceve ekspanzionisti6ke politike, ali joj predbacuju nedovoljnu efikasnost. Otuda ce danas srbijanska oporba nastojati prigrabiti sve Stecevine«Miloseviceve politike, a prevrat koji ona nudi, sa smjenjivanjem i odbacivanjem komunista, i restauriranjem monarhije. samo je maska koja bi trebala otkloniti medunarodnu izolaciju. Crnogorska oporba, medutim. stupnjevanjem gospodarske krize. i poste. penim stvaranjem svijesti da je Crna Gora u takvu kata.strofalnom medunarodnom polozaju prije svega zbog su Jude politike koju je provodila pucem uspostavljena srbomanska vlast, vjerojatno ce neinstitucionaliziranim kanalirna povecati svoj utjecaj i voditi stvarnome obratu. Mana te opozicije prije svega je u njenoj nejedinstvenosti. Naime, ako krug crnogorskih intelektualaca u Cetinju, okupljen oko liberalne stranke dr. Slavka Perovica, mozemo dozivjeti kao modernisticku i europejsku politicku opciju, ipak je vecina crnogorskoga naroda i danas broj u. 19. lipnjo Uspije li se ipak opozicija ujediniti i»pogradanstiti«crna bi Gora.. vrlo brzo, mogla postati znacajnim cimbenikorn na balkanskirn prostorima. Srbija, izgubt.,li okupacijsku zonu u Crnoj Gori, definitivno postaje»land locked country«, zemlja bez izlaza na more. Bez izlaza na more blokada postaje jos strasnijom. Nada.lie. bez takvog izlaza Srbija prestaje biti zanimljivom i za onaj krug Velikorusa. ciju podrsku jos uvijek uziva. Naime, pruga Beogra. d - Bar gradena je pod pritiskom proruskih snaga u Srbiji (lobby koji je predvodio general Durie) kao najbrzi izlaz Varsavskoga pa.kta na toplo more, na Mediteran. lzgubi li Srbija Crnu Goru, ona vise nema saveznika. S druge strane, Crna Gora raspolaze atraktivnom pomorskom fasadom, (koju je sad djelomicno zarobila srbomornarica) koja moie biti vrlo zanimljiva kao osnovica razvoja turizma.. Znamo Ii za. izuzetnu klimatsku sarolikost Crne Gore. i vrlo ma.ii broj stanovnika koji ona. mora prehraniti, Crna Gora ima sve uvjete za uspjesan samostalni zivot. Onaj ma.ii broj intelektualaca iz Cetinja (dodarno Ii tome vrijednu dijasporu, jer samo u Zagrebu zivi desetp.k vrbunskih intelektualaca - pravih Crnogoraca - koji, dok je ovaj rezim ne smiju krociti u domovinu, a dio kojih bi se nakon oslobodenja vratio u zemlju predaka), takvome ma.. lorn narodu daje i dovoljnu nacionalnu politicku i intelektualnu elitu. Crna Gora nije ni bez prijatelja u svijetu. Kralj Nikola, zadnji crnogorski nacionalni vladar, u svijetu je bio poznat kao»zet Europe«, jer je devet njegovih kceri bilo poudato u europske kraljevske kuce, a jedna od njih, Jelena. bila je popularna talijanska kraljica. Talijani su i danas sentimentalni prema. Crnoj Gori, a u njoj vide i svoj ozbiljan gospodarski inter.es. Nestane Ii Crne Gore iz srbijanske drzave. vise ne bi bilo tesko ni rijesiti problem presjeoenih putnih pravaca koji su kroz nekadasnju Jµgoslaviju vodili na jug Balkana i Bliski istok. Sr-

12 dossier dossier bija se godinama. pripremala za ova] rat, pa le tako gradila putove i brzu zeljeznicku vezu od Beograda do Budim, peste, sto je trebalo omoguciti zaobila, zenje Hrva.tske, koju je Srbija napala, Blokada ie, medutim, zaustavila i taj promet. a dodatno zaobilazenie preko Rumunjske i Buga.rske vrlo je komplicirano, i zbog toga sto bitno produljuje putovanja, ali i zbog toga sto [e Rumuniska, zatvorena. zemlja i nesigurna za promet. Ova blokada nalteze pogada Makedoniju, kojoj je na sjeveru neprijateljska Srbija. a na jugu Grcka, koja nije ntsta naklonjenija Makedoniji, a ni s manje teritorijalnih pretenzi [a, s pretni predsjednik Makedonije, Kiro Gligorov. vec je stvorio korektne odno, se s druge dvije susjedne zemlje - Bugarskom i Albanijom, Postier to nije bilo nimalo lako, jednostavno stoga sto su odnosi s obje drzave optereceni povijesnim hipotekarna, all i jos donedavnim pretenzijama ovih drzava prema Mekedoniji. Denasnja Bugarska, medutim, znatno je drugacija od one komunisticke, i cilj joj nije teritorijalno strenje nego modernizacija i europeizacija Bugarske. Za. to su joj potrebni i dobri odnosi sa susjedima Makedoncima, koje Bugarska. da.nas priznaie i kao drzavu i kao nacitu Danasnii poredak u Albaniji, take. der, posve je drugaciji od onoga kornu. nistickog, i Albanija se oslobodila poticanja iredentizma. u susjedstvu. Istocna Makedonija, naime, nastaniena je pretezitim albanskim stanovnistvom, Medutim Gligorov i a.lbanski predsjednik Berisha na putu su da ovo alban, sko stanovnistvo pretvore u most medu drzavama, a ne predmet spora..,,.. Odmakli su tako, navodno, razgovori o izgradnji autoceste Drac+ Ohrtd, ko [a bi trebalo da bude poeetkom nove prometne rnreze koja bi iz Ma.kedonije vodila u Bugarsku i dalje put [uga i istoka. Za. sada je rjesenje prometnoga problema. do Draca pomorska veza [Slovenci su tako vet uspostavili tra., jektnu prugu Kopar=-Drac dva puta tjedno). ali ako Crna Gora -izade iz Jugoslavije- vise nema. prepreka za izgradnju jadra.nskoga auto-puta koji bi vodio od Rijeke uzjadra.n preko Crne Gore do Draca, Time Srbija. i konacno postate europsko slijepo crijevo, drzava bez ikakva izgleda za meduna, rodnu integraciju (osim s jednako zaobidenom Rumunjskom, kola, uosta, lom, irna i politick! sustav kompatibi. Ian srpskome], Na.dalje, izostane Ii globalno planira., na intervencija prema Srbiji i nastavi Ii se srbijanska. ratna avantura, nakon Hrvatske i Bosne' i Hercegovine i pre- I ma Kosovu i Makedoniji, od balkanskih drzava, koje se priblizuju na pravi europejski nacin, ekonomskim intere, som, moglo bi se ooektvati i da same interveniraju protlv onoga tko remeti novu ha.rmoniju na ovim prostorima. Albanija mora zastititi svoje sunarod, niake na Kosovu, a i ekonomske veze Kosova i Alba.nije neumitno ce jacati, pogotovu uspije Ii Albaniji da se rela, tivno brzo razvije. Makedonci u Buga, rima mogu naci pouzdane sa.veznike iz dva razloga, Prvi je zastita bugarskoga interesa koji bi napad Srbije na Makedoniju ugrozio, a ne treba zaboravlti ni»povijesne racune-, pa ni respektabilnu bugarsku manjinu u Srbiji. I na kraju, ali najbitnije: u arhitekturi novih balka.nskih odnosa naivaznile dr. za.ya. svakako je Turska. Turska se danas, bez sumnis. vratila u Europu nakon sto je ovo stoljece tu nije bilo. Naime, Turska je danas osobito nakon uspjesna i korisnog razdo. blja -voine diktature- relevantna gospodarstvena. sila, oe bez znacenja u raspodjeli ekonomske moci Europe. a kao najvjernija arnerteka' saveznica u NATO paktu, izuzetno strateskt vazne i u tijeku hladnoratovskoga ra.zdoblja, kao kontrolor sovjetskoga pristupa pravome Mediteranu. a danas kao spona prema arapskome svijetu, Turska je i respekta.bilna. vojna. sila, Znamo li da je ona istovremeno i zemlja Islams, ali i svjetovna drzava, oblikovana po uzoru na zapadne demokracije, doda.jemo jos [edan element njezinu znacenlu, Turska je zrvotno zainteresirana za novu balkansku arhitekturu medusob, nih odnoea, jer ona njoj dale mjesto koje joj i pripada, dodatno povecavajuci njenu prisutnost na ovim prostort. ma, Dodamo Ii da je Turska izravno pogodena. time sto te Srbija napala Bosnu i Hercegovinu, jer to je zernlja iz koje potiece velik dio danasnje turske vise klase, a i voinoga establisrnenta, a i ctnienicu da je Sandzak povijesno znacaian prostor za Tursku, i da su veze sa Sandzakom slicne onima s Bosnom, dodajemo jos Jedan razlog da Turska pazljivo pre.ti sve sto se dogada u Srbiji i njenoj okolini. Turci bi mogli dati osnovicu za vojnu intervenciju protiv Srbije, za svodenje Srbije u prostor Srbijice, da.kle u prostor uie Srbije. koji Srbima i pripada.. 0 tome da li ce do takve intervencije doci, odluciva.t ce, naravno, veliki kontrolori globalnih procesa.. Znamo li da. otpor globalnoj intervenciji, onakvoj kakva je bila Pustinjska oluja, u svjetskoj orga.niza.ciji jaca., a da je ipa.k za takvo sto potreba.n sirok konsenzus koji se sporo uspostav!ja. a da je Amerika u izbornome ciklusu, kada se ona obicno povlaci u se i u svoje 22 unutarnje probleme, lako je moguce da. iz Bijele kuce. a.ii i iz institucija Europske za.jednice, Turskoj dode mig da pristupi loka.lnome rjesavanju ovoga problema.. H rvatska. nije dria.va koja sv. oj interes 'do. minantn_ o ostvaruje na. Balke.nu, ali osim sto je srednjoeuropska i meditera.nska, ona je i balkanska drzava.. Povi jesne relacije s vecinom na.roda Balkana nisu opterecene nerazrijesenim hipotekama.. Da.pace, Hrvatska je uvijek uziva.la znatan ugled i u Albaniji. (prvoj drfavi s kojom smo uspostavili ekonomske odnose kao samostalna drza.va, jos prije priznanja), u Bugarskoj (pa nije slucajno ni ono nesretno»priznanje«izbjeglicke vlade Bugarske, koje je izazvalo nepotre6an skandal), u Makedoniji. Povijesni odnosi Crne Gore i Hrvatske bili su dobri (bliskiji i srdacniji od odnosa Srbije i Crne Gore). a dio dana.snje crnogorske opozicije izrazito je kroa.tofilan. Pravi su Crnogorci, recimo i te ka.ko svjesni doprinosa Baltazara Bogisica njihovoj drzavnosti. Diplomatsko priznanje od Turske je doslo brzo, i ne postoje nika. kve prepreke da se dobri hrvatskoturski odnosi i dalje ne razvijaju. Gospoda.rski interesi Hrva.tske na ovim su prostorima neupitni, Jer bez Hrvatske Balkan je odsje6en od svijeta.. Hrva.tska moze profitira.ti od prometa s tim svijetom, ali i od trgovine, a po. sebice tra.nsferom znanja i tehnologije. Ako su nam ekonomski interesi sukladni, a istovjetan je i uzrok koji te odnose onemogucuje ili ogra.nicuje, prijeko je potrebno naci nacina. da. se tog destabilizatora ukloni zajednickim snagama.. Stvori li se obrambeni savez balkanskih naroda, a protiv srpskoga napada.ca., postavlja se pitanje, postoji limogucnost da se time izazove prosirivanje sukoba. jer bi neki drugi interesi (osim srpskih ekspanzionistickih) bili ugrozeni. Odgovor je, cini se. nijecan.' Izvan takve nove a.rhitekture odnosa ostaje sa.mo Grcka., za sada. sklona. Srbiji. Medutim. njeni su interesi ugrozeni samo cinjenicom prekida. veze s Europom dosad na.jkra.cim cestovnim pra.vcem - kroz Srbiju. Medutim, i Grcka moze naci interesa u novoj arhitekturi Balkans.. prije svega. jer ona omogucuje mir i progres. Veza preko Srbije na.dokna.dit ce se ovim novim izglednim pravcem,,a prosperitet susjednih zemalja donijet ce koristi i Grckoj. Grcka. politika., na.ime. prilhorana je ra.zmislja.ti prije svega kroz gospodarske Pokaza.telje, a oni ne omogucuju takve ekspanzionisticke a.van-. ture kakve mogu proizaci iz boljsevickoga. mentaliteta koji prozima duh srpske na.cije. D. G. bn1j Upnp KOLAPS SRBIJANSKOG. GOSPODARSTVA Osvejecke politika i zlocini srbijanskog i crnogorskog reiima imaju svoju ekonomsku cijenu p ovijest gospodarskih sankcija pruia. bezbroj primjera o koristenju sredstava. prinude protiv drza.ve s kojom odredena zajednica drzava nije u ratu. Prisjetimo se blokade tadasnje Jugoslavije od strane SSSR-a i skupine istocnoevropskih zemalja u razdoblju od , sankcija protiv Juzne Rodezije godine i Juznoafricke Republike godine., Popis sankcija sto ih je donijelo Vijece sigurnosti UN na svojoj sjednici 30. svibnja protiv Srbije i Crne Gore zbog nastavljanja stravicnog razara. nja Bosne i Hercegovine, pri tome se posebno izdvaja po svojoj obuhvatnosti i ostrini. Sankcije su elaborira.ne u Rezolucij i br. 757, i sadrie dv~ dijela: politicko-diplomatske i gospodarske san- ' kcije. Gospodarski dio mjera, obuhva. cenih spomenutom rezolucijom, obuhvaca dva najmocnija sredstva koja se primjenjuju u takvim situacijama. - trgovinski i naftni embargo. Popis sankcija ukljucuje, naime, prekid trgovinskih odnosa, osim trgovine hranom i lijekovima, naftni embargo, zamrzavanje deviza u inozemstvu, prekid zracnog prometa, te prekid tehnicke, znanstvene i kulturne suradnje, kao f sportskih veza sa Srbijom i Crnom Gorom. Kakve ce to posljedice ostaviti na srbijansko i crnogorsko gospodarstvo? Bez sumnje katastrofalne. Iako pred ~tavnici rezima u Beogradu i Podgorici nastoje u javnom mnijenju ublazm procjene o utjecaju mjera sto ih je izglasalo Vijece sigurnosti UN, vidljivo je da. sta.novnistvo i vodeci privrednici ne dijele takvo misljenje. Stanovnistvo svoje nepovjerenje u procjene vlasti iska-zuje pustosenjem trgovina i stvaranjem zaliha osnovt:}.ih prehrambenih i ostalih artikala.. Predstavnici srbijanskog gospodarstva svoju su nevjericu u mogucnost da se izdrze sa.nkcije jasno iskazali u razgovorima sa Slobodanom Milosevi6em i predsjednikom Vlade Radomanom Bozovicem. Sve to sugerira da postojeci rezimi nece znacajnije biti podriavani od vla.stitog stanovnistva da izdrze sankc!je. To tim vise, jer je Srbija vec od prije pod gospodarskim sankcijama., buduci da jedino za nju ne vazi Sporazum o trgovini i suradnji sto ga. je Evropska ekonomska. zajednica potpisala s bivsom Jugoslavijom. Da je rijec o znacajnom udaru na srbijansko gospodarstvo pokazuje i cinjenica da je u godini cak 60% izvoza iz Srbije predstavljao izvoz na podrucje EEZ. Gospodarstvo u Srbiji bilo je snazno pogodeno sankcijama, dakle, i prije uvodenja. najnovijih mjera od strane Vijeca sigurnosti UN. Cinjenica da je oko 60% izvoza odlazilo na trziste EEZ a ostavila je znacajnog traga na razinu proizvodnje i zaposlenosti. Posebno je teske posljedioe to ostavilo na devizne zarade, tako da. se srbijansko i crriogorsko gospodarstvo naslo pred izrazitom osku~com konvertibilnll: sredsta- I broj llpnja Mogu Ii medunarodne sankcije zaustava. placan1a. Dodatne poteskoce na r Milosevica? tom po d rucju - s t von 'l a Je. pra k sa os t av- I VI I ljanja. deviznih zarada na racunima u - t d. S b"a a oi e podruci e. tvu k k b'. b. 1 "h uoc1 1 a Je r 11 n sv )noze?1s. a o 1 se 1z. Jeg O 011.ovo isporucivala oko 47,5% ukupne pro- 1zdva1an1e z~ novofor :11rane dev~~n~ izvodnje dobara. i usluga, dok je ostarezerve. Srb1Je. Uv_oden1e~ s~nkc11a 1 ta.k isao na trzista bivse Jugoslavije i u na novcane efektive Srb11a. Je osta.la izvoz. Veliki dio onoga sto se odnosilo bez velikog?iiela tih sr~dst~v~ u ino- na izvoz {10,l%) od prije Je pod udarom ze,mstvu {racuna se da Je n1ec o oko sankcija, dok je zbog barbarskog rata i '50% devi~ dobijenih od izvoza na za- razaranja Hrvatske i Herceg-Bosne Srpadna trzista). bija izgubila trzista i u tim dvjema su- Pogleda li se struktura nabavki i ve_~~nim ru:zav~!ll~ 0 ko~~o je velikim isporuka Srbije i Crne Gore moze se trz1st1ma b1la n1ec govon 1 podatak da

13 r dossier dossier se od ukupnih srbijanskih isporuka na triiste btvse Jugoslavije preko 55% isporuka odnosilo na nasu driavu i susjednu Bosnu i Hercegovinu. Na PO bornika- za novu Jugoslaviju - Crnu Goru otpadalo je oko 10%, na Makedoniju oko 15%, a na Slovenilu oko 20% robnih isporuka. Crna Gora je van svog gospodarskog prostora Isporucivala blizu 60% svoje proizvodnje roba i usluga, pri cernu je na prostor bivse Jugoslavije otpadalo preko 48%, a na izvoz u druge zemlje oko 10% ukupne prolzvodnje, Srbija je pri tome blla na] znacajni]! trgovinski partner Crne Gore buduct da je oko 550/o isporuka bilo upucivano na njeztno triiste. Drugi po znacenju partner u trgovinskoj razmjeni bili su Bosna i Hercegovina {oko 160/o) i Hrvatska (oko 12%). Pred Srbijom i Crnom Gorom su neovisno o sankcijam bili crni dani za njihova gospodarstva. To je uostalom redovito pokazivao -tecaini barometar- gdje je srbljanski dinar znacatno gubio vrijednost u odnosu na hrvatski dinar i slovenski tolar. lako postedena raznih zbivanja, Srbija je Izgublla veliki broj svojih trzista, te je pocela traiiti nove partners za razmjenu u Rumunjskoj, Grcko] i Rusiji. I I. zgubljena trzista dovela su do znatno manjih zarada, sto je prouzrokovalo dra.sticno smanjivanje zaposlenostt To je onda znacilo i manje radnih mjesta, vece socijalne napetosti i potrebu da se budzetskl deficit u sve veco] mjeri punt iz driavne stampante. Inflacija se prtbliztla razini od 1000/o mjesecno, sto je dvostruko vise nego sto se uobicaieno uzima za pocetak hiperinflacije. Sve ukazuje dace se taj trend samo ubrzavati. Kakav ce na sve to biti utjecaj najnovijih gospodarskih sankcija donesenih od strane Vljeca sigurnosti UN? Bez velikih nagadanja moze se jednostavno re6i: katastrofalan. Posebno se to odnosi na Crnu Goru, all ni sa Srbijom nije ntsta bolja sttuaclja, Osnovnu teskocu izazvat ce naftni embargo. Srbiji je godisnje potrebno oko 6 milijuna tona nafte, a vlastitom protzvodnlom uspijeva doct do oko 1,3 milijuna tona. Preostale koltclne pokusale su se namiriti uvozom iz Kine (oko tona mtesecno) i Bustle, te ku- povinom na slobodnom trzlstu Prthvacanlem sankcna prema Srbiji i Crnoj Gori i od strane tih dviju zemalja ti su planovi pali u vodu, tako da jedini vid ptilagodavanja ostaju radikalne restrikcije. Samo nekoliko dana nakon obznanjivanja sankcija udvostruoene su cijene nafte i benzina, a odmah potom su uvedene i stroga ogramcenia njihove predate. Iako se moze ocektvatl da ce se odredene koltctne nafte jos meet nabaviti iz zemalja koje sporije uvode embargo, Srbiia i Crna Gora 6e ubrzo uslijed d'edostatka gorlva dozivjeti prometni kolaps. I ne samo to, ne treba zaboraviti da su od 10 najvecih poduzeca po ukupnom prihodu u Srbiji, trece {»Jugopetrol«, Beograd), sesto ( Naftagas«, Pancevo] i deseto ( Naftagas promet-, Novi Sad) poduzeca lz petrokemijske djelatnosti i da ce se sve to znacalno odraziti na daljnje smanjivanle prolzvodn]e. Trgovinski embargo ce jos drasttcnije pogoditi srpsku privredu. Zatvaranje granica za bilo kakvu trgovmu, ostm hranom i lijekovirna, dovest 6e pred kolaps najvece srbijanske izvoznike kao sto su -Geneks-, -Zastavu-,»RTB Bor-, a pred potpuni bankrot jedinog zracnog prijevoznika JAT«. To se nece odnositi samo na mogucnost prodaje, ve6 i na mogu6nost odrzavanja proizvodnje buduci da se velika kolicina strovtna i rezervnih dijelova nabavlja iz inozemstva, Koliko su ti procesi drasticni za, primjerice, Crnu Goru pokazuje i podatak da je niksicka zeljezara oko 40% sirovina i repromaterijala nabavljala iz uvoza, a zalihe za rad peci svedene su na mjesec dana, Slicno tome, drugom velikom crnogorskom Izvoznlku,»Obodu iz Cetinja, potrebno je materijala iz uvoza u vrijednosti od cak 12 milijuna dolara da bi odrzao prolzvodnju Posebno teska situacija ceka pro Izvodace i distributere elektrtcne energije. Dva velika [avna poduzeca - -Be ograd- (promet elektrtcnom energi [om] i -Elektroprivreda- (prolzvodnja elektricne energije i ugljena), ujedno i vodeci na listi srbijanskih poduze6a po ukupnom prihodu, morat ce drasticno ogranlciti svoju proizvodnju, a time i dohotke i bro] zaposlenih. Prt tome je sarno u -Elektropnvredt- iz Beograda zaposleno preko radnlka, Do smanjivanja proizvodnje dovest 6e onemogucavanje izvoza struje, pad potrosn]e gospodarstva uslijed smanji- HRVATSKI 24 VOJNIK vanja proizvodnje, i smanjivanje potrosnje od strane stanovnlstva zbog velike nezaposlenosti i malih zarada. N ista manje nedace ne ocekuje ni zelieznicko poduze6e -Beograd-, osmo poduzece po ukupnom prthodu, a prvo po broju zaposlenih u Srbiji (preko zaposlenih). Prekid prometa s Hrvatskom i Slovenijom, a u posljednjih nekoliko mjeseci i s Bosnom i Hercegovinom, znatno je smanjio zeljeznicki promet u Srbiji, tako da se drzavne zelleznice nalaze pred potpunim kolapsom. Shena je situacija i u turtzmu, gdje 6e se otpasti bilo kakav devizni priliv od stranlh tunsta na crnogorskom primorju, te u planinskom turizmu. Za llustraciiu, od prije koju godinu jedan od deset najvecih tour-operatora u Europi, -Jugotours- ugasio je oko 90% svojlh aktivnosti, Doda Ii se svemu tome zapljena nekretnina i novcane efektive sto se vodi na Srbiju i Crnu Goru preko -fantomske- Jugoslavhe (u SAD je rijec o 214 milijuna dolara, u Velikoj Britaniji oko 550 milijuna dolara, u Francuskoj oko 2,3 milijarde franaka, a u Niemacko] oko 1,6 milijardi maraka) slika postaje potpuna. Sto Srbija ima kao odgovor na sve to. Posjeduje relattvno velike zalihe kukuruza i psenioe, mesa i ostalih poljoprivrednih protzvoda To, medutim, nisu dovoljni resursi za dugorocru]e odupiranje sankcijama, Naredna sjetva psenice bit ce pod velikim upitnikom zbog nedostatka goriva, a zbog istog razloga i promet robom na unutrasnjem trzistu. Doda li se tome prethodno opisana velika zavisnost od nabavki iz drugih zemalja, tesko ce stradati i onako niska proizvodnja, Izbor izmedu stravicno nisklh dohodaka (placa i ostalih zarada) i jos vece nezaposlenosti ostaje jedini izbor. Oskudica sto ce je zbog toga trpjeti potrosacl bit 6e garnirana galopiraju6om inflacijom od nekoliko desetaka tisu6a posto. Osvajacka politika i zlocini srbijanskog i crnogorskog rezima imaju svoju ekonomsku cijenu. Sankcije, izdaci na srpsko-crnogorsku vojsku,»krajine«i izbjeglice racun su preko kojeg se sve to pla6a. ZDRAVKO PETAK BALKANSKA OLUJA Kako reiim u Beogradu ne razumije poruke koje im svijet odasilje, kolika je izglednost vojne intervencije? M ogucnost za tzvodenje voj. ne operacije prot1v Srbije od strane zapadnih vojnih snaga povecava se iz dana u dan. Sankcije uvedene Rezolucijom 757. za sada su donijele samo jatanje srbijanskoga otpora medunarodnoj izolaciji. Srbijanski reztm poduzima sve, ne bi li sto duze opstao. U domac:oj (srbijanskoi) javnosti rezim propagandnim i medijskim trikovima nastoji umanjiti vaznost sankcija. Prema svijetu se odasilju poruke o neosnovanosti optuibi za upletanje u ratna dogadanja, nasilje i zlocine srpske vojske u BiH. Medutim, svijet je pokazao da ovaj put ne vjeruje u rijeci srbijanskog reiima. Milosevic nastoji dobiti na vre 'menu, ne bi Ii se nesto promijenilo u sastavu medunarodne zajednice prema sudjelovanju Srbije u ratu u BiH. Pitanje je koliko ce svijet jos dopustiti manevarskog prostora srbijanskom rezimu. Ocito je da su svi krediti Milosevica i bivse Jugoslavije u svijetu potrosent. Posebice su potroseni kod jedine svjetske sije u ovome trenutku, sto pokazuju posljednji dogadaji i uporno nastojanje SAD-a da se Srbija vojno kaznt. Naravno, nije SAD promijenio misljenje samo zbog novih zlocina srpske vojske u Bosni i Hercegovini. SAD vidi u vojnom smirivanju Balkana pogodnu sansu za.vracanje u Europu cuvanjern njezine sigumosti. Sankcije UN za sada se pridrzavaju gotovo sve drzave clantce UN i neke koje to nisu, all postuju sve odluke organa UN (prtrnjerice Svicarska). U dijelu njih vjeruje se u ucinkovitost sankcija, odnosnoi da nece biti potrebno organizirati vojnu akciju, koja bi srbijanski reiim prisilila na uzmak i koja bi dovela do smirivanja situacije u Bosni i Hercegovtnt. Medutim, iz dana u dan raste broj onih drzava koje glasno govore da samo vojna akcija moze donijeti rezultate. Pri tome se pozivaju i imenuju razlicite snage koje bi mogle izvesti ovu operaciju. No jos uvijek nije u potpunosti jasno koje bi to snage bile. Dijelom i zbog toga sto ne postoji Oos uvijek) konsenzus o poduzimanju vojnih mjera pro- HRVATSKI 2$ VOJNIK tiv Srbije. Naime, za vojnu intervenctju zapadnih snaga potrebna je suglasnost 52 zemlje clanice KFSS-a, a za akciju NATO-a. sugla.snost 16 drzava clanica. Odluka KFS S-a. vjerojatno bi se u reali.zaciji oslanjala na. strukturu NATO-a. Za takvo sto je potrebno mnogo dogovora i konzultacija prije nego se krene u pripremu, organizaciju i realizaciju vojne akcije. Srbijanski rezim to dobro zna, pa se priprernio za sto duzi opstanak u uvjetima sankcija. Temeljni element! njihova plana su: s jedne strane trazenje pogresaka na hrvatskoj strani, ne bi li tako u medunarodnoj javnosti svoju upletenost donekle prikrili prebacujuci krivicu na hrvatsku stranu, i, s druge strane, formalne odluke o povlacenju bivse JNA iz Bosne i Hercegovine kao znak da ne postoje srbijanske snage na terit-0riju druge suverene drzave. Na taj natin nastoje se izbjeci optuzbe za napad i posizanja za tudim teritorijima. Ove situacije svjesni su mnogi rnedunarodni politicki i votni cirnbenici, t.e zato sve jasnije i otvorenije zagovara-

