- Gladiole - Jesenska sadnja luka i češnjaka - Supstrati za sjetvu i pikiranje - Goji bobice - Ocjenjivanje kakvoće meda

Transcription

1 Green Garden broj 99 rujan godina XVI - Gladiole - Jesenska sadnja luka i češnjaka - Supstrati za sjetvu i pikiranje - Goji bobice - Ocjenjivanje kakvoće meda info@sjemenarna.com

2 BRZO, JEDNOSTAVNO I BESPLATNO DO POGODNOSTI! 1. KORAK Ispunite bodovnu pristupnicu vjerodostojnim podacima 2. KORAK Preuzmite Vašu privremenu bodovnu karticu 3. KORAK Prikupljajte bodove i koristite raspoloživi iznos u KM Ako već imate magnetnu karticu Kluba Green Garden, odmah možete početi s prikupljanjem bodova! TABLICA BODOVANJA *tablica boniteta može biti varijabilna kroz bonitetna razdoblja *proizvodi označeni kao akcijski/ sniženi ili pojedini posebno označeni proizvodi ne podliježu obračunu bodova POTROŠENIH 5 KM = PRIKUPLJEN 1 BOD Vrijeme trajanja bonitetnih razdoblja: od do od do

3 Riječ urednika Krajem ljeta u mnogim vrtovima, voćnjacima i vinogradima većina poslova je završena i predstoji ubiranje plodova. Kasne sorte pojedinih voćnih vrsta, primjerice breskve i nektarine su pri završetku berbe, dok se rane sorte jabuka i krušaka uvelike beru. Također, rane stolne sorte vinove loze su u fazi pune berbe. Krajem ljeta obavlja se sjetva mnogih povrtnih kultura čije plodove ubiremo početkom jeseni. A početak jeseni je vrijeme berbe grožđa ili trganje-najvažniji događaj za sve vinogradare. I ovaj broj glasila Green Garden na svojim stranicama donosi mnoštvo zanimljivih priloga posvećenih cvijeću, povrću, voćkama i vinovoj lozi, zaštiti poljoprivrednih kultura od bolesti i štetnika. Osim toga, tu je i veliki broj korisnih informacija o novim proizvodima iz palete gnojiva i zaštite bilja ali i proizvoda koji služe zaštiti od drugih štetnih organizama. Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima koje se aktualne u poljoprivrednoj proizvodnji krajem ljeta i tijekom jeseni, preporučujemo vam da detaljno pročitate sve priloge iz ovog broja te obogatite vaše znanje novim spoznajama. Uredništvo Sadržaj Gladiole ljepota u vašem vrtu...4 Hortenzija - ljepotica vrtova...6 Sjetva špinata početkom jeseni...7 Nove sorte luka...8 Jesenska sadnja češnjaka Kupus za svježu potrošnju i kiseljenje...12 Rukola sve popularnija povrtnica...13 Kasna sjetva cikle Sjeme rajčice iz vlastitog uzgoja Supstrati za sjetvu i pikiranje Šimširov moljac (Cydalima perspectalis, Walker 1859) - novi štetnik šimšira u Bosni i Hercegovini Bolesti ukrasnih živica...22 Gnojidba smilja u ekološkoj proizvodnji...26 Sunčane ožegotine na bobicama grožđa...28 Priprema vinskih podruma za berbu grožđa Editor s word At the end of summer most of the works in gardens, orchards and vineyards has been completed and it s time for harvesting. Late varieties of some fruit species, such as peaches and nectarines are at the end with harvest, while early varieties of apples and pears are now harvesting. Also, early varieties of table grape are already in the process of harvesting. At the end of summer we plant many vegetable crops whose fruits we will harvest in early autumn. A beginning of autumn is the time of the grape harvest this is the most important event for all winegrowers. This issue of Green Garden brings you many interesting articles dedicated to flowers, vegetables, fruit trees and grapevine, and protection from plant diseases and pests. In addition, there is also a large number of useful information s about new products from the range of fertilizers and plant protection products but also the products that serve to protect from other harmful organisms. In order to have complete information s about all agricultural activities in late summer and in the autumn, we recommend that you read carefully all articles in this issue of Green Garden, and enrich your knowledge with lots of new comprehensions. Editor s office Bezsjemene sorte vinove loze...32 Ptice velika prijetnja voćnjacima i vinogradima u vrijeme zriobe...34 Goji bobice - crveni dijamanti...36 Pitanja i odgovori...38 Zaštita masline od paunova oka Suzbijanje štetnih glodavaca...42 Ocjenjivanje kakvoće meda Zanimljivosti...50 Novosti, obavijesti, najave!!! Green Garden glasilo do ovog broja postaje tromjesečnik, ubuduće imati ćemo jesenjsko, zimsko, proljetno i ljetno izadnje Green Garden glasila. I dalje u svakom broju donosimo mnoštvo korisnih informacija, zanimljivosti i članaka iz svijeta poljoprivrede ali i šireg područja kao i dosada. U ovom jesenjem izadnju Green Garden glasila pronađite i pročitajte sve što Vas zanima. Uživajte u bogatom sadržaju našeg glasila i svim ostalim pogodnostima koje imate kao član kluba Green Garden. Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član:jednostavno preuzmite pristupnicu, ispunite i pošaljite/dostavite prema uputamakoje ćete pronaći u pristupnici. Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo Vam donosi brojnepogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo uklubu Green Garden možete poslati na greengarden.glasilo@sjemenarna.com Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, Široki Brijeg BiH Tel.: (39) ; Fax: (39) ; info@sjemenarna.com greengarden.glasilo@sjemenarna.com Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec. Andrea Šaravanja, mr. oec. Lektor: Blanka Kraljević, prof. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: /04 od godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

4 4 Gladiole ljepota u vašem vrtu Matea Pehar, dipl. ing. Gladiola je vrtni cvijet koji svoje podrijetlo vuče iz južnih dijelova Afrike i iz područja Sredozemlja. Ime je dobila po latinskoj riječi gladius što u prijevodu znači mač. Jedna je od omiljenijih cvjetnih vrsta među ljubiteljima cvijeća zbog svojih prelijepih i profinjenih cvjetova svih boja i nijansi čije cvjetanje traje između dana. Danas obuhvaća preko 2000 sorti. Osim kao vrtno cvijeće koristi se i kao rezano cvijeće. Temeljna značajka ove biljke jest upravna stabljika, macoliki listovi i šesterolatični cvjetovi, koji svi gledaju u istom smjeru. Uzgoj i njega Lukovice gladiola se sade na sunčano mjesto, zaštićeno od vjetra, u bogatu i rahlu zemlju, koja ne zadržava vlagu i dobro je drenirana. Mora se paziti da se lukovice ne posade previše plitko kako ne bi kada narastu u visinu bile nestabilne na vjetru. Najbolje ih je posaditi na cm dubine, a razmak između gomolja ostaviti oko 20-tak centimetara. Kada se sade u skupini dovoljno blizu jedna druge, međusobno se podupiru i nije im potreban potporanj. Potrebno ih je redovno zalijevati, te za vrijeme cvatnje dva puta mjesečno dodati malo tekućeg mineralnog gnojiva. Ovisno od vrste gladiola će narasti od 30 cm pa sve do 150 cm visine. Cvjetni aranžmani za blagdan Svih Svetih Iako gladiola prvenstveno pripada u skupinu jesenjih lukovica, tj. lukovica koje se sade u jesen a cvjetaju u proljeće i ljeto, njezini profinjeni cvjetovi postaju sve traženiji i popularniji i tijekom kasne jeseni za blagdan Svih Svetih 1. studenog za dizajniranje cvjetnih aranžmana. Ukoliko želite da vam gladiole procvjetaju u ovom periodu godine lukovice je potrebno posaditi već početkom kolovoza. BROJ 99 RUJAN 2015.

5 Atraktivne ukrasne lukovice, sa cvjetovima živopisnih boja, različitim oblicima, te bogatim mirisima pronaći će mjesto u svakom vrtu i uljepšati ga. U bogatoj Green Garden kolekciji jesenjih lukovica izaberite za svoj vrt razne vrste: tulipana, zumbula, ljiljana, crocusa, irisa, narcisa i mnogih drugih.

6 6 Hortenzija ljepotica vrtova Matea Ćorić, master struke Uvijek iznova, sve od mjeseca lipnja pa do rujna, svojom ljepotom i bujnošću zadivljuje nas procvala hortenzija (lat. Hydrangea). Iako je njezino prirodno stanište Himalaja, istočna Azija, te vlažna i šumska područja sjeverne i južne Amerike, s obzirom na to da nije posebno zahtjevna za uzgoj savršeno se uklopila i u našu klimu. Karakteristike Hortenzija naraste do visine od cm. Odlikuje se prekrasnim velikim cvjetovima, te granama s velikim nazubljenim listovima. Cvjetne glavice mogu biti raznih oblika: okrugle, kupolaste ili pločaste, dok cvjetovi mogu biti bijeli, rozi, crveni, plavi i ljubičasti. Cvjetnu glavicu čine dvije vrste cvjetova: neugledni fertilni cvjetovi koji su skriveni u sredini i veći sterilni četverolatični cvjetovi koji ih okružuju. Uzgoj i njega Hortenzije sadimo u polusjenu, u teža i vlažnija tla. Imaju veliku potrebu za vodom, pa ih je potrebno redovito zalijevati, a posebice ljeti. Listovi zbog nedostatka vlage znaju klonuti, pa je potrebno brzo reagirati tuširanje ili je stavite u posudu s vodom. Kako bi se korjenova bala potpuno natopila, pustite da se ocijedi i dalje pazite na zalijevanje. U proljeće kada listovi ozelene, odrežu se cvjetne stapke do prvih listova. Istodobno se odrežu tanki i stari izboji u razini tla, čime će se otvoriti grm i poboljšati izgled. Hortenzija se treba obrezivati i nakon cvatnje i to treba obrezati ocvale cvjetove i suvišne grane koje nam smetaju. Različite boje cvijeta Zašto je moja hortenzija uvijek ljubičasta, pitaju se mnogi. Ista biljka na vapnenom tlu imat će ružičaste cvjetove, a na kiselom plave, u različitim nijansama. Što je ph tla niža, plava boja je intenzivnija. Ne treba zaboraviti, bijele hortenzije ostaju uvijek bijele bez obzira na tlo. Pod utjecajem sunčevih zraka cvjetovi postaju crvenkasti. Kako bi hortenzija cvjetala plavo, redovito je zalijevajte otopinom aluminijeva sulfata, svakih 7-14 dana. Postoje specijalna gnojiva, koja sadrže navedeni spoj, čime je olakšan postupak «zaplavljivanja». Promjena boje moguća je samo u kiselim tlima jer će samo iz njih biljka moći preuzeti aluminij. Kako bi se olakšalo usvajanje aluminija hortenzije zalijevajte vodom u kojoj je otopljen amonijak (3-5 grama amonijaka stavite u litru vode). Ako želite plavu hortenziju vratiti u ružičasto, pružite joj tlo neutralne ph reakcije. Hortenzija kao cvijeće postaje sve traženija za dekoraciju stolova i sala za svatove. Naime, zbog svojih punašnih cvijetova, daju obujam svadbenom buketu i ostalim cvijetnim dekoracijama pa ih možete koristiti samostalno. BROJ 99 RUJAN 2015.

7 Nije poznato odakle špinat potječe, jer prema nekim autorima potječe iz regije Irana i Afganistana, a prema drugima iz područja Kavkaza, ali je poznato da je u zapadnu Europu prenesen u XII. stoljeću. Sjetva špinata početkom jeseni 7 Ivica Doko, dipl. ing. Špinat je jednogodišnja povrtna kultura kratke vegetacije (rane sorte potpuno formiraju lisnu rozetu dana nakon nicanja, a kasne nakon 45 dana) koja se uzgaja radi zelenih listova. Listovi špinata su značajni zbog toga što obiluju bjelančevinama (2,28%), mineralima (željezom, fosforom, kalijem i kalcijem), te vitaminima (E, B1, B2, C, i betakarotenom). Pored toga, sadrži i oksalnu kiselinu, a pri neodgovarajućim klimatskim uvjetima i obilnom gnojenju dušičnim gnojivima nagomilava štetne nitrate i nitrite, posebno u mladim listovima i peteljkama, o čemu treba voditi računa pri izboru gnojiva (treba više koristiti amonijačna gnojiva). Špinat je kultura koja dobro podnosi niske temperature i koja dobro izdržava naše zime, te nema velike zahtjeve prema svjetlosti. Ono na što treba posebno obratiti pozornost (izričito u Hercegovini) jest da špinat ima velike zahtjeve prema vodi. Razlog leži u slabo razvijenom korijenovom sustavu koji se uglavnom prostire u površinskom sloju, te ako uzmemo u obzir činjenicu da špinat ima kratku vegetaciju u kojoj mora formirati veliku vegetativnu masu nameće se zaključak da je EL FORTE je iznimno kvalitetan, rani hibrid špinata koji se koristi za svježu potrošnju. Sjetva se obavlja početkom proljeća ili u jesen. Osnovna značajka ovog hibrida su veliki, zeleni listovi, okruglog do ovalnog oblika, blago naborani, idealnog odnosa list-lisna drška. Hibrid El Forte iznimno je otporan na procvjetavanje, visoko otporan na plamenjaču. navodnjavanje u proizvodnji špinata neizbježno. Špinat se proizvodi izravnom sjetvom sjemena s tim da se sije u redove na međuredni razmak od 25 cm, i razmak u redu od 7 cm. Dubina sjetve iznosi 3 cm, a potrebna količina sjemena 3 g/m2. Posijanu parcelu nakon sjetve treba obavezno povaljati. Dobro je pred sjetvu sjeme potopiti dva dana u vodi (jer se na taj način osigurava bolje klijanje) uz napomenu da se sjeme pripremljeno na ovaj način može sijati samo u vlažno tlo. Inače, špinat uspijeva samo na plodnim i dobro nagnojenim tlima i u pravilu se sije iza kultura koje su obilno gnojene stajskim gnojem. Nepisano je pravilo da je tlo na kome uspijeva špinat pogodno za uzgoj svih povrtlarskih kultura. Što se tiče vremena sjetve prakticira se jesenska sjetva u kolovozu ili rujnu s tim da se berba odvija u X.-XI., te ozima proizvodnja u rujnu ili listopadu tako da berbu možemo planirati rano u proljeće (II.-IV.). Može se uzgajati i u plastenicima, a proizvodnja je rentabilna ako se gaji kao međuusjev u usjevu rajčice, paprike ili krastavca. Sije se nešto gušće nego na otvorenom polju (20-25 g/m2, razmak 10X10 cm). Berba počinje kada biljke formiraju 5-6 krupnih listova i na manjim površinama se odvija u više navrata. Treba imati na umu da kod ranije posijanih usjeva jedan dio biljaka prispije za berbu iste jeseni, a preostali dio u rano proljeće, s tim da u Hercegovini berba može trajati tijekom cijele zime. Nakon berbe špinat treba odmah distribuirati jer nije pogodan za skladištenje i može se održati u optimalnim uvjetima svega 5-6 dana. Na našim terenima su prisutne sorte i hibridi: Matador, El Forte. BROJ 99 RUJAN 2015.

