NAČINI ADRESIRANJA ZA MIKROPROCESOR M6800
|
|
- Edward Lester
- 5 years ago
- Views:
Transcription
1 NAČINI ADRESIRANJA UVOD Prilikom izvođenja programa upravljačka jedinica mora znati gde se nalaze instrukcije i operandi nad kojima će se izvoditi operacije. Načini na koje se pribavljaju instrukcije i određeni operandi za vreme izvođenja instrukcijskog ciklusa nazivaju se načini adresiranja. Instrukcijska reč se sastoji od tri dela (Sl.42): -polja operacijskog koda, -polja načina adresiranja, -adresnog polja. Dužina instrukcijske reči zavisi od računara i operacije koju treba izvesti. Osmobitna reč mikroprocesora, međutim, omogućava samo 2 8 =256 kombinacija za operacijski kod i adresu. To je, očito, premalo da bi se mogao dosegnuti čitav adresni prostor (npr. 64KB memorije). Zbog toga se u mikroprocesorima upotrebljavaju instrukcijske reči sastavljene od dva ili tri bajta. U većini slučajeva prvi bajt se upotrebljava za predstavljanje operacijskog koda i koda načina adresiranja, dok preostali bajt (ili preostala dva bajta) služi kao adresa ili kao osnova za određivanje stvarne adrese operanda. Operacijski kod Način adresiranja Polje adrese n-1 0 Sl.27 - Organizacija n-bitne instrukcijske reči Više načina adresiranja prisutno u mikroprocesorskoj arhitekturi omogućava efikasnije rukovanje različitim strukturama podataka, a time i efikasnije izvođenje programa. NAČINI ADRESIRANJA ZA MIKROPROCESOR M6800 Za ilustraciju različitih načina adresiranja upotrebićemo programski model mikroračunara, uz pridodan instrukcijski registar. Programski model mikroprocesora čini skup registara koji su vidljivi i dostupni programeru, memorija podataka, te programska memorija. Sl.28 prikazuje programski model za mikroračunar M6800. Programabilni registri su: akumulatori A i B, 6-bitni registar uslova (CCR), 16- bitno programsko brojilo (PB), 16-bitni pokazivač steka (SP) i 16-bitni indeksni registar (IX). Na slici je registar podataka (DC) izostavljen. Programeru moraju biti na raspolaganju načini adresiranja internih registara mikroprocesora i adresiranja svih memorijskih lokacija. Sl.28 - Programski model za mikroračunar na bazi mikroprocesora M
2 Mikroprocesor M6800 ima sedam načina adresiranja: - uključno (Inherent, Implied), - adresiranje akumulatora, - usputno (Immediate), - direktno (Direct), - direktno prošireno (Extended), - indeksno (Indexed), - odnosno tj. relativno (Relative). Tako raznolik izbor načina adresiranja omogućava efikasno programiranje u pogledu brzine izvođenja programa i iskorištenja memorijskog prostora. Uključno adresiranje i adresiranje akumulatora Ovim načinom adresiranja operand se određuje implicitno u samoj instrukciji. Uključnim se adresiranjem koristimo pri adresiranju registra kao što su indeksni (IX) ili pokazivač steka (SP). Adresiranjem akumulatora ili akumulatorskim adresiranjem označava se akumulator (ili dva akumulatora). Takve instrukcije (tipa uključnog i akumulatorskog adresiranja) imaju mnemonički kod koji određuje jedan ili dva registra (akumulatora) - kao izvor i/ili odredište. Drugim rečima, u mnemoničkom kodu same instrukcije uključena je i adresa operanda. Primeri takvih instrukcija: ABA Saberi sadržaje akumulatora A i B, te rezultat skladišti u A. TSTB Ispitaj sadržaj akumulatora B. CLRA Izbriši sadržaj akumulatora A. DES Umanji sadržaj pokazivača steka za 1. INX Povećaj sadržaj indeksnog registra za 1. PULA Sadržaj iz steka prenesi u akumulator A Sl.29 prikazuje primer izvođenja instrukcije PULA na programskom modelu (heksadekadni broj 32 je kod instrukcije PULA). Sl.29a prikazuje pribavljanje operacijskog koda instrukcije PULA. Sl.29b prikazuje stanje nakon izvođenja instrukcije PULA. Sl.29 - Primer izvođenja instrukcije PULA na programskom modelu: a) faza PRIBAVI; b) faza IZVRŠI 70
3 Usputno adresiranje Kod ovog načina adresiranja operand je prisutan u instrukcijskoj reči. On je sadržan u bajtu koji sledi bajt operacijskog koda. Instrukcijska reč ovog tipa adresiranja je dužine dva bajta, ako je operand dužine 8 bita. Ukoliko je operand 16-bitni (kod instrukcija LDX i LDS), tada se instrukcijska reč sastoji od tri bajta. Sl.30a, Sl.30b, Sl.31a i Sl.31b prikazuju oba slučaja na primeru instrukcija ADDA #$3F i LDX #$012A. Oznaka # određuje usputno adresiranje, a znak $ označava heksadekadni broj. Sl.30 - Primer izvođenja instrukcije ADD A #$3F (pribroji sadržaju akumulatora A3F) a) početak faze PRIBAVI, b) završetak faze IZVRŠI Sl.31 - Primer izvođenja 3-bajtne instrukcije LDX # $012A (pohrani 012A u indeksni registar) a) početak faze PRIBAVI, b) završetak faze IZVRŠI Direktno i direktno prošireno adresiranje Kod ovog načina adresiranja operand se nalazi u memorijskoj lokaciji, čija je adresa direktno zadata u adresnom delu instrukcijske reči. Instrukcijska se reč sastoji od dva ili tri bajta. Instrukcija koja se sastoji od dva bajta omogućava adresiranje samo 256 reči (adresiranje memorijskih lokacija FF). Direktni način adresiranja često se naziva i adresiranje nulte stranice (zero-page addressing). Upotrebom tih lokacija i skladištenjem u njih postiže se ušteda u vremenu izvođenja instrukcija. Na primer, instrukcija LDAA $A0 (direktno adresiranje ili adresiranje nulte stranice) se izvodi u tri ciklusa, 71
