OBRADA SERIJSKIH PUBLIKACIJA

Transcription

1 OBRADA SERIJSKIH PUBLIKACIJA INTERNI PRIRUČNIK Pripremila Vesna Stričević Knjižnice grada Zagreba Gradska knjižnica Zagreb izdanje

2 2

3 SADRŽAJ 1 UVOD str ISBD(CR) Serijske publikacije Model za obradu serijskih publikacija 2 KATALOŽNI OPIS str Kodirani podaci Blok glavnog zapisa Povezivanje naslova Napomene Literatura 3 UPUTE ZA RAD U PROGRAMU ZAKI str Pretraživanje Predlošci Dodavanje novih polja Povezivanje naslova Klasifikacija Unos fonda Odabir lokacije Primjerci Pregled fonda po lokacijama Navod o fondu Ispis 3

4 4

5 ISBD(CR) PROMJENA STANDARDA I NOVE DEFINICIJE GRAĐE ISBD(CR) Međunarodni standardni bibliografski opis serijskih publikacija i druge neomeđene građe je prerađeno izdanje ISBD(S)-a : Međunarodnoga standardnoga bibliografskog opisa serijskih publikacija. Objavljen je godine i nadomješta prethodni standard. Paralelno uz reviziju ISBD(S)-a izvršene su i prerade ostalih ključnih standarda koji identificiraju serijsku građu (Priručnik za ISSN i 12. poglavlje Anglo-američkih kataložnih pravila AACR2). ISBD(CR) određuje propise za opis i identifikaciju serijskih publikacija i druge neomeđene građe, utvrđuje redoslijed elemenata u opisu i propisuje sistem interpunkcije. Pravila se primarno odnose na nacionalne bibliografske centre, a potom i na zapise ostalih bibliografskih ustanova, bez obzira da li se radi o publikacijama u tiskanom ili u elektroničkom obliku. Primarno se bavi tekućim publikacijama, ali se pravila odnose i na stariju građu. Svaki nacionalni bibliografski centar ima obvezu stvaranja konačnog zapisa publikacija objavljenih u zemlji, sa svim obvezatnim elementima, a preporučuje se da tu praksu slijede i knjižnice koje međusobno razmjenjuju podatke. Ostale bibliografske ustanove mogu odabrati elemente koje će uvrstiti u zapis, ali redoslijed i interpunkcija moraju biti usklađeni s relevantnim ISBD-om. ISBD(CR) ne sadrži upute za evidentiranje podataka koji se odnose na pojedinu zbirku (smještaj građe, evidencija fonda ); to su lokalni elementi koje svaka institucija dodaje općem zapisu. Uz pojedinačne izmjene i dopune, ključne razlike u odnosu na ISBD(S): Predmet standarda je proširen na termin continuing resources (neomeđena građa) i uvode se nove vrste i definicije građe. Razrađeni su kriteriji za utvrđivanje promjene naslova i potrebe za novim zapisom. Temeljna razlika je osnova za opis: kod serijskih publikacija osnova za opis je prvi broj, a kod integrirajuće građe posljednja inačica (current iteration). U skupini 3 (brojčani podaci) uvedena je značajna dopuna. U propisani izvor podataka uključene su, osim sâme publikacije, i nacionalne bibliografije. To je novi element koji znatno olakšava opis naslova koji nisu kompletirani. Uz to Skupina 3 je ponovljiva kad opisivana jedinica ima svojstva viševrsne građe pa se osim brojčanih podataka mogu unijeti podaci karakteristični za specifičnu građu po pravilima relevantnog ISBD-a. U tom slučaju brojčani podaci se unose posljednji. Uvedeni su novi pojmovi i definicije građe, a neki već postojeći su znatno prerađeni i prošireni. Osnovna jedinica za svaki bibliografski opis je bibliografska građa a dijeli se na omeđenu i neomeđenu. Predmet ISBD(CR)-a je neomeđena građa. 5