8 8 Nove sorte luka Početkom jeseni u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja. Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnje luka, povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature. Osim toga, svima su nam poznata njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka Ivica Doko, dipl. ing. Luk je stekao status vrlo zdravog i ljekovitog povrća koje se tijekom cijele godine koristi kao mladi luk, mlada lukovica (luk srebrenac) i zrela lukovica. Osim toga, u prehrani se može koristiti na raznorazne načine: svjež ili konzerviran, kao temeljna namirnica ili kao dodatak jelima. S druge strane, narodna medicina luk smatra više nego korisnim povrćem koje se koristi kao lijek protiv crijevnih bolesti, odnosno, općenito bolesti koje izazivaju bakterije, zatim za poboljšanje rada srca, za reguliranje šećera u organizmu te kao oblog kod upalnih procesa i reumatizma. Koju sortu luka odabrati? U poljoljekarnama se može pronaći nekoliko različitih sorti luka. Koju sortu odabrati, najčešće ovisi od vlastitih prohtjeva i obiteljskog jelovnika ali i samog djelatnika poljoljekarne. Unazad nekoliko godina u Bosni i Hercegovini u ponudi su najčešće sljedeće sorte: Holandski žuti, Majski srebrenjak, Ptujski crveni i Sturon. U nama susjednim državama Hrvatskoj i Srbiji, osim ovih sorti, velika je potražnja za sortama Troy i Forum. TROY je nova sorta luka koja dobro podnosi niske temperature tijekom zime te se koristi za jesenju i rano proljetnu sadnju. Sorta se od- FORUM je rana sorta luka namijenjena isključivo za ranu proljetnu sadnju. Uz pravilnu agrotehniku sorta daje visoke prinose. Sorta se odlikuje čvrstim okruglim glavicima, slamnatožute boje, s dobro zatvorenim vrhom. Sorta dospijeva za vađenje sredinom lipnja. Tanak vrat omogućuje kraći proces sušenja pa je urod ranije spreman za prodaju. Odlika sorte je visoka otpornost na procvjetavanje. likuje čvrstim okruglim glavicima, slamnatožute boje, s dobro zatvorenim vrhom. Unutrašnjost glavice je bijele boje. Sorta Troy je idealna zamjena za sortu Radar. Uz adekvatnu agrotehniku sorta daje izuzetno visoke prinose. Sorta se odlikuje umjerenom ljutinom. Navedena sorta se svakako preporuča za sadnju u jesenskom razdoblju. Dobro spremljene glavice mogu se koristiti duži vremenski period. Odlika sorte je visoka otpornost na procvjetavanje. BROJ 99 RUJAN 2015.

9 Ptujski Red Baron crveni

10 10 Jesenska sadnja češnjaka Češnjak potječe iz središnje Azije, odakle se proširio po cijelom svijetu. Odavnina se upotrebljava kao lijek, a suvremena znanost to je i potvrdila. Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučuje se alilsulfid, koji daje neugodan miris. Dado Marić, dipl. ing. Češnjak je kao i luk sličnih zahtjeva prema tlu i plodoredu. Uzgaja se iza okopavina koje su obilno gnojenje stajskim gnojem. Na istoj površini može se uzgajati svake 3-4 godine. Priprema tla za sadnju ista je kao i kod proizvodnje luka. Kako češnjak ima mali broj selekcioniranih sorti, za proizvodnju se koristi sadni materijal proizveden što bliže području uzgoja češnjaka. Kultivari i ekotipovi Prosječna masa lukovice naših domaćih ekotipova obično je g, a francuski kultivari oslobođeni virusa (virus free) imaju prosječnu masu lukovice g, što je dovoljno ilustrativan primjer. Kultivari i ekotipovi mogu se podijeliti u tri osnovne skupine, i to - jesenski češnjak, proljetni češnjak i alternativni češnjak. Jesenski češnjak Jesenski češnjak sadi se ujesen, prezimljuje, i u idućoj godini razvija vegetativnu masu i lukovicu - glavicu. Ima kraće razdoblje mirovanja pa se repromaterijal ne može čuvati do proljeća iduće godine. Većina ovih ekotipova ima krupnije i šire listove, krupniju lukovicu s manjim brojem krupnih češnjeva u lukovici. Sadnja češnjaka Sadnja češnjaka obavlja se u jesen i proljeće. Jesenskom se sadnjom postižu veći prirodi, glavice su krupnije, ali se lošije čuvaju od glavica proizvedenih proljetnom sadnjom. Jesenska sadnja češnjaka obavlja se u listopadu, a proljetna čim ranije u proljeće, kad to zemljišni uvjeti dopuste. Češnjak se sadi na dubinu 4-5 cm u jesen, a u proljeće na dubinu 2-3 cm. Za sadnju se uzimaju vanjski češnjevi s glavice češnjaka jer su krupniji i razvijeniji. Unutarnji češnjevi imaju tanji i slabiji ovojni listić, nejednaku krupnoću, pa se stoga ne postiže odgovarajući učinak. Za četvorni metar potrebno je posaditi 6-8 dekagrama češnjeva. Češnjevi se prije sadnje, zbog zaštite od bolesti, potapaju u otopinu nekog botriticida u trajanju desetak minuta. Češnjak je tehnološki sazorio kada lišće požuti,a stabljika se počinje sušiti. Vađenje se obavlja po suhom i lijepom vremenu, kad je tlo umjereno prosušeno. Najpovoljniji rok vađenja je kada je % listova suho. Nakon vađenja češnjak se smješta u prostor zaštićen od sunca, u tankom sloju da se prosuši, a poslije se čisti i sprema za čuvanje. U skladištu je najvažnije održavati relativnu vlagu zraka manju od 70 %, da se izbjegne tjeranje korjenčića i pojava površinske plijesni. Prema normama kvalitete na Europskom tržištu češnjak ekstra klase mora biti karakteristične boje za tip, cijele lukovice, pravilnog oblika, dobro očišćen, korijeni moraju biti glatko odrezani, a češnjevi moraju biti čvrsto vezani u lukovici. Dopušten je najmanji promjer lukovice 45 mm, a razlika između najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm. BROJ 99 RUJAN 2015.

11 SJEMENSKI ČEŠNJAK Visokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena jesenjoj sadnji. Sorta se odlikuje relativno krupnom glavicom i manjim brojem krupnih češnjeva.

12 12 Kupus za svježu potrošnju i kiseljenje Kupus ima veliku važnost u ljudskoj prehrani zbog čega se i proizvodi tijekom cijele godine. Kod nas je posebno aktualna sadnja kasnijih sorti kupusa čije se glavice prvenstveno koriste za kiseljenje Ivica Doko, dipl. ing. Kupus potječe iz Sredozemlja a uzgaja se gotovo 3000 godina. U srednjoj Europi počeo se uzgajati u razdoblju od 8. do 15. stoljeća odakle su ga trgovci i pomorci proširili po SARMALIN je univerzalni hibrid kupusa koji se koristi za svježu potrošnju i kiseljenje. SARMALIN je noviji hibrid kupusa koji je vrlo brzo postao tražen zbog svojih izvanrednih osobina. Duljina vegetacije ovog hibrida je dana. Oblik glavice je malo plosnat, kocen kratak, a prosječna težina glavice iznosi 2-3 kg. Listovi su svijetlozelene boje, tanki, nježni i dobrog okusa. Odlično se drži na njivi i ne puca što osigurava dovoljno dugo razdoblje za berbu i prodaju. Nakon berbe može se skladištiti 2-3 mjeseca. Preporučeni razmak sadnje je 55x45 cm ( biljaka /ha). cijelom svijetu. Za širenje kupusa najzaslužnija je njegova velika hranidbena vrijednost koja do posebnog izražaja dolazi u zimskom razdoblju kada kiseli kupus predstavlja jednu od nezaobilaznih namirnica. Osim toga, ljubitelji čašice nakon prekomjerne konzumacije vina često znaju piti rasol od ukiseljenog kupusa kako bi im glava postala bistrija. Međutim, ne trebaju se nimalo sramiti jer su na sličan način to radili i Rimljani koji su u stankama čuvenih pijanki konzumirali svježe lišće kupusa, vjerujući kako će im kupus apsorbirati alkohol iz vina. Ali, kako bi mogli uživati u vrijednostima ovog povrća prvo ga trebamo proizvesti. Odabir tla i plodoreda U pravilu, kasni kupus najveće prinose ostvaruje ako se proizvodi na duboko oranim, plodnim i strukturnim tlima. Za kasnu proizvodnju kupus se sadi na težim tlima koja dobro čuvaju vlagu. Međutim, pogrešno je mišljenje da ga treba saditi na izrazito vlažnim tlima jer Agrocentri Sjemenarne u svojoj ponudi nude presadnice kupusa za jesenjsku sadnju. Od nekoliko sorti i hibrida kupusa izdvajamo: - SARMALIN - FUTOŠKI - VARAŽDINSKI. u tom slučaju dolazi do zastoja u rastu dok se glavice uopće ne oblikuju. Pored toga, nužno je voditi računa i o plodoredu, odnosno, kupus treba saditi na istoj površini tek za 3-4 godine. Ukoliko je riječ o ozbiljnijoj proizvodnji trebamo pripaziti i na odabir predkultura. Najboljim pretkulturama za kupus smatraju se mahunarke, trave, žitarice, krumpir, krastavac i rajčica. Ovisno od područja uzgoja, u Hercegovini se sadnja uglavnom obavlja odmah nakon vađenja krumpira ili berbe ranih rajčica. Sadnja kupusa Rokovi sjetve i sadnje kasnog kupusa variraju od područja uzgoja. U kontinentalnoj klimi kasni kupus najčešće se sije polovicom svibnja dok se sadnja obavlja mjesec dana kasnije, točnije oko 20. lipnja. U toplijem klimatu sjetva se obavlja najčešće u prvoj polovici srpnja što znači da je sadnja moguća tijekom cijelog kolovoza. Međutim, treba znati da sadnja kasnog kupusa tijekom rujna ne bi donijela rezultate jer se ne bi formirale glavica, već samo lisne rozete. Iako na razmak sadnje utječe izbor sorte/hibrida kao i način obrade tla, najčešći međuredni razmak iznosi cm a unutar reda cm. BROJ 99 RUJAN 2015.