4 dok su istoj instrukciji LDAA $00A0 (direktno prošireno adresiranje) potrebna četiri ciklusa. Sl.32 prikazuje primer direktnog načina adresiranja (instrukcija ADDA $30 - pribroji operand s adrese 0030 sadržaju akumulatora). Sl.32 - Primer direktnog adresiranja ADDA $30 (pribroji sadržaju akumulatora A operand sa adrese 0030) a) početak faze PRIBAVI, b) završetak faze IZVRŠI Da bi se dosegao celi memorijski prostor od 64KB reči, koristi se direktno prošireno adresiranje. Instrukcijska reč se sastoji od tri bajta, s tim da su zadnja dva 16-bitna adresa operanda. Sl.33 prikazuje primer direktno proširenog načina adresiranja (STAA $1FA0 - skladišti sadržaj akumulatora A na memorijsku lokaciju 1FA0). Sl.33 - Primer direktno proširenog adresiranja instrukcije STAA $1FA0 (pohrani sadržaj akumulatora A na memorijsku lokaciju 1FA0): a) početak faze PRIBAVI, b) završetak faze IZVRŠI Indeksno adresiranje Instrukcijska reč se kod ovog načina adresiranja sastoji od dva bajta (drugi bajt je adresni deo). Adresni deo instrukcijske reči (0-255) pribraja se manje značajnom bajtu indeksnog registra, dok se eventualni prenos kod spomenutog zbrajanja pribraja značajnijem bajtu indeksnog registra. Rezultat je adresa operanda. Pri tome se sadržaj indeksnog registra ne menja. Sl.34 prikazuje izvođenje instrukcije ADDA 2,X. Oznaka X upotrebljava se za označavanje indeksnog načina adresiranja. 72
5 Sl.34 - Primer indeksnog adresiranja instrukcije ADDA 2, X: a) početak faze PRIBAVI, b) završetak faze IZVRŠI Sadržaj indeksnog registra se često povećava (izvođenjem instrukcije INX) ili smanjuje (DEX) prilikom izvođenja programske petlje u cilju pristupa do podataka skladištenih u memoriji u obliku tablica. Odnosno (relativno) adresiranje Instrukcije grananja i uslovnog grananja upotrbljavaju odnosno (relativno) adresiranje. Ove se instrukcije sastoje od dva bajta, s tim da je drugi bajt binarni broj s predznakom u notaciji dvojnog komplementa koji se pribraja sadržaju programskog brojila i omogućava grananje u dva smera. To znači da je obim relativnog adresiranja ±127 u odnosu na lokaciju same instrukcije grananja. Međutim, kako se obim računa u odnosu na sledeću instrukciju koja bi bila izvršena kada uslov grananja ne bi bio ispunjen, odredišna adresa D je u obimu: (PC+2) 127 < D < (PC+2) PC 125 < D < PC Sl.51 prikazuje izvođenje BRA (bezuslovno grananje) za mikroprocesor M6800. Odnos između relativne adrese i apsolutne adrese dat je izrazom: D = (PC + 2) + R, gde su: R - 8-bitna reč u notaciji dvojnog komplementa, skladištena u drugom bajtu instrukcije grananja; PC - tekući sadržaj programskog brojila; D - odredišna adresa. 73
6 Sl.35 - Primer odnosnog adresiranja (instrukcija BRA $06): a) početak faze PRIBAVI, b) završetak faze IZVRŠI PITANJA (M6800- načini adresiranja) uključno (Inherent, Implied) adresiranje adresiranje akumulatora, usputno (Immediate), adresiranje direktno (Direct), adresiranje direktno prošireno (Extended), adresiranje indeksno (Indexed), adresiranje odnosno tj. relativno (Relative), adresiranje ULAZNO-IZLAZNI (U/I) PRENOS UVOD Prenos podataka (u širem smislu reči - informacije) između logike koja je deo sastava mikroračunara i logike izvan mikroračunara omogućava ulazno-izlazni (U/I) podsistem mikroračunara. Granica između internih logičkih sklopova mikroračunara i spoljnih logičkih sklopova sklopova (procesa) je sledeća: interni logički sklopovi-komponente mikroračunara-deluju u uskoj vezi sa mikroprocesorom (npr. memorija RAM, ROM, U/I međusklop), dok su spoljni logički sklopovi u sprezi sa procesom. Ovde se pod procesom podrazumeva širi pojam, npr. upravljanje tehnološkim postupkom. Međusklop između mikroračunara i spoljne logike ima četiri osnovne funkcije: - međuskladištenje (buffering), - dekodiranje adrese ili izbor uređaja, - dekodiranje komandi, - vremensko vođenje (timing) i upravljanje. 74
7 Međuskladištenjem se vrši sinhronizacija izmene podataka između mikroračunara i spoljnih logičkih sklopova. Funkcija dekodiranja adrese ili izbora uređaja potrebna je zbog izbora spoljnjeg logičkog sklopa. Dekodiranje komandi je potrebno u sisitemima u kojima vanjska logika pored uloge u prenosu podataka ima i zadatak pobližeg definisanja funkcije prenosa podataka. Sve gornje funkcije zahtevaju vremensko vođenje i upravljanje. Način izmene podataka između mikroračunara i spoljne logike može se svrstati u tri grupe: - programirani U/I, - prekidni U/I, - direktan pristup memoriji DMA (Direct Memory Access). Pri programiranom U/I, prenosom podataka u potpunosti upravlja mikroračunar, odnosno program koji se izvodi. Kod prekidnog U/I, spoljna logika zahteva da mikroračunar prekine sa svojim tekućim operacijama i da posveti pažnju spoljnjoj logici. Prenos podataka bez učestvovanja mikroprocesora (MPU) i ometanja njegova rada sprovodi se direktnim pristupom memoriji. ORGANIZACIJA PROGRAMIRANOG U/I PRENOSA Veliki računari imaju višesabirničku arhitekturu - sabirnicu operanda, rezultata, posebnu sabirnicu za komunikaciju sa memorijom (memorijska sabirnica), te sabirnicu povezanu sa U/I međusklopovima (U/I sabirnica). Mikroprocesor zbog ograničenog broja izvoda na integrisanom kućištu, upotrebljava zajedničku sabirnicu za saobraćanje sa memorijom i U/I međusklopovima. Zbog toga se na mikroprocesorskoj sabirnici ne razlikuju adrese U/I međusklopova od adresa memorijskih lokacija. Postoje dva načina adresiranja U/I međusklopova: - memorijsko preslikavanje U/I registara međusklopova, - izdvojeno adresiranje U/I registara međusklopova Kod metode memorijskog preslikavanja U/I registra, mikroprocesor smatra ulazno/izlazne i upravljačke registre U/I međusklopa delom memorijskog adresnog prostora. Samim tim je stvarni memorijski adresni prostor umanjen za taj deo. U takvoj U/I organizaciji mikroprocesor nema ulazne niti izlazne instrukcije. Mikroprocesor rukovodi U/I podacima koji se nalaze u registrima U/I međusklopa pomoću istih instrukcija koje se upotrebljavaju za rukovanje podacima skladištenim u memorijskim lokacijama (memorijski odnosne instrukcije). Primer takve organizacije je mikroprocesor M6800. Na primer, izvođenje instrukcija: LDAA #$A0 STAA $8008 ima kao posledicu da se podatak A0 skladišti u izlaznom registru i šalje spoljnoj logici, ako je 8008 adresa izlaznog registra u U/I međusklopu PIA, na primer. Pri izdvojenoj U/I organizaciji mikroprocesor specifira s jednom ili dve izlazne upravljačke linije da li je podatak na adresnoj sabirnici adresa memorijske lokacije ili je to adresa registra U/I međusklopa. Na primer, postavljanjem određene upravljačke linije u logičko stanje 1 označava adresnoj sabirnici i komponentama mikroračunara da je prisutna adresa namenjena memoriji. Kada je ta upravljačka linija u stanju logičke 0, adresa prisutna na sabirnici namenjena je ulazno/izlaznom registru U/I međusklopa. TIPOVI PROGRAMIRANOG U/I PRENOSA 75
