Implementacija sparsnih matrica upotrebom listi u programskom jeziku C
|
|
- Kory Johnson
- 6 years ago
- Views:
Transcription
1 INFOTEH-JAHORINA Vol. 10, Ref. E-I-15, p , March Implementacija sparsnih matrica upotrebom listi u programskom jeziku C Đulaga Hadžić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona Nermin Sarajlić, Fakultet elektrotehnike Univerzitet Tuzla Sadržaj U radu su date osnovne karakteristike sparsnih matrica kao i mogućnosti njihove implementacije u računarskim sistemima. U radu je opisana i demonstrirana implementacija sparsnih matrica upotrebom listi u programskom jeziku C. Ovakvim načinom se u značajnoj mjeri smanjuju potrebni resursi (memorija) računarskih sistema za memorisanjem ovakvih matrica a i brzina izvođenja određenih operacija nad njima se značajno povećava. Na kraju rada su dati konkretni rezultati usporedbe korištenja resursa računarskih sistema implementacijom sparsnih matrica na standardni način i implementacijom na način opisan u ovom radu. Ključne riječi sparsne matrice, programski jezik C, elementi, struktura, lista, pokazivač, alokacija, dealokacija, adresa. S I. UVOD PARSNE matrice su matrice izuzetno velikih dimenzija sa relativno malim brojem elemenata različitih od nula. Memorisanjem svih elemenata sparsne matrice na standardni način u dvodimenzionalnom obliku zahtjeva ogromnu količinu memorije računarskg sistema. S toga se javila potreba da se memorišu samo oni elementi sparsnih matrica koji su različiti od nula, a elementi matrice koji nisu memorisani imaju nula. Na ovaj način se značajno smanjuje broj elemenata matrice koje je neophodno memorisati kao i broj operacija koje je neophodno izvršiti prilikom izvođenje osnovnih operacija nad sparsnim matricama kao što je : sabiranje, oduzimanje i množenje matrica. Implementacija sparsnih matrica na predhodno opisani način je moguća uz upotrebu listi. U nastavku se demonstrira kako upotrebom listi raditi sa ovakvim matricama., odnosno kako formirati (inicijalizirati) jednu sparsnu matricu, dodavati, mijenjati i brisati elemente matrice i čitati tražiti elemente u matrici. Takođe, prezentira se kako sabrati dvije sparsne matrice i kako vršiti dealokaciju elemenata matrice, odnosno čitave matrice. U ovom primjeru elementi sparsne matrice su realni brojevi. Za implementaciju sparsnih matrica upotrebom listi korišten je programski jezik C. Lista je konačni niz (od nula ili više) podataka istog tipa[1]. Podaci koji čine listu nazivaju se njeni elementi. U teoretskim razmatranjima lista se obično bilježi na sljedeći način [2]: (a1, a2,...,an). Ovdje je n 0 i predstavlja dužinu liste. Ako je n = 0, onda je lista prazna. Za n 1, a1 je prvi element, a2 drugi,..., an zadnji element. Identitet elementa određen je njegovom pozicijom (rednim brojem) a ne njegovom vrijednošću. Važno svojstvo liste je da su njeni elementi linearno uredeni s obzirom na svoju poziciju. Tako je ai ispred ai+1, a ai iza ai 1. Broj elemenata u listi nije fiksiran: elementi se mogu ubacivati ili izbacivati na bilo kojem mjestu te na taj način lista može rasti ili se smanjivati. Vezane liste se prikazuju nizom ćelija gdje svaka ćelija sadrži jedan element liste i pointer na istu takvu ćeliju koja sadrži idući element liste [3]. Postoji i polazna ćelija (header) koja označava početak liste i ne sadrži nikakav element. U radu su definisane dvije vezane liste: 1. Lista redova matrice struct Cvor struct Cvor int ; struct Cvor *slijedeci; struct Red *start; 1. Lista elemenata matrice u jednom redu (po kolonama) struct Red struct Red int BrojKolone; float ; struct Red *; Struct Cvor sadrži: Broj u kome se element nalazi - Pokazivač na slijedeci red - * Pokazivač na prvi element u redu - *start. struct Red sadrži: Broj kolone u kojoj se element nalazi - BrojKolone Vrijednost elementa (realan broj) - Pokazivač na slijedeću kolonu odnosno na sljedeći element u listi datog redu - *. 461
2 PRVI KRAJ start start start Slika 1. Primjer opšte strukture sparsne matrice upotrebom listi U listama Red se mogu nalaziti samo elementi matrice koji nisu nula. Elementi u listama Red su sortirani po broju kolone, od najmanje ka najvecoj. Primjer opšte strukture jedne sparsne matrice implementirane upotrebom listi prikazan je na slici 1. II. PROGRAM Program napisan u programskom jeziku C, koji definiše navedenu strukturu podataka kao i sve navedene operacije nad sparsnim matricama se sastoji od tri datoteke: glavni.c u kome se nalazi main funkcija i dvije funkcije koje ne rade direktno nad matricama. matrica.h u kome je deklarisana struktura listi i funkcije koje rade nad matricama i koje se koriste u main funkciji. matrica.c u kome se nalazi definicija svih funkcija deklarisanih u matrica.h a koje se pozivaju na izvršenje u main funkciji. Kada se program pokrene prvo se definišu tri globalne varijable tipa struct Cvor: prvia, prvib i prvic. Zatim se vrši inicijalizacija matrica A i B preko inicijalizacije globalnih varijabli prvia i prvib vršeći alokaciju memorijskog prostora i postavljajući njihovu na 0 (KRAJ), kao na slici 2. Nakon toga se unose dimenzije sparsne matrice, broj redova (m) i broj kolona (n). PRVI KRAJ Slika 2. Inicijalizacija matrice Nakon inicijalizacije matrica A i B dobija se izbornik u kome se može odabrati operacija za izvršenje. U izborniku postoji mogućnost da se dodaju elementi u matrica A i B, traži i vrši