13 Rukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u salatama i toplim jelima. Raste veoma brzo i svojim nazubljenim listićima različitim salatama daje novi okus 13 Rukola sve popularnija povrtnica Mario Ćubela, dipl. ing. Rukola spada u grupu lisnatog povrća, sa listom specifična oblika zbog čega je Englezi i zovu rocket. Potječe iz centralne i južne Evrope, a veoma je raširena u Sjevernoj Africi i Americi, kao i na Bliskom istoku. Rukola je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrće sa dosta vitamina C, mnoštvom minerala, a posebno je bogata željezom. Ima i drugih korisnih sastojaka od kojih se posebno izdvajaju vlakna. Njen gorak i aromatičan ukus potiče od glukozinolata izotiocianata koji se nalazi i u drugim srodnim biljkama. Ipak, specifičan ukus rukole dolazi od estri buterne kiseline i jedinjenja sa sumporom. Rukola je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka. Uzgaja se zbog lišća oštrog pikantnog okusa i bogatog vitaminima. Ima stimulativno djelovanje na ljudski organizam, naročito za želudac i crijeva. Povrtnica skromnih zahtjeva Rukola je kultura skromnih zahtjeva za toplinom i otporna je na mrazeve. Zato se može proizvoditi tijekom cijele godine. Uspijeva na gotovo svakom tlu. Rukola treba bogato tlo koje zadržava vlagu i djelomično zasjenjeno mjesto za sadnju. Tijekom vrućina možda će trebati dodatnu sjenu jer će u suprotnom proizvoditi listove lošijeg okusa. Ova biljka najbolje uspijeva na lakim pjeskovitim i srednje teškim tlima ph neutralne ili alkalne reakcije. Vodimo računa da listove duljine desetak cm ne režemo preduboko kako bi nam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe. Ali, trebamo znati kako ne moramo čekati proljeće jer BROJ 99 RUJAN rikolu slobodno možemo sijati već od početka rujna na otvorenom a u plastenicima i ostalim zatvorenim prostorima i tijekom cijele godine. Rukola je izuzetno ukusna i aromatična salata. Može da se jede sama, začinjena dresingom ili uljem i octom, mada se u mediteranskim zemljama najčešće priprema sa maslinovim uljem, octom, parmezanom ili mocarela sirom. Zavisno od doba godine, salata od rukole može da se sprema sa isjeckanim crnim ili bijelim lukom, ma- slačkom, rajčicom. Može da se kuha ili blanšira, ali pritom gubi karakterističan gorkast ukus. Osim toga, u vrijeme starog Rima rukola je vrijedila i kao učinkovita afrodizijačka biljka. Uz ovo svojstvo pokazala se dobrom i kod probave te za olakšavanje kašlja. Dakle, stari Rimljani su rikolu iznimno cijenili ne samo zbog gastronomskih, već i zbog ljekovitih svojstava. Stoga zašto ne pokušati, jer gurmani uporno tvrde da je svako jelo u kombinaciji s rikolom užitak za sva čula. Za jesensku sadnju lisnatog povrća Agrocentri Sjemenarne u svojoj ponudi imaju veliki izbor različitih sorti salata, rukole, blitve, radiča i dr.

14 14 Mario Ćubela, dipl. ing. Cikla se uzgaja zbog svog zadebljalog korijena premda se čak i njeno mlado lišće može koristiti na isti način kao blitva ili špinat. Ali, ukoliko odlučite u prehrani koristiti lišće cikle vodite računa da prethodno odstranite tvrde lisne žile. Od kuhanog zadebljalog korijena cikle najviše se priprema salata premda se mogu pripremati i mnoga druga jela, kao juhe i variva od same cikle ili s drugim povrćem. Međutim, i nekuhana mlada cikla može se naribati za salatu uz dodatak malo hrena, čime znatnije dobiva na vrijednosti. I na koncu, sok od cikle predstavlja veoma zdrav osvježavajući napitak, posebice ako je spravljen od nekuhane cikle. Ljetna sjetva cikle Za jesensku i zimsku potrošnju ili za konzerviranje sjetva cikle preporuča se početkom mjeseca srpnja premda se za istu namjenu cikla može posijati i nešto kasnije tj. početkom mjeseca kolovoza. Budući da sjemenke, zapravo plodovi, jednosjemeni oraščići, tijekom zriobe međusobno srašćuju i čine klupko, iz njih niče nekoliko klica. Posijete ih izravno na gredicu pa prorijedite na razmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dva lista, a sve kako cikla ne bi bila pregusta. Osim toga, suvišne biljke koje vam ostanu na raspolaganju nakon prorjeđivanja nemojte nipošto bacati već ih posadite u slobodnom dijelu povrtnjaka na kojem ste sve do sada uzgajali luk ili češnjak. Drugi put ciklu prorijedite nakon dana ili još kasnije, kada se razvije malo zadebljalo korijenje koje možete potrošiti za jelo. Razmak između biljaka neka bude desetak centimetara. Ali, kod sjetve vodite računa da sjeme ne ode preduboko jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežava nicanje i nepovoljno utječe na gustinu usjeva. A što je veći razmak među samim biljkama dobiva se krupnija cikla, uglavnom prikladna za proizvodnju sokova, dok se pri manjem razmaku formira sitnija. Nakon nicanja, ciklu je bitno redovito okopavati, s tim da se uz drugo okopavanje po četvornom metru dodaje 20 grama kana uz zalijevanje. Zalijevanje Kasna sjetva cikle Cikla potječe od divlje forme Beta maritima L. koja i danas raste na području Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i Afrike. Pripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njena hranidbena i zdravstvena vrijednost koristila se isključivo kao stočna hrana. je pak mjera koju treba redovito provoditi u kasnom uzgoju cikle. Navodnjava se po potrebi tj. kada se primijeti da lišće vene i pada po zemlji, s tim da su tijekom ljetnog razdoblja uglavnom dovoljna 2-3 navodnjavanja. Cikla se na manjim površinama bere ručno. Obično se u južnim toplijim krajevima ostavlja na gredicama te se njen korijen vadi po potrebi. Prvo se vade razvijenije biljke dok se slabije ostavljaju u tlu, kako bi dodatno narasle. U krajevima gdje postoji opasnost od jesenskih mrazeva cikla se mora izvaditi iz razloga što izmrzava na niskim temperaturama ispod ništice. A s površine od jednog četvornog metra može se uzgojiti najmanje 3-4 kg korijena, što će biti više nego dovoljno za potrebe domaćinstva. 14 BROJ 99 RUJAN 2015.

15 ORGANSKA GNOJIVA Fruttorto univerzalno gnojivo za sve poljoprivredne kulture Phenix namjensko gnojivo za voćke i vinovu lozu Biorex organsko gnojivo za povrtne kulture PIC organsko gnojivo za lisnato povrće Biolivo namjensko gnojivo za masline Vulcano prirodno organsko gnojivo sa željezom

16 16 Sjeme rajčice formira se u plodu koji je sočna boba pregradama podijeljena na više dijelova. Između pregrada nalazi se sjemena loža s mnoštvom sjemenki dr. sc. Zdravko Matotan Što plodovi imaju veći broj pregrada, sadrže manje sjemenki. Broj sjemenki u plodu ovisi o njegovoj krupnoći. U pravilu krupniji plodovi imaju više sjemenki i one su krupnije. Također, sjeme sorata nezavršenog tipa rasta, a kakve su većinom sorte koje se koriste za svježu potrošnju, krupnije je od sjemena sorata završnog tipa rasta koje su uglavnom namijenjene za preradu. Sjeme s donje strane ploda bliže peteljki u pravilu je krupnije i teže od sjemena s gornje strane ploda. Sjeme rajčice je ovalno-okruglog oblika, spljošteno i blijedo žutosmeđe ili sivožute boje. Dugačko je 3-4 mm, široko 2,5-3,0 mm i debelo oko 0,5 mm, a odlikuje se visokim sadržajem ulja kojeg ima oko 20%. Izdvajanje sjemena iz ploda Ubrani se plodovi zgnječe, iz mase se izdvoji mesnati dio i dijelovi pokožice, a sjeme se zajedno sa sokom ostavi u posudama da 2-3 dana fermentira uz miješanje nekoliko puta dnevno. Nakon fermentacije masa se procijedi, a ocijeđeno sjeme ispire vodom kako bi se odstranili lakši dijelovi pokožice koji plivaju, dok je sjeme teže i ono potone. Očišćeno sjeme se ponovo procijedi i u tankom sloju rasprostre, najbolje na pamučnu tkaninu i ostavi na suho, toplo i prozračno mjesto da se dobro prosuši. Nakon što se prosuši protare se tkaninom na kojoj se sušilo da se oslobode eventualno slijepljene sjemenke i dijelom skinu dlačice sa sjemena što će omogućiti kvalitetniju sjetvu. Dobro prosušeno i očišćeno sjeme najbolje je pospremiti u označene papirnate vrećice i čuvati na suhom, prohladnom i tamnom mjestu. Od jednog kilograma plodova dobije se oko 4 grama sjemena. U povoljnim uvjetima čuvanja sjeme se može koristiti za sjetvu sljedeće tri godine. Klijanje i nicanje sjemena Sjeme rajčice počinje klijati kod temperature 9 C, ali je klijanje i nicanje kod te temperature veoma sporo. Najpovoljnija temperatura za klijanje je C kod koje uz povoljnu vlažnost sjeme rajčice nikne za 5-6 dana. Tijekom klijanja prvo se razvija korjenčić, a nicanjem se ostali dio sjemenke iznosi na površinu tla, nakon čega puca sjemena ljuska i oslobađaju se supke. Rajčica je samooplodna biljna vrsta i do oplodnje dolazi unutar samog cvijeta. To svojstvo osigurava stabilnost prenošenja nasljednih osobina na potomstvo i olakšava proizvodnju sjemena. S tog je razloga moguće uzgajati u vrtu i više sorata te njihove plodove koristiti za dobivanje sjemena. Važno je samo da ne dolazi do fizičkog miješanja biljaka i plodova. Iako klijavost ima formirano sjeme još u zelenim plodovima, za ekstrakciju sjemena uputno je izabrati sa zdravih biljaka potpuno zrele ili još bolje prezrele plodove. Plodovi također moraju biti potpuno zdravi i neoštećeni. Što je plod zreliji, sjeme će se lakše izdvojiti. BROJ 99 RUJAN 2015.

17 PASIRKA Pasirka je izvrstan pomagač za obradu rajčice i ostalog mekog voća i povrća. Sok dobiven iz pasirke zadržava sve vrijedne i hranjive tvari, vitamine i minerale i ne sadrži dodane sastojke poput konzervansa. Izrađena je od kvalitetnih materijala i dugotrajna je.

18 18 Supstrati za sjetvu i pikiranje Nakon kupovine sjemena proizvođači biraju odnosno traže supstrate u koje obavljaju sjetvu. Od izbora supstrata uveliko ovisi i kvaliteta sadnog materijala Luka Bošnjak, magistar struke Veći broj povrtnih, ukrasnih i cvjetnih vrsta proizvodi se iz presadnica, odnosno reznica, a s obzirom da od kvalitete proizvedenog rasada ovisi u velikoj mjeri i uspješnost čitave proizvodnje, govori nam o važnosti i značaju odabira pravog supstrata za proizvodnju. Supstrat je tlo u kojem sijemo sjemenku i gdje mlada biljka provede dobar dio najosjetljivije faze svog života. Kvalitetni supstrati su lagani, imaju reguliranu ph vrijednost, tj. kiselost, dobro reguliran vodno-zračni režim, dovoljno hrane za fazu kroz koju biljka treba da prođe i ono što je vrlo bitno kvalitetni supstrati su bez prisutnosti štetnika, uzročnika bolesti i korova. Hranjivi supstrat treba da je blago kisele reakcije,odnosno vrijednosti ph od 5,5-6,5. Struktura i sastav supstrata, odnosno veličina čestica utiču na mnoge osobine, od vodno-zračnog režima do razvoja korijena. U proizvodnji rasada koriste se supstrati granulacije 0-5mm za sjetvu većine sitno sjemenih kultura poput rajčice, paprike, patlidžana, salate, kupusa Za pikiranje istih kultura koristima granulaciju 0-20 mm. Važi pravilo da se za veće čaše odnosno kontejnere koriste supstrati krupnije granulacije. Danas na tržištu ima veliki izbor supstrata, odnosno, na raspolaganju su brojne kombinacije gotovih smjesa različitih proizvođača, koje se razlikuju po svom sastavu, osobinama, namjeni, ali im je zajednička osobina da su fitosanitarno sigurni. To je i razlog da su proizvođači nerijetko u nedoumici za koji da se opredijele, tako da bez pomoći stručnog lica često ne mogu da naprave pravi izbor. Ti supstrati sadrže bijeli i crni treset u različitim odnosima zavisno od namjene, zatim vermikulit, perlit, kvarcni pijesak, kreč i hranjiva. Vermikulit je mineral gline koji se zbog dobrih osobina vododrživosti i apsorpcije najčešće koristi i miješa sa tresetom do 30%, rjeđe 50%. Granulirani perlit se dodaje supstratima kad je potrebna dobra aerisanost (ožiljavanje), ali ima slabu vododržljivost i apsorpcionu sposobnost. Kvalitetan supstrat po zalijevanju zadržava određen dio vlage, a suvišnu otpušta, tako da u supstratu ostaju optimalne količine vode i dovoljno pora u kojima se nalazi zrak. Ukoliko je loš sastav i struktura smjese u koju sijemo, često dolazi do nastanka prevlaženog supstrata i gušenja biljaka, čemu doprinose i domaće čaše i kontejneri sa premalim otvorima. Količina hranjiva u supstratu mora da odgovara zahtjevima usjeva koji gajimo, jer u suprotnom dolazi do blokade i biljke ne napreduju,a kasnije se javlja i nekroza ivice lista. Uzrok je u tome što uslijed velike količine hranjiva biljka ne može usvajati vodu, pa više ne napreduje. Agrocentri Sjemenarna u svojoj ponudi imaju HAWITA- njemačke supstrate za sjetvu i pikiranje povrća, cvijeća, ukrasnog i aromatičnog bilja koji se odlikuju izuzetnom kvalitetom. BROJ 99 RUJAN 2015.

