NEKI PRIRODNO-GEOGRAFSKI I DRUŠTVENO- GEOGRAFSKI PROBLEMI SREDOZEMLJA (2) Dezertifikacija, deforestacija

Transcription

1 NEKI PRIRODNO-GEOGRAFSKI I DRUŠTVENO- GEOGRAFSKI PROBLEMI SREDOZEMLJA (2) Dezertifikacija, deforestacija Doc. dr. sc. Sanja Lozić Odjel za geografiju Sveučilište u Zadru

2 DEZERTIFIKACIJA = širenje odnosno nastajanje pustinja ili uvjeta sličnih pustinjskim. podrazumijeva problem oštećenja zemljišta u aridnim, semiaridnim i suhim subhumidnim područjima. ranija raznolikost biljnog pokrova se gubi, rastu još samo vrste trave s vrlo skromnim zahtjevima. pojam potječe od latinskog desertus facere = "pustošiti", "opustošiti". dezertifikacija je u najvećoj mjeri posljedica negativnih antropogenih utjecaja antropogene aktivnosti = intervencije čovjeka u konkretnim ekosustavima

3 dezertifikaciju može ubrzati vjetar, ispiranje vodom i zasoljavanje veliku ulogu imaju prirodna kolebanja u količini padalina - razdoblja suše mogu pokrenuti ili pojačati proces dezertifikacije MEDALUS = Mediterranean desertification and land use project ( ) prirodni faktori dezertifikacije: kvaliteta tla, matični supstrat, reljef, klimatske značajke, salinizacija, vegetacija, rizik od požara društveni (antropogeni) faktori dezertifikacije: pretjerana ispaša, neprilagođeno korištenje poljoprivrednih površina, sječa šuma (deforestacija) napuštanje zemljišta, požari

4 Antropogeni utjecaj: 1. pretjerana ispaša - količina stoke po jedinici površine u postojećim suhim klimatskim uvjetima je prevelika - ispaša oštećuje biljni pokrov brže nego što se on može obnoviti, a uništavanje trave smanjuje čvrstoću tla. Posljedica je jačanje erozije što dodatno oduzima biljnom pokrovu podlogu za rast

5 2. neprilagođeno korištenje poljoprivrednih površina - neprikladne tehnike navodnjavanja, obrada tla na obroncima na neprikladan način koji pospješuje eroziju i uzgoj neodgovarajućih vrsta biljaka - uzroci promjena u tlu i lošijeg rasta biljaka što dovodi do povećane erozije i dezertifikacije. 3. sječa šuma (deforestacija) - povećanje poljoprivrednih površina kao i potreba za ogrjevnim i građevinskim drvom drastično su smanjili šumske površine u mnogim dijelovima Sredozemlja 4. napuštanje zemljišta 5. požari

6 jedan od okidača dezertifikacije su klimatske promjene, čiji su uzroci kombinacija prirodnih i antropogenih utjecaja porast temperature, sve dulje i izrazitije suše i smanjenje količine padalina

7 Posljedice dezertifikacije: dezertifikacija ima izrazito negativne posljedice na okoliš, čije je saniranje dugotrajno i za većinu država neostvarivo zbog ogromnih troškova. smanjenje biološke raznolikosti, pojačana erozija i smanjenje plodnosti tla. promjene lokalne klime smanjuje se evapotranspiracija i mijenjaju se lokalna zračna strujanja što može dodatno pojačati sušnost; češće su oluje s naletima prašine i pijeska koje prijete naseljima, prometu i obradivim površinama. smanjuje se razina podzemnih voda što može ugroziti sustave za navodnjavanje. na nekim područjima zbog smanjenja kapaciteta tla za vodu te većeg udjela olujnih nevremena češće su bujice i poplave. Voda erodira velike količine tla i nanosima zatrpava doline, jezera i kanale za navodnjavanje. Tunisia - Intensification of agricultural land in the Jeffara, a region particularly exposed to the risk of desertification