8 S obzirom na odnos mikroračunara i spoljnih logičkih sklopova, programirani U/I prenos može se podeliti na: - programirani bezuslovni prenos, - programirani uslovni prenos. Bezuslovni se prenos upotrebljava samo tamo gde je vreme odziva spoljnih logičkih sklopova poznato i stalno. Kod tog tipa prenosa spoljna logika mora biti spremna na saobraćanje (prihvatanje ili slanje podataka) u trenutku izvođenja U/I instrukcije. Zbog jednostavnosti i direktnosti ovaj tip prenosa predstavlja minimalne zahteve za programe i sklopove. Primeri programiranog U/I prenosa a) primer bezuslovnog programiranog prenosa za M6800. Program: Objašnjenje: - - LDAA #$FF Napuni akumulator A sa 00FF STAA $8008 Skladišti na $8008 (izlazni registar) - - (druge programske instrukcije) - - LDAA $800A Napuni akumulator A sa memorijske lokacije $800A - Uz pretpostavku da je $8008 adresa izlaznog registra podataka, a $800A adresa ulaznog registra podataka, instrukcija STAA $8008 šalje podatke (u ovom primeru sa 00FF) spoljnjem logičkim sklopovima preko izlaznog registra. Instrukcija LDAA $800A prenosi podatke s ulaznog registra u akumulator A. b) Primer programiranog uslovnog prenosa za M Paralelni U/I međusklop PIA omogućava jednostavan prenos podataka. Programski odsečak za unos podataka ima sledeći oblik: - OPET LDAA $8009 Ispitivanje bita b7 upravljačke reči PIA BPL OPET granaj ako je b7=0 LDAA $8008 Podatak je spreman, unesi ga u akumulator A - Postupak prozivanja (Polling) U sistemima gde više spoljnjih logičkih sklopova komunicira preko više U/I međusklopova sa jednim mikroprocesorom, upotrebljava se U/I tehnika prozivamja (polling) ili cikličkog ispitivanja. Mikroračunar periodički proziva svaki spoljni logički sklop i ispituje da li je zahtevao posluživanje. Ako spoljni logički sklop ne zahteva posluživanje, mikroračunar ispituje sledeći spoljni logički sklop itd. Ako jedan od njih zahteva posluživanje, mikroračunar prelazi na izvođenje programa za posluživanje dotičnog vanjskog logičkog sklopa (Sl.36). U program za posluživanje uključene su funkcije U/I prenosa (prenos reči ili bloka podataka). 76
9 Sl.36 - Postupak prozivanja Nakon prozivanja tih spoljnih logičkih sklopova postupak prozivanja se ponavlja, tako da program čini petlju prozivanja (Sl.53). 77
10 PREKIDNI U/I PRENOS UVOD Ukoliko se bezuslovni prenos, uslovni prenos ili postupak prozivanja pokažu nepogodnim, bilo zbog nepoznavanja tačnih vremena odziva spoljnih logičkih sklopova, bilo zbog rasipanja vremena računara u petljama čekanja ili sporosti u prozivanju pojedinih spoljnih logičkih sklopova, može se upotrebiti prekidni prenos. Pri prekidnom prenosu, na zahtev spoljne logike, mikroračunar prekida izvođenje svog tekućeg programa i prelazi na izvođenje prekidnog programa (Sl.37) Sl.37 - Šematski prikaz prekidnog prenosa Prekidna struktura omogućava da mikroprocesor odgovori na asinhrone događaje, odnosno zahteve od strane spoljne logike, a da ne čeka u petlji kojom ispituje stanje spoljnog logičkog sklopa. Mikroprocesor ima jednu ili više upravljačkih linija (prekidne linije) preko kojih spoljnih logički sklopovi zahtevaju posluživanje. Postupak prekidnog prenosa izvodi se obično u sledećim koracima (Sl.38): a) Spoljna logika generiše zahtev za prekid i šalje ga prekidnom linijom mikroprocesoru (Sl.39). b) Ukoliko mikroprocesor prihvata zahtev za prekid, na kraju izvršenja tekuće instrukcije odgovara signalom potvrde (IACK) i onemogućava dalje prekide. c) Skladište se svi tekući sadržaji radnih registara, sadržaj registra uslova i programskog brojila. d) Program se grana na memorijsku adresu, sa kojom započinje prekidni program (u njega je uključen i programski odsečak za U/I prenos podataka). e) Nakon izvršenja prekidnog programa nastavlja se izvođenje prekinutog (tekućeg) programa s tim, da se svi sadržaji radnih i uslovnih registara obnavljaju. Većina mikroprocesora ima mogućnost programskog maskiranja prekida u zavisnosti od nivoa prioriteta. Ukoliko je bit prekida u registra uslova postavljen u 1 (npr. instrukcijom SEI kod M6800), mikroprocesor ne prihvata zahtev za prekid i nastavlja sa izvođenjem sledeće instrukcije tekućeg programa. Prvi korak u postupku prekidnog prenosa je onemogućavanje sledećih prekida (postavljanjem prekidne maske sprečava se gnežđenje prekida, Sl.40). U nekim se situacijama mikroračunar mora prekidati i kad se nalazi u prekidnom programu (gnežđenje prekida, Sl.40b); to se omogućava brisanjem prekidne maske (npr. instrukcijom CLI kod mikroprocesora M6800). 78
11 Sl.38 - Postupak pri prekidu Sl.39 - Šematski prikaz prekidne strukture mikroračunara 79