ispis i pojedinih elemenata u matricama A i B, vrši ispis matrica A i B i da se vrši sabiranje matrica A i B i smještanje njihovog zbira u matricu C. Program vodi računa o alokaciji i dealokaciji memorije, prilikom brisanja elementa iz matrice (brisanje elementa matrice se vrši tako što se kao elementa matrice unese nula) kao i prilikom izlaska iz programa kada se vrši dealokacija svih postojećih elemenata u matrici (svim listama) kao i sami redovi (lista Cvorova). Matrica C se inicira pilikom sabiranja matrica A i B, a dealocira odmah nakon sto se rezultat sabiranja matrica A i B, tj sadržaj matrice C prikaže na ekranu. Matrice A i B se dealociraju prilikom izlaska iz programa. III. FUNKCIJE Definicija svih funkcija vezanih za rad nad matricama su smještene u datoteci matrica.c, a njihova deklaracija je smještena u datoteku zaglavlja matrica.h. U nastavku je data deklaracija i opis svih funkcija navedenih u zaglavlju datoteke matrica.h. void inicmatricu(struct Cvor **prvi,int m); Ova funkcija vrši inicijalizaciju matrice na osnovu proslijeđene adrese pokazivača na prvi element (**prvi). Ovdje je bitno istaći da se funkciji inicmatricu kao i drugim funkcijama koje rade nad matricom proslijeđuje adresa pokazivača na prvi element iz razloga što se samo tako radi nad stvarnom matricom (listama) tj. neće se praviti kopija pokazivača na prvi element. Međutim, da bi funkcija došla do pokazivača na prvi element potrebno je prvi definisati kao pokazivač na pokazivač **prvi (dobija adresu pokazivača prvi, a prvi sadrži adresu prvog elementa). Funkcija vrši alokaciju memorije za varijablu tipa Cvor i postavlja je na 0 (KRAJ) (Slika2). void dodajcvor(struct Cvor **prvi,int r); Prilikom dodavanje novog elementa matrice u listu Red neophodno je provjeriti da li uopšte postoji Cvor koji predstavlja početak liste Red. Ukoliko ne postoji navedeni Cvor, funkcija vrši njegovu inicijalizaciju, postavljanje i varijable i njegovo dodavanje u listu Cvor. Dodavanje cvora, odnosno liste koja predstavlja određeni red matrice (lista Red) se vrši na osnovu proslijeđene adrese pokazivača na prvi element (**prvi) i broja (r). Pokazivač se postavi na početak liste Cvor i prolazeći kroz tu listu provjerava stanje u njoj i na osnovu toga radi sljedeće: ako je lista prazna dodaje čvor na početak; 462
3 ako lista ima samo jedan čvor provjerava da li je broj tog čvora manji, ili veći od broja (r) u koji se element dodaje. Ukoliko je manji, čvor liste se ubacuje iza prvog čvora kao zadnji, a ako nije manji, tj veći je, čvor se ubacuje kao prvi čvor liste Cvor. ako lista ima više čvorova (više od 1) onda se provjerava gdje će čvor liste biti ubačen između čvorova liste (zadati broj veći od broja jednog čvora a manji od broja čvora koji ga slijedi). ako je proslijeđeni broj (r) funkciji veći od broja zadnjeg čvora u listi onda se čvor dodaje na kraj liste Cvor. void dodaj(struct Cvor **prvi,int r, int k,float vr); Ova funkcija vrši dodavanje elementa matrice u listu Red na osnovu proslijeđene adrese pokazivača na prvi element (**prvi), broja (r), broja kolone (k) i i elementa matrice (vr). Dodavanje elementa matrice se vrši tako što se prvo postavi pokazivač na Cvor čiji redni broj u listi jednak zadatom redu (r) u koji se element dodaje. Zatim se postavlja na početak tog (*start) i prolazeći kroz listu Red provjerava stanje u toj listi i na osnovu toga radi sljedeće: ako je lista prazna dodaje element na početak liste Red. ako lista Red ima samo jedan element provjerava da li je broj kolone (BrojKolone) tog elementa manji, jednak ili veći od broja kolone koji je zadat (k). Ukoliko je manji element matrice se ubacuje iza prvog elementa kao zadnji, ukoliko je jednak onda se provjerava da li je zadata (vr) nula, ako nije onda se za prvi element mijenja elementa, a ako je (vr) 0 onda se prvi element briše iz liste (vrši se dealokacija) i pokazivač na početak liste (*start) postavlja na nulu. ako lista Red ima više elemenata (više od 1) onda se provjerava kada će element matrice biti ubačen između elemenata liste gdje je zadati broj kolone (k) veći od broja kolone jednog elementa a manji od broja kolone elementa koji ga slijedi. Ukoliko se pronađe element matrice sa istim brojem kolone koji je proslijeđen funkciji dodaj onda se u zavisnosti da li je različit od nula ili je jednak nula vrši operacia promjene i elementa matrice ili se taj element matrice briše i vrši se njegova dealokacija. ako je proslijeđeni broj kolone (k) funkciji dodaj veći od broja kolone zadnjeg elementa u listi Red onda se elemenat matrice dodaje na kraj liste. void ispiskaolista(struct Cvor **prvi); na prvi element (**prvi), vrši ispis sadržaja matrice u obliku listi (slika 3). Znači, ovdje se ispisuju samo elementi matrice koji su različiti od nula. Takođe elementi lista Cvor i Red su ispisani sortirano u zavisnosti od broja () odnosno broja kolone (BrojKolone) u kojoj su postavljeni i to od najmanje ka najvećoj. Slika 3. Primjer ispisa matrice kao listi void ispiskaomatrica(struct Cvor **prvi,int m, int n); na prvi element (**prvi), broj redova (m) i broja kolona (n), vrši ispis sadržaja matrice u standardnom dvodimenzionalnom obliku (mxn) (slika 4) i ovdje su prikazani svi elementi matrice i oni koji imaju nula i oni koji su različiti od nule. Slika 4. Primjer ispisa matrice na standardni način int trazicvor(struct Cvor **prvi,int