6 Bibliographic resource (novo) Continuing resource (novo) Serial (promijenjeno) Integrating resource (novo) Periodical (promijenjeno) Newspaper Bibliografska jedinica Osnovna jedinica za bibliografski opis koja može biti na bilo kojem mediju, u materijalnom ili nematerijalnom obliku. Dijeli se na omeđenu i neomeđenu građu. Neomeđena građa Jedinica građe koja se izdaje u duljem vremenskom razdoblju bez prethodno određenog završetka. Obuhvaća serijske publikacije i tekuću integrirajuću građu. Serijska publikacija Jedinica građe koja izlazi uzastopce u zasebnim dijelovima, obično s brojčanom oznakom i nema prethodno zadan rok završetka. Odnosi se na časopise, revije (journals, magazines), elektroničke časopise, novine, tekuće službene popise, godišnja izvješća i monografske serije (nakladničke cjeline). Dodatak u definiciji je građa koja izlazi u zasebnim dijelovima što implicira da svaki sveščić (issue) predstavlja cjelinu. Podatak o numeraciji skraćen je na: obično s brojčanom oznakom što otvara mogućnost za tretiranje nenumeriranih nakladničkih cjelina kao serijskih publikacija. Integrirajuća građa Jedinica građe u koju se uključuju novi sadržaji s dopunama ili izmjenama i koji se spajaju u cjelinu. Integrirajuća građa može biti omeđena (finite) ili neomeđena (continuing), a uključuje publikacije u slobodnim listovima, mrežne stranice koje se ažuriraju i baze podataka. Periodička publikacija Časopisi Vrsta serijske građe koja se izdaje u pravilnim razmacima, kraćim od godine dana, i sadrži pojedinačne članke. Novine Vrsta serijske publikacije koja se izdaje u utvrđenim i kratkim razmacima, obično dnevno, tjedno ili polutjedno i izvještava o tekućim zbivanjima od općeg interesa. 6

7 Serijska građa se u svojoj promjenjivosti i s brojnim graničnim primjerima opire preciznoj sistematizaciji. Često dolazi do semantičkog poistovjećivanja pa se termini serijska i periodička publikacija koriste u sinonimnom odnosu, a tomu se pridružuje i stariji zbirni izraz periodika. Uz terminološka preklapanja otvoren je široki prostor za različite, ponekad kontradiktorne interpretacije. Najviše oscilacija je u određivanju sadržaja pojma periodička publikacija, odnosno razlikovanja novina i časopisa. Na toj, drugoj, razini podjele nema posve usklađenog i jedinstvenog pravila. Osnovni razlog je raznovrsnost kriterija po kojima se može izvesti diferencijacija (format, učestalost izlaženja, materijalni oblik, vrsta sadržaja ). Primarni izvori koji sadrže informacije za identifikaciju serijske građe su: Standard za bibliografski opis ISBD(CR) Međunarodna norma ISO 3297:1998 Information and documentation - International Standard Serial Number (ISSN) te dodatne ISO norme koje s usporednim definicijama pružaju zrcalnu sliku i korekcije pojmova Postoji i čitav niz sekundarnih izvora koji nude dodatne, proširene ili pojedinačne definicije izvedene po različitim kriterijima: Glossary of terms and definitions in International Standards developed by ISO/TC 46/SC 9 Szilvassy, Judith. Basic Serials Management Handbook, Munchen : K.G. Saur, (poglavlje o vrstama serijskih publikacija) ISO 3297:1998, Information and documentation - International Standard Serial Number (ISSN). Third edition. nhrn ISO : 2002, Informacija i dokumentacija Navod o fondu Sažeti opis (Nacrt hrvatske norme) ODLIS Online Dictionary of Library and Information Science UNESCO, Institute for Statistics CTION=201&reload= Types of Periodical Publications (based on the ALA Glossary of Library and Information Science) Library of Congress, Collection Policy Statements (uvodni tekstovi o pojedinim zbirkama za usporedbu) Revision of AACR2 & YUL Implementation : Jan Na temelju ovih izvora, formulirane su za potrebe priručnika sljedeće proširene definicije i podjela. Predmet je tiskana građa u fondu knjižnice. 7