12 Sl.40 - Primer prekida sa postavljanjem prekidne maske i bez postavljanja prekidne maske: a) bez gniježđenja (uglavljivanja), b) gniježđenje prekida Sledeći korak u postupku prekida je slanje signala potvrde prekida na kraju izvršenja tekuće instrukcije (neki mikroprocesori nemaju signal potvrde, npr M6800). Na kraju prekidnog programa omogućava se nov prekid (briše se prekidna maska u registru uslova) te mikroprocesor prelazi na izvođenje sledeće instrukcije iz tekućeg prekinutog programa. Taj prelaz na dalje izvođenje prekinutog programa vrši se pomoću instrukcije povratka iz prekidnog programa (npr. RTI, RET). Napomenimo da kod nekih mikroračunara postoji zamena u redosledu koraka c) i d). Budući da je više U/I međusklopova priključeno na istu prekidnu liniju (Sl.39), mikroprocesor mora ustanoviti koji je U/I međusklop, odnosno spoljni logički sklop, zahtevao posluživanje. Postoje dve metode utvrđivanja uzročnika prekida: - metoda prozivanja prekida, - metoda vektorskog prekida. Metoda prozivanja prekida slična je metodi prozivanja već ranije opisanoj kod programiranog prenosa. U prekidnom programu obavlja se prozivanje pojedinih U/I međusklopova i ispituje se njihovo stanje, odnosno, ispituje se da li je određeni međusklop prouzročio prekid. Ispitivanja stanja međusklopa znači ispitivanje njegovih registara, odnosno onih registara koji upućuju da je aktiviran prekidni prenos od strane međusklopa. Ukoliko je ispitani međusklop uzrok prekida, program se grana na odgovarajući programski odsečak za prenos podataka. Pri tom se u redosledu ispitivanja međusklopova krije i prioritet pojedinih U/I međusklopova. Kod metode vektorskog prekida adresu grananja generše U/I međusklop koji zahteva posluživanje. U sisitemima mikroračunara često se upotrebljavaju prekidi u više nivoa koji su obično kombinacija metoda prozivanja i vektorskog prekida. Prednost prekidnog programa je u brzom odgovoru, jer se spoljni logički sklopovi poslužuju u vrlo kratkom vremenu nakon generisanog zahteva. Prekidni prenosi se obično zbog toga upotrebljavaju u sistemima s odzivom u realnom vremenu. Nedostatak prekidnog prenosa je u tome što zahteva dodatne sklopove u slučaju simultanih i višenivovskih zahteva za prekid. Pri svakom posluživanju zahteva mikroprocesor gubi vreme u dodatnom poslu skladištenja stanja tekućeg programa. Dalji je nedostatak asinhrono međudelovanje programa za posluživanje i glavnog programa, tako da mogu nastati konflikti u pogledu zahteva za memorijskim prostorom ili u pogledu vremena izvođenja programa. Nedostatak prekida je u tome što se prenos podataka obavlja pod programskim upravljanjem mikroprocesora. Pri analizi prekidnog sistema pojedinog mikroprocesora obično treba odgovoriti na sledeća pitanja: - Koliko prekidnih linija poseduje mikroprocesor? - Kakav je odziv mikroprocesora na prekid? - Na koji način mikroprocesor određuje izvor (uzročnik) prekida ako je broj izvora veći od broja prekidnih linija? - Da li mikroprocesor može razlikovati važan prekid od nevažnog (prioritetna struktura prekida)? - Kada i kako se prekid omogućava ili onemogućava? PITANJA 80
13 Tipovi prenosa podataka tipovi programiranog prenosa prekidni prenos ORGANIZACIJA PREKIDNOG SISTEMA ZA MIKROPROCESOR M6800 Mikroprocesor M6800 ima tri prekidna ulaza: Reset (RES), Non-Maskable Interrupt (NMI - nemaskirajući prekid) i Interrupt Request (IRQ). Prekidni sled može započeti upotrebom odgovarajućih upravljačkih signala na ta tri prekidna ulaza, ili upotrebom instrukcije SWI (softverski, programski prekid). Rezultirajući prekidni sled različit je za svaki od gornjih slučajeva. Sklopovski (hardverski) zahtev za prekidom (IRQ) obično generišu međusklopovi U/I (PIA, ACIA), i sklopovi koje projektuju korisnici. Postavljanjem linije IRQ u logičku 0 zahtev se aktivira. Sl.41 prikazuje prekidni sled pri aktiviranju linije IRQ. Sl.41 - Prekidni sled za prekid IRQ Nakon pojave IRQ=0 i ispitivanja prekidne maske u registru uslova, sledi skladištenje programibilnih registara (PC, IX, ACCA, ACCB, CCR) u memoriju određenu sadržajem pokazivača steka SP. Postupak skladištenja traje sedam memorijskih ciklusa. Po dva su ciklusa potrebna za skladištenje sadržaja programskog brojila i indeksnog registra, a po jedan za akumulator A, akumulator B, te registar uslova CCR. Sadržaj pokazivača steka umanjiće se za sedam i pokazivati sledeću praznu memorijsku lokaciju. Adresa prekidnog programa pribavlja se sa memorijskih lokacija FFF8 i FFF9. Postavljanje prekidne maske važna je operacija u organizaciji prekidnog sistema. Postavljanjem maske definisan je postupak rukovanja u slučaju pojave više zahtava za prekid. Ukoliko se želi omogućiti gnežđenje prekidnih programa, mora se obrisati prekidna maska instrukcijom CLI na početku prekidnog programa. Međutim, ako se ne želi gnežđenje prekida, prekidna maska se ne briše. Maska se automatski briše tek izvođenjem instrukcije RTI (Return from Interrupt - povratak iz prekidnog 81
14 programa). Izvođenjem instrukcije RTI, iz steka se vraćaju sva skladištena stanja radnih registara, te sadržaj programskog brojila i registra uslova (Sl.42). Budući da je pre prekida prekidna maska bila obrisana (inače ne bi ni došlo do prekida), nakon izvođenja instrukcije RTI, odnosno vraćanja u prekinuti tekući program, ponovno je omogućen prekid. Sl.42 - Izvođenje instrukcije RTI: a) pre izvođenja instrukcije RTI, b) nakon izvođenja instrukcije RTI Na Sl.41 prikazana je situacija u kojoj nakon postavljanja prekidne maske sledi grananje na prvu instrukciju u prekidnom programu. To se postiže punjenjem programskog brojila sadržajem memorijskih lokacija FFF8 i FFF9. Mikroprocesor pribavlja prvu instrukciju iz lokacije koja je određena novim sadržajem programskog brojila. Sadržaj u memorijskim lokacijama FFF8 i FFF9 naziva se vektorom. Mikroprocesor šalje na adresnu sabirnicu adresu FFF8 i postavlja liniju R/W u 1 te se sa izabrane lokacije pribavlja značajniji bajt nove vrednosti programskog brojila (PC8-15). Nakon toga sledi adresa FFF9 i pribavljanje drugog bajta nove vrednosti programskog brojila (PC0-7). Na taj se način pribavlja vektor. Nemaskirajući prekid NMI Sa zadnjim bridom (prelazom logičke 0 u 1) signala na ulazu NMI inicira se u mikroprocesoru prekidni sled. Kako sam naziv kaže, taj se prekid ne može maskirati. Prekidna maska u registru uslova CCR ne utiče na nemaskirajući prekid. Na ovu prekidnu liniju obično se priključuju spoljni logički sklopovi sa najvišim prioritetima u pogledu zahteva za posluživanje. Izuzev činjenice da taj tip prekida ne može biti maskiran, prekidni sled je u potpunosti jednak sledu izvođenja IRQ prekida. Nakon završetka izvođenja tekuće instrukcije mikroprocesor skladišti stanja, postavlja masku i pribavlja vektor sa memorijskih lokacija FFFC i FFFD (Sl.43). 82