r); na prvi element (**prvi) i broja (r) provjerava da li postoji čvor koji predstavlja zadati red (r) matrice. Ukoliko postoji funkcija vraća 1, ukoliko ne postoji vraća 0. Na osnovu i koju ova funkcija vraća, program odlučuje da li će dodati ili ne novi čvor koji predstavlja red matrice. Ako je koju vraća funkcij trazicvor 0 čvor se dodaje, a ukoliko je 1 čvor se ne dodaje jer već postoji. float trazi(struct Cvor **prvi,int r, int k); na prvi element (**prvi) i broja (r) i broja kolone (k) vraća elementa u zadatom redu i koloni matrice. Ukoliko funkcija trazi u listama ne pronađe elemenat u zadatom redu (r) i koloni (k)onda vraća nula. void saberimatrice(struct Cvor ** prvia1, struct Cvor ** prvib1, struct Cvor ** prvic1); Ova funkcija na osnovu proslijeđenih adresa pokazivača na prve elemente matrica A,B i C (**prvia1, **prvib1, **prvic1), vrši sabiranje elemenata matrice A i matrice B i njihov zbir smješta u matricu C. Sabiranje matrica A i B se vrši tako što se: 1. Prvo se prolazi kroz liste Cvor i Red matrice A i za svaki element matrice A se provjerava da li postoji 463
4 odgovorajući element u matrici B koji se nalazi u istom redu i koloni kao i dati element u matrici A. Ukoliko odgovorajući element u matrici B postoji, onda se elementa u matrici A i elementa u matrici B saberu i nakon toga se vrši dodavanje elementa u matricu C u red i kolonu u kome se nalaze elementi u matricama A i B sa vrijednoću elementa jednakom predhodno izračunatom zbiru i elemenata matrica A i B. Ukoliko ne postoji odgovarajući element u matrici B, onda se element matrice A dodaje u matricu C u red i kolonu u kome se nalazi element matrice A i sa vrijednošću elementa matrice A. 2. Nakon što se prođe kroz sve liste Cvor i Red matrice A, onda se prolazi kroz sve liste Cvor i Red matrice B i za svaki element u matrici B se provjerava da li postoji element matrice A u istom redu i koloni kao i dati element u matrici B. Ukoliko ima odgovarajući element u matrici A, ne radi ništa, jer je zbir i ovih elemenata već dodat u matricu C. Ukoliko nema odgovarajućeg elementa u matrici A (nije pronađen element u matrici A) onda izvrši dodavanje novog elementa u matricu C u red i kolonu u kome se nalazi element matrice B sa vrijednošću elementa matrice B. void dealocmatricu(struct Cvor **prvi,int m) na prvi element (**prvi) i broja redova (m) vrši dealokaciju čitave matrice. Ova funkcija se pokreće prilikom izlaska iz programa za dealokaciju matrica A i B, i nakon što se izvrši sabiranje matrica A i B i njihov zbir smjesti u matricu C i prikaže sadržaj matrice C, za dealokaciju matrice C. void unosredkolona (int * r, int * k, int m, int n); Ova funkcija ne radi direktno nad matricom već služi kao funkcija koja se više puta poziva prilikom dodavanja novog elementa matrice i citanje-trazenje elementa matrice. Funkciji se prosljeđuju adrese zadatog broja (*r) i broja kolone (*k) jer će se i ovih varijabli proslijediti funkciji dodaj i dodajcvor za dodavanje elementa ili funkciji trazi i trazicvor za čitanje (traženje) elementa u matrici. int izbornik(void); Funkcija izbornik ne radi direktno nad matricom i daje početnu masku za izbor operacije za rad (slika 5). Slika 5. Izbornik IV. REZULTAT Osnovni cilj korištenja vezanih listi u implementaciji sparsnih matrica je ušteda memorije i upravljanje memorijom na jedan kvalitetniji način što je od izuzetne važnosti za velike programe koji obrađuju ogromne količine podataka. U programskom jeziku C postoje četiri osnovna tipa podataka: char, int, float i double. Količine memorije koju zauzimaju pojedini tipovi podataka zavise od računara na kome se program izvršava. U nastavku su date tipične i i biće korištene za analizu rezultata [3]. int: cjelobrojni podatak zauzima 4 bajta char: znakovni podatak i predstavlja jedan znak i zauzima 1 bajt float: broj s pokretnim zarezom u jenostrukoj preciznosti i zauzima 4 bajta double: broj s pokretnim zarezom u dvostrukoj preciznosti i zauzima 8 bajtova Pokazivači na sljedeći element u vezanim listama sadrže adresu memorijske lokacije na kojoj je alociran sljedeći element u vezanoj listi. Adresa memorijske lokacije je cjelobrojni podatak što znači da i on zauzima 4 bajta memorije. Elementi vezanih listi Cvor i Red, koje se koriste za implementaciju sparsnih matrica, alociraju sljedeće količine memorije: struct Cvor int ; //4 bajta struct Cvor *slijedeci; //4 bajta struct Red *start; //4 bajta Ukupna memorija koju alocira jedan element vezane liste Cvor je 12 bajtova. struct Red int BrojKolone; //4 bajta float ; // 4 bajta struct Red *; //4 bajta Ukupna memorija koju alocira jedan element vezane liste Red je 12 bajtova. Inicijalizacijom sparsne matrice, implementirane vezanim listama, se vrši alokacija memorije za pokazivač (struct Cvor **prvi) na prvi element vezane liste Cvor (slika 2). Ovaj pokazivač u suštini predstavlja adresu 464