8 PRIRODNO-GEOGRAFSKI FAKTORI DEZERTIFIKACIJE Značajke tala i stijena: tlo nastaje na podlozi od različitih stijena različite karakteristike vegetacijskog pokrova, vrlo različita podložnost eroziji i dezertifikaciji vapnenci tla male dubine i niskog stupnja vlažnosti fliš duboka tla, zemljišta obrasla vegetacijom područja tala na vapnencima visoka erodibilnost i spora obnova vegetacije mnoga područja tala na vapnencima su pod utjecajem dezertifikacije, a prethodno je erozijom odnešen gornji sloj tla + uništeni vegetacijski pokrov ireverzibilni proces limestone flysch Areas highly eroded and desertified with soils formed in limestone (upper part, left photograph) and pyroclastic (right photograph) and areas well vegetated with deep soils formed in flysch (lower part, left photograph)

9 prisutnost pukotina, lomova i rasjeda na u stjenovitoj podlozi doprinosi formiranju tla pod utjecajem vanjskih geomorfoloških procesa ili premještanju već postojećeg tla u pukotine pod utjecajem sile gravitacije takvi tipovi tla dobro su zaštićeni od erozije i sadrže veću količinu procjedne vode smanjuje se evaporacija prisutnost dubokih slojeva tla u pukotinama od velike je ekološke važnosti pridonosi održanju prirodne vegetacije; zaštita brdskih područja od dezertifikacije Cracks (hilly area in Sardinia) and dikes (hilly area in Lesvos) present into the bedrock favouring the growth of natural vegetation under adverse climatic conditions (photo by C. Kosmas).

10 Soil quality map of the island of Lesvos related to desertification risk.

11 Salinizacija: nastaje kao posljedica smanjivanja količine padalina, povećane evapotranspiracije, vrste tla kao i porasta razine mora podzemna voda prenosi otopljene kloride i sulfate natrija, kalija, magnezija, kalcija te karbonate natrija; uslijed visoke evaporacije dolazi do akumulacije znatnih količina tih soli u dubljem ili plićem profilu tla ili na površini smanjivanje količine padalina i /ili povećanje evapotranspiracije utječe na povećanje zaslanjenih površina povećana koncentracija soli ima negativne posljedice na gospodarenje vodama gubitak pitke vode, stvaranje nepovoljnog okoliša za rast prirodne vegetacije ili poljoprivrednih kultura - jačanje dezertifikacije Flat area located along the seashore of Lesvos with very poorly drained soils and very shallow water table facing severe problems of salinization and desertification

12 Klimatske značajke: glavne klimatske značajke koje utječu na rizik od dezertifikacije: nejednoliki godišnji ili unutargodišnji raspored padalina, visoke temperature, ekstremne vremenske pojave, pomak u nastupanju kišnog i vegetacijskog razdoblja, polusuha ili suha područja Sredozemlja globalne klimatske promjene će u budućnosti doprinijeti širenju osjetljivih zona npr. vremenski uvjeti koji prevladavaju tijekom vegetacijskog razdoblja jednogodišnjih biljaka mogu postati tako nepovoljni da s vremenom dovode do nestajanja vegetacije stvaranje povoljnih uvjeta za površinsku eroziju i dezertifikaciju

13

14

15

16 aridnost je klimatska značajka određena nedostatkom kiše i visokom evapotranspiracijom metode koje se najčešće koriste za određivanje aridnih zona temelje se na procjeni odnosa klimatskih varijabli da bi se dobio indeks deficita vlage = indeks aridnosti da bi se izračunala veličina tog indeksa, potrebno je usporediti količinu padalina s potencijalnom evapotranspiracijom dok je količina padalina utvrđena egzaktnim mjerenjima, evapotranspiracija se procjenjuje na temelju empirijskih formula indeks aridnosti = mjesečna količina padalina (P)/ mjesečna potencijalna evapotranspiracija (PET) Climate quality map of the island of Lesvos related to desertification risk. vrijednosti indeksa: < 1 = godišnji deficit vlage; < 0,65 = sub-humidni, semiaridni i aridni uvjeti Climate quality map of the island of Lesvos related to desertification risk.