15 Sl.43 - Prekidni sled za prekid NMI Nemaskirajući prekid upotrebljava se i za sisteme gde se stanje tekućeg programa moraju sačuvati prilikom ispada napajanja (stanja se skladište u memoriju sa baterijskim napajanjem). Reset (RES) Kada je RESET=0, mikroprocesor postavlja masku prekida i sa memorijskih lokacija FFFE i FFFF pribavlja vektor (adresu prve instrukcije u prekidnom programu), (Sl.44). Taj prekid koristi se za startanje mikroprocesora nakon uspostavljanja napona napajanja. Budući da se upotrebljava za start mikroprocesora (start-up mode), nije potrebno skladištenje stanja u stek. Sl.44 - Prekidni sled za prekid RES Programski (softverski) prekid SWI 83
16 Mikroprocesor M6800 poseduje takođe softverski prekid. Izvođenje softverskog prekida (SWI - instrukcija) inicira sled prikazan na Sl.45. Vektor se pri softverskom prekidu pribavlja iz memorijskih lokacija FFFA i FFFB. Sl.45 - Sled izvođenja prekida SWI Softverski prekid se upotrebljava kao ispitna tačka (break-point) pri otkrivanju i otklanjanju grešaka u programu. - U slučaju istovremenih zahteva za prekid, prioritet prekida je sledeći: 1.) RESET, 2.) NMI, 3.) SWI, 4.) IRQ. Prioritet prekida Vektor pribavljen sa memorijskih lokacija koje su specifične za pojedinu vrstu prekida, određuje početnu adresu prekidnog programa. Ako je na svaku prekidnu liniju (IRQ, NMI) priključen jedan spoljni logički sklop, izvor prekida je poznat i određeno je grananje na odnosni prekidni program. Problem prioriteta prekida javlja se pojavom više istovremenih zahteva za prekid na istoj prekidnoj liniji. Metodom prozivanja prioritet se određuje redosledom ispitivanja stanja spoljnih logičkih sklopova ili U/I međusklopova; Sl.46 prikazuje postupak ispitivanja za tri U/I međusklopa. Postoje modifikacije metode prozivanja kod kojih se najpre prikupljaju sva stanja, a zatim se određuje redosled posluživanja u zavisnosti od vremena proteklog od poslednjeg posluživanja spoljnjeg logičkog sklopa. 84
17 Sl.46 - Postupak ispitivanja stanja tri U/I međusklopa, potencijalna izvora zahteva za prekid U primeru priključenja više spoljnjih logičkih sklopova na istu prekidnu liniju, metoda prozivanja može biti prespora za utvrđivanje izvora prekida i njegovog posluživanja. U tom slučaju primenjuje se hardverska organizacija pririteta prekida. Interesantan način za realizaciju strukture vektorskih prekida sa prioritetima je kodiranje prioriteta i korištenje koda pririteta umesto određenog broja adresnih linija adresne sabirnice. Jedan primer ovakve strukture prikazan je na Sl.47. Struktura obezbeđuje osam nivoa prioriteta prekida. Ako bi se, na primer, ova struktura prioriteta prekida primenila na Motorolu 6800, najpogodnije bi bilo da se vektori prekida smesta na lokacijama od (FFF9, FFF8) do (FFFB, FFFA) kako je to prikazano na Sl.48. Odgovarajuća tabela istine za koder prioriteta sa Sl.47 data je na Sl.49. Sl.47- Struktura prekida sa osam nivoa prioriteta 85
18 Sl.48 - Vektori prekida za višenivovsku strukturu prekida sa osam nivoa prioriteta Motorole 6800 Nivoi prioriteta U l a z i I z l a z i A 4 A 3 A 2 A 1 IRQ Lokacija vektora 1 (najvi{i) 1 x x x x x x x FFF9 FFF x x x x x x FFF7 FFF x x x x x FFF5 FFF x x x x FFF3 FFF x x x FFF1 FFF x x FFEF FFEE x FFED FFEC FFEB FFEA Sl.49 - Tabela istine kodera prioriteta 86
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako
More informationARHITEKTURA RAČUNARA
J. ĐORĐEVIĆ, D. MILIĆEV, D. BOJIĆ, A. MILENKOVIĆ, B. NIKOLIĆ, Z. RADIVOJEVIĆ, M. OBRADOVIĆ ARHITEKTURA RAČUNARA ZBIRKA REŠENIH ZADATAKA Beograd 2005. 1.1 ZADATAK 1 PREKIDI Posmatra se procesor sa vektorisanim
More informationPodešavanje za eduroam ios
Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja
More informationBiznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije
Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant
More informationUlazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.
Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.
More information3. Obavljanje ulazno-izlaznih operacija, prekidni rad
3. Obavljanje ulazno-izlaznih operacija, prekidni rad 3.1. Spajanje naprava u ra unalo Slika 3.1. Spajanje UI naprava na sabirnicu 3.2. Kori²tenje UI naprava radnim ekanjem Slika 3.2. Pristupni sklop UI
More information5. ADRESIRANJE. Rezolucija MC68020 VAX-11 NS32000 IBM/370 B1700 B6700 iapx432. Instrukcije Podaci
5. ADRESIRANJE 5.1. Opšte osobine adresiranja Instrukcije i podaci se smeštaju u memoriju računara. Fizička struktura ovakve memorije se može posmatrati na sledeći način: memoriju čine jedinice (reči ili
More informationEduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings
Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za
More informationGUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević
GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel
More informationAMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,
AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam
More informationBENCHMARKING HOSTELA
BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991
More informationTEHNIKA I INFORMATIKA U OBRAZOVANJU 3. Internacionalna Konferencija, Tehnički fakultet Čačak, 7 9. maj 2010.
TEHNIKA I INFORMATIKA U OBRAZOVANJU 3. Internacionalna Konferencija, Tehnički fakultet Čačak, 7 9. maj 2010. TECHNICS AND INFORMATICS IN EDUCATION 3 rd International Conference, Technical Faculty Čačak,
More informationSa druge strane neproto~no organizovan sistem ~ije je vreme ciklusa 25 ns ima}e propusnost od
1. Zavisnosti izmedju instrukcija Kao {to smo uo~ili proto~nost pove}ava performanse procesora na taj na~in {to pove}ava instrukcionu propusnost. Imaju}i u vidu da se u jednom ciklusu preklapa izvr{enje
More informationKAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.