5 pokazivača koji sadrži adresu prvog elementa vezane liste Cvor. Pokazivač na adresu prvog elementa je cjelobrojni podataka i alocira 4 bajta memorije. Takođe postoje elementi koji određuju završetke vezanih listi Cvor () i Red (Reda) koji imaju nula i oni alociraju po 4 bajta memorije (slika 1). Shodno predhodnom u nastavku je data analiza alokacije memorije jedne sparsne matrice veličine 5x5 implementirane upotrebom vezanih listi. Na slici 6 je dat primjer jedne takve sparsne matrice. Slika 6. Sparsna matrica 5x5 upotrebom listi Inicijalizacijom sparsne matrice alocirana je memorija za PRVI i KRAJ od 8 bajtova (2x4 bajta). Za dva elemnta liste Cvor koji predstavljaju 2 i 3 red matrice alocirana je momorija od 24 bajta (2x12 bajtova). Za krajeve (Reda) je alocirana memorija od 8 bajtova (2x4 bajta). Za tri elementa liste Red alocirana je ukupna memorija od 36 bajtova (3x12 bajtova). Ukupna alocirana memorija za sparsnu matricu kao na slici 6 je 76 bajtova. Matrice na standardan način u programskom jeziku C se implementiraju upotrebom dvodimenzionalnih polja. Na primjer, matrica m veličine 5x5 (slika 7) čiji elementi su realni brojevi se u programskom jeziku C deklariše na sljedeći način: float m[5][5]; Na ovaj način je za 25 (25x4) elementa matrice ukupno alocirano 100 bajtova memorije. Slika 7. Sparsna matrica 5x5 upotrebom dvodimenzionalnih polja Deklaracijom dvodimenzionalnog polja, kao u predhodnom primjeru, se u suštini formira 5 jednodimenzionalnih polja sa oznakama m[0], m[1], m[2], m[3] i m[4] a koji predstavljaju pokazivače i sadrže adresu na prvi element u redu matrice kojeg predstavljaju. Naprimjer, m[0] sadrži adresu memorijske lokacije na kojoj se nalazi element m[0][0]. Dakle pored memorijske alokacije od 200 bajtova koju su izvršili elementi matrice (njih 25), memorijsku alokaciju vrše i predhodno navedeni pokazivači koji sadrže adrese lokacija na koje pokazuju, a za predhodni primjer njih je ukupno 5 što alocira dodatnu memoriju od 20 bajta (5x4 bajta). Ukupna alocirana memorija za sparsnu matricu m veličine 5x5 kao na slici 7 je 160 bajtova. Usporedbom predhodno opisana dva načina implementacije sparsne matrice, i sa ovako malim dimnezijama (5x5), pokazuje veliku razliku u alociranju memorije od 84 bajta u korist implementacije sparsnih matrica upotrebom listi (slika 6). Pretpostavimo sada da trebamo implementirati sparsnu matricu veličine 1000x1000 (milion elemenata) u kojoj se u 200 redova nalaze elementi različti od nula (0) a ukupan broj elemenata različitih od nula je Implementacijom predhodno zadate sparsne matrice upotrebom listi kao na slici 6, vrši se ukupna alokacija memorije od bajtova, a njena implementacija upotrebom dvodimenzionalnih polja kao na slici 7, vrši se ukupna alokacija memorije od bajtova. Znači, za memorisanje navedene sparsne matrice upotrebom listi neophodno je 0,98% od ukupne memorije potrebne za memorisanje iste sparsne matrice upotrebom dvodimenzionalnih polja. Razlika bi bila još veća da su se za i elemenata matrice koristili brojevi s pokretnim zarezom u dvostrukoj preciznosti (double). DODATAK Datoteke sa izvornim kodom kao i izvrsni program se može preuzeti sa linka : LITERATURA [1] Aho A.V., Hopcroft J.E., Ulman J.D., Data Structures and Algorithms, 2nd edition. Addison-Wesley, Reading MA, 1987 [2] Horowitz E., Sahni S., Anderson-Freed S., Fundamentals of Data Structures in C. W.H. Freeman& Co., New York, [3] By Brian W. Kernighan and Dennis M. Ritchie, Prentice-Hall, 1988 [4] B. S. Gottfried, Theory and Problems of Programming with C, Schaum's outline series, McGraw-Hill, 1996 [5] S. P. Harbison III, G. L. Steele Jr., C, A Reference Manual, Fifth Edition, Prentice Hall, 2002 ABSTRACT This paper gives the basic elements of spars matrices and possibilities of its implementation in computer systems. This paper describe and demonstrate implementation spars matrices use linked lists in compute language C. On this way, the requirement resources (memory) of computer systems for allocation this matrices are lesser, and the speed of execute some operations on one is considerably increase. In the end of paper, there are some results which are achieved comparative use of resources of computer systems by implementation of spars matrices in standard way like 2Ddimension, and by implementation of spars matrices on way described in this paper. IMPLEMENTATION OF SPARS MATRICS USE LISTS IN PROGRAM LANGUAGE C Đulaga Hadžić, Nermin Sarajlić 465
GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević
GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel
More informationSIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako
More informationBiznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije
Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant
More informationPodešavanje za eduroam ios
Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja
More informationStruktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html
Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje
More informationIZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI
IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj
More informationAMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,
AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam
More informationSAS On Demand. Video: Upute za registraciju:
SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U
More informationBENCHMARKING HOSTELA
BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991
More informationPort Community System
Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS
More informationEduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings
Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za
More informationUpute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair
More informationKAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.