14 ju vojnu Intervenciju. Svjetski centri moct Imalu sve ma.nje strpljenja, a I vremena, za mirno promatranie srbnsnskog napada i nasllja srpskih snaga u Bosni i Hercegovini. Sama najava. i mogucnost vojne mtervencije protiv Srbije namece i pitanje na koji naem ce bit! lzvrsena, u naso] [avnosti mnogo se govortlo.o -Balkansko] oluji imajuci na parneti -Pusttnisku oluju-, akciju multinacionalnih snaga prottv Iraka I Saddama Huse Ina, Mnogi analmean povlaclli su pri tome paralele izmedu Saddama Huseina i Slobodana Milosevica, njihova ponasanla i njihovih rezima, Medutim, nisu presudne za vo] ne intervencije poltttcks iii samo politicke anallze i procjene. Odluci za akciju na Bal- kanu moralu prethoditi podrobne analize svih cimbenika potrebnih da se moze pretpostaviti uspjeh u operaciji. Naravno, vec su sada izvrsene podrobne analtze snaga, tarttorija, komunikacija i svega ostalog sto je potrebno za [ednu takvu intervenciju. Poznavajuci logiku prtprema shcnih operacija, mozemo reet da su temeljne pnpreme izvrsene, te da se ceka polltlcka odluka o in tervenciji i meztnom opsegu, P ovlaceet para. lele sa slicntm vo] nlm intervencijama do sada u svtjetu uputno Je anahzlrati znacajnije intervencije u posljednjih 10-tak godina. To su. intervencija Velike Britanije protiv Argentine u Falklandskom ratu godlne, akcija SAD-a prottv Llbije godine i akcija multtnacionalruh snaga u Zaljevu protiv Iraka 1991 godine. Intervencija SAD-a \J Grenadi i Panami akcije su nesto manjeg Intenztteta, tako da ih ne ukljucujemo u analizu. Navedene tri intervencije imaju nekollko zajedntcklh polazista: dossier - akcije su poduzimane protiv krsitelja Povelje UN, - prethodlla im je osuda UN putem rezoluciia, - nositelji akcije su bile zapadne vojne snage, - akcije su izvodene pomocu najmoderntjeg naoruzanja i vojne tehnike, - akcije su izvodene uz presutnu suglasnost iii sudjelovanje svjetskih sila,. Kako je doslo do vojnih intervencija I koje sna.ge su ih izvodile? Kakav je blo rezultat u odnosu na cilj vojne operacije? Koja su nsjznacajnija obiljezja tih operacija? To su samo neka pitanja pomocu kojlh mozemo analizira.ti na.vedene tri vojne akcije. Osnovna obiljezja tih akcija otvaraju pretpostavke o znacaju i obujmu mogu6e vojne intervencije prottv SrbiJe. Politicki sukobi zbog Falklandskih otoka izmedu Argentine i Velike Britanije trajali su od zadnieg uspostavljanja suvereniteta Velike Britanije nad njima godine. Rat godlne nije objavila nl [edna strana, all se u svjetskoj literaturi uvijek rabl pojam -Falklandski rat-, Britanci u sluibenim izvi [escima govore o -falklendsko] operacni«(the Falklands Campaing) i tretiraju je kao strategijsku operacnu na pomorskom i kopnenom bojlstu. Sukobi su vodeni na prostranstvtma juznog Atlantika I Palklandskih otoka udaljemh od argentinske obale km i oko km od Iuka juzne Engleske. Povrsina Falklanda nesto je veca od povrsins Kosova. Argentinska mornartca je u pocetku operacije raspolagala sa- nosacem avtona, raketnom krstaricom, tri klastcne dizel-elektrtcne podmornice, tri raketna razaraca, pet klastcnih razaraca, tri raketne fregate, se- dam patrolnih brodova, cetiri patrolna camca, dva torpedna camca, sest mmolovaca, tri veea desantna i transportna broda, cetiri manja desantna broda, nekollko camaca i tri veea pomocna broda, Ra.tno zrakoplovstvo tmalo je oko 250 zrakoplova, od cega je stvarno bilo upotrebljivo oko 130. Argentina je u akciju usla s oko vojnika mornartcke pjesadije. Za vojnu operaciju na Falklandima Velika Britanija je organiztrala zdruzeni operattvnl plovni sastav TF-317 sa 44 bojna broda, 22 pomoena broda iz sastava RM i 45 mobiliziranlh ili unajmljenlh brodova iz sestava trgovacke mornarice. Odnos bojnih i pomoenih brodova ratne i trgovaeke momarice bio je 65,45 posto. Na nosecima zrakoplova -Hermes- i -Invincible- bilo je 28 lovaca bombardera s vertikalnlm i skraeentm polljetanjem tipa -sea Harrter-. Kasnije se tim snagama priklluetlo jos 40 zrakoplova razllcitih tipova i namjene (Harrier, Vulkan, Nimrod). Velika Britanija je na brodovtma raspolagala s oko 200 helikoptera raznih tipova, Britanske desantne snage brojile su votntka, Pored njih u operacilu je bilo uklluceno oko drugog osoblja. Argentina se odluclla na invaziju otoka s ciljem da nakon 150 godina politiekth pretenzija vojnom intervencijom osvoji otoke i prikljuci ih Argentini. Smatralo se da 6e ova intervencija pozitivno utjecati na domaeu javnost koja je godtnama zivjela u nedemokratskom sustavu, u cemu su djelomice i uspjeli. Argentina je raeunala ns politlcko 1 vojno-strategijsko Iznenadenie prema Velikoj Britaniji, za koju je smatrala da nema dovoljno polittcks i vojne moct da joj se suprotstavt, Vojm struenjac; Argentine su raeunali na udaljenost otocja od Velike Britanije kao glavnu prednost Argentine. Medutim, pokazalo se da to nije nikakova prednost, vec da je ta pretpostavka, na neki nacin, pridonijela strategijskom i rnasi taktickih iznenadenja koje su doiivjele argentinske srtage. Argentinsko vrhovno zapovjednistvo potcijenilo je ukupnu situaciju. Najvece pogreske u procjeni ogledale su se u slijedecem: a) ocekivanje i nadanje da Velika Britanija nema dovoljno snaga i da ih, zbog nastupajuce zi. me u juinom Atlantiku, nece pokretati, b) nije sacekala da se realizira najavljena prodaja lakog nose.ca aviona Invincible Australiji, a koji Je odigrao golemu ulogu u okviru vojne operacije, c) precijenila je broj i izucenost vlastitih snaga u obrani otoka (vecina vojske su bili vojni obveznici na odsluzenju vojnag roka) itd. V elika Britanija je u pocetku nastojala konflikt rijesiti politickim sredstvima. Buduci da nije uspjela u tome, odlucila se za vojnu intervenciju. Vrlo brzo su zapooete pripreme za stvaranjem vojnih snaga. Odluceno je da se upotrijebi oko 50 posto efektivnih flotnih snaga, ukupne momaricko-pjesadijske, pa dobranske i pjesadijske snage za brze intervencije. Velika Britanija je usla u vojnu operactju nedoyoljno spremna u nekim elemen- 26 broj J llpnla dossier r- dossier tima. Tako se pokazalo da nije raspolagala s planiranog iznenadenja po prostoru i vre Awn,... J1 ~. flbu~ a dostatnom, tako da su neki brodovi potoplje- dskih otoka. []J~*C ~ ni klasicnim bombama izbacenim iz zrakop- Oruiane snage Velike Britanije imale SU \JV\.U) ) ( lljj.run rr ll dovoljno zrakoplova za rano radarsko otkri menu iskrcavanja. Vojna intervencija za- bllip.!'-~a vanje ciljeva, PZO brodova se pokazala ne- vrsena je britanskim osvajanjem Falklan- i ~=~j!ova iz neposredne blizine ltd. 255 poginulih i 777 ranjenih ljudi. Potopljeno V Ll<V.fti Argentinci su drugog travnja godine je sest britanskih brodova i osteceno 12. Izizvrsili pomorski desant na Falkandske oto- gubljeno je devet zrakoplova i 24 helikopteke, na kojima su lako svladali oko stotinjak ra. Britanski izvori procjenjuju britanske gubritanskih vojnika. Nakon nekollko dana Vi- bitke na oko tri milijarde dolara. jece sigurnostt UN Rezolucijom 502 trazi po- Argentinske sna.ge izgubile su vodenje pomorskih vojnih vjezbi u neposvlacenje argentinskih snaga s otoka i rjese- vojnika, seda.m brodova, 107 zrakoplova i de rednoj blizini Libije. nje spora mirnim putem. Medutim, procjena set helikopteta. Gubici zrakoplovstva nisu Plan akcije je predvidao udare na :vojne Velike Britanije je bila. da se spor nece rijesi G za cudenje jer je glavni teret rata pao na rat objekte u Tripoliju i Bengaziju. Usporedo s ti mimim put.em te je odluceno da se posalju no zrakoplovstvo nakon povlacenja ratne priblizavanjem napadaja pojacane su meduvojne snage na Jug. Vee petog travnja krecu mornarice u sigurnije luke uz argentinsku narodne sankcije pz:otiv Llbije. Trinaestog prve snage u podrucje vojnih operacija. Po- obalu. travnja godine predsjednik SAD Rocinju pripreme za opremanje i organiziranje lavna obiljezja ovoga rat.a su nald Reagan odobrio je oruiani udar na Lt pomorsko-zrakoplovne baze na otoku As d ~ biju. Akcija je otpocela 14. travnja u (po oen. sion. Dvanaestog travnja objavila. je Veli- u. a Jen.. OS! rat1sta,. neposto. Ja lokalnom vremenu u Libiji), polijetanjem 24 ka Britanija pomorsku blokadu protiv ar- n1e gramc~~g dodira zarac~: gentinskih ratnih brodova u podrucju od 200 nih strana 1 zrakoplova F-111 F lz britanske vojne baze izolact1a op~rac11 LAKENHEATH i pet zrakoplova iz ba.ze UP-, mil1 a oko Falklandskih otoka. Britansko voj- skog prostora. Is~ustva iz r~ta I. pokazala su ranj1vost povrsmno za~vied1;1istv~ pnj)re~a ~ se da vo1na sklh brodova od masovnih zrakoplovnih naoperac11a traie na1man1~ tn m1~seca.. pada Iskazana 1 e potreba pojacanog ranog. U pocetku sukoba bntanska 1e podmorru-. - k ca potopija argentinsku krstartcu General upozoravan1a od zracne.op~~osti. Isto ta. o, Belgrano. Nakon toga se argentinska ratna pokazalo se da treba m11en1at1 dost.a elememornarica povukla U Sigume iuke, tako da na~ U do~trim J?OIDOrsk<:zr&koplo~. ope vise nije sudjelovala djelatnije u sukobu. Od racija. Vazno ~Jesto u ci1elo1. operac111 unao toga trenutka taj sukob obiljezuje broj izme- je otok Ascenc1on - ~ao velika pomo~ka ~ du argentinskog zrakoplovstva i britanskih zra~~plovna.baz9: ~o Je pok~alo.~a pnpr~ pomorskih snaga uz djelovanje zrakoplov- ~e I ~~oden1e shcmh operac1j8: ll!je ~ogu.oe stva., 1zvod1t1.?ez sustava baza u bhz1ru m1esta m- Britanci su otoke zauzeli pornorskim de- tervencija. sa.ntom koji je izveden protiv organizirane Intervencija protiv Libije bila je sasvim argentinske protudesantne obrane. U pri drugacija po znacenju i ciljevima od prepremi britanskog desanta za argentinsku thodne. OvdJe se nije radilo o napadackom obranu nije postojalo ni strategijsko ni ope- posizanju za tudim teritorijima sto bi trebalo rativno iznenadenje, jer se desant ooekivao. kaznjavati, vec o podrsci medunarodnom te- Ipak, iznenadenje je postignuto i to mnos, rorizmu i drugim grijesima Gadafijeve Lltvom taktickih iznenadenja po mjestu, vre bije. Akciju su planirale i izvele jedinice SAD menu i nacinirna upotrebe britanskih Jedini- iz kontingenta NATO snaga u Europi. Pri ca. Britanci su izveli nekoliko demonstrativ- preme za akciju su bile opsezne i trajale su nih desanata, za ciju pripremu su upotreb- nekoliko mjeseci. One su ukljucivale: a) ljavali topnistvo s brodova. Medutim, glavni obavjestajno upoznavanje oruianih snaga pre.vet iskrcavanja desantnih snaga nisu tu- Libije i njihovih mogucnosti, b) obuku udarceni topnistvom zbog taktickog mask!ranja i nih pomorskih i zrakoplovnih sastava, c)!z- Saveznicke snage u Zaljevskom ratu BROJ VOJNIKA IBROJ TENKOVA SAD I I 3000 EGIPAT, SIRIJA I DRUGE ZALJEVSKE DRZAVE I I 800 V. BRIT ANIJA, FRANCUSKA I DRUGI SAVEZNICI UKUPNO lracke snage u Zaljevskom ratu I I BROJ ZRAKOPLOVA 13QO OKL. BRO) ZRAKO- TOPNISTVO TENKOVI TRANSPOR- VOJNIKA PLOVI TERI IRAK U KUV AJTU JUZNI IRAK UKUPNO bro! lie!!~ 1992, HRVATSKI I 27 VOJNIK PER HEYFORD. Veci dio zra.koplova poletio je s nosaca zrakoplova iz sastava Seste note stacionirane u Sredozemlju. Zrakoplovi su imali razlicite zadatke: radarsko motrenje, neutraliziranje protuzracne obrane Llbije, bombardiranje I raketlranje oznacenih vojnih ciljeva, zastita zrakoplova nakon obavljena zadatka i spasavanje posada ostecenih i srusenih zrakoplova. Napadaj je izvrsen veoma uspjesno i bio je gotov za 12 minuta kada je vecina zrakoplova napustlla zracni prostor Libije i uputila se prema spanjolskoj zrakoplovnoj bazi Rota. Samo se jedan zrakoplov F-111 F nije vratio sa zadatka. Akcija je od strane SAD ocijenjena uspjesnom, bez obzira sto nije srusen i likvidiran Gadafi. Drugog kolovoza godine iracke su jedinice u jednom danu zauzele cijeli K'!}vajt. Otpora gotovo da i nije bilo. Reakcija svjetske zajednice bila je odlucna. SAD-u je prakticki dat.mandat za organizaciju multinacio nalnih snaga za zastitu okolnih driava. Naime, smatralo se da bi Irak mogao poduzeti napadacke akcije protiv susjednih driaya koje su osudile vojnu intervenciju u Kuvajtu. Prva na udaru nasla bi se Saudijska Arabija, tako da su prve snage upucene upravo tamo. Medutim, sama struktura snaga govori Ja je Jasno s kakvim namjerama Amerikanci i njihovi saveznici idu u Zaljev. Od ulaska irackih snaga u Kuvajt do medtlllarodne vojne intervencije proslo je oko sest mjeseci, koji su iskoristeni za uvjeravanje.saddama Huseina da mirno napusti Kuvajt i, s druge strane, 'l!j. pripremu saveznicke operacije. U pocetku je u organima UN prevladao st.av da ce biti dovoljno protiv Iraka upotrijebiti ekonomske sankcije. Ekonomski strucnjaci procijenili su da Irak moze od uvodenja sankcija izdriati najvise 3-4 mjeseca, kada bi trebao pristati na sve zahtjeve medunarodne zajednioe. U meduvremenu su upucene vojne snage SAD-a u driave koje su sudjelovale u bloke.di: Saudijsku Arabiju, Bahrein i-druge emirate u susjedstvu Iraka. Priolizave.nje 15. sijecn)a godine, dana kad se Husein na tra.zenje UN trebao povucl iz Kuvajta. poce

15 dossier komentar le su ostre rasprave u zapadnim krugovima o tome da li upotrijebiti vojnu silu iii ne. Zagovorntct cekanfa trazili su da se priceka dok sankcije ne -omeksaju- u potpunosti rezim u Iraku. S druge strane jastrebovi su trazili promptnu vojnu intervenciju, tvrdect da ako sesaddam Husein nije u cetirt mjeseca opametlo, da neee ni sada, te da ga samo vojna stla moze prisiliti da postuje odluke medunarodne zajedntce, Od kolovoza do proslnca godine obje su strane koncentrirale vojne snage u podrucie operaciie (Tablica I i 2).. ke pripreme za desant u Kuvajtskom zaljevu.. Nakon nekog vremena pocinje napadaj snaga na zapadu, koje su ubrzo usle vrlo duboko u teritorij Iraka i zauzele vrlo vazne polozaje. Upadom saveznickih snaga za leda glavnoj strategijskoj iracko] prtcuvt i untstavanjem poz.adine i zapovjednih tocaka tim snagama, dolazi do opee pometnje u redovima Iracke vojske, ciine je gotovo,u potpunosti oslabljena nlihova vojna i bojevna moc, To je bio presudan dogadaj u sukobu, [er su vo] ne operacije trajale j~s nekoltko, dana, a za- OSNOVNI PODACI O ORUZANIM SNAGAMA BALKANSKIH ZEMAUA ZEMLJA Broj % od BNP Duiina sluienja Broj vojnika Broj Broj stanovnika za obranu vojnog roka u OS tenkova aviona ALBANIJA mj. u KoV mj. u RZ i RM BUGARSKA mjeseci GRCKA mj. u KoV mj. u RM 21 mj. u RZ ' MA >ARSKA mjeseci RUMUNJSKA mj. KoV i RZ rnj. RM TURSKA mjeseci I 3783 I 355 SR oko oko 12 mjeseci i oko I ~I oko JUGOSLA VIJA produienja do 5 mjeseci IZVOR:»THE MILITARY BILANCE «, The International Institute for Strategic Studies«, London, Napadi na Irak u poeetku su izvodeni uglavnom zrakoplovima po vojntm ciljevima u Iraku. Ciljevi su bili raketni lanseri, polozaji protuzracne obrane, radart, zapovjedni centri, komunikacije i drugo. Na taj nacm nastojalo se oslabiti iracku protuzrakoplovnu obranu i onesposobitl raketne sustave zemlja-zemlja kole je Irak ispaljivao na susjedne zemlje. Uz stalne zrakoplovne napade u Iraku, mornancke snage saveznika stalno stl bombardirale obalno podruqe oko Juke Al Kuwait. Pocetnl raspored seveznrckih snaga uz granicu Kuvajta i Saudijske ArabiJe i raspored pomorskih snaga, upucivao je na mogu6nost da 6e se glavru bojevi voditi u tome podruqu. Irak je svoj sustav obrane organizlrao upravo na toj pretpostavci. Americk] su strucnjaci procijenili da napad na tome pravcu moze donljeti velike zrtve i time otvoriti mogucnost poraza savezntckih snaga, Zato se odlucu]u na prebacivanje velikih snaga dalje na zapad duz grantee Saudijske Arabije i Iraka, s ciljem da prijedu granicu Iraka i napadnu njegove elitne snage u strategijskoj pricuvi u sredisnjem dijelu Iraka. Prstpostavka Je bila da ce se porazom tih snaga znatno oslabiti obrana Kuvajta i juznoga lraka, _sto se na kraju pokazalo tocnim. Glavni je napad poceo 24. veljace u cetirt sata ujutro (po lokalnom vremenu). Otpooels su ga snage na saudijsko-kuvajtskoj gramct Iracani su \1erovali da napada] krece prema njihovtm procjenama, jer je u meduvremenu savezrucka mornartca tntenzlvirala topnic- J vrsene su izbacivanjem irackfh snaga iz Kuvajta. Koje su bile glavne pogreske lracke obrane? Navodimc ih prema izjavama generala Schwartzkopfa. Analiza njegovih tntervjua govort da je Irak napravio slijedece pogreske. a) Irak je trebao nastaviti '!; pohodom na Saudijsku Arabiju, nakon zauzimanja Kuvajta, jer su bili povoljni uvteu za invaziju, b) iracki votnr-stratezt su snage u Kuvajtu postavill u obrambene pclozate umjesto da ih postave ofenzivno i da zauzme kljuena strateska mjesta na sjeveru Saudijske Arabije, sto bi sigurno otezalo saveznicku akciju, c) iracki sustav vodenja i zapovqedanja bio je u odlucivanju puno sporiji nego doga-daji na terenu, d) Iracks zrakoplovne snags nisu gotovo uop6e upotrijebljene za ometanje dolaska savezntcklh snaga i vojne opreme na tentoriju Saudijske Arabije. S avezntcka pobieda [e riieslla Jedan problem (oslobodenje Kuvajta), all je isto tako dovela do novih problema, s kojima se i danas susreee medunarodna zajednlce na tome prostoru, Postavlja se pitanje da Ii je ta operacija zaista uspjela, Zajednicka obiljezja tih vojnih akcija su: - Izvrsene su bez oblave rata, - izvrsile su ih najspremniji dijelovi zapadnih vojnih snaga,. - izvrsene su uz oslonac na postoiece vojne baze i pomorske snage u blizini podru6ja vojne operacije, HRVATSKI 28 VOJNIK - izvrsene SU prema organlziranirn obrana-ma koje su ocekivale Intervenciju, - udaljenost ratista od zemlje koje tzvode tntervencnu nije se pokazala kao prepreka za njezin uspiesan zavrsetak, - snage koje su izvodile intervenciju vrlo brzo su se prilagodavale lokalnlm uvjetima. Svjetska zajednica poduzela je odlucne korake prottv Srbije, kako bi preprijecila nastlje u Bosni i Hercegovini i zaustavila strenje toga nasilja prema Kosovu, Sandzaku, Vojvodini. Uvodenjem ekonomskih sankcija poeelo se jasno govorttt o voino] intervenciji, u pocetku kao sastavnom dijelu polltlckih prttisaka na srbijanski reztm, a danas ve6 kao sasvtm realna opcija. Gotovo da i nema drzavnog duinosnika zapadnih zemalja koji nije u posljednje vrijeme govorio o toj mogu6nosti. Vojne strukture za.padnih zemalja, ocito je, vojnu operaciju protiv Srbije uzimaju kao jedinu sansu da se zaustavi sirenje nasilja. U skladu s tim izvrsene su i odrede ne pripreme. Analiza tri znacajnije vojne operacije u posljednjih deset godina pokazuje da su u svakoj upotrijebljene razlicite snage na razlicite nacine. Na osnovi te analize mozemo procjenjivati opseg i nacin vojne intervencije protiv Srbije. Vojne mjere protiv Srbije mogu se poduzeti u cetiri faze iii na cetiri nacina: I. Otvorena vojna prijetnja, pomorska i zracna blokada, 2. Elektronsko ometanje, 3. Ograniceno djelovanje po vojnim clljevima u Bosni i Hercegovini i Srbiji, 4. Opsez.na vojna operacija koja bi ukjjucivala zauzimanje strateski vaznih tocaka u Bosni i Hercegovini i Srbiji, uz stvaranje si gurnosnih i demilitariziranih zona i stavljanje Srbije pod medunarodni nadzor. Snage ko(e bi izvodile ovu operaciju Vjerojatno 6e biti regrutirane iz vojne strukture NATO pakta. Ovisno o cilju operacije i velicini poduzetih vojnih mjera, moze se ocekivati odredeno sudjelovanje susjednih drzava. To sudjelovanje ovisllo bi o vrsti vojne operacije i islo bi od koristenja vojnih i zrakoplovnih baza u Madarskoj. Rumunjskoj, Bugarskoj, Grckoj i Albaniji do ukljuciva.nja vojnih snaga pojedinih zemalja u saveznicke snage. U Tablici 3. prikazane su snage kojima raspolazu susjedne drzave i koje bi mogle biti ukljucene na odredeni nacin u pritisak na Srbi ju. Reiim u Beogradu, sude6i prema nastav ku nasilja u Bosni I Hercegovini, nije u pot punosti»razumio, peruke koje se odasilju iz svijeta. Ovakva situacija ide na ruku zagovornicima vojne intervencije protiv Srbije u svijetu. Posljednji potezi vojnog vrha u Beogradu pokazuju da se ipak vrse odredene pripreme za obranu i to obranu od zrakoplovnih napada. Ako se donese politicka odluka o intervenciji, vojne strukture koje ce dobiti zadatak da je pripreme i realiziraju sigurno 6e uzeti u obzir sve vojne pripreme za obranu srbijanskog rezima. S tim u vezi valja ocekivati odredene prlpreme vojnih snaga za intervenciju koje ce upucivati u pocetku na sasvim drugaciju vojnu operaciju od one koje ce {mozda) biti izved~na. VLATKO CVRTILA ~ lipnja CETIRI SCENARIJA, I... "'\ PROPASTI d~~p SRBIJANSKE JNJ:tf~~J\~ POLITIKE Ucinkovitoscu sankcija medunarodne zajednice Srbija je postals najusamljenija driava na svijetu. Kofa su moguca razrjesenja situacije u Srbiji?. R lucijom uvedene protiv Srbije, ezolucija 757. Organizacije ujedinjenih naroda predstavlja konacnu osudu srbijanske politike. Sankcije, koje su tom R-ezo mogu se; u cetrdesetsedmogodisnjoj povijesti UN-a, usporedivati jedino sa' sankcijama sto su prethodile vojnoj intervenciji protiv Iraka. s tim da su se ka.znjavanju Iraka usprotivile neke utjecajne arapske zemlje, dok se kaznjavanju Srbije (iii SR Jugoslavije) nitko nije glasno usprotivio. S obzirom na to, da je vise no jasno kako gospodarska.. prometna, sportska. komunikacijska ogranicenja ne mogu odmah za. ustaviti napade, pocelo se ozbiljno razmisljati i o jos nekim, ostrijim mjerama, kojima cak ni Irak nije bio izlozen. Americka je diplomacija, zele6i izbjeci sve vjerojatniju vojnu intervenciju na Balkanu, predloiila da se SR Jugoslaviji zaprijeti iskljucenjem (odoosno. nemogucnos6u naslijedivanja SFRJ) iz Organizacije ujedinjenih naroda. Razlog najavi isklju6enja SRJ iz svjetske organizacije na izgled je logican: da bi dobila pravo ulaska (ostanka u UN-u~ Srbija 6e morati ispuniti odredene zahtjeve, poglavito obustavu na.padanja i postivanje prava manjina. Temeljno stratesko pitanje za Hrvatsku vise oije kako zavrsiti rat. nego kako se postaviti prema novoj Srbiji koja 6e izrasti iz ratne katastrofe. Od.govor na to pitanje djelomice je sadrzan i u naravi budu6e vlasti u Srbiji. Postoje cetiri predvidljiva scenarija MiJo. sevi6eva kraja i uspostavljanja nove vlasti u Srbiji. Prvl, vojni slom poslije intervencije saveznickih snaga. lpak, koliko god u Hrvat. skoj zagovaramo tu intervenciju, nije najbolje rjesenje zbog velikih ljudskih irtava i na nasoj strani. zbog produljenja rata, sto ce nas dodatno gospodarski iscrpiti. te zbog mogu6ih kasnijih hrvatskih meduparodnih obveza. Kad je pak rije6 o Srbiji poslije vojne intervenbije, ona bi vjerojatno bila. podlije ljena. na okupacijske zone, gospodarski i vojnicki unistena: i podvrgnuta procesu denacifika.ci je. Sa Srbijom bi se, dakle, ponovio postupak slican onom Njemackom po:5lije IL svjetskog rata, sto ukljucuje placanje ratnih steta, procese ratnim zlocincima.. te strogo ogranicenje razvoja oruzaoih snaga. D rugi moguci rasplet podrazumijeva ono sto Stipe Mesic najavljuje vec vise od godinu dana: izbijanja velikih nemira u Srbiji i nasilno obaranje sada. snje srbijanske vlasti od strane njenih podanika. Pretpostavke za takvu rnogucnost vec su ostvarene sankcijama i moiebitnim iskljucivanjem Srbije iz Ujedinjenih nacija. Cini nam se, medutim, da je gradanski rat u Srbiji najslabije rjesenje kako za Hrvatsku i Bosnu, tako i za sve druge srbijanske susjede. Sukobi u Srbiji onemogucili bi daljnje napadaje na nasu zemlju. No, gotovo je sigurno. da vlast proizasla iz tih sukoba ne bi bila nista manje fa.sisticka od Milosevi6eve. Dapace, posve je Vierojatno da bi Milosevi6a mogao zamijeniti Seselj, s obzirom na snagu Seseljove Srpske ra<likalne stranke, na broj. nost njezinih naoruzanih grupacija i na sklonost nekih oficira Jugoslavenske arrnije (Mladi6, Arkan) Vojislavu Seselju. Takav Milosevi6ev nasljednik naprosto ne moie voditi pomirljivu politiku prema susjedima. Gradanski rat u Srbiji bi na kraju prouzrocio nove sukobe u Hrvatskoj l poglavito. u Bosni i Hercegovini. Podinacica s<::enarija gradanskog rata jest klasican vojni udar generala Jugoslavenske armije protiv Milosevi6a. Cini se da. je na. davnom sjecom cetrdesetorice generala ta mogu6nost postala neizvedivom. Treci scenarij, na kojem su donedavno HRVATSKI ~ lip!"ja VOJNIK Tko nakon Mitosevi6a? ustrajale pojedine zapadne zemlje. predvida dobrovoljni Milosevi6ev odlazak s vlasti i njegovo zamjenjivanje predsjednikom Srpskog pokreta obnove Vukom Draskovicem iii predsjednikom Demokratske stranke Dragoljubom Mi6unovi6em. Taj je scenarij sve manje vjerojatan iz dvaju razloga. Prvo, Milosevic na njega ne zeli pristati, o cemu svjedo6e nedavno odrzani izbori u SR Jugoslaviji. Da se, naime. Milosevic kanio povu6i s vlasti u korist Draskovica iii Mi6unovi6a, ne bi raspisivao izbore kojima je potv_rdio svoju vlast Drugo, Mi6unovi6 i posebno Draskovic nisu mnogo bolje rjesenje od Milosevica. Zapadni su se diplomat! uvjerili da Ora. skovi6 Ui Mi6unovic ne mogu biti dobro rjesenje za svrsetak rata na Balkanu, sto potvrduje pojacano diplomatsko djelovanje za. konskog srpskog prijestolonasljednika.. princa Aleksandra Karadordevi6a. Sve su svjetske agencije prenijele 'lijest o Karadordevi6evim nedavnim posjetima State Departmentu i Foreign Officeu. Karadordevic ima mnogo stovatelja u Srbiji, neki srpski politicari ga podrzavaju, uzaludno se nadajuci da preko njega mogu do6i na vlast (poglavito Draskovi6), a dolazak kralja i usp_ostava kraljevine mogu znaciti moralnu i duhovnu katarzu Srba.. koja je neophodna za denacifikaciju Srbije. Odlazak Milosevi6a i uspostava monarhije je mirno rjesenje sukoba na Balkanu. Aleksandar Karadordevic bio bi jamac koopera.ti vnosti nove srpske drzave. U slucaju ovakvog raspleta (Milosevica se- moze natjerati na odlazak i ogranioenom vojnom intervencijom u Bosni) Srbija ne bi bila kainjena, all bi bili ustedeni mnogi iivoti i ogroman novae, potrebni za uspjeh mogu6e balkanske oluje. dok bi Hrv!Itska i Bosna do. bile na svoj im granicama razmjerno razumnog i stabilnog susjeda. DAVOR BUTKOVIC

