-5Krizanteme tehnologija uzgoja -5Staklena ambalaža -5Opadanje plodova s voćaka -5Goji bobice -5Ocjenjivanje kakvoće meda 2011/12

Transcription

1 2011/12 Bosnia and Herzegovina s Choice Green Garden broj 81 srpanj / kolovoz godina XII cijena 3,50 KM -5Krizanteme tehnologija uzgoja -5Staklena ambalaža -5Opadanje plodova s voćaka -5Goji bobice -5Ocjenjivanje kakvoće meda info@sjemenarna.com

2 Ljeto nam donosi nove želje. Ljetni VRUĆI KREDITI S našim VRUĆIM kreditima one postaju stvarnost! Do iskoristite izuzetne pogodnosti VRUĆIH kredita. Ove kredite možete realizirati: BEZ JAMACA u SAMO 24 SATA od kompletiranja dokumentacije s kamatnom stopom koja je FIKSNA za cijeli period trajanja kredita BEZ NAKNADE za obradu kredita za korisnike JES! Paket računa. Saznaj više na unicreditbank.ba info@sjemenarna.com

3 Riječ urednika Sredinom ljeta većina radova u vrtovima, voćnjacima i vinogradima je završena odnosno u ovom periodu godine mnoge povrtne i većina voćnih kultura su završile s plodonošenjem. Kasne sorte pojedinih voćnih vrsta, primjerice breskve i nektarine u punoj su berbi, dok se rane sorte jabuka i krušaka počinju brati. Isto tako, rane sorte grožđa su u fazi dozrijevanja i berbe. I ovaj broj glasila Green Garden na svojim stranicama donosi mnoštvo zanimljivih priloga posvećenih ljubiteljima cvijeća, povrća, voćaka i vinove loze, te nekoliko priloga posvećenih zaštiti poljoprivrednih kultura od bolesti i štetnika. Kao i prethodni brojevi glasila Green Garden tako i ovaj broj sadrži priloge namijenjene pčelarima. Osim toga, tu je i veliki broj korisnih informacija o novim proizvodima koji služe zaštiti od zmija i muha. Od velikog broja tema koje popunjavaju stranice ovog broja glasila Green Garden posebno izdvajamo prilog o tehnologiji uzgoja krizantema, eteričnim uljima, zaštiti povrća od koprivine grinje, staklenoj ambalaži, folijarnoj prihrani vinove loze, prilog o opadanju plodova s voćaka te vrlo zanimljiv prilog o zaštiti od zmija. Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima koje su aktualne u poljoprivrednoj proizvodnji sredinom ljeta preporučujemo vam da detaljno pročitate sve priloge iz ovog broja te obogatite vaše znanje novim spoznajama ali i aktualnostima iz poljoprivrede ali i drugih oblasti. Uredništvo Editor s word In mid-summer most works in gardens, orchards and vineyards is completed, meaning that during this period many vegetable and fruit crops are done with fruiting. Late varieties of some fruit species, such as peaches and nectarines are in full harvest, while early varieties of apples and pears begin to gather. Also, early varieties of grape are in the process of maturation and harvest. This issue of Green Garden brings you many interesting articles dedicated to flowers, vegetables, fruit trees and grape wine, and several articles about protection from pests and plant diseases. Like previous issues of Green Garden this one also includes articles intended for beekeepers. In addition, there is also a large number of useful information s about new products that serve to protect from snakes and flies. Among many interesting articles in this issue of Green Garden we would like to single out the articles about technology of growing chrysanthemums, essential oils, protection of vegetables from red spider mite, glass bottles, foliar nutrition of grape wine, and article about declining fruits from fruit trees and very interesting article about protection from snakes. In order to have complete information s about all agricultural activities in mid-summer, we recommend that you read carefully all articles in this issue of Green Garden, and enrich your knowledge with lots of new comprehensions. 3 Editor s office Sadržaj Igra boja u cvjetnom vrtu... 4 Održavanje travnjaka tijekom ljeta...5 Zelena oaza obitelji Ćurčić...5 Krizanteme -tehnologija uzgoja... 6 Eterična ulja - potreba s razlogom... 8 Draker učinkovito rješenje za mnoge štetne insekte... 9 Povrtnjak tijekom ljeta...12 Špinat - obilje minerala i vitamina...13 Štete na rajčici od koprivine grinje (pauka)...14 Zalijevanje povrća tijekom ljetnih mjeseci...15 Staklena ambalaža...16 Folijarna prihrana vinove loze...18 Botrytis cinerea Pers. - siva plijesan vinove loze...19 Opadanje plodova s voćaka...20 Goji bobice - crveni dijamanti...23 Šarka šljive (Plum pox virus) sve češća na području Hercegovine...24 Solarnim uređajem protiv zmija...25 Ocjenjivanje kakvoće meda...26 Zanimljivosti...30 Nagradna križaljka...30 U ovom ljetnom broju Green Garden glasila objavili smo fotografije prekrasnog vrta obitelji Ćurčić. Tomislav i Sanja sudjelovali su u Green Garden izboru za NAJ najljepši vrt, cvjetnjak, travnjak, te najveći plod i najbolji urod. Naša nagradna igra je počela već u broju 78 (siječanj/veljača), i na adresu Sjemenarne i Kluba Green Garden su pristizale brojne prijave i fotografije ponosnih vlasnika uređenih i pažljivo osmišljenih zelenih površina. Nadamo se da ćete uživati u prizorima prekrasnog vrta Sanje i Tomislava, koji su inače i članovi Kluba Green Garden. Kako postati član Kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno preuzmete pristupnicu, ispunite i pošaljete/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici. Članstvo u Klubu Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim Agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na greengarden.glasilo@sjemenarna.com. Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, Široki Brijeg BiH Tel.: (39) ; Fax: (39) ; info@sjemenarna.com greengarden.glasilo@sjemenarna.com Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec. Andrea Šaravanja, mr. oec. Lektor: Blanka Kraljević, prof. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,, nauke, kulture i športa broj: /04 od godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

4 4 Igra boja u cvjetnom vrtu Ivana Markota, master struke Igra boja te tekstura najveći je izazov u kreiranju uspješnog vrta bez obzira na to što je njihova blještava privlačnost kratkog vijeka. Neke od biljaka cvatu kratko ali ljepota i boja cvijeta zaslužuju mjesto u cvjetnoj gredici. Takav je primjerice božur (Paeonia suffruticosa), biljka koja cvate samo nekoliko dana, no čiji prekrasni veliki cvjetovi neprijeporno zaslužuju istaknuto mjesto u vrtu. Odabir boja Pri odabiru boja u vrtnom prostoru gotovo sve se odluke mogu prepustiti osobnom ukusu. Krug boja je neograničeno bogat nijansama, pa iako su na njemu kontrasne boje i nijanse smještene nasuprotno, krajnji rezultat može ispasti loše i time ugroziti izgled cijelog prostora. Stoga se uvijek treba ograničiti na manji raspon i količinu boja. Primjerice, zagasito zelena pozadina smirivat će dinamičan prednji plan pun boja i isticati samo one boje živahnih nijansi. Slaganje boja Jedan od najvećih izazova u oblikovanju vrtnog prostora jest kreiranje zanimljive kombinacije boja. Bijelo i plavo elegantna je kombinacija koja izgleda hladno i čisto i koju je teško nadmašiti, iako je za posve čist dojam najbolja kombinacija bijelog i zelenog. To je posebno upečatljivo kada se te dvije boje nalaze u istom cvijetu, kao što je to slučaj kod visibaba ili bijelog kultivara srdašca. Ovakve otmjene kombinacije bit će još izrazitije ako ostale biljke donesu u prostor širu paletu nijansi. Dvije boje jednake snage, poput narančaste i ljubičaste ako se rabe zajedno, predstavljaju iznenađujuće blistavu i uočljivu kombinaciju. Dobar su primjer jarkonarančasti neveni postavljeni uz olovno ljubičaste listove ukrasnog kupusa. Plavo i žuto također predstavlja oštar kontrast. Kada se pomiješaju žuti tulipani ili carske kockavice (Fritillaria imperialis) s jasno plavim cvjetovima potočnice, međusobno prožimanje djeluje vrlo iskričavo. Boja i udaljenost Jarke svijetle boje, poput limunastožute ili bijele puno bolje odbijaju sunčevu svijetlost od tamnih boja koje se, promatrane s udaljenosti, počinju gubiti ili postaju zagasite. Time se stvara vizualni dojam da svijetle boje u prednjem planu «iskaču» prema naprijed. Kad takve nijanse postavite u pozadinu, također će se činiti bližima pa će vizualno skraćivati dužinu, odnosno dubinu vrtnog prostora. Nijanse boja koje posjeduju dubinu poput plavih, ljubičastih ili srebrenkastih, tradicionalno se rabe za postizanje dojma veće dubine vrtnog prostora. Takve se nijanse postave u pozadinu, a u prednji se plan stavljaju blijede nijanse žute, bijele ili ružičaste boje. Crvene narančaste i intenzivno žute nijanse najbolje je postaviti u središnji dio cvijetnjaka, jer kad su udaljene, počinju se gubiti, a kad su preblizu, dominiraju prostorom. Boje i svjetlost U raspoređivanju i odabiru boja važnu ulogu ima lokacija prostora, odnosno mjesto unutar vrta. Na izravnom sunčevu svjetlu sjajne crvene, žute i narančaste nijanse postaju plamteće, a prostor jednostavno titra od siline boja. Ako pak želite «ohladiti» prostor za sjedenje koji se nalazi u toplome sunčanom kutu vrta, odaberite biljke srebrenih i sivih listova ili one plavih cvijetova i prostor će postati puno ugodniji. Kombinacija pastelnih boja, poput nježno plave, ružičaste, kremasto žute i srebrene, predstavljat će prekrasnu kompoziciju na sjenovitim mjestima. Terasu koja se često Slaganje boja veliki izazov za vrtlare koristi za večernja druženja, okružite bijelim cvjetovima i svijetlo ili bijelo prošaranim listovima, koji će uz minimalno osvjetljenje stvoriti ugodnu atmosferu. Primjena teksture Mnoge biljke imaju bogatu teksturu listova i tvore zanimljive učinke kad su posađene na većoj površini. Zasad lavande ili ružmarina, koji se redovito orezuje, s vremenom će prerasti u niz gustih humaka kojima ljepota nimalo ne zaostaje za rascvjetalom gredicom zeljastih biljaka. Čak i biljke koje nisu dekorativne mogu poslužiti za skupnu sadnju. Grmolika kozja krv (Lonicera nitida) ili brojni bambusi omogućavaju stvaranje mnogih kombinacija tekstura i tvore izvanredne žive ograde. Igra različitih tekstura kreira profinjenu kombinaciju čak i na istoj biljci. Tisa 8taxus) koja je uredno orezana u podnožju, a kojoj su pri vrhu ostavljene grane da slobodno rastu tvori prekrasan kontras tekstura. Veliki zahtjevi pri odabiru boja u prostoru

5 5 Matea Pehar, dipl. ing. Pravilna i pravodobna opskrba travnjaka vodom, osnovni je preduvjet njihovoga zdravog rasta i razvoja. Ovisno o tlu i klimatskim uvjetima, travnjak zahtjeva odgovarajući režim zalijevanja kako bi se izbjegle štete koje nastaju zbog suvišne ili nedovoljne količine vode. Prekomjerna ili nedovoljna količina vode, te stres biljaka izazvan zalijevanjem u pogrešno vrijeme, osnovni su rizici ručnog zalijevanja. Dosta racionalniji način zalijevanja je pomoću nadzemnih rasprskivača, a svakako najbolji ugradnjom automatskog zalijevanja. Održavanje travnjaka tijekom ljeta Lijep travnjak zahtjeva mnogo truda i dosta vremena koje treba posvetiti njezi tijekom ljetnih mjeseci. U ovom razdoblju posebnu pozornost treba obratiti na zalijevanje, kosidbu, grabljenje, prignojavanje i prozračivanje. Svakako, najveći problem je osigurati dostatnu količinu vode, kako bi travnjak zadržao lijep izgled. Zalijevanje travnjaka Vodeći proizvođač sustava za automatsko zlijevanje je GARDE- NA, a za automatsko zalijevanje travnjaka izdvajamo GARDENA sprinkler sistem. Puštanjem vode Automatsko zalijevanje u podzemne instalacije, rasprskivači izlaze na površinu, a nakon završetka zalijevanja ponovo ulaze u svoje kućište. Ovaj sustav zalijevanja ima velikih prednosti u odnosu na ostale načine zalijevanja travnjaka. U posljednjih nekoliko godina, na ovim područjima, GAR- DENA sprinkler sustav doživljava ekspanziju,tako da se u svaki novozasnovani travnjak ugrađuje ovaj sustav. Gnojidba Tijekom ljetnih mjeseci ne zaboravite prihranjivati travnjake, jer na nedostatak hranjiva u tlu travnjaci brzo reagiraju. Za prihranjivanje je najbolje koristiti specijalna gnojiva za travnjake koja osiguravaju optimalnu količinu svih potrebnih hranjiva. Za ovu namjenu koristite FLOR- TIS-ova gnojiva za travnjake. I na kraju ne zaboravite što se travnjak češće kosi, pravilno zalijeva i adekvatno prihranjuje bit će ljepši. Zelena oaza obitelji Ćurčić Matea Pehar, dipl. ing. U mnoštvu prijava za Green Garden izbor žiriju je za oko zapeo jedan prekrasan vrt koji se nalazi u naselju Maloševići u blizini Mostara. Vrt pripada obitelji Ćurčić (Tomislav i Sanja Ćurčić) koja ga je godinama pažljivo njegovala, te tako stvorila jednu posebnu oazu zelenila i mira uz obalu Neretve. U vrtu se nalazi veliki broj ukrasnih biljaka, grmova, ruža u raznim bojama, začinskog bilja, te cvijeća. U sklopu kuće se nalazi i voćnjak s oko 30 vrsta mladih voćaka. Posebnost ovom vrtu daju i razni ukrasni predmeti kao što su vrtna etno kola, kolica, tricikli, bunar, plug, kućica za ptice itd Najveći dio svog vrta obitelj Ćurčić je izgradila kupovinom u Agrocentrima Sjemenarne kao član Kluba Green Graden. Zahvaljujemo se obitelji Ćurčić što je sudjelovanjem u našoj nagradnoj igri podijelila s nama prekrasne fotografije svoje oaze. Dio iz vrta obitelji Ćurčić