9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98
More informationNejednakosti s faktorijelima
Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih
More informationPROJEKTNI PRORAČUN 1
PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja
More informationUlazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.
Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.
More information1. Instalacija programske podrške
U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena
More informationUvod u relacione baze podataka
Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako
More informationIdejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual
More information1.7 Predstavljanje negativnih brojeva u binarnom sistemu
.7 Predstavljanje negativnih brojeva u binarnom sistemu U decimalnom brojnom sistemu pozitivni brojevi se predstavljaju znakom + napisanim ispred cifara koje definišu apsolutnu vrednost broja, odnosno
More informationCJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE
CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet
More informationDa bi se napravio izvještaj u Accessu potrebno je na izborniku Create odabrati karticu naredbi Reports.
IZVJEŠTAJI U MICROSOFT ACCESS-u (eng. reports) su dijelovi baze podataka koji omogućavaju definiranje i opisivanje načina ispisa podataka iz baze podataka na papir (ili PDF dokument). Način izrade identičan
More informationTutorijal za Štefice za upload slika na forum.
Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca
More informationCJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA
KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces
More informationOBJEKTNO ORIJENTISANO PROGRAMIRANJE
OBJEKTNO ORIJENTISANO PROGRAMIRANJE PREDAVANJE 3 DEFINICIJA KLASE U JAVI Miloš Kovačević Đorđe Nedeljković 1 /18 OSNOVNI KONCEPTI - Polja - Konstruktori - Metode - Parametri - Povratne vrednosti - Dodela
More informationOtpremanje video snimka na YouTube
Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom
More informationTRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT
TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02
More informationINSTALIRANJE SOFTVERSKOG SISTEMA SURVEY
INSTALIRANJE SOFTVERSKOG SISTEMA SURVEY Softverski sistem Survey za geodeziju, digitalnu topografiju i projektovanje u niskogradnji instalira se na sledeći način: 1. Instalirati grafičko okruženje pod
More informationJEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik)
JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka (Opera preglednik) V1 OPERA PREGLEDNIK Opera preglednik s verzijom 32 na dalje ima tehnološke promjene zbog kojih nije moguće
More informationPODSUSTAV ZA UPRAVLJANJE SPREMNIKOM UGRADBENOG RAČUNALA
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA ZAVRŠNI RAD br.1412 PODSUSTAV ZA UPRAVLJANJE SPREMNIKOM UGRADBENOG RAČUNALA Kornelija Vodanović Zagreb, lipanj 2010. SADRŽAJ 1. Uvod 3 2. Opis
More informationSTRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13
MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog
More informationUNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine
UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:
More informationStatistička analiza algoritama za dinamičko upravljanje spremnikom
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELETROTEHNIKE I RAČUNARSTVA ZAVRŠNI ZADATAK br. 1716 Statistička analiza algoritama za dinamičko upravljanje spremnikom Nikola Sekulić Zagreb, lipanj 2011. Sadržaj: 1. Uvod...
More informationAdvertising on the Web
Advertising on the Web On-line algoritmi Off-line algoritam: ulazni podaci su dostupni na početku, algoritam može pristupati podacima u bilo kom redosljedu, na kraju se saopštava rezultat obrade On-line
More informationBušilice nove generacije. ImpactDrill
NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza
More informationint[] brojilo; // polje cjelih brojeva double[] vrijednosti; // polje realnih brojeva
Polja Polje (eng. array) Polje je imenovani uređeni skup indeksiranih vrijednosti istog tipa (niz, lista, matrica, tablica) Kod deklaracije, iza naziva tipa dolaze uglate zagrade: int[] brojilo; // polje
More informationMINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE
MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport
More informationCiljevi. Poslije kompletiranja ove lekcije trebalo bi se moći:
Pogledi Ciljevi Poslije kompletiranja ove lekcije trebalo bi se moći: Opisati pogled Formirati novi pogled Vratiti podatke putem pogleda Izmijeniti postojeći pogled Insertovani, ažurirati i brisati podatke
More informationECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP
ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural
More informationNaredba je uputa računalu za obavljanje određene operacije.
OSNOVNI POJMOVI Naredba je uputa računalu za obavljanje određene operacije. Program je niz naredbi razumljivih računalu koje rješavaju neki problem. Postupak pisanja programa zovemo programiranje. Programski
More informationTema 2: Uvod u sisteme za podršku odlučivanju (VEŽBE)
Tema 2: Uvod u sisteme za podršku odlučivanju (VEŽBE) SISTEMI ZA PODRŠKU ODLUČIVANJU dr Vladislav Miškovic vmiskovic@singidunum.ac.rs Fakultet za računarstvo i informatiku 2013/2014 Tema 2: Uvod u sisteme
More informationSVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA. SEMINARSKI RAD U OKVIRU PREDMETA "Računalna forenzika" 2016/2017. GIF FORMAT (.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA SEMINARSKI RAD U OKVIRU PREDMETA "Računalna forenzika" 2016/2017 GIF FORMAT (.gif) Renato-Zaneto Lukež Zagreb, siječanj 2017. Sadržaj 1. Uvod...