9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98
More informationCJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA
KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces
More information1 ULAZ/IZLAZ. Enable. Start
1.1 ZADATAK 1 ULAZ/IZLAZ Zadata je neka spora izlazna jedinica koja je preko svog kontrolera vezana na magistralu. Na istu magistralu su vezani i procesor i memorija računara. Adresiranje je bajtovsko,
More informationCJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE
CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet
More informationSTRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13
MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog
More informationOsn s ovn v i i k o k nce c p e ti oper e a r c a i c j i sk s i k h i s u s st s av a a Uvodna razmatranja
Osnovni koncepti operacijskih sustava Uvodna razmatranja Uvod Što je to: operacijski sustav? podrška izvođenju raznim primjenskim programima skup programa koji omogućuju provođenje radnih zahvata na računalu:
More informationPort Community System
Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS
More informationIZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI
IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj
More informationUvod u relacione baze podataka
Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako
More informationSAS On Demand. Video: Upute za registraciju:
SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U
More information1. Instalacija programske podrške
U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena
More informationIdejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual
More information4. Mikroprocesori opšte namene
4. Mikroprocesori opšte namene Nasuprot namenskih mikroprocesora koji su sposobni da obavljaju samo jednu funkciju, procesori opšte namene, kakav je Pentium CPU, su u stanju da obavljaju mnogo različitih
More informationMEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU STRUČNI STUDIJ RAČUNARSTVA DANIJEL KORENT IMPLEMENTACIJA PROTOTIPNOG SIMULATORA MIKROUPRAVLJAČA MICROCHIP PIC16
MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU STRUČNI STUDIJ RAČUNARSTVA DANIJEL KORENT IMPLEMENTACIJA PROTOTIPNOG SIMULATORA MIKROUPRAVLJAČA MICROCHIP PIC16 ZAVRŠNI RAD ČAKOVEC, 2015. MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU
More informationStruktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html
Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje
More informationNIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a
NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6
More informationTrening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze
Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija
More information1.7 Predstavljanje negativnih brojeva u binarnom sistemu
.7 Predstavljanje negativnih brojeva u binarnom sistemu U decimalnom brojnom sistemu pozitivni brojevi se predstavljaju znakom + napisanim ispred cifara koje definišu apsolutnu vrednost broja, odnosno
More informationTRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT
TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02
More informationTag indexed varijanta superskalarnih procesora
Tag indexed varijanta superskalarnih procesora Da bi se lakše prikazao rad ugrađene data flow mašine u ovoj varijanti superskalarnog procesora, inicijalno će se prikazati kako radi instrukcijski prozor
More informationNejednakosti s faktorijelima
Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih
More informationENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION
VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA
More informationCvija. Skripta za prvi deo(teorija+urađeni zadaci) 1.14.Slika 1.9
1.1.Osnovna podela ili klasifikacija softvera ja na aplikativni i sistemski. 1.2.Aplikativni softver se projektuje za rešavanje konkretnih problema,kao sto su na primer:placanje preko Interneta, rezervacija
More informationOtpremanje video snimka na YouTube
Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom
More informationNeslužbena skripta 2008.
P R V I S E M E S T A R Neslužbena skripta 2008. 2 INFORMATIKA 1 Neslužbena skripta SADRŽAJ 1. POJAM INFORMACIJSKOG SUSTAVA... 4 1.1. Definicija informacijskog sustava... 4 1.2. Razlozi izgradnje IS-a...
More informationPROGRAMSKI JEZIK VISUAL BASIC ZBIRKA ZADATAKA
Dr Srđan Damjanović Dr Predrag Katanić PROGRAMSKI JEZIK VISUAL BASIC ZBIRKA ZADATAKA FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE BIJELJINA, 2014. Recenzenti: Prof. dr Rade Stankić Prof. dr Slobodan Obradović Izdaje: FAKULTET
More information1. PROJEKTOVANJE PROCESORA
Sadržaj SADRŽAJ 1. PROJEKTOVANJE PROCESORA...4 1.1. Projektovanje ISP-a...4 1.2. Arhitektura, implementacija i realizacija...5 1.2.1. ISA...5 1.2.2. Dinamičko-statički interfejs...6 1.3. Performanse procesora
More informationIZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE
1 Zaglavlje (JUS M.A0.040) Šta je zaglavlje? - Posebno uokvireni deo koji služi za upisivanje podataka potrebnih za označavanje, razvrstavanje i upotrebu crteža Mesto zaglavlja: donji desni ugao raspoložive
More informationINSTALIRANJE SOFTVERSKOG SISTEMA SURVEY
INSTALIRANJE SOFTVERSKOG SISTEMA SURVEY Softverski sistem Survey za geodeziju, digitalnu topografiju i projektovanje u niskogradnji instalira se na sledeći način: 1. Instalirati grafičko okruženje pod
More informationKONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU
KONFIGURACIJA MODEMA ZyXEL Prestige 660RU Sadržaj Funkcionalnost lampica... 3 Priključci na stražnjoj strani modema... 4 Proces konfiguracije... 5 Vraćanje modema na tvorničke postavke... 5 Konfiguracija
More informationINTEGRISANO RAZVOJNO OKRUŽENJE VISUAL STUDIO 2013
Dr Srđan Damjanović Dr Predrag Katanić INTEGRISANO RAZVOJNO OKRUŽENJE VISUAL STUDIO 2013 FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE BIJELJINA, 2017. INTEGRISANO RAZVOJNO OKRUŽENJE VISUAL STUDIO 2013 Autori: Prof. dr
More information1. Prelazak sa RISC na CISC koncept
1. Prelazak sa RISC na CISC koncept Zadnjih 25 godina prelazak sa CISC na RISC koncept doveo je do radikalnih promena kod ISA (Instruction Set Architecture). U cilju boljeg sagledavanja ove problematike
More informationPROJEKTNI PRORAČUN 1
PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja
More informationUpute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair
More informationDEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE
DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović
More informationOBJEKTNO ORIJENTISANO PROGRAMIRANJE
OBJEKTNO ORIJENTISANO PROGRAMIRANJE PREDAVANJE 3 DEFINICIJA KLASE U JAVI Miloš Kovačević Đorđe Nedeljković 1 /18 OSNOVNI KONCEPTI - Polja - Konstruktori - Metode - Parametri - Povratne vrednosti - Dodela
