ARNIKA (BRĐANKA I AMERIČKA ARNIKA)

Transcription

1 POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA SLUŽBA ARNIKA (BRĐANKA I AMERIČKA ARNIKA) dr. sc. Ines Pohajda doc. dr. sc. Ivanka Žutić

2 ARNIKA (BRĐANKA I AMERIČKA ARNIKA) Ljekovita biljka arnika, prepoznatljiva po cvjetovima intenzivno žute boje, u posljednje vrijeme postaje sve traženija od stane otkupljivača na domaćem i inozemnom tržištu. Iako se u farmakologiji počela u većoj mjeri primjenjivati u 18. stoljeću, njezino djelovanje protiv različitih upalnih procesa, bolova i poremećaja cirkulacije vezanih za traumatske ozlijede kao što su otoci ili uganuća zglobova, tegobe proširenih vena i reumatske bolesti danas postaje iznimno cijenjeno. U rodu Arnica prisutne su 32 vrste od kojih su u farmakologiji i kozmetičkoj industriji značajne samo dvije: Arnica montana (brđanka, gorska moravka ili arnika) i Arnica chamissonis (američka arnika). Navedene vrste mogu naći svoje mjesto u sektoru biljne proizvodnje hrvatske poljoprivrede, što su potvrdila višegodišnja istraživanja Zavoda za povrćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Brđanka je autohtona biljna vrsta na europskome kontinentu i prisutna je u planinskoj regiji zapadnog dijela Hrvatske. Prema međunarodnoj kategorizaciji (IUCN) smatra se osjetljivom biljnom vrstom (VU) te se nalazi na popisu ugroženih svojti u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Ova biljka, prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenima i strogo zaštićenima (NN 99/2009), ima status strogo zaštićene zavičajne divlje svojte. Budući da je njezino sakupljanje iz prirode zakonom zabranjeno, a zahtjevi tržišta znatni, brđanka postaje zanimljiva u suvremenoj proizvodnji ljekovitog i aromatičnog bilja. Američka arnika porijeklom je s područja Sjeverne Amerike, a u novije se doba njezin uzgoj širi uglavnom na području istočne Poljoprivredna savjetodavna služba 2

3 Europe. Iako predstavlja adekvatnu zamjenu za brđanku, češću primjenu ima u kozmetičkoj, a manje je prihvaćena u farmaceutskoj industriji. Za njezin uzgoj nije potrebno dobivanje suglasnosti Ministarstva kulture, kao što je obaveza pri uzgoju brđanke. Opis Obje su vrste zeljaste trajnice, no podzemni se dio brđanke sastoji od 10-ak cm dugog valjkastog crvenkastog rizoma, obraslog tankim žiličastim bujnim korijenjem, dok je kod američke arnike građen od većeg broja dugih i zadebljalih žiličastih korijenja. Nadzemni dio u obje vrste tvori rozeta listova rijetko prekrivenih sitnim dlačicama te cvjetne stabljike visine 30 do 80 cm, koje nose žute cvjetne glavice (slika 1. i 2.). Cvjetne stabljike brđanke nose uglavnom 1 do 3 cvjetne glavice, a kod američke arnike su razgranate u gornjem dijelu i nose 5 do 10 cvatova. Slika 1. Brđanka Arnica montana Poljoprivredna savjetodavna služba 3

4 Slika 2. Američka arnika Arnica chamissonis Pojava cvatnje ovisi o nadmorskoj visini, ranije počinje u nižim predjelima (krajem svibnja), kasnije u višim (do sredine ljeta). Obje se na staništu šire vegetativno, stvarajući nove rozete listova oko matične biljke, no u popunjavanju sklopa američka je arnika znatno brža. Sklop koji američka arnika postigne tijekom godine dana (slika 3.) brđanka će razviti tek u nekoliko godina. Slika 3. Rozete listova američke arnike Arnica chamissonis Poljoprivredna savjetodavna služba 4

5 Plodovi su jednosjemene ahenije ili roške izduženo-štapićastog ili izduženo-prizmolikog oblika (slika 4.), tamne boje, dužine 4 do 6 mm, a širine oko 0,5 mm. Na vršnoj strani nose skup dugih čekinjastih krhkih dlačica svijetle boje, koje omogućuju rasprostiranje sjemena vjetrom na manje udaljenosti. Slika 4. Sjeme brđanke Arnica montana Ekološki zahtjevi i način uzgoja Brđanka prirodno raste na suhim gorskim i planinskim livadama i pašnjacima te vrištinama nastalima sječom šuma hrasta i kestena, koje karakterizira kisela ph-reakcija tla. Raste na nadmorskoj visini do 3000 m, uz srednju godišnju temperaturu od 2 do 5 C, a može podnijeti apsolutne minimalne temperature od -40 C i apsolutne maksimalne do 35 C. Uz intenzivno osvjetljenje traži visoku vlagu zraka pa je optimum srednje godišnje relativne vlage zraka od 60 do 75 %. Uzimajući u obzir činjenicu da je brđanka zakonom zaštićena i da je uz to cijenjena na tržištu ljekovitog i aromatičnog bilja, važno je uvesti je u poljoprivrednu proizvodnju i tako ujedno zaštititi od nestajanja na prirodnim staništima. Uzgoj može ići u Poljoprivredna savjetodavna služba 5