16 zrakoplovl FLOTNI LOVAC PRESRETAC F-14 TOMCAT F 14 TOMCAT (DRUGI DIO) B Bogato iskustvo Grummana u projektlranju mornartckth avtona osiguralo mu je znai:ajnu prednost nad konkurentlma, te ie u finalu svojim projektom 303E prernocno pobljedio jedinog preostalog ozbiljnijeg konkurenta McDonnell Douglasa. Ministarstvo obrane Je 14. sijecnja Grummanov projekt proglasilo pobiednicktm I sklopljen je ugovor o proizvodnji 6 aviona za potrebe razvojno-istrativackog d!jela prograrna VFX, te 463 aviona u sklopu ser!jske prolzvodnje. Pr!Je nego je marta definitivno, do pojedinost1 zakljucen dizajn konstrukclje novog flotnog presretaca Izvrsena je Jedna ali znacajna korekcija. Pobiednickl projekt 303E je predvidao da jedna vertikalna repna povrsina I dvtje, na straznjem donjem dijelu trupa srniestene, sklopive -peraje- osiguraju zahtljevanu kontrolu i stabilnost po pravcu, a ispitivanja u eerodinamickom tunelu su iskazala prednost te repne konfiguracije u odnosu na izvedbu s dvije vertikalne rep. ne povrsine. narocito pri velikom napadnom kutu, a i jednostavnije konstrukcijsko riesenie i usteda na tezini nije bila zanemariva. Medutim, iskazana je bojazan da kompleksne sklopive -trbusne peraie- nisu pod. esne za eksploataciju u uvjetlma prisutnim na nosaeirna aviona, te im je smanjen raspon, ali je zbog kompenzacije povecana, izduzena baza rad! ocuvanja uctnkovitosti. Kako su pogonskl motor! F-14 Tomcata stro. ko razmaknutl, a time i njihove osi potlska, tako bi u slucaju kvara Jednog motora doslo do drastlcnog' narusavanja stabilnosti I mogucnostl kontrole zrakoplova po pravcu, a sto se jednostrukom vertikalnom repnom Veteran medu emenckim zrakoplovima jos uvijek je u operativnoj uporabi u zrakoplovnim i rnomerickim postrojbama povrslnom, bez asistencije [tada vee ukinu- ' tih) velikih sklopivih -trbusnih peraja- ne bi moglo dovoljno uctnkovito kompenzlratl, te je rjesenje ipak nadeno kortstenjem dvije gotovo paralelne vertikalne repne povrstne. sto je slikovito prezentirano i na Tomcatovom amblemu kojl prikazuje u naglaseno revolverasko] pozi velikog dvorepog macka. Novom mornartekom lovcu-presretacu d0- dijeljena je sluzbena oznaka F-14, i sluzbeni naziv Tomcat, navodno po dvojici -vtsoko. kottraluclh«amertckih admirala, Thomasu Connollyu i Thomasu Mooreru, sto je, naravno, potaknulo pravu lavinu zlobnih komentara od strane konkurencije unutar arnertcke avioindustrije. Prvi prototip Tomcata namijenjen ispitivanju letnih performansi unutar zadanih parametara )eta, kao i vrseniu testiranja pri velikim brzinama, pokrenut ie 14. prosinca godine snagom dvaju turboventilatorskih motora Pratt & Whitney TF30-P-412, i izvrsio prvo probno rulanje poletno-sletnom stazom, a 21. prosinca su glavni Grummanov probni pilot Robert Smythe i orobni pilot projekta Tomcat, William Miller, uspiesno podigli F:14A Tomcat s PS staze u Calvertonu, te nakon 10 minuta leta na malo] visini, s krilima ucvrscenlm u prednjoj poziciji najveceg raspona usplesno sletjeli. A onda se. 30. prosinca, sudbina okrutno palgrala I uzdrmala c!jeli projekt. Konstrukcijska greska, I iz toga proizasao kvar kom. pletnog hidraullckog sustava upravljanja prouzroclh SU pad i untstenje prototipa. Pilot! Miller i Smythe su se u posljednjem tre. nutku usplesno katapultirali na visini od svega 30-ak metara, iz zrakoplova kojeg je do slgurnostl PS staze dijelilo svega par sto- tina metara. Razvojni program je zastao. Izvrsena su opsezna lspitivanja radl pronalazenja uzroka kvara, te je ustanovljeno da je zbog rezonantnih oscilacija doslo do pucanja hidraultckih vodova malog promjera, izradenih od tltana. Ugradeni su robusniji v0- dovi, veeeg promjera, izradeni od neoksidirajuceg celtka, i time je problem de!initivno rljesen. Nedugo nakon toga poletio je drugi prototip Tomcata (24. maja godine iz Calvertona), a let je trajao 58 minuta. Potom je uslijedio neprekinuti niz uspjesnih probnih Jetova u kojima je sudjelovalo ukupno 20 Tomcata (6 prototipova i 14 serijski proizvedenih zrakoplova). Provodenje opitnog prograrna je bilo vrlo intenzivno i nadasve naporno, nastojalo se nadoknaditi zaosta, tak nastao nakon pada prvog prototipa, i okoncati sva potrebna ispitivanja u vrlo kratkom roku od 17 mjesecl, na sto se Grumman obvezao ugovorom prema amertcko] rnornartcl. Da bi se cltav proces vrednovanja i testiranja maksimalno ubrzao, kortsten je u Calvertonu ATS (automatski telemetrijski sustav), koji je sposoban sirnultano pratltl i obradivatl podatke primljene s trl zrakoplova F-14 Tomcat, au sklopu ATS su teodoliti s laserskim sustavom mjerenja jamctlt visoku preciznost dobijenih podataka. U probne Tomcate su ugradeni sustavi kojl su omogucavalt u realnom vremenu prenasanje podataka, skupljenih putem mjernih uredaja na zrakoplovu, do sredts. njeg ATS sustava. omogucavaiuci strucnim tlmovima njihovu trenutnu analizu. Tomca. tova sposobnost da tokom leta popunjava zalihe goriva intenzivno je kortstena, te su nastavak na 43. stranjcl ~~~~~~~~~--,,,.,,,,,,, BRVATSKI.... ~~~~~~~~-

17 - V S i J;? ~ u.:o I C ~ a " ~ ~ C ii ~,(, a ~

18 PISTOLET PULEMYOT SPAGIN PPS-41 osobno pjeiacko V oruzje PISTOLET. V PULEMYOT SPAGIN V. PPS 41. Automatska junsne pusk«iznimno jednostavne konstrukcije i neprijeporne ruinoce ~~~~~~~~--1 I }l,tt;1~~~~~~~~~~ BRVATSKI S ovjetski je Savez prihvatio zamisao o automatima mnogo prije od ostalih zemalja Europe, pa je vec protzveden jedan Degtjarevov model koji je isproban u ~panjolskom gradanskom ratu od godine. Degtjarev nije bio naroctto ongtnalno oruzte. Nastao je na bazi nje. mackog MP 28, kojeg je kopiralo nekoliko zemalja, dok [e dobos u potpunosti kopiran s finskog automata Suomi. Model iz je bolji u nekoliko stvari, posebno u unutarnjoj obradi ct [evi kola je kromirana. Takva se obrada inace rijetko nalazi kod oruzia, ali bn,f lipnja SSSR ju je cesto primjenjivao i kod PPD je prvt puta pnhvacen kao standard. Tako je cijev postala mnogo as trajnija, postavsi otporna na deran]e i rdu, a nije bilo potrebno nl tako pomno ciscenje. Drugim riiecima, odrzavanje cijevi moglo se bez opasnostl zanernariti. Kalibar ovog kao i ostalih sovjetskih automata je 7,62 mm. Koristio je metak za sovtetske plstolje 7,62 mm x 25 mm konstrukcue Tokareva, To je pnhcno stara konstrukcija metka nastala na bazi metka Mauser 7,63 mm i imao je grlic kao u boce. Nijedna druga nacija nije koristila metke s grlicem za pistolje odnosno automate, osim Crvene armije koja je to morala ucinit! zbog postoiece proizvodnje municije i kad se sagladalu rezultatl unatrag, vidi se da

19 osobno pjesacko V oruzje osobno pjesacko oruije zbog toga nikada nije ni bilo problema Kalibar je manji nego obtcno pa je i metak laksi, ah je pocetna brzlna zrna veca, a na dometima na kojima se koriste automati razlika se praktickt nije osiecala, Sovjetski Savez nije proizveo automate PPD 40 u vecim kolicinama, a cini se da ih nije mnogo upotrijebljeno u akcijama, Godine donesena je odluka da automati budu glavno oruzje ratovanja i da th treba proizvesti u velikim koltcinama, PPD 40 nije bio pogodan za masovnu proizvodnju pa [e bilo potrebno hltno konstruirati novt model. Izradio ga [e Georgije S. Spagtn, kasnije proglasen herojem Sovjetskog Saveza i general-pukovnikom Crvene arrni]e. Na svojoj konstrukciji zadrzao je dobos Suomija i metak 7,62 mm, all je u svtm drugim rtesenjtma odbacto sve sto bi moglo zasmetati masovnoj proizvodnji. Rezultat je bio nevjerojatno debar automat PPS 41, oruije koje je, unatoc sirovosti i neuglednom izgledu, u mnogome bolji od brttanskog Stena, kote se generalno uztma kao pojam jednostavnosti konstrukcije. Na proizvodnji PPS-a sovjetska je industrija prvi puta primijenila metodu presanog celika i zavarivanja a, da bi se izbjegle komplikacije, jednostavan je 7~ mm x 25 - 'P' ('fokarev) 3,63kg ". ' 1,81 kg 5,45kg 843mm 269mm 488m/Nlc' JIAfTA)'L.IANJE PPI-A.. lfs:' ft '.if '. # if / ~} ti 1>'1 l! llllolilllla t.alna najbolje N vidl prthkom ralklapanja oruija r ;;E em- tnj...,. = ~on l'llklapanpi. De bi ra1tevi1i automat potrebno. oknlglokvlr11municlju - tzv.doboi. Tocinimopovlacenjem, :. ~ naprijed oc1nc,eno dolje. Kacf je ctobot elcinut pailjlvo ~ r ' '.. bi iz!*il eventualno zaoetali metak iz cijevi. ne zadnje,n kraju HQClub Ollobadamo go,. nj kcij,jt ~I I obloaom djevi I II cijevl. ctjell taj dio se pt 111,,.,..,._., (lclo kod klqbojlkll piitoljf). lzvlacenjem aklopa zatva ri1a, I Nklllne obloae (lcoja sluil u ubldavenje udarca zatvaraca) ra,...,. JI._...aio. Mlhanizam a okldanje N rattavlja samo u radioni- at w ~...: 1Mkon. ~ ciiceaja Ide obmutlm redom., : HRVATSKI VOJNIK model mogao gadati samo automatski i Imao [e vrlo jednostavan sustav kocenja (kasnije je uvedena mogucnost i jedinicne paljbe posebnim -biracem- pored obaracal Kundak je drven jer je Rusija imala mnogo suma, a za prvu proizvodnju, u vrijeme najjace njemacke of'enzive, cilevi su Izradlvane rezanjem starih puscanih cijevi od 7,62 mm pravect dvije cijevi za automat od jedne puscane, Srecom, ugao uzljebljenja bio le gotovo isti. Broj dijelova sveden je na neizbjezan minimum - to su zatvarac, njegova oprugai izvlakac, te tri ili cetiri presana dltela u mehanizmu za okidanje. Koristen je okvir/dobos kao u PPD i to je blo dio kojeg je bile najteie proizvesti. Izmedu i 1945., kad je prestala proizvodnja toga oruzla u SSSR-u pro- izvedeno je vise od pet milijuna komada automata PPS-41, vise nego bilo'kojeg drugog automata tijekom (a i posllje) II. svjetskog rata Automat [e bio pouzdan, uglavnom zato sto se jednostavno nije imalo sto pokvariti, a samo je oruzje moglo izdrzati najgora maltrettranla, a da mu se niste, ne dogodi. Dobos je bila najslabija karika izdrzljivostl u tom lancu, no pesto je on zamjenjtv, a zalihe su bile prakticki neiscrpne, tu problema u praksi nije bilo. Valja napomenuti da je, radt [ednostavnosti koristen i standardni -kvadratni- okvtr od 35 metaka, ali rjede. 36 broj llpnja Kad je Crvena armija toliko ojacala da je bila u stanju da uzvrati udar tijekom 1942 i 1943 nikada nije Imala dovolino piesadijskog naoruzanja da opremi sve vojnike pa se deficit uglavnom popunjavao autornatom PPS. Cijele jedinice naoruzavane su samo s njima, a imali su lh partizani lza niemackth linija. Osnova sovjetske taktike je zamisao neprekidnog napada, a automat je idealan za tu vrst rata To nije oruzte za snajpere ili za }lzne- miravanje, ono je u osnovi namijenjeno dinamicko] borbi izbliza i tako se upotrebljavalo. Ne marecl mnogo za gubitke sovjetska je pjesadija bila u stanju preplaviti njemacke bojne linije i obasuti neprijatelja bujicom vatre izbliza kojoj se rusta nije moglo oduprijeti. U gradskim ratovanjlma u Staljingradu i Lenjingradu npr. automat je postao svernocan i zato su Nijemci poslije Staljingrada pokusali svojim automatima dati dva okvtra (slijepljenih poput okvtra na kalasnjlkovu) kako bi odrzall koqak s dobosern od 71 metka na PP$-u Ustvari Njjemci su kortstih i same automate I?PS-41 prepravljaluct zarobljene na kalibar 9 mm i podesavatuct za njih svoje vlastite okvire, lako rezultat nije bas blo [ako uspjesan, asljednik PP$-a 41 je bio automat PPS 42 i 43 {konstruktora Sudareva) ko [I Je naslijedio jednostavnost PPS-a a rule nikada upotrijebljen u tolikom lwoj lipnja l broju niti su ga borer toliko voljeli kao PPS-a. Automat [e, radi svo]e jednostavnostt, proizveden i nakon rata ali izvan SSSR-a. U Ki~i je Izradivan kao Tip 50, u Madarsko] kao Model 48M, Sjevernokorejci su ga proizvodilt kao Tip 49. Nijemci i Iranci su ta] automat proizvodtli u kalibru 9 mm. Posto su automatl toga ttpa prolzvedeni u take velikom broju, normalno je ocekivati da je to oruzje veoma rasprostranjeno po svijetu. Posljednji veliki rat (pnle ovog naseg] gdje je automat upotr!jebljen u vecem broju bio je arapsko-izraelski sukob Velik broj ovih automata isporucen je i poslijeratnoj Jugoslaviji prije prekida odnosa sa Staljinom. Posto je metak 7,62 Tokarev postao standardru pistol] ski metak u JNA, PPS-41 je upotrije- bljen najprije kao osnovno oruzje, a dolaskorn automata nove generacije (»kopije PP$-a pod oznakom M49 odnosno M49/57, odnosno automatorn M56) PPS je polako odlazio u zaborav, namijenjen za skolovan]e odnosno za pripadnike pricuvnog sastava, Izbijanjem rata na tlu Hrvatske automat PPS je ponovno aktiviran, i pesto streljivo toga tipa nije problem, veoma ga cesto susrecemo kod boraca, Kao i za vriieme II. svjetskog rata pogodan je prvenstveno za gradski.bo]. Kopija PPS-a, automat M49/57 radi na istom principu alt je izraden drugacijom tehnologijom, tj. upotrijebljene su uglavnom strojna obrada umjesto stancanlh i varenih diielova, Velika mana automata PP$-41 je [edino njegova tezina, No kao i svako genijalno jednostavno oruije, i ovo je moralo imati neku manu (pored ruznoce) VOJISLAV JEREB DANIJEL FRKA