19

20 20 Šimširov moljac (Cydalima perspectalis, Walker 1859) - novi štetnik šimšira u Bosni i Hercegovini Prof. dr. Ivan Ostojić Šimširov moljac, Cydalima perspectalis (Walker, 1859) je istočno azijska vrsta noćnog leptira (Kina, Korea, Japan). Prvi nalaz ovog štetnika u Europi zabilježen je u Njemačkoj godine. Tijekom godine vrsta je pronađena u Sloveniji i Mađarskoj, a kasnije i u drugim europskim državama. Šimširov moljac ustanovljen je i u Danskoj, godine. U Hrvatskoj je prvi puta pronađen godine u Istri kada su ulovljeni samo leptiri prilikom istraživanja noćnih leptira svjetlosnim lovkama. Te godine nisu primijećene štete. Prve intenzivne štete u Hrvatskoj primijećene su godine u arboretumu Opeka na varaždinskom području. Šimširov moljac također je prisutan i u druge dvije susjedne države Srbiji i Crnoj Gori. U Bosni i Hercegovini, tijekom godine, šimširov moljac, ustanovljen je na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine (Čapljina, Čitluk,), na šimširu (Buxus sempervirens). Štete pričinjavaju gusjenice hraneći se lišćem tako da u kratko vrijeme dolazi do potpune defolijacije lišća. Morfološke i biološke odlike vrste Leptir šimširova moljca je bijele boje, s rasponom krila oko 4 cm. Krila su bijele boje sa smeđim obrubom. Ima i jedinki sa potpuno smeđim krilima. Mlade gusjenice su zeleno-žute boje s crnom glavom, a kako rastu, na zelenom tijelu se pojavljuju smeđe pruge, a glava ostaje crna. Odrasle gusjenice, veličine oko 4 cm, postaju zelene i imaju karakteristične debele crne i tanke bijele pruge po sebi sa crnim točkama na leđnoj strani. Gusjenice su vrlo karakteristične, zelene, s prugama, i ne mogu se zamijeniti s niti jednom drugom vrstom. Kukuljice su oko 2 cm dugačke, smeđe boje i sakrivene u kokonu sačinjenom od svilenih niti između listova i grančica šimšira. Biologija ovog štetnika u Europi još nije dovoljno proučena. Na ovom području štetnik razvije dvije do tri generacije. Prezimi u stadiju gusjenice, pa već vrlo rano u proljeće (ožujak) počinju sa žderanjem lišća, što ovisno o vremenskim prilikama, traje sve do listopada. Početni napad gusjenica šimširova moljca se teže uočava, jer se mlade gusjenice zadržavaju u unutrašnjosti gustih biljaka šimšira gdje su dobro zaštićene. Mlade gusjenice najprije oštećuju epidermu (kožicu) lista i dosta se teško zamjećuju. Sakrivene su s donje strane lista u paučini. Nakon što narastu počinju proždirati cijele listove tako da od šimšira ostaju samo gole grane obavijene paučinom što narušava estetski izgled biljke te uzrokuje potpuni gubitak listova i ugibanje mladih biljaka. Mjere suzbijanje Suzbijanje šimširova moljca može se provoditi mehaničkim i kemijskim mjerama. Ekološki najprihvatljiviji način je mehaničko uklanjanje zapredaka u kojima gusjenice prezimljavaju. Sa pregledom biljaka treba započeti dosta rano, već sredinom ožujka mjeseca. Manji gromovi šimšira mogu dobro protresti, nakon čega gusjenice padaju na tlo pa se mogu mehanički uništiti (potapanjem u vruću vodu ili gaženjem). Budući se radi o novoj vrsti u našim krajevima, za sada još nema dovoljno učinkovitih prirodnih neprijatelja koji bi utjecali na smanjenje populacije šimširova moljca. Štetnik se može kemijski suzbijati primjenom insekticida, a budući za novog štetnika još nemamo službeno registrirane insekticide, uglavnom se preporučuju one djelatne tvari koje su u registrirane u ukrasnom bilju i/ili stablima (trajnicama) protiv nekih drugih neželjenih organizama. Od djelatnih tvari koje se mogu koristiti u cilju suzbijanja šimširova moljca navode se: dimetoat, alfacipermetrin, deltametrin, imidakloprid, tiametoksam, tiakloprid, metoksifenzoid. Važno je naglasi da niti jedna od ovih djelatnih tvari ne pruža dugotrajnu zaštitu šimšira protiv šimširovog moljca. Ukoliko je u vrtu ili u susjedstvu preživjelo nekoliko gusjenica sa sigurnošću se može tvrditi da će zaštićeni šimširi ponovo biti napadnuti. Važno je zato čim prije ukloniti sve izvore zaraze, iako je to ponekad vrlo teško izvedivo. Svakako, tijekom ljetnih mjeseci treba stalno pregledavati biljke šimšira i po potrebi provesti mjere suzbijanja. BROJ 99 RUJAN 2015.

21 Koncentrirani insekticid u mikrokapsulama širokog spektra djelovanja sa dugotrajnim rezidualnim djelovanjem za upotrebu u kućanstvu, te u javnoj i komunalnoj higijeni (protiv komaraca, muha, osa, mravi, stjenica, buha, krpelja i grinja). Gotovi insekticid u obliku mikroemulzije za suzbijanje žohara, mrava, osa, stjenica, muha i komaraca, sa dugotrajnim učinkom. Za upotrebu u kućanstvu, te u javnoj i komunalnoj higijeni.

22 22 Bolesti živica Od velikog broja biljnih vrsta koje se koriste za živice ili žive ograde kod nas se najčešće uzgajaju neke vrste čempresa (Cupressus spp.), tuja (Thuja spp.) i lovorvišnja (Prunus laurocerasus). Najčešći simptomi bolesti na čempresima i tujama su: osipanje iglica, žućenje iglica, sušenje iglica, kao i venuća i sušenje grana i cijelih biljaka, a na lovorvišnji šupljikavost lišća. Treba napomenuti da su simptomi ovih bolesti na četinjačama dosta nalik simptomima prouzročenim nekim abiotskim čimbenicima, kao što su nedostaci hranjiva, visoke temperature, zadržavanje vode u tlu, biljni stres i dr. Također simptomi svih navedenih bolesti su često dosta slični, pa ih je u praksi dosta teško razlikovati. 1. Sušenje grana i rak kore čempresa i tuje (Seiridium cardinale) Ova bolest najčešće napada obični čempres (Cupressus sempervirenes), ali i druge vrste čempresa (Chamaecyparis spp.), kao i tuje (Thuja spp.). Simptomi se prvo uočavaju u vidu sušenja vršnih dijelova izbojaka. Zatim se na kori stvaraju nekrotične pjege iz kojih kasnije dolazi do izlučivanja smole, što je tipični znak ove bolesti. Uslijed razvoja bolesti javljaju se rak rane po kori, što se očituje pucanjem kore i pojačanim lučenjem smole. Uslijed jače zaraženosti može doći do potpunog sušenja cijelog stabla. Sušenje počinje od gornjeg dijela krošnje prema dolje. Prema podacima iz literature najosjetljiviji čempresi na ovu bolest su: C. macrocarpa i C. sempervirnes, a rezistentni su C. arizonica. Od mjera zaštite se (npr. u Italiji gdje je ova bolest vrlo raširena!) preporučuju fungicidi na bazi benzimidazola (karbendazim) i na bazi bakra. Slične simptome na čempresima i tujama, ali bez lučenja smole može izazvati i gljivica Kabatina thujae. Međutim, kod ove bolesti rijetko dolazi do sušenja cijelih biljaka. 2. Sušenje ili palež izbojaka četinjača (Sphaeropsis sapinea) Ova bolest se ubraja u najznačajnije bolesti na četinjačama općenito. Simptomi se na početku razvoja bolesti uočavaju kao pojedinačno sušenje izbojaka, a kada bolest uznapreduje dolazi do sušenja cijelih grana i dijelova krošnje. Na jednogodišnjim sadnicama uglavnom dolazi do sušenja vršnih izdanaka, što je karakteristični znak bolesti. Simptome nekada prati i smolenje ili smolotečina iz zaraženih izboja i grana. Uslijed jače zaraze može doći do sušenja cijele biljke. Kod nas nema registriranih fungicida za zaštitu od ove bolesti, a u drugim zemljama se kao mjere zaštite preporučuju fungicidi na bazi bakra i ftalimida (kaptan i folpet), dva puta u tijeku vegetacije. 3. Palež izboja borovice, čempresa i tuje (Phomopsis spp.) Ova bolest najčešća je na borovicama (Juniperus spp.) ali napada i druge vrste četinjača, osobito čemprese i tuju. Prouzročuje sušenje ili palež izboja uslijed čega se biljke mogu u potpunosti osušiti, osobito u razdoblju proizvodnje sadnica u rasadnicima. Prema iskustvima iz nekih europskih zemalja najbolja zaštita se postiže tretiranjem biljaka fungicidima na bazi benzimidazola, pogotovu u tijeku proizvodnji sadnica. 4. Šupljikavost lišća lovorvišnje (Stigmina carpophila) S obzirom da se lovorvišnja kao i mnogo koštičave voćke (višnja, trešnja, bajam, breskva, marelica i dr.) ubraja u rod Prunus i na njoj se javlja tipična bolest za cijeli taj rod, a to je šupljikavost lišća čiji je uzročnik fitopatogena gljiva Stigmina carpophila poznatija pod nazivom Clasterosporium carpophilum. Simptomi se na početku razvoja bolesti najbolje uočavaju na lišću biljke kao smeđe-crvene pjege od nekoliko milimetara (3-6 mm), koje kasnije postaju šuplje zbog ispadanja zaraženog dijela staničja (obrambena reakcija biljke), pa je bolest po tom karakterističnom simptomu i dobila ime. Također se simptomi u vidu pjega ili lezija mogu javiti i na grančicama ili izbojima biljke. Zaraza najviše zahvaća mlado lišće. Uslijed jače zaraze može ponekad doći i do opadanja lišća ili defolijacije. Gljiva prezimljuje u lezijama na grančicama ili u pupovima biljke. Na tim mjestima u proljeće nastaje obilje spora ili konidija koje vrše zarazu. Treba napomenuti da slične simptome šupljikavosti lišća može prouzročiti i bakterija Pseudomonas syringae pv. syringae, ali kod ove bakterioze se uz pjege i šupljikavost lišća pojavljuju i vlažni eksudati, odnosno vodenaste kapljice po zaraženim dijelovima biljke. Od mjera zaštite dobro je uklanjati zaražene biljne organe, osobito prigodom redovite rezidbe. Od kemijskih mjera suzbijanja prema iskustvima iz svijeta preporučuju se fungicidi na bazi bakra, ditiokarmabata (mankozeb, propineb, metiram), te na bazi ftalimida (kaptan i folopet) i klortalonila. Na lovorvišnji se može javiti i pepelnica (Podosphaera tridactyla i P. pannosa), koja se prepoznaje po bijelosivim prevlakama na lišću. Prema našim zapažanjima pepelnica ne predstavlja veći problem na lovorvišnji kod nas, pa se uglavnom i ne treba suzbijati. Prof.dr.sc. Tihomir Miličević, Agronomski fakultet u Zagrebu (preuzeto iz Gospodarskog lista) BROJ 99 RUJAN 2015.

23 zaštita protiv insekata Klopka za mrave je idealna za brzo i efikasno uništavanje mrava i mravinjaka u kućanstvu, na balkonima, terasama i podrumima. Muhomlat Žute i plave ploče svojom intenzivnom bojom privlače insekte koji se zalijepe za njih. Ploče možete postaviti u plasteniku ili stakleniku iznad biljaka. Za bolju efikasnost preporučuje se postaviti 2 ploče na svakih 5 m 2. Ploče su dimenzija 10x25cm u suradnji sa

24 Veliki izbor kamina i peći na čvrsta goriva

25 sredstvo za Jednostavno i bez prljanja prodisati

26 26 Gnojidba smilja u ekološkoj proizvodnji Luka Bošnjak, magistar struke U posljednjih nekoliko godina, na području Hercegovine, intenzivno se podižu nasadi smilja. Površine pod nasadima su različite i kreću se od 1 duluma da do nekoliko hektara. Pošto se radi o vrsti ljekovitog bilja koje slobodno raste u prirodnim populacijama velike su nepoznanice oko plantažnog uzgoja u monokulturi. Inače, primorsko smilje je prirodno rasprostranjeno u zemljama Sredozemlja (Cipar, Grčka, Hrvatska, Italija, Francuska, Španjolska,). Najpoznatije prirodno nalazište je na Korziki. Smilje uspješno raste na lakim propusnim karbonatnim tlima. Dobro podnosi sušu i minimalnu količinu hranjiva plitkih tala mediteranskog područja. Smilje podnosi visoke ljetne temperature krša i kamenitih terena, traži jače sunčevo zračenje, a može podnijeti i oštrije zime zbog čega se prirodno nalazi i na višim nadmorskim visinama. Kako je preporučljivo ljekovito i aromatično bilje, a time i smilje uključiti u sustav ekološke proizvodnje, tako se gnojidba mineralnim gnojivima isključuje, a primjenjuju se gnojiva koja imaju dozvolu korištenja u ekološkoj proizvodnji. Stajski gnoj se također ne preporuča jer u slučaju njegove lošije kvalitete, može doći do pojave nepoželjnih korova koji mogu pričiniti dosta problema. Pošto se radi o nasadima koji se podižu na kamenitim tlima koja su jako siromašna hranjivima, a mladim biljkama smilja treba hrana kako bi mogle nesmetano rasti, nameće se pitanje čime gnojite smilje posebno ono koje je u sustave ekološke proizvodnje. Na tržištu u BiH malo je gnojiva koja se mogu koristiti u ekološkoj proizvodnji a posebno u proizvodnji smilja. Gnojivo koje je dozvoljeno i koje se masovno koristi u ekološkoj proizvodnji smilja, posebno u Italiji, zove se Sinergon 3000 i dostupno je na tržištu u BiH. Sinergon 3000 je organski biostimulator koji pomaže razvoj biljke. Ima različite pozitivne učinke na biljke ovisno u kojem periodu se koristi (po- maže ukorjenjivanje i rast korijenovog sustava, razvoj pupoljaka, formiranje cvjetova, poboljšava kvalitetu i dugotrajnost nasada). Posebno ga se preporuča primijeniti nakon sadnje kako bi se mlade biljke što bolje ukorijenile i lakše prebrodile stres nastao presađivanjem. Sinergon 3000 može se primijeniti folijarno prskanjem smilja. Kod ovog načina primjene doza iznosi gram na litra odnosno 10 gr Sinergona ide na 10 litara vode. Prskanje se ponavlja svakih 8-10 dana. Drugi način primjene Sinergona 3000 u smilju je putem irigacije odnosno navodnjavanja metodom zalijevanja ili sustavom kap po kap. U ovom slučaju doza Sinergona 3000 je 200 ml na dulum. Osim gnojidbe mladi nasad smilja poželjno je zalijevati u početnoj fazi rasta biljaka, iako smilje nema značajne zahtjeve za vlagom. Novopodignutim nasadima smilja treba osigurati povoljne uvjete za rast i jačanje grmova. Zato je potrebno uklanjati korove, koji vrlo često čine značajan problem. BROJ 99 RUJAN 2015.