8 SERIJSKE PUBLIKACIJE Termin se odnosi na svu građu, u bilo kojem mediju, koja izlazi uzastopce u zasebnim dijelovima, obično s brojčanom oznakom i nema prethodno zadan rok završetka. Može izlaziti redovito ili povremeno. Obuhvaća periodičke publikacije (tiskane i elektroničke časopise), novine, godišnjake, službene popise, radove s konferencija i monografske serije (nakladničke cjeline). PERIODIČKE PUBLIKACIJE Vrsta serijske publikacije koja izlazi u redovitim razmacima i obično sadrži zasebne članke. S novom definicijom ukinuta je početna granica učestalosti od petnaest dana. Odnosi se na građu u raznim medijima koja bi trebala izlaziti uzastopno, u zadanim, pravilnim razmacima manjim od godine dana (tjedno, dvotjedno, mjesečno, dvomjesečno, četvrtgodišnje, polugodišnje i u različitim kombinacijama npr. tijekom školske godine (deset puta godišnje) itd. Svaka jedinica izlazi zasebno, najčešće sa sukcesivnim brojčanim oznakama, a sadrži pojedinačne članke različitih suradnika. Brojčane oznake mogu se sastojati od jedne ili više hijerarhijskih podjela (tom, broj, dio itd.). Termin se odnosi na široku skupinu časopisa koji mogu biti usmjereni na jedno ili više područja, mogu biti specijalizirani (tehnički, znanstveni,) ili orijentirani na općenite sadržaje. [ISO 215:1986]. Ne odnosi se na novine ni na godišnjake. U gruboj podjeli u kategoriju časopisa ubrajaju se stručni časopisi (journals), popularni časopisi (magazines), revije, raznovrsni komercijalni časopisi i opći informativni časopisi. Drugi izrazi: glasnik, vjesnik, glasilo, revija, tjednik, list (preklapa se u značenju s novinama), magazin Stručni časopisi (journals) Najčešće ih izdaju akademska ili stručna tijela ili udruge. Prije objavljivanja članke evaluira urednički odbor. Sadrže tekstove ili sažetke koji su dokumentirani i u drugim izvorima, popraćeni su s bibliografijama i dodatnim referencama. Autori tekstova su potvrđeni stručnjaci za teme koje obrađuju. Primjeri: Croatica chemica acta JAMA : The Journal of American Medical Association Vjesnik bibliotekara Hrvatske Popularni časopisi (magazines) Sadrže informativne tekstove za širi krug čitatelja s različitim temama, i obično imaju veći broj autora (suradnika) koji se mijenjaju. Uglavnom su ilustrirani i pretpostavljaju određeni stupanj općeg obrazovanja kod čitatelja. Primjeri: National geographic Scientific American Priroda 8

9 Komercijalni časopisi Poslovni časopisi ili publikacije Opći informativni časopisi (consumer / general interest magazines) Reflektiraju opće društvene trendove, teme i zanimljivosti. U nekim slučajevima koristi se izraz revija. Namijenjeni su najširem krugu čitatelja. Profitno su orijentirani, sadrže oglase a članci su relativno kratki s mnoštvom ilustracija. Najčešće nisu potpisani i ne pružaju dodatne referentne informacije. Obično izlaze tjedno ili mjesečno. Primjeri: Cosmopolitan PC chip Ljekovito bilje Košarka (trade journals or publications) Časopisi s temama iz trgovine, industrije ili srodnih područja. Rijetko su popraćeni s dodatnim referencama. Primjeri: Banka Poslovni tjednik Publisher's weekly (news magazines) Kategorija graničnih publikacija koja se ponekad ubrajala u kategoriju časopisa, a ponekad u novine. To su časopisi koji donose aktualne informacije raznolikih sadržaja, od politike do zabave. Obično, uz aktualnosti, sadrže i pojedine tematske blokove ili rubrike, neki su popraćeni uredničkim komentarima. Uključuju široki raspon uredničkih orijentacija i političkih gledišta. Najčešće izlaze tjedno ili dvotjedno, a sve više ih je dostupno i u elektroničkom izdanju. U hrvatskom jeziku je za tu vrstu časopisa uobičajen zajednički naziv tjednici koji više podrazumijeva vrstu sadržaja, a u manjoj mjeri formalnu činjenicu učestalosti izlaženja. Primjeri: Time Newsweek Globus Nacional Fokus Feral tribune 9

10 NOVINE Drugi izrazi: novina, list Osnovna definicija Vrsta serijske publikacije koja se izdaje u utvrđenim i kratkim razmacima, obično dnevno, tjedno ili polutjedno i izvještava o tekućim zbivanjima od općeg interesa. Prošireno Novine su vrsta serijskih publikacija koje služe kao primarni izvor informacija o aktualnim zbivanjima na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Sadrže široki raspon novosti o svim društvenim i političkim temama i aktivnostima i nisu ograničene na specifičnu ili izdvojenu vrstu sadržaja. Novine su namijenjene najširoj publici ili mogu biti usmjerene prema određenoj etničkoj, kulturnoj ili nacionalnoj grupi. U pravilu imaju ustaljene rasporede sadržaja u blokovima, članci su relativno kratki, a novine mogu biti ilustrirane i sadržavati stalne ili povremene priloge i oglase. Pojedinačna izdanja imaju kronološke i brojčane oznake. Materijalni oblik (tipične osobine): novine uglavnom nemaju korica, tiskane su na neuvezanim, presavijenim listovima običnog papira, imaju tekući naslov, a glavni naslov je grafički istaknut na početku teksta. Formati mogu varirati, ali obično su u formatu A3 (297mm x 420 mm = 12 x 17 in.) ili veće. Osim tiskanih oblika, novine su većinom prisutne i u elektroničkom izdanju, a mikrooblici služe kao ustaljeni oblik pohrane i korištenja u knjižnicama i drugim bibliografskim ustanovama. Specifična karakteristika novina je da mogu imati više, unaprijed zadanih, dnevnih izdanja, zatim različita izdanja za različite regije (primarno se odnosi na nacionalne novine) te povremena izvanredna izdanja. Definicija uključuje dnevne novine koje izvještavaju o vijestima unutar razdoblja od 24 sata (izlaze najmanje 4 puta tjedno) i novine koje (zbog lokalnih ili drugih razloga) izlaze unutar raspona od tjedan dana (rjeđe od 4 puta tjedno), ali su također namijenjene kao primarni izvor općih informacija. (UNESCO, Institute for statistic) U različitim nacionalnim kontekstima postoje varijacije, no u osnovi je univerzalno primjenjiva definicija novina kao publikacije koja pruža primarne informacije o aktualnim zbivanjima, teritorijalno je orijentirana, namijenjena najširoj publici i izlazi dnevno, odnosno unutar raspona od tjedan dana. Primjeri: Vjesnik Večernji list Glas Slavonije Novi list Dnevnik Novosti 10