20 ~pticki sustavi, URE9AJI ZA NOCNO MOTRENJE Poboljsivaci vidljivosti nalaze siroku primjenu u operativnoj uporabi zrakoplovnih i kopnenih postroj~i sirom svijeta N akon uspjesno obavljenih ispitivanja u svim rnogucim uvjetima primjene [nocu, i u uvjetirna smanjene vidljivosti danju) naocare za nocno motrenje NNM Gen III s visoko osjetljivom ga. Hj-arsentd fot.okatodom su uvedene u opera. tivnu uporabu u sklopu arnerickfh helikopterskih i zrakoplovnih postrojbi. Znatno bolje performanse NNM Gen ill u odnosu na stariji tip NNM Gen II s multibazienom fotokat.odom (vidi HV br. 11., str 33.) dodatno su upotpuojene dvijema znacajntrn konstruktorskim zahvatima- u NNM Gen III je ugraden filter za neutraliziranje, uklanjanie plavog dijela spektra, da bi se smaojila osjetljivost elektroopnekog senzorskog sklopa pojacala NNM na zracen]e unutar vidljivog dijela spektra koie emitlraju displeji u kokpitu. a ujedno je posebna paznia posvecena oblikovanju kokplta. te ugradnil posebno dizajniranih svtjetlecih indtkatora, instrumenata, preklopnika, komandnih ploca i tipki koilh je osvtetlienie kompatibilno sa senzorskim sklopom poiacala NNM Gen III. Novokonstruirane pilotske NNM Gen Ill ANVIS (Aviator's Night Vision Imaging System) ornogucuju vrsenje borbenih letova nocu sli [edeci na Izuzetno maloj visioi konfiguraciju nadliletanog terena, pri cernu se pilot u najveco] rnoguco] mjeri koristi masklraiuelm pogodnostima uzvisina i dohna, a uz Izvanredno mali intenzitet osvijetljenosti okoline, cak i pri izrazitom naoblacenju. Klastcne, rasvjetna tijela u kokpitu (zarne nlti, LED diode) interferiraju s radom NNM Gen III, buduci da Ispollavalu izrazito intenzivno zracenje u IC dijelu spektra, te time znatno zadiru u podrucje osjetljivosti NNM Gen III na elektromagnetsko zracenje. To se negativno odrazava na vise nactna. refleksija osvjetljeoja opreme kokpita o unutrasniu stranu poklopca kokpita stvara Jaine -taotornske- slike u okularskorn sklopu NNM Gen III. u Viziru senzorskog sklopa pojacala stvara se privid aureole koja onernogucuje ocitavanje podataka s instrumenata, a visoka razina IC zracenia [prouzrocena rasvietom kokpita] moze prouzrocrti eksce'sno aktiviranie sustava za automatski nadzor po. [acanta senzorskog sklopa NNM Gen III, dodatno smanjujuci njibovu osjetljivost i rezoluciju. Rjesenje navedenib problema postignuto je preobltcavanjem osviettlenia kokpita, koje je podvrgnuto standardizaci]t [americkt voj ni std. MIL-L-85762) da bi se time u naivecoi moguco] mjeri postigla kornpattbtlnost s NNM Gen III (konkretno s modelom AN/ A VS-6 ANVISl. Vrijedno [e napomene da [e americki helikopter Sikorsky HH-60A Night Hawk, namijenjen izvrsenlu SAR (Se- arch And Rescue} borbenih zadataka pre.. trazivania i spasavanja ljudstva duboko u nepriiatelisko] pozadini, prvt serijski proizveden borbeni helikopter _ osvijetljenjem. kokpita izvedenim u skladu s MIL-L standard om. Filterski sustav ugraden u ANVIS NNM Gen III naclnjen je tako da u potpunosti propusta elektromagnetsko zracenje koje Jjudsko oko zarnjecuje kao crvenu svjetlost unutar spektralnog niza, da bi se time sto uetnkovitije iskortsttlc zra6enje reflektira.. no s lisnatog pokrova vegetaclle, i time dodatno opttmlztrala vidljivost pri letenlu nocu neposredno iznad razine visoke vegetacite [sumskog pokrova). Istodobno taj filterski sustav neutrahzira plavo svjetlosno zracenje, ctme se uklanja slabasnl sjaj nocnog neba u rasponu nm valne duzine, To ne utleee negativno na vidnost kroz ANVIS, buduct da u tom dijelu spektra lisce ispoljava mali koeficijent refleksije. Kvalitetno osmtsljena opticka -konstrukclla ANVIS NNM Gen Ill omogucuje nesmetano periferno vidno polle. te [e pilot u mogucnosti po potrebiskrenuti pogled s okulara vizira ANVIS-a. i obratiti pozornost -golim okom- na Instru. mente, dlspleie i ostalu opremu u kokpitu. Revizijom A spomenutog MIL-L voinog standarda je dodatno prosirena standardizacila osvjetljenja kokpita, kako bi se sto bolje uskladilo s ponesto izrnijenjernm performansama novih, savrsenijih modela NNM Gen III, a ujedno je nazlv ANVIS zamljenjen novim sluzbenim nazlvom NVIS (Night Vision Imaging System} Novi standard MIL-L-65762A klasiflclra NNM Gen Ill prema tipu i klasl. Naocale za nocno motrenje TIP I, klase A nalaze primjenu uglavnom u helikopterskim postrojbama, Koristect ih pilot belikoptera prornatra samo -nocnu sllku- stvorenu na zelenkastoplavom roster. nom zaslonu vtdlitvom kroz okular, a da bi osmotrio letne instrumente i displeje, pilot mora na trenutak skrenuti nadolje pogled. gubeci pritom vitalno vaznu vizuelnu infor N maciju dobijenu kroz NNM Gen III. aocete za nocno motrenje TIP II. klase B, primijenjene pretezno u zrakoplovnim postrojbama zahvallujuct osobitoj opticko] konstrukciji koja vrst interpo.. niranje -nocne slike- s fosfornog zaslona na sliku dobijenu izravnim promatranjem okoline, omogucavaiu pilotu istodobnu zamjedbu -nocne sltke-, 6esto velikom brzinom nisko nadlijeta.nog terena., i brojnih obavijesti koje mu pruzalu instrumenti, HUD i ostali dtsple]t kckptta. Time le odstranjen izuzetno opasan -prazan hodpilotovog oka nazocan u primjeni NNM Gen III TlP I klase A Naocale za nocno motrenje TIP I. klase A. posieduiu ugraden objektivski minus-plavi filter (625 nm) izuzetno strme krivulje filtriranja koja dopusta svega I% relativnost odziva na svijetlost valne duzine 595 nm. Time je omoguceno osvjetljenje kokpita (displeja i ostale signallzactie) plavom i zelenorn rasvietom za dojavu -norrnalnogstanja svih sustava letjelice. te zutorn za dojavu upozorenja u slucaju eksoesnih pojava unutar jednog ill vise sustava iii opasnosti u slucaju napadaja na letjelicu. Narancesto i crveno osvjetljenje kokpita nije dozvoljeno da se ne bi oslabile performanse NNM Gen III TIP I klase A. Koristect objektivski minusplavi filter (665 nm) kojl dopusta 1 % relattv nog odziva na svijetlost valne. duzine 625 nm, cime je iz podrucja percepcije senzorskog sklopa NVIS-a najvecim dijelom iskljuceno crveno podrucje vidljivog dijela spektra. na.. ocale za nocno motrenje Gen Ill TIP II klase B dopustaju raznolikiju uporabu svjetlosnib signala u kokpitu letjelice, plavo i zeleno za»savjetodavne poruke u uobi ajenim okolnostima. :i:uto za upozorenje i crveno za bit. no upozoreoje i opasnost. Svi navedeni podaci i standard! vrijede za avione i helikoptere u sklopu postrojbi oruzanih snaga SAD, dok su u djelatnoj sluzbi borbenih zrakoplovstava drugib zemalja drukcije postavlje. ni prioriteti boje, te njezinog intenziteta i kontrasta. INTEGRACIJA NNM/HUD Vizualne obavijesti nuzne za uspjesno pilotiranje i upravljanje oruzanim sustavom zrakoplova. uobicajno prikazane na HUD displeju (ucvrscenom neposredno ispred pl Iota u vlsini njegovih ocijul mogu se uba.citi izravno u proicirajuci skfop NNM. a kao zamjena iii dodatak klasicnoj kombina.ciji upotrebe NNM Gen Ill klase B (TIP II) i HUD displeja kao odvojenih sustava. Znacajna borbena iskustva koja su posade americkih borbenih helikoptera stekle tokom zaljevskog rata godine ubrzat ce uvodenje iotegriranog NNM/HUD sustava u operativnu uporabu. Time 6e se belikopterskim posadama omoguciti znatno ucinkovitije obavljanje nocnih borbenib zadataka. Proizvoda Cross Systems Division (SAD) ce isporuciti prvih 320 integriranih NNM/HUD sustava namijenjenib ugradnji u helikoptere UH/EH-60A Black Hawk, a program osuvremenjivanja ugradnjom navedenih sustava vjerojatno 6e biti znatno prosiren, ukljucujuci jos osam tipova helikoptera u sluzbi kopnene vojske i mornarickog korpusa SAD. Tehnologilu HUD displeja koji ce pruzati obavijesti o letu, navigaciji i radu pogonskih motora osigurat ce tvrtka Elbit Computers. lntegrirani NNM/HUD sustav izraelske kompanije vjerojatno 6e ciniti i sa. stavni dio novog Nightsigbt (Nocni vid) visokointegriranog navigaciononapada.ckog sustava koji ukljucuje i termovizijski FLlR sustav. Srediste za visoku tebnologiju tvrtke Elint Computers razvio je NNM/HUD sklop koji se ucvrscuje na pilotsku kacigu. 'Minija. turna katodna cijev putem koje se HUD obavij.esti interponiraju unutar vidnog polja pilota, zajedno s cjelokupoom popratnom opremom za energetsko napajanje, tezi svega dodatnih 150 grama. a minijaturni HUD na pilotskoj kacigi omogucuje projekciju vitalnih podataka unutar vidnog polja 32 x 24. PRIMJENA NNM U KOPNENIM OPERACIJAMA Naocale za nocno motrenje NNM nalaze siroku primjenu u sklopu izvodenja kopnenih borbenih zadataka. ukljucujuci kretanje pjesackih postrojbi. vozila. ocitavanje vojnih karata. pruzanje medicinske pomoci, tehnicko odrzavanje i ograniceno nadziranje pojedinih podrucja. Postrojbe kopnene vojske SAD koriste elektroopti ke sustave poja ala vizualnog odraza dvojako: kao naocale za nocno motrenje. i kao ciljnicke podsustave u sklopu kopnenog naoruzanja sirokog raspona djelovanja. Primarno se koriste NNM s dva tubusa (dvooke) AN/PVS-5 (Gen II) i NNM s jedoim tubusom (jednooke) AN/PVS- 7 (Gen 11 i Gen III). Upotreba samo jednog tubusa kod AN/PVS-7 znatno smanjuje proizvodne troskove. Ka.ko se vrh krivulje osjetljivosti senzorskog sklopa kod AN/PVS-5 (Gen.II) nalazi u :relenom podrucju vidlj!vog spektra. a odziv u IC podrucju je znatno sla. biii. tako je upotrebljivost tog tipa NNM usko vezana uz raspolozivu svjetlost okoline nocu. mjesecevu svjetlost i sjaj zvjezdanog oeba. Nefiltrirani senzorski sklop kod NNM Gen III bolje je prilagoden upotrebi u nocima bez mjeseceve svjetlosti. pri oemu do punog izrazaja dolazi njihova izvanredna osjetljivost u IC podrucju. kao i na sva elektromagnetska zracenja do 450 nm valne duzine. Zapovjednistvo americke vojske za podrucje komunikacija i elektronicke primjene (CE- COM) je odredilo tipove osvjetljenja primjenjenog na vozilima i orudima namjenjenih izvrsenju kopnenib borbenih zadataka no. cu, a s dva jasno utvrdena cilia: svesti na najmanje mogucnost njihovog otkrivanja od strane neprijateljskih postrojbi opremljenib NNM sustavima, a da ipak razina osvijetlie nosti omogucuje nesmetan rad vlastitib postrojbi, i osigurati na.jvecu kompatibilnost s NNM Gen II NVIS. Pri tome nije 11tandardizirana upotreba plave, zelene i zute boje u signalizaciji., EUROPSKI RAZVOJ NNM Oruzane snage Velike Britanije su izabrale NNM TIP I (s neposrednim pogledom na fosforni zasloni te ib postupno uvode u ope.. rativnu upotrebu u zrakoplovnim postrojbama. Tvrtka GEC Feranti Defence Systems je na osoovi ugovora iz I 986. godine proizvela i isporucila, upravo u vrijeme izbijanje zaljevskog rata, vise od 500 komada Nite-Op naocala za nocno motrenje bellkopterskim posadama u sluzbi RAF-a. Kraljevske ratne morn.arice i Britanske vojske. Nite'-Op su NNM s optickim sklopom od posebne plasticne mase, a kuciste je izradeno od kompozitnih materljala, te se odlikuju vrlo ma. lorn tezinom, ne opterecujuci dodatno pilota. Ka.snije je GEC Feranti D. S. razvio, na osnovi postojeceg Nite- Op uredaja. znatno preinaceni tip NNM Nightbird (Sova.) pril~oden posebno primjeni na brzim. tur- opticki sustavi bomlaznim i turboventilatorskim motorima pokretanim. zrakoplovima. Nightbird je opremljen automatsl!jm mehanizmom za trenutno odbacivanje s pilotske ~acige u slucaju spasonosnog katapultiranja posade zrakoplova. a opticka konstrukcija objektiva Nightbird«-a je kompatibilna s HUD displejom. RAF (Kraljevsko ratno zrakoplov. stvo) je narucilo oko 500 komada NNM»Nigbtbird za posade zrakoplova Tornado. Jaguar i Harrier GR7, no.t testovi vrednova,nja i kompatibilnosti' se vrse i na zrakoplo-vima Hawk. Vigge Buccaneer. A-4. F-5. F-16, pa cak i MiG-21. Razvoj specijaliziranih NNM nezaustavljivo napreduje, te je tvrtka GEC Avionics,za primjenu na zrakoplovima opremljenim s HUD displejima koj i daju ra,ster - sliku stvorenu na osnovi podataka dobijenih od termovizijskog FLlR sustava. ra:z.. vio NNM TIP II na:z.vao Cats Eyes (macje ocii Koristeci NNM Cats Eyes«pilot podesava poseban sklop za automatsko uklanjanje slike dobijene putem senzorskog sklopa pojacala vizualnog odraza NNM u trenutku kada on (pilot) _pogled~ na HUD s interponi- 1.0 Iii o.s 0 ~ ffi ,, er: z! 0,2... w "' MJEBIDEV'A. SVJETLPST ZVJFZDANA. SVJETLOST ,2 1.4 VALNA DUZINA (mikroni),' -,'' ' -. ~.. ~ / N~-= I~-- i / ' ~ I I \ 0 ~ -1 i l I I' 0.4 0,5 0.6 O.? o,8 0.9 l.o VAlNA DU21NA (mikroni) ranorn FLIR slikovnom termovizijskom informacijom. Time je omog1,1cen neometan pogled na termicku sliku cilja i terena. bez dodatnog smanjenja rezolucjje. sto je pri ~vrsenju borbenih operacija nocu od zivotne vaznosti. Ukupno je isporuceno 457 komada NNM Cats Eyes sedmor!ci kupaca. Najveci korisnici su Ratna mornarica i mornaricki korpus SAD (opremljeni zrakoplovi A-6, F/A-18 i AV-SB). te zrakoplovne postrojbe Nacionalne garde SAD (A-7 1 A- 10). Tokom zaljevskog rs.ta 1991 godi.ne posade zrakoplovaa-6 i F/A-18 su koristile NNM Cats Eyes. Americka. ratna mornarica vrsi testiranje posebnog tipa NNM Cats Eyes koje bi u operativnu upotrebu trebale biti uvedene krajem godine. u sklopu programa CEEDS (Cats Eyes Electronic Detachment System). Odlikovat ce se automatskim uklanjanjem s pilotove kacige pri katapultiranju, prosirenim vidnim poljem senzorskog sklopa. te daljnjim smanjenjem tezine NNM uredaja. Konstruktorski tim GEC Avionics trenutacno razvija projekt novog. jedinstvenog displejnog modula smjestenog u kacigu pilota belikoptera. Taj novi tip NNM 6e biti podoban za koristenje tokom 24 sata nocu i danju pri slaboj vidljivosti. U okularski sklop pilotovog vizira bit 6e, uz parametre!eta i stanje oruzanih sustava helikoptera. proiciran vizualni odraz okoline stvoren djelovanjem senzorskog sklopa pojacala Gen Ill i termovizijskog FLIR sustava. Pilot- operator promatra ta.. ko stvorenu sliku u dvije (za svako oko jedoa) posebno opti ki konstruirane poluprozirne prizmaticne plocice, koje se pri koristenju ciljnickih sustava naoruia.nja mogu po potrebi otkloniti od ociju. Da bi se odstranilo dodatno psihofizicko opterecenje pilota belikoptera, sve upravlja.cke komande tog revolucionarnog NNM/FLIR integriranog sustava. koji (sa sljemom) teti manje od 2 kg, omogucavajuci vidno polje od 4C>, se nalaze na upnwljackim palicama belikoptera za kontrolu!eta i rada pogonskih motora. JOSIP BAN broj ilpnia bn,j lipnja

21 Y elika Britanija je zemlja s na]. duzom tradicijom u proizvodn]i oklopnika, a po raznolikosti borbenih oklopnih sredstava, jedinstvena je u svijetu. U njenom naoruzaniu znatan je broj oklopnika tre6e generacije [drugs posljeratne] tipa VICKERS i CHIEFTAIN, koji posie. duju mnostvo prsinaka i Inacica (CHI EFTAIN 900, nevi je oklopnik nastao na osnovi -starog- uzorka], te pripadnika posljednje generacije, oklopnika VALIANT i CHALLENGER.. U nedavno raspisanom natjecaju za izbor osnovnog borbenog oklopnika, svedsko ministarstvo obrane odabralo le cetiri nsjbolja, medu kojima je i najnovija inacica Challerigera pod oznakorn CHALLENGER 2. Ostala tri cine inacioe niemackog Leoparda 2 americkog Abramsa Ml El i francuskog Leclerca [vidi HV broj 11, str. 42). Unatoc tome sto su svi uzorci u stanju moguceg izbo. ra i sto tek treba uslijediti odmjeravanje njihovih -snaga-, dogadaj je posluzio kao dodatni pokazatel] da britanski prcizvod, unatoc nekim nedostacima (na koja se zasigurno i odnose pojedina poboljsania], zauzi- tenkovi Oklopnik trece generacije koji sjedinjuje dobre osobine svojih prethodnika, a/ii neke negativnosti ma istaknuto mjesto medu suvremenim osnovnim borbenim oklopniclma, Kod opisa razvojnog puta koji je doveo do izvedbenih riesenia oklopnika CHALLEN GER. potrebno ie skrenuti paznju na niegove prethodnike i njihove znacajke, Velika Britanija, iako prvijena.c na tom polju vojne tehnike, glede odvise tradicionalnih poima, nja takticke uporabe sredstava, pocetkom drugog svjetskog rata, nienirn dobro oklopljenim, ali slabo pokretljivirn oklopnicima za podrsku pjesastvu (Matilda, Valentine, Churchill) i za ondasnie prilike brzim, all slabo zasticenim i naoruzanim konjickim (oklopnja.ci i Marki te krstarecim oklopniacima (Crusader, Cromwell i Comet), nije mogla zaustaviti udarne klinove njemackih oklopno-motoriziranih postroibi, Ne bi Ii povratlla Izgublienu prednost, godine, zapocinje izgradniu novog oklopnika, Naglasak je dat oklopnoj zastiti i ugradenom naoruzaniu, a ta izvedbena posebnost zadrzana je na britanskim ok!opnicima sve do danas [izuzev oklopnlka Vickers} Oklopnik je proizveden tek po zavrsetku rata i dobiia naziv CENTURION Mk-I. Do godine, kada ie obustavljena njegova proizvodnja, dobio je mnostvo poboljsanja, a znatan bro] izvezen je u druge zemlje. Niegova velika rastrenost, posebno uzorka Mk-10, zasluga je izvrsnih odlika ugradenog 105 rnilimetar, skog topa L7 Al, te za njega proizvedenog ucinkovitog streljiva (udarnih zrna APDS i streljiva s plasticnim eksplozivnim punie. njem HESHJ. Top je kasnije prihvacen na mnogim svjetskim oklopnicima, a preure. den u SAD-u (M-68) ugraden je i na americ. kim M-60 Al i A3, Abramsu Ml, te izra. elskom Merkava. Na njemackom Leopardu, ugradena je britanska preinaka L7 A3. Raz. vijen za potrebe cetvrte generaciie, britanski 120 milimetarski top LI 1, takoder odhc. nih osobina, nije dosegao.slavu njegovog prethodnika. U Britaniji je pedesetih godina poceo usporedni razvitak dviju razlicitih zamisli u proizvodnji tenkova Tvrtka Vickers-Armstrong, cuvena po proizvodnji oklopnih vozila, na vlastiti poticai zapocinie lzradu osnovnog borbenog oklopnika, namijenjenog, u prvom redu, izvozu. V svezi s nagla, skorn na redoslijedu: vatrena moc, pokretljivost, oklopna zastita, projekt dobija nazlv -europska skola«nakon usvajanja pro- tzvodnie, godine, oklopnik je nazvan VICKERS Mk-1. Na racun slabije oklopne zastite i mase od kg, pobolisana mu Ie pokretljivost i naiveca brzina, Ugradnja provjerenog topa L7 Al, dala mu je veliku vatrenu moc, a na preuredenom Mk-3, nagtbom ploea svoda i dogradniom kutija s opremom, donekle mu je pobolisana oklopna zastita, Krajern sedamdesetih, tvrtka Vickers, prated suvremene teznje u proizvod. nji oklopnika, pristupa izradi tenka poshed. nje generacije s jednako zastupljenim sastavnim prednostima kao sto su: vatrena rnoc, oklopna zastita i pokretljivost Proizvod nazvan VALIANT, jedan je od prvih oklopnika u svijetu s tijelom izradenim od aluminijskih legura, ctme se uz ucinkovitu oklopnu zastitu, osigurala, za zapadne stan. darde. prilicno manja tezina od 43 ooo kg. Osnovno naoruzanjs ovisi mu o izboru kupca, a predvidena je ugradnia 105 milimetar. skog topa L 7 A3, 120 milimetarskog LI 1 AS ili 120 milimetarskog topa, glatke cijevi, njemacke tvrtke Rheinmetall. D rugu razvojnu zamisao, usrnjeravala su, od strane vojnih struc njaka, tradicionalna po. imanja namjene, uloge i upotrebe oklopnika na bojistu, videnog kao odlicno oklopljeno bor. beno sredstvo, otporno na vecinu protuoklopnog oruzia, koie je. zahvaliujuci zastit! u mogucnosti pribliziti se protivniku, kojeg potom unistava njegovim snaznim naoruzaniem. Na racun oklopne zastlte, oklopnicima su znatno smanjene sposobnosti prohodnosti i manevra, Oprecno tome, Nijemci su, vo. deni razmisljanjem da je na suvremenom bojnom polju previse sredstava koja probijaju i najdeblji oklop, prisli -europsko] skoli, te poceli ostvarivati njihov oklopnik Leopard l. postavivsi na prvo mjesto pokretljivost, ispred vatrene moci i oklopne zastite. lpak hladnoratovske prilike u kojima su oklopnici razvijani, Isla je u prtlog britanskom -razmisljanju-, Stalna opasnost od primjene nuklearnog naoruzania, bila je do-, datni argument za [acu oklopnu zastitu, koja je uz slgurnu nepropustljivost. naipouzdanije sredstvo za zastitu posade i unutarnje opreme tenka od posljedica nuklearne eksplozije. Smjena za zastarjelog Centurjona, oklopnika CHIEFTAIN, ciju je proizvodnju zapo6ela tvrtka Leyland Motors. a nastavila Vickers-Armstrong, usao je u naoruzanje godine. Glede povecanja vatrene moci na preuredenom Mk-3, ugraden je top uzlje bljene cijevi, 120 mm LI 1 A2. Ucinkovita oklopna zastita osigurana je do bro proracunatim nagibima udarnih povrsina tijela i. svoda, te samom debljinom oklopa i sastavom materijala. Sredinom sedamdesetih, za. vrsen je proces opremanja postrojbi oklopnicima trece generacije, medu kojima je i oklopnik CHIEFTAIN. Na njegov9j osnovi, tvrtka Royal Ordnance Factories, pocetkom 80-tih, razvila je i testirala novi t.enk CHI EFTAIN 900. Osnovna poboljsanja odnosila su se na oklop i pokretljivost, odnosno na ugradnju novih pogonskih uredaja Kao osnovno naoruzanje ostao je top 120 mm tenkovi LIL Ugraden suvremeni sustav za upravljanje vatrom. koji uz sustav za upravljanje naoruzanjem (mehanicko iii elektrohidraulic ~o) posjeduje i laserski daljinomjer, upotpunjen s balistickim racunalom. omogucio je veliku tocnost pogotka Oklopna zastita rijesena je smanjenim obrisom i novom zamisli. Udarne povrsine, postavljene pod velikim kutom, po prvi put su opremljene posebnim viseslojnim Chobham-oklopom, koji pruia dobru zastitu od kumulativnih projektila. Iako dobrih osobina. Chieftain 900 nije rjesenje koje Britanci nude za buducu generaciju, vec je, unatoc krupnim izmjenama i novinama.. samo prijelazni oblik kojim se produzuje vijek»starom«chieftainu. U daljnjem tijeku njegova razvitka poboljsanja su se, uglavnom, odnosila na oklop i pogonski ustroj. Poboljsanja su. u pocetku bila namijenjena izvozu Oklopnik s oznakom P 4030/3 potaknuo je pozornost Irana koji je godine narucio odreden broj oklopnika u inacicama SHIR 2,i SHIR 4 (za iransko trziste proizvedena su cetiri modelaj Nakon promjene vlasti u Ira.nu, ugovor je raskinut, a oklopnik je privukao pozornost Jordana koji je otkupio vise primjeraka pod nazivom KHALID. Kao osnovno naoruianje ostao je top uzljebljene cijevi, 120 mm Lll AS, s borbenim kompletom 44 naboja. Za<lrzano je i dodatno naoruzanje, sparena i protuzrakoplovna strojnica 7,62 mm, s bojevim kompletom od 6000 naboja. Za upravljanje vatrom ugraden je sustav Marconi IFCS s laserskim daljinomjerom. Za pokrivanje vlastitih potreba, britanska vojska, godine, sklapa s tvrtkom. Royal Ordnance Factories, ugovor o proizvodnji oklopnika pod oznakom P 4030/4. Oklopnik.. kasnije nazvan CHALLEN GER (izazivac1 zapravo je prilagodena inacica oklopnika SHIR l, koja odgovara europskim uvjetima. Prvi primjerci predani su britanskoj vojsoi u ozujku godine i njima su naoruzane postrojbe na Rajni. C hallenger je oklopnik cetvrte generacije. Sukladno u svijetu usvojenim stavovima glede izvedbene zamisli suvremenog oklopnika. britanski su graditelji nastojali postici ravnotezu osnovnih sastavnica (vatrene moci, oklopne zastite i pokretljivosti). Medutim, uska povezanost traienih poboljsanja u tom slucaju, onemogucila je nalazenje najpovoljnijeg rje. senja koje bi tvorilo dobro oklopljeno vozilo, velike vatrene moci i visokih spo~obnosti pokretljivosti i prohodnosti. Glede kvalitetne oklopne zastite, unatoc ugradenom ja. cem pogonskom uredaju, oklopnik je znatno slabije pokretljivosti od njegovih suparnika, americkog Abramsa i njemackog Leoparda. lpak, suvremeni uvjeti ratovanja.. uz opremljenost vojski raznovrsnim protuoklopnim sredstvima velike vatrene moci (protuoklopnim vodeoim raketama, borbenim zra. koplovstvom. oklopnicirna i»lovcima«oklopnika, te ucinkovitim pjesackim protuoklopnickim naoruzanjem1 idu u prilog takvom izboru. Uvjereni u djelotvornost primijenjenog Chobham oklopa, Britanci nisu vodili previse ra.cuna o dimenzijama i obri- su oklopnika. Mase kg, duzine s topom , duzine tijela 8 387, sirine i visine sa svodom milimetara.. CHALLENGER, najveceg obrisa, najmasivniji je osnovni bojovni oklopnik danasnjice (preko 8 i pol tona tezi je od Abramsa, a cak 21 od sovjetskog T-72 I M-84}. Udarne povrsine svoda i tijela, postavljene su pod jos vecim kut-0m, nego kod prethodnika, posebno s prednje strane, sto u velikoj mjeri onemogucuje probijanje udarnih zrna (potkalibarnih). Uz hodni dio postavljene su i protukumulativne zavjese. Oklopnik je klasicne konstrukcije tijela. s okretnim svodom na sredini i uobicajenim rasporedom posa<le. Vozac se nalazi u sredini, u prednjem dijelu tijela., ciljac i zapovjednik su pod svodom s desne. a punitelj s lijeve!>!:oi llpnjg _ HRVATSKI broj lipnia VOJNIK