6 6 KRIZANTEME tehnologija uzgoja Krizanteme su najomiljenije rezano cvijeće zbog svojih oblika i boja cvjetne glavice te duge uzdržljivosti u boji. Već odavno predstavljaju glavni ukras kućnih vrtova u kojima cvatu u kasno ljeto i jesen. Ivana Markota, master struke Naša kultura življenja poznaje ovu cvjetnu vrstu kao ukras grobova za blagdan Svih Svetih. U Japanu krizantema predstavlja nacionalni cvijet, a u Kini simbol dugog života. U svjetskim razmjerima zauzima prvo mjestu u uzgoju rezanog cvijeća, ispred ruža i gerbera. Pod pojmom krizantema podrazumijevaju se tri glavne podskupine: špine ili spideri (bijele ili žute), margarete kao skupina s najviše različitosti te krupno cvjetne krizanteme popularno nazvane Šmitovke. Špine i magarete se uzgajaju cijelu godinu dok se Šmitovke uzgajaju prigodno za blagdan Svih Svetih,. Odnosno cvatnja mora biti tempirana od 27. do 30. listopada.treba znati da se tri podskupine razlikuju u brzini i ritmu rasta, te se moraju saditi u različito vrijeme. Najranije se sade krupno cvjetne krizanteme (5-10.srpnja), zasjenjuju se od kolovoza i zasjenjivanje traje najčešće do 10.rujna. Špine se sade nešto kasnije (10-15.srpnja), a sjene se od10. kolovoza do 30.rujna. Krupno cvjetne krizanteme obavezno treba pincirati tj. odstraniti sve postrane cvjetne pupoljke osim središnjeg, i to se radi što češće da biljka ne troši na njih snagu. Za razliku od krupno cvjetnih krizantema, kod margareta i špina skida se središnji, najrazvijeniji pup. Skidanje se obavlja kada je pup dobro razvijen. Rezane krizanteme Za sadnju se koriste ožiljene reznice s dobro razvijenim korijenjem. Sadnja se obavlja na srednje teškim ilovastim tlima s ph vrijednosti 6-7,2. Poželjno je da tlo sadrži barem 5% humusa, jer humus veže vodu i hranjiva i time sprječava ispiranje. Na pripremljene gredice postavlja se mreža, s razmakom rupa 12 x 12 ili 18 x18 cm. Idealan razmak sadnje za margarete bio bi 13x15 cm, a za krupno cvjetne krizanteme 15x15 cm. Danas je teško pronaći mrežu s okcima tih dimenzija pa se najčešće koristi razmak sadnje 12 x 12 ili 18x18 cm. Korištenje mreže je obvezno jer mreža štiti biljku od povijanja, a i primjena ostalih agrotehničkih mjera je olakšana. U početku razvoja krizantema traži gnojiva s naglašenim sadržajem dušika i fosfora. Zbog toga se preporučuje korištenja IDROFLORALA ili IDROFLORAL Ove kombinacije potiču razvoj korijenja i ubrzavaju ukorijenjavanje. Kasnije, do početka zamračivanja, prihrana se obavlja IDROFLORALom Tijekom razvoja krizantema traži dosta vode tako da je nužno osigurati adekvatan sustav natapanja (najbolje je to sustavom kap po kap). Tim sustavom se izbjegava vlaženje lišća što umanjuje uvjete za razvoj bolesti. Zamračivanje Sa zamračivanjem s počinje kod visine krizantema cm. Za krupno cvjetne krizanteme to najčešće pada u razdoblju kolovoza i traje oko tridesetak dana, dok zamračivanje kod špina počinje oko 10.kolovoza i traje do 15.rujna. Prva tri tjedna zamračivanje se provodi svakodnevno u trajanju 13 sati (od 18 do 7 ili od 19 do 8 sati) a u zadnjem tjednu se postupno smanjuje do potpunog prestanka. Nikada se ne zamračuju vlažne biljke U prvom tjednu kratkog dana kod špine i margarete koristi se regulator rasta (primjerice Alar 80), koji «smanjuje» rast biljaka u visinu i potiče staranje bočnih izbojaka. U drugoj vegetaciji uzgoja naglašena Zamračivanje vrlo bitna mjera kod uzgoja krizantema

7 NEDOSTACI HRANJIVA-SIMPTOMI Jedna od važnih mjera u tehnologiji uzgoja krizantema jest pravilna i izbalansirana gnojidba. Krizantema je vrlo osjetljiva na nedostatak određenih hranjiva, te odmah reagira specifičnim simptomima koji se jasno uočavaju na pojedinim organima. Nedostatak dušika Simptomi nedostatka dušika na krizantemama očituju se na način da cijela biljka kržlja, zaostaje u rastu, a listovi primaju svijetlije nijanse žutozelene boje. Žućenje je osobito izraženo na rubovima lišća. 7 je potreba za kalijem zbog pravilnog razvoja cvijeta i jačanja stabljike. U tom razdoblju koristi se gnojivo IDROFLORAL Krizanteme u posudi Uzgoj lončanica počinje sadnjom ožiljenih reznica u posude promjera 19 cm. U posude tog promjera najčešće se sade po tri reznice. Sadnje se obavlja najčešće do polovice lipnja. Kod uzgoja krizantema u loncima, važan je pravilan izbor supstrata. Treba koristiti supstrat stabilne strukture, ph vrijednosti 6-7, koji dobro veže hranjiva (CUL- TURAL GALA). Prvih dvadesetak dana nakon sadnje lonci se drže u zaštićenom prostoru, a poslije se iznose na otvoreno. U početku se koriste hranjiva s naglašenim sadržajem dušika i fosfora(isto kao kod rezane krizanteme), a nakon otkidanja vrhova i tjeranja postranih ogranaka gnojiva s nešto većim sadržajem kalija. Ranije ili kasnije otkidanje vrhova pomiče cvatnju za10 rana ranije, odnosno 10 dana kasnije. Nakon zadnjeg otkidanja vrhova koristi se regulator rasta (Alar 80 ili neki drugi) koji omogućava formiranje zbijenije biljke. Uzročnici bolesti i štetnici Tijekom uzgoja krizantema je podložna napadu većeg broja štetnika i uzročnika bolesti. Od štet- Uzgoj krizantema u posudama Nedostatak fosfora Prvi znaci nedostatka fosfora uočavaju se na listovima. Listovi mijenjaju boju u plavu do gotovo ljubičastu, a donji, stariji, listovi nekrotiziraju. Nedostatak kalija Nedostatak kalija kod krizantema očituje se na stabljici i listovima. Zbog nedostatka klija stabljika se savija. Na listovima, između žila, javljaju se nekroze koje se šire od ruba prema sredini lista. Ako je kalij kroz dulje razdoblje nedostupan, lišće se uvija i potpuno suši. Nedostatak željeza Simptomi nedostatka željeza kod krizantema očituju se kroz klorozu lišća. Ako biljkama kroz dulje razdoblje nije dostupno željezo, listovi poprimaju gotovo bijelu boju. Kloroza se javlja na mladom lišću. Nedostatak bora Nedostatak ovog mikroelementa kod uzgoja krizantema dovodi do zastoja u razvoju, biljke kržljaju, a cvjetovi lagano etioliraju. Listovi žute i nekrotiziraju, a kod ekstremnih slučajeva dolazi do potpunog sušenja. Nedostatak magnezija Tipičan nedostatak magnezija su zelene zone oko žila lista s klorotičnim poljima u kojima se mogu između žila zapaziti malene, obično kružne nekroze. Nedostatak magnezija uočava se na starijem lišću. Nedostatak bakra Simptomi nedostatka bakra kod krizantema vidljivi su na listovima, na kojima dolazi do rubnih nekroza i lagane deformacije. Ako je nedostatak izražen kroz dulje razdoblje, listovi se suše i ostaju visjeti na biljci. nika najčešće se javljaju lisne uši i grinje koji se suzbijaju primjenom odgovarajućih kemijskih pripravaka. Od uzročnika bolesti najveći problem predstavlja bijela hrđa (Puccinia horiana). Simptomi bolesti najuočljiviji su na listu. U početku razvoja uzročnika bolesti, na gornjoj strani lista, uočavaju se mala ispupčenja koja kasnije svjetlozelene pjege. Na istom mjestu na naličju lista formiraju se bradavičaste izrasline. Napadnuti list kovrča se i deformira. Pri jačoj zarazi listovi otpadaju. Cvjetovi zaraženih biljaka su sitniji. Bolest se teško suzbija, pa sa zaštitom treba početi vrlo rano. Zaštita se provodi kemijskim pripravcima (Dithan M 45, Star 80, Saprol- N i Baycor) uz temeljito prskanje biljke. Osim bijele hrđe, posljednjih nekoliko godina i fuzarioze (Fusarium oxysporum f.sp.chrysanthemi i F. oxysporum f.sp.trachephilum) postaju sve veći problem. Biljke napadnute fuzariozama često imaju simptome slične simptomima prouzročenim Pytium vrstama, ali i simptomima prouzročenim nedostatkom hranjiva, suviškom vode u tlu i dr. Napadnuti listovi žute, uvijaju se i venu. Listovi venu s jedne strane biljke, a rijetko cijela biljka odumire. Fuzarioze uglavnom razaraju provodne snopove, i time prekidaju normalnu opskrbu biljke hranjivima i vodom iz tla. Simptomi bolesti na listovima variraju ovisno o temperaturi. Najizraženiji simptomi uočavaju se na temperaturi od 27 o C do 32 o C. Osnovna mjera zaštite je održavanje dobre higijene i prozračnosti u nasadu. Sadnja krizantema u odgovarajućem supstratu, a ako se radi o uzgoju na tlu, sterilizacija tla je obavezna. Simptomi hrđe na lišću Pojedina hranjiva su vrlo bitna na samom početku proizvodnje

8 8 ETERIČNA ULJA potreba s razlogom Eterična ulja i ekstrakti upotrebljavaju se u farmaceutskoj, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji. Malo tko da je posjetio Jadran a da kao suvenir nije kupio ili koristio neki od pripravaka s eteričnim uljima. Eterična ulja Dado Marić, dipl. ing. Eterična ili esencijalna ulja dobila su svoje ime prema quinta essentia, terminu što ga je skovao švicarski liječnik Paracelsus. Eterična ulja daju biljci miris. Unatoč imenu, eterična ulja nisu ulja- kap ne ostavlja trag na papiru. To su hlapljive tekućine koje se isparavaju na normalnoj temperaturi zraka iz sićušnih žlijezda i dlačica na listovima, stabljikama, cvjetovima, sjemenkama, plodovima i dr. organima. Neke biljke primjerice ruža, sadrže eterična ulja u cvjetovima, druge, poput matičnjaka u listovima. Stablo naranče sadrži tri različita eterična ulja: u cvijetovima (neroli), listovima (petitgrain) i u kori plodova (narančino ulje). Analiza kromatografijom otkrila je da primjerice ulje paprene metvice osim 50 % metanola koji metvici daje miris, sadrži još 98 drugih sastojaka. Eterična ulja cvjetova sastoje se od nekoliko stotina sastojaka. Način proizvodnje eteričnih ulja Eterična su ulja topiva u masnoći, povrtnim i mineralnim uljima te u alkoholu. Većina se ne otapa u vodi, ali se otapaju neki njihovi sastojci. Primjerice najmirisnije molekule rižinih i narančinih cvjetova otapaju se u vodi. Parna destilacija najčešći je način dobivanja, a katkad se u postupku uzimaju hlapljivi sastojci i alkohol. Još uvijek se nekoliko nježnih cvjetnih mirisa dobiva starim načinom maceracije latica u masnoći, eterično ulje narančine kore dobiva se prešanjem istiskivanjem, što danas rade strojevi, dok se to prije obavljalo ručno. Na kvalitetu eteričnih ulja utječe tlo, klimatski uvjeti i svakako vrijeme i način branja. Neka se ulja mogu razrijediti ili pomiješati. Primjena eteričnih ulja Eterična ulja i ekstrakti najviše se koriste u farmaceutskoj, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji. Rabe se u aromoterapiji i biljnoj medicini. Mogu se umasirati u kožu, upotrijebiti u oblozima ili u kupkama. Katkad se uzimaju za poboljšanje okusa Eterična ulja imaju različitu primjenu hrane, ali u vrlo malim količinama. Češće se u kulinarstvu koristi cijela biljka ili njezini dijelovi. Eterična ulja su koncentrirane supstancije, pa ih za unutarnju primjenu valja uzimati u strogo kontroliranim dozama. Za vanjsku primjenu, moraju se razrijediti u temeljnom ulju. Ulja za kupke U mirisu mnogih eteričnih ulja može se uživati i ako u kupku dodate nekoliko kapljica ulja. Kupku za suhu kožu pripremit ćete tako da u bočici od 10 ml izmiješate oko 20 kapljica eteričnog ulja s bademovim ili suncokretovim uljem u kojem su se prije toga namakali svježi cvijetovi ili svježe bilje, primjerice kamilica ili lavanda. Kupka od lavande djeluje opuštajuće i blago antiseptički, a pomaže pri liječenju malih porezotina i ogrebotina, ugriza ili oteklina. Pomaže i kod prehlade. Udisanje eteričnih ulja Udisanje eteričnih ulja ima terapeutski učinak jer istog trena djeluje na raspoloženje. To možete provesti s pomoću vaporizatora ili možete na rupčić nakapati nekoliko kapi ulja i staviti ga ispod jastuka, ili ih možete umiješati u potpuri s cvijećem i biljem. Protiv depresije, tjeskobe i živčane napetosti uzmite eterično ulje smole, jasmina, nerolija, ruže. Ulje od kamilice, borovice, lavande i mažurana dijeluje umirujuće i protiv nesanice. Ulje cedra, matičnjaka i paprene koprive djeluje protiv stresa i šoka, a protiv mentalnog umora i letargije koristite ulje od bosiljka, crnog papra, ili bora. Ulja repelenti za kukce Od davnina je poznato da eterično ulje lavande učinkovito odvraća kukce. Čisto lavandino ulje dobre kakvoće i još neka druga, mogu se izravno nanijeti na kožu, ali ako niste sigurni u podrijetlo ulja ili ste skloni alergijama, razrijedite ga u temeljnom ulju (npr. suncokretovom). Mirisne svijeće s citronelom ili eukaliptusom odvraćaju komarce i druge leteće kukce. Od davnina se lavanda koristi za zaštitu odjeće od moljaca u ormarima.