11 Preostale skupine serijskih publikacija ne ulaze u fond Čitaonice novina i časopisa i obrađuju se u drugim zbirkama i na drugim lokacijama. NAKLADNIČKA CJELINA Uključuje se u grupu serijskih publikacija. Odnosi se na skup zasebnih bibliografskih jedinica tako međusobno povezanih da svaka publikacija uz svoj glavni stvarni naslov, nosi i zajednički naslov, tj. skupni stvarni naslov. Nakladničke cjeline mogu, ali ne moraju biti numerirane. Pojedini svesci mogu izlaziti u pravilnim ili nepravilnim razmacima ili povremeno. U numeriranim nakladničkim cjelinama pojedini se svesci ne moraju nužno javljati u numeriranom slijedu. Pojedine publikacije unutar serije mogu biti omeđene (monografske) ili neomeđene (serijske). Godišnjaci Iako naziv godišnjak pretpostavlja redoviti ritam izlaženja, učestalost pojavljivanja ove vrste publikacija može biti različita: dvogodišnje, trogodišnje ili u nepravilnim razmacima od nekoliko godina. Radovi s konferencijâ (proceedings) Obično se redovito održavaju u određenim vremenskim razmacima. Obrađuju se prema praksi bibliografskog središta i kao monografske i kao serijske publikacije. U dosadašnjoj praksi KGZ-a obrađivani su kao monografske publikacije. Kvazi-serijske publikacije (quasi-serials) granično područje omeđene i neomeđene građe U praksi KGZ-a takve publikacije uglavnom se obrađuju kao monografske (omeđene). prividno serijske publikacije (provisional serial): npr. enciklopedije koje su završene kao cjelina, ali im se priključuju dodatni svesci s dopunama. pseudo serijske publikacije (pseudo serials): izlaze u ponovljenim izdanjima s dopunjenim sadržajima (npr. Who is who, Guide to Reference Books). Obično se tek nakon nekoliko ponovljenih izdanja ustanovi pravilnost izlaženja. Takva građa se za sada ne rekatalogizira. publikacije u nastavcima (continuation): monografske publikacije koje imaju zadani konačni opseg ali izlaze u dijelovima, npr. botaničke ili zoološke klasifikacije, ili projekti velikih rječnika u više svezaka koji mogu izlaziti godinama čak i desetljećima. Sitni tisak Skupina koja uključuje raznovrsnu građu u različitim materijalnim oblicima (mogu biti uvezani i neuvezani, u slobodnim listovima, tiskani ili umnoženi za lokalnu upotrebu), npr. vozni red, nakladnički katalozi, telefonski imenici, oglasnici, brošure, kalendari (ponekad izlaze kao godišnjaci) lokalne statistike itd. 11