22 tenkovi zrakoplovi strane zadniaka topa. U svod je ugraden britanski 120 millmetarski top uzljebljene cijevi L-11. Cijev topa opremljena je na sredini plinskom komorom, a cijelom duzinom toplotnom oblogom, koja sprtiecava neiednako hladenje i umanjuje toplinsko zraeenje, Na ustima cijevi ugradena je kocnica koia prilikom okidanja, umanjuje trza] topa, Borbeni komplet streljiva u spremnicima Iznosi 42 taneta, slozena ispod vijenca svoda, Spremnice sa streljivom toplotno su otporni, a protupozarna tekucina u meduprostorima. znatno umanjuje mogucnost eksplozije uzrokovane pczarom. U borbenom kompletu nalaze se tanad s potkalibarnim rotaci [om i potkalibarnim krilcima stabiliziranim zrnima s odvojivim nosacem APDS i APFSDS, te zrnima s plasticnim eksplozlv. nim punleniem HESH. Sastav kompleta ovisi o potrebi, a uobicaiena kombinacija je 44 HESH i 22 DS projektila. Zanimljivo je da u kompletu uopce nisu zastupljena kumulativ. na i eksplozivno-rasprskavajuca zrna, seo govori o ucinkovitosti priroijenjenog streljiva U izvanrednim prilikama, oklopnik se maze popuniti s 64 naboja. Dodatno naoruzanje cine dvije strojnice 7,62 mm od kojih ie jedna TK L8 A2 spregnuta s topom, a protuzrakoplovna L.37 A2 ugradena je kod otvora zapoviednika, koji moze njome upravljati i iz oklopnika, Borbeni komplet za obje iznosi metaka, Posada raspolaze suvremenim sustavom za upravljanje naoruzanjern koji omogucuje potpuno okomlto i vodoravno ustallenle, a ciljacu i zapoviedniku elektrotlaeno iii mehanicko navodenje. U okviru sustava Mar-. coni IFCS nalaze se ciljnicki uredaji ciljaca i zapovjednika upotpunjeni s laserskim dalji. nomjerom i balistickim racunalorn, koje po. datke, neophodne za gadanje, dobiia preko senzorskih primaca, iii se u njega unose rucno, U slueaju ostecenja osnovnog ciljnic. kog uredaja, postoji dopunski koji se izdize na svodu Za promatranje i ciljanje u neenim, i u uvjetima otezane vidllivosti, zapovjednik i ciljac posieduiu pasivne terrnovizi] ske cilinicko-promatracke uredaje. Vozac takoder posjeduje nocni pasivni uredaj za promatranje, odvoien od dnevnog. Punitelj pasjeduje samo dnevni periskop s vidnim poljsm 360 stupnieva, Takvo vidno polie za. povjedniku omogucuje okretni luk s 9 prizama. Od ostalih uredaja, oklopnik je opremljen susta.vom NNB zastlte koji obuhvaca fil. trlrni sustav, smiesten u zadnjem dijelu svoda Na novim modelima ugraden je i osvlesivac, ovlazivac, zraka, koji uspjesho radi i na temperaturama do +50 C stupnjeva, Ugradenl sustav IC otkrivanja, svietlosno-zvuenim signalom, upozorava posadu, ukoliko ie oklopnik osvjetljen IC zracima, Protupotarni uredai posjeduje otkrivace, koji u slucaju pojave vatre daju zvucni signal i automatski aktiviraju sustav za gasenje pozara na bazi Hallona, Za maskiranis ugradena su, sa svake strane ceonog diiela' svoda po 5 bacaca dimnih kutija. S olidna pokretljivost zasluga je ugradnie snaznog motors CV 12 TCA, proizvoda tvrtke Rolls Royce. To je iz-ctltndncn], cetverotaktni, dizel-rnotor, snage. 895 kw, koja 60-tonskom oklop. niku daje najvecu putnu brzinu 56 km/h i snagu 14,24 kw/t. Vecu, medu britanskim tenkovima, ima samo Valitant (17,1). Usporedbe radt, speoiflcna snaga Abramsa MI EI iznosi 20,66, Leoparda 20, dok je ona soviet. skog T-72 ispod 14 kw/t. U motor je ugradeno turbouacilo s prethodnim hladenjem zraka. a primijenjeni sustav hladenja dielotvo. ran je i pri visokim temperaturama, Poseb, na paznja posvecena je cvrsto] povezanosti. sklopa, motora i prtlenosa, odnosno rnoguc, nosti brze zamjene u slucaiu kvara. Po tvornickim podacirna motor se rnoze zamijeniti za jedan sat. Prijenos snage motors na hodni dio omogucuie automatski prijenos TN 37, s dvostruko diferencijalnim upravlianlem te 4 stupnla priienosa za vozniu naprijed i 3 za vozniu unazad. Hidraulicni ovjes [hidro. plinski amortizeri] omogucuje oklopniku -rnekan- hod po zemljistu, sto je znaeatno za djelovanje oklopnika iz pokreta. Kotaci od aluminijske legure, udvojeni su i naliveni gumom. Gusjenice su celicns, a po potrebi mogu se opremiti gumenim oblogama. Ocigledno je da je oklopnik CHALLEN GER siedinio u sebi dobre osobine njegovih HRVATSKI VOJNIK prethodnika, a.ji s drugs strane zadrzao je i neke negativnosti - golemu masu i veliki obris. Robovanje tradicijarna u oklopnickoj industriji, i u tom slucalu, ostavilo Je vidan trag. Nedostaci prirnjene jake oklopne zasti,te, odrazavaju se uz smaojenu pokretljivost i prohodnost (posebno na mekanom zernlii. stu] i na nepogodnosti kod prijevoza [na kopnu, vodi i u zraku], a prisu+s» le i problem savladavania mostova rieocvoljne nosivosti. Ipak, Jaci oklop tenka CHALLENGER znatno umanjuje vjerojatnost niegova unistenla vatrom razlicitih protuoklopnih sredstava, koja mogu biti upotrebljena na bojistu kao i vatrom protivnikovih oklopnicklh topova, U medusobnoj borbi s oklopnjacima koji imaju slabi]! oklop, Challenger je u znatno povotiniiem polozaiu, jer u takvoj borbi odlucujuci znacaj dobija sprega vatrena moe i oklopna zastita, Razvijen u uvjetima suvremenog ratovanja, u kojima dobra pokretljivost ne pruza oklopnicima djelotvornu zastitu od samonavodenth protuoklopnih raketa. koje se u pravilu ispaljuju s velikih daliina i u uvjetima koje odrazava neophodnost ucinkovite upotrebe oklopnika s velikom brzinom prodirania i znatnom dubinom dlelovanja, oklopnik CHALLENGER nlegovom zastitom, snaznirn naoruzanjsm i izdrzljivoscu u kretanju, od oko 600 km. na duze vrijeme, osigurava zapazeno mjesto medu suvremenim borbenim oklopnicima. DRAGAN BRALIC 42!>r!j lipnfa nastavak s so. strantce neki probni letovi trajali i po 12 sati kontinuira.no, uz pet popuna gorivom iz KA-6 avj,. otankera. a jedini limitirajuci faktor je predstavljao zamor pilota. Prvi supersonicni Jet tomcata je uspjesno izveden 16. rujna godine. au listopadu iste godine su u Mornarickom sredistu za ispitivaoje raketnog naoruza.nja i sustava. za upravlja.nje paljbom (Point.Mugu) prvi put u F-14 A Tomcat ugra.dili A WG-9 sustav upra.vljanja paljbom, i oboru:t.ali zrakoplov najmocnijim radarski navodenirn raketnim projektilorn zrak-zrak AIM-54 Phoenix. te vrsili uigravanje te dvije vitalne komponente, bez kojih Tomcat nika.d ne bi bio sposoba.n izvrsiti ucinkovito presretanje protivnika na ekstremnirn udaljenostima. Na drugim su Torncatima vrsena. mjerenja momenata torzije i sa.vijanja, te ostalih dinamickih opterecenja. kojima je,izlozena konstrukcija krila, trupa. i repa pri tipicnim opterecenjima od 6,5 do 7,5 g tokom vrsenja. presretacke borbene misije. Prvo uzlijeta.nje uz asistenciju mocnog parnog katapu!ta izvrseno je 15. Upnja s nosa.ca USS Forrestal. a prvo slijetanje s aretiranjem zaustavnom sajlom je na istom nosacu aviona Tomcat izveo 28. lipnja gocline. Do I. lipnja godine akumulirano je ukupno vise od 3500 sati probnog leta, pri cemu je uz ostalo ispitan utjecaj podvjesnog borbenog i neborbenog tovara (rakete AIM-54 Phoenix. AIM-7 Sparrow, AIM-9 Sidewinder. podtrupni dodatni spremnici goriva) na performanse F -14 Tomcat&, i njihova. kompatibilnost. ukljucujuci i sestorocijevni 20 mm top rotiraju- 6e konstrukcije M61Al Vulcan. Uzevsi u ob zir i,zva.nrednu kompleksnost konstrukdje F-14A Tomcata.. uoceno je i korigirano vrlo malo konstrukcijski i aerodinamicki nedoreoenih detalja (oscilirll,nje uvod.nika zra.ka. i spojlera na krilima.). U Point Muguu su testirani avionika, komunikacijska 1 navigacijska oprema. te ACIS sustav za automatsko slijetanje na. nosac a.viona nocu i u uvjetima. bitno smanjene vidljivosti. a u specijalnom hangaru je jeda.n prototip Tomcata izlozen simu!iranim teskim klimatskim uvjetima kojima ce biti izloten tokom najveceg dijela svog operativnog ViJeka na. nose.cu aviona. Dobra antikoro zivna zastita. aviokonstrukcije i podsusta.va pri tome Je od izuzetne vazoosti. Ispitiva.nje sposobnosti Tomca.tove konstrukcije, a na- 1. roctto stajnog trapa da izdtii silovita dine. micka. opterecenja pri uzlijetanju i slijeta.nju na pa.lubu nosaca. te prilagodeno,sti specificnim uvjetima smjestaja i manipulacije na plovecem aerodromu, izvrsena u Opitnom sredistu americkog mornaritkog zrakoplovstva NATC Patuxent River uspjesno su okoncana, te je konacno F-14A Tomes.tu potvrden status novog americkog flotnog lovca-presretaca. U operativnu upotrebu je stupio uvodenjem u sa.stav eska.drile Gunfighters VF-124 (NAS Mira.mar, California) s. listopada god., a zatim i u eska.drilu Gri,., Reapers VF-101 (NAS Oceana, Virginia). Te su eska.drile posebno namijenjene treningu pilola pri prijela.zu sa. sta.rog na novi tip zrakoplova.. kao i z.a doradu novih pilota. Tokom god. je VF-124 zap06ela s treningom pilota za F-14A Tomcate koji su sacinjavali prve dvije operativne eska.d.rile VF-1 Wolf Pack i VF-2 Bounty Hunters stacionirane na. nosacu USS Enterprise u sklopu Pacificke Flote. Nakon nesretnog gu. bitka. dva Tomce.ta iz sa.stava VF-I, a zbog kvara na pogonskim motorima Pratt & Whitney TF30-P-412, koji su se uskoro u eksploataciji pokazall kao Tomcatova abilova. peta. zbog nedovoljne potisne snage i pouz.. I danosti. doslo je do zast-0ja u daljnjem.uvodenju F-14A Tomca.ta u postrojbe mornaric~ kog zrakoplovstva. Kvalitetnijom metalurskom obra.dom lopatica rotors. kompresora I broi Bpnla i ponesto lzmijenjeriom konstrukcijom tog diiela motora problem je sa.niran. U sklopu Atla.ntske flote su F-14A Tomcati prvi put stacionirani na nosacu aviona USS J. F. Kennedy (CV-67) sacinja.vajuci eska.d.rile Vf -14 Top hatters i VF-32 Swordsmen, a za. tim su obnovljene jos dvije atlantske eskadrile VF-142 Ghost Riders I VF-143 PUkin'Dogs. Tako su pri kra.ju 70-ih godina Tomcati F-14A gotovo u potpunosti zamije..nili veterane F-4 Phantom II u ulozi zastit.. nika. flote. Tokom 30. tra.vnja god. su Tomcati s nose.ca. aviona USS Enterprise stekli status vijetnamskih veterana vrseci u!ogu nebeskog stita pri helikopterskoj evakuacljl americkih gra.da.na. l.z opkoljenog Sajgona, na.zvanoj Frequent Wind. lako vrlo zainteresira.n za kupnju Tomcata, Marinski korpus ipak odustaje zbog previsoke naba.vne cijene. Jedana.est godina po uvode nju cetrnaestice u postroibe americke mornaricke avijacije, god. tada vec veteranski F-14A Tomcat je dodijeljen i pricuvnim postrojba.ma mornarickog zrakoplovstva.. Vatreno krstenje tokom kojeg su Tomcatovi piloti stekli pravo da na drsku revolvers. dvorepog macka revolverasa. na sim patitnom amblemu udare dvije recke odigralo se 19. kolovoza godine na.d za. ljevom Sidra. Tada su dva F-14A Tomes.ta iz sa.stava eskadrile VF-41 Black Aces (USS Nimitz) oborila dva. libijska. _Su-22 Fitters. ko- jl su ih naivno pokusa.li napasti. Bio je to, ' prvi dvoboj aviona s promjenjivom geometrijom krila. Slicna se situacija odigrala 4. sijecnja god., pobjednici u sukobu su opet bili Tom,cati, ovaj put iz VF-32.swordsmen eskadrile (USS J. F. Kennedy) a zrtve su bili dva Floggers. MiG-23 Libijskog ratnog zrakoplovstva. Tokom Zaljevskog rata godine zra.koplovi F-14 Tomcat su koristeni za zastitu flote u presretackoj ulozi, za pruza.nje love.eke z.e.stite juriiinicima A-6E Intruder. te za izvrsenje izvidacko-osmatra.ckih za.da.taka. Jedini Tomcat koji je ostvario zracnu pobjedu bio je iz eska.drile VF-1 Wolf Pack (USS Renger) oborm,i 6. sijecnja god. iracki helikopter Mi-8 koristeci raketu AIM-9L Sidewinder. a jed.a.n F-14A (Plus) Tomcat su 21. sijetnja. oborili Iraca.ni koristeci jednu inacicu (opticki navodenu) protua.vionske rakete zemlja-zemlja SA-2, pri cemu se dvocla.na pasa.da uspjesno ka.tapu!tirala.. ( nasta.vit ce se) ZEWKO HANICH

23 topnistvo topnistvo TOPOVI ZA 21. STOLJECE Razvoj oklopnjaka nalaie smanjenje teiine vozile, razvijanje oklopa i povecenje ucinkovitosti topnickog zrna. Da Ii je rjesenje u topovima s tekucim pogonskim punjenjem iii u elektromagnetskim topnickim sostevims edu brojnirn tipovima, vrstama i modelima naoruzania kopne. ne vojske poseboo mjesto prrpada tenku, kao natrnocmjern, najslozernjem i oaskupljem sredstvu. U velikim vojskama. tenkovske postrojbe predstavlialu glavnu udarnu snagu kopnene vojske za izvodenje napadaja, protunapadaja i protuudara, Dakle, tenkovi su nositelji napadajnih djelovanja. Napadajuca djelovarija na ukopane I dobro zasticene neprijateljske oklopno-mehanlzirane postrojbe i bunkere gotovo je nemoguce zamisliti bez tenkova. Ovo posebno tsticerno [er ima onih, koji na osnovu trenutaenog razvoia i napretka protuoklopnih sredstava i iskustava iz rata neopravdano umanjuju vaznost tenkova.. Dapace. vojni strucnjact drze tenkove najuctnkovitijim borbenim sredstvima za vodenje protuoklopne borbe na srednjim udaljenostima. U ratu u Hrvatskoj, dobro uvjezbane posade oklopno-mehanlziranih postrojbi Hrvatske vojske dokazale su da se tenk vrlo uspjesno moze koristiti za napadacka i obrambena djelovanja. Zbog toga se posebna pozornost, u kopneno] vojsci svih vojskl, posvecuje usuvremenjavanju i perspektivama razvoia pojedinih podsustava tenka, a time i perspektivama razvoia tenkovskih topova, U ovom razdoblju, kao osnovno naoruzanje suvremenih zapadnih tenkova u svijetu. koristi se top kaltbra 120 mm s glatkom cilevi. dok tenkovi T-72 i M-84 imaju top kaltbra 125 mm, takoder s glatkom cijevi. Pitanje je, kako dobiti jaci top ko]! ce moci probiti oklop buducih tenkova.. Za sada projektil APFSDS predstavlia najperspektivnije sredstvo za protuoklopnu borbu. Da bi se povecala proboinost ovog projektlla, potrebno je napravitt konstrukcijske preinake. Njernacka tvrtka RHEINMETALL razvila je ceurr potkalibarna.projektila za tenkovski top 120 mm. koji nose oznake. DM13, DM23. DM33 i DM43. Projektil DM43 ima odnos duljine i prornjera potkalibarne jezgre L/D-30:l i ispaljuje se brztnorn 1650 miss padom brzine 75 mis na putu od J km. Ovai projektil je usao u naoruzanie francuske i njemacke voiske, te je predviden za francuski tenk LECLERC. Osim toga, u porabi se nalazi i projektil od teskog metala (legura volframa} odnosa LID- 19:1 i promlera potkalibarne [ezgre 28 mm. Najbolji nacln povecania probojnosti potkalibarnog projektila je povecanje ktneticke energije s kojom napusta cijev topa, U ovorn trenutku, pocetne brz.ine projektila se krecu u razrnieru od 1400 do 1800 mis. Njihovo dalje povecan]e bi zahtijevalo nerazmjerno povecan]e mase barutnog punjenja, jer bi porast pocetne brzine za 15 do 20 0/o zahtijevao povecanje mase baruta za 100%. Ovo bi izazvalo znatno intenzivnlje trosenie cijevi, sto je i sada problem kod tenkovskih topova. Naime. vijek traiania tenkovske glatke cijevi iznosi prosiecno 500 ispaljivanja projektila. Umjesto povecanja pocetne brzine pr ojektila moglo bi se ici na povecanje kalibra [npr. 140 mm], all bi to otezalo ugradnlu topa, a povecalo bi masu i velicinu tenka. Ovi pro. blemi su utjecali na porast zanlrnania za to- i\ {.J 44 povske sustave ko]! djeluju na novirn nacelima. P rve konstrukcije ovih topova pojavile su se [os u drugom svjetskom ratu, od kada se nji. hov razvoi cesto prekidao. Jedan od glavnih razloga je bila otrovnost i velika korozivna agreslvnost dvokomponentnog tekuceg punjenja, te velika kompliciranost konstrukci [e, Sredinom 70-ih godina radovt na ovim topovima se naglo pojacavaju razvojem novih jednokomponentnih punjenja, ah su zbog niihove velike eksplozivnosti prekinuti. Amertcka tvrtka GENERAL ELECTRIC je ucinila uspiesna tspitivanla topa 105 mm, pa SI. 1. Skupina streljiva RHEINMET All kalibar 120 mm , SI. 2. Dijagram porasta mase baruta potrebne za povecanje pocetns brzine. 1 - odnos mase barutnog punjenja i projektila, 2 - pocetna brzina projektila u krn/s. su dalje nastavili ispitivania topa 155 mm. Slicna ispitivanja se izvode i u Njernackoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji. Pritom se kao najpogodniie pokazalo nacelo regeneratlvnog ubrlzgavanja goriva. Ovdie nema crpke za ubrizgavanje gorrva, vec se pod djelovanjem plinova u toku sago. rijevanja pomiee klip i pritom dolazi do ubrtzgavanja goriva kroz otvore na 'khpu (na slici). Klip ujedno i razdvaja spremnik goriva od prostora za sagortjevanje. Iako su ostvareni znacajni rezultati, mogucnost ugradnje ovog topa na tenk jos uvijek nije slgurna: nisu potvrdene njegove bo. lje balistlcke znacaike. veci je, slozentit, a time manje pouzdan i skupljl Kao stalan, ostaje prisutan problem punjenja projektila koji i dalje zahttieva prlmjenu automata za punjenje. Giavna prednost im je u manjo] zapaljivosti i veco] vierojatnosti prezivliavanja tenka u borbenim djelovanjima Vise zemalja u svijetu [Izrael, Njemacka, SAD i V. Brttantia] danas se bavi istrazrvanjima iz podrucia primjene etektricne energije za lansiranje topovskih projektila. Tako lzrael istrazuje termoelektricnt sustav koji bi se prirnienlivao na vec postojecim topovima. Zatvarac i unutrasnjost cijevi su prernazani teflonom. Elektricna energtja se dovodi u unutrasnjost cijevi, gdje u dodiru s teflonom stvara plazmu koja olaksava vodenje projektila. I_stodobno se ubacuje smjesa parafina i vode, ijim se razle,ganjem stvara vodik koji se koristi kao pogonsko gorivo. Ostvarena je brzina od 4000 m/s i energetska razina od 500 J. Britansko rjesenje je pogodnije za topovska oruda velikih kalibara.. Ostvarene su brzine od 2000 m/s s masom projektila od 200 gr, i 3000 do 4000 miss masom od 50 gr. Kao linearnl indukcionl ubrzivac uporabljuje se niz koaksijalnih prstenova. 1.,,;r 2 SI. 3. Nai::elo djelovanja sinjskog topovskog ubrzivaca 1 - istosmjerni elektricni tok, 2 - magnetsko polje, 3 - sloj plazme, 4 - projektil, 5 - djelovanje sile na projektil, 6 - krute provodne sinje. ~~~r~-i~ SI. 4. Shematski prikaz glavnih sastavnica topa s tekucim punjenjem 1 - klip, 2 - pogonsko punjenje, 3 - inicijator, 4 - projektil, 5 - prostor za sagorijevanje, 6 - topovska cijev. N ajvise se re.di na tzv. Sinl skom elektromagnetskom topu cije je nacelo rada prikazano na slici. Nacelo djelovanja se temelji na tome da istosmjerni elektricni tok ( 1) prolazeci kroz sinje (6) i projektil (4} inducira magnetsko p-0jje (2i koje stvara silu (5) koja ubrzava projektil.. Tvrtka WESTINGHAUS u SAD je postigla brzinu od 4200 m/s s masom projektila 317 gr, sto odgovara masi APFSDS projektila topa 35 mm. Da bi se shvatili svi problemi u vezi s ovim nacelom, treba analizirati mogucnost ispunjavanja zahtjeva.oji se postavljaju. To su: m -a kg (ma..a projektila APFSDS za top 120 mm) v m/s (pocetna brzina), L1-6,25 m (duljina cijevi topa). Pod uvjetom da je ubrzanje stalno, vrijeme ubrzavanja projektila u cijevi iznosi 5 m/s, a potrebna sila za ubrzanje projektila (F = mxal iznosi F-4xtO'N. Ako je duljina projektiia L-0,12 m, a magnetna indukcija B=20 T, bit ce potrebna jacina elektricne struje (F-BxlxL) pribliino I-1,7 MA. Energi. ja na ustima cijevi iznosit ce 25 MJ. a za svaki hitac je potrebna snaga od 4,2xlO'kW,(ne uzimajuci u obzir stupanj korisnosui Ocigledno je. da je glavni problem osiguranje vrlo velike,kolicine energije u raspolozivom vremenu. Tome treba dodati problem broj u. 19. llpnja mase i raspolozivog prostora u unutrasnjosti tenka. te potrebu da se gadanje izvodi u razmacima od 4 do 6 sekundl, kao i zabtjevi koji se postavljaju pred prekidace za uspostavljanje i prekidanje struja vrlo velikih velicina u kratkim vremenskim razmacima. Takoder je izrazen i problem ostecenja lansirnih sinja zbog elektricnog Iuka koji se javlja tzmedu njih i nosaca projektila. Osnovni elementi sustava su, helikopterska plinska turbina kao izvor energije, homopolarni generator za stvaranje elektricoog impulsa. induktor za obradu lmpulsa i sinjski top za prijem istosmjernog elektricnog toka. Osim postizanja izuzetno velikih pocetnih brzina. prednosti elektromagnetskog topa su, siguran rad posade, jednostavan sustav za upravljanje vatrom (polo:tena tntjektorija i krace vrijeme leta projektila), nepostojanje sile trzanja. nema pra:zne cahure, jednostav. niji uredaj za automatsko punjenje topa. Elektromagnetski lanseri su stari samo ne. koliko godina i istrazivanja ce potrajati jos puno godina. A do toga znanstvenog otkrica i tehnoloskog rjesenja. sigurno ce se pojaviti bar jos jedna nova generacija poboljsanih tenkovskih topova s krutim barutnlm punjenjem. MATO _RAGUi 6

24 T okom g. kopnena vo] ska SAD morala je mqenjat; svoju doktrinu i taktiku. Postalo je [asno da se rat ne moze dobiti samo pntetnjom kortstenja strateskog nuklearnog oruzie, Vojnlct SAD postali su svjesni da se ponovo moratu prtpremati za ratovanje na bojnim ratistima svueta. $ tim u vezi je kopnena vojska (ARMY) SAD krenula u izradu snaznijeg topnistva, all lakseg i pokretljivijeg od postoieceg. Uvidjelo se da je tzv. -atomskt top- kalibra 280 mm, koji je tek uveden u naoruzanje, prevelik i tezak, Starija, pak topnicka sredstva (i to ona teska) btla su slabije pokretljiva. Zbog toga su tokom g. pooela u SAD Isplttvanja problems. izrade novih topnicklh oruda vecih kallbara vaznih za potporu, ppstrojbi kopnene vojske na bojnom polju. Trazeno je, prije svega, da to novo topnlstvo bude pokretljivije l lakse, da bi bio moguc prijevoz i aviontma. Vee tokom 1958 g. dolazi do realtzacije i pojave prototipova novih laksth mehaniziranih topnickih oruda veeth kalibara. top T-235 kalibra 175 mm 1 haubtca T-236 kalibra.203 mm. Pokusna gadante, s tima novim orudima teskog topntstva vrsena su tokom 1960 i 1961 g. Ta gadanla 1 vjezbe, Ila kojima SU Se nova oruda morala i kretati u zamtsljerum takttcktm sttuacijama, poka.zala su da je potrebno uraditi odredene konstrukcijske pretnake pa su napravhenr novt modernizirani prototipovi T-235El i T-236 El. ' Kade. su zahtjevi topnlckth strucniaka i takticara bili ispunjeni, nova oruda su tokom g. prihva.6ena i uvedena u nscruzante kopnene vojske SAD. Tada dobijaju i konacne oznake: dalekometni top kal, 175 mm oznaku M-107, ahaublca kal. 203 mm M-110. U kolovozu g. pojavljuju se i prvi serijski primjerci, a vec g. uvode se u naoruianje divizijskog i korpuskog topntstva SAD. Najvaznija novost u stvaranju novih topntckih oruda [e samohodno postolje (la.fet). Z.apravo se radt o gusjenicaru na koje se monnra topnicko orude. U projektiranju oruda M-110 na novi po- topnlitvo 1o p M-107 I HAUBICA M 11 O Brzi razvoj naoruzanja nije dokinuo znacaj topnistva stav [lafet) je postavljena vec od prije poznata cijenjena i stgurna americka haubtca M-1, tj. M-2 kalibra 203 mm. Ona. je koristena kao orude sa traktorskom vucom jos u drugom svjetskom ratu, U stvaranju oruda M-107 na novo postolje je postavljen i potpuno novt top, za koji Je projekttrana i nova. cijev. Tako je dobiven odlican top kalibra 175 mm. Haubtoa 203 mm, koja je sastavru dio samohodnog oruda M-110, vuce svoje korijenje iz g. Tada je s oznakom M-43 blla postavljena na oklop srednjeg tenka M-4 SHERMAN. Ukupna tezina te kombinacije [e bila 36 tona. Ista ta haubica u kombina.ciji s novom samovoznom sastjom. kao M-110, teska je samo 26 tons, Bio je to veliki doprinos pokretljtvosti teskog topnlstva na bojistu. Nakon amertckog kupca javljaju se i novi. Dalekometni top M-107 prva je od drugih drzava interesenata dobila Italija tokom g. Usll su u sastav Prve grupe 27. puka teskog samovoznog topnistva u pokrajini Veneto. U g. top M-107 i haubicu M-110 dobila je i Savezna Republika NJemacka, pa Velika Britanija. Nizozemska Je nabavtla samo topove M-107. Tokom g. lzrael je od SAD dobio topove M-107, pa SU g. kortsteni U cetvrtom tzraelsko-arapskom ratu narocito na Golanu, Topnlcka oruda M-101 i M-110 su samovozna, [er se nalaze na gustentcarskoj sasiji s dtzel-rnotorom. Taj oklop je posebno projektiran prilikom izrade tih oruda i predstavlja najvecu novost 1 inovaciju, Oklop se oslanja na pet toekova preko kojih prelazi gusjenica. Naprijed se nalazi pogonski tocak koji pokrece gustenicu, a time i cijelo vozilo. Sam oklop, ne racunajucl montirani top (haubicu] dugacak je 5720 mm sirok 3150, a visok 1510 mm. Prtmjenjen je kvalitetan sustav vjesanja i amorti za.cije. Zahvaljujuc! svemu tome, to vozllo Ima vrlo dobru prohodnost i tzvan putova. Vozllo pokre6e dlzel-motor av 71T snage 425 KS proizvod GENERAL MO TOR-sa. Zahvaljujuct tom motoru vozilo s montiranim topmcktm orudem HRYATSKI VOJNIK moze razvttl na dobrom putu natveeu brzinu 55 km/h. Zapremnina spremnlka za gortvo [e 1137 lltara. S tim moze preci 725 ktlometara, Transmisija i neki drugt dijelovi isti su kao kod samohodnih topmckih oruda M-108 i M-109. Vee na prvi pogled mozemo prepoznatl orude M-107 od M-110, Iako im je oklop isti. M-107 je tops vidljivo duzom cijevi, a M-110 [e haubicas kraeom citevi. Kallbar tib cijevi [e razlictt kod topa 175 mm od onog haubice 203 mm. Kalibar mozemo 6 puta prenjeti na duzinu cijevi kod topa, a 25 puta kod haubice. Tu je i razlog zasto je kod haubtce pocetna brzina zrna znatno manta pa time i domet. Prednost haubice je samo u izra.zito strmijoj putanji ispaljene granate. Ona nije polozena kao kod topa, pa lako rnoze ciljatt ciljeve i preko prirodnih prepreka (kao sto su sums, brda i dr.). Tako granata vertika.lnije pada, S obzirom na kallbar ko]l je veet, i razorna snaga je veca nego kod topovske granate. Sve je to razlog sto top M-107 i haubica M-110 riesavatu razllcite borbene zadatke, pa se haubtca moze nae; i u divlzijskom topntstvu, a. top M-107 samo u armijskoj ili mozda korpusno] postrojbi. 0 ruda M-107 i M-110 posluzuje po 13 ljudi. Petorica se voze na oklopu uz samo orude, a. osmorica. u posebnom oklopnom transporteru ttpa. M-548, koji sluzi i za opskrbu streljivom. To je za te potrebe ureden transporter tlpa M-113. U Italiji se koriste transporterom M-113 gotovo bez preinaka. Z.a orude M-107 konstruirana je potpuna nova cijev, koja nema svojih prethodnika. Duzina cijevi je mm, a to je dvostruko duze od duzine cijevi kod haubice M-110 gdje je cijev duzine 5140 mm: Tezina granate je zbog razlike u kalibrima razlicita za oba oruda. Kod topa je 66,6 kg, a kod haubice 90,7 kg. Vertikalno polje bojnog djelovanja je kod haubice od -2 do +65 stupnjeva, 46 bnlj llpnia 1992 a kod topa. skoro isto. Horizont-a.lno po- ' lje bojnog djelovanja je i kod topa i kod haubice 60 stupnjeva. Top M-107 je nesto tezi od haubice M-110, pa tako haubica ima nesto vecu prohodnost po losem, mekom i rastresitom zeml)istu. Za oba topnicka oruda postoje granate s klasicnim i nuklearnim eksplozivom. Z.a haubicu postoje tri razlicite vrste nuklearnih granata koje su jacirie od 2, 10, 20 KT. Koristenje nuklearnih granata se planira samo izuz.etno u najteiim trenucima boja i sa.mo po posebnom odobrenju, ne samo najvisih vojnih, vec i drza.vnih orga.na.. TAKTICKO-TEHNICKI PODACI Samovoznl dalekometni top M tezina praznog samovoznog topa: 25,97 tona - tezina na vatre.nom polozaju: 28,2 tone - ukupna duzina.: mm - duzina samog vozila: 5720 mm - sirina, 3150 mm..:... duzina topovske cijevi: 60 kalibara iii mm - tezina tspaljenog zrna: 66,6 kg - pocetna brzina zma: 914 mis - najveci domet: m - brzina samovoza po putu: do 55 km/h - autonomija voznje: 725 km - savladuje rovove sirine: 2350 mm - savladuje prepreke visine: 1020 mm - gazi vodu do cl,ubine: 1070 mm. - pritisak na povrsinu zemlje: 0,7(> kg/cm - posada: 5 na samovozu + 8 u vozllu potpore. Samovozna teska haubica M tezina prazne samovozne ha.ubice: 23,5 tona - tezina na va.trenom polozaju: 26,3 tona - ukupna duzina: 7480 mm - duzina samog vozila: 5720 mm - sirina: 3150 mm - duiina haubicne cijevi: 25 kalibara mm - tezina ispaljenog zrna: 90,7 kg - pocetna brzina zrna: 594 mis - najveci domet: m - brzina sa.movoza po putu: do 55 km/h - autonomija voznje: 725 km - savladuje rovove sirine mm - savladuje prepreke visine: 1020 mm - gazi vodu do dubine: 1070 mm - pritisak na povrsinu zemlje: o,69 kg/cm - posada: 5 na samovozu + 8 u vozilu podrske potpore BORIVOJ RAOOJCIC topniitvo M /60 mm M-IIO mm' ~-.!>roj 14. lt. Hpnja r ~