6 dva smjera: a) klasični plantažni uzgoj na oranicama b) vraćanje na njezina nekadašnja prirodna staništa Jedini postojeći kultivar brđanke, nastao osamdesetih godina prošloga stoljeća u Njemačkoj je Arbo i njega treba koristiti samo u uzgoju na oranicama. Preduvjet uspješnog klasičnog plantažnog uzgoja brđanke odnosi se na pripremu proizvodne površine dubokim oranjem u jesen te proljetne pripreme za sadnju presadnica, koja se sastoji od tanjuranja te nekoliko drljanja u cilju uništavanja tek izniklih korova. Nakon pripreme tla slijedi polaganje organskoga malča od sijena (slike 5. i 6.). Ova tehnološka mjera, koja dalje izostavlja gnojidbu mineralnim gnojivima, prihvatljiva je i u konvencionalnoj i u ekološkoj plantažnoj proizvodnji. Slika 5. Primjena organskog malča od sijena u uzgoju arnike Poljoprivredna savjetodavna služba 6

7 Slika 6. Organski malč od sijena u uzgoju arnike Organski malč svojim će razlaganjem obogatiti tlo organskom, a potom i mineralnim tvarima, smanjit će evaporaciju i ispiranje hraniva te djelovati na poboljšanje strukture tla i sastav mikroflore. Isti način pripreme tla primjenjuje se i u uzgoju američke arnike, no tijekom njezina uzgoja važno je osigurati dovoljne količine vode (navodnjavanje), a na povećanje prinosa povoljno djeluje gnojidba osnovnim hranivima (dušik, fosfor i kalij), svako u količini od 50 kg/ha. Neovisno o tome je li u planu sadnja brđanke na plantažama ili uvođenje u prirodno stanište tijekom proljeća ili jeseni, važno je proizvesti presadnice odgovarajuće kvalitete. Izravna sjetva nije preporučljiva jer su veliki gubici sjemena zbog njegove slabe klijavosti u poljskim uvjetima, a koji mogu biti veći od 80 %. Uzgoj presadnica s grudom supstrata u zaštićenom prostoru traje oko dva mjeseca. Prvi koraci obuhvaćaju nabavu prikladnog komercijalnog organskog supstrata s nižom ph-vrijednošću (5,5) i elektrokonduktivnošću (EC 40 ms/m), kao i nabavu kontejnera za sjetvu (čvrsti polietilen, različiti broj (veličine) lončića, dubine Poljoprivredna savjetodavna služba 7

8 9 cm). Nakon punjenja kontejnera supstratom, preporuča se inokulacija supstrata peletama izrađenima na osnovi mikorizne gljive Trichoderma harzianum (dostupna na tržištu), koja se inače nalazi u sastavu prirodne mikroflore tla, a stvarajući simbiotski odnos s biljkama, pozitivno djeluje na njihov rast i razvoj. U svaki lončić stavlja se jedna peleta i utisne u supstrat. Nakon inokulacije slijedi sjetva blagim utiskivanjem dviju sjemenki po lončiću, koje se ostavljaju na površini supstrata. Nakon toga se kontejner prekriva vrlo tankim slojem vermikulita ili riječnoga pijeska, koji će tek pridržavati sjemenke prilikom navodnjavanja i osigurati im pristup svjetlosti. Redovitim navodnjavanjem i održavanjem temperature zaštićenog prostora u rasponu od 5 do 25 C osiguravaju se povoljni uvjeti za nicanje i dalji rast mladih biljaka. Slika 7. Korijen arnike Budući da je početni rast mladih biljčica brđanke nakon klijanja sjemena iznimno spor, a navodnjavanje supstrata treba biti Poljoprivredna savjetodavna služba 8

9 redovito i relativno obilno, tijekom uzgoja presadnica dolazi do neminovnog ispiranja hranjivih tvari iz supstrata. Kako brđanka negativno reagira na fertirigaciju (prihranu zalijevanjem), kao i na zalijevanje tvrdom vodom iz vodovoda, relativno se brzo javlja nedostatak hraniva, kao i nepoželjna alkalna reakcija supstrata, koji se manifestiraju žućenjem i odumiranjem listova, odnosno, propadanjem biljaka. Zbog navedenih razloga, u cilju stimulacije daljnjeg rasta, mlade biljke treba pikirati. Kako brđanka već u ranoj fazi razvoja formira dubok korijen (slika 7.), biljčice treba pikirati u lončiće volumena 2 dl, dubine najmanje 10 cm, također punjene već spomenutim supstratom. Pikirane biljke nastavljaju razvoj sljedećih nekoliko tjedana, tijekom kojih korijen prožima supstrat i formira se veća lisna površina. Ovaj je postupak napose važan kod interpolacije na prirodna staništa gdje nema dodatnih agrotehničkih mjera, koje bi mogle stimulirati rast biljaka. Sadnja presadnica (slika 8.) na prethodno pripremljenu oraničnu površinu može se obaviti četverorednom sadilicom povrća na razmak [(0,3 m 3) + 0,6 m] 0,25 m, čime se ostvaruje sklop od biljaka/ha. Slika 8. Presadnice arnike Poljoprivredna savjetodavna služba 9