9 9 DRAKER 10.2 učinkovito rješenje za mnoge štetne insekte Koncentrirani insekticid u mikrokapsulama s dugotrajnim rezidualnim djelovanjem za uporabu u domaćinstvu, te u javnoj i komunalnoj higijeni. Osim toga, ovim pripravkom se mogu prskati i biljke (živice oko kuća) koje predstavljaju idealna skloništa za kukce (muhe, komarci i sl) Danijel Ćavar, master struke Značajke: DRAKER 10.2 je koncentrirani insekticid u mikrokapsulama širokog spektra djelovanja s dugotrajnim rezidualnim djelovanjem. Ne sadrži rastvarače, bez mirisa, ne ostavlja mrlje, ne šteti biljkama. Pripravak sadrži tetrametrin jakoga početnog djelovanja i cipermetrin koji mu daje dugotrajno rezidualno djelovanje koje se povećava zahvaljujući formulaciji u mikrokapsulama. Mikrokapsule štite i postupno otpuštaju aktivnu tvar. DRAKER 10.2 eliminira kukce u trenutku primjene (trenutno djelovanje) i preventivno djeluje na ponovnu pojavu štetnika, najmanje 2-3 tjedna. Proizvod je učinkovit prema velikom broju štetnih kukaca u domaćinstvima, te u industriji (žohari, škorpioni, mravi, pauci, buhe, stjenice, krpelji, moljci, te ostali štetnici koji napadaju skladišta, ostave i druge prostore). Djelotvoran je i protiv letećih kukaca (muhe, obadi, komarci, mušicea, ose) koji dođu u dodir s tretiranim površinama (zidovi, podovi, roletne, tende, itd ). Pripravak vrlo učinkovito suzbija muhe, komarce, ose, mrave i stjenice. Osobito je prikladan za seoska gospodarstva koja tijekom ljetnih mjeseci imaju probleme s muhama, komarcima, osama i drugim kukcima. Upute za uporabu: Zatvoreni prostori: Insekticid primijeniti pomoću prskalice, obraćajući pozornost na dijelove prostora kao što su kutovi, pukotine u zidu, rupe, mjesta iza velikih predmeta - namještaja u kuhinji (iza pećnica, hladnjaka, na mjestima gdje se odlaže otpad, te u mokrim čvorovima po mjestima kuda se kukci uobičajeno kreću). Za leteće kukce tretirati mjesta gdje kukci običavaju slijetati. Ako se tretiraju prostorije u kojima se obavlja neki uzgoj (štale i sl), obavezno prije tretmana udaljiti životinje, te nakon tretmana prozračiti prostor prije nego se životinje ponovno smjeste. Vanjski prostori: Primjenjivati po zidovima, prozorima, prozorskim daskama, olucima, ogradama te mjestima gdje stoji otpad. Kako bi se spriječile ponovne zaraze unutarnjih prostora, preporučuje se poprskati vanjski opseg zgrada i objekata na visini od 1 metra te površine 1-2 metar okolo objekta. Zelene biljke: Proizvod se može koristiti i na zelenim biljkama koje ne plodonose i koje se ne koriste za prehranu ljudi i domaćih životinja (živice, ograde, ukrasni grmovi i sl.) Doziranje: - Za površine koje ne upijaju od 50 do 100 ml pripravka na 10 lit vode, ovisno o razini zaraze. - Za površine koje upijaju (neobrađeni zidovi) 100 do 200 ml pripravka na 10 lit vode. - Za muhe i žohare od 100 do 300 ml pripravka na 10 lit vode. Muhe i mravi su veliki problem u domaćinstvu Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku u ponudi imaju Draker 10.2 koji učinkovito suzbija veliki broj štetnih kukaca.

10 Ovlašteni uvoznik i distributer firmi: Mostar, Bišće polje bb.; Tel.: www. unikomerc.ba; info@unikomerc.ba PRODAJNA MREŽA U BIH: BILEĆA - Poljooprema MT ( ); BIHAĆ - Velmah ( ); Čavkunović ( ); BOSANSKA KRUPA - Čavkunović ( ); Plana Kop Elma ( ); BOSANSKI PETROVAC - Trgo Proizvodi ( ); BUGOJNO - Dadić Promet ( ); BUSOVAČA - Draško servis ( ); BUŽIM - Pleska ( ); CAZIN - Lida Comerc ( ); ČAPLJINA - Granum ( ); Misir ( ); ČAJNIČE - AS ( ); ČITLUK - Agroodak ( ); Vibo ( ); DONJI VAKUF - Espro ( ); DRVAR - Moto Zorić ( ); FOČA - Čančar ( ); FOJNICA - Elektrovod ( ); GABELA POLJE - Šiljeg ( ); GACKO - Autocentar ( ); GLAMOČ - Alpina ( ); GORAŽDE - Agropodrinje ( ); Agros ( ); G.VAKUF-USKOPLJE - Ivica P. Apoteka ( ); GRUDE - Enigma ( ); GRUDE - SOVIĆI - Padina ( ); JABLANICA - Metal ( ); JAJCE - Bojanić ( ); KLJUČ - Kometa ( ); KONJIC - Tuščica ( ); LIVNO - Pavić ( ); LJUBUŠKI - Padina ( ); MOSTAR - Gibraltar ( ); Najvest ( ); Poljotehnika ( ); Sjemenarna ( ); MRKONJIĆ GRAD - Agro Auto ( ); Agro MG ( ); NEUM - Judik ( ); Misir ( ); NEVESINJE - Poljooprema ( ); POSUŠJE - Trgometal ( ); PROZOR - Voda ( ); SANSKI MOST - Velmah ( ); STOLAC - CRNIĆI - Faam Commerce ( ); ŠIPOVO - Medex ( ); ŠIROKI BRIJEG - Sjemenarna ( ); TOMISLAV GRAD - Elfin ( ); TRAVNIK - Green Coop ( ); Metabo ( ); TREBINJE - Agrocentar ( ); TRNOVO - NS Moto ( ); VITEZ - Fis ( ); VELIKA KLADUŠA - Euro Klas ( ).

11 NAJBOLJE VOĆARSKE ŠKARE ZA NAJBOLJI UČINAK Koje voćarske škare odabrati kako bismo učinili rad što efikasnijim i ugodnijim?. Preporučujemo Fiskars voćarske škare. Zašto Fiskars? Finski proizvođač Fiskars još od godine proizvodi visokokvalitetne proizvode od lijevanog čelika, a danas je jedna od najstarijih kompanija zapadnog svijeta koja je prerasla u multinacionalnu korporaciju prisutnu u više od 40 zemalja, na četiri kontinenta.. Fiskars ergonomski, lagani, ali snažni vrtni alati su tako dizajnirani da smanjuju napor i zamor pri radu, a pružaju najbolje rezultate. Ergonomske ručke voćarskih škara su izrađene od posebno trajnih poliamida pojačanih stakloplastikom, a oštrice od nehrđajućeg čelika. Fiskars voćarske škare priznate su kao najbolje u kategoriji od strane mnogih vrtlara i industrijskih stručnjaka... znak koji stoji za bypass oštrice, koje služe za rezanje svježeg, živog drveća. Ovaj znak ukazuje na anvil oštrice koje služe za rezanje suhog i trvrdog drveta. Fiskars asortiman uključuje praktične višenamjenske voćarske škare s obručem za prste koje su stabilne za držanje, a tu su i škare s PowerLever TM mehanizmom koje pojačavaju snagu, a osmišljene su za žene. Jedinstvena PowerStep TM omogućava vrtlarima rezanje u 1, 2 ili 3 koraka, što alat sam bira ovisno o debljini drveta. Dizajniran je kako bi i manje snažne osobe mogle prosjeći suho i tvrdo drvo. PowerGear. regulira raspodjelu sile kako bi se još malo povećala snaga rezanja kada je to najpotrebnije, kao npr. na početku reza kada je raspon ručki najširi, te u sredini kada treba prosjeći kroz srž grane. I oznake proizvoda jasno ukazuju na razinu korisnika kojem je taj proizvod namijenjen. TM Essential voćarske škare su namijenjene povremenim privatnim korisnicima i nose oznake P00 do P39. Dynamic voćarske škare su namijenjene zahtjevnim privatnim korisnicima te nose oznake P40 do P79. Supreme voćarske škare su namijenjene profesionalnim korisnicima, a označavaju se sa P80 do P100+. P26 P44 P90 Što trebate znati pri odabiru Fiskars voćarskih škara?. Fiskars u svom asortimanu nudi prizvode za najrazličitije korisnike, od povremenih privatnih korisnika do profesionalnih vrtlara. Kako biste izabrali najbolji alat za svoje potrebe, bitno je znati koji su proizvodi dizajnirani za Vaš zadatak. Upravo iz tog razloga se na ambalaži Fiskars proizvoda nalaze piktogrami koji jasno prikazuju za koje je izazove alat namijenjen. Tko je na primjer: Od navedenih, kao i drugih škara iz Fiskars asortimana, odaberite one koje najviše odgovaraju Vašim potrebama i učinite svoj rad ugodnim iskustvom, kao što su učinili brojni zadovoljni korisnici Fiskars proizvoda. Ukoliko imate dodatnih pitanja vezano za proizvode, prodajnu mrežu, nabavu rezervnih dijelova i sl. rado ćemo Vas savjetovati u Unikomercu d.o.o. Mostar. Pozovite nas na broj ili nas kontaktiranjte na info@unikomerc.ba

12 12 Povrtnjak tijekom ljeta Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke, intenzitet radova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje. Proizvođačima je važno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća što se u našim južnim područjima jedino može ostvariti uz osigurano navodnjavanje. Ivica Doko, dipl. ing. U toplijim dijelovima Hercegovine tijekom srpnja i kolovoza ozbiljniji proizvođači nastavljaju sjetvu i sadnju povrća kako bi zadovoljili potrebe tržišta. Istina, uvjeti za sjetvu povrća nisu optimalni jer ipak u ovo doba godine često vladaju «tropske vrućine». Stoga je biljkama potrebno osigurati dostatne količine vode kako uloženi trud ne bi bio uzaludan. Nije nevažno napomenuti da sve ljetne radove u povrtnjaku, počevši od zalijevanja pa do unošenja gnojiva, trebamo isključivo obavljati predvečer ili rano ujutro, kad temperature nisu previsoke. Često se postavlja i pitanje kada je tlo presuho, odnosno kako odrediti pravodobni časak zalijevanja. Stoga, trebate li povrće zalijevati, jednostavno procijenite tako da na dubini od 10 cm iskopate malo zemlje i stisnete je u ruci. Raspadne li se, to je znak da je tlo presuho. Osim toga, vrtlari su često u dvojbi vezanoj za količinu utrošene vode neophodne za zalijevanje. A općenito govoreći, količine vode variraju ovisno od klimatskih prilika, sastava tla pa sve do povrtne kulture koja se uzgaja. Ipak, vrijedi nepisano pravilo kako mlade biljke u početku razvoja zahtijevaju 1-2 litra vode na dan, dok starije biljke troše od 2,5 do 5,5 litara dnevno. Ali, uvijek je starije biljke poželjnije zalijevati jednom do dva puta tjedno s litara po četvornom metru nego svaki dan s 5 litara vode. Pored toga, kako bi se sačuvala vlaga u tlu, dobro je povrće zastirati pokošenom travom, slamom ili lišćem jer je dokazano da prostirka po četvornom metru uštedi čak i do jednu litru vode dnevno. Sjetva povrća u toplijim područjima VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (g/m 2 ) VRIJEME SJETVE CVJETAČA CIKLA ENDIVIJA MRKVA PERŠIN RADIČ PORILUK JESENSKA SALATA ZIMSKI KUPUS ZIMSKI KELJ GRAH MAHUNAR * podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih prilika. Svakako da je najkritičnije razdoblje sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza. Kod natapanja povrća prednost se uvijek daje vodi iz vodovoda jer je bunarska voda suviše hladna te usporava dozrijevanje, a biljke zaostaju u rastu i gube na kakvoći. Na hladnu vodu iznimno su osjetljive rajčice, krastavci i mahune. Pored toga, hladna voda može prouzročiti opadanje cvjetova i tek zametnutih, mladih podova. Ukoliko smo pak prisiljeni koristiti bunarsku vodu, prije njezine uporabe moramo je ostaviti u bačvama ili sličnim spremnicima, kako bi se malo i zagrijala. Sjeme graha Ljetna sadnja rajčice

13 ŠPINAT - obilje minerala i vitamina 13 Nije poznato odakle potječe, jer prema nekim autorima potječe iz regije Irana i Afganistana, a prema drugima iz područja Kavkaza, ali je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII. stoljeću. Nino Rotim, dipl. ing. Špinat je jednogodišnja povrtna kultura kratke vegetacije (rane sorte potpuno formiraju lisnu rozetu dana nakon nicanja, a kasne nakon 45 dana) koja se uzgaja radi zelenih listova. Listovi špinata su značajni zbog toga što obiluju bjelančevinama (2,28%), mineralima (željezom, fosforom, kalijem i kalcijem), te vitaminima (E, B1, B2, C, i betakarotenom). Pored toga, sadrži i oksalnu kiselinu, a pri neodgovarajućim klimatskim uvjetima i obilnom gnojenju dušičnim gnojivima nagomilava štetne nitrate i nitrite, posebno u mladim listovima i peteljkama, o čemu treba voditi računa pri izboru gnojiva ( treba više koristiti amonijačna gnojiva). Špinat je kultura koja dobro podnosi niske temperature i koja dobro izdržava naše zime, te nema velike zahtjeve prema svjetlosti. Ono na što treba posebno obratiti pozornost (izričito u Hercegovini) jest da špinat ima velike zahtjeve prema vodi. Razlog leži u slabo razvijenom korjenovom sustavu koji se uglavnom prostire u površinskom sloju, te ako uzmemo u obzir činjenicu da špinat ima kratku vegetaciju u kojoj mora formirati veliku vegetativnu masu nameće se zaključak da je navodnjavanje u proizvodnji špinata neizbježno. Špinat se proizvodi izravnom sjetvom sjemena s tim da se sije u redove na međuredni razmak od 25 cm, i razmak u redu od 7 cm. Dubina sjetve iznosi 3 cm, a potrebna količina sjemena 3 g/m2. Posijanu parcelu nakon sjetve treba obavezno povaljati. Dobro je pred sjetvu sjeme potopiti dva dana u vodi (jer se na taj način osigurava bolje klijanje) uz napomenu da se sjeme pripremljeno na ovaj način može sijati samo u vlažno tlo. Inače, špinat uspijeva samo na plodnim i dobro nagnojenim tlima i u pravilu se sije iza kultura koje su obilno gnojene stajskim gnojem. Nepisano je pravilo da je tlo na kome uspijeva špinat pogodno za uzgoj svih povrtlarskih kultura. Što se tiče vremena sjetve prakticira se jesenska sjetva u kolovozu s tim da se berba odvija u X.-XI., te ozima proizvodnja u rujnu tako da berbu možemo planirati rano u proljeće (II.-IV.). Može se gajiti i u plastenicima, a proizvodnja je rentabilna ako se gaji kao međuusjev u usjevu rajčice, paprike ili krastavca. Sije se nešto gušće nego na otvorenom polju (20-25 g/m2, razmak 10X10 cm). Berba počinje kada biljke formiraju 5-6 krupnih listova i na manjim površinama se odvija u više navrata. Treba imati na umu da kod ranije posijanih usjeva jedan dio biljaka prispije za berbu iste jeseni, a preostali dio u rano proljeće, s tim da u Hercegovini berba može trajati tijekom cijele zime. Nakon berbe špinat treba odmah distribuirati jer nije pogodan za skladištenje i može se održati u optimalnim uvjetima svega 5-6 dana. Na našim terenima su prisutne sorte i hibridi: Matador, Golijat, Gemini F1, Belle i dr. Na kraju treba spomenuti da je špinat biljna vrsta cijenjena u medicini jer je dokazano da čuva imunološki sustav, pomaže pri razgradnji kolesterola, opskrbljuje sluznicu obrambenim tvarima, te štiti od ateroskleroze i malaksalosti, te ako tome pridodamo činjenicu da je dobro ispran i svježe pripremljen odlična hrana za svaku kuhinju dobivamo razlog više za njegovu proizvodnju i konzumaciju. Špinat-obilje minerala i vitamina