17 Mean Yearly Aridity Index: period for the Mediterranean area WORKSHOP ON CLIMATIC ANALYSIS AND MAPPING FOR AGRICULTURE Bologna (Italy) June 2005

18 količina i raspored padalina su među najvažnijim faktorima koji utječu na produkciju biomase na brdovitim područjima Sredozemlja smanjenje količine padalina u kombinaciji s visokim stopama evapotranspiracije drastično smanjuje količinu vlage u tlu dostupne biljkama smanjena proizvodnja biomase direktno utječe na sadržaj organskih tvari u tlu, na kompaktnost i stabilnost površinskog horizonta tla aridnost je kritični faktor okoliša koji utječe na evoluciju prirodne vegetacije kao i na promjene u hidrološkom ciklusu koje se mogu pojaviti zbog redukcije vegetacijskog pokrova postojeća sredozemna vegetacija ima veliki kapacitet otpornosti i adaptacije na sušne uvjete (deblje lišće, dublje korijenje) većina vrsta može preživjeti u uvjetima suše - prilagodba

19 Primjer utjecaja aridnosti na vegetaciju: raspored vegetacije unutar različitih klimatskih zona na otoku Lesvos (Grčka) klima Lesvosa podijeljena je na tri glavne klimatske zone: semiaridna, prijelazna i suha subhumidna mala količina padalina u kombinaciji s visokom temperaturom velik utjecaj na značajke vegetacije semiaridni dio otoka pokriven je uglavnom makijom; suhi subhumidni dio: šume bora i hrasta, maslina (topografske i geomorfološke značajke su slične)

20 Vegetacija: dominantna biotička komponenta zemljišta s aspekta dezertifikacije je vegetacijski pokrov od bitnog je značenja za površinsko otjecanje i režim vlage u tlu vegetacijski pokrov vrlo je promjenjiv u različitim dijelovima Sredozemlja, ovisno o klimatskih uvjetima i dobu godine na područjima s godišnjom količinom padalina > 300 mm i visokom evapotranspiracijom, količina vode u tlu dostupne biljkama drastično je smanjena tlo ostaje ogoljelo što pogoduje površinskom otjecanju ključni indikatori rizika od dezertifikacije koji su u uskoj vezi s postojećom prirodnom ili poljoprivrednom vegetacijom: a) rizik od požara i sposobnost regeneracije vegetacije b) zaštita od erozije tla, c) otpornost na sušu i d) površina biljnog pokrivača Vegetation quality map of the island of Lesvos related to desertification risk.

21 Požari među najvažnijim uzrocima degradacije zemljišta u brdskim područjima Sredozemlja vrlo česti na područjima u kojima dominiraju borove šume osobito su intenzivni posljednjih desetljeća jačanje erozije, gubitak biomase i dezertifikacija čestina pojave požara manja je na travnatim površinama i makiji pašnjačko gospodarenje često je povezano s antropogenim izazivanjem požara da bi se obnovila proizvodnja biomase tipovi sredozemne vegetacije vrlo su podložni požarima s obzirom na visoki udio vrsta s velikim sadržajem smole i esencijalnih ulja

22 broj i opseg šumskih požara na Sredozemlju predstavljaju jedan od najvećih ekoloških problema osim gubitka vegetacije, uzrokuju promjene u fizičko-kemijskim značajkama tala (smanjeni kapacitet za vodu, gubitak hranjivih tvari, pojačano otjecanje i erozija) požari uništavaju staništa, uzrokuju ljudske i materijalne gubitke uništena vegetacija nakon požara i nemogućnost regeneracije tla i vegetacijskog pokrova dovode do značajne erozije, degradacije i dezertifikacije velikih površina brdskih dijelova Sredozemlja Country Algeria Cyprus France Greece Israel Italy Jordan Libya Morocco Portugal (185 fires/year average, ) Spain Tunisia Turkey

23 površine područja pogođenih požarima u velikom su porastu šumske površine u Grčkoj pokrivaju oko ha a 14% tih površina bilo je ugroženo požarima u zadnjih nekoliko desetljeća slično je i na drugim područjima Sredozemlja npr. 9,4% šumskih područja u Španjolskoj bilo je pogođeno požarima u samo 12 godina Spain is plagued by forest fires every summer, when dry weather sets in along with high temperatures. Greek authorities declared a state of emergency after the fire, which broke out late Friday in the village of Grammatiko, about 40 km (25 miles) northeast of the Greek capital, spread to neighboring villages and threatened Athens' northern suburbs, Aug 22, 2009