27 Sinergon 3000 Sinergon 3000 je organsko gnojivo i biostimulator koji pomaže rast i razvoj biljkaka. Ima različite pozitivne učinke na biljke ovisno u kojem periodu vegetacije se koristi (pomaže ukorjenjavanje i rast korijenovog sustava, razvoj pupoljaka, formiranje plodova, poboljšava kvalitetu i dugotrajnost plodova). Gnojivo se može koristiti folijarnom primjenom u dozi od 50 ml/50 litara vode ili fertirigacijom (navodnjavanjem sustavom kap pop kap) u dozi od ml/dulumu. Gnojivo se ne koristi sa drugim pripravcima a folijarna primjena se obavlja u ranim jutarnjim ili kasnim popodnevnim satima

28 28 Sunčane ožegotine na bobicama grožđa Posljednjih jih godina svjedoci se smo izrazito visokih temperatura tijekom lipnja,srpnja i kolovoza, a koje su rijetkost čak i za podneblje Hercegovine. Naime, vrlo često tijekom ovih mjeseci, živa u termometru, prelazila je 40 O C, što može prouzročiti brojne nedaće našim vinogradarima. Luka Bošnjak, magistar struke Optimalna temperatura za razvoj vinove loze kreće se između 25 i 35 stupnjeva C. Ali, kada temperature porastu iznad te granice javljaju se i prve poteškoće u hercegovačkim vinogradima. Jer malo je poznato kako temperature iznad 35 stupnjeva C oštećuju vinovu lozu na sličan način kao i temperature ispod ništice. U tom slučaju vegetacija malaksava da bi na 50 0 C ona potpuno prestala, iz razloga što dolazi do odumiranja biljnih stanica. Ako te ekstremne temperature potraju nekoliko dana dolazi do kovrčanja listova koji postupno gube boju, suše se i opadaju. Međutim, puno veće štete pojavljuju se na samim grozdovima gdje biva doslovce spržen njegov veliki dio ili veliki dio bobica u grozdu, čime on postaje tržno neuporabljiv. A ožegotinama oštećen grozd predstavlja idealnu podlogu za pojavu sive pljesni na grožđu. Što je stvarni uzrok sušenja grozdova? Razumljivo je da do sušenja grozdova prvenstveno dolazi zbog ekstremno visokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama. Međutim, uočeno je da navedena pojava uglavnom pohodi vinograde u kojima su zastupljene nešto osjetljivije sorte poput: Blatine, Black Magica, Smerderevke, Bene, pa dijelom i Viktorije. S druge strane dobra stara žilavka uglavnom biva neoštećena, čime je još jednom opravdala svoj naziv. Dakle, stavlja se naglasak na zastupljeni sortiment u vinogradima. Osim toga, u strahu od opasne pepelnice vinogradari iz neznanja skidaju previše zaperaka i listova oko grozda ostavljajući ga tako nezaštićenim od agresivnih sunčevih zraka. Zamjetno je također kako su većinom nastradali dijelovi grozda okrenuti zapadnoj strani što znači da se eventualnom otkrivanju grozda mora ipak prići s istočne strane. Uslijed toga na pokožici se pojavljuju tamnožute ili rđaste pjege, nakon čega dolazi do gubitka turgora pa se bobe smežuraju. Bobe su pak najosjetljivije u vrijeme promjene boje. Nije nebitno napomenuti kako na temperaturama većim od 40 0 C u vinograde ne smijemo ni ulaziti a kamoli vršiti plitke obrade tla (prašenja) ili provoditi sumporanja. Kada do ožegotina na grozdovima i dođe, svi hrle po pomoć u agrocentre i poljoljekarne. Vinogradari misle da je riječ o truleži grožđa izazvane pojavom sive pljesni te traže pripravke za njeno suzbijanje. Međutim, nastala oštećenje su nažalost neparazitske prirode i kada se pojave na njih ne možemo utjecati. Drugim riječima, bitna je preventiva. To, prije svega, znači da ubuduće ne smijemo vršiti prekomjerno zakidanje zaperaka čime grozdove ostavljamo nedovoljno zaštićene te podrazumijeva da se i mi sami moramo znati nositi s nastalim klimatskim promjenama. Oštećene bobice ne predstavljaju posebnu opasnost u vinogradu, osim ako ne dođe do promjene vremena i nastupi kišovit period kada može doći do pojave truleži. U svakom slučaju vinogradari u ovom periodu koriste botriticide tako da će i grožđa biti zaštićeno od truleži. BROJ 99 RUJAN 2015.

29 Veliki izbor inox bačvi, muljača, kazana i kaca za vino i rakiju, moštomjera i ostalog vinskog programa.

30 30 Priprema vinskih podruma Iako do berbe grožđa ima još dosta vremena, iskusni vinari već sredinom kolovoza počinju sa pripremama podruma za berbu. Podrum predstavlja ogledalo svakog vinara, te u svakom trenutku mora biti čist, a posebno u vrijeme prerade grožđa. Matea Ćorić, master struke Iskusni vinogradari i vinari pripreme za berbu počinju na vrijeme, obično sredinom ili krajem kolovoza, ovisno o vinogradarskim područjima i vremenu dozrijevanja grožđa, kako bi se izbjegli zastoji u tijeku berbe i procesa prerade grožđa. Pripreme obuhvaćaju pregled i ispravnost opreme u podrumu (ruljače-muljače, crpke, preše), pripreme vinskog suđa (bačve, cisterne, kace), nabavku potrebne dodatne opreme i materijala (škare, kvasac, bistrila, sredstva za sumporenje, moštomjeri i sl.) te na kraju čišćenje i dezinfekciju podruma. Pripreme podruma Podrum je ogledalo svakog vinara. Tijekom cjele godine mora biti čist, a posebno pred berbu mora se detaljno očistiti, jer mošt i vino brzo upijaju sve nepoželjne mirise. Zbog toga se u podrumu ne smije držati krumpir, kupus, stočna hrana, nafta, ocat, a pogotovo ne sredstva za zaštitu bilja. Pod podruma obavezno mora biti betonski uz dobar sustav kanalizacije. Poželjno je da su zidovi podruma obloženi keramičkim pločicama, a ako ne onda obijeljeni vapnenim mlijekom. Za zaštitu zidova podruma od plijesni koriste se razna sredstva (vapno, modra galica, sumpordioksid te neki fungicidi ). Postupak s bačvama Bačve su osnovni inventar u podrumu. Moraju biti u besprijekorno čistom stanju, jer vino se stvara u bačvi; u lošoj nezdravoj bačvi još nitko nije proizveo dobro vino. Često je nepravilno održavana bačva posljedica neugodnih mirisa i okusa vina po plijesni ili octenosti. Bačvu treba pripremiti za prihvat mošta ili vina, a taj postupak se naziva ovinjavanje. Provodi se zaparivanjem, kristalnom sodom i toplom vodom. Veliku pažnju treba posvetiti preši i muljači, odnosno muljači-runjači zbog željeznih dijelova sklonih koroziji. Ako je boja oštećena, onda se ti dijelovi mogu obojati jedino bojom za prehrambenu industriju. Pravilan odabir posuda za berbu Grožđe se bere u plastične sanduke volumena kg, a nikako u plastične vreće u kojima se grožđe gnječi, a u oštećenim bobicama počinju nepoželjni procesi. Stalno se naglašava da grožđe u podrum mora doći zdravo i u što kraćem vremenu nakon berbe, bez lišća i zemlje. Bere se onoliko grožđa koliko se istog dana može preraditi. Brza prerada grožđa sprječava negativni utjecaj kisika iz zraka koji se očituje u oksidaciji fenolnih spojeva-tvari boje i tanina znanog kao smeđi prijelom ili posmeđivanje grožđa, mošta i vina. BROJ 99 RUJAN 2015.

31 BESPLATNA ANALIZA MOŠTA U SJEMENARNA AGROCENTRIMA! Agrocentar Sjemenarna Široki Brijeg Agrocentar Sjemenarna Mostar Agrocentar Sjemenarna Čitluk Agrocentar Sjemenarna Grude Agrocentar Sjemenarna Ljubuški info@sjemenarna.com

32 32 Bezsjemene sorte vinove loze Posljednjih nekoliko godina besjemene sorte vinove loze postaju sve zanimljivije kako zbog potrošnje u svježem stanju tako i kao sorte za sušenje. Na tržištu postoji veći broj sorti ali na području BiH najviše su prisutne Sultanina, Beogradska besemena i Sublima. Mladen Karačić, dipl. ing. SULTANINA Stolna sorta grožđa bez koštica, vodeća sorta u svijetu za proizvodnju suhog grožđa. Poznata je i pod nazivima: Sultanina bijela, Kišmiš bijeli, Keshmich blanc, Sultanine blanche, Sultanina bianca, Thompson seedless. i dr. Kod nas je došla iz Azije. Najpoznatija i najviše uzgajana besjemena stona sorta. Bobice su sitne do srednje veličine, duguljaste, pokožica debela, zelenožute boje. Grozd je velik, često sa dva krilca prigrozdoma, mase od grama, ponekad se pojave grozdovi težine i preko 2 kg, koji dosegnu na rastavama u Sloveniji, najveću težinu među stolnim sortama grožđa. Sultanina je rodna sorta. Rezidba je mješovita, a najprikladniji uzgojni oblik je kordonski uzgoj. Za uzgoj su najpogodnija propusna, duboka i topla tla. Sultanina dozrijeva krajem rujna mjeseca, a grožđe sadrži % šećera i 6-8 % ukupnih kiselina. Tipična besjemena stolna sorta, zobatica. Bobice su ukusne za potrošnju u svježem stanju. Osjetljiva je na truleži vrlo osjetljiva na niske temperature. Dobro podnosi transport. BEOGRADSKA BESEMENA Novostvorena besjemena sorta porijeklom iz Srbije. Nastala je križanjem Smederevke sa smjesom polena od Sultanine, Sultanije i Italije. Stvorena je na Radmilovcu, oglednoj stanici Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu. Priznata je Autori su L. Avramov i suradnici. Ova sorta se vrlo brzo proširila u Srbiji, Makedoniji i Bosni i Hercegovini. Formira bujan čokot sa neurednim porastom mladica. Grozd je veliki, izdužen, srednje zbijen. Bobice su krupne, izdužene, žuto zelene boje, čvrste, hrskave pulpe, neutralnog ukusa. Sjemenke su sitne i meke. Redovno i obilno rađa. Poželjno je reducirati rodnost, uklanjanjem svake treće cvasti, čime se značajno poboljšava kvaliteta. SUBLIMA Sorta proizvedena u Vivai Cooperativi Rauscedo u Italiji. Vršak mladog izbojka zelene boje, lagano vunast. List srednje velik, peterokutan, više peterodijelan, rubovi lagano uzdignuti, gornja strana srednje zelena, gola, donja strana svjetlo zelena,gola. Grozd je srednje krupan, piramidalan, osrednje rastresit, težine oko 800gram. Bobica je srednje krupna, besjemena, jajolikog oblika, zlatnožute boje, prosječne težine oko 5,5 grama. Meso je hrskavo i sočno. Sadržaj šećera kreće se oko 15 %, a ukupne kiseline 4,2 o/oo. Sorta je besjemena, daje velike prinose. Zahtjeva uzgojne oblike velike ekspanzije i rezidbu srednje dugu. Sorta jako interesantna za svježu potrošnju ili kao rana sorta i zbog velikih prinosa. BROJ 99 RUJAN 2015.