More informationStrukture podataka. Strukture podataka su složeni tipovi podataka
Strukture podataka Strukture podataka su složeni tipovi podataka Nastaju primenom apstrakcije agregacije, tj. objedinjavanjem više jednostavnijih tipova podataka Svaka konkretna vrednost strukture podataka
More informationNIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a
NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6
More informationPROGRAMIRANJE I ALGORITMI
Sveuč ilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje Katedra za osnove konstruiranja N. Pavković, D. Marjanović, N. Bojčetić PROGRAMIRANJE I ALGORITMI Skripta, drugi dio Zagreb, 2005. Sadržaj Potprogrami
More informationStruktura i organizacija baza podataka
Fakultet tehničkih nauka, DRA, Novi Sad Predmet: Struktura i organizacija baza podataka Dr Slavica Aleksić, Milanka Bjelica, Nikola Obrenović Primer radnik({mbr, Ime, Prz, Sef, Plt, God, Pre}, {Mbr}),
More informationRANI BOOKING TURSKA LJETO 2017
PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,
More informationIZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE
1 Zaglavlje (JUS M.A0.040) Šta je zaglavlje? - Posebno uokvireni deo koji služi za upisivanje podataka potrebnih za označavanje, razvrstavanje i upotrebu crteža Mesto zaglavlja: donji desni ugao raspoložive
More informationProgramiranje. Nastava: prof.dr.sc. Dražena Gašpar. Datum:
Programiranje Nastava: prof.dr.sc. Dražena Gašpar Datum: 21.03.2017. 1 Pripremiti za sljedeće predavanje Sljedeće predavanje: 21.03.2017. Napraviti program koji koristi sve tipove podataka, osnovne operatore
More informationKONFIGURACIJA MODEMA. ZyXEL Prestige 660RU
KONFIGURACIJA MODEMA ZyXEL Prestige 660RU Sadržaj Funkcionalnost lampica... 3 Priključci na stražnjoj strani modema... 4 Proces konfiguracije... 5 Vraćanje modema na tvorničke postavke... 5 Konfiguracija
More informationDEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE
DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović
More informationSveučilište Jurja Dobrile u Puli Odjel za informacijsko-komunikacijske tehnologije ANTONIO VUK DATOTEKE U PROGRAMSKOM JEZIKU C++ Završni rad
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Odjel za informacijsko-komunikacijske tehnologije ANTONIO VUK DATOTEKE U PROGRAMSKOM JEZIKU C++ Završni rad Pula, rujan 2017. godine Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Odjel
More information3D GRAFIKA I ANIMACIJA
1 3D GRAFIKA I ANIMACIJA Uvod u Flash CS3 Šta će se raditi? 2 Upoznavanje interfejsa Osnovne osobine Definisanje osnovnih entiteta Rad sa bojama Rad sa linijama Definisanje i podešavanje ispuna Pregled
More informationENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION
VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA
More information24th International FIG Congress
Conferences and Exhibitions KiG 2010, 13 24th International FIG Congress Sydney, April 11 16, 2010 116 The largest congress of the International Federation of Surveyors (FIG) was held in Sydney, Australia,
More informationKorak X1 X2 X3 F O U R T W START {0,1}
1) (8) Formulisati Traveling Salesman Problem (TSP) kao problem traženja. 2) (23) Dato je prostor stanja sa slike, sa početnim stanjem A i završnim stanjem Q. Broj na grani označava cijenu operatora, a
More informationPE FORMAT (.EXE,.DLL)
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA RAČUNALNA FORENZIKA PE FORMAT (.EXE,.DLL) Marko Veizović Zagreb, siječanj 2017. Sadržaj 1. Uvod... 1 2. PE format... 2 2.1. EXE i DLL datoteke...
More informationTEHNO SISTEM d.o.o. PRODUCT CATALOGUE KATALOG PROIZVODA TOPLOSKUPLJAJUĆI KABLOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABLE CABLE ACCESSORIES
TOPOSKUPJAJUĆI KABOVSKI PRIBOR HEAT-SHRINKABE CABE ACCESSORIES KATAOG PROIZVODA PRODUCT CATAOGUE 8 TEHNO SISTEM d.o.o. NISKONAPONSKI TOPOSKUPJAJUĆI KABOVSKI PRIBOR TOPOSKUPJAJUĆE KABOVSKE SPOJNICE kv OW
More informationModelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu
Modelling Transport Demands in Maritime Passenger Traffic Modeliranje potražnje prijevoza u putničkom pomorskom prometu Drago Pupavac Polytehnic of Rijeka Rijeka e-mail: drago.pupavac@veleri.hr Veljko
More informationANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA
ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)
More informationKABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500
KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 kabuplast - dvoslojne rebraste cijevi iz polietilena visoke gustoće (PEHD) za kabelsku zaštitu - proizvedene u skladu sa ÖVE/ÖNORM EN 61386-24:2011 - stijenka izvana
More informationOTVARANJE BAZE PODATAKA I IZRADA TABLICE U MICROSOFT ACCESS-u
OTVARANJE BAZE PODATAKA I IZRADA TABLICE U MICROSOFT ACCESS-u MS Access je programski alat za upravljanje bazama podataka. Pomoću Accessa se mogu obavljati dvije grupe aktivnosti: 1. izrada (projektiranje)
More informationWindows Easy Transfer
čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih
More informationANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD
More informationELEKTROTEHNIČKI FAKULTET UNIVERZITETA U BEOGRADU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET UNIVERZITETA U BEOGRADU IMPLEMENTACIJA ALGORITMA ZA DEBLOKADU VEZE U KLOSOVOM KOMUTATORU Diplomski rad Kandidat: Marko Vuković 2006/0094 Mentor: doc. dr Zoran Čiča Beograd, Oktobar
More informationProgramiranje za internet zimski semestar 2013/2014. Java kroz primjere (skripta je u fazi izradi)
Programiranje za internet zimski semestar 2013/2014 Java kroz primjere (skripta je u fazi izradi) Zadatak broj 1 Nacrtati kocku. (Zanimljiv teži problem za razmišljanje: Nacrtat kocku čije će dimenzije
More informationCommLab 00. CommLab /2017 ( ) Osnove Matlab-a. 1. Uvod
CommLab 00 Osnove Matlab-a 1. Uvod Potreba za brzom obradom laboratorijskih mernih rezultata, kao i potreba za računanjem zasnovanom na matričnoj aritmetici dovela je do stvaranja osnovnih verzija programa
More informationCRNA GORA
HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA
More informationTrening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze
Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija
More informationMS Excel VBA za studente kemije
MS Excel VBA za studente kemije - podsjetnik - Ovaj podsjetnik sadrži kratka objašnjenja i pravilni način pisanja (sintaksu) za sve naredbe koje su obrađene tijekom održavanja Računalnog praktikuma 2.