More informationUpotreba selektora. June 04
Upotreba selektora programa KRONOS 1 Kronos sistem - razina 1 Podešavanje vremena LAMPEGGIANTI 1. Kada je pećnica uključena prvi put, ili u slučaju kvara ili prekida u napajanju, simbol SATA i odgovarajuća
More informationBušilice nove generacije. ImpactDrill
NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza
More informationUgradbeni računalni sustav
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA ZAVRŠNI RAD br. 1040 Davor Cihlar Zagreb, prosinac 2009 Sadržaj 1 Uvod...3 2 Sklopovlje...4 2.1 Procesor...6 2.2 CPLD...8 2.2.1 Svjetleća dioda
More informationMRS. MRSLab03 Metodologija Razvoja Softvera Vežba 03 LAB Dijagram aktivnosti
MRS LAB 03 MRSLab03 Metodologija Razvoja Softvera Vežba 03 Dijagrami aktivnosti 1. Dijagram aktivnosti Dijagram aktivnosti je UML dijagram koji modeluje dinamičke aspekte sistema. On predstavlja pojednostavljenje
More informationSimulacija rada PIC mikrokontrolera
INFOTEH-JAHORINA Vol. 11, March 2012. Simulacija rada PIC mikrokontrolera Željko Gavrić, Stefan Tešanović studenti prvog ciklusa studija Fakultet za informacione tehnologije, Slobomir P Univerzitet Doboj,
More informationAutomatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon
Automatske Maske za zavarivanje Stella Podešavanje DIN: 9-13 Brzina senzora: 1/30.000s Vidno polje : 98x55mm Četiri optička senzora Napajanje : Solarne ćelije + dve litijumske neizmenjive baterije. Vek
More informationOSNOVNE RUTINE ZA IZGRADNJU OPERACIJSKOG SUSTAVA
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA DIPLOMSKI RAD br. 1821 OSNOVNE RUTINE ZA IZGRADNJU OPERACIJSKOG SUSTAVA Jure Budiša Zagreb, studeni 2009. Sažetak U ovom diplomskom radu ostvarene
More informationLS&S, - laboratorij za sustave i signale pri Zavodu za
Propusti prepisivanja spremnika CCERT-PUBDOC-2007-08-202 Sigurnosni problemi u računalnim programima i operativnim sustavima područje je na kojem CARNet CERT kontinuirano radi. Rezultat toga rada ovaj
More informationImplementacija sparsnih matrica upotrebom listi u programskom jeziku C
INFOTEH-JAHORINA Vol. 10, Ref. E-I-15, p. 461-465, March 2011. Implementacija sparsnih matrica upotrebom listi u programskom jeziku C Đulaga Hadžić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog
More informationSTABLA ODLUČIVANJA. Jelena Jovanovic. Web:
STABLA ODLUČIVANJA Jelena Jovanovic Email: jeljov@gmail.com Web: http://jelenajovanovic.net 2 Zahvalnica: Ovi slajdovi su bazirani na materijalima pripremljenim za kurs Applied Modern Statistical Learning
More informationKAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:
Past simple uporabljamo, ko želimo opisati dogodke, ki so se zgodili v preteklosti. Dogodki so se zaključili v preteklosti in nič več ne trajajo. Dogodki so se zgodili enkrat in se ne ponavljajo, čas dogodkov
More informationPrvi koraci u razvoju bankarskog on-line sistema u Japanu napravljeni su sredinom 60-tih godina prošlog veka i to najpre za on-line, real-time obradu
JAPAN Japan, kao zemlja napredne tehnologije, elektronike i telekomunikacija, je zemlja koja je u samom svetskom vrhu po razvoju i usavršavanju bankarskog poslovanja i spada među vodećim zemljama sveta
More informationMultitasking. Programska realizacija. Strukture podataka i procedure. API sprega sa aplikacijom
Multitasking Programska realizacija. Strukture podataka i procedure. API sprega sa aplikacijom 1 Osnove U osnovi realizovanog višeprocesnog okruženja je časovnik realnog vremena i sistem prekida koji vrši
More informationRANI BOOKING TURSKA LJETO 2017
PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,
More informationTEHNOLOGIJA, INFORMATIKA I OBRAZOVANJE ZA DRUŠTVO UČENJA I ZNANJA 6. Međunarodni Simpozijum, Tehnički fakultet Čačak, 3 5. jun 2011.
TEHNOLOGIJA, INFORMATIKA I OBRAZOVANJE ZA DRUŠTVO UČENJA I ZNANJA 6. Međunarodni Simpozijum, Tehnički fakultet Čačak, 3 5. jun 2011. TECHNOLOGY, INFORMATICS AND EDUCATION FOR LEARNING AND KNOWLEDGE SOCIETY
More informationPredmet: 32bitni mikrokontroleri
Univerzitet u Beogradu Elektrotehnički fakultet Katedra za elektroniku Predmet: 32bitni mikrokontroleri Projekat: Programator fleš memorije Student: Profesor: Vlastimir Ðokić 3226/2013 Dr Dragan Vasiljević
More informationTEHNO SISTEM d.o.o. PRODUCT CATALOGUE KATALOG PROIZVODA TOPLOSKUPLJAJUĆI KABLOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABLE CABLE ACCESSORIES
TOPOSKUPJAJUĆI KABOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABE CABE ACCESSORIES KATAOG PROIZVODA PRODUCT CATAOGUE 8 TEHNO SISTEM d.o.o. NISKONAPONSKI TOPOSKUPJAJUĆI KABOVSKI PRIBOR TOPOSKUPJAJUĆE KABOVSKE SPOJNICE kv OW
More informationTRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ
TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene
More informationTema 2: Uvod u sisteme za podršku odlučivanju (VEŽBE)
Tema 2: Uvod u sisteme za podršku odlučivanju (VEŽBE) SISTEMI ZA PODRŠKU ODLUČIVANJU dr Vladislav Miškovic vmiskovic@singidunum.ac.rs Fakultet za računarstvo i informatiku 2013/2014 Tema 2: Uvod u sisteme
More informationUniverzitet u Novom Sadu. Fakultet tehničkih nauka. Centralni procesor LPRS2
Uiverzitet u Novom Sadu Fakultet tehičkih auka Cetrali procesor LPRS2 Cetrali procesor Osovi deo račuarskog sistema, obavlja aritmetičke i logičke operacije, upravlja memorijom i ulazo-izlazim podsistemom
More informationTutorijal za Štefice za upload slika na forum.
Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca
More informationСТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ
1 СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 2 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 3 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 4 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ Edwards Deming Не морате то чинити, преживљавање фирми
More informationProgramiranje. Nastava: prof.dr.sc. Dražena Gašpar. Datum:
Programiranje Nastava: prof.dr.sc. Dražena Gašpar Datum: 21.03.2017. 1 Pripremiti za sljedeće predavanje Sljedeće predavanje: 21.03.2017. Napraviti program koji koristi sve tipove podataka, osnovne operatore
More information3. Strukturna sistemska analiza... 2 3.1. Uvod... 2 3.1.1. Sadržaj... 2 3.1.2. Ciljevi... 3 3.2. Analiza sistema... 3 3.2.1. Sistem... 3 3.2.2. Analiza sistema... 4 3.2.3. Modelovanje sistema... 6 3.2.3.1.
More informationRešavanje problema pomoću računara
Rešavanje problema pomoću računara Vladimir Filipović vladaf@matf.bg.ac.rs Softversko inženjerstvo Šta podrazumevamo pod softverskim inženjerstvom? vladaf@matf.bg.ac.rs 2/16 Konstrukcija prevodilaca Prevođenje
More informationDC MILIAMPERSKA MERNA KLJESTA,Procesna merna kljesta KEW KYORITSU ELECTRICAL INSTRUMENTS WORKS, LTD. All rights reserved.