25 maketarstvo maketarstvo TENKOYI, OKLOPNJACI I DRUGA VOJNA TEHNIKA.. M akete tenkova, oklopnjaka, vojnih prtlevoznih sredstava, kao i lakog i teskog topnickog oruda, uz makete zrakoplova i brodova.. vec dugi niz godina zaokupljaju pa.znju maketara svih uzrasta, Buduei da je, uz -zaokruzivanjs financijske konstrukciie- tj. oslguranje noveanlh sredstava za nabavku novih maketa (nikada dostaf] notorno nerazumijevanje najblize okoline [ukucana] za nas»djetinjasti«hobi, i osiguranje stalnog radnog -pulta- za maketarske seanse ponekad do dugo u noe, naiveci problem nalaienje dovolino velikog i prikladnog prostora za srnjestaj nase stalno narastajuce zbirke maketa, potrebno je na vrijeme, na zacetku samog stva, ranja zbirke maketa tenkova, zrakoplova iii brodova, odluciti u kojem mjerilu cerno skupljati makete. Na svjetskom trzistu, a u posljednje dvije godine ponovno i kod nas, se nudi izvanredno bogata ponuda maketa tenkova i oklopnomehaniziranih borbenih Nedostatak prostore, nerazumijevanje najbliie okoline, financije i dileme prilikom kupnje mode/a nuino prate svakog zaljubljenika u maketarstvo. sredstava u vise razlicinh mjerila: 1/87, 1172, 1/48, 1/35 i 1/25. Mjerilo omacava koliko je puta sastavljena maketa npr. tenka manja od pravog tenka kojeg rriaketa predstavlja, Makete u manjem mjerilu zauzimaju puno manje -izlozbenog- prostora [pojedinacno] te su pogodne za stvaranje bogate zbirke koja moze sadrzavati oklopna borbena sredstva -sortirana- prema razdobljima i ransnma primjene (1. sv]. rat, 2. svj. rat. Koreja, Vijetnam. Arapsko-lzraelski ratovi, Afganistan. Irak-Iran, zalievski rat, dome. vinski rat za Hrvatsku.. J podrijetlo, kategoriji naoruzanja, namjeni itd. Vtsestruko niia cijena maketa manjeg mjerila u odnosu na one ve6eg mjerila rnoze biti (naroctto za maketare bez stalnog izvora prihoda) odlucuiu- 6i.. -krunaki«razlog da se odluce za izradu i skupljanje upravo maketa mjerila 1/72 (rjede 1/87~ Jedini nedostatak maketa manjeg mjerila Ie cinjenica da sadrze manje detalja prisutnih na pravom tenku, oklop. niaku, samohodnom topu iii haubici, no sto je to sluca] kod vecih mjerila 1/48.1/35 a naroetto 1/25. Ali i tu se st.anje u zadnjih 10-ak godina bitno popravilo, jer se usavrslla tehnika proizvodnje plasticnih dijelova make. ta (Japanci uzeli stvar u svoje ruke, po nace, lu -kopira] i usavrsi-], a uvode se na triiste makete obogaeene posebnim postupkom izradenim metalnim dijelovima koji cak i maketama manjeg mjerila daju izvanredno stvaran izgled [naravno uz nesto visu cijenu] No. i bez pomoci visoke tehnologije, a uz paznju i strpljenfe i maketar.pocstnik je sposoban sam izraditi i dodati mnoge detalje koji ce dodatno»ozivjeti maketu. Od vecth mjerila nalpopularniie je, i po ponudi na trzistu najzastupljenije mjerilo 1135 u kojem najjaci svjetski prolzvodaci maketa (Tamiya., Italeri, Fujimi, Esci, Airfix, Monogram, Lindberg) proizvode vrlo bogatu i raznoliku po. nudu plasticnih maketa svih vrsta oklopnih borbenih sredstava i topnickog oruda kao i oklopnjaka. Veca cijena maketa u tom mje. rilu dobrim je dijelom opravdana mnogo- brojnim pojedinostima, izuzetno precizno izradenim od plasticne mase, koje daju poseban -sarm- i uvjerljivost. Naravno, kakvoca i cijena se ponesto (a ponekad i vise od toga) razlikuje od proizvodaca do proizvodaca za maketu koja u istom mjerilu (npr. 1/35) predstavlja smanjenu repliku istog objekta, primjerice suvremenog njemackog tenka Leopard II ili americkog Sherman tenka iz 2. svj. rata, Iskreno receno, u kakvo, ci maketa (broj i kakvoca detalja, tocnost izrade sastavnih dijelova) ponesto prednjace japanski 'proizvodaci, all uz cesto nerazmjerno visoku cijenu, te je preporucljivo dobro, dobro se raspitati o kakvoci i cijeni zeljene makete. kako biste izabrali maketu najboljeg omjera cijene i kakvo6e. K onacno, na triistu se nude makete tenkova u -divovskom- mjerilu 1/25 [proizvodac Bandai) cija je glavna odlika, uz nekoliko stotina nevierojatno preciznih sastavnih dijelova, i cijena od koje vam zastaje dah. Ponuda nije posebno raznovrsna, ogranicena je na najelitnije predstavnike oklopnih borbenih sredstava od l. sv]. rata do danas, Maketaru koji se lati takve makete, predsto]e stotine sati rada i ogromne kollcine ulozenog truda, a o strpljenju da i ne govorimo. U tom mjerilu nisu detaljno izradeni samo izvana vidljivi dijelovi konstrukcije borbenog vozila, vec su do u detalja izvedene sve pojedinosti unutrasniosti, ukljucujuci pogonski agregat, sustav transmisije, unutrasnjost kupole ukljucujuci ciljnicke sustave, komunikacijsku opremu, upravltacke komande, sustav za punjenje topa, streljivo i jos mnogo toga. Dok su kod manjih mjerila 1/87 i 1172, kao i kod Jednog dijela maketa tenkova mjerila 1/35. tenkovske gusjenice tzradene u jednom komadu od posebno savitljive plasticne mase, one bolje makete mjerila 1/35 i sve makete mjerila 1/~ sadrze tranportne gusjenice izvedene u nekoliko stotina plasticnih iii metalnih dijelova koji se moraju strpljivo spojiti, ali je uradak vri, jedan ulozenog truda i potpuno stvaran izgled 6e zasigurno privuci pozornost vasih kolsga-maketara, Taina uvjerljivosti gusje-. nica sacinjenih od pojedinacnih segmsnata lezi u cinlenici da se tako izradene miniia- Opisanu maketu, boje, ljepilo i ostali ma.ketarski pribor,moiete kupiti 4.1 specijalizitanoj' prodavaonici»mach«t rakoscanska 26; Zagreb, tel. 041 / turne gusjenice ponasaju poput gusjenica na pravom tenku, tj. nisu u gornjem dijelu. pri prelaienju preko malih. transportnih kotacica, ispod plohe blatobrana neprirod-, no zategnute (sto je sluca.j kod jednodijelnih gusjenica na maketi), vec je izra.zeno njihovo izvjesanje od vlastite tezine. na sredini raspona izmedu dva susjedna kotacica u gornjem dijelu»putanje gusjenioe. N akon sto ste izabrali svoje mjerilo, predstoji vam odabir vase prve makete. U tome vam znatno rnoie pomoci savjet kolega.maketara. koji imaju dobar uvid u kakvocu i slozenost. a time i zahtijevnost pojedinih make. ta teokova. Treba izabrati maketu precizno izradenih sastavnih dijelova. koji ce se bez narocitih problema moci sklopiti u jedinstvenu cjelinu. Nemojte dopustiti da vas obe. shrabri pogled na gomilu plasticnih dijelova kada uklonite poklopac s kutije. Velik broj kotaca. raznih velicina. o~ovina, nosaca, poluga i drugih dijelova sastavni su dio svake dobre makete tenka i drugih oklopnjaka. Prilozene upute (na vise jezika.. ali, nazalost vasu. ne i na hrvatskom) detaljno objasnjavaju nacin i redoslijed sastavljanja pojedi- nih dijelova. Ne pokusavajte zanemariti upute, jer se izlaiete opasnosti da vi i vasa,makete zavrsite u sljepoj ulici tj. s nekollko va.znih sastavnih dijelova koje niste u stanju ucvrstiti Jjepljenjem na za to predvideno mjesto jer prethodno niste postivali redoslijed sastavljanja makete navedene u uputi. Popravaka gotovo da nema u tom slucaju, buduci da posebna polistirenska ljepila (tekuca i u tubi) izuzetno brio i trajno veiu sli. jepljene plasticne dijelove. l zato oprez i str - pljenje neka budu vas duhovni alat. Plasticni dijelovi makete izraduju se injektiranjem rastaljene polistirenske plasticne mase pod velikim tlakom u posebne kalupe. Nakon hladenja plasticne mase kalup se razdvaja izbacujuci tocan odljev minijaturnih plasticnih dijelova smjestenih unutar plasticnih okvira od istovjetne plastike. Svi dijelovi su oznaceni brojevima da bi se olaksalo njihovo nalaienje tijekom sklapanja, makete. Ne uklanjajte dijelove s okvira prije no st-0 to redoslijed sastavljanja naveden u priloienoj uputi nalaze. U protivnom ce vase nestrpljenje prouzrociti trajni gubitak vaznih sastavnih dijelova. te ce maketa ostati zauvijek ne. dovrsena. a sav do tada ulozen trud uzaludan. Sastavne plasticne dijelove treba sto pailjivije odvajati s okvira da bi se izbjeglo njihovo osteceoje. Ne odvajajte ih silom rukama, vec se posluzite malim skaricama iii jos bolje maketarskim noi.i6em ili skalpe.!om. Posebnu pozornost posvetite uklanjanju minijaturnih mitraljeskih cijevi.. nosaca i osovina, jer su posebno lomljive i osjetljiv,e. Nakon odvajanja pojedinih dijelova pomno uklonite moguci visak plastike preostao od spoja plasticnog dijela s okvirom, koristeci se skalpelom i fioim brusnim papirom. pa,.. zeci da ne uklonite, zabunom. previse plasticne mase i ostetite sastavni dio. jer bi to zahtijevalo popravak upotrebom ljepila i kita sto nije bas jednostavan zahvat. Prije ljepljenja pojedinih..dijelova obvezno isprobaj. te njihovo spajanje na suho da bi ste pra.. vodobno uocili i ispravili moguce neravnine koje bi smetale dobrom medusobnom nalijeganju ploha na koje se nanosi ljepilo. Pri»dotjerivanju i prilagodavanju plasticnih sastavnih dijelova od velike ce vam pomoti biti komplet minijaturnih turpija za zeljezo raznih oblika presjeka.. ali pritom ne primjenjujte veliku silu da turpijica ne bi prejako zagrizla u plastiku i ostetila sastavni dio makete. Nakon duie uporabe hrapava povr. sina turpije ce se napuniti plastikom koju cete lako ukloniti iicanom cetkom. i time je ponovo osposobiti za rad. Strpljivo i precizno obradivanje sastavnih dijelova vaian je preduvjet za njihovo valjano spajanje lje. pljenjem. i. H. I 48 broj lipnja HRVATSKI vojnik broj lipnia

26 sanitet ASANACIJA RATliTA Unetoc medunarodnim konvencijama iskustva iz dosedssnjih ratova pokazuju da problemi zbrinjavanja leseva postaju sve s/oieniji Asanacija je poduzimanje mjera kojima se uklanjaju Iesevl, btoloskt otpaci i sve ono sto moze postati Izvor zaraznih bolesti na ratistu ill u okolnim naseljima Osim prevencije, u asanaciju spadaju i pronalazenje, prikupljanje te identifi~acija i sahranjivanje poginulih, kao i uklanjanje ztvottntskth leseva te unistavanje biolosklh otpadaka. Sve do druge polovine proslog stoljeca nije postojala organiztrana asanacijska djelatnost, Najcesce su poginule sahranjlvali u zajednicke grobnlce. Iako se znalo da su lesevi izvor zaraznih bolesti, mnoge su ih vojske ostavljale nezakopane. Zbog toga su se cesto javljale epidemije koje su znale odnijeti vise zivota negoli same bitke. No, razvojem vatrenog oruzla dolazt do sve ve6eg broja ranjenih i poginulih pa i problem: asanacije postaju sve tezi. Zato su Zenevskom konvencijom o zastiti tih zrtava rata od godine obvezne sve drzave potpisnice konvenciie ranjentke na bojlstu poku- piti i strucno ih njegovati bez obzira na prlpadnost, Na temelju ove konvencije Japanci su poeetkom godine, za vrijeme rata protiv Rusije, donijeli propis o sahranjivanju ruskih i spaljivanju leseva svojih votruka i svih umrlih od zaraznih bolesti. Novom Zenevskom konvencijom lz godine, te pravilntkom Druge Haske konvencije, godinu dana kasnije obvezne su zaraeene strane poslije bitke pronact, identificirati i sahraruti poginule, te napraviti popise njihovih stvari i poslati ih maticnim vojskama. U I. svjetskom ratu asanacija je bila znatno otezana, Postrojbe nisu mogle za vrijeme borbi odvatatr posebne snage za prikup!janje mrtvih, ve6 su za te poslove najces6e angazirale ratne zarobljenike iii civile. A kada su se pooeli upotrebljavati bojni otrovi usporedo sa asanacijom obavljala se i dekontaminacija. Tada dolazi do upotrebe kafilerije u kojima su lesevt stoke preradivani u kozu, mast, ljepilo (zbog sve vece nestasice strovtna], Sve u svemu, I. svjetski rat je domo nova iskustva vezana za asanaciju. HRVATSKI 50 VOJNIK V Z enevskom konvencuom od godine, zahtijeva se prekid vatre ili lokalno primirje radi asanacije, a preporuceno je orgamzlranje posebnih asanacijskih postrojbi. U IL svjetskom ratu problem asanacije postaje ve6i i tezi nego Ikada prije. Zbog masovnih bombardiranja gradova, te brzlne kojom su se odvijale kopnene operacije, bilo je potrebno za provodenje asanaci]e angazlrati civilno stanovnistvo i logtsticke postrojbe. Na. moru su se koristili brodovi, take je Velika Britanija Imala posebne postrojbe brodova i hidroaviona za pronalazenie posada potopljenih brodova. Nijemci su za prikupljanje i pokopavanje Ieseva cesto uporabljivali zaroblienlke i uvotacene strane radnike. Ali u ve6ini vojski usvojeno je nacelo da je asanacija obaveza.logtsticklh postrojbl i postrojbi civilne zasttte u gradovlma, No, nakon sto su Amerikanci atomskim bombama unistilt Htrosimu i Nagasaki pokazalo se da to vise nije prtkladan nacin, jer se broj poginulih penjao na vise desetaka ttsuca, koje zbog visoke radijacije nije bilo moguce uklanjati, Dugi niz godina pitanje uklanjanja ozracenih bio je najvecl problem za asaniranje. Upravo stoga potptsnici nove Zenevske konvencije o zastltt zrtava rata iz godine obvezale su se da ce i ubudu6e u slucatu rata poduzimati potrebne mjere u svezi s prikupljanjem poginulih vojnika i civila. U veclm vojskama za obavljanje tih poslova odredene su logisticke jedinioe. One u pozadinl razvijaju stanice za prikupljanje poginulih, te se brinu za njihov transport, identifikaciju i pokop. U neklm vojskama za ove poslove orgamzirane su posebne sluzbe koje se bave asanacijom. µ americko] vojsci to je Sluzba regtstracne grobova, U talijanskoj Sluzba pocasti poginulima u ratu, dok u vojskama Ntemacke, Belgije, Velike Britanije i Francuske asanaciju provodi tzv. Pogrebna sluzba, Ne ~e zemlje (preteino neutralne} poput Svicarske, Austrije I Svedske usvojile su doktrinu teritorijalne obrane cije postrojbe provode asanaciju. Clede pomorskih bitaka, ienevska konvencija od godine obvezuje zaracene strane na moru da poslije svake bitke, bez odlaganja, poduzmu sve mjere za pronalaienje i prikupljanje brodolomaca i utopljenika te njihovu Identifikaciju i sahranu. 0 provodenju asanacije u sliiedecem broju. DAUT BAJRUSI VLADIMIR PLETIKAPIC!!'!!'i lifl"ia _ C ilj je prtmjene bojnih otrova i o.trovnih materijala u onesposobljavanju neprtjatelja narusavanjern njegova zdravlja, djelovanjem na njegovu psihu ili smrtonosntrn uctncima Ovaj se cilj uspiesno moze postici, bilo pnrmenom otrovnih materiiala u otvorenom sukobu, bilo lznenadntm napadom, kao i prtmjenom sredstava za kontamtnaciju hrane i poljoprivrednih kultura, Daljnji je cilj smanjenje borbene gotovosti neprijatelja fizickim ili psthickim optere6enjem, kao npr, prisiljavanjem na primjenu zastitnih sredstava 1 mjera, santtetskih mjera i na prtmjenu metoda dekontaminacije na kra6e iii duie vrtjeme. Prirnjena kemijskih bojnlh otrova dovodi do smanjenja manevarske moot neprijatella, a sto je najvaznije, namece velike zahtjeve za lzvrsavanje taktickih zadataka zapovjednika. TAKTICKI - Vtsoka toksicnost, koja ima za posliedicu vtsoku smrtnost iii visok stupanj ozljede protivnika - Vtsestruko tokstcno djelovanje, tj. bojni bi otrovt trebali djelovati na razllelte organe, a otrovno djelovanje treba biti kombinirano i kompleksno. - Kratko, skriveno djelovanje, naroclto razdoblje trovanla treba biti bez nadra.z.aja i stmptoma - Nemogucnost opazanja osjetilima, treba biti bez mirisa i okusa. - Najvece djelovanje s dobnm flzicko-kemijskim i toksikolosktm osobinama - Mogucnost kontrole i procjene rasprosnranja u atmosfert na osnovi meteoroloskth i zemljisnih uvjeta - Hlapljivost, prema odgovaraiucem cilju - Postolanost, prema odgovarajucem cilju - Debra prodomost kroz mat-ertjale, odjecu, zastitnu opremu, kozu TEHNICKI - Jeftina masovna proizvodnja - Visok stupanj cistoce tehnickih produkata kemijski rat KEMIJSKI SPOJEVI %A RATOYANJE Znacajna osobina kemijskih bojnih otrova je sto kapi i aerosoli bojnog otrove imaju daleko ved domet od metalnog gelera. - Kemijska stabilnost prema atmosfer- 1 skim, hidrolitickim i drugim kemijskim utjecajima - PostoJanost za vrijeme detonacije - Odgovarajuci napon pare - Mogucnost stvaranja aerosola - Mjesanje i topljivosti Mjerilo za procjenu bojnog otrova je i njegovo farmakolosko toksikoloiiko djelovanje. Toksicne se osobine bojnih otrova najcesce izrazavaju pomocu letalne (smrtonosne) doze. Kolicina bojnog otova koja, dospijevsi u organizam, neizbjeino iza.ziva smrtnost zove se smrt.onosna doza {LO). Kako bi se iskljucili pojedinacni cimbenicl, kortsti se srednja smrtonosna doza (LOSO), koja predstavlja dozu prt kojoj ugine 50% opitnih iivotinja. Izrazava se kao odnos smrtonosne kolicine po tjelesnoj tezini opitne iivotinje i daje se u jedinicama miligram/kilogram tjelesne tezine. Podjela kemijskih bojnih otrova radi se na temelju razllcitih nacela. Najprihvatljivije podjele bojnih otrova temelje se na: 1. PodJela na temelju fizickih osobina 2. Podjela na temelju kemijskih osobina 3. Podjela na temelj toksicnih osobina 4. Podjela prema vojno-taktickim ciljevi.ma 1. Po toj podjeli bojni otrovi se dijele na krute, teku6e i plinovite. Vecina danas poznatih bojnih otrova su tekuce Hi krute tvari i kao takve mogu se primijeniti. Njihove fizicke osobine odgovaraju primjeni, a razlicitim tehnikama oni se prevode u plinovite iii aerosole. Na 20 C bojni se otrovi nalaze u sljedecim agregatnim sta.njima: - plinovito: fozgen. arsenovodik, fosforovodik, cijanovodicna kiselina; - tekuce, S ipertt, N-ipertt, klorpikrin, sarin, soman; - kruto: adamsit, kloraoetofenon, 2,4-dikloxfenoksioctena kisellna, natrium-fluoroaoetat; 2. Za cisto kemijska istrazivanja, prema molekulamoj strukturi, bojni se otrovi svrstavaju u skupine organskih spojeva. Kemijski bojni otrovi pripadaju vellkom broju grupa organskih spojeva, kao sto su, alkoholi, alkani; amini estert derivata kar- bonskih kiselina, oksima, organofosforni spojevi, organometalni spojevi, alkaloidi, tioeteri itd. 3. Veoma kortsna podjela kemijskih bojnih otrova je prema svojstvenim obliclma trovanja. Prema glavnom djelovanju na covjeqi organizam, dijele se na: - nadrazljivoe - zagusljivce - plikavce - zivcane-paraliticke otrove. - krvne otrove - psihokemijske otrove 4. Navedene podjele bojnih otrova nisu dovoljne za prosud1vanje njihovog vojno-taktickog znacaja. Da bi se mogla dati. tocna procjena za prtmjenu, mora se razmotrtti: a} osnovno djelovanje bojnih otrova (ieli li se neprijatelja privremeno onesposobiti iii usmrtiti). b) brzina njihovog djelovanja c) trajanje njihovog djelovanja Bojni otrovi se najcesce primjenjuju pornocu topnickih kemijskih zrna, kemijskih avio bombi, kemijskih bojevih glava razlicit1h ti pova raketa, kemijskih mina i rucnih kemijskih bombi. Prostorno djelovanje kemijskog oruija ogleda se u tome sto se bojni ucinak ovog oruzja ispoljava izvan mjesta njegove neposredne primjene. Kapi i aerosol bojnog otrova imaju daleko veci domet od metalnih gelera. Ova osobina kemijskog oruzja omogucuje da se ciljevi gadaju kemijskim projektilima brzo i iznenada jer nije potrebna velika preciznost. Trajnost ga cini opasnim ne samo u momentu uporabe, vec i nekoliko minuta kada su uporabljeni plinoviti bojni otrovi, pa sve do nekoliko mjeseci pri primjeni nekih tekucih bojnih otrova u zimskom razdoblju. iewko ROMIC OAUT BAJRUSI

27 SJAJ.UTAMI Ono sto je Porsche medu sportskim automobilima to su baterijske svjetiljke MAG - LITE medu prijenosnim osvjetljivackim sustavima K ako bi na terenu, u dubokoj neprijateljskoj pozadini, na posebnom tajnom zadatku, bio oprernljen idealan specija!ac? On u takvirn prilika. ma mora biti oslonjen samo na sebe, a sve sto ima mora stati u dzepove impregnirane uniforme. Od osobnog pjesat. kog oruzja, vjerovatno. bi odabrao [urisnu pusku Hekler & Koch tnactca G3 iii Coltovu M 15 [skracena vizlja] U futroli za pasom bi, s jedne strane, imao Berettu 92 F. a s druge strane portabl samostrel Jennings. Za orijentaciju bi upotrebljavao prijenosni radar. ski sustav Magelan. Na ruci sat Rolex (Sea Dweller). U futroli za pasom i na listu des9e noge nozevi -Ek.Comrnando-. U ovako dobrom -drustvu- voine opreme zasigurno bi se nasla neka od baterijskih svjetiljki amertcke tvrtke MAG INSTRUMENT. Jer, kad je rijet o prijenosnim osvjetljavackim sustavi. ma. baterijske svjetiljke MAG - LITE su do. Ista najbolje od najboljeg. epriieporna potvrda trzisnog uspjeha ovog proizvoda sadrzana je u podatku da se u redovitoj rubrici uglednog casoplsa americkog biznisa Fotu'ne, 100 najboljih pro. lzvoda na trzistu SAD, po mislieniu strut. niaka i potrosaca, uz prepoznatljive simbole industrijske Amerike kao sto su Kodak Ek. tachrome, Levis 501, IBM, F-16 General Dynamicsa, nasls i bateriiske svjetiljke Mag Instruments. Za nepunih cetrnaest godina, od kada 'ie Antony Maglica, mace poriieklorn Hrvat s Hvara, osnovao tvrtku za proizvodnju baterijskih svjetiljki, proizvodi s zastitnim znakom MAG osvojili su svijet i nalaze se u ope. rativno] uporabi u gotovo svim bolje oprsmllenirn vojnim i policijskim postroibama svijeta Odnedavno i u postrojbama Hrvat. ske voiske kojoj je gospodin Maglica poklonio dzepnlh svjetiljki. [Napornenimo samo da njegova cjelokupna donacija domovini tijekorn domovinskog rata iznosi milljun i sesto tisuca arnericiih dolara!) Reputaciju na iznimno izbirliivorn svjetskom triistu batsrijske svjetiljke MAG - LI TE zasnivaju se na cimbenicima kole mora zadovoljiti proizvod namijenjen razlicitirn korlsnlcima, poeevst od lovaca, preko samograditelja, pa do profesionalaca vojnika i polica}aca. To su uctnkovitost, robusnost, te. hnicka sofisticiranost i primjereno obllko. vanje. j tehnika Ml NI. SMAGLITE»AS-TIM«Poduzece za trgovinu, turizarn i ugostucljstvo p.o. ZAGREB, Dooji precac 9. tel: 041/ ~AVAONI.CE SVJETllJKE: Sve baterijske Jampe MAG. od najmanje I koja se upotrebljava kao privjesak za klju- i teve, pa do najveeih reflektorki s akumula- torima umjesto baterija, imaju tijelo izradeno od posebnih aluminijskih legura. Uporaba metala iz zrakoplovne industrije osigurava vrlo vazne znatajke kao sto su relativna lakoca, otpornost na udarce i padove, te nepromocivost u vodi iii kiselinama. Aluminij. ske cijevi koje sluze kao kostur za tijelo svje. tiljke obradene su struganjem, dok se boja nanosi elektronskim putem, time se postize visok stupanj povezanosti bojnog filma i podloge, sto tijelo cini praktitki neosjetljivim na struganje boje. Lampica je»dusa«svake svjetiljke. Ucinkovitost MAG- LITE proizvoda, koja je uisti. nu zacudna {testiranja su pokaza.la. da baterijske svjetiljke MAG daju do 70 puta jatu svjetlost nego svjetiljke istih velitina i izvo. ra napajanja), potiva u uporabi kriptonskog plina u unutrasnjosti lampice. U HRVATSKOJ KOJE PRODAJU MAG- UTE Vatrotehna, Marticeva 14b, Zagreb, tel: 041/ , Vatrotehna, Strosmajerova 2, Rijeka, let: 051/ , Electronic Shop Holer, R.. Koncara 122, Zagreb, tel: 041/ Plus, bezelicev prilaz 17, Zagreb, tel: 041/ Mach,rTrakoseanska 26, Zagf11b, tel: 041/ Euro sport, Slbieeva 29, Zagreb, tel: 041 I Autogumi Shop, Koruska 7, Zadar, tel: 057/ Originalnost konstrukcije sotiva baterijske svjetiljke u kombinaciji s lampicom re. zultir.a iznimnom jakostu snopa svjetlosti. Standardne baterijske svjetiljke MAG daju j~ost svjetla. do svijeca, a naja6e cak iznad svijeta. Socivom se, okretanjem glave, moze vrsiti korekcija sirine snopa svijetlosti, od ravne, figurativno receno, laser. ske zrake, pa do ravnomjerno rasprsenog stosca. Kontrola svjetlosnog snopa je dobra, tako da je moguce postici usmjeravanje snopa svjetlosti na duzini od 100 metara u krug, ostrih rubova promjera 30 cm Manji modeli MAG baterijskih svjetiljki ukljutuju se okretanjem glave, dok veci imaiu ugraden prekidat na. tijelu baterije, kojeg odlikuje netujnost i tzv. sigurnosna izvedba (iskrenje ne postoji, sto je znacajno prilikom uporabe svjetiljke u zatvorenim prosforima gdje je velika koncentracija zapaljivog plina} -- [ II (/ t I/ ( I\. :flr//,7,"/.s;; u60vfl S'VSP.'rEGNUL/ KR//{, MQ,11 SY,' R(JY1C'l.llf/ /ZJV.l'INDN /SPRIW/0. IS'TOI; <7E- 7RC.NII 06'//R tzf1mf1h/'ll/o Sl,OJOM SVf:J(//{0/' Nil S'MR'l'N/ ll,?rrrc'. N. oslikovljenih prica - -Seoba Hrvata-, a stranicama zagrebackog tjednika -Zabavnik- iz 1943./44.. godine obiavljen je Jedan od najboljib i najvaznijih povijesnih stripova u korpusu dornace umjetnosti Njegovi autorl jesu man]e poznati, ali sjaini scenarist Stanko Badovanovic - Zrnovacki i doajen medu hrvatskim crtacima stripa Andriia Maurovic, -Seoba Hrvata- je izuzetno ambiciozan strip. 0 toj ambicioznosti, ali i o osvjestenostt autora u kakav su se to zahvat upustili, sviedoci oblasnjenle Stanka Badovanovica objavljeno u -Zabavniku«-Namiera mi je bila da to daleko vrijeme obradim u sto- laganijem obliku, pristupacno svakorne, u obliku u. ko. jem ce biti spojena povijesna zbilja s narodnom predajom, dakle neka vrsta hrvatskog povijesnog epa, kao sto su njemacki -Niebelunzi-, samo u duhu sadasnnce i suvremenog ukusa i gledania.«poblize, strip Stanka Radovanovica i Andrije Maurovica obraduie razdoblie od pocetka seobe sedam plemena Bjelo-Hrvata do dolaska na Jadran i njihova pokrstavania, Odnosno, od vremena barbarstva do primanja krscanstva, kada Hrvati poeiniu organizirati vlastitu drzavu i postaju zakonitirn europskirn narodom. Vjesto ispreplicuci dogadaje iz povijesti, poviiesne pretpostavke i narodnu 52 broj lipnja brof , lip,tja strip ---ai-- 21 Doson1w S'E cvno Q(J/U)f/N or SVEKIIM (j{/1811.n V ONi.//.RN OG'RNIJE'. HRPaS'i.NV ug OFl<TEDNOM A::rr~ VNLO POKl'Ui1Y1N./11:f,E 60&',.TE S'KOIC_,CJC/0 T!6'ROVOM'. SEOBA.. HRYATA Uspostavom demokracije u Hrvetskoj remek dje/o tandema Radovanovic-Maurovic ponovno je pred publikom predaiu, Radovanovic i Maurovtc su strip -Seoba Hrvata- u kojem je problem [unaka [oko kojega se sve vrti, s kojim se mogu razvijatt situacije i koji maze funkcionirati u vremenu u kojem se odvija radnia] riiesen tako sto su dugokosog kneza Badoslava - oko tije se vjerodostojnosti povtesnicart i dan-danas spore - konkretizirali. U zrvotopisu glavnog [unaka stripa, kojeg pratimo od osamnaeste godine do duboke starosti simbolizirano je citavo hrvatsko seljenje, znaca] i dusa hrvatskog naroda u to doba-, Knez Radoslav - pod kojim je nazi. vom naiveci dio citateljstva -Zabavnika- zapamtio -Seobu Hrvata- - kao junak stripa postavljen je izuzetno iivotno. Bez obzira na povrernene izlete u sladunjavost i idealiziranu zaliubllenost u patriotske ideje, knez Badoslav je coviek od krvi i mesa. Voli, mrzi, pa. ti, veseli se, a ako ie potrebno i - ubija. Radoslav ima sve osobine vode. odlucnost, hrabrost, osjeca] za zajednicu, smisao za organizactju, ali i veliku zelju za ucenjem i stjecanjem novih spoznaja. o su te simbolitne crte koje su Radovanovic i Maurovic ' dali svom junaku i koje postaju okosnicom Seobe Hrvata - Radoslav je barbar koji dolazi iz mraka, a koji tezi. svjetlu, sto naposlijetku i ostvaruje. Njegova je sudbina odredena i postaje sudbinom cijelog hrvatskog naroda. 53 I lliii;fyl ipli'tc/6.ne!so S"ro S'E abn!? S'.Nh.f,,o; HRDO-.. S'Ult/.MU clit!i' AW ~J/U /i'l!kv.nll'tnwl/0 PE 'Tl4l!1 llb.ru <TE VEC v ;,,f,,t'v aowo S'N.ru,,s, PPS'N. Neobicno bogat i nenadmasan scenaristicki prsdlozak Stanka Radovanovtca, u crtackom majstorstvu Andrije Maurovica dobio je odgovaraiucu nadgradnju, Jednostavnim likovnim izrazorn Maurovic je u -Seobi Hrvataostvario uvjerljivo ozivllavanje tog davnoga vremena. _ -Seoba Hrvata- je u -Zabavnikuizlazila je u nastavcima skoro punih petnaest mjeseci. Od 7. svibnja do 19. srpnia godine. Sve to vrijeme strip Stank.a Badovanovica i Andrije Maurovica je izuzetno pliienio pa.znju citateljstva. Redakcija ga je smatrala glavnim komercijalnim adutom. Nakon 1945, dakle u godinama i de setljecima totalitaristicke svijesti i sveopceg potiskivanja hrvatstva, strip Seoba Hrvata se nasao u skupini nepodobnih. zabranjenih i presucivanih djela Seobi Hrvata«nije pomoglo ni to sto su neki kriticari i esteticari stripa smatrali da je rijec o kljucnom dje _lu u karijeri Andrije Maurovica, koji je u meduvremenu _ postao zastitnim znakom«za strip na hrvatskom prostoru. Tek godine, uspostavom visestranackog sustava, remek-djelo Stanka Radovanovi6a i Andrije Maurovica»Seoba Hrvata je dobila zeleno svjetlo za ponovni susret s publikom. Polozila ga je s ocjenom odlican. pa je izdava.c morao nadotiskati prvotnu nakladu. VEWKO KRULCIC