More informationMikroC biblioteka za PDU format SMS poruke
INFOTEH-JAHORINA Vol. 12, March 2013. MikroC biblioteka za PDU format SMS poruke Saša Vučičević Student prvog ciklusa studija Elektrotehnički fakultet Istočno Sarajevo, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
More informationNizovi. Sintaksa. ili. var pera,mika,laza,...,zoran1,zoran2,...,pera1254:real;
Nizovi Standardni i nestandardni prosti tipovi podataka (celobrojni, realni, logički, znakovni, nabrojivi i intervalni) mogu biti sasvim dovoljni pri rešavanju manjih i jednostavnijih problema. Međutim,
More informationSluži za brisanje prethodno upisanih sadržaja u čitavom worksheetu. Opcija nije nužna, ali je korisna.
MS Excel VBA za studente kemije - podsjetnik - Ovaj podsjetnik sadrži kratka objašnjenja i pravilni način pisanja (sintaksu) za sve naredbe koje su obrađene tijekom održavanja Računalnog praktikuma. Dodatak
More informationRJEŠAVANJE BUGARSKOG SOLITERA
SVEUČILIŠTE U SPLITU PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKI FAKULTET ZAVRŠNI RAD RJEŠAVANJE BUGARSKOG SOLITERA Bože Brečić Split, rujan 2015. Sadržaj 1. Uvod... 1 1.1. Povijest bugarskog solitera... 1 1.2. Slični
More informationUniverzitet u Novom Sadu. Fakultet tehničkih nauka. Odsek za računarsku tehniku i računarske komunikacije. Uvod u GIT
Univerzitet u Novom Sadu Fakultet tehničkih nauka Odsek za računarsku tehniku i računarske komunikacije Uvod u GIT Šta je git? Sistem za verzionisanje softvera kao i CVS, SVN, Perforce ili ClearCase Orginalno
More information- Vežba 1 (dodatan materijal) - Kreiranje Web šablona (template) pomoću softvera Adobe Photoshop CS
- Vežba 1 (dodatan materijal) - Kreiranje Web šablona (template) pomoću softvera Adobe Photoshop CS 1. Pokrenite Adobe Photoshop CS i otvorite novi dokument sa komandom File / New 2. Otvoriće se dijalog
More informationTRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ
TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene
More informationPravljenje Screenshota. 1. Korak
Prvo i osnovno, da biste uspesno odradili ovaj tutorijal, morate imati instaliran GOM Player. Instalacija je vrlo jednostavna, i ovaj player u sebi sadrzi sve neophodne kodeke za pustanje video zapisa,
More informationMogudnosti za prilagođavanje
Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti
More informationMEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU RAČUNARSTVO ROBERT PRAŠNIČKI
MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU RAČUNARSTVO ROBERT PRAŠNIČKI IZRADA MOBILNE I WEB APLIKACIJE ZA GENERIRANJE QR KODA UPOTREBOM PYTHON PROGRAMSKOG JEZIKA ZAVRŠNI RAD ČAKOVEC, 2014. MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE
More informationTEHNIKA I INFORMATIKA U OBRAZOVANJU 3. Internacionalna Konferencija, Tehnički fakultet Čačak, 7 9. maj 2010.
TEHNIKA I INFORMATIKA U OBRAZOVANJU 3. Internacionalna Konferencija, Tehnički fakultet Čačak, 7 9. maj 2010. TECHNICS AND INFORMATICS IN EDUCATION 3 rd International Conference, Technical Faculty Čačak,
More informationProgramiranje baza podataka
Programiranje baza podataka Nikola Ajzenhamer 14. juli 2016. 1 Sadržaj 1 Reprezentacija podataka. Indeksi 3 1.1 Reprezentacija podataka............................... 3 1.1.1 Polja......................................