10 Slika 9. Presadnice arnike Slika 10. Presadnica arnike Za razliku od brđanke, kod koje su nerijetko prisutne poteškoće u uzgoju, uzgoj američke arnike znatno je lakši. Ona će uspješno rasti na tlima blago kisele do neutralne reakcije, s ph-vrijednosti između 6 i 7,2. Može se uzgajati izravnom sjetvom sjemena ili iz presadnica. Budući da su biljke znatno bržeg i robusnijeg rasta Poljoprivredna savjetodavna služba 10

11 od biljaka brđanke, uzgoj presadnica traje kraće, nije potrebna inokulacija supstrata peletama mikorizne gljive i ne treba provoditi pikiranje. Sadnja presadnica može se obaviti na isti način kao i kod brđanke, ali zbog brzog i bujnog rasta sadi se na veće razmake koji osiguravaju sklop od do biljaka po hektaru. Uzgoj ovih biljnih vrsta prati nepoželjna pojava korova pa se kao redovite agrotehničke mjere njegova suzbijanja na oraničnim površinama primjenjuju okopavanje (brđanka, zbog malog razmaka između redova u trakama), međuredna kultivacija (američka arnika, brđanka u razmacima između traka) i košnja iznad rozete listova (biljke interpolirane na prirodna staništa). Prinosi Prinosi, izraženi u kilogramima suhoga cvata znatno ovise o uvjetima uzgoja i starosti usjeva. U brđanke mogu biti od 300 do gotovo 1000 kg/ha, a u američke arnike od 50 do 100 kg/ ha u prvoj godini te 350 do 500 kg/ha u drugoj i trećoj godini uzgoja. U eteričnom ulju cvjetova sadržani su visoko cijenjeni organski spojevi (monoterpeni i seskviterpeni poput felandrena, humulena, kariofilena, mircena i timola, a od posebne su važnosti seskviterpenski laktoni helenalinskog tipa). Proizvodnja cvata arnike, kao i svega drugog ljekovitog bilja, usko je vezana uz proces sušenja. Važno je očuvati osnovna svojstva cvijeta, odnosno njegovih djelatnih tvari pravilnim odabirom postupka sušenja u sušarama, sjenicima ili nekim drugim prikladnim prostorima. Drogu treba čuvati u kutijama, papirnatoj ili staklenoj ambalaži, izvan utjecaja svjetla i vlage. Poljoprivredna savjetodavna služba 11

12 Literatura: Fiolić M., Mikoriza u uzgoju presadnica gorske moravke (Arnica montana). Diplomski rad, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb Lakušić R., Planinske biljke, II izdanje, Svjetlost, Sarajevo Lisec V., Interpolacija brđanke (Arnica montana) u njeno prirodno stanište na Žumberku. Diplomski rad, Fachhochschule Technikum, Wien Persoglio M., Biološka i gospodarska svojstva ljekovite biljke Arnica chamissonis Less. Diplomski rad, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb Smallfield B.M., Douglas M.H., Arnica montana A grower s guide for commercial production in New Zealand. Crop & Food Research Report, New Zealand Arnica Growers Group Sugier D., The flowering pattern of Arnica montana L. and Arnica chamissonis Less. under field cultivation conditions with successive flower head collection. Acta Agrobotanica 60(2): Žutić I., Persoglio M., Mogućnost uzgoja ljekovite biljke Arnica chamissonis na području Gorskog kotara. Zbornik sažetaka 42. hrvatskog i 2. međunarodnog simpozija agronoma, Opatija. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb: 97 Žutić I., Uvođenje autohtone ljekovite biljke Arnica montana u poljoprivrednu proizvodnju. Završno izvješće VIP-projekta ( ), Zagreb ( Žutić I., Moravka uvođenje u proizvodnju na oranice. Gospodarski list 11: Žutić I., Otmačić D., Lisec V., Baran M., Interpolacija presadnica brđanke (Arnica montana) na prirodno stanište. Zbornik radova 45. hrvatskog i 5. međunarodnog simpozija agronoma, Opatija. Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayer F, Osijek: Arnica chamissonis spp. foliosa; 20. listopada studenog Autori: dr. sc. Ines Pohajda doc. dr. sc. Ivanka Žutić Odgovorni urednik: mr. sc. Marina Mikšić Grafičko oblikovanje: Ljiljana Jelaković, ing. Zagreb, ISBN Poljoprivredna savjetodavna služba 12