24 DEFORESTACIJA ekstenzivna deforestacija brdovitih područja i intenzivan uzgoj žitarica doveo je do ubrzane erozije i degradacije tla tijekom 20. st. na nekim područjima, nakon sijanja, zemljište ostaje gotovo potpuno ogoljelo, s velikim potencijalom za nastanak erozije (zimske kiše velikog intenziteta) Hilly areas (a) cultivated with cereals and subjected to accelerated erosion (left, Cordoba Spain) and abandoned after long period cultivation with wheat highly degraded (right, Thiva Greece) under high desertification risk

25 Napuštanje zemljišta: može dovesti do pogoršanja ili poboljšanja u evoluciji tala i vegetacije, ovisno o značajkama tala i vegetacije i klimatskim uvjetima na specifičnim područjima tla na brdovitim područjima koja su u dovoljnoj mjeri obrasla vegetacijom mogu se s vremenom poboljšati zbog akumulacije organske mase poboljšanje strukture tla (povećanje kapaciteta infiltracije smanjivanje erozijskog potencijala) Posljedice napuštanja zemljišta: a) prirodna reforestacija (ekspanzija šume i grmlja) proces koji vodi regeneraciji ekosustava b) deforestacija sječa šume povezana s prekomjernom ispašom krajnja posljedica je dezertifikacija

26 napuštanje brdskih poljoprivrednih površina počelo je od 50.-ih godina 20. st. zbog jake industrijalizacije država Sredozemlja, porasta troškova obrade zemlje, smanjenja prihoda i promjena u trgovinskoj regulativi između država, rasta udjela trgovine i turizma u gospodarskoj strukturi ruralni egzodus i imigracija u urbane centre do između 10 i 20% ranije kultiviranog zemljišta u sredozemnim državama je napušteno Les Garrigues, Catalonia, Spain)

27 proizvodnja žitarica u brdskim područjima Sredozemlja drastično se smanjila tijekom zadnjih desetljeća dok je istovremeno porastao udio stočarstva vlasnici stoke uništavaju prirodnu vegetaciju paljenjem da bi se potakao rast travnjaka travnjaci se pretjerano iskorištavaju ogoljelost zemljišta stvaranje uvjeta za torencijalno djelovanje jesenskih i zimskih kiša degradacija takvo gospodarenje u kombinaciji s visokim temperaturama, sušom i požarima dovodi do dezertifikacije Badly degraded area (Lesvos) due to adverse climatic conditions, intensive cultivation In the past and overgrazing accompanying with fires today

28 tijekom posljednjih desetljeća, povoljni pedološki i donekle klimatski uvjeti, uz dostupnost dovoljne količine površinske i podzemne vode, pogodovali su intenzivnom poljoprivrednom iskorištavanju nizinskih dijelova Sredozemlja razvoj intenzivne poljoprivrede u nizinama rezultirao je puno većim prinosima nego što je to slučaj s tradicionalnom poljoprivredom na terasiranim površinama ekonomska vrijednost terasiranog zemljišta opada zbog slabe dostupnosti modernoj mehanizaciji A terraced olive grove in which the enforcement of the policy for repairing terraces is very low

29 brzi porast troškova rada uz istodobnu stagnaciju ili pad cijene maslinovog ulja rezultira samo djelomičnom obnovom urušenih terasa sa suhozidima terase su izgrađene prije nekoliko stotina ili više godina; ispunjene su tlom koje je premješteno iz okolnih područja takav način gospodarenja podrazumijeva visoku cijenu rada i održavanja - neisplativost

30 danas je najveći dio terasiranih područja napušten i prepušten destrukciji; tlo kojim su terase bile ispunjene izloženo je eroziji površinskom vodom mjestimično su potporni suhozidi zaštićeni dubokim korijenjem grmolike vegetacije održavanje terasa postalo je vrlo skupo u usporedbi s većinom drugih mogućnosti kontrole erozije i degradacije zemljišta s obzirom da terase sadrže visokovrijedno antropogeno tlo, omogućuju razvoj prirodne vegetacije i predstavljaju atraktivni dio kulturnog krajolika, potrebno ih je očuvati i zaštititi odgovarajućim mjerama na nacionalnim razinama

31 Map of environmentally sensitive areas to desertification for the island of Lesvos

32