More informationUputstvo za pravljenje i korišdenje biblioteka sa dinamičkim povezivanjem (.dll)
Uputstvo za pravljenje i korišdenje biblioteka sa dinamičkim povezivanjem (.dll) pomodu razvojnog okruženja Microsoft Visual Studio 2010 Autor: dipl.ing. Nemanja Kojić, asistent Decembar 2013. Korak 1
More informationVBA moduli. mr Milovan Milivojević dipl. ing. Visa Poslovno Tehnička Škola - Užice
VBA moduli mr Milovan Milivojević dipl. ing. Visa Poslovno Tehnička Škola - Užice Moduli (modules) ponašanje modula Ponašanje modula može se prilagoditi na 4 načina: Option Explicit Option Private Module
More informationBear management in Croatia
Bear management in Croatia Djuro Huber Josip Kusak Aleksandra Majić-Skrbinšek Improving coexistence of large carnivores and agriculture in S. Europe Gorski kotar Slavonija Lika Dalmatia Land & islands
More informationOffice 365, upute za korištenje elektroničke pošte
Office 365, upute za korištenje elektroničke pošte Naša ustanova koristi uslugu elektroničke pošte u oblaku, u sklopu usluge Office 365. To znači da elektronička pošta više nije pohranjena na našem serveru
More informationCAME-LISTA USKLAĐENOSTI SA PART M CAME-PART M COMPLIANCE LIST
Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo / Croatian Civil Aviation Agency Ulica grada Vukovara 284, 10 000 Zagreb Tel.: +385 1 2369 300 ; Fax.: +385 1 2369 301 e-mail: ccaa@ccaa.hr CAME-LISTA USKLAĐENOSTI
More informationMASKE U MICROSOFT ACCESS-u
MASKE U MICROSOFT ACCESS-u Maske (Forms) ili obrasci su objekti baze podataka u Accessu koji služe za unošenje, brisanje i mijenjanje podataka u tablicama ili upitima koji imaju ljepše korisničko sučelje
More informationUPUTE ZA INSTALACIJU PROGRAMA FINBOLT 2007 tvrtke BOLTANO d.o.o.
UPUTE ZA INSTALACIJU PROGRAMA FINBOLT 2007 tvrtke BOLTANO d.o.o. Šta je potrebno za ispravan rad programa? Da bi program FINBOLT 2007 ispravno i kvalitetno izvršavao zadaću koja je postavljena pred njega
More informationElektrotehnički fakultet Operativni sistemi 1 u Beogradu. File System
Zadatak 1. File System (a)(10) Na slici je grafički prikazana trenutna struktura direktorijuma u jednom fajl sistemu koji podržava strukture direktorijuma tipa DAG (directed acyclic graph). Pravougaonici
More informationAdapted for classroom use by
Obogaćeni i dodatni program Tim Bell, za Ian učenike H. Witten osnovnih and škola Mike Fellows Adapted for classroom use by Created by Tim Bell, Ian H. Witten and Mike Fellows Adapted for classroom use
More informationDOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO DOO PODGORICA
CRNA GORA (1}(02.17&r/4 Ver. O;:, fjr}/ ~ AGENCUA ZA ELEKTRONSKE KOM~~IKACUE J.O.O "\\ L\lax Montenegro" BrOJ o/-lj Podoor'ca.d:ioL 20/1g0d I POSTANSKU DEJATELNOST DOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO
More informationSlobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Slobodni softver za digitalne arhive: EPrints u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu Marijana Glavica Dobrica Pavlinušić http://bit.ly/ffzg-eprints Definicija
More informationJavaScript podrska u radu sa greskama
JavaScript podrska u radu sa greskama Svaki od pregledaca ima svoj podrazumevani naci reagovanja na greske, Firefox i Chrome upisuju greske u log datoteku, dok recimo Internet Explorer i Opera generisu
More informationKlasterizacija. NIKOLA MILIKIĆ URL:
Klasterizacija NIKOLA MILIKIĆ EMAIL: nikola.milikic@fon.bg.ac.rs URL: http://nikola.milikic.info Klasterizacija Klasterizacija (eng. Clustering) spada u grupu tehnika nenadgledanog učenja i omogućava grupisanje
More informationLabVIEW-ZADACI. 1. Napisati program u LabVIEW-u koji računa zbir dva broja.
LabVIEW-ZADACI 1. Napisati program u LabVIEW-u koji računa zbir dva broja. Startovati LabVIEW Birati New VI U okviru Controls Pallete birati numerički kontroler tipa Numerical Control, i postaviti ga na
More informationProjekat iz predmeta Računarska elektronika
Univerzitet u Beogradu Elektrotehnički fakultet Katedra za elektroniku Projekat iz predmeta Računarska elektronika Autori: Petar Kajganić 045/12 Katarina Rakić 156/12 Београд, мај 2016. Contents 1. Zadatak...
More informationARHITEKTURA RAČUNARA
J. ĐORĐEVIĆ, D. MILIĆEV, D. BOJIĆ, A. MILENKOVIĆ, B. NIKOLIĆ, Z. RADIVOJEVIĆ, M. OBRADOVIĆ ARHITEKTURA RAČUNARA ZBIRKA REŠENIH ZADATAKA Beograd 2005. 1.1 ZADATAK 1 PREKIDI Posmatra se procesor sa vektorisanim
More information- Italy. UNIVERZALNA STANICA ZA ZAVARIVANJE, SPOTER - sa pneumatskim pištoljem sa kontrolnom jedinicom TE95-10 KVA - šifra 3450
- Italy UNIVERZALNA STANICA ZA ZAVARIVANJE, SPOTER - sa pneumatskim pištoljem sa kontrolnom jedinicom TE95-10 KVA - šifra 3450 ALATISTHERM D.O.O Koče Kapetana 25 35230 Ćuprija, Srbija Tel/fax : + 381 (0)
More informationKako instalirati Apache/PHP/MySQL na lokalnom kompjuteru pod Windowsima
Kako instalirati Apache/PHP/MySQL na lokalnom kompjuteru pod Windowsima 1. Uvod 2. Preuzimanje programa i stvaranje mapa 3. Instalacija Apachea 4. Konfiguracija Apachea 5. Instalacija PHP-a 6. Konfiguracija
More information