28 militaria povjesnice MJERENJE VREMENA PO WASHINGTONU George Washington ( ) zapocinle svoju voinu karijeru godine u vojnim postro] bama rodne Virginije. Uskoro postale zapoviednikom svih virdzinijskih trupa, Zaostravanjern odnosa izmedu britanske krune i koloniia, Washington sve vise sudjeluje i u politlckorn i.ivotu. A nakon prvog sukoba br!tanskih i ameri kih trupa 1775, biva izabran za glavnog vojnog zapovlednlka u kolonijama. Ratovao je vise od pet godlna, i za to su vrijeme njegove pobiede bile tako blizu poraza da je sudbina nove Amerike vistla stalno o tankoj niti. Lose opremljena i slabo ustrojena vojska, spletke zavidnika i izdaie nlsu mogle spriieciti Washingtona da izvojsti najznacajniju bitku rata - bitku kod Yorktowna godine doi.ivljava svo] naivect uspieh - ulazak americke vol. ske u New York. Potom se povlaci na svoje imanje u Mount Vernonu i cetiri se godine po. svecuje zemljoradnji, eksperi, mentlr-ajuci novtrn metodama odredbe i novim kulturarna. Nakon arnerickog gradan. skog rata, postavlia se sve vise pitanie americke unije Washington se vraca na politicku pozorrucu i predsjedava Konstitucionalnoj skupstinl u Philadelphiji. 30. travnja George Washington le [edno. glasno izabran za prvog predsjednika SAD. Na tom polozaju ostaje punih osarn godlna, oprezno upravljajuct mladom drzavorn, Izdlzuc! se iznad stranac. kih razmlrica i nadtlazecl razli. ke i neslaganja izmedu sjever, nih i jui.nih arnerfckih drzava. -Otac arner icke nacije i danas zaokuplia pozornost i svakl predmet koji se veze uz niegovo irne dostlze na prodajnlrn drazbarna diljem svijeta vrtoglavu ciienu. Nakon Zaljevskog rata, na]. svjei.ije pobjede -arnertcke im, perije-, doslo Je do prave renesanse americkog domoljublja koje [e posljednjih desetljeca bilo prtlicno poliuljano. Osjetivsi iznena.clou glad svojlh sudrzav. ljana za svtrn sto je amertcko, spretni protzvodaci i trgovcl gotovo svakodnevno izbacuju na triiste predmete koitma ce utai.iti njihove apetlte. Tako je nedavno iedan amertcki proizvodac preciznih naprava izradio kopiiu prstena. stog suncanog sata kojim se sluztc prvi predsjednlk Amert. ke. -Mierite svoje vrijeme na nacln kao sto je to cinio George Washington- - glasl popratni promidzbenl slogan te zgodne spravice. Washingtonov orlg i. nal bio je izraden od zlata, a po. klonio mu ga je njegov bliski prtjatel] i suradnik markiz de Lafayette. Kopija je mledena, ali pornocu suncanih zraka i kom. binacije dvaiu prstenova. mjert proticanje sata i dana kao i ona] od prlle dvije stotine godina, -Osletite zadovoljstvo koje Je George imao brojeci drama. ticne trenutke radanja nase naclie-, nastavlja pomenuti propagandni slogan. Cijena sata tznosi devedeset amertckih do. Iara, a interes le, za nlegovim posjedovanjern ne moramo nl napominjati. ogroman. SANJA CANAK HRVATSKI ZLATNICI I SREBRENJACI U poshedniih nekoliko mjeseci, u Hrvatsko] je izdano nekoliko prigodnih zlatnika I srebrnja. ka, kao sto su. Prvi ope; Saber HDZ 24. ozujka.1990., Dan dri.avnosti Republlke Hrvatske 30. svibnja 1990, Ustav Republike Hrvatske 22. prostn. ca 1990., za slobodnu Hrvatsku - [edinice Zbora narodne garde i MUP-a Hrvatske t, najnovl [I, Kralj Tomislav, Sve te ove zlatnike l srebrnlake oblikova.o sveucilisnl profesor 2elimir Ja. nes, akademski kipar; idejoi tvorac je Josip Rikard Gumzei, proizvela ih [e Zlatarna Celle. a lzdala Prtvredna banka Zagreb d. d. Flnoca zlatnlka je 900/00 (iii 22 karata], a tei.ina 7 iii 5 grama. Srebrniaci su fino6e 925/000 i tezine 15 grama. Posebno ie zanimljiv najnoviji ztatnik i srebrniak, prorniera 21 odnosno 32 milimetra, na koji, ma je prrkazan lik kralia Tomi.. slava prema srednjovjekovnim figurativnim predloscima, Sna I! I zna figura kralja siedi na prtjestohu. na glavi mu je kruna hr. vatskih oblika, dok u jednoj ruci drzl zezlo. znak vlasti, a u dru, go] mac, simbol dijeljenja prav. de. Na reversu se nalazi lik rat.. nog broda s trima [arbolirna, a na sredtsnjem le kraljevsko je. dro s naznakom hrvatskog gr.. ba, U travnju je Zagrebacka banka izdata, a Zlatarna Celje izra. dila, zlatnike i srebrnlake s likom Majke Bozje BtstrIcke na aversu, Na reversu se nalazl hrvatskl grb i tekst -Hepubllka Hrvatska - IS. I Prihod od prodaje je namijenjen obno. vi porusenih katolickih crkava u Hrvatskoj. Uopce ne treba spominjati kakvo znacenje ima svetiste Majke Bozje Bistrtcke u zivotu hrvatskog naroda, gdje svake godine dolazi stotine usu. ca hodocasntka. Zlatnici su teski 7 i 3.5 grama, a srebrnjaci 15 gram a NEVEN ANDRILOVIC General zbore Antun Tus na.promocljl, zlatnika»kralj Tomislav«NAJSLAYNIJI HRYATSKI 'PANDUR Oruije kojim se sluiio barun Franjo Trenk raznolikog je podrijet/a B aron Fran]o Trenk { ) bio je potomak pruske vojnicke porodice koja se po etkom 18. st. doselila u netom od Turaka oslobodenu Slavoniju. Otac mu je kupio posjede u Brestovcu, Pakracu i Pleternici, a on je sam kasnije naslijedio Veliku I Nustar. Sa sesnaest godina stupa u vojnu sluzbu. Bio je poznat kao pustolov i c.ovjek prijeke naravi. Kad je godine zapoceo rat za austrijsku bastinu. dobiva povlasticu za novacenje vlastit.e postrojbe radi sudjelovanja u ovom ratu. Osnova ove. postrojbe bila je vec oformljena grupa tzv. pandura s kojima je stitio svoje posjede od hajduka. Te spahinske pandure imalo je svako vece vlastelinstvo i oni su bili ne.ka vrsta redara. privatne policije. Panduri su se vrbovali iz redova loka.lnog stanovnistva kod kojeg su turska vojna kultura i uopce turski kulturni utjecaji bili jako u)wrijenjeni. Starije stanovnistvo Slavonije i.ivjelo je stoljece i pol pod turskom vlascu. a glavnina novodoseljenog stanovnistva.. koju su cinili bosanski katolici. jos i vise. Radi toga. ovi su slavonski panduri bili izvjezbani, naoruzani i opremljeni poput turskih ratnika toga do. ba. Formirajuci godine pandurski korpus od priblizno ljudi, Trenk je udario temelje vojnoj postrojbi s najduzim slijedom u hrvatskoj vojnoj povijesti. Vee postrojba prerasta u Trenkovu pandursku pu. kovniju, da bi 1756 postala. redovna linijska pjesacka. pukovnija. a tada ujedno gubi svoje,tursko«obiljeije. Ova pukovnija neprekidno postoji sve do 1919 godine, sada pod nazivom 53 Ugarska (hrvatska) pjesacka pukov. nija sa sjedistem u Zagrebu. Kao osnovom za ilustraciju baruna Franje Trenka posluzili smo se gravirom Martina Engelbrechta koji je polovinom 18 st. izdao mapu koloriranih bakroreza sto sadrzi pri. kaze raznih neregularnih postrojbi austrijske vojske. Tu je Trenk naslikao u pandurskoj odori s jataganom, sisa.nom. sabljom i u opancima Da.kako. on je kao plemic daleko esce nosio odoru svojstvenu hrvatskougarskim plemicima IR st., u kojoj je, uostalom, naslikan na portretu sto ga je,53 pukov. nija predala godine Narodnom muzeju u Zagrebu. Valja dodati da je pojava, za zapadnoeuropske pojmove. udnovato odjevenih vojnika na europskim ratistima. izazvala veliku znatizelju i vlsestruko utjecala na europsku vojnu i opcu kulturu. Nastao je ukrasni stil primjenjivan pri ukrasavaoju porculanskih posuda i tanjura na kojima su prikazivane scene iz zivota pandura, hrvatskih kraj,isnika kao i drugih austrijskjh neregularnih postrojbi. U tom kontekstu valja sagledati i pojavu Engelbrechtove mape koja je tiskana u Augsburgu za. kako bi danas rekli, nje. macko trziste. Jatagani i sablje tipa karabela. koje su nosili pripadnici austrijskih neregularnih postrojbi. medu njima i panduri. anga.i.irani na zapadnoevropskim ratistlma tijekom pr. ve polovine 18. st.. utjecali su na nastana.k jedne osobite vrste lova kog noza. Ra.di se o nekoj vrsti!zvitoperenog ja.tagana s drskom srodnom drsci karabele. Na njima se cesto javljaju natpisi poput: VIV AT PANDUR, te gravure pandura. na postolju, sto jasno ukazuje na njihovo podrijetlo. U zapadnoeuropskim zemljama nazivali su ih hanger, prema rije i handzar pod kojom su u balkanskim zemljama, uglavnom. podrazumijevali jatagan. Govoreci o Engelbrechtovim gravirama. makar je vec visekratno iskazano divljenje njihovoj realisticnosti. valja napoi:nenuti kako je na njima oruzje ipak prikazano vise iii manje stiliziraoo. Unatoc tomu. a znajuci vrste orutja koje su bile u upotrebi oko polovi. ne 18. st. u Hrvatskoj i u njoj susjednim zem. ljama. mozemo sa sigurnoscu prepoznati o kakvom je oruzju rijec.. Sudeci po obliku kundaka i po brojnim paftama uzduz cijevi, trenkova puska Je ocito turskog tipa. zvanog sisana Sisane su ti, jekom 17. i pocetkom 18. st. imale primitivan mehanizam na fitilj da bi nakon toga, za. hvaljujuci mediteranskim utjecajima.. dobile kremeni mehan!zam spanjolskog ishodista. zvan miqelet Pistolji su ta.koder turskog tipa, a mi smo na ilustraciji prikazali tzv. fo anke. Focanke su raskosni pistolji znakoviti po bogatoj opremi. namotajima srebrne zice na drsci te uvoznim, uglavnom talijanskim. cijevima i mehanizmima. Jatagan je bogato opremljen bjelosapac s drskom od bijelokosti. dok je sablja tipa karabela s drskom u obliku stilizirane pticje glave. Karabela Je. inace. sablja turskog tipa svojstvena drugoj polovini 17. st.. ali je u Turskoj i njoj susjednim krajevima ostala u uporabi do druge polovine 18. st.. Upravo su Engelbrechtove gravire pune tih sablji s pti. colikim drskama. TOMISLA V ARALICA Grupa zapadnoeuropskih hangers, lovackih noieva iz druge polovice 18. stolje ca HRVAT&KI VOJNIK 54 broj 1,. 19. lipnjo broj lipnja 1992, HRVATSKI YOJNIK ss

29 V C etrdesetih godina Amerlku je sarmirao Benjamin Bugsy Siegel, gangster i gentleman, velikl ljubitelj zena i luksuza, hirovlti zanesenjak, covjek iza. cijeg se ugladenog ponasanja krila patoloska nasilnost i okrutnost. Bugsy je svoje prljave gangsterske poslove prenio iz New Yerka u Hollywood i tamo ubrzo _posta.o omiljen, narocito medu glumicama, Cak je i sam imao glumackih ambiclja, no sudbina ga je odvela u drugom pravcu. Upustio se u burnu ljubavnu vezu s prelijepom starletom Virginijom Flamingo Hill, damtcom koja je prije toga surovalac s mnogim gangsterskim -bossovima-. Kad se jednog dana vozio pustinjom Nevade, Bugslju je sinula luckasta ldeja da usred pustost izgradi raskosan hotel s bazenom i legalnom kockarnicom i osnujs citav kockarski grad - Las Vegas. Svoju opsesiju Bugsy je platio sest milijuna dolara i vlastitim zivotom. Nezadovoljni prevelikim troskovtma za izgradnju hotela -Flammgo- i pocetntm neuspjehom cijelog projekta, gangsterski su sefovi Bugsiju poslali -olovni dar-. Nitko od njih tads nlje mogao znatt da Bugsy nije samo otkacent vtztonar, vec i financijski genij - u Las Vegasu je do godine ostvaren profit od sto rnilijardi dolara, A ime njegovog osruvaca postalo je slnonimom za covjeka kojeg su iznevjerili vlastitl snovi, Gotovo neprimjetno u nastm se kinima pojavila.gangsterska melodrama. -Bugsy-, projekt koji je vec u toku snimanja prtvlacto pozomost Javnosti zbog ljubavne veze medu glavnim protagonistima - Warrenom Beattijem i Annette Bening. Poznato je da start playboy Beatty zavede svaku svoju filmsku partnericu (Faye Dunaway, Julie Christie, Jean Collins, Madonna... Tko bi ih sve po: BUGSY slikopis Kad bi barem Levinstonov ))Bugsy«bio zanimljiv koliko i dogadaji ko]. prate njegovo snimanje brojao], ali ova] put stvar Je drukcija - lijepa Annette Bening ( Valmont,.$to se tice Henrija-) rodlla je Warrenovo dijete. Prava poslastica za traeerske novine! Medutim, nlje samo to Bugsiju donijelo publicitet: u proslogodisnjoj utrci za oskarovske lovorike prilicno Je vtsoko kotirao (IO nomlnacija], alt je zbog trijumfalnog uspjeha trilera -Kad jaganjcl utihnu- ostao kratkih rukava. Kad se -Bugsy- pojavlo u svjetskim kmima knticart su ga uglavnom blagonaklono dooekali, dok je publlka bila nesto suzdrzanija. Biografija otmjenog gangstera Benjamine Siegela omoguctla je redatelju Barriju Levtnsonu { Dobro jutro, Vfjetnam-, Kisnl covjek ) da na ekranu prtkaze sve ono sto je Hollywood oduvijek najvise zanimalo. nasilje, ljubavne romance, bliestavtlo, moo. Vjerno je rekonstruiran Hollywood cetrdesetih godtna, tntsrijeri, kostimi, glazba, sjajna fotografija i in ventivna Levlnsonova rei.ija izvanredno docaravaiu duh i ugodaj vremena u kojem bogatl holivudski svijet zivi potpuno izoliran od strahota koje se dogadaju s druge strane Atlantika. Medutim, u -Bugstju- sve ostaje upravo na tom povrsinskom sloju, zadrzava se samo na lzvanjskom, octglednom. Bugsijev odnos prema svojoj opsesiji i njezinom ostvarenju ne razraduie se i ne produbljuje. Uzalud je traziti nska dublja znaeenja, neki drugi smlsao, Cijela pnca je upravo onakva kakvom se na prvi pogled Cini. Ni vise ni manle. MARINA DIMIC HRVATSKI VOJNIK 0 d kada postoji zagrebacki Gradee, danasn]! Gornji grad, u njegovom [e sredistu bila, a i danas [e, zupna crkva Sv. Marka Evandeliste. Dommira glavnim gornjogradskim trgom Markovim trgom, kasnije prozvanlm Radtcevlm trgom, na kojem i oko kojega su se stoljecima zbivali brojni dogadaji vaznr za politicku i kulturnu povttest Zagreba i citave Hrvatske. Nastala je istovremeno s gradom, zivje la. Je s njim, dljeleci dobro i zlo. Nisu je mi moisli ni pozan ni potresi, cak nl bombe srpskog agresora, pri gadanju Bansklh dvora, ali je, lednako kao i grad, prei.lvjela i traje vec vise od sedam stotina godina, Svojom Je trainorn pnsutnoseu postala vierodostojnim svjedokom nase hrvatske proslostt, dragim nam i nezamjenjivim znamenom Zagreba i Hrvatske. Kako je Izgledala ona prva, podignuta Jos u davnom trinaestom stoliecu, moi.emo samo naslueivati, all se pouzdano zna da je postojale vec god. Tada su se, natms, oko nje pocelt odrzavat! veliki godisnji sajmovt tjedan dana prlje i tjedan dana poslije svetkovtne Sv. Marka, Bila je to jos jedna od prtvtlegiia koju je stanovnicima ondasnjeg Gradeca priskrbio Bela N., isti ona] hrvatsko-ugarskt kralj koji je cetrnaest godina ranne, godine Zlatnom bulom njihovom Gradecu priznao status slobodnog i kraljevskog grada. Stanovnike ovog grada, ban Krsto Frankopan god naziva Zagrepcima, I tu kroza stolleca izvija Zagreb kao srediste gradanskog, kulturnog i politickog zivota Hrvatske. Medu -pravtcama- sto su ih gradanl I nakon Zlatne bule umjeli Izboriti, postigli su i pravo da sebi biraju zupnika. Otada gradska opcina skrbi nad Svetim Markom koji postaje u punom smislu - gradska crkva, Tu su svake godine na Blazevo polagali prisegu ncvotzabrant gradski suci i sve zastupstvo, a poslije i hrvatski banovi. U nisi pokra] pnseznog oltara Sv. Krii.a cu vale su se gradske povelje. Crkvi [e potkraj XV. stoljeca bila prlgradena nova ka. pela gradskih zastitnika Sv. Fabijana i Sebastijana, i odatle potjece najstariji u kamen uklesani grb grada Za.greba s naznakom godine Ovo lijepo i za Hrvate znacajno zdanje, svakako je novo pokoljenje nastojalo uscuvati, dograditi i poljepsa.ti. Crkva je bila vise puta pred rusenjem, ali se uvijek nasao netko tko je to sprij.ecio. Tako se prilazilo znatnijim obnoviteljskim zahvatima, medu kojlma. se moi.e spomenuti radikalna obnova crkve, poduzeta god. Sveti Marko, 56 1woj lipnica napokon, predstavlja i jednu od istaknutih galerija suvremene hrva.tske crkvene umjet nosti. U njoj su svoja vrhunska., besmrtna djela ostavill Ivan Mestrovic, Jozo Kljakovic, Ljubo Babic. Ako pogledom obuhvatimo Markov trg, osim Markove crkve, nasu 6e pozornost privuci lijepo procelje zemaljske kuce«, poznatije pod nazivom Banski dvori, koji su trenutno u razdoblju obnove nakon zlocinackog napada srpskih zrakoplova. U Banskim dvorima Je nekada stanovao ban, dok danas tu obavlja svoje predsjednicke poslove hrvatski predsjednik. Nasuprot Ban skim dvorima, na istocnoj strani trga nalazi se zgrada Sabora. Ovdje zasjeda hrva.tski Sabor, a i mnogi su dogadaji hrvatske povijesti vezani bas uz ovo mjesto. Upravo sa zvonika crkve Sv. Marka zazvonila su prva zvona u cast proglasenja neovisnosti hrvatske drzave i odlaska lz nesretne jui.noslavenske tvorevine. I najzad crkvu Sv. Marka, taj hrvatski znamen opstojnosti i,kulturnog nasljeda prepoznajemo po prekrasnom krovnom pokrovu na kojem su prikazana dva velika. grba: trojedne kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, te grb grada Zagreba. Dolaze pred Sv. Marka mnogi namjernici, posjetitelji, dri.avnici, novoimenovani pokusari u Hrvatskoj, dolaze hrvatski prognanici i yojnici, pucani, da se pomole za ovu nasu napa6enu domovinu Hrvatsku, dolaze hrvatski zastupnici, cuva ga i nasa hrvatska pocasna garda, kao sto cuva i Banske dvore, kako bi svi mi bastinu koju su nam namrli nasi pradjedovi jos Vise zavoljeli, uscuvali i tako Je predali buducim hrvatskim narastajima. NEVEN VALENT -HRIBAR glazba Nova ploce PSIHOMODOPO PA )) Tko je ubio Mickeya Mousea?«ROCK %A DJECU D avor Goba.c i njegova ekipa iz»psihomodo popa«oclto su pravi majstori za ono sto se u svijetu javnih djelatnosti zove timming«. U doba najzescih i najokrutnijih napada na nasu domovinu Psihomodo pop«su poput najubojitijeg VBR-a. ispalili«pjesmu»hrvatska mora pobijediti«, modemu i eksplozivnu davoriju koja je nasim borcima na front! zasigumo podizala moral, a cetnicima kosu (i bra.du) na glavi. Nisu rijetki glazbeni kriticari koji upravo ovu pjesmu smatraju jednom od najboljih medu desetinama (pa i stotinama) onih koji ma Je surova ratna stvamost i borba hrvatskog naroda za slobodu bila in spira.cijskim ishoclistem. Kako se rat polako blizi kraju, Gobac i ekipa su se preusmjerili na svoju uobicajenu, mirnodopsku glazbu,, ako njihovu poslovicnu ramonesoidnu tutnjavu uopce mozemo povezivati s bilo ka.kvom vrstom mira. Upravo na dan kada je u Osijeku ponovno zapocela skola, kada SU OSjecki malisani mracna sklonista zamijenili ucionicama, pojavio se novi album Psihomoda koji se zove Tko je ublo Mickey Mousa?«1 koji je pona.jprije namijenjen - djeci' Svi klinci koji su cijelu proteklu godinu, umjesto za. misljenih igrt rata s plasticnim puskama, bili prisiljeni dozivjeti rat uztvo, sa svim strahotama koje on donosi, zasluz1l1 su ovakvu plocu. Na njoj se Gobac, $parka, Sale, Brada i Tigran u svom prepoznatljivom stilu, zestoko i agre- b~ 1,. 19. lipn.jo sivno, s gitarama Otfitiljenim«do daske, obracaju klinclma ka.o sebi ravnima. Bez ika.kva pokroviteljskog, uciteljskog, docirajuceg stava kakav vrlo cesto zna»ukrasavati obracanje odraslih djeci. Psihomodo pop«doista nisu imali problema s pristupom najmladim narastajima, jer Gqpceva poetika pociva na onome sto klince Vise nego zanima - npr. na fascinaciji crtanim filmovima, stripovima i kompjutorskim igrama. Na albumu su skupljene pjesme koje su Gobac i decki odavno snimiliza potrebe Djecjeg programs. H1V-a, ali i neke nove, mahom obrade hitova ~Ramonesa«. Kao skladatelji i tekstopisci znacajno su svemu pripomogli Stjepka Kavuric i Davor Slamnig, pa se mime duse moze reci da album Tko je ubio Mickey Mouses.? otvara neke sasvim nove medijske mogucnosti obracanja djeci, kao i nove tematske smjernice u cjelokupnom stvaralastvu za djecu. Ne moze se dakako reci da Je Tko je ubio Mickey Mousea? nadomjestak za divne bajke o Trnoruzici ill Snjeguljici, ali da Je i sirovi i beskompromisni rock and roll bitan, ponekad i dominantan interes danasnjih klinaca, nema nikakve dvojbe. Dali je to dobro iii lose, o tome 6e, nema sumnje, raspravljati strucnjaci. U svakom slucaju, Psihomodo pop su snimili album kojem ce se klinci u prvim danima toliko zudehog mira itekako radovati. NEVEN Kl!PESKI