14 14 Štete na rajčici od koprivine grinje (pauka) Tijekom srpnja i kolovoza na području Hercegovine, mnogi nasadi rajčice stradali su od koprivine grinje. Štete su posebno izražene kod malih proizvođača-hobista koji rajčicu uzgajaju za osobne potrebe. Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku u ponudi imaju i gotov akaricidni pripravak (UNIVERZALNI AKARICID) namijenjen suzbijanju koprivine grinje-pauka, s vrlo kratkom karencom. prostim okom. Ličinke do doraslog stadija prođu kroz tri razvojna stadija. Između pojedinih razvojnih stadija ličinke miruju, te su tada vrlo otporne na primjenu akaricida. Najmlađe ličinke imaju samo tri para nogu. Ženka odloži jaja. Tijekom godine ostvari 6-10 naraštaja ovisno o klimatskim uvjetima. Pri temperaturi od oc razvoj naraštaja traje 8-12 dana. Ivica Doko, dipl. ing. Obični crveni pauk, koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus urticae), jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovitom povrću i cvijeću. Zadnjih nekoliko godina raste populacija ove grinje, ali i štete na povrću i cvijeću. Štete su posebno izražene kod malih proizvođača-hobista koji rajčicu uzgajaju za osobne potrebe. Takvi proizvođači vrlo često u svojim vrtovima pored rajčice uzgajaju krastavac, patlidžan, tikvice i druge povrtnice, koje su ujedno i glavni domaćini ove grinje. Osim toga veliki broj njih uopće ne poznaje simptome napada, te ih zamjenjuje sa simptomima uzročnika biljnih bolesti. Porastu populacije ove grinje pogodovalo je izrazito suho i toplo vrijeme tijekom lipnja i srpnja mjeseca. Kako izgleda koprivina grinja? Odrasli oblici su nježne građe s četiri para nogu. Boja tijela je uglavnom narančasta ili tamnožuta s dvije naglašene tamne pjege na hrptu. Odrasla ženka je dugačka 0,6-1 mm. Jaja su bjeličasta i prozirna i jedva se mogu primijetiti Kako prepoznati štete od grinje? Grinja pauk uglavnom siše na naličju lišća. Zaraženo lišće puno je bjeličastih točkica, te postaje prošarano. Lišće se suši, nekrotizira i otpada. Na naličju lišća nalaze se pauci u finoj gustoj pređi kojom povezuju više listova. Kod jačeg napada plodovi su sitniji, slabije kakvoće. Urod je znatno smanjen.. Kako provesti zaštitu? Suzbijanje se uglavnom provodi primjenom akaricida koji su registrirani u pojedinim kulturama. Na tržištu se najčešće koristi pripravak Vertimec 018 EC. Mali proizvođači povrća-hobisti često puta imaju velikih problema s ovom grinjom jer su im pakiranja kemijskih pripravaka za suzbijanje grinja velika. Danas na tržištu postoje gotovi akaricidni pripravci za suzbijanje grinja koji su osobito pogodni za primjenu kod hobista. Simptomi napada pauka na listovima rajčice i krastavca

15 15 Zalijevanje povrća tijekom ljetnih mjeseci Svaki povrtlar veoma dobro zna kako bez zalijevanja uzgoj povrća tijekom vrućih ljetnih mjeseci nije ostvariv. A kako, kada i koliko zalijevati povrće nije jednostavno točno odrediti. Naime, potrebe povrća za vodom ovise od niza čimbenika. Mladen Karačić, dipl. ing. Povrće sadržava velike količine vode, od 66 do 97 %, i s obzirom na kemijski sastav tijekom uzgoja potrebno je obratiti pozornost natapanju kao osnovnom čimbeniku uzgoja. Razumljivo je da tijekom proljeća i jeseni povrće treba zalijevati manjim količinama vode ili se čak i ne zalijeva, ovisno od učestalosti oborina. Međutim, tijekom toplijeg dijela godine tj. za ljetnih mjeseci povrće se mora zalijevati s većim količinama vode, što opet ovisi od vrste uzgajanog povrća. A treba li povrće zalijevati jednostavno procijenite na način da na dubini od 10-tak cm iskopate malo zemlje i stisnete je u ruci. Ukoliko se raspadne znači da je tlo presuho i da treba odmah pristupiti natapanju. Potrebe povrća za vodom Vrijedi pravilo kako ranije sorte povrća trebaju više vode od kasnih sorata. Osim toga, povrću je potrebna vlaga od početka do kraja vegetacije, a najveća potreba je nakon presađivanja. Mladim je pak biljkama u početku razvitka dnevno nužno osigurati 1-2 litre vode po četvornom metru dok one malo starije troše 2,5-3,5 litra dnevno. Velikim potrošačima po četvornom metru treba osigurati od 4,5-5,5 litara vode dnevno. Među velikim potrošačima svrstavamo lisnato povrće u vrijeme stvaranja lisne mase, dok plodovito povrće nešto veće količine vode zahtijeva u vrijeme zametanja prvih cvjetova, kod pojave prvih plodova i u vrijeme berbe. S druge strane, tijekom samog dozrijevanja plodova sa zalijevanjem se privremeno prestaje. Kupusnjače (kupus, kelj, cvjetača, brokula, kelj pupčar, korabica) nipošto ne smijemo zaboraviti natapati u vrijeme oblikovanja glavica. Pored toga, ova skupina povrća voli ovlaživanje cijele biljke pa ih stoga orošavajte i po lišću. Korijenasto povrće traži jednoličnu količinu vlage u svim razvojnim fazama dok lukovičasto povrće zahtijeva natapanje tijekom prve dvije trećine vegetacije. Vrijeme zalijevanja U koje doba dana zalijevati povrće ovisi od činjenice uzgaja li se ono u zaštićenom prostoru ili na otvorenom polju. Tako je u plasteniku zalijevanje poželjno provoditi u ranim jutarnjim satima jer je tada manja razlika temperature vode i zraka. Zapravo se u zaštićenom prostoru ne bi nikada trebalo zalijevati vodom temperature manje od 15 stupnjeva C i više. S druge strane na otvorenom polju povrće se može zalijevati ili u ranim jutarnjim satima ili predvečer. Osim toga, kod uzgoja na otvorenom nakon svake kiše i zalijevanja povrće okopajte Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku u ponudi imaju kompletan sistem zalijevanja kap po kap ali i svu ostalu opremu koja se koristi prilikom zalijevanja. kako bi se vlaga u tlu što dulje i zadržala. U novije vrijeme sve više se prakticira navodnjavanje sustavom kap po kap koje se vrlo jednostavno može ugraditi na slavinu vodovoda. Riječ je o tzv. traka crijevima s ugrađenim kapaljkama a čija je cijena izrazito pristupačna (0,12 KM po dužnom metru). Zahvaljujući ovom sustavu ostvaruje se velika ušteda u potrošnji vode a istodobno se zalijeva samo dio tla oko biljke. Time se u većoj mjeri smanjuje rizik od pojave i razvitka plamenjače i pepelnice. Ukoliko kao izvor vode za natapanje koristimo bunare moramo voditi računa da tu istu vodu prethodno malo i zagrijemo u bačvama ili sličnim spremnicima. Naime, hladna voda može prouzročiti opadanje cvjetova kao i mladih, tek zametnutih plodova. A kako su na hladnu vodu posebice osjetljive naše najčešće uzgajane povrtne kulture poput rajčice, krastavaca i mahuna o ovom segmentu kod zalijevanja obavezno morate povesti računa. Različiti načini zalijevanja povrća tijekom ljeta

16 16 STAKLENA AMBALAŽA Mario Ćubela,dipl. ing. Ambalaža je ključni i najmoćniji dio trgovanja. Nekoć joj je bila uporaba u skladištenju i zaštiti proizvoda. To je bilo vrijeme bez velike konkurencije, kada je trebalo zadovoljiti osnovne potrošačke potrebe. Ambalažiranje je izrada kutije, boce, staklenke ili ovitka za proizvod, a predstavlja jamstvo prepoznatljivosti i brzog puta do kupca. Dobro oblikovana ambalaža je skriveni prodavač i može u potpunosti zasjeniti konkurenciju. Ambalaža je uz psihologiju i tehnologiju sastavni dio marketinga. Boce staklenke Staklo je proizvod prirode. Najvažnije sirovine su: kvarcni pijesak, kvarcit i soda, ali prije svega otpadno staklo. Različite boce za vino, zagasitih boja služe za pohranu i zaštitu vina. Još u 17 st. ljudi su spoznali da vino čuva svoju kvalitetu starenjem u bocama začepljenim plutom. Vremenom su poznata vinorodna područja dobivala svoje prepoznatljive boce. 1. Rajnska boca potječe iz doline rijeke Rajne u Njemačkoj i pogranične pokrajine Alzasa u Francuskoj. Ima izdužen oblik poput flaute, rabi se za bijela vina, bez taloga koja će se konzumirati u kraćemu vremenskom razdoblju. Boja ove vitke boce je zelena u Alzasu, a svijetlosmedja u rajnskoj oblasti. Proizvodi se u tri veličine obujma 0.375, 0.75 i 1 l. 2. Bordeaux boca potječe iz istoimene francuske pokrajine, kratkog je vrata i naglašenih ramena. Vrlo je rasprostranjena u cijelom svijetu i za bijela i za crna vina. Može biti bezbojna za bijela vina, a zelena ili svijetlosmedja za crna, ali ponekad i za bijela vina. Kratkak vrat omogućuje bolju kontrolu taloga pri izlijevanju vina. U novije vrijeme pojavljuju se i u sivomaslinastoj boji u više veličina: 0.375, 0.75, 1, 1.5 l (magnum), pa i više. 3. Burgundska boca je pored Francuske raširena i u svijetu, a općenito se rabi za Chardonnay i Pinot Noir (crni). Za bijela vina je prozirna ili sivomaslinastozelena, a za crna tamnozelena ili smedja. U svijetu se uglavnom rabi za bijela vina, dok u Francuskoj za oba. Ima ojačano dno i uobičajeni volumen od 0.75 l. 4. Šampanjska boca, iz istoimene francuske pokrajine, može biti prozirna ili zelena, stijenke su joj ojačane, a dno ima poseban uvučen oblik zbog tlaka ugljičnog dioksida koji je prisutan u pjenušcima. Oblikom je vrlo slična burgundskoj boci, na grliću ima izbočen prsten za osiguranje čepa žicom. Pored ovih vrlo raširenih boca postoje i ove, koje su u uporabi na manjim područjima. 5. Marsala boca za istoimeno sicilijansko vino. 6. Porto boca za vina iz Jereza (Španjolska) i Madere (Kanarsko otočje). 7. Tokaj, poznato madžarsko vino ima i svoju bocu od prozirnog stakla obujma 0.5 l. 8. Bocksbeutel trbušasta boca iz južne Njemačke (Franken) se rabi

17 za sva vina koja se tamo proizvode. Boce su prisutne u različitim veličinama, koje imaju svoje ime: Quart ili Split = l Demie ili Half = l Bouteille ili Regular = 0.75 l (1 boca - najzastupljenija veličina) Magnum = 1.5 l (2 boce) Marie-Jeanne = 2.25 l (3 boce) Jeraboam = 3 l (4 boce) Rehoboam = 4.5 l (6 boca - više se ne proizvodi) Mathusalem ili Imperial = 6 l (8 boca) Salmanazar = 9 l (12 boca) Balthazar = 12 l (16 boca) Nabuchodonosor = 15 l (20 boca) Boce mogu biti izrađene u svim ovim veličinama, a boja stakla ovisi o vrsti vina koje je pohranjeno u boci. Tamnije boce štite vina, koja u njima stare, od svjetlosti. Staklo Staklo je oduvijek fasciniralo ljude. Nekoć se, kao jedan od prvih trgovačkih proizvoda, smatralo statusnim simbolom faraona i careva. Dokle sežu počeci stakla? U vremena starih Egipćana? Ili otkad je čovjeka? Oba odgovora su netočna. Staklo je staro koliko i naš planet. Može nastati na prirodan način,ako se, primjerice, udarom munje ili erupcijom vulkana kamenje dovoljno zagrije. Tada nastaje vulkansko staklo ili opsidijan. Tim staklastim oblikom kamenja služili su se već ljudi kamenog doba, naši su preci od njega pravili oružje, nakit i amajlije. Opsidijan je bio izrazito omiljen kod lovaca i sakupljača, pa se njime vjerojatno počelo trgovati veoma rano. Recept iz Asirije Najstariji poznati predmeti od stakla su staklene perle iz Egipta i Mezopotamije, a potječu iz Godine prije Krista. Egipatske zanatlije su do Godine prije Krista otkrili način izrade šupljih Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku u ponudi imaju veliki izbor staklene ambalaže (boce, tegle i dr.) različitih oblika i zapremine. Osim toga tu je i veliki izbor čepova za boce te poklopaca za tegle. Veliki izbor staklene ambalaže u Sjemenarninim agrocentrima posuda od stakla jer su iz tog doba sačuvane tri vaze koje su pronađene u grobu faraona Tutmozisa III. Možda su pioniri proizvodnje stakla uranjali pješčani kalup u staklenu talinu kako bi napravili šuplju posudu, ili je možda taj kalup omotavan zagrijanim staklenim vlaknima. O antičkoj umjetnosti proizvodnje stakla u razdoblju nakon 650. Godine prije Krista svjedoče najstariji opisi izrade stakla, pronađene na ploči knjižnice asirskog kralja Ashurbanipala koji je živio od 669. do 626. Godine prije Krista. Uzmi 60 dijelova pijeska, 180 dijelova pepela od morskih biljaka, 5 dijelova krede i dobit ćeš staklo glasio je tada recept za proizvodnju stakla. Otada se receptura nije bitno promijenila, iako je udio pijeska u vrijeme Ashurbanipala bio prilično malen u usporedbi s današnjom smjesom. Iz toga se može zaključiti da u antičkim talionicama stakla temperature talenja nisu bile visoke i da se tada proizvodilo relativno mekano staklo. Postupak proizvodnje stakla Staklo je proizvod prirode. Izrađuje se od kvarcnog pijeska,kalcita, sode, i staklenog loma (koji se dobiva iz stare staklene ambalaže). Staklo je materijal koji se može u potpunosti reciklirati bezbroj puta preraditi i upotrijebiti kao sirovina za proizvodnju novih staklenih boca. Prema recepturi, u mješaonici smjese pripreme se svi sastojci za proizvodnju staklenih boca (sirovine i stakleni lom). Ta se smjesa ubacuje u peć gdje se tali na temperaturi od 1580 oc. Najvažniji energent za loženje peći je zemni plin. Iz kontinuirano tekuće staklene taline režu se užarene staklene kapi, koje se preko žlijeba usmjeravaju u pretkalup. Predoblik pomoću komprimiranog zraka u kalupi dobiva svoj konačan oblik. U hladnjaku se završno oblikovana užarena boca, radi uklanjanja napetosti, postupno hladi. Završno oplemenjivanje vanjske površine dodatno štiti staklenke od ogrebotina i poboljšava otpornost na lom. Izlaskom iz hladnjaka boce se podvrgavaju vizualnim, mehaničkim i elektronskim ispitivanjima, provjerava se njihova kvaliteta. Sve što 17 nije u skladu sa zahtjevima odmah se izdvaja i vraća na taljenje u staklarsku peć. Nakon ispitivanja kvalitete staklenke se automatski slažu na palete te se na njih stavlja termoskupljajuća folija. Higijenski zapakirane boce se nakon toga stavljaju u skladište gotove robe ili izravno idu u isporuku. Staklene zanimljivosti - Taljenjem stakla prvi su se počeli baviti drevni Egipćani 1500 godina p.n.e. - Pronalaskom staklene puhaljke, u 1 stoljeću prije nove ere, počela je proizvodnja šupljeg stakla, staklenih posuda i boca koje su služile u svakodnevnoj upotrebi. - Izumom stroja za puhanje godine počinje era industrijske proizvodnje šupljega ambalažnog stakla. - U svijetu se dnevno proizvede preko 500 milijuna staklenih boca. - Godišnje se baci gotovo 100 milijardi boca. - Potrebne su samo tri staklene boce da bi se dobio kilogram stakla koje možemo reciklirati - S energijom koju uštedimo recikliranjem jedne jedine boce žarulja od 100 W može svijetliti 4 sata - U Švicarskoj se reciklira 96 % otpadnog stakla, u Hrvatskoj 58 % Da staklene boce mogu koristiti i u druge svrhe dokazali su budistički redovnici iz Tajlanda koji su od godine skupljali staklene boce te od njih izgradili hram i čitavu okolicu hrama. Za taj pothvat bilo im je potrebno približno milijun i pol recikliranih boca, a time žele potaknuti lokalne vlasti da im pomognu u daljnjem naumuizgraditi cijeli kompleks od stakla. Veliki izbor čepova za boce