12 MODEL ZA OBRADU SERIJSKIH PUBLIKACIJA U KNJIŽNICAMA GRADA ZAGREBA Obrada građe vrši se u programu ZAKI, a koristi se UNIMARC format za strojno čitljivo katalogiziranje. Modul za katalogizaciju povezan je s normativnom bazom, klasifikacijom i s modulom za evidenciju periodike. Obrađujemo tekuće naslove domaćih novina i časopisa, a stari naslovi (koji su već zavedeni u klasičnom katalogu) se rekataoligiziraju i upisuje se fond pojedinačnih sveščića. Od stranih naslova obrađuju se oni koji se kontinuirano primaju u duljem razdoblju i/ili oni čiji sadržaj pokriva tematske praznine u domaćem izdavaštvu. IZVORI Pravila za izbor odrednice sadržana su u Pravilniku i priručniku za izradbu abecednih kataloga Eve Verone. Podaci koji se uvrštavaju u opis, kriteriji za izradu novog zapisa pri promjeni naslova i način navođenja numeričkih podataka određeni su u ISBD(CR)-u. Propisi za navod o fondu regulirani su u ISO normi 10324:1997. POLAZIŠTE Retrospektivna katalogizacija PRISTUP Svi podaci navode se po pravilima i redoslijedom po propisanim izvorima podataka. Publikacija se opisuje prema prvom broju. Ukoliko ne raspolažemo s prvim brojem, opisuje se prema prvom kojeg imamo u fondu s obvezatnom napomenom o opisanom primjerku. Ako je naslovna stranica sveščića po kojem se radi opis oštećena, navodimo naslov s preliminarnih stranica uz obvezatnu napomenu o opisanom primjerku Glavna kataložna jedinica izrađuje se pod stvarnim naslovom. Stvarni naslov je odrednica (osim u pojedinim slučajevima kad se uvodi prošireni naslov). U obvezatna polja unose se podaci koji se odnose na stvarni naslov. Za svaku promjenu naslova (koja podliježe pravilima za izradu novog opisa), izrađuje se novi zapis, a povezuju se preko bloka za povezivanje kataložnih jedinica (polja 43- / 44-). Ako u fondu nemamo neki međunaslov u seriji; povezujemo one koji su u izravnom nizu a osnovni podaci o objektivnom postojanju naslova koji nedostaju navode se u napomeni naslova koji mu prethodi i koji slijedi. Značajne promjene podnaslova evidentiraju se u napomeni. Prvi podatak o odgovornosti je osoba/osobe s glavnom odgovornosti za nastanak publikacije (individualni urednik, sastavljač, priređivač). Korporativna odgovornost se ne navodi za serijske publikacije (osim za generičke naslove). Brojčani podaci identificiraju publikaciju i navodimo ih uvijek kad je moguće, bez obzira na stanje fonda. Ako su podaci preuzeti, obvezatno se navodi napomena o izvoru podataka (207$z). Ukoliko nedostaje prvi broj obvezatna je i opća napomena o opisanom primjerku. 12

13 METODA Izrada kataložnog zapisa Prije početka obrade potrebno je napraviti obris budućeg zapisa. Sve pojedine sveščiće naslova koji se obrađuje potrebno je pomno pregledati i evidentirati promjene do kojih je dolazilo tijekom izlaženja (promjene naslova, urednika, nakladnika, promjene u numeraciji, prekidi u izlaženju). U slučaju da neki dijelovi nedostaju potrebno je konzultirati i vanjske izvore da se popuni slika o naslovu. No, za staru građu, vanjske izvore svakako treba konzultirati radi pronalaženja ISSN-a koji se u ovim slučajevima dodjeljuje retroaktivno i ne nalazi se na publikaciji. Unos fonda Nakon kataložnog zapisa, unosi se fond (pojedinačni brojevi svakog godišta). Uvezana jedinica (skup brojeva uvezanih u jedne korice) inventarizira se kao jedan dokument i povezuje sa signaturom naslova. U drugi i treći red signature upisuje se godina i brojevi sadržani u koricama. Dokumentu se priključuju podaci o sadržanim brojevima. Stanje fonda Upisuje se sa situacijom u trenutku obrade, a u slučaju da se radi o tekućoj publikaciji, na to se nadovezuje kontinuacija. Kontinuacija u katalogu vrši se na kraju razdoblja koje okuplja određenu cjelinu tek kad je blok brojeva kompletiran, uvezan i inventariziran (ovisno o vrsti publikacije i opsegu, to može biti mjesečno razdoblje, tromjesečno, polugodišnje, godišnje). Tekući primjerci se prije obrade bilježe u evidenciji pristiglih brojeva. Kontinuacija se priključuje preko kartice Sažeti fond (Ctrl+F) za odgovarajuću lokaciju. Na ispisu se stanje fonda i kontinuacija prikazuju ispod svih podataka kataložnog zapisa. Podaci koji se uključuju u opis (po skupinama) 1 Stvarni naslov i podaci o odgovornosti 2 Izdanje 3 Brojčani podaci 4 Izdavanje i raspačavanje 5 Materijalni opis (podatak o ilustracijama i dimenzije) 7 Napomene: učestalost izlaženja (obvezatna napomena), napomene o naslovu, specifičnostima numeracije, sadržaju, spajanju i razdvajanju publikacija, napomene o jeziku i pismu i o opisanom primjerku 8 ISSN i ključni naslov 13