30 ko se nikad nicemu dobromu ne ' nada, taj se ne rnoze razocarati. Ova je izreka nacelo onoga koji je svoju malodusnost uzdigao do razine nacina zivljenja. K njemu nase sportsko iavno mnijenje nikako ne prtpada, Sto zbog naravi sportskog duha (koji je dobrim dijelom poduprt tastinorn i samouvie. renoscu] a sto zbog nase sad vec sasvirn ocevidne, ratne pobjede [u ratu koji je jos jednom opovrgnuo tvrdnju kako je pronalazak baruta ucinio junastvo neodlucujucirn], nas se optimizarn stao razlijevati na sva podrucja zrvote, Za samo sportastvo je to najmanja novost. Prisietirno se samo one zgode od prije nekoliko godina kad je jedna nasa tekstilna tvornica, vec prije odigravanja odlucujuce kosarkaske utakmice, nacinila nekoliko tisuca majica s velikim natplsorn koji slavi 'pobjedu. a time i titulu, jedne od momcadl. Kad su dogadanja na utakrnici promastla niena predvidania. te majice su im se ucinile bezvrijednim. Ne priklanjajuti se dosljedno trgovackom nacelu po koiemu se laz drzi vrlinom. ne shvacaiuci kako je pravom navijacu njegova momcad vazda pobjednik. spomenuta je tvorntca zaprijectla tim majicama put prema trgovinama, I danas, [edva nesto vise od mjesec dana otkad smo s ushicenjem doznali kako nam se pruza prigoda zaigrati na kosarkaskom nat, sport KAKO ZAUSTAYITI JORDANA? U sportu postoje stvari koje je dovoljno pozeljef da bi ih se posjedovalo jecanju koje ce najboljs nacionalne momcadi uciniti sudionicima olimpijade u Barceloni, nase novine pune su napisa koji nagovje. stavaju finalnu utakmicu koju bi nast momci trebali igrati s -amertckim profesionalcima- (ovaj nazivak -amertckt profesicnalci- su narn namjerili srbijanski sportski novinari htiiuc! nas valida uvieriti kako Kicanovic, Slavnic i njihovi drugovi, za razliku od Amerikanaca, prije podne -posteno zaraduju kruh-], Tako nas sportski tisak gdjegod nalikuje kakvom glasilu p,roricateljske udru. ge, pa se celiade kojemu je priroda uskratila takvu mot predvidanta dogadaia doista moze osjetiti rnanjev, rijednim i zbunjenim pred novinsklm naslovom. Kako zaustavitt Jordana? Cini se da su takvi napisi vec doveli do nekih rezulta. ta. Primjertce, utakmica sa Slovenicma u Zagrebu privukla je ma.nje ljubitelja kosarke nego sto se moglo ocekivati (naime. rtiec je o prvoj utakmici nase kosar. kaske- reprezentacije u [ed. noj od hrvatskih dvorana}. Slabo zaposjednuto gledaliste barem dlelornicno je i rezultat onih koji su u nasem sportskorn javnom mnijenju nakanili ueiniti sve kosarkaske momcadi osim arnericke nedostojnim su,rnicima nastrna, stina je drukcija, Ako je vet ustanov. ljeno na priprema. ma u Porecu da se sesiri nasih kosarkasa nalaze na iznad dva HRVATSKI metra nadmorske visine, ni druge momcadi nisu puno nize. Iii ako vidimo prednost u cinjenici sto je u nas igrac koji ie ove godine igrao znacajnu ulogu u NBA ligt, onda bi se mogli prlsjetlti da su medu Niiern- OZLJEDE KOZE ILi RANE SU BOLNE, MOGU SE UPALITI I ZAGNOJITI. OMETAJU VAS U SVA KODNEVNOM POSLU. EPIGEL - ZELE ZA RANE BRZO I LAKO ZAC JE!,JUJE RANE, TE SPRIJECAVA NAST AJANJE OZILJAKA. ZA VA$U KUGNU APOTEKU. EPIGEL ZELE. "'"@' 1..-, i~~,:.~ Xa iflona ~ral'ua VOJNIK 58 bt!f u. 19. llpnja cima takva dvoiica (a ti Nijemci su nam izravni suparntci na kvaliflkaciiama za olimpijadu}. Kad pak govorirno o tocnosti kojom nasi probacuju Ioptu kroz obruc, onda nalikujerno.gr; cirna koji za [ednoga svoje. ga tvrde da je toliko precizan da na bliza gostovanja ne mora niti putovati (a i ti Grci nam stoje na putu za Barcelonu}. No, sa sportom je vazda tako. Utakmice su prekrat, kotrajne da bi se s njima mogla namiriti potreba za zadovoljstvom sljedbenika sportskog smisla. Naknadna razglabania o odigranome lisena su neophodne neizvjesnosti (otprilike koliko i umirovlienicka prekopa, vania po fotografijama iz mladosti), tako da im spor. tski zanesenjaci nisu pretjerano skloni, Ne prode puno vremna poslije odigrane utakmice i od nje u prosjec. nom navtjackorn pamcenju ostane tek pokoji dobar po. tez i brojcani.ornier koji bi trebao kazivati o pobjedniku No. poblede ne vesele predugo, a niti porazi rastuzuju za.uvijek. Tu naliku, jemo djeci kola pogledom prate kako cirkus napusta niihovo mjesto. Dakle. preostaje nam [edino iznaci nadorniestak u onom vremenu koje pretho, di sportsko] priredbi koja nas zanima, U tom iscektvanju se nagada, snuje i zamislja, a bogme ponekad i prorice (kao u slucaju o kojem upravo kazujemo], Tko se tomu nagnucu uspije otrgnuti, ta] skoro da nije niti pripadao medu prave sportske zaljubljenike. Nu. kad i samog sebe zapitam tko 6e odlucivati o zlatno] kosarkasko] medalji na olimpijadi u Barceloni, tada kao u kakvom snovi. denju odgovararn. Hrvatska i Sjedinjene Drzave Amerike. Proradi li ipak u meni ona] biiedni, prezira vrijedan preostatak sumnjica. vosti, uvidjet cu i moguc, nost da se to sto svi mi zelimo ipak ne dogodi. Naime, Amerikanci bi inogli ispasti ranije. raspra YOJNICI PROTIY VOJAKA 0 onomadne nam trebali znati i kako se mote je u Hrvatskome dogoditi da za nj ne zna nitko vojniku qosa.o na rad!ju. televizlji, u Vjesnilm. pod ruku pozo.ro- Vecernjem Jistu, Glasu koncila. budan I poucan Da je Bogu plakati! Posljedice clanak. Na prim- su ra.zorne.. jeru rijecl vojak doznajemo Ako se tko nazove Svejkom. da se hrvatski jezik pomalo biti ce time izvrgnut ruglu. Za.- osvjescuje. Ta starinska rijec, raz.a podrugljivoga znaceoja osudena za obiju Jugoviria oa nekako prela.zi i oa pridjevak zastaru {posljednla se potvrda u vojak, te napokon za.hvaca i OSnovnom znacenju, navodi iz pridjev dobri«(isp. oslovak 1920.i ozivljuje i uzimlje maha. Covjece! bez poruge oaprema Nju uvelike rabe Obrazovani porugljivoj svezi Dobri covje- Hrvati na javnim opcllima ce!«j. Iz toga mislovno proistjece kao z.ajedoicki na.ziv za vojni- da je VOJAK - UVREDA ZA ke, docasnike i casnike te Se ta upotreba siri eksplozivno. HRVATSKE VOJNIKE te dace javni tuiitelj imati pune ruke (D. oista, ma.ii Rjecnik ilirsko-ta- posla pokrecuci kazneni postu. lianski opata Dragutina A Par. pak(a mogla bi muse pridruziti cica od biljezi uz rijec VO- i sva sila hrvatskih vojnikaj jak i znacenje 'militare', a uz protiv svih glasila koja su se vojnik samo soldato'.) Nova je usudila takovim grubim nacispoznaja da nekima mozda... nom vrijedati nase heroje. (Nije rijec vojak znaci imenicu od uputno I reci iunake jer je sva milja. prilika da bi se i ta rijec nekako Takovo bi nas cinjenicno sta- mogla smatrati zastarjelom. nje moglo samo obradovati jer obiljei.enom, izopacenom, za.- je ucestala poraba te rijeci. po- branjenom, pak i uvredljivom.) put mnogih drugih slicnih biv- dalje proizla.zi da sih zastarica (stoi.er, vrhovnik, MiloseVic i nije bojnik. djelatniki znak oz:ivo- tako crn kako ga tvorbe jezicne obnove u Hrvata, moluju kada veli usporene i osporene u nedaca- da rado ide Srma prvoga posljeraca, ali nam bin u vojnike jer se uza. to priopcava i osobno se time (preko Vinaverova primnijenje i ocitava bukvica ka- jevoda onaslovljena Dozivljaji ko da obrazovani Hrvati ne znaju da je vojnik... stijski nedobroga vojnika Svejkaj ruga srpskim vojacima. obiljei.ena rijec. a da je vojak Tvrdo srce neljubitelja rije i stilski obiljezena te Se vojak.vojak. cini se, ne moze umekne smije upotrebljavati u stilski sati zasada suvremenoga Jezineutralnoj upotrebi ako to i koslovlja koja propovijeda da ne pise ni u jednom brvatskom izvorni jezicni porabnik svagda rjecniku. Dakle. osuda i zabra- ima pravo niti cudoredna spona. Krivnja bi za ozloglasavanje znaja da nema ruganja ako nije bilo nakane ruganja Primjerite neduzne rijeci trebala padati ce. recenica Zna se da je vrna Hasek ova dobroga vojnika hovnik otac domovine,. na usta Svejka cije su dogodovstine u nekih oporbenjaka postaje ruhrvatskome onaslovliene Doziv- galicom jer se svaka znacljiva ljaji dobroga vojaka Svejka, oci- rijec u njoj mote shvatiti podruto se povodeci za. ceskim izvor- gljlvo. Pojacano to vrijedi za rinikom. Kako vojnici trpe da ih jeci osobite tvorbe. Naprimjer, nazivaju voja.cima? Da poku- koracnicu bi Hrvatine valjalo samo uspostaviti zlocin. z.abraniti jer rugala tvrde da su Svejk je dobrocudan, poma- Hrvatine oni u Zagrebu koji lo Jukav i priglup vojnik koji te imaju svoju domovnicu i imaju svoje osobine iskoristava kao uvjerenje da su nesposobni za protest protlv nepravdi mocni- vojsku. ka i za. ismijavanje njibove gluposti. On je glavni junak dijel- Kakove Ii su dogodovstine vojaka u ostalim slovjenskim jezica (!) koje Se uvrstava medu najuspjelija djela svjetske hu. cima? Na Balkanu sluzbuje samo vojnik. Vuk biljezi Vojak u moristicke knjlzevnosti uopce, Vojvodstvu od Slovaka. Novo- rtjec zigose kao zastaricu. Ma. kedonci je ne spominju, a i Bu. gari tek nedavno iskopase iednu pucku potvrdu. Rusi joj preinacise lik tvor - born nizega sloga. pak glasi»vojaka (odgovara nasoj tvorenici.vojnicina ) s cetverima biljegama: ra.zgovorno, pucki, saljivo, podrugljivo (protut.ezu joj cini svecana rijec voin, u nas i dalje zastarica). Isti ima tvorbe. n1 lik i u ukrajinskom i bjeloruskom. Kako je glavnina Poljak.a bila pod carskoruskom cizmom, i u njih je wojak saljiva, ali knjizevna rijec. docim je, izvan tog!f dometa, u Pomorana pot. vrdena u znacenju 'ratnik'. U pomurskoslovenskome bi zvucala svecano, U Donjoluiicana je. Gornjoluzicana. Ceha. Slovaka i Slovenaca sluzbena kniizevna rijec. Cesi vele vojak. za 'vojnu osobu', a za 'vojnika' (bez cina) rabe vojin. Napokon. na podrucju je hrvatskoga jezika Vojak. za.svje. docen u pje'smi 1.1 Gradiscu. u poslovici u Slavoniji, u pjesmi u Bosni i Dalmaciji. Za drugoga posljeraca kada bi drustvance. sveucilistaraca repetasa poslije objeda u blagovaonici cekalo da mu se udijeli repeticija, popijevalo bi se ispod glasa: A ti njeni zubici svi u jednom redu kano mis.di vojaci cs. na frontu gredu. Anko. Ancice. duso i sroe moje! Da zakljucimo. Poraba je starodrevne rijeci»vojak znaca.jka slovjeoskih naroda zapadne uljudbe. Tristotinjak godina traje u. hrvatskoj knjizi. prvo ju potvrduje VitezoVicev Lexicon Latino-lllyricum. U nebalkanskoj dovuk.ovskoj hrvatstini znaci 'vojnu osobu'. a u smislu se 'vojnicina rabi pjesnicki, pohvalno, saljivo i podrugljivo. Dublje je uvrijezena u jezicnome tkivu nasem nego u ostaloj slovjenstini jer uz nju u nas opstoje i glagoli voja iti. za.voja.citi i ra.zvojaciti. I ne valja zaboraviti da svag. da porabnik bira cime 6e se ka. da, gdje, kako, zasto i u kojem smislu u jeziku sluziti, all mu valja. dati i prilike za slobodan i svestran izbor ako t-0 i iziskuje veci napor. I VEDRAN KUKAVICA I pa bi obrazovani za tog vojaka sadski Recnik Matice srpske tu O. BULCSU LASZL! broi het:!ia

31 U pros/om smo nsstevku naseg podlistke o rs.tnoj t voinoj povilesti hrvatskog asrode opiseli i dio slevnih pothvata. Iegendarnih voinike berune Frenie Trenke, cuvenib Trenkovih pendure. Ovom cemo prjgodom tu pricu nestevtti. N ovu postrojbu svoiih pa.ndura Trenk [e okupio pocetkom godine. Vee je 6. travnja te godine doveo pandure u Bee. gdle su zajedno s husartma paradirali pred kraljioom Martjom Terezijom. Nisu bili obueenl na -turski- naetn. kao nekoliko godina ranije, nego su Imali zelene odore i crvene iii zute kukuljice. Bili su udarna pest austrijske vojske. sto ju je vodio grof Karlo Lotarinski, u borbi protlv Francuza, koji su u proljeee i formalno objavili rat Austrijl. Stoga su Trenkovt pan. duri bili prethodnica i prilikom prelaska preko rije):[.e Baine, kada je ratne operacije trebalo prenijeti na francusko podrucje. Naime. Trenk je svoje pandure, prokusane ratnike koje je poznavala citava Europa, ostavio godinu dana ramje u mjestu AltBreisach, na Raini. te je otisao u Slavoniiu unovaciti jos pandura, S tim se novacirna vratio 24. lipnja u Alt Breisach, gdje su ubrzo sud. jelovali u noenom prelasku Rajne. Pandurt su presli Bainu u 30 camaca, sveukupno ih je bilo 1300, a Jeda su im euvatt Hrvati iz kar, lovackih i varaidinskih krajiskih postrojbi. Sukobili su se s tri francuske konjtcke pukovnlje grenadire., koje su razbili uz povike Allah, Allaht«Tlh su dana hrvatski ratnici - pandurt pod zapovtednistvom baruna Franje Trenka I krailsnict koje je vodio general grof Nad. a.zdi - napravilt gotovo nevierojatne vojne uspjehe. Izgradlli su pontonski most na Raj. ni i zaposjeli velik dlo francuske zernlje omoguctvs; prebacivanje austrijskih vojnika preko Raine. Krajisnike, te pod zapovijedanjem generala Nadazdile bilo-sest tisuca. feljton JUNAiTVA TRENKOVIH PANDURA Hrvatska ratna povijest (XII.) Franjo bsnin T renk 60 brof u. 19. flpnta BORBE NA RAJNI Posliie te znacajne pobiede, koja le izazvala nesigurnost i bijeg pucanstva lz Alzasa i Lotaringije (Lorene), trebalo je zauzeti jos nekoliko vaznth utvrda i mjesta. Prvi su na redu bill Rheinzabern i Lauterburg, koje su zauzeli panduri baruna Trenka, husart, kra. jisnici i dvije hrvatske koniicke pukovnije, sto su ih vodili Esterhazy i Forgac. U borba> ma su sudjelovali i hrvatski vojnici pod knezom Waldeckom. Nakon zauzeca strateskl vaznog' Lauterburga. Hrvati su na juris osvojili i grad Weissenburg. Welssenburg je stratesk! jos vatniji od Lauterburga, nalazt se na nlemaeko-francusko] granlci, i Fran. cuzt su ga teljeli pod svaku cijenu ponovno zauzeti. Stoga su napali hrvatske postrojbe u tom.gradu, koje su brojale oko votntka, s cettrt puta jacom vojskorn. U gre.du je bio i barun Trenk sa svojim pandurtma, dok je zapovjednik gre.da bio pukovnik For. gac. Nalazio se tu i general Nadezdl. Hrvati su, iako slabiji, napali francusku vojsku, koju su podupirali i Bavard. Imali su oko tisueu mrtvih. dok su ih Francuzi imali oko pet nsuca, Ke.d je hrvatskim satni. jama pocelo ponestajati streluva, povukli su se iz grada. znaiuct da je zadatak obavljen. jer se grof Karlo Lotartnski uspio utvrditi u Lauterburgu s glavnom skupinom austriiske vojske. U Wiessenburgu je ostao samo pukovnik Forgai: sa svojirn snagarna. hrvatskim krajisnicima. Po prodoru u grad, dio su ih Iikvtdirali Francuzi, dok su dio uhitili i odveli u zarobhentstvo, Pukovnik Forgae je takoder zarobljen., Hrvatski su vojnici, pod vodstvom baruna Trenka i generala Nadezdija, nastavtli rato. vat1 u Lotaringiji i Francuskoj. TrenkoVi panduri zauzeli su grad Pfaffenhofen. dok su kra)isnici osvojili Bischweiler. Glavnina francuskih snaga bila [e smtestena u obliznjem Hagenauu, koji su Trenkovt panduri S hancliarom u ruct- zauzeli 30. srpnja godine. Nova [unastva pokaze.li su panduri i kraiisnici osvajanjem grada Zaberna [Severnea], koji je bio kliucan za obranu Alzasa. Taj je grad bio zauzet na juris, kad su se panduri popeli na zidine i uz povike -Allah, Allah- sjurtli u grad. Zapovijednik gre.da odmah je pobjegao. dok su pandurt ubrzo po. korili citav grad. Za njima su stigli i krajis. nici, koji su provalili vrata. Iz tog se razdoblja Hrvati pamte i kao okrutni vointci [kao da svaki rat nije okrutan], Hrvatski vojnt povtesnlcar dr. Slavko Paviclc navodi da se narod vrlo [ako bolao pandura, pa [e tako nastala i uzreeica -Saeuva] nas Boze kuge, gladi, rate. i pandura-. OSVETA U ZABERNU Francuski marsal Harcourt pokusao le s vojnika ponovno preuzeti kontrolu nad Zabernom, kojeg su jos uvijek drzali TrenkoVi panduri i krajisnicl Odlucujuc! boj za Zabern poveo se na otvorenom polju, gdje su Hrvati bili nadmocntjt. Bilo je to 13. kolovoza godine. Kad se francuska vo]. ska povukla. hrvatski vojnici vratili su se u Zagreb, sasjekli oko 1500 Francuza. i zapalili citav grad. Kronicari su zabilje:iili da su cijele ostale samo dvije kuce i zupni dvor. Bila je to osveta za Wiessenburg Trenkovib pandura. Nedugo po tom boju, austrijska se vojska morala povlaciti iz Francuske, jer je zapo. ceo drugi sleski rat, odnosno zato Jer je pru- feljton._;- ~ -~~...:.,,.,'" Pandurska obitelj: bakrorez Martina Engelbrechta ski kralj Fridrich II. provalio sa svojom vojskom u Cesku. Naravno. prigodoin povlace. nja panduri su driali odstupnicu vojsci gro. fa Karla Lotarinskog. Po povlacenju iz Fran. cuske. Trenk je sa svojim hrabrim i slavnim ratnicima bio upucen u Cesku, gdje je plam. t!o novi, velik rat. Osim TrenkoVih paodura, u Cesku su bile poslane i snazne jedinice hrvatskih krajisnika. koje je vodio hrvatski ban Karlo Bacani. Dana 2. listopada spojile su se austrij. ske postrojbe grofa Karla Lotarinskog i hrvatske snage bana Karla Ba6anija kod Mirotica. U saveznistvu s Austrijancime. bili su i Sasi. tako da je na strani kraljice Marije Terezije ratovalo u Ceskoj oko 70 ooo vojni. ka. Na strani kralja Fridricha II. bilo je oko boraca, te je on telio de. se odigra velika bitka koja ce odluciti o gospodaru Ceske. Panduri su u to vrijeme bili vrlo djelatni na bojisnici. Kod mjesta Tyn su a. listopada iznene.da oapali neprijatelja, osvojili most pred gradom i uz pomoc Vara.idinaca i Banovaca zauzeli citav grad. Veliku su hrab. rost pokazali i kod Budjejovica, kad su se uz velike gubitke popeli uz gradske bedeme i na taj nacin izazvali predaj1,1 citave neprija. teljske posade. Tada su zarobili 14 topova i 10 neprijateljskih stjegova, a za nagradu dopusteno Im je nositi pruske grenadirske ka.,pe, koje su takoder bile ratni plijen. Na slican. nevjerojatno hrabar nacin pan. duri su zauzeli I utvrdeni grad Podhrad, no ubrzo se ratna sreca okrenuja protiv samog baruna Franje Trenka. Epizodu ranjavanja baruna Trenka opi.sao je zanimljivo dr: Slavko PaVicic u svojoj antologljskoi knjizi Hrvatska ratna i vojna povijest : 14. stude. nog napade Trenk s Nadazdijevim krajiskim cetama Kolin. gdje je bio sam pruski kralj s dvije bojne gardista i cetiri topa. Panduri potjerase pruske predstraze u grad. Friedrich II. promatrao je okolicu dalekozorom s crkvenog tornja. Panduri osvanuse pred gradom. zapalise nekoliko kuca i HRVATSKI ~ 1,4. 1t. rtpnja ~ VOJNIK stadose jurisati. U Kolinu nastade strava. Trenk navrne na grad vodu iz sanceva, koje je dao zatrpati. Za vrijeme borbe bude Trenk topovskim zrnom smrtno ranjen u lijevu nogu, koja mu je razmrskana. Trenkovi panduri nisu se usudili bez svog zapovjednika napasti Kolin. Tako se spasio Friedrich II., koji bi inace bio sigurno zarobljen. Friedrich je tog dana rekao Franjinom braticu Friedrichu, koji je bio u njegovoj pratnji:.vas davolski bra.tic skoro mi je zamutio neugodnu corbu ove noci, no izgleda. da je ubijen. Trenka su odnijeli u Znaim na lijece. nje. Prusi su napustili Kolin, koji su zauzeli panduri pod zapovjednistvom potpukovnika baruna d'olna. Friedrich je u brzim marse. vima napustio Cesku. Za petama su mu uvi. jek bili p1>.'lduri. Hrvati i panduri potukli su 15. prosinca Pruse kod Cross Maltersdofa. Tokom zime, koncem sijecnja povukla se austrijska vojska na zimovanje u Morav. sku, jedino su panduri ostali u Sieskoj, kamo je nakon Friedrichovog povlacenja iz Ceske bila usla cijela austrijska vojska. Pan. duri su logorovali oko tvrdave Glatza. BARUN TRENK ODLAZI S BO JI SN ICE Tragtcno je ranjavapje odvelo s bojisnice. baruna Franju Trepka. Prvih je dana bio u zivotnoj opasoosti. pa je napravio i oporuku. Za glavnog nasljednika imenovao je kraljicu Marilu Tereziju, a bavarskom gradu Chamu ostayio je forinti kao pripo. moc siromasnima. Naime. Cham je tesko stradao od Trenkovih pandura, pa je u bo Jesnickoj postelji Trenk osjetio potrebu da mu pomogne. Ipak, tesko ranjavanje baruna Trenka nije bilo tragicno. Uspio je prizdraviti, pa je µ sijecnju n.a stakama dosao posjetlti kraljicu i caricu Me.riju Tereziju. Ona ge. je primila i u znak zahvalnosti dopustila mu je da svoje pandure ustroji u redovnu pukovniju kraljevske vojske. Tako je T~enkova pandurska pukovnija trebala brofiti 3000 bora.. ca, i to 20 satnija po 140 vojnika, te dvije gre. nadirske satnlje od po 100 vojnika. Nakon posjeta Becu i kraljici Trenk se uputio u SJavoniju, gdje je imao pet velikih posjeda. Unatoc invalidnosti, vodio je suzbijanje hajducke pobune u Slavoniji, te je uno. vacio dosta mladi6a za popunu svoje pukov. hije. Zaiedno s novaclma vratio se u lipnju u Slesku, gdje su se panduri uspjesno borili i pronosili slavu hrvatskih vojnika. Trenk se oprostio od svojih pandura kra.. jem u ceskom mjestu Gabl. No. svrse. tak djelatne vojne sluzbe bio je vrlo tuzan. Umjesto da uziva u pocastima koje pripadaju najboljim vojskovodama svog doba, ba.. run Trenk skoncao je u zatvoru. Naime, nje. govi su (vrlo brojni) neprijatelji podigli op. tui.nicu kod ratnog Vijeca u Becu, koju Trenk nije prihvacao. Rasprava na sudu tekla je povoljno za Trenka. ali on je nekim ispadima i fizickim obracunima okrenuo sudsko vijece protiv sebe. Stoge. je osuden na smrt. ali ga je spasila njegova velika po. pularnost. lpak, osuden je na dozlvotnu ro. biju. Kraljica ga je mogla pomilovati. aji on to od nje nije zatrazio. Utamnicen je u Spielbergu u Moravskoj. gdje je umro nakon dvije godine. Umro je 4. listopada u dobi od 38 godina. (NastaVit ce se) Priredio DUBRAVKO GRAKAUC

32 krlialjka BAHUN TRENK AUTOR: 11/0 MARAS UGL.AtlEN I NAJMA. USMATITI AN OOV IQ~ PN'A GAAEJI tnt, SW JEK (MN.} JE (MN ) TIJEU Z8A srozsc I uem. I ~NT ' e-s'#:11'- 1 TAMOJE I NAUKAO lf'ogran~ =i< KOJt lnooi NCN08T -- UOKVIRTI -- CR3AN SKI OERf. VAT 8llJ. CUA.; ~ 0-1= - FimilCI,.. ; --= -== - =,~ --,~ == --== I~ e 1 C SAMQG. ~NIK GAAO u I HAVAT SKOJ MJTSl(I LET~ -- KOJt AIA AAOMU -- TICAl.0, KRAKU -- = ~ IME -- m>nam KOKA OAJE -- OAVATI ~ AMERIKE OTAC.. I DUH SVETI. MJESTO POKRAJ ZADRA 62 broj lipnia 19'2.

33 DOMAGOJEVI STKIJELCI PRV A JA VNA STRELJANA U HRVATSKOJ * MOGUCNOST PUCANJA IZ VLASTITOG I IZNAJMLJENOG ORUZJA U 30-METARSKOJ ZATVORENOJSTRELJANI * VELIK IZBOR MUNICIJE I META PO NAJNIZIM CIJENAMA * SERVIS I CISCENJE ORUZJA * GLEDALISTE, CAFFE BAR ZA PRVE GOSTE I CLANOVE POSEBNI POPUSTI RADIMO SVAKOG DANA OD 09 DO 22 SATA Informacije na tel. 04 II ADRESA: SAMOBORSKA 258 (preko puta Gajnica)