18 18 Folijarna prihrana vinove loze Vinova loza za normalan rast i razvoj zahtijeva biogene elemente odnosno minerale. Tim više jer gnojidba u intenzivnom vinogradarstvu predstavlja redovitu agrotehničku mjeru kojoj treba posvetiti punu pozornost. Dado Marić, dipl. ing. Dobro je poznato kako su makroelementi i mikroelementi prijeko potrebni za život svake biljke, pa tako i vinove loze. Isto tako vinogradarima je znano kako se osnovna prehrana trsova odvija preko tla, odnosno usvajanjem putem korijenova sustava. Sukladno tomu, u hercegovačkim vinogradima rijetko se, iz posve neopravdanih razloga, provodi dopunska folijarna prehrana tj. prehrana putem lista. To začuđuje, s obzirom na činjenicu kako tijekom ljeta najveću pozornost upravo treba posvetiti prehrani vinove loze otopinama makro i mikrohranjiva, i to preventivno hranjivima kao što su magnezij, bor i željezo, čiji se nedostatak često javlja na vinogradarskim tlima. Najčešća gnojiva koja se koriste u vinovoj lozi Poteškoće s klorozom Dok se gnojiva na bazi bora u vinogradima neznatno primjenjuju, dodavanje željeza dobro je udomaćena i poznata mjera prihrane na području Hercegovine. To je razumljivo s obzirom na činjenicu kako su naša karbonatna tla bogata vapnom zbog čega se željezo u tlu nalazi u nepristupačnom obliku za biljku. Stoga dolazi do toga da listovi, malo po malo, gube svoju prirodnu zelenu te poprimaju svijetložutu boju. Simptomi nedostatka željeza očituju se prvenstveno na mladim vršnim listovima kao i na vrhovima mladica. Međutim, ferokloroza se otklanja na relativno lagan način, i to primjenom željeznog helata koji se otopljen u vodi dodaje svakom pojedinačnom trsu. Pošto je to moguće provoditi samo u manjim vinogradima, ozbiljniji proizvođači trebaju koristiti folijarno gnojivo Cifo Ferfast. Zahvaljujući svojim značajkama Cifo Ferfast prenosi željezo izravno i brzo do stanica u listu te time omogućuje kvalitetnu prevenciju od željezne kloroze. Uz to, kad biljke dobivaju željezo u dovoljnim količinama i u efektivnoj formi, onda možemo očekivati da učinke fotosinteze ostvare na najbolji mogući način, utječući time na povećanje i kakvoću prinosa. Cifo Ferfast se u preventivne svrhe koristi 2-3 puta svakih dana, počevši od prvih faza vegetacije i to u količini 100 ml na 100 litara za površinu cca 1000 m2. U kurativne pak svrhe koristi se 3 puta svakih 8-10 dana, počevši s pojavom prvih simptoma željezne kloroze. Spomenutim gnojivom vinova loza se tretira preko lišća, ali isključivo u hladnijem dijelu dana i u fazama dok još uvijek nisu formirani grozdovi na trsovima. Osim toga, u istom spremniku nipošto ne smijemo miješati zaštitna sredstva (pesticide) već se željezo vinovoj lozi dodaje posebnim prskanjem. Inače, kada su u pitanju folijarna gnojiva, puno je pametnije i poželjnije koristiti ih pojedinačno i bez miješanja s pesticidima. Osim Ferfasta kao mjera otklanjanja kloroze kod vinove loze preporuča se folijarna primjena biljnog hraniva Sequestrene 138 Fe. Ako se pripravak Sequestrene 138 Fe koristi folijarno,zajedno s kemijskim pripravcima, tada koristi se u koncentraciji 0,1 % odnosno 100 gr /100 litara vode, a ako se koristi sam, onda mu je koncentracija 0,15 %, odnosno 150 gr/100 litara vode Sinergon 2000 Sinergon 2000 predstavlja jedno od najkvalitetnijih Cifo gnojiva. Riječ je o tekućem dušičnom gnojivu na organskoj osnovi, s dodatkom MgO i Fe. Koristi se folijarno i uglavnom u kritičnimstresnim fazama za vinovu lozu odnosno nakon tuče, napada bolesti i štetnika ili u sličnim otežanim uvjetima uzgoja (suša i sl.). Međutim, pravilnom primjenom gnojiva Sinergon 2000 možemo očekivati povećanu otpornost trsova tj. vinograda na nepovoljne klimatske i druge uzgojne uvjete, uz istodobno osiguravanje bržega vegetativnog razvoja. Sinergon 2000 na koncu utječe na ostvarivanje većeg uroda uz povećanje njegove kakvoće. Primjenjuje se prskanjem lišća vinove loze, u količini od ml na 100 litara vode. Ovisno od stanja i kondicije vinograda primjenjuje se u nekoliko navrata i to prije ili poslije cvatnje, nakon bubrenja bobica grozda i u slučaju stresnih situacija. Navedeno gnojivo koristi se, osim za lozu, i za druge poljoprivredne kulture (voće, povrće, cvijeće i dr.). U pravilu sva folijarna Cifo gnojiva koriste se u jutarnjim ili kasnim popodnevnim satima te nipošto za podnevnog sunca, a sve kako ne bi došlo do oštećenja na listu. S druge strane, primjenom svih Cifo gnojiva omogućava se zdrav rast i razvoj vinove loze, povećava se njezina otpornost na sušu i bolesti te se osigurava kvalitetniji i zdraviji konačni proizvod. Sve navedene Cifo proizvode, kao i mnoge druge možete pronaći u Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku gdje se ujedno možete dodatno informirati o njihovoj primjeni.

19 19 Botrytis cinerea Pers. siva plijesan vinove loze Uz plamenjaču, pepelnicu i crnu pjegavost, siva plijesan ubraja se u 4 najznačajnije bolesti vinove loze. Ova bolest tipična je za vinograde tzv. visokog standarda, odnosno intenzivnog uzgoja. U pravilu povećanje uroda povlači za sobom i povećanu opasnost od jačeg razvoja sive plijesni. Obično se jače zaraze uoče tijekom kolovoza i rujna. Velimir Lasić, dipl. ing. Najčešće siva plijesan zarazi vinograd u fenofazi završetka cvatnje. Posebno se jako razvije u uvjetima slabog čišćenja grozdića (zbog kiše ili rose), kad se «nahrani» ugljikohidratima iz ostatka cvjetova, ojača i uđe u zelenu bobicu, peteljku i peteljčicu. Ulazak u zelenu bobicu može izazvati njezino propadanje (kao i peteljki i peteljčica) i tu fazu zovemo «zelena plijesan». Često se ova faza ne zamjećuje, ili nije jako uočljiva. Gljivica se često pritaji 1-2 mjeseca te čeka početak zriobe bobica. Posljedica je jaka pojava sive plijesni (truleži) u fazi šaranja i zriobe, kad gljivica dobije puno šećera u bobici, uz povoljne uvjete za razvoj (vlaga i toplina). Ovo je jedan od najznačajnijih načina razvoja sive plijesni. Siva plijesan prodire u bobice kroz otvorene rane različitog podrijetla (napad grožđanih moljaca, jak napad pepelnice-pucanje bobe, plitak korijen nakon jače kiše-pucanje bobe, jak vjetar, tuča, ose pred zriobu...). Daljim razvojem, gljvica razvija micelij i hifama urasta u tkivo peteljčica i peteljki, macerira tkivo koje s vremenom nekrotizira. U takvom grozdiću mogu se pronaći crno-smeđe nekroze na opisanim organima. Zbog nekroze prekida se kolanje sokova, bobe se slabo hrane pa se smežuraju i osuše. Gljiva se u smežuranim bobama još jače širi i formira sivu prevlaku (paučinu) od konidiofora s konidijama. Često se ovaj proces odvija u unutrašnjosti grozda pa je velika vjerojatnost da u sortama zbijenog grozda vinogradar neće primjetiti sivu prevlaku. U zbijenom grozdu gljivica prelazi iz bobe u bobu, a često zarazi i glavnu peteljku uslijed čega propadne veći broj bobica. Sve ovo odvija se u fazi zelenih bobica i pod imenom zelena plijesan. U iznimno povoljnim uvjetima za zarazu, moguća je zaraza zelenih boba na vanjskom dijelu grozda, uslijed čega one poplave, posmeđe i osuše se. Za topla i vlažna vremena prekrije ih siva prevlaka. U opisanoj fazi gljiva iznimno jako fruktificira i stvara potencijal za zarazu grozdova u fazi zriobe. Obično se jače zaraze uoče tijekom kolovoza i rujna, ovisno o vremenskim uvjetima i vremenu dozrijevanja sorte. Ovo je izravno štetna faza razvoja sive plijesni koja prouzročuje gubitke uroda i snižava kvalitetu ubranog grožđa. Zaraza u ovoj fazi očituje se u promjeni boje zaražene bobice. Boba postupno smeđi, raspuca se i suši (pri sušnim uvjetima) ili truli (pri vlažnim uvjetima). Moguće je i Simptomi truleži na grozdu Kemijski pripravci za suzbijanje truleži otpadanje boba uslijed propadanja peteljki. Zaražene bobe pokriju se sivom prevlakom, a širenje bolesti u povoljnim uvjetima potakne vinogradare na raniju berbu. Intenzitet širenja sive plijesni u bobicama ovisi o odnosu šećera i kiselina; porastom šećera i sniženjem kiseline pojačava se intenzitet širenja. Naravno, širenje bolesti bit će moguće ako je stvoren jaki potencijal bolesti u prethodnoj fazi razvoja vinove loze, odnosno ako do tada nisu poduzete mjere suzbijanja. Izravni gubici posljedica su otpadanja, truleži i sušenja grozdova. Gljiva negativno utječe na kvalitetu vina koje dobije intenzivnu boju (zbog nazočnosti enzima peroksidaze), lako se i brzo lomi, miriše na plijesan te sadrži mnogo nepoželjnih tvari. Uslijed ranije berbe često je u moštu manja količina sladora što također otežava proizvodnju kvalitetnih vina. U svrhu prevencije vodite računa o sljedećem: sadite manje osjetljive sorte (sorte zbijenog grozda su osjetljivije) sadite vinograd okrenut u smjeru puhanja najčešćih vjetrova redovito suzbijajte grožđane moljce za suzbijanje peronospore i crne pjegavosti primjenite fungicide pred cvatnju i nakon cvatnje koji dodatno djeluju i na sivu plijesan skidati lišće oko grozdova uklanjati zaperke uravnotežiti gnojidbu vinograd održavati čistim od korova SUZBIJANJE se provodi u tri termina: 1. pred zatvaranje grozda pripravcima CANTUS ili SWITCH. 2. u šaranju ili omekšavanju boba pripravkom CANTUS ili SWITCH tjedna pred berbu pripravkom CANTUS ili SWITCH Pripravci su pozicionirani s obzirom na njihove biološke mogućnosti (performanse) i svaki od njih će u preporučenoj fenofazi razvoja vinove loza pokazati maksimalnu djelotvornost. Pridržavajte se uputa o dopuštenom broju tretiranja istim pripravkom i vodite računa o karenci.

20 20 OPADANJE PLODOVA S VOĆAKA Više naših pretplatnika izrazilo je bojazan zbog opadanja plodova nakon završetka cvatnje. Pretpostavili su da su plodovi zametnuti, odnosno oplođeni, a sada u velikoj mjeri opadaju. Pitaju se hoće li se opadanje zaustaviti i koji je uzrok toj pojavi. U ovom članku pojasnit ćemo zbog čega u pojedinim fazama rasta i razvitka ploda može doći do većeg ili manjeg opadanja plodova, i o mogućnosti sprječavanja prekomjernog i neprirodnog opadanja. Opadanje plodova jabuka Prof. dr. sc. Ivo Miljković Postoji prirodno regularno opadanje suvišnih plodova i opadanje koje je prouzročeno lošom njegom voćaka. Razlikujemo tri vala opadanja plodova. Prvo opadanje odvija se poslije cvatnje, drugo u lipnju pa ga zovemo lipanjsko opadanje, a treće prije berbe. No, plodovi mogu opadati i izvan ta tri glavna vala, ako uslijede nepovoljne klimatske prilike, kao što su: pozeb, olujni vjetrovi i tuča, ili u slučaju jačeg napada bolesti i štetočina. Potrebno je poznavati uzroke opadanja plodova, kako bismo mogli utjecati na smanjenje opadanja, a time na povećanje rodnosti voćaka. Postoje stanovite razlike u opadanju plodova između jezgričavih voćaka (jabuka, kruška, dunja, oskoruša) i koštičavih voćaka (šljiva, breskva, marelica, trešnja, višnja). Kod koštičavih voćaka zametanje plodova je obilnije. Opadanje plodova je također periodično, ali se faze opadanja ne razlikuju tako jasno kao kod jezgričavog voća. Opadanje se zbiva u tri vala, ali se često drugi i treći val stapaju. Prvo opadanje nakon cvatnje traje dva do tri tjedna. Drugo opadanje se podudara s fazom odrvenjavanja koštice, kada dolazi do zastoja u rastu ploda. Treća faza opadanja je slabije izražena, a javlja se kad plodovi postignu konačnu veličinu. Opadanje plodova nakon cvatnje Nakon cvatnje često uočavamo jače opadanje plodova. Traje između 10 i 20 dana. Tada može opasti i do 75 posto plodova. To je prvi val opadanja plodova, do kojeg dolazi prirodno, jer se svi plodovi ne oplode. U početku započne rast plodova, ali se brzo zaustavi, jer neoplođeni sjemeni zametci ne luče hormone potrebne za diobu stanica i daljnji rast plodova. U ovom valu najčešće opadaju plodovi jabuka i krušaka, ali i drugih vrsta. Prvi opadaju plodovi koji uopće nisu oplođeni, a potom kod jabuka i krušaka plodovi koji imaju oplođen po jedan ili dva sjemena zametka. Mali broj sjemenih zametaka ne luči dovoljno hormona koji bitno utječu na diobu stanica i rast ploda. Treba znati da se plodnica kruške sastoji od pet sraslih plodničkih listića, a u svakom se nalaze po dva sjemena zametka. Plodnica jabuke se također sastoji od pet plodničkih listića, a u svakom dolaze po dva ili više sjemenih zametaka. U koštičavih voćaka plodnica je jednogradna, a u njoj dolaze dva sjemena zametka. Uz obilnu cvatnju jabuka i krušaka dovoljno je da se zametne 5-7 posto cvjetova u plodove, pa da se postigne dobra rodnost. Kod sorti sitnijeg ploda potrebno je da se zametne 12 posto cvjetova u plodove. Kod bresaka, marelica i šljiva dobro je kada se posto cvjetova zametne u plodove, a kod trešanja i višanja posto. Općenito treba znati da su rijetke plodnice u kojima se pri oprašivanju oplode svi sjemeni zametci. Sjemeni zametci se nakon oplodnje razvijaju u sjemenke. Kada razrežemo plod jabuke ili kruške, vidimo da je u njemu najčešće 5-6 sjemenki. No, ima plodova s dvije ili tri sjemenke. Koja je uloga sjemenki u održanju ploda? Prije svega treba naglasiti da se u sjemenkama svih vrsta voćaka (jabuka, kruška, breskva, šljiva itd.) luče hormoni koji potpomažu diobu stanica i rast ploda. Ako plod ima dovoljno oplođenih sjemenih zametaka, tada će dobro rasti i biti stabilan pa neće opasti. Plodovi u kojima nema oplođenih sjemenih zametaka niti razvijenih sjemenki zastanu u rastu, jer ih na rast ne potiču hormoni. Nakon zastoja u rastu razvije se sloj odvajajućih plutastih stanica između peteljke i rodnog izbojka, pa popusti veza i plod opada. Što je manje oplođenih sjemenki u plodu, to je lučenje hormona slabije, a time i stabilnost ploda manja. Na stabilnost ploda, odnosno smanjeno opadanje plodova s manjim brojem sjemenki utječe i stanje prehranjenosti voćke. Ako želimo da cvjetni pupovi i cvjetovi budu razvijeniji, tada mjesec dana prije cvatnje treba voćke prihraniti dušičnim gnojivom, i to sa 150 kg KANA po 1 ha. Uz bolju opskrbu dušikom, bit će bolja i oplodnja. Napokon, ako želimo da manje plodova opadne nakon cvatnje, trebamo odmah nakon cvatnje voćke prihraniti drugom dozom dušičnog gnojiva, i to sa 150 kg KANA po 1 ha. U ovo vrijeme dodano dušično gnojivo potpomoći će rast plodova i mladica, koje se na početku vegetacije u proljeće odvija pretežno na račun rezervnih hranjiva iz korijena, debla i skeletnih grana. Osim toga, prihranjivanje prije cvatnje i

21 21 poslije cvatnje potpomaže proljetni rast korijena. Ako želimo provjeriti zbog čega su plodovi nakon cvatnje opali, tada ih trebamo razrezati i vidjeti sadrže li sjemenke. Na taj ćemo se način uvjeriti zbog čega u velikoj mjeri plodovi opadaju. Prekomjerno opadanje plodova nakon cvatnje može biti prouzročeno lošom oplodnjom, zbog nepovoljnih klimatskih prilika, a najčešće zahladnjenja u doba cvatnje. Naime, uz zahladnjenje je slabija energija i ukupna klijavost polena, pa ne dođe do oplodnje. Osim toga, uz hladnije vrijeme ne lete ni pčele koje inače slove kao najmarljiviji prenositelji polena ili najbolji oprašivači. Katkad i uz vrlo povoljne klimatske prilike, u doba cvatnje mogu opasti gotovo svi plodovi nakon cvatnje. To se rijetko događa. Uzrok može biti loše odabran sortiment. Znamo da se sorte jabuka i krušaka, zatim veliki broj šljiva i trešanja itd., ne mogu oploditi svojim polenom već su upućene na međuoprašivanje i oplodnju polenom druge sorte. Ako imamo pojedinačna stabla jedne sorte, tada ih nema tko oprašiti i oploditi. Logično je, dakle, da će nakon cvatnje neoplođeni plodovi opasti. Lipanjsko opadanje plodova U lipnju nastupa drugi val opadanja plodova. Lipanjsko opadanje izraženije je kod mladih voćaka, s naglašenom bujnošću. Opadanje može biti više ili manje izraženo, ovisno o klimatskim prilikama i stupnju prehranjenosti voćaka. U ovom će valu opadati prvo plodovi u kojima je manji broj sjemenki. Povećano opadanje može prouzročiti suša, jer je tada otežano primanje hranjiva iz tla. Drugi razlog može biti slaba prehranjenost voćaka općenito, a posebice dušikom. Protiv lipanjskog opadanja borimo se natapanjem i prihranom dušičnim gnojivima. Da se spriječi ili znatno smanji lipanjsko opadanje plodova, preporučuje se u drugoj polovici svibnja provesti treće prihranjivanje dušičnim gnojivom. U to se vrijeme gnoji sa 100 kg /ha KANA. Postoji i mogućnost primjene hormonskih pripravaka, kako bi hormoni poticali dalji rast ploda i utjecali na smanjenje opadanja. No, ta je praksa složena pa se rijetko primjenjuje. Ako se i primijeni, to se obavlja pod stručnim nadzorom, kako ne bismo prouzročili nepoželjne posljedice. Opadanje plodova prije berbe Prije berbe počinje treći val opadanja plodova. Uzroka opadanju je više. No, opadanje je u tom valu znatno manje izraženo. Dakako, šteta je tada velika, jer opadaju plodovi koji su utrošili hranu, a nisu se održali do berbe. Nepovoljne klimatske prilike kao što je tuča ili olujni vjetar uoči berbe mogu počiniti velike štete. Prije berbe, inače, opadaju plodovi napadnuti štetočinama kao što je kod jabuke napad jabučnog savijača (crvljivost). Katkad opadaju pojedini plodovi i u slučaju kada dolaze zajedno, (u «grozdovima») tri ili četiri skupa, pa zbog naglog bubrenja i povećanja volumena ploda dolazi do istiskivanja plodova. To se češće događa kod sorti čije su kraće peteljke na plodovima. Plodovi s dugim peteljkama, kao što je kod jabuke Zlatni delišes, a kod kruške Boskova bočica, često dolaze jedan uz drugi, jer je cvat zvana gronja, u kojoj je pet do šest cvjetova, pa ako se svi oplode mogu se svi razviti do berbe. Čest je slučaj da kod kruške Conference i Abbe Fetel u gronji do berbe bude 4-5 plodova. Nasuprot tomu, u cvatu, dakle, gronji sorte Viljamovke imamo najčešće jedan, a rjeđe dva ploda. No, može biti i drugih razloga povećanog opadanja plodova. Na primjer, ako plodovi nejednolično dozrijevaju, što je slučaj kod nekih sorti s protegnutim dozrijevanjem, tada zbog toga što pojedini plodovi ranije dozriju mogu i opasti. Ako imamo sorte s nejednoličnim ili protegnutim dozrijevanjem, trebamo provesti berbu u više navrata ili, kako običavamo reći, treba provoditi podbiranje plodova. Napomenimo i to da prije berbe u pojedinim slučajevima zbog jače izražene suše može doći do osjetnijeg opadanja plodova. Naime, u to vrijeme plodovi bubre i trebaju puno, odnosno dovoljno vlage. Stoga se predlaže u takvim slučajevima po mogućnosti provesti natapanje. Opadanje plodova šljiva i mandarina

22 22 Nešto više o Zamiokulkas U svom stanu, među različitim vrstama ukrasnih lončanica, imam i jednu za koju mi je prodavačica rekla kako se zove Zamiokulkas. Zanima me o kakvoj je biljci riječ i zašto njezina opisa nema ni u jednoj novijoj knjizi o cvjećarstvu? Dobro ste primijetili kako je riječ o dekorativnoj biljci o kojoj je malo poznatih i dostupnih podataka, čak i u literaturi novijeg datuma. A zamiokulkas obične naraste cm visoko, ovisno o uvjetima uzgoja. Snažni izboji zamiokulkasa izrastaju iz korijena i nose nasuprotno poredane ovalne, kožaste liske te načinom rasta podsjećaju na palme. Posebno su zadebljali pri svojoj osnovi, što, zapravo, predstavlja spremnike za vodu, koji mu u njegovoj domovini jugoistočnoj Africi omogućuju preživljavanje tijekom sušnih razdoblja. Ukoliko mu pružite odgovarajuću njegu, zamiokulkas će čak formirati i neugledne zelenkaste cvjetove bez mirisa, a koji će se pojaviti tijekom proljeća (ožujak/travanj). Najbolje uspijeva na svijetlu mjestu bez izravnog sunca pri temperaturi koja zimi nije niža od 16 stupnjeva C. Pošto mu godi vlažno okruženje, češće prskajte listove odstajalom mekom vodom iz finog raspršivača. Međutim, kako bi ova ukrasna biljka brzo rasla trebate je u razdoblju od ožujka do rujna redovito i prihranjivati svakih 10-tak dana namjenskim gnojivom za zelene (lisnate) sobne biljke. Za sve dodatne informacije, vezano za ovu ukrasnu biljku, možete me slobodno potražiti u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. Ivana Markota,master struke Rastjerivanje zmija Postoji li kemijski pripravak za rastjerivanje zmija. Naime, na svom imanju primijetio sam nekoliko zmija u blizini jedne nakupine kamenja koja se nalazi u zapuštenom voćnjaku. Upravo zmije traže takva mjesta kao svoja staništa pogotovo ako su još obrasla raslinjem. Kako bismo se riješili zmija moramo njihova staništa učiniti nesigurnim za obitavanje. Naime, poznato je da zmije ne obitavaju na površinama gdje se ne osjećaju sigurnim. Takve površine potrebno je kultivirati, raslinje očistiti, a po mogućnosti to kamenje ukloniti. Osim toga, raslinje se može i spaliti. Sprječavanje naseljavanja zmija na neko područje (voćnjak, ili neku drugu površinu) teško je izvedivo. Mogu se koristiti pocinčana mreža sa sitnim oknima kojom se ogradi cijela površina. Na tržištu postoji pripravak repelent (Viperalt) koji se može koristiti u rastjerivanju zmija. Tim pripravkom se prskaju zidovi oko kuća, kamenjari i druge površine. Mario Ćubela,dipl.ing. Opadanje listova bugenvilije Imam prekrasnu bugenviliju čiji su listovi naglo počeli opadati, dok je cvijet ostao. Opali listovi su požutjeli dok su neki od njih sasvim zeleni. No međutim, na biljci zamjećujem malene zelene pupove. Stoga želim znati zbog čega je došlo do naglog opadanja listova i na koji način pomoći biljci da se regenerira, ukoliko je takvo što još uvijek i moguće. Unaprijed zahvalan! Do opadanja listova bugenvilije najvjerojatnije je došlo zbog nedostatnog zalijevanja tijekom vrućih ljetnih mjeseci, posebice ukoliko tlo nije rahlo i propusno. Pošto niste naveli jesu li možda uočeni pojedini štetnici ili je li možda biljka bila izložena vjetru ili jakom suncu. Međutim, bilo kako bilo, ono što trebate znati jest činjenica da ova prekrasna penjačica posjeduje jaku regenerativnu snagu (a uz sve to na biljci se još uvijek zamjećuju zeleni pupovi) što znači da ćete uz malo pažnje oko zalijevanja i primjene jednog od tekućih gnojiva uskoro, ponovno dobiti lijepu i zdravu biljku. Ivana Markota,master struke Savijanje grana voćaka Pročitao sam da se savijanjem kod voćaka plodovi mogu očekivati mnogo ranije nakon sadnje, pa me zanima vrijedi li to za sve voćne vrste. Savijanje grana u lukove na mlađim voćkama u prvim godinama poslije sadnje može se više ili manje skratiti trajanje njihove mladenačke nerodnosti, odnosno vrijeme od sadnje do donošenja prvih plodova. To posebno vrijedi za jabuke i kruške cijepljene na bujnim podlogama i njihove pojedine sorte. Na slabije bujnim podlogama i sortama sklonim ranijem plodonošenju savijanjem se ne postigne puno. Na savijanje se troši mnogo vremena pa ga primjenjuju voćari amateri koji imaju manji broj stabala. U većim voćnjacima obavlja se minimalna rezidba, samo toliko koliko je nužno za oblikovanje krošnje i primjenjuje se uravnotežena prehrana, odnosno pravilna gnojidba mladih voćaka, što također pridonosi njihovu ranijem plodonošenju. Savijanje se ne prakticira kod koštičavih voćaka (breskva, trešnja, višnja, marelica i šljiva), jer one na njega gotovo i ne reagiraju. Mladen Karačić, dipl. ing. Sorte voćaka i vrijeme dozrijevanja U malome mješovitom voćnjaku pored ostalih voćaka ove godine posadio sam jabuke: Jonatan, Prima i Mutsu, te trešnje: Stela, Bing i Germersdorf. Molim Vas da mi odgovorite u kojim mjesecima dozrijevaju navedene sorte. Prije svega, potrebno je znati da vrijeme dozrijevanja pojedine sorte dobrim dijelom ovisi o načinu uzgoja i klimatskim prilikama koje vladaju tijekom vegetacije. U pravilu, sorta jabuke Jonatan dozrijeva u rujnu, Prima koncem kolovoza ili početkom rujna, dok Mutsu prispjeva na berbu u listopadu. S druge strane, sve navedene sorte trešnje dozrijevaju u mjesecu lipnju s tim da prva na berbu prispjeva Stela, pa potom Bing (kasni nekoliko dana za Stelom) dok Germersdorf Na jednom mjestu pronađite sve potrebne podatke o osiguranju i uštedite vrijeme i novac. Brzo i jednostavno dođite do neobveznih i informativnih ponuda osiguranja putem kalkulatora, pošaljite bilo kakav upit i pronađite kontakte svih poslovnih jedinica Društva u Bosni i Hercegovini. pripada vrlo kasnim sortama, te time i najkasnije prispjeva. Mladen Karačić,dipl.ing. Orezivanje hortenzija Iz ljubavi prema hortenzijama zasadila sam u svom vrtu nekoliko plavih i bijelih hortenzija, a uz to me zanima kako se one orezuju tijekom godine, tj. režu li se kao i režu? Hortenzija je grmolika biljka koja se vrlo brzo širi, ako u svom vrtu imate dovoljno mjesta da nesmetano raste slobodno je pustite da izraste u veći grm koji se može lako oblikovati. U vrijeme jeseni kada se cvjetovi sasuše potrebno je cvjetove odstraniti. Ako nemate dovoljno prostora u svom vrtu, grane koje su već cvale možete odrezati, a grane koje nisu cvale možete odrezati blago samo njihove vrhove. Ako je grm jako bujan mogu se prikratiti grane u blizini tla radi prorjeđivanja. Ne treba zaboraviti da nakon završetka cvatnje koncem rujna kada hortenzije formiraju cvatne pupove za narednu godinu, treba paziti da se ne odrežu grane koje će sljedeće godine cvasti. Ivan Perić,dipl.ing. Skenirajte QR code vašim smartphone uređajem i posjetite

23 GOJI BOBICE crveni dijamanti U zadnjih nekoliko godina goji bobice su munjevito osvojile europsko i američko tržište. Stižu s Himalaje gdje za njih već znaju stoljećima te ih koriste i kao sastojak ne samo u mnogim receptima, već i u medicini zbog njihovih izvrsnih svojstava. U Aziji ih čak nazivaju crvenim dijamantima. Crveni plodovi goji bobica Goji je drvenasta grmolika biljka koja samoniklo raste od davnina i uspijeva na visoravni Tibeta i Himalaje. Tibetancima u ekstremnim vremenskim uvjetima su bile Goji bobice hrana i lijek, koje su pomogle preživljavanje, dugi i zdrav život. Bobice prekrasne vatrene boje, nazivaju ih i crvenim dijamantima u tradicionalnoj tibetanskoj i kineskoj medicini koriste se već 2000 godina. Bile su prirodna pomoć za malaksalost organizma, za revitalizaciju općega zdravstvenog stanja, poboljšanje vida, povećanje seksualne moći, olakšanje tegoba bolnih zglobova, zaštitu i bolje djelovanje jetre i srca i za dugovječnost života. Goji ili vučje bobice (Lycium barbarum) je grmolika biljka koja naraste od 1 do 3 metara u visinu. Postoji vrsta L. chinense koja se najviše uzgaja na jugu Kine i nešto je niža, a Lycium barbarum se više uzgaja na sjeveru, ponajviše u pokrajini Ningxia Hui i nešto je viša. Plod je narančastocrvene boje duljine od 1 do 2 cm, duguljastog oblika. U svakoj je bobici od 10 do 60 sjemenki. Bobice zriju od srpnja do listopada. Zbog brze oksidacije one se ne ubiru, već se tresu s grana i zatim suše. Mogu se jesti sirove, ali brzo oksidiraju pa se najčešće u trgovinama kupuju sušene čiji slatki okus podsjeća na grožđice, ili se mogu nabaviti u obliku čaja i soka. Njihov najveći izvoznik i uzgajivač je upravo Kina. Zanimljivo je da su u Engleskoj prisutne od kraja 18. stoljeća kada ih je u svoju domovinu donio Archibald Campbell, vojvoda of Argylla kada su dobile još jedan naziv Duke of Argyll s Tea Tree (čajevac) te su bile prihvaćene i kao ukrasna i jestiva biljka. No, tek početkom 21. stoljeća započela je njihova nagla popularnost kao supernamirnice, odnosno namirnice koja je toliko nutritivno bogata da rezultati medicinskih istraživanja navode njezine potencijalne pozitivne zdravstvene učinke. Koja su svojstva goji bobica? Zbog svojih iznimnih nutritivnih i antioksidacijskih svojstava koriste se u tradicionalnoj kineskoj medicini od pamtivijeka. Zapadni svijet ih je otkrio zadnjih desetak godina i svrstao ih u supernamirnice. Zašto? One se nalaze na prvome mjestu američke ljestvice ORAC (Oxygen Radical Absorbance Capacity). To je ljestvica koja mjeri antioksidacijska svojstva hrane. Što je položaj na ljestvici viši, hrana ima veću sposobnost uništavati slobodne radikale koji, ako su slobodni i ako dolazi do njihova gomilanja, narušavaju zdravlje, ubrzavaju proces starenja, a time postajemo podložniji nizu degenerativnih promjena. Goji bobice u 100 grama imaju fantastičnih jedinica, u usporedbi sa šljivama koje su na drugom mjestu i u 100 grama imaju samo jedinica. Zbog toga se smatraju najboljom hranom za revitalizaciju organizma i usporavanje procesa starenja. Sadrže 68% ugljikohidrata, 12% proteina, 10% vlakana i 10% masti tako da u 100 grama ima 370 (kilo) kalorija. Što sve sadrže goji bobice? Ne samo što imaju iznimno veliku razinu vitamina C i željeza (U 100 grama bobica ima 11 mg željeza, što je najveći izvor željeza u nekoj biljci), sadrže mnoštvo nutrijenata i fitokemikalija, tj. fitonutrijenata (koji hrani daju boju, okus, miris i druge osjetilne značajke i nemaju prehrambenu, već pozitivnu funkcionalnu vrijednost za ljudski organizam u smislu zaštite od bolesti i preventive), kao što su: - 18 amino kiselina (od kojih je 8 esencijalnih koje su nužne za život) - 6 esencijalnih vitamina (kao što su: riboflavin /vitamin B2/, vitamin B1, C vitamin) - 21 mineral (kao što su željezo, cink, selen, kalcij, kalij) - 8 polisaharida i 6 monosaharida Nasad goji bobica 23-5 nezasićenih masnih kiselina od koji je važno spomenuti linolnu i alfa-linolensku kiselinu koje su neophodne za pravilno funkcioniranje mozga i živčanog sustava - beta-sitosterol (koji reducira razinu kolesterola) i ostale fitosterole - 5 karotenoida (beta-karoten, zeaksantin, lutein, likopen, kriptoksantin, ksantofil) - mnoštvo fenolnih pigmenata koji imaju antioksidacijska svojstva. Neki podaci o tvarima koje sadrži: Lutein ima iznimna antioksidacijska svojstva. Usporava odumiranje makule, što je najčešći uzrok sljepila kod starijih od 65 godina. Beta-karoten se u tijelu pretvara u vitamin A, važan za zdrav vid. Zeaksantin štiti oči od odumiranja žute pjege izazvane djelovanjem slobodnih radikala. Pomaže u zaštiti od različitih oblika raka jer veže stanice slobodnih radikala, čime se smanjuje broj stanica tumora. Betain pomoću kojeg jetra proizvodi kolin koji smiruje nervozu, prevencija je nastajanju masne jetre, a pospješuje i pamćenje. Ciperon koji je dobar za srce i kod povišenoga krvnog tlaka, a koristi se i u borbi s rakom grlića maternice. Fizalin koji se koristi za liječenje hepatitisa B i koristi se u borbi protiv leukemije. Beta-sitoserol koji ima protuupalna svojstva. Jedan od važnijih aktivnih sastojaka goji bobica su polisaharidi koji poboljšavaju imunološke funkcije organizma i pomažu u borbi protiv bolesti. Čak ih nazivaju sretne bobice zato što kažu da se čovjek dobro osjeća kada ih redovito konzumira, poboljšavaju energiju i izdržljivost organizma.

24 24 Šarka šljive (Plum pox virus) sve češća na području Hercegovine Osnovna preventivna mjera za suzbijanje i zaustavljanje širenja ovog virusa je proizvodnja i korištenje bezvirusnoga sadnog materijala za podizanje nasada. Prije podizanja novih nasada na odabranoj površini treba uništiti sva zaražena stabla šljive, marelice i drugih biljaka koje su domaćini virusa. Sadnja tolerantnih sorti na šarku kao što su Rut Gešteter, Kalifornijska rana, Blue free, Stanley, i čačanske selekcije Čačanska ljepotica, Čačanska rodna. Velimir Lasić, dipl. ing. I ove godine je na području Hercegovine zasađen veliki broj stabala šljive, marelice, breskve. Kao i prethodnih godina najveći dio nasada će biti podignut sa sadnim materijalom sumnjivog podrijetla, koji nije prošao virus testove. Takvim radom smo došli do rezultata da skoro i nema šljivika u našoj zemlji koji nije zaražen ovim virusom. Ekonomska štetnost virusa šarke šljive ogleda se prvenstveno u promjenama koje nastaju u plodovima zaraženih sorti šljive. U osjetljivih kultivara, kao što je Požegača, zaraženi plodovi su manji, neugledni, izmijenjene građe i kemijskog sastava i prerano otpadaju. Zbog ovakvih promjena značajno se smanjuju i kvaliteta i urod plodova. Simptomi napada U osjetljivih sorti plodovi su smolaste, sluzaste koegzistencije, neukusni za jelo i neupotrebljivi za preradu jer su im proizvodi (pekmez, rakija) kiselkasti zbog povećane količine kiselina i smanjenoga ukupnog šećera. Virus u ovisnosti od sorte može smanjiti urod do 30% i izazvati opadanje plodova do 40% na oko mjesec dana prije berbe. Poslije svega navedenog, možemo zaključiti da je ovo virus koji nanosi najveće štete našem voćarstvu, koji postavlja pitanje i samog opstanka proizvodnje šljive. Domaćini ovog virusa su pored šljive i japanska šljiva, dženarika, marelica, breskva, trnošljiva, ukrasna šljiva, crni trn i dr. Pojedini autori opisuju čak 78 zeljastih vrsta biljaka koje su domaćini ovog virusa, dok naši stručnjaci smatraju da kod nas to ne predstavlja problem. Na velikom broju stabala marelice starosti 7, 8 i više godina, na području Hercegovine, uočeni su simptomi ovog virusa. Simptomi su zabilježeni na većem broju sorti marelice. Simptomi šarke na plodovima šljive Načini širenja U prirodi se virus šarke širi na dva načina: sadnim materijalom i lisnim ušima. Zaraženi sadni materijal je odigrao najznačajniju ulogu u prostornom širenju virusa, kao i u prenošenju virusa u razne zemlje. Zaraženi izdanci su imali posebnu ulogu u ovome. Izdanci se, kako je poznato, formiraju u velikom broju (1-100) iz korijena stabla šljive, i ako su ona zaražena, bit će zaraženi i svi izdanci. Virus se aktivno prenosi lisnim ušima, sokom zaraženih biljaka. Prehranom do 5 minuta na zaraženom lišću lisne uši su sposobne odmah prenijeti virus dalje i izvršiti zarazu zdravih biljaka. Načini suzbijanja Osnovna preventivna mjera je proizvodnja nezvirusnoga sadnog materijala za podizanje nasada. Ako se koristi virusno ispitan materijal, on ne smije sadržavati virus šarke. Prije podizanja novih nasada na odabranoj površini treba uništiti sva zaražena stabla šljive, dženarike, marelice i drugih biljaka koje su domaćini virusa. Simptomi šarke na plodovima marelice i breskve Ako je moguće, treba poduzeti preventivu prostornom izolacijom. Ustanovljeno je da se virus na udaljenosti od izvora zaraze od 100 m prenio na 100% biljaka za 10 godina, dok je u istom razdoblju na udaljenosti izvora zaraze od m virus prenijet na samo 1,5% zdravih biljaka. Suzbijanje lisnih uši je također je jedna od korisnih mjera za ograničavanje širenja virusa. I na kraju preporučimo sadnju tolerantnih sorti na šarku šljive kao što su Rut Gešteter, Kaliforniska rana, Blue free, Stanley, i čačanske selekcije Čačanska lepotica, Čačanska rodna.

25 SOLARNIM UREĐAJEM PROTIV ZMIJA 25 Ivica Doko, dipl. ing. Solarni rastjerivač zmija je uređaj koji emitira zvučne impulse koje zmije osjećaju kao vibraciju koja se prenosi kroz tlo. Osjećajući opasnost zmije se udaljavaju od izvora vibracija. Impulsi se prenose u intervalima od sekundi te pokrivaju područje od približno 650 m 2. Rastjerivač emitira impulse u svim smjerovima na udaljenost oko 15 m, pa se za područja na kojima zmije češće borave preporučuje postaviti jedan uređaj na svakih 30 m 2. Solarni rastjerivač zmija radi na principu solarne baterije, pa je tako njegov rad moguć i tijekom dana i tijekom noći jer tijekom dana skuplja energiju za rad noću. Dobru efikasnost postiže i u zasjenjenim područjima. Još ponešto o zmijama Zmije su prisutne na zemlji već više od 100 milijuna godina. Od otprilike 3000 zmija koliko danas živi na Zemlji za čovjeka je opasno 10-12% ( ) vrsta, a nekoliko stotina vrsta je otrovno, ali neškodljivo za čovjeka. U Hrvatskoj živi 15 vrsta zmija, od čega 3 otrovnice Poskok, Riđovka i Planinski žutokrug. Prema Zakonu o zaštiti prirode, sve vrste zmija u Republici Hrvatskoj su zaštićene životinje. Stoga sa ciljem zaštite svog životnog ili radnog okruženja od eventualnog dolaska zmije u isti preporučamo zaštititi okoliša uporabom repelenata za zmije. Travanj i svibanj su mjeseci kada se zmije okupljaju zbog parenja, na otvorenim i osunčanim mjestima te na rubovima šuma. Stoga je u ovom razdoblju moguće očekivati veću pojavnost zmija. Zmije ne mogu regulirati tjelesnu temperaturu i ovise o toplini koju im donosi sunce, pa se prije svakodnevnih aktivnosti prvo moraju dovoljno osunčati. No razdoblje parenja traje kratko i već početkom ljeta njihova se aktivnost smanjuje. Zmije se ugrizima koriste u samoobrani. Prilikom susreta zmiju treba zaobići, nipošto je se ne smije napadati ili pokušavati uhvatiti. Ukoliko se nađe na putu, najbolje je dugim štapom ili nogom lupati po tlu kako bi je otjerali. Pri kretanju u prirodi treba nositi odgovarajuću obuću i odjeću (visoke cipele i duge hlače), gledati kuda se hoda i paziti gdje se hvata rukama, osobito kod penjanja po stijenama prije odmora provjeriti mjesto na koje se želi sjesti. U slučaju susreta sa zmijom, najbolje ju je pokušati zaobići ili zaplašiti udarcima nogom o tlo i pustiti da se makne. Zmije nemaju vanjskih slušnih organa pa slabo čuju zvukove koji se šire zrakom, no zato preko kostiju donje čeljusti vrlo dobro osjećaju vibracije tla te ih udaranje u tlo plaši. Zmije imaju važnu ulogu u prirodi jer reguliraju populacije drugih životinja koje zbog pretjeranog razmnožavanja mogu ugroziti ljudsko zdravlje. Sve su danas poznate vrste zmija mesožderi, a u njihovoj su prehrani uglavnom žabe, gušteri, druge zmije, ptice i njihova jaja, mali sisavci, ribe i kukci. Plijen love iz zasjede ili aktivnim traženjem, a gutaju ga cijela. U jesen treba posebno obratiti pozornost i na grane drveća i grmova pokraj kojih prolazimo zbog poskoka koji se u tom razdoblju rado sunčaju na takvim mjestima. Solarni rastjerivač zmija Zablude o zmijama Poskok ne može skakati, a naziv je dobio zbog zabilježenih ugriza u predjelu glave do kojih dolazi pred kraj ljeta i u jesen, ali ne zato što poskoci skaču, nego zato što se oni u tom razdoblju sunčaju na nižim granama drveća i grmlja. Zmije ne love i ne naganjaju ljude. Mužjaci tijekom sezone parenja mogu braniti ženku i prijeteći krenuti prema predatoru, ali najčešće zmije bježe čim zamijete ljude. Zmije ne piju mlijeko! Među narodom kruže brojne priče da neke zmije noću sišu mlijeko iz kravljeg vimena ili iz posuda s mlijekom. U takvim pričama uglavnom se spominju četveroprugi kravosas (Elaphe quatuorlineata), koji je po tome dobio i ime, te bjelica (Zamenis longissimus), poznata još i kao Eskulapova zmija. Zmije nisu sluzave i mokre, kao što neki ljudi misle, nego su na dodir vrlo suhe i nježne. Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku u ponudi imaju solarni rastjerivač zmija i repelent Viper Alt koji pružaju efikasnu zaštitu od zmija.

26 26 OCJENJIVANJE KAKVOĆE MEDA Mladen Karačić, dipl. ing. Pčele i med Med je prirodni proizvod kojeg medonosne pčele dobivaju preradom nektara i medljike u mednom mjehuru. Zapravo, pčele nektar s medonosnog bilja, medne rose (medljike), te s površine lišća i iglica četinara pretvaraju u med. Proizvode ga kao hranu za dugo zimsko razdoblje na isti način već 100 milijuna godina. Tijekom sakupljanja, pčele posjete 50 do 100 cvjetova. Boja, okus, aroma i tekstura meda ovise o cvjetnom nektaru iz kojeg je dobiven (kadulja, lipa, kesten, djetelina, vrijesak, akacija, mješavine cvijeća, eukaliptus, lavanda, majčina dušica, suncokret i brojne druge vrste). Iz tih su razloga različite od lokacije do lokacije. Uz utjecaj ostalih biljaka koje cvatu Izložba meda Svaki med ima svoje specifičnosti i ne može se reći da je određena vrsta najbolja. Jer svaki je med dobar, samo je stvar ukusa kojem će se dati prednost. Tu je i navika pojedinih krajeva. I dok se u Bosni cijeni med od bagrema u Hercegovini pčelari kažu kako nema ništa bez kadulje ili vrijeska. u vrijeme glavne paše, boja i okus variraju od godine do godine čak i na istoj lokaciji. Med nije jednoličan proizvod, sastav mu se mijenja s obzirom na sastav sirovina od kojih pčela proizvodi med, te ovisno o godišnjem dobu. Dva su izvora slatkih sokova iz kojih pčele proizvode med: nektar i medljika (medna rosa). Nektar je slatki sok koji izlučuje medonosno bilje iz posebnih žlijezda nektarija. Med proizveden od nektara naziva se cvjetni med. Medljika (medna rosa) je slatki sok koji izlučuju razne vrste lisnih uši. Med proizveden od medljike naziva se med medljikovac. Pčele sakupljaju slatke sokove u prirodi i donose ih u košnicu u svome mednom mjehuru. U mednom mjehuru pčele nektar se miješa s tvarima koje pčela luči iz svojih žlijezda. Time se saharoza iz nektara ili medljike pretvara u glukozu i fruktozu. Daljnji postupak sastoji se u tome da pčele odlažu nektar u ćelije saća, ali samo do polovice ćelije kako bi suvišna voda iz nektara što prije isparila. Suvišak vode uklanja se višekratnim prenošenjem iz stanica saća, te prozračivanjem košnica. Istodobno se pod djelovanjem fermentacije povećava koncentracija šećera u nektaru, što kroz neko vrijeme dovodi do zgušnjavanja nektara i njegova pretvaranja u med. Proizvodi od meda su: saće, tekući med, prirodno kristalizirani med, kremasti med. Nekoć se med koristio za pripravljanje različitih lijekova, kao energetski pripravak koji je omogućavao preživljavanje, dok su njegovi korisni sastojci pridonosili i ljepoti. Danas se med koristi u medicinske i kozmetičke svrhe, ali i kao neizostavna zdrava namirnica. A smatra se kako je pčelarstvo kao profesija, a time i korištenje meda počelo na Srednjem istoku. Stari Egipćani držali su pčele i trgovali medom i pčelinjim voskom duž obale istočne Afrike još prije nekoliko tisuća godina. Isto tako, brojne recepte lijekova koji u sebi sadrže

27 27 med pronalazimo u samim začetcima ljekarništva i travarstva. Sve to svjedoči u prilog činjenici kako je čovjek još od davnina poznavao i eksploatirao hranjiva i ljekovita svojstva meda i drugih pčelinjih proizvoda-propolisa, matične mliječi i voska. Danas, suvremena medicina pridaje sve više značaja medu kao vrijednoj namirnici, i to prvenstveno u prehrani trudnica, dojilja, djece, staraca, bolesnika i dr. Ali, osim u medicini med se intenzivno koristi i u kozmetičkoj industriji kao vrijedan sastojak mnogih pripravaka za preparativnu njegu tijela. Kako se ocjenjuje med? I dok svaki pčelar subjektivno svoj med ocjenjuje kao najkvalitetniji, na službenim natjecanjima to nije tako. Jer na takvim i sličnim manifestacijama med ocjenjuje posebno povjerenstvo organoleptički i to nakon provedene kemijske i mikroskopske analize. A sam organizator izrađuje pravilnik ocjenjivanja tako što raspiše natječaj kojim poziva pčelare, te odredi uvjete natjecanja: vrste meda, područje s kojeg se med ocjenjuje, način uzimanja i količinu dostavljenih uzoraka, podatke o medu, vrijeme i mjesto ocjenjivanja. Pčelar pak na ocjenjivanje med dostavlja u staklenkama u težini od po 1 kilogram. Potrebno je dostaviti tri pakiranja meda jer jedan odlazi u laboratorij na analizu, drugi ide na ocjenjivanje dok se treća staklenka meda deponira za naknadne potrebe (za provjeru uspješnosti ocjenjivanja ili za analizu nakon reklamacije pčelara). I dok se laborato- rijskom analizom i mikroskopskim pregledom izdvajaju patvoreni medovi i utvrđuje botaničko porijeklo meda ocjenjivački sud organoleptički pregleda uzorke meda. Obično medove ocjenjuje jedan ili više sudova sastavljenih od 5 do 9 članova koji dnevno mogu kvalitetno ocijeniti do 30 uzoraka meda. Pri tom se prvo ocjenjuju lakši a tek potom medovi bogatiji okusom i mirisom. Između svakog kušanja meda okus se prekida konzumiranjem komadića kruha ili jabuke. Službeno ocjenjivanje meda je iznimno zanimljivo a svrha mu je prepoznati odlike nacionalnog meda, istaknuti najkvalitetnije proizvode te nagraditi trud pčela i pčelara. Najčešće vrste meda Bagremov med je gotovo jedan od najsvjetlijih vrsta meda. Čist bagremov med bez primjesa drugog meda staklasto je proziran, gotovo bezbojan. Blagog je okusa i nešto slabijeg mirisa. Dugo se ne kristalizira. Dosta je tražen na tržištu i osobito se preporuča za smirenje te kao prijeko potrebna pomoć svim žučnim bolesnicima. Lipov med ima blago žutu boju koja se prelijeva u zelenkastu. Jakog je i ugodnog mirisa po cvijetu lipe, slatkog okusa i u narodu je osobito popularan. Kristalizira se za mjesec-dva u sitne kristale te malo požuti. Preporuča se srčanim bolesnicima. Livadni med - S naših livada dobivamo med od najrazličitijih biljaka, s tim da se razlikuje med s nizinskih odnosno visinskih livada i pašnjaka. Sukladno tomu, med može biti svijetao do tamnožut. Miris i okus varira ovisno o biljkama s kojih je skupljen. Upravo zbog te kombinacije raznog bilja, livadni med je veoma tražen. Uz med bagrema i kestena preporuča se žučnim bolesnicima. Kaduljin med je svjetložute boje koja se malo prelijeva u zelenkastu. Miriše po kadulji. Slatkog je i ugodnog okusa i malo gorkast. Sporo se kristalizira, tek nakon dva do tri mjeseca, tvoreći fine kristale. U Hercegovini je iznimno tražen, a uz lipov med preporuča se kod upale sluznice usta, zubnog mesa i grla te kod suhog kašlja. Vrijeskov med je karakterističan za hercegovačko područje. Međutim, malo je poznato kako postoje dvije vrste vrijeska, bijeli i crveni. Od bijelog vrijeska med je svijetle do malo žute boje koja se prelijeva u zelenkastu. S druge strane, od crvenog vrijeska med je prilično tamniji. Oba pak meda imaju jak miris po vrijesku te su ugodnoga slatkog i oštrog okusa. A vrijeskov med je iznimno tražen među potrošačima. Ima jako diuretsko djelovanje pa se preporuča kod upale mokraćnog mjehura i bolesti mokraćnih putova a blagotvorno djeluje i kod upale bubrega. I dok vrsta meda ima iznimno mnogo tako da bismo ih mogli opisivati čini se u nedogled, spomenut ćemo kako se posljednjih godina zamjećuje sve veća potražnja i za propolisom koji je zapravo sporedni, ali vrlo važan pčelinji proizvod. Zovu ga i pčelinja smola, a od davnina se izolirao i koristio za liječenje kožnih bolesti sluznice i vlasišta (psorijaza, Candida albicons, seboreja i sl.). Tinktura propolisa također pomaže u prevenciji gripe, prehlade, angine te blagotvorno djeluje kod kroničnih upala nosa, nosne šupljine i sinusa. Svjetski poznavaoci apiterapije vjeruju da je propolis lijek budućnosti. Čini se da ipak nisu daleko od istine

28

29

30 30 Zanimljivosti Divovska lula «miris» poput lešine Divovska lula (Aristolochia gigantea), biljka s vrlo velikim cvjetovima koji ne samo da izgledaju poput lešine već tako i «mirišu». Tim mirisom mame muhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačicama nalik vršama tako dugo zadržavaju dok nisu naprašene polenom. I druge biljke iz ove porodice postavljaju takve mamce, no obično imaju manje cvjetova, kao primjerice domaće vučja stopa (A. clematitis). Velecvjetna lula (A. grandiflora) često se zamjenjuje s golemom lulom, no ona ima na donjem kraju cvjetnog ruba nastavak poput repa duljine od12 cm pa sve do preko 4 m. Ženke komaraca vole krv Ženke nekih vrsta komaraca moraju sisati krv kako bi mogle razviti svoja jaja i dati život novom naraštaju komaraca, te kako bi dobile potrebnu energiju za rad mišića jer lete na velike udaljenosti. Ovisno o vrsti jedna ženka može odložiti od 150 do 400 jaja tijekom jednog odlaganja. Ženke mogu odlagati jaja i do 5 puta godišnje. Ženke ne sišu krv svakog dana. Ovisno o vrsti jedna ženka siše 2 do 5 puta tijekom života Pelud ili cvjetni prah Pelud ili cvjetni prah su muške stanice prašnika cvjetova, koje pčele sakupljaju s biljaka gomilanjem u košarice zadnjih nogu. U košnici spremaju prah u stanice saća, te ga prešaju udarcima glave uz dodatak sline i meda. Na taj način prah je zaštićen od prodora zraka i kvarenja, te prepušten potebnim kemijskim promjenama. Uz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelančevine, masti, mineralne tvari i vitamine.pelud je prirodni izvor proteina, važnih vitamina i 28 minerala. Toliko bogastvo hranjivih tvari nije pronađeno ni u jednom drugom proizvodu. Primjerice, od 22 poznate amino kiseline u biokemiji, sve su nađene u peludu. Sva pelud nije iste hranjive vrijednosti, ali za 1 kg peludi potrebno je pčela. Jedan od mitova o crvenoj ruži I u drevnoj Grčkoj ruže su bile poznate i omiljene. Prvi javni vrt u Ateni osnovao je 306. godine p.n.e Epikur jer je želio da svakog dana ubere cvijet ruže. Stari Grci su prinosili Afroditi, boginji ženske ljepote, ljubavi i plodnosti, ružu na oltar, dok se Afroditine sluge prigodom vjerskih obreda nosile vjenčiće od bijelih ruža, a putovi kojima su prolazile bili su posuti ružama. Postanak crvene ruže, po mitologiji vezan je za Adonisovu smrt, lijepog pastira u koga se zaljubila Afrodita. Njega je, prema vjerovanju, ubio vepar. Afrodita mu je pritekla u pomoć, ali je morala da se provuče kroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njezina izranjenog tijela potekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže. Šećerni javor Šećerni javor ili kanadski javor (Acer saccharum) je stablo koje raste na sjeveru Sjeverne Amerike, ali prvenstveno na zapadu Kanade i u sjeverozapadnim područjima SAD-a. Zbog izrazito lijepe svijetle boje i odličnih mehaničkih osobina javorovo drvo se koristi u proizvodnji namještaja visoke kvalitete, ali je još zanimljivije da se upravo iz ovoga stabla dobiva javorov sirup, čist prirodni proizvod koji u pravilu ne sadrži nikakve dodatke i može se dugo čuvati. U vrijeme dok u šumi još ima snijega, a temperature osciliraju od niskih noću do relativno visokih danju, drveće na zarezanim mjestima ispušta sok koji žljebovima u kapima curi u posude. Kada se posude napune sirup se ukuhava do gustoće koja odgovara onoj kod rijetkog meda. Dolaskom toplijeg vremena iscrpljivanje soka smatra se završenim do sljedeće sezone. Javorov sirup je vrlo tražen proizvod u domaćinstvu i prehrambenoj industriji, za izradu kolača i raznih slastica. Nagradna križaljka Uređaj za mjerenje i određivanje boje X Sitni dio tekućine Organ vida Edipov otac Pravo vrijeme (hora) Talijanska metropola Ivan Cankar Sredstvo za trovanje miševa Izdavač, nakladnik Tona Autor: Mariofil Soldo Glumica i književnica Čulina Čovjek koji roni Hokejaški klub iz Celovca Tanja Torbarina Građanski... ili... živaca Strah, jeza Poduzeće koji tiska Grad u Italiji Rano voće ili povrće Oglašavati se kao svinja Ubiti koga u... Brazilski nogometaš Raširenost Emilija Kokić Čokot Potajno Glumica Gardner Ante Kovačić Eksplozivna tvar Carinska ispostava Crni napitak Talijan iz Torina Gram Zavareno mjesto Oto Reisinger Zaštitno pokrivalo za glavu Američki glumac Martinez Postanite i Vi član Kluba Green Garden te ostvarite sve pogodnosti koje Vam pruža. Za sve informacije obratite se na broj telefona 039/ ili na greengarden.glasilo@sjemenarna.com

31 GOTOVI KEMIJSKI PRIPRAVCI ZA SUZBIJANJE UZROČNIKA BILJNIH BOLESTI, ŠTETNIKA I KOROVA Primjena u povrću, voću, vinovoj lozi, cvijeću, ukrasnom bilju i okućnicama info@sjemenarna.com

32