DC MILIAMPERSKA MERNA KLJESTA,Procesna merna kljesta KEW 2500 KYORITSU ELECTRICAL INSTRUMENTS WORKS,LTD Funkcije DC Miliamperska Procesna merna kljesta Kew2500 Za merenja nivoa signala (od 4 do 20mA) bez
More informationIvan Voras ( ) Seminarski rad iz kolegija Memorijski Sustavi RDRAM. Zagreb,
(0036380923) Seminarski rad iz kolegija Memorijski Sustavi RDRAM Zagreb, 8.2.2004. Memorijski sustavi RDRAM referat 1 Sadržaj Sadržaj... 1 Povijest zašto RAMBUS... 2 Arhitektura Direct RDRAM... 3 Clock
More informationKraći pregled i Vivio simulacije snoopy protokola koherencije keš memorija - prateća dokumentacija -
Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Beogradu Katedra za računarsku tehniku i informatiku Kraći pregled i Vivio simulacije snoopy protokola koherencije keš memorija - prateća dokumentacija - Verzija:
More informationKABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500
KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 kabuplast - dvoslojne rebraste cijevi iz polietilena visoke gustoće (PEHD) za kabelsku zaštitu - proizvedene u skladu sa ÖVE/ÖNORM EN 61386-24:2011 - stijenka izvana
More informationUPUTSTVO. za ruter TP-LINK TD-854W/ TD-W8951NB
UPUTSTVO za ruter TP-LINK TD-854W/ TD-W8951NB Uputstvo za ruter TP-Link TD-854W / TD-W8951NB 2 PRAVILNO POVEZIVANJE ADSL RUTERA...4 PODEŠAVANJE KONEKCIJE PREKO MREŽNE KARTE ETHERNET-a...5 PODEŠAVANJE INTERNET
More informationJEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik)
JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka (Opera preglednik) V1 OPERA PREGLEDNIK Opera preglednik s verzijom 32 na dalje ima tehnološke promjene zbog kojih nije moguće
More informationWELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!
WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina
More informationNavodila za uporabo čitalnika Heron TM D130
Upravljanje sistema COBISS Navodila za uporabo čitalnika Heron TM D130 V1.0 VIF-NA-7-SI IZUM, 2005 COBISS, COMARC, COBIB, COLIB, AALIB, IZUM so zaščitene znamke v lasti javnega zavoda IZUM. KAZALO VSEBINE
More information3D GRAFIKA I ANIMACIJA
1 3D GRAFIKA I ANIMACIJA Uvod u Flash CS3 Šta će se raditi? 2 Upoznavanje interfejsa Osnovne osobine Definisanje osnovnih entiteta Rad sa bojama Rad sa linijama Definisanje i podešavanje ispuna Pregled
More informationCRNA GORA
HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA
More informationZBIRKA ZADATAKA IZ POSLOVNE INFORMATIKE
Dr Srđan Damjanović Predrag Katanić Borislav Drakul ZBIRKA ZADATAKA IZ POSLOVNE INFORMATIKE FAKULTET SPOLJNE TRGOVINE BIJELJINA, 2OO8. ZBIRKA ZADATAKA IZ POSLOVNE INFORMATIKE 2 Recenzent: Prof.dr Branko
More informationAdvertising on the Web
Advertising on the Web On-line algoritmi Off-line algoritam: ulazni podaci su dostupni na početku, algoritam može pristupati podacima u bilo kom redosljedu, na kraju se saopštava rezultat obrade On-line
More informationRAČUNALSTVO ZBIRKA ZADATAKA
RAČUNALSTVO ZBIRKA ZATAKA 1 1. Navedite tri supstancije čijom se pretvorbom ostvaruje tehnološki razvoj. Materija, energija i informacija 2. Sastavite dijagram toka za izračunavanje korijena kvadratne
More informationTEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA
TEHNIĈKO VELEUĈILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIĈKI ODJEL Prof.dr.sc.KREŠIMIR MEŠTROVIĆ POUZDANOST VISOKONAPONSKIH PREKIDAĈA SF6 PREKIDAĈ 420 kv PREKIDNA KOMORA POTPORNI IZOLATORI POGONSKI MEHANIZAM UPRAVLJAĈKI
More informationSl.1.Razvojna ploča-interfejs
Nastavna jedinica: Praktični primeri upravljanja pomoću računara Predmet: Tehničko i informatičko obrazovanje Razred: VIII Tip časa: Obrada,Vežba Obrazovni cilj/ishod: Upravljanje raznim uređajima pomoću
More informationCiljevi. Poslije kompletiranja ove lekcije trebalo bi se moći:
Pogledi Ciljevi Poslije kompletiranja ove lekcije trebalo bi se moći: Opisati pogled Formirati novi pogled Vratiti podatke putem pogleda Izmijeniti postojeći pogled Insertovani, ažurirati i brisati podatke
More informationWindows Easy Transfer
čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih
More informationStatistička analiza algoritama za dinamičko upravljanje spremnikom
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELETROTEHNIKE I RAČUNARSTVA ZAVRŠNI ZADATAK br. 1716 Statistička analiza algoritama za dinamičko upravljanje spremnikom Nikola Sekulić Zagreb, lipanj 2011. Sadržaj: 1. Uvod...
More informationUNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine
UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:
More informationMINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE
MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport
More informationKlasterizacija. NIKOLA MILIKIĆ URL:
Klasterizacija NIKOLA MILIKIĆ EMAIL: nikola.milikic@fon.bg.ac.rs URL: http://nikola.milikic.info Klasterizacija Klasterizacija (eng. Clustering) spada u grupu tehnika nenadgledanog učenja i omogućava grupisanje
More informationPriprema podataka. NIKOLA MILIKIĆ URL:
Priprema podataka NIKOLA MILIKIĆ EMAIL: nikola.milikic@fon.bg.ac.rs URL: http://nikola.milikic.info Normalizacija Normalizacija je svođenje vrednosti na neki opseg (obično 0-1) FishersIrisDataset.arff
More information3.2. Prikazati podatke o svim proizvodima, koji se proizvode u Zrenjaninu.
Primer 3. Data je sledeća šema baze podataka S = (S, I ), pri čemu je skup šema relacija: S = { Dobavljač({ID_DOBAVLJAČA, NAZIV, STATUS, GRAD}, {ID_DOBAVLJAČA}), Deo({ID_DETALJA, NAZIV, BOJA, TEŽINA, GRAD},
More informationDirektan link ka kursu:
Alat Alice može da se preuzme sa sledeće adrese: www.alice.org Kratka video uputstva posvećena alatu Alice: https://youtu.be/eq120m-_4ua https://youtu.be/tkbucu71lfk Kurs (engleski) posvećen uvodu u Java
More information21. Paralelizam na nivou zadataka
21. Paralelizam na nivou zadataka Na nivou zadataka razlukujemo dve kategorije paralelizma. Ove kategorije se razlikuju po tome kakav odnos postoji izmedju zadataka. Odnos može biti: peer-to-peer (ravnoprvan
More informationElektrotehnički fakultet Operativni sistemi 1 u Beogradu. File System
Zadatak 1. File System (a)(10) Na slici je grafički prikazana trenutna struktura direktorijuma u jednom fajl sistemu koji podržava strukture direktorijuma tipa DAG (directed acyclic graph). Pravougaonici
More information