33

34 34 Ptice velika prijetnja voćnjacima i vinogradima u vrijeme zriobe Početkom jeseni u vrijeme dozrijevanja plodova voćaka i vinove loze, ptice u pojedinim područjima mogu pričiniti ozbiljne štete. Štete su posebno izražene u vinogradima. Ivan Perić, dipl. ing. Među štetnim pticama koje čine velike štete u vinogradima početkomzriobe grožđa, posebno se ističe čvorak. Čvorak je vrlo rasprostranjena ptica. Staništa mu se prostiru diljem Europe, Azije, sjeverne Afrike i Sjeverne Amerike. Kod nas je najčešće vrsta europski čvorak (Sturnus vulgaris). Na našim područjima obitava još i ružičasti čvorak (Sturnus roseus), no on nije kritičan glede vinograda. Iz naših krajeva čvorci se sele u sjevernu Afriku. Upravo tu nastaju i problemi. Završetkom ljeta njihova jata se povećavaju na preko 1000 jedinki. Da bi stvar bila lošija (za vinogradare) jata se predvečer (prije spavanja) udružuju (neki autori navode čak desetak jata) i traže način da utaže glad. Osim toga, skupljaju prijeko potrebnu energiju za put. Vinogradi, odnosno grožđe koje dozrijeva ili je već dozrelo idealna su im meta. Zaštita grožđa od čvoraka ali i drugih ptica U većini država čvorci su zaštićene ptičje vrste, tako da se ne smiju ubijati nego samo tjerati s poljoprivrednih površina. Na našim prostorima vinogradar i čvorak se «bore» od kada datira i povijest uzgoja vinove loze. Bitno je napomenuti da su ljudi već davno naučili da je jato čvoraka inteligentna zajednica koja je kadra učiti i koja rijetko ponavlja vlastite pogrješke. Klasično strašilo (djed napunjen slamom i obučen u razne lelujave krpe) dat će rezultate prvih nekoliko dana, no kasnije se čvorci priviknu na to, ne smatraju ga potencijalnom opasnošću, te bez problema dolaze u vinograde i voćnjake. Valja napomenuti da je čvorkovo oko posebno osjetljivo na spektar crvenih boja. Svjetlosni podražaji te vrste kod njega izazivaju strah, te ih nastoji izbjeći. Rješenje bi bili helijem punjeni baloni, obojeni u razne nijanse crvenog, koji bi na visini od cca 5-10 m lelujali nad vinogradom. Ovo rješenje je relativno jeftino, a dostupni izvori govore da je ovaj način rastjerivanja čvoraka dosta učinkovit. Osim vizualnih plašila danas su u uporabi i različiti zvučni uređaji koji emitiraju zvučne efekte koji tjeraju ptice. Jedan od takvih uređaja je i rastjerivač ptica sa zvučnim i svjetlosnim efektima koji se može koristiti na otvorenim ali i u zatvorenim objektima. Balone ali i rastjerivače ptica možete nabaviti u Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama, Čitluku i Ljubuškom. BROJ 99 RUJAN 2015.

35 Plinski top za rastjerivanje ptica i divljači štiti vaše poljoprivredne površine, plantaže, voćnjake i povrtnjake od neželjenih ptica i divljih životinja na ekološki prihvatljiv način, bez bilo kakvih šteta za okoliš i živa bića. Rastjeruje ptice i divljač i štiti površinu od 5000 m 2. Jako je mali potrošač plina i lak je za uporabu.

36 36 U zadnjih nekoliko godina goji bobice su munjevito osvojile europsko i američko tržište. Stižu s Himalaje gdje za njih već znaju stoljećima te ih koriste i kao sastojak ne samo u mnogim receptima, već i u medicini zbog njihovih izvrsnih svojstava. U Aziji ih čak nazivaju crvenim dijamantima. Goji bobice - crveni dijamanti Ivan Perić, dipl. ing. Goji je drvenasta grmolika biljka koja samoniklo raste od davnina i uspijeva na visoravni Tibeta i Himalaje. Tibetancima u ekstremnim vremenskim uvjetima su bile Goji bobice hrana i lijek, koje su pomogle preživljavanje, dugi i zdrav život. Bobice prekrasne vatrene boje, nazivaju ih i crvenim dijamantima u tradicionalnoj tibetanskoj i kineskoj medicini koriste se već 2000 godina. Bile su prirodna pomoć za malaksalost organizma, za revitalizaciju općega zdravstvenog stanja, poboljšanje vida, povećanje seksualne moći, olakšanje tegoba bolnih zglobova, zaštitu i bolje djelovanje jetre i srca i za dugovječnost života. Goji ili vučje bobice (Lycium barbarum) je grmolika biljka koja naraste od 1 do 3 metara u visinu. Postoji vrsta L. chinense koja se najviše uzgaja na jugu Kine i nešto je niža, a Lycium barbarum se više uzgaja na sjeveru, ponajviše u pokrajini Ningxia Hui i nešto je viša. Plod je narančastocrvene boje duljine od 1 do 2 cm, duguljastog oblika. U svakoj je bobici od 10 do 60 sjemenki. Bobice zriju od srpnja do listopada. Zbog brze oksidacije one se ne ubiru, već se tresu s grana i zatim suše. Mogu se jesti sirove, ali brzo oksidiraju pa se najčešće u trgovinama kupuju sušene čiji slatki okus podsjeća na grožđice, ili se mogu nabaviti u obliku čaja i soka. Njihov najveći izvoznik i uzgajivač je upravo Kina. Zanimljivo je da su u Engleskoj prisutne od kraja 18. stoljeća kada ih je u svoju domovinu donio Archibald Campbell, vojvoda of Argylla kada su dobile još jedan naziv Duke of Argyll s Tea Tree (čajevac) te su bile prihvaćene i kao ukrasna i jestiva biljka. No, tek početkom 21. stoljeća započela je njihova nagla popularnost kao supernamirnice, odnosno namirnice koja je toliko nutritivno bogata da rezultati medicinskih istraživanja navode njezine potencijalne pozitivne zdravstvene učinke. Koja su svojstva goji bobica? Zbog svojih iznimnih nutritivnih i antioksidacijskih svojstava koriste se u tradicionalnoj kineskoj medicini od pamtivijeka. Zapadni svijet ih je otkrio zadnjih desetak godina i svrstao ih u supernamirnice. Zašto? One se nalaze na prvome mjestu američke ljestvice ORAC (Oxygen Radical Absorbance Capacity). To je ljestvica koja mjeri antioksidacijska svojstva hrane. Što je položaj na ljestvici viši, hrana ima veću sposobnost uništavati slobodne radikale koji, ako su slobodni i ako dolazi do njihova gomilanja, narušavaju zdravlje, ubrzavaju proces starenja, a time postajemo podložniji nizu degenerativnih promjena. Goji bobice u 100 grama imaju fantastičnih jedinica, u usporedbi sa šljivama koje su na drugom mjestu i u 100 grama imaju samo jedinica. Zbog toga se smatraju najboljom hranom za revitalizaciju organizma i usporavanje procesa starenja. Sadrže 68% ugljikohidrata, 12% proteina, 10% vlakana i 10% masti tako da u 100 grama ima 370 (kilo) kalorija. Što sve sadrže goji bobice? Ne samo što imaju iznimno veliku razinu vitamina C i željeza (U 100 grama bobica ima 11 mg željeza, što je najveći izvor željeza u nekoj biljci), sadrže mnoštvo nutrijenata i fitokemikalija, tj. fitonutrijenata (koji hrani daju boju, okus, miris i druge osjetilne značajke i nemaju prehrambenu, već pozitivnu funkcionalnu vrijednost za ljudski organizam u smislu zaštite od bolesti i preventive), kao što su: 18 amino kiselina (od kojih je 8 esencijalnih koje su nužne za život); 6 esencijalnih vitamina (kao što su: riboflavin /vitamin B2/, vitamin B1, C vitamin); 21 mineral (kao što su željezo, cink, selen, kalcij, kalij); 8 polisaharida i 6 monosaharida; 5 nezasićenih masnih kiselina od koji je važno spomenuti linolnu i alfa-linolensku kiselinu koje su neophodne za pravilno funkcioniranje mozga i živčanog sustava; beta-sitosterol (koji reducira razinu kolesterola) i ostale fitosterole; 5 karotenoida (beta-karoten, zeaksantin, lutein, likopen, kriptoksantin, ksantofil); mnoštvo fenolnih pigmenata koji imaju antioksidacijska svojstva. Neki podaci o tvarima koje sadrži: Lutein ima iznimna antioksidacijska svojstva. Usporava odumiranje makule, što je najčešći uzrok sljepila kod starijih od 65 godina. Beta-karoten se u tijelu pretvara u vitamin A, važan za zdrav vid. Zeaksantin štiti oči od odumiranja žute pjege izazvane djelovanjem slobodnih radikala. Pomaže u zaštiti od različitih oblika raka jer veže stanice slobodnih radikala, čime se smanjuje broj stanica tumora. Betain pomoću kojeg jetra proizvodi kolin koji smiruje nervozu, prevencija je nastajanju masne jetre, a pospješuje i pamćenje. Ciperon koji je dobar za srce i kod povišenoga krvnog tlaka, a koristi se i u borbi s rakom grlića maternice. Fizalin koji se koristi za liječenje hepatitisa B i koristi se u borbi protiv leukemije. Beta-sitoserol koji ima protuupalna svojstva. Jedan od važnijih aktivnih sastojaka goji bobica su polisaharidi koji poboljšavaju imunološke funkcije organizma i pomažu u borbi protiv bolesti. Čak ih nazivaju sretne bobice zato što kažu da se čovjek dobro osjeća kada ih redovito konzumira, poboljšavaju energiju i izdržljivost organizma. BROJ 99 RUJAN 2015.

37 KALEMARSKI Voćarski vosak se koristi prilikom svih oblika kalemljenja. Voskom se premazuju presjeci grana za vrijeme zimske rezidbe, u vrijeme mirovanja vegetacije, kao i za vrijeme proljetne (zelene) rezidbe. Voćarskim voskom se premazuju rane na stablima nastale od mraza ili drugih klimatskih nepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem grana. Voćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterija i gljivica u biljku. Može se koristiti na svim vrstama stabala (voćke, vinova loza, ukrasno grmlje ).

38 38 PITANJA I ODGOVORI Sorte maline Planiram zasaditi jedan manji komercijalni zasad crvene maline. Kako ne poznajem sortiment ove voćne vrste, ne znam koje sorte posaditi. Budući malinjak je na nadmorskoj visini oko 700 metara. U proizvodnji crvene maline trenutno je u uporabi nekoliko sorti ali su najviše zastupljene dvije sorte: Vilamet (Willamette) i Miker (Meeker) koje čine najveći postotak površina pod malinom. Sorta Vilamet je vodeća u proizvodnji crvene maline. Sorta je bujna i stvara veći broj uspravnih izdanaka koji nose rodne grančice. Plod je krupan (oko 4 grama), čvrst, tamnocrven, statkastokiselog okusa i vrlo aromatičan. Plod se koristi za svježu uporabu, za smrzavanje i preradu. Zrioba počinje sredinom lipnja i traje nešto dulje od mjesec dana. Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnim oboljenjima, ali umjerene otpornosti prema uzročniku venuća pupoljaka i rodnih grančica (Didymella applanata). Sorta Miker polagano potiskuje sortu Vilamet. Sorta je bujna, i daje manji broj izdanaka. Plod je krupan i ujednačen, jarkocrvene boje, slatkog do kiselkastog okusa i vrlo aromatičan. Sorta Miker dozrijeva krajem lipnja. Samooplodna je. Sorta je osjetljiva na uzročnika venuća pupoljaka i rodnih grančica (Didymlla applanata). Mladen Karačić, dipl. ing. Nova biljka u kući Kao poklon sam dobila kućnu biljku na čijem naputku za održavanje je stajao latinski naziv Aphelandra squarrosa. S obzirom da je naputak na stranom jeziku molim vas da mi navedete njene zahtjeve za održavanje. Osim toga, zanima me ima li navedena biljka i naš naziv. Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zvanoj Afelandra ili zebrasta biljka. Kompaktnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu. Krupni listovi tamnozelene boje s žućkastokrem istaknutim žilama privlačni su cijele godine. Od lipnja do listopada društvo im prave čunjasti cvatovi s braktejama boje zlata. A, da bi se osjetljivi listovi održali u sobnim uvjetima ne smijete zaboraviti na redovito prihranjivanje, zalijevanje i rošenje navedene zebraste biljke. Vodite računa i da biljku zaštitite od izravna sunca tijekom ljeta dok u zimskom periodu temperatura prostorije ne smije biti manja od 20 stupnjeva C. Afelandra se zalijeva odstajalom vodom sobne temperature dok se od ožujka do kolovoza redovito prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flortis tekućim hranjivom za cvjetajuće lončanice. Želite li pak da vaša nova biljka cvate i iduće godine ne zaboravite joj omogućiti maksimalno osvjetljenje tijekom zime te redovito proljetno orezivanje. Ukoliko je potom presadite u tresetni supstrat za lončanice afelandra će dugi niz godina krasiti vaš kućni ambijent. Matea Pehar, dipl. ing. Naknadno vrenje vina Zanima me na koji način mogu pokrenuti naknadno vrenje vina koje je iz određenog razloga prekinuto? Prije svega, pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nije bolesno tj. octikavo. Dakle, zdravo vino možete pokrenuti tako da mu dodate 30 grama selekcioniranog vinskog kvasca na svakih 100 litara. Prije dodavanja kvasca isti treba pripremiti a to se obavlj na način da potrebnu količinu kvasca prelijte sa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajte u vaše vino koje se nalazi u bačvi. Ipak, vodite računa da temperatura vina u bačvi ne smije biti manja od 18 stupnjeva C jer u protivnom nećete uspjeti pokrenuti vrenje. Drugim riječima, morate strogo voditi računa i o temperaturi samog podruma. Postoji još nekoliko načina za pokretanje prekinutog vrenja (usisavanje zraka u vino putem crijeva ili istakanje-utakanje vina), pa me za dodatne informacije možete slobodno potražiti u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. Luka Bošnjak, magistar struke Sorte voćaka i vrijeme dozrijevanja U malome mješovitom voćnjaku pored ostalih voćaka ove godine posadio sam jabuke: Jonatan, Prima i Mutsu, te trešnje: Stela, Bing i Germersdorf. Molim Vas da mi odgovorite u kojim mjesecima dozrijevaju navedene sorte. Prije svega, potrebno je znati da vrijeme dozrijevanja pojedine sorte dobrim dijelom ovisi o načinu uzgoja i klimatskim prilikama koje vladaju tijekom vegetacije. U pravilu, sorta jabuke Jonatan dozrijeva u rujnu, Prima koncem kolovoza ili početkom rujna, dok Mutsu prispjeva na berbu u listopadu. S druge strane, sve navedene sorte trešnje dozrijevaju u mjesecu lipnju s tim da prva na berbu prispjeva Stela, pa potom Bing (kasni nekoliko dana za Stelom) dok Germersdorf pripada vrlo kasnim sortama, te time i najkasnije prispjeva. Mladen Karačić, dipl. ing. Orezivanje hortenzija Iz ljubavi prema hortenzijama zasadila sam u svom vrtu nekoliko plavih i bijelih hortenzija, a uz to me zanima kako se one orezuju tijekom godine, tj. režu li se kao i ruže? Hortenzija je grmolika biljka koja se vrlo brzo širi, ako u svom vrtu imate dovoljno mjesta da nesmetano raste slobodno je pustite da izraste u veći grm koji se može lako oblikovati. U vrijeme jeseni kada se cvjetovi sasuše potrebno je cvjetove odstraniti. Ako nemate dovoljno prostora u svom vrtu, grane koje su već cvale možete odrezati, a grane koje nisu cvale možete odrezati blago samo njihove vrhove. Ako je grm jako bujan mogu se prikratiti grane u blizini tla radi prorjeđivanja. Ne treba zaboraviti da nakon završetka cvatnje koncem rujna kada hortenzije formiraju cvatne pupove za narednu godinu, treba paziti da se ne odrežu grane koje će sljedeće godine cvasti. Ivana Markota, magistar struke Uzgoj zove Želio bih uzgojiti Zovu. Na koji način to mogu obaviti ako ne pronađem sadnicu u nekom od rasadnika? Zova ili bazga je listopadni grm koji raste u visinu do 8 metara. Za nju se slobodno može reći da je jedna višestruko korisna biljka. Najviše se koriste cvjetovi i bobice za pripravljanje sirupa i pekmeza. Ako ne možete nabaviti sadnicu bazge u rasadniku, zovu možete uzgojiti ožiljavanjem zrelih reznica. Dado Marić, dipl.ing. BROJ 99 RUJAN 2015.

39 STAKLENA AMBALAŽA široka ponuda boca, ukrasnih boca, tegla, čepova, poklopaca sve što Vam je potrebno od staklene ambalaže možete pronaći asortimanu.

40 40 Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima, i koja se obvezno mora suzbijati potkraj vegetacije je paunovo oko. Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleaginum, poznata i pod nazivom Spilocaea oleagina. Bolest je raširena u svim krajevima svijeta, gdje se uzgaja maslina. Na napad bolesti osobito su podložna stabla maslina, koja rastu u vlažnijim mikroklimatima i u sjeni. Simptomi bolesti Simptomi se uglavnom javljaju na gornjoj strani listova u obliku karakterističnih okruglastih, uljastih i tamnozelenih pjega ili mrlja, veličine mm. Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleni prsten, a središnji dio posmeđi. Takvi simptomi podsjećaju na oči po paunovu perju, pa otuda dolazi naziv bolesti, koji se koristi ne samo kod nas, već i u drugim zemljama gdje se uzgaja maslina. Pjege se često spajaju i prekriju cijeli list. Zbog jake zaraze, dolazi do opadanja lišća ili defolijacije. Na ostalim organima masline, pr. plodovima ili grančicama, zaraze su vrlo rijetke a simptomi se uočavaju kao male smeđe pjegice. Zaraženi plodovi otpadaju zajedno s peteljkama. Zaraze na lišću javljaju se dvaput godišnje, i to ujesen i proljeće. Zaraze u tijeku jeseni (rujan, listopad i studeni) počinju s dolaskom kišnog razdoblja, kada je velika vlaga i kada su temperature niže, što odgovara ovoj patogenoj gljivici. Simptomi, međutim, postaju dobro vidljivi tek iduće godine u rano proljeće, kada se nastavljaju nove zaraze. U proljeće se zatim javlja i prije spomenuto opadanje lišća, koje obično traje od ožujka do lipnja. Ljeti zaraza nema, jer patogena gljivica miruje, da bi ujesen ponovnim dolaskom kiša započele nove infekcije. Bitno je istaknuti da se simptomi najviše uočavaju na donjim dijelovima krošnje, dok gornji često ostaju zdravima. Suzbijanje bolesti Suzbijanje ove bolesti provodi se dvaput, prema vremenu početka infekcija, i to fungicidima na bazi bakra (Cuprablau Z WP, Champion WP, Nordox 75 WG, i dr.). U svijetu se također koriste i neki organski fungicidi na bazi Zaštita masline od paunova oka cineba, dodina, mankozeba i drugih, otpornosti na ovu bolest. Kao otpornije, spominju se Oblica i Lastovka, a ali posve dobru zaštitu daju prije spomenuti fungicidi na bazi bakra, koji u kao osjetljivije Levantinka, Drobnica i našoj zemlji jedini imaju dopuštenje za Dužica. Od talijanskih sorti otporne su suzbijanje ove bolesti. Bakreni fungicidi pr. Leccino, Pendolino, i dr., a osjetljive preporučuju se za korištenje, jer i dobro Ascolana i Moraiolo. djeluju na neke druge bolesti masline, prof. dr. sc. Tihomir Miličević, kao što je bakterijski rak (Pseudomonas savastanoi) i patula (Sphaeropsis Agronomskog fakulteta u Zagrebu Zavod za fi topatologiju dalmatica). Prvo prskanje mora biti ujesen, i to potkraj rujna i početkom listopada, a drugo u proljeće, potkraj veljače i početkom ožujka. Prema istraživanjima, jesensko prskanje je naj- važnije. Prema nekim po- datcima iz literature, naše domaće sorte maslina dosta se razlikuju u BROJ 99 RUJAN 2015.

41 Muholovac traka je dokazano ekološko sredstvo za suzbijanje muha. Napravljena od prirodnih materijala, apsolutno je bezopasna, nije otrovna i bez mirisa je. Koristi se u kućama, stanovima, skladištima, štalama i drugim zatvorenim prostorijama, ali i na otvorenom. Jedna traka je dovoljna za 8-10 m 2 prostora i učinkovita je oko 8 tjedana.

42 42 Suzbijanje štetnih glodavaca Dolaskom hladnijih dana miševi, štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se u štale, tavane, podrume i skladišta hrane u domaćinstvima. S obzirom da znaju napraviti velike štete potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima Stipe Glavina, magistar struke Osim nelagode, miševi i ostali glodavci mogu izazvati neprocjenjive štete u domaćinstvima. Prije svega, nastanjuju skladišta hrane (zalihe žita i ostale namirnice) koju zagađuju svojim izmetom, čineći je potpuno neuporabljivom. Ali, pošteđene ne ostaju ni elektro instalacije i drveni predmeti koji bivaju potpuno izgrizeni. Zanimljiv je i podatak da štakor za samo godinu dana može pojesti do 25 kg žitarica a još više hrane uništi njenim razvlačenjem i onečišćenjem izmetom. Ipak, prava opasnost prijeti od niza bolesti, a utvrđeno je da štakori prenose više od 20 bolesti ljudi i životinja. Izravna opasnost prijeti od mišje groznice i kuge, ali i od bjesnoće-ukoliko zaraženi štakor ugrize čovjeka. Pojedine vrste su posebice agresivne (sivi štakor) što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza od kojeg su znala nastradati djeca, te u prigradskim naseljima sitnija stoka, perad, čak i mačke. Također, postoji realna opasnost i od trihineloze kod koje se čovjek zarazi preko inficiranog svinjskog mesa kao i leptospiroze gdje izvor zaraze predstavlja goveđe meso. Dakle, riječ je o vrlo opasnim životinjama čije prisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti ravnodušnim. Koji su mamci najpodesniji za obiteljska gospodarstva? Iako danas na tržištu možemo pronaći veliki broj različitih kemijskih pripravaka za uništavanje štetnih glodavaca, ne znači da su ti pripravci i najpodesniji za domaćinstva. Za domaćinstva su najprikladniji gotovi mamci Gotove mamke je dovoljno razbacati na skrovita mjesta na kojima se miševi i štakori obično kreću, hrane i gnijezde. Takva mjesta se lako uočavaju po ostacima izmeta, načetim dijelovima sjemenki i po ostalim otpacima hrane. Međutim, od velike je važnosti i sami nadzor mamaca što podrazumijeva njihovo nadopunjavanje i to sve dok ih glodavci ne prestanu jesti. U praksi su se za potrebe obiteljskog gospodarstva najpodesniji pokazali mamci na osnovi bromadilona, brodifakuma, flokumafena i diefetialona. Spomenute mamce možete nabaviti u manjim, praktičnim pakiranjima i to u svakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarni. Ali, svakako potražite i odgovarajuću stručnu pomoć jer postoje tipovi mamaca podesni za uporabu u suhim i zatvorenim prostorijama, za primjenu u gospodarskim i stambenim zgradama kao i mamci namijenjeni za vlažne prostorije. Za domaćinstva su se posebno djelotvornim pokazali meki mamci tipa MURIN-MIŠOMOR. Danas na tržištu postoje posebne «zaključane kutije» u koje se postavljaju mamci kako bi se otklonila i svaka mogućnost neželjenog trovanja stoke, kućnih ljubimaca. BROJ 99 RUJAN 2015.

43 SREDSTVA U BORBI PROTIV MIŠEVA I ŠTAKORA Ultrazvučni rastjerivač miševa i štakora riješite se štetnih glodavaca na human način. 24satna zaštita, jednostavna primjena, bez rodenticida i mehaničkih klopki. Nema čišćenja uginulih glodavaca. Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodu, te oni napuštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih valova. Ljepljiva ploča za miševe klopka bez otrova za miševe i druge štetočine. Omogućuje jednostavno suzbijanje miševa u kućanstvima, kao i u javnoj i komunalnoj higijeni. Ne sadrži nikakve otrovne tvari. Visoka kvaliteta ljepila kao i intenzivna žuta boja privlači i hvata miševe, štakore ali i ostale gmižuće i leteće insekte. Mišolovke kavezi - humane mehaničke klopke za miševe. Izaberite između pet različitih dimenzija mišolovki. Ljepilo protiv miševa koristi se za suzbijanje svih vrsta miševa i štakora. Green Garden ljepilo za miševe ostaje dugo vremena postojano (ljepljivo), ne suši se, otporno je na vodu i vlagu, te se brzo i lako primjenjuje. Ne sadrži otrovne tvari, nezapaljivo je i sigurno za korištenje. Metalna mišolovka, dostupna u tri različite veličine

44 Ključne prednosti Brit Care: % ANTI-ALERGIJSKI SASTOJCI JANJETINA I RIŽA / LOSOS I KRUMPIR 2. URAVNOTEŽEN PROFIL AMINOKISELINA 3. SADRŽI POSEBNE SASTOJKE KOJI POZITIVNO UTJEČU NA NUTRITIVNA SVOJSTVA HRANE 4. SADRŽI ULJE LOSOSA 5. SADRŽI JEDINSTVENE HRANJIVE TVARI 6. NE SADRŽI: Soju, govedinu, svinjetinu, pšenicu, kukuruz, GMO i druge negativne tvari. ANTI-AGING COMPLEX URAVNOTEŽEN OMJER AMINOKISELINA OMEGA MASNE KISELINE MIŠIĆI ANTIALERGIJSKI SASTOJCI

45 JAK IMUNITET ZDRAV KOSTUR ZDRAVO SRCE ODLIČNA PROBAVA ZDRAVA KOŽA I DLAKA ANTI-AGING COMPLEX VITALNOST ANTIALERGIJSKI SASTOJCI

46 46 Ocjenjivanje kakvoće meda Svaki med ima svoje specifičnosti i ne može se reći da je određena vrsta najbolja. Jer svaki je med dobar, samo je stvar ukusa kojem će se dati prednost. Tu je i navika pojedinih krajeva. I dok se u Bosni cijeni med od bagrema u Hercegovini pčelari kažu kako nema ništa bez kadulje ili vrijeska. Luka Bošnjak, magistar struke Pčele i med Med je prirodni proizvod kojeg medonosne pčele dobivaju preradom nektara i medljike u mednom mjehuru. Zapravo, pčele nektar s medonosnog bilja, medne rose (medljike), te s površine lišća i iglica četinara pretvaraju u med. Proizvode ga kao hranu za dugo zimsko razdoblje na isti način već 100 milijuna godina. Tijekom sakupljanja, pčele posjete 50 do 100 cvjetova. Boja, okus, aroma i tekstura meda ovise o cvjetnom nektaru iz kojeg je dobiven (kadulja, lipa, kesten, djetelina, vrijesak, akacija, mješavine cvijeća, eukaliptus, lavanda, majčina dušica, suncokret i brojne druge vrste). Iz tih su razloga različite od lokacije do lokacije. Uz utjecaj ostalih biljaka koje cvatu u vrijeme glavne paše, boja i okus variraju od godine do godine čak i na istoj lokaciji. Med nije jednoličan proizvod, sastav mu se mijenja s obzirom na sastav sirovina od kojih pčela proizvodi med, te ovisno o godišnjem dobu. Dva su izvora slatkih sokova iz kojih pčele proizvode med: nektar i medljika (medna rosa). Nektar je slatki sok koji izlučuje medonosno bilje iz posebnih žlijezda nektarija. Med proizveden od nektara naziva se cvjetni med. Medljika (medna rosa) je slatki sok koji izlučuju razne vrste lisnih uši. Med proizveden od medljike naziva se med medljikovac. Pčele sakupljaju slatke sokove u prirodi i donose ih u košnicu u svome mednom mjehuru. U mednom mjehuru pčele nektar se miješa s tvarima koje pčela luči iz svojih žlijezda. Time se saharoza iz nektara ili medljike pretvara u glukozu i fruktozu. Daljnji postupak sastoji se u tome da pčele odlažu nektar u ćelije saća, ali samo do polovice ćelije kako bi suvišna voda iz nektara što prije isparila. Suvišak vode uklanja se višekratnim prenošenjem iz stanica saća, te prozračivanjem košnica. Istodobno se pod djelovanjem fermentacije povećava koncentracija šećera u nektaru, što kroz neko vrijeme dovodi do zgušnjavanja nektara i njegova pretvaranja u med. Proizvodi od meda su: saće, tekući med, prirodno kristalizirani med, kremasti med. Nekoć se med koristio za pripravljanje različitih lijekova, kao energetski pripravak koji je omogućavao preživljavanje, dok su njegovi korisni sastojci pridonosili i ljepoti. Danas se med koristi u medicinske i kozmetičke svrhe, ali i kao neizostavna zdrava namirnica. A smatra se kako je pčelarstvo kao profesija, a time i korištenje meda počelo na Srednjem istoku. Stari Egipćani držali su pčele i trgovali medom i pčelinjim voskom duž obale istočne Afrike još prije nekoliko tisuća godina. Isto tako, brojne recepte lijekova koji u sebi sadrže med pronalazimo u samim začetcima ljekarništva i travarstva. Sve to svjedoči u prilog činjenici kako je čovjek još od davnina poznavao i eksploatirao hranjiva i ljekovita svojstva meda i drugih pčelinjih proizvoda-propolisa, matične mliječi i voska. Danas, suvremena medicina pridaje sve više značaja medu kao vrijednoj namirnici, i to prvenstveno u prehrani trudnica, dojilja, djece, staraca, bolesnika i dr. Ali, osim u medicini med se intenzivno koristi i u kozmetičkoj industriji kao vrijedan sastojak mnogih pripravaka za preparativnu njegu tijela. Kako se ocjenjuje med? I dok svaki pčelar subjektivno svoj med ocjenjuje kao najkvalitetniji, na službenim natjecanjima to nije tako. Jer na takvim i sličnim manifestacijama med ocjenjuje posebno povjerenstvo organoleptički i to nakon provedene kemijske i mikroskopske analize. A sam organizator izrađuje pravilnik ocjenjivanja tako što raspiše natječaj kojim poziva pčelare, te odredi uvjete natjecanja: vrste meda, područje s kojeg se med ocjenjuje, način uzimanja i količinu dostavljenih uzoraka, podatke o medu, vrijeme i mjesto ocjenjivanja. Pčelar pak na ocjenjivanje med dostavlja u staklenkama u težini od po 1 kilogram. Potrebno je dostaviti tri pakiranja meda jer jedan odlazi u laboratorij na analizu, BROJ 99 RUJAN 2015.

47 drugi ide na ocjenjivanje dok se treća staklenka meda deponira za naknadne potrebe (za provjeru uspješnosti ocjenjivanja ili za analizu nakon reklamacije pčelara). I dok se laboratorijskom analizom i mikroskopskim pregledom izdvajaju patvoreni medovi i utvrđuje botaničko porijeklo meda ocjenjivački sud organoleptički pregleda uzorke meda. Obično medove ocjenjuje jedan ili više sudova sastavljenih od 5 do 9 članova koji dnevno mogu kvalitetno ocijeniti do 30 uzoraka meda. Pri tom se prvo ocjenjuju lakši a tek potom medovi bogatiji okusom i mirisom. Između svakog kušanja meda okus se prekida konzumiranjem komadića kruha ili jabuke. Službeno ocjenjivanje meda je iznimno zanimljivo a svrha mu je prepoznati odlike nacionalnog meda, istaknuti najkvalitetnije proizvode te nagraditi trud pčela i pčelara. Najčešće vrste meda Bagremov med je gotovo jedan od najsvjetlijih vrsta meda. Čist bagremov med bez primjesa drugog meda staklasto je proziran, gotovo bezbojan. Blagog je okusa i nešto slabijeg mirisa. Dugo se ne kristalizira. Dosta je tražen na tržištu i osobito se preporuča za smirenje te kao prijeko potrebna pomoć svim žučnim bolesnicima. Lipov med ima blago žutu boju koja se prelijeva u zelenkastu. Jakog je i ugodnog mirisa po cvijetu lipe, slatkog okusa i u narodu je osobito popularan. Kristalizira se za mjesec-dva u sitne kristale te malo požuti. Preporuča se srčanim bolesnicima. Livadni med - S naših livada dobivamo med od najrazličitijih biljaka, s tim da se razlikuje med s nizinskih odnosno visinskih livada i pašnjaka. Sukladno tomu, med može biti svijetao do tamnožut. Miris i okus varira ovisno o biljkama s kojih je skupljen. Upravo zbog te kombinacije raznog bilja, livadni med je veoma tražen. Uz med bagrema i kestena preporuča se žučnim bolesnicima. Kaduljin med je svjetložute boje koja se malo prelijeva u zelenkastu. Miriše po kadulji. Slatkog je i ugodnog okusa i malo gorkast. Sporo se kristalizira, tek nakon dva do tri mjeseca, tvoreći fine kristale. U Hercegovini je iznimno tražen, a uz lipov med preporuča se kod upale sluznice usta, zubnog mesa i grla te kod suhog kašlja. Vrijeskov med je karakterističan za hercegovačko područje. Međutim, malo je poznato kako postoje dvije vrste vrijeska, bijeli i crveni. Od bijelog vrijeska med je svijetle do malo žute boje koja se prelijeva u zelenkastu. S druge strane, od crvenog vrijeska med je prilično tamniji. Oba pak meda imaju jak miris 47 po vrijesku te su ugodnoga slatkog i oštrog okusa. A vrijeskov med je iznimno tražen među potrošačima. Ima jako diuretsko djelovanje pa se preporuča kod upale mokraćnog mjehura i bolesti mokraćnih putova a blagotvorno djeluje i kod upale bubrega. I dok vrsta meda ima iznimno mnogo tako da bismo ih mogli opisivati čini se u nedogled, spomenut ćemo kako se posljednjih godina zamjećuje sve veća potražnja i za propolisom koji je zapravo sporedni, ali vrlo važan pčelinji proizvod. Zovu ga i pčelinja smola, a od davnina se izolirao i koristio za liječenje kožnih bolesti sluznice i vlasišta (psorijaza, Candida albicons, seboreja i sl.). Tinktura propolisa također pomaže u prevenciji gripe, prehlade, angine te blagotvorno djeluje kod kroničnih upala nosa, nosne šupljine i sinusa. Svjetski poznavaoci apiterapije vjeruju da je propolis lijek budućnosti. Čini se da ipak nisu daleko od istine BROJ 99 RUJAN 2015.

48 KOŠNICE LR NASTAVCI NUKLEUSI POGAČE RAZLIČITIH PROIZVOĐAČA RAZLIČITE SATNE OSNOVE LIJEKOVI PROTIV VAROE VRCALJKE ZAŠTITNA OPREMA ZA PČELARE SVA DRUGA POTREBNA OPREMA I PRIBOR ZA PČELARSTVO Potražite u: Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg Agrocentar SJEMENARNA Mostar Agrocentar SJEMENARNA Čitluk Agrocentar SJEMENARNA Grude Agrocentar SJEMENARNA Ljubuški LOGOTIP d.o.o. za izdavaštvo i grafičku djelatnost Vaganska 5., Široki Brijeg, BiH Tel.: Fax: info@tiskara-logotip.com

49 WEB SHOP SJEMENARNA Zadovoljstvo naših kupaca i poslovnih partnera nas vodi na svim područjima našeg poslovanja, zato smo odlučili otvoriti vlastiti web shop i tako kupcima na teritoriju cijele BiH omogućiti ugodnost kupovine naših proizvoda iz udobnosti vlastitog doma. Sjemenarna web shop Vam nudi: Web Shop (plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe), (minimalna narudžba 60 KM) Sve detalje o tome kako kupovati preko web shopa potražite na našoj stranici - shop.sjemenarna.com Želimo Vam ugodnu kupovinu!!! info@sjemenarna.com

50 50 ZANIMLJIVOSTI Pelud ili cvjetni prah Pelud ili cvjetni prah su muške stanice prašnika cvjetova, koje pčele sakupljaju s biljaka gomilanjem u košarice zadnjih nogu. U košnici spremaju prah u stanice saća, te ga prešaju udarcima glave uz dodatak sline i meda. Na taj način prah je zaštićen od prodora zraka i kvarenja, te prepušten potebnim kemijskim promjenama. Uz med pelud je pčelama glavna hrana koja im daje bjelančevine, masti, mineralne tvari i vitamine.pelud je prirodni izvor proteina, važnih vitamina i 28 minerala. Toliko bogastvo hranjivih tvari nije pronađeno ni u jednom drugom proizvodu. Primjerice, od 22 poznate amino kiseline u biokemiji, sve su nađene u peludu. Sva pelud nije iste hranjive vrijednosti, ali za 1 kg peludi potrebno je pčela. Jedan od mitova o crvenoj ruži I u drevnoj Grčkoj ruže su bile poznate i omiljene. Prvi javni vrt u Ateni osnovao je 306. godine p.n.e Epikur jer je želio da svakog dana ubere cvijet ruže. Stari Grci su prinosili Afroditi, boginji ženske ljepote, ljubavi i plodnosti, ružu na oltar, dok se Afroditine sluge prigodom vjerskih obreda nosile vjenčiće od bijelih ruža, a putovi kojima su prolazile bili su posuti ružama. Postanak crvene ruže, po mitologiji vezan je za Adonisovu smrt, lijepog pastira u koga se zaljubila Afrodita. Njega je, prema vjerovanju, ubio vepar. Afrodita mu je pritekla u pomoć, ali je morala da se provuče kroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njezina izranjenog tijela potekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže Šećerni javor Šećerni javor ili kanadski javor (Acer saccharum) je stablo koje raste na sjeveru Sjeverne Amerike, ali prvenstveno na zapadu Kanade i u sjeverozapadnim područjima SAD-a. Zbog izrazito lijepe svijetle boje i odličnih mehaničkih osobina javorovo drvo se koristi u proizvodnji namještaja visoke kvalitete, ali je još zanimljivije da se upravo iz ovoga stabla dobiva javorov sirup, čist prirodni proizvod koji u pravilu ne sadrži nikakve dodatke i može se dugo čuvati. U vrijeme dok u šumi još ima snijega, a temperature osciliraju od niskih noću do relativno visokih danju, drveće na zarezanim mjestima ispušta sok koji žljebovima u kapima curi u posude. Kada se posude napune sirup se ukuhava do gustoće koja odgovara onoj kod rijetkog meda. Dolaskom toplijeg vremena iscrpljivanje soka smatra se završenim do sljedeće sezone. Javorov sirup je vrlo tražen proizvod u domaćinstvu i prehrambenoj industriji, za izradu kolača i raznih slastica. Smilje - eterično ulje Osim što će spriječiti nastajanje sitnih borica, ublažiti već postojeće bore i pomladiti kožu, smilje odlično djeluje na hematome. Smilje eterično ulje broj jedan za regeneraciju kože i protiv bora što bi svaka dama nakon tridesete (a i gospođe koje drže do sebe) trebale znati. Osim što će spriječiti nastajanje sitnih borica, ublažiti već postojeće bore i pomladiti kožu, smilje odlično djeluje na hematome i dovoljna je tek jedna njegova kap da se spriječi njihovo formiranje nakon ozljede. Uz to, regenerira ožiljke, a djelovat će i na podočnjake i proširene vene. AKTIVPLUS Polica AKTIV PLUS pruža sigurnu zaštitu od posljedica nesretnog slučaja uz iznimno povoljnu godišnju premiju! Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 10,00 KM: za slučaj smrti uslijed nezgode 5.000,00 KM za slučaj trajnog invaliditeta ,00 KM za slučaj 100% trajnog invaliditeta ,00 KM dnevna naknada za bolničko liječenje 10,00 KM Odabirom uplate većeg iznosa godišnje premije i svote pokrića po polici AKTIV PLUS bit će veće. Dovoljno je da nas kontaktirate telefonski ili da posjetite Vama najbliže prodajno mjesto Croatia osiguranja d.d. kako bismo Vam aktivirali ovo iznimno povoljno i korisno osiguranje. BROJ 99 RUJAN 2015.

51 KLUB

52 XXL Za suzbijanje štetnika i uzročnika biljnih bolesti na voćkama i vinovoj lozi tijekom mirovanja vegetacije OVIPHIT 1 lit. + CUPRABLAU Z 100 g = ZIMSKI PAK